\id 1PE - Kamasau NT [kms] -Papua New Guinea 1998 (DBL 2014) \h 1 Pita \toc1 1 Pita \toc2 1 Pita \toc3 1 Pi \mt1 1 Pita \ip Pita ni nyumo raqe wen wute Jisas nei rimbig ye tiqe kin kin pe ris kin ninde ur nindiq, di wen te ni nyumo raqe ye wuwo kin. Pita ni Rom taq pu yenu kin tende puayi ni kopuqu wand pe Rom ningg Babilon puq nand. Rom kin gavman ni Jisas ningg wute ni Jisas nei rimbig ye te ningg mai quan nganye meny. Pita ni gre neny ei ni gre pu yeru ningg. Pita ni nei nitrany, te pugri ni Jisas nde nei rundub pre, di simbe nindiny ei wute ni unje map mai isis meny kin tende gre pune yeru. Di ni mune simbe nindiny te pugri Jisas mune nandi ye. Ni yumbo ren simbe nindiny ei ni te nei rimbiny di gre pu yeru. Di ni yumbo ur pughe ye te yuwon, beghi pughe gri pas ei God ningg wo ningg pas kin te ningg anene simbe nindiny. \c 1 \p \v 1 Nge Pita, nge Jisas Kraist ningg aposel iri. Nge wand ven nungoqi wute God nupuqu wo pre kin di war ir wo pu tiqe aye pe aye pe was ye te nungoqi nde ki vindo. Nungoqi Pontus opu was kin, Galesia opu was kin, Kapadosia opu was kin, Esia opu was kin, di Bitinia opu was kin, nungoqi nde wand ki vindo. Nungoqi qi wen nde muq was kin wen nungoqi tiqe nganye segi. \v 2 God beghi wuyi ni yabene nikin Ququ nde gri nungoqi nupuqu wo di nikin wute yuwon ye ningg was ningg nei namb pre. Pugri bu muq nupuqu wo ei nungoqi Jisas Kraist nari kin pugrine puq wen, di ni ningg yavi pe nungoqi yumbo ur brequ wand kin wand nungoqi nde rise kin te wuye nupuq. \p Nge God pengu gidig ei nikin nde nei pene nungoqi quan nganye yuwon nuauq, di ni ghav nunduq ei nungoqi yuwon pu was. \p \v 3 Beghi pripri God beghi Yumbui Jisas Kraist ni kiyi ei nyamb yumbui beg. God ni beghi quan nganye yawo nitongu, pugri bu ni beghi puq nengu di beghi wutamu urupui kin pas. Pugri bu muq beghi nei bab ni Jisas Kraist nati pu mune nindingi newo ye te kin pugrine ei beghi mune nundumu pewo ye. \v 4 Ni beghi puq nengu wutamu urupui kin pas bu beghi God yumbo yumbo yuwon ye nikin wute neny ningg nginy tu wam nipiny ruso pu rise kin te ningg rar pu pas. Yumbo te ni nginy tu wam nuauq rise, di yuwon pu rise, di ni brequ rise tuqui segi, God nde rar pe yuwon nganye, di yumbo te kin pre ye tuqui segi. \v 5 Nungoqi Jisas nei wumbig ye te ningg bu God nikin gre pe nungoqi yeng nuauq di imb nuauq ei nungoqi yuwon pune was was otiwo mune nitaqu wowi. Ni nungoqi mune nitaqu wowi ei yuwon pu nganye was kin ngeri te qi nginy tu ane pre kin tende puayi di raqe ruso ye. \p \v 6 Tende puayi ei nungoqi chumbuai wand. Pudi muq ngeri puch ren ningg mai isis ei nungoqi nde rindi ye. \v 7 Mai te nungoqi nde rindi kin puate te pugri, God ni nungoqi Jisas nei wumbig kin te tuqui nupuqu ei nuqond, nungoqi nganyene Jisas nei wumbig o segi. Beghi nei bab gol ni rise nganye tuqui segi, brequne di pre kin te ni wase mande wuye rind ei gol kinne wuso di yumbo aye kinne yeru. Nungoqi Jisas nei wumbig kin te yumbui di quan nganye yuwon, gol ane tuqui segi. Te pugri gol ni brequne di brequ rise ye. Pudi nungoqi Jisas nei wumbig ye te ningg otiwo Jisas Kraist raqe naind, di nungoqi ningg quan nganye chumbuai nand, di nyamb yumbui neuq, di ni ningg ti neuq. \v 8 Nungoqi ni wuqoind segine, pudi nungoqi ni quan nganye yawo wurang righe. Muq ven nde puayi nungoqi ni wuqoind segi, pudi nungoqi ni nei wumbig, di quan nganye chumbuai wand. Chumbuai te yumbo qi pe kin ninge chumbuai wundiny kin ane tuqui segi. Chumbuai te yumbui nganye di beghi te kin wand bad ye tuqui segi. \v 9 Te pugri nungoqi Jisas nei wumbig ye te ningg God oyi nungoqi nitaqu wowi di yuwon pu was ye. \p \v 10 Propet ni yumbo yuwon ye muq God nungoqi nde puq nen ye ren kin ningg qa wand bir mawo. Ni mas God beghi nitamu powi di yuwon pu pas ye te kin wand puate muqond ningg otinde meri mat di quan nganye buid map. \v 11 Kraist ningg Ququ propet nde umbo pe nas. Di Ququ gri Kraist mai isis nare pre otiwo di nyamb yumbui natevi ye te kin wand ninde mim pe bir nawo. Di ni pughe puayi ei wuti beghi nitamu powi kin ni nandi ye te kin muqond ningg buid map, di ni nandi kin tende puayi pughe sin ei ren ye te kin muqond ningg buid nganye map. \v 12 Pudi God ni pugri bei nindim nari yumbo yumbo ren kin te nine ghav rindim ningg segi. Ni wand bir mawo kin te God nungoqi nitaqu wowi ye te kin ningg bu simbe mand. Muq wute wand bir mawo kin yumbo te kin ninggne nungoqi simbe munduq pre. Ni wand yuwon ye bir mawo kin tende di God Ququ Yuwon Ye wam pu tiqi nundog nati ni, di Ququ Yuwon Ye ningg gre pe ni wand te bir mawo. God nungoqi nitaqu wowi kin te ningg angelo ni mune yumbo te ningg nei mamb yawone kurem. \s1 Nungoqi God nde rar pe yuwonne ei was \p \v 13 God ni yumbo yumbo buagi te puq nen pugri bu nungoqi nde nei pe nungoqi yumbo ren puq wen ye te ningg ei yeng wawo yuwon. Qi pe kin yumbo ur brequ puaq wand yuwon. Nungoqi nde nei pe otiwo Jisas Kraist ni beghi nde raqe no kin tende puayi di God ni nungoqi nitaqu wowi yuwon nuauq kin te ei nei wumbiny gre, di nungoqi nei yumbui tende ei vise. \v 14 Nungoqi God ningg wo kin pugri was di ni nari kin wand tene ei wutungu. Nungoqi asi God ghabe wundig wundigne kin tende puayi nungoqi non nei pe was di yumbo isis nei wumbiny di puq wen ye te muq mune puq wen wayequ. \v 15 Wuti nungoqi nupuqu wo kin te ni wuti yuwon ye, pugri bu nungoqi mune ni kin pugrine nganye ei was. Yumbo ur brequ dob weny, di yumbo ur yuwon yene ei yembe wundiny. \v 16 Te pugri God ningg buk wuri, “Nge wuti yuwon ye, pugri bu nungoqi mune yuwonne ei was.” \rq [Wkp 19:2]\rq* \p \v 17 Nungoqi God ane wand di wari, “beghi wuyi” puq wand ye. Di nungoqi nei wamb ni wute nyamb kin di nyamb segi kin nikin yumbo ur rind kin ane tuquine ei ir nawo ye, ni nyamb ningg ir nawo segi. Pugri bu muq nungoqi qi pe ven nde was kin ven nde puayi wutaqu muq wandi kin pugri ei was, di ni ningg ei quan nganye wune wamb. \v 18 Te pugri nungoqi nei wamb, nungoqi nuqo ningg chuqo nungoqi ghav runduq tuqui segi kin tende wabe was pu ni nungoqi wong nunduqu nitaqu wowi di yuwon pu was. Ni qi pe kin yumbo ninge brequ rise kin tuqui ye, silva o gol kin pugri pe wong nunduqu segi. \v 19 Ni yumbo quan nganye yumbui kin, te Kraist ningg yavi pe nungoqi wong nunduqu. Kraist ni sipsip wo waserar o muanji ire ninde wuse segi kin pugri. \v 20 God qi yembe nunduw segine ni Kraist naip no pre. Di muq ngeri pre yamb tumo kin ven nde puayi ni nungoqi ghav nunduq ningg di ni Kraist raqe naind. \v 21 Nungoqi God wuti Kraist ngamo pe pu nindingi newo di nyamb yumbui neng kin te Kraist nde gri ni nei wumbig. Pugri bu nungoqi nei yumbui God nde vise di nei wamb ni yumbo yumbo buagi puq nen puq nand kin te nganye puq nen ye. \p \v 22 Muq nungoqi wand nganye kin wutungu di te kin pugrine puq wen ye te ningg yumbo ur brequ nungoqi unje rupuqu kin te si ware pre. Pugri bu nungoqi nimand quan nganye yawo wurany righe. Muq nungoqi nde umbo pe ei oyi oyi yawo ware righe. \v 23 Te pugri God ningg wand pre segi vise vise otiwo ye te ningg nungoqi mune muq tene numo rirauq rindi kin pugri was, di wuti nati tuqui segi nas nas te kin nas ye ni ningg wo ningg was. Wuti nati ye, beghi wuyi moyu kin pugri ye ni ningg wo segi. \v 24 Te pugri God ningg buk wuri, \q1 “Wute buagi ni nyungo kin pugri, ni ris nganye segi ye; di nyungo ni quari rimb di kis ir ri kin pugrine ni nyamb yumbui te anene pre ye. Nyungo quari rimb di kis groq ri, \v 25 pudi Yumbui ningg wand vise vise te kin vise.” \rq [Ais 40:6-8]\rq* \m Wand yuwon ye ven muq nungoqi nde bir mawo pre. \c 2 \s1 Wute buagi prist urupui kin pugri God nap mo kin \p \v 1 Pugri bu nei brequ buagi nungoqi nde umbo pe rise kin te meware ruso. Nei brequ te wute aye brequ wundiny kin nei, wute wandoqi wundiny kin, umbo pe nei brequ bre pu rise muq nange ving nungoqi yumbo ur oghi kin yembe wundiny, wute aye yumbo yuwon kin riteri muq nungoqi segi di te kin ningg umbo ker wuany, di wute aye wand peq wundiny. Nei brequ ren kin meware ruso. \v 2 Wo muq tene kumo rire rindi kin ni yumbo aye aye nei rimbiny segi, ni kumo miny irene nei rumbuw di riq yawo kureny ye te kin pugrine nungoqi God ningg miny ququ kin te ei waq yawo kureuq. Ququ kin miny te waq, tedi nungoqi yumbui wo, di God nungoqi nitaqu wowi yuwon pu was ye. \v 3 Te pugri Yumbui ni wuti yuwon ye te nungoqi non gri tuqui wap di nei wamb pre. \p \v 4 Wet urupui nas kin te wute mari ni brequ puq mand di kring maip no, pudi God ni naip no di nari ni quan nganye yumbui. Nungoqi ninde wandi, \v 5 tedi nungoqi mune ni nas kin pugri wati segi urupui was. Di God nungoqi wet kin pugri nitaqu wowi nikin Ququ nas kin baj yumbui yembe nindig. Te ei nungoqi God nikin prist yuwon ye ningg was. Di Ququ Yuwon Ye nungoqi nei neuq ei nungoqi Jisas Kraist ningg nyamb pe yumbo God chumbuai nindiny kin te weng. \v 6 Te pugri God ningg buk wuri, \q1 “Te wuqond, nge wet iri kaip no pre. Wet te ni quan nganye yuwon. Muq nge ni Saion rand pe kowi nas, di baj gudob kin pugri baj mingine nas di baj te nare ye. Wute tughe ni nde nei rundub kin wute te ni minyuw rire tuqui segi.” \rq [Ais 28:16]\rq* \m \v 7 Pugri bu nungoqi wute ni nei wumbig kin wet nen nungoqi nde quan nganye yumbui. Pudi wute ni nei rimbig segi kin pe, \q1 “Wet te asi wute baj yembe mand ye mari brequ di kring maip no kin te muq wet te baj mingine nas di baj nare.” \rq [Sng 118:22]\rq* \m \v 8 Di, \q1 “Wet te ningg wute nyinge rip yeru di pombri ruso ye.” \rq [Ais 8:14]\rq* \m Ni God ningg wand rutungu segi ye pugri bu ni wet tende nyinge rip yeru di pombri ruso righe. Yumbo ren kin asine God nikinne puq nindiny pu pugri bu muq pugri puq ren ye. \p \v 9 Pudi nungoqi God nupuqu wo pre ye, nungoqi king ningg prist, nungoqi God ningg wute, nungoqi wute tit ni ningg yembe wat rise ye. God ni nungoqi nupuqu wo di ni ningg wute ningg was, te ei nungoqi God nungoqi burpoq pe pu ngam nirauq nikin ningg ti yuwon ye pe weyi wandi ye te kin wand te bir wawo. \v 10 Asi nungoqi God ningg wute segi, pudi muq nungoqi God ningg wute. Asi God ni wute yawo nitony kin te nungoqi nei wamb segi. Pudi muq God nungoqi yawo nitoqu kin te nungoqi non gri wuqond di nei wamb pre. \s1 Beghi God ningg yembe ye wute ningg ei pas \p \v 11 Nge mand nganye, nungoqi wute aye kin muq wandi kin pugri qi pe ven nde was, nge nungoqi simbe guduq, nungoqi qi pe kin nei te ei nyinge wawo righe. Te pugri nei brequ te kin nungoqi nei reuq ei nungoqi yumbo ur brequ wand ningg. \v 12 Nungoqi yumbo ur quan nganye yuwon kin ei wute Juda segi kin nde bei wand. Muq ni riri, “Nungoqi yumbo ur brequ wand” puq rind ye te piyi, otiwo God qi pe nandi kin nginy tende di ni nungoqi yumbo ur yuwon ye te rundoqu kin te ningg ni God nyamb rindivi viyo ye. \p \v 13 Nungoqi Yumbui nde nyamb pe wute nyamb kin buagi nde si nambu was. Wute nyamb yumbui nganye, king kin pugri ye, ni mingg wand wutungu. \v 14 Di wute king map mo ei wute aye yumbo ur brequ rind kin yembe meny di wute yumbo ur yuwon ye rind ye nyamb mindiri riyo ye ni mingg wand wutungu. \v 15 Te pugri God ni nari nungoqi yumbo ur oghi kinne wand, ei te wute nei oghi kin rise segi ye ni wand brequ runduq kin tuqui segi. \v 16 Muqdi nungoqi wute mai segi yuwon pu ris kin pugri ei was. Pudi eti nungoqi wari muq yuwon pu was muqdi segine yumbo ur brequ wand puq wand di yumbo ur brequ isis wand pre di nei tuan wumbiq pu was. Te wayequ, nungoqi God ningg yembe ye wute ningg ei was. \v 17 Wute aye yumbo ur yuwon ye bei wundiny, di nungoqi non nimand aye Kraist nei rimbig kin te yawo wurany righe, God ne wune wumbig, di king yumbo ur yuwon ye bei wundig. \s1 Beghi Kraist mai niraq kin te pugrine ei mai piraq \p \v 18 Nungoqi yembe ye wute nungoqi non yumbui nde si nambune ei yequ di ni yumbo ur yuwon ye bei wundim. Nge yumbui yuwon ye nungoqi yuwon muauq di sabi munduq kin te minggne kari segi, nge yumbui unje mupuqu kin te mingg anene bu kari. Nungoqi ninde si nambune ei was. \v 19 Nungoqi God ningg wand wutungu di ni nari kin pugrine puq wen, muq nungoqi yumbo ninge unje wap segi pu di ni brequ munduq te God te kin ningg yuwon nuauq ye. \v 20 Pudi nungoqi yumbo ur brequ wand muq pug munduq di nungoqi te ningg yivany ware segi, pudi God nungoqi oyi te kin ningg yuwon nuauq segi ye. Pudi nungoqi unje wap segi yumbo ur yuwon ye wand pu muq ni segi brequ munduq di mai wuraq, te God te kin ningg nungoqi yuwon nuauq ye. \v 21 Nungoqi mai wen kin wuraq ningg qa God ngam nirauq wandi. Te pugri Kraist ni mune nungoqi ningg mai niraq. Ni nungoqi yumbo ur bei nunduq ei nungoqi mune ni puq nen kin pugrine puq wen. \q1 \v 22 Ni yumbo ur brequ nand segi, di ni wandoqi nand kin wuti iri nutungu segi. \rq [Ais 53:9]\rq* \m \v 23 Wute ni wand brequ mindig, pudi ni oyi ni oyi nindim segi. Ni yuqo niraq, pudi ni oyi ni mai nem puq nand segi. Pudi ni nei yumbui God nde nundub gre. Te God wute nikin yumbo ur mand kin te ane tuquine ir nawo kin wuti te. \v 24 Kraist oyi nikin ghimbi pe beghi yumbo ur brequ te nare kruse pe qungu mi nati. Ni puq nen ei beghi mune yumbo ur brequ bad segi nganye, di urupui pas di yumbo ur tuquine kin pene pas. Ni yuqo niraq di muanji ninde ghimbi pe rise ye te ningg muq nungoqi yuwon pu was. \v 25 Te pugri nungoqi sipsip ir ruso kin pugri ir wo pre, pudi muq nungoqi wuti sipsip yeng nuany kin nde mune wandi pre. Wuti te nungoqi ququ yeng nuauq ye. \c 3 \s1 Ngaim ngam kin wand \p \v 1 Te kin pugrine nungoqi nyumbueg ngam kin nungoqi nungaim nde si nambune was. Te ei nungoqi ninge nungaim God ningg wand mutungu di mari te nganye puq mand segi kin te ni nungoqi yumbo ur mundouq ye te ninggne ni God nei mimbig. Nungoqi ni wand simbe wundim segi, \v 2 pudi nungoqi God nde si nambune was di yumbo ur yuwon ye wand kin te mundouq ye te ningg ei. \v 3 Nungoqi ghimbi dabo gri sabi wundiny yuwon wany ei wute aye nde rar pe yuwon nganye yequ ningg wari muq nungoqi yu puq weny dobui rise di miet wand, di yumbo gol pe yembe mindiny kin gibe wamb, di chongo yuwon yuwon ware righe; nungoqi pugri puq wen wayequ. \v 4 Nungoqi ghimbi wabe gri ei yumbo yuwon kin pe yenji wupiny yuwon wany. Yumbo te kin brequ rise tuqui segi di ni quan nganye yuwon. Yumbo te nungoqi umbo irene kuse di waghine was kin. Yumbo te kin God nde rar pe quan nganye yumbui. \v 5 Te pugri yabe kin nyumbueg yuwon ye, wute ni nei God nde vise kin ni yumbo ur te kin pe ni ghimbi yenji ripiny. Ni ngaim nde si nambune ris. \v 6 Yabe kin nyumbueg ire Sara, ni te kin pugrine ni ngaim Abraham yumbui puq wundig, di ni nari kin pugrine puq wen. Muq nungoqi yumbo ur yuwon kin yembe wundiny di wune wamb segi, tedi nungoqi Sara ningg wo ningg was. \p \v 7 Di nungoqi quayi ngam kin mune pugrine, nungoqi nungam ane was di yuwon wany. Nungoqi nei wamb nyumbueg quan nganye buid rip segi ye, di God quayi nyumbueg anene yuwon nuany di nate ruwi di ris ris te kin ris ye, pugri bu nungoqi ni sabi wundiny di nyamb yumbui weny. Pugri puq wen tedi nungoqi Yumbui pengu wundig kin te imb ruauq segi. \s1 Yumbo ur yuwon ye bad kin te ningg mai pare \p \v 8 Nge wand muq pre yamb, nge nungoqi simbe guduq, nungoqi buagi ane nei irene ei vise di umbo irene kuse. Wute aye yawo wutony, di nuse niqam kin pugrine yawo wurany righe, di wute aye yuwon wany di nungoqi non nyamb wundiri riyo wayequ. \v 9 Wute nungoqi brequ runduq nungoqi oyi ni brequ wundiny wayequ, di ni nungoqi wand brequ runduq nungoqi oyi ni wand brequ wundiny wayequ. Pudi nungoqi oyi God pengu wundig ei God ni yuwon nuany. Te pugri God nungoqi pugrine puq wen ningg qa ngam nirauq wandi te ei ni nungoqi yuwon nuauq. \v 10 God ningg buk wuri, \q1 “Wuti tughe yuwon pu nas di chumbuai ane nas nas te kin nas yawo gureg, di nginy yuwon ye te nuqond ningg nari, te ni musoqne wand brequ nand segi di wandoqi nand segi. \v 11 Ni yumbo ur brequ dob neny di yumbo ur yuwon yene ei nand. Ni wute aye ane umbo ire kuse ye te ningg ei buid nap di yumbo ur te kin nat rise gre. \v 12 Te pugri wute yumbo ur tuquine puq ren ye Yumbui ni rar ninde wuse, di ane wand ningg wand rind di ange ninde wuse. Pudi wute brequ kin pe Yumbui ni quenge nati.” \rq [Sng 34:12-16]\rq* \p \v 13 Nungoqi yumbo ur tuquine puq wen di te kin ningg quan nganye buid wap, tedi wute ninge nungoqi unje rupuqu kin tuqui segi. \m \v 14 Pudi nungoqi yumbo ur tuquine puq wen muq te kin ningg nungoqi yuqo wuraq, te nungoqi chumbuai wand. “Ni nungoqi woingo ruauq righe, te nungoqi ni wune wumbiny wayequ di nei kumo wamb wayequ.” \rq [Ais 8:12]\rq* \m \v 15 Kraist ei nungoqi nde nei pe yumbui ningg wowi nas. Di nungoqi oyi yeng wawo pune ei was, ni nungoqi yumbo yuwon kin te ghimbi wuany pu was ye te kin puate pengu runduq te nungoqi oyi ni oyi wundiny. Pudi nungoqi oyi ni wand te waghi waghine oyi wundiny di yumbo ur yuwon ye pene oyi wundiny. \v 16 Nungoqi God nde rar pe yuwon pu ei was was otiwo, te ei nungoqi umbo pe nei wamb nungoqi ninde rar pe yuwon nganye was. Te pu ei wute nungoqi Kraist ningg wute mingg yumbo ur yuwon ye yembe wundiny kin te ningg wand brequ runduq, te otiwo di nikin wand te ningg minyuw riti ye. \v 17 Beghi yumbo ur yuwon ye bad ye te ningg muq God ni nari di beghi mai piraq, te yuwon. Pudi beghi yumbo ur brequ bad ye te ningg mai piraq kin, te brequ. \p \v 18 Te pugri nungoqi nei wamb Kraist ni wuti yumbo ur tuquine puq nen ye. Ni unje nap segi pudi ni nati. Ni nati kin te nungoqi wute yumbo ur brequ wand ye nungoqi ningg sunyi nitaquvi di nati. Ni nati ire simbene nand, otiwo mune nati segi. Ni nati kin te nungoqi God nde nitaqu nandi ningg bu nati. Ni mi nati, pudi Ququ ni mune nindingi newo. \v 19 Ni ququ kin pugri nas di no ququ buagi taq pu yemu kin tende wand bir nawo. \v 20 Ququ men te wute asi Noa nas kin tende puayi ni God ningg wand mutungu segi, ni wand sange mindig kin te, ni mingg ququ. Noa at yembe nunduw nunduw kin tende puayi God ni mune nganye ghimbi nuam pu nas nas Noa at te yembe nunduw omo nuaq. At te omo di wute quan segi, 8-pela pune, at pe rir ruso, God wuye nime pe ghav nindiny di yuwon pu ris. \v 21 Muq nungoqi wuye mupuqu di God nungoqi nitaqu wowi kin pugri Noa ni yavi ire ane wuye wam yeru kin te God muq wute wuye map ye te kin yumbo ur bei nand. Nungoqi wuye mupuqu kin te nungoqi ghimbi pe kin puqum wuye map ruso ningg segi. Te pugri ni nungoqi wuye mupuqu di nungoqi wari muq nungoqi God nde rar pe yuwon pu was was otiwo. Te ei nungoqi umbo pe nei wamb nungoqi ninde rar pe yuwon nganye was. God Jisas Kraist ngamo pe pu nindingi newo ye te ningg muq nungoqi yuwon pu was. \v 22 Kraist muq nginy tu wam newo no pre, di God nde si tuan pe nas di angelo buagi, ququ ye mawo kin buagi, di yumbo yumbo gre kin buagi ninde si nambu rise. \c 4 \s1 Beghi yumbo ur asi kin si pare di yumbo ur urupui ye ei bad \p \v 1 Kraist ni ghimbi yuqo nare, pugri bu muq nungoqi mune ni nei namb kin pugrine ei nei wamb di nei te kin wat vise gre. Te pugri wuti iri ghimbi pe mai isis nare te ni yumbo ur brequ kin gre si nare pre. \v 2 Pugri bu muq ni ghimbi ane nasne kin ven nde puayi ni God ningg nei pene ei nas, asi kin nei brequ pe nas kin te pre. \v 3 Te pugri asi nungoqi non nei pene was, di wute Juda segi kin ni yumbo puq ren yawo kureny kin te puq wen tuqui pre. Yumbo wute God nei rimbig segi kin puq ren yawo kureny kin taq: nyumbueg segi segi griny mindiny, nei brequ quan nganye gre vind, wuye riq jebo rind, di wuye gre ye quan kumo riq jebo rind di yumbo ur brequ rind, di God ningg wand gure ruwo, di god wandoqi kin yumbui nyamb riram. \v 4 Muq nungoqi wute God nei rimbig segi kin ni yumbo ur nyombui kin pugri puq ren yawo kureny kin te mune ane puq wen segi. Ni te kin ruqond di puye rind, di te kin ningg nungoqi wand brequ runduq. \v 5 Pudi wuti te nandi wute riti kin di risne kin ane kot nutungu kin te nandi yamb tumo. Tende puayi di ni ninde rar ngimi yeru simbe rindig, pughe kin ningg ni puq ren. \v 6 Te ningg bu ni wute riti kin wand yuwon ye bir nuany. Te nganye ni ghimbi riti, wute buagi yumbo ur brequ rind kin riti ye te kin pugrine riti, pudi ni ququ God ni nas kin pugrine ris ris te kin ris. \s1 Beghi God beghi yumbo nengu kin te oghine ei puq pen \p \v 7 Yumbo yumbo buagi pre kin ngeri te tumo rind. Pugri bu nungoqi nei isis wamb wayequ di yumbo ur brequ buagi te ningg ei yeng wawo yuwon, te ei nungoqi God ane wand kin tuqui. \v 8 Nungoqi wute aye oyi oyi yawo wurany righe, nei te kin quan nganye yumbui. Yumbo ur oghi kin aye te ninde dobune, wute aye yawo wurany righe kin te quan nganye yumbui. Te pugri wute aye quan nganye yawo wurany righe, tedi piyi ni priprine nungoqi unje rupuqu pudi nungoqi oyi ni wand puaq wundiny ye. \v 9 Wute aye God nei rimbig kin nungoqi nde rindi te ni sabi wundiny yuwon. Di te ningg chumbuai ei wand, minyang wand wawo yeru. \v 10 Nungoqi wutaqu manyi ire ire God nungoqi yuwon nuauq di yembe yuwon ye non non neuq pre. Pugri bu nungoqi God ningg yembe ye wute yuwon ye was ningg, tedi God yembe kin kin neuq kin te oghine yembe wundiny. Te God nungoqi yembe neuq kin tende pe nungoqi God ningg wute aye te ghav wundiny. \v 11 Wuti tughe ni wand bir nawo kin yembe neng, te muqdi ni God ningg nei nganye ei bir nawo. Wuti tughe wute aye ghav nindiny kin te ni gre God neng kin tende pe ei wute aye ghav nindiny. Te ei wute buagi nungoqi yumbo yumbo puq wen kin te ruqond di Jisas Kraist nde gri God nyamb rindivi viyo. Ni ningg ti di gre rise rise te kin rise ye. Te nganye. \s1 Kraist mai niraq kin pugri ei piraq \p \v 12 Nge mand nganye, mai di yuqo quan nganye nungoqi ware ye te ningg puye wand di wari, “mai ren brequ nganye beghi nde rindi” puq wand wayequ. God ni mai te rar nuqond nungoqi nde rindi ei ni nuqond nungoqi gre pu yequ o segi. \v 13 Nungoqi yuqo ware kin te Kraist, wuti God naip no wute nate ruwi ningg nandi kin, ni yuqo niraq kin pugrine bu nungoqi mune wuraq. Pugri bu nungoqi te ningg chumbuai ei wand. Otiwo Kraist nikin ti di gre yumbui ane raqene nandi kin tende puayi di nungoqi oyi umbo yuwon gud di quan nganye chumbuai wand. \v 14 Nungoqi Kraist ningg wute te ningg bu ni nungoqi wand brequ runduq te nungoqi chumbuai wand. Te pugri nungoqi nei wamb God ningg Ququ, te ti di gre yumbui kin Ququ, nungoqi nde nas. \v 15 Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqi yuqo wuraq kin te nungoqi yumbo ur brequ ren ningg yuqo wuraq: wute aye wi mati, o yumbo nyungu wand, o yumbo ur brequ aye pughe wand, o nungoqi wari nungoqi yumbui di wute aye mingg yembe te ningg yeri wundim. \v 16 Pudi nungoqi Kristen di Kraist nde dobu waru ye te ningg muq nungoqi yuqo wuraq te nungoqi minyuw wati segi kin, nungoqi quan nganye ei chumbuai wand. Nungoqi wute Kraist nde dobu waru ye nyamb te ningg ei chumbuai wand di God nyamb wundivi viyo. \v 17 Te pugri God wute buagi kot nutungu kin ngeri te rindi pre. Ni kot nutungu kin beghi nikin wute nde ei ye nawo kot nutungu. Beghi ni ningg wute pudi ni beghi kot anene nutungu ye, pugri bu wute God ningg wand yuwon ye rutungu yambu riri kin te ninde quan nganye ei brequ. \p \v 18 God ningg buk wuri, \q1 “Wute tuquine ris kin ni mai rire pre dobu di ni nate ruwi ye, pugri bu wute God dob reng di yumbo ur brequ rind kin ni oyi quan nganye brequ nindiny ye?” \rq [Snd 11:31]\rq* \p \v 19 Pugri bu God nde nei pe wute ninge yuqo riraq ningg nari muq yuqo riraq, te muqdi ni ghimbi di nei buagi te God wuti ni yembe nindiny kin ninde si wam ruang. Ni nei ninde rundub gre di yumbo ur yuwon kinne rind. Ni yumbo puq nen puq nand kin te nganyene puq nen ye. \c 5 \s1 Nungoqi wute ye wawo kin nungoqi wute oghine yeng wuany \p \v 1 Muq nge wand gre kin pe nungoqi quayi kiyi simbe gidim ningg. Nge mune quayi kiyine iri. Nge ning nde rar pe Kraist guqoid guqoidne yuqo niraq. Otiwo Kraist ningg ti di gre yumbui raqe ruso kin tende puayi di God nungoqi yumbo yuwon kin neuq ye te nge mune neghne ye, beghi buagi ane nengu ye. Pugri bu nge wand gre kin pe pugri simbe guduq, \v 2 God ni sipsip tit te nungoqi nde si pe si nirauq pu yeru. Nungoqi ni oghine ei yeng wuany. Pudi wute ninge pugri puq wen ningg buid mupuqu muq puq wen segi, nungoqi nonne ei te kin puq wen yawo kureuq. Yumbo ur te kin te God ni nari kin ane tuquine. Nungoqi God ningg wute sipsip kin pugri yeng wuany kin te wet bidi wateri ningg wari muq pugri yembe wand wayequ, nungoqi nde nei pe nungoqi quan nganye ei yembe te kin wand yawo kureuq. \v 3 Nungoqi yumbui ningg was di God ningg wute nungoqi si pe ni rundo kin te menge menge wawo wayequ. Di ninde rar pe nungoqi yumbo ur yuwon kinne ei yembe wundiny, ei ni mune nungoqi puq wen kin pugrine puq ren. \v 4 Nungoqi pugri puq wen, tedi otiwo sipsip yeng muany kin yumbui ni nandi di nungoqi yumbo yumbui ye yuwon nganye king hat kin pugri neuq. Yumbo te brequ rise tuqui segi, rise rise te kin rise ye. \s1 Beghi bon ghimbi God nde si pe ei pi rundo \p \v 5 Te kin pugrine nungoqi quayi ambonye nungoqi quayi kiyi nde si nambune ei was. Nungoqi buagi ane nungoqi non nyamb wundiri riwo wayequ. Nungoqi non nyamb wi righe ruso di oyi oyi ghav wand. Te pugri God ningg buk wuri, \q1 “Wute nikin nyamb mindivi viyo kin te God oyi ni nyamb nyinge nuam vighe, di wute mosing mamb di nikin nyamb mi vighe viso kin te God nikin nde nei pene yuwon nuam.” \rq [Snd 3:34]\rq* \p \v 6 Pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwo wayequ di God ningg si gre ye pe nambune ei was. Te ei ngeri yuwon ye ni nap ruso kin tende puayi di ni nungoqi nunduqu wewo. \v 7 God nungoqi yawo nitouq di yeng nuauq ye, pugri bu nungoqi yivany buagi te ninde si wam ei wang di te kin ningg nei kumo wamb wayequ. \p \v 8 Qi pe kin yumbo ur puaq wand yuwon di yeng wawo yuwon pu ei was. Nungoqi non veri Satan ni laion kin pugri wute nat ne ningg di quan kumo nari nari di naghe naghe yenu. \v 9 Nungoqi buid wap di God nei wumbig gre di Satan puaq waind no. Te pugri nungoqi nei wamb, nungoqi nimand aye God nei rimbig kin qi pe ven nde tiqe manyi ris kin ni yuqo nungoqi wuraq ye te kinne riraq. \p \v 10 God ni beghi quan nganye yuwon nuangu ye ni Kraist nde gre pe nungoqi ngam nirauq ninde wandi. Te ei nungoqi ni ane was, di ni ningg ti pre tuqui segi rise rise te kin rise ye pe tende was. Muq ngeri puayi ren ningg di nungoqi yuqo wuraq, pudi otiwo di ni nungoqi yuwon nuauq di yuwon pu was. Ni nungoqi gre neuq ei nungoqi God nei wumbig kin te si ware segi, di ghav nunduq ei nungoqi gre pu yequ kin tuqui. \v 11 Ni irine gre buagi rise. Gre te rise rise te kin rise ye. Te nganye. \s1 Pita ni nyumo raqe cheq pe wand puch aye ven ur nand \p \v 12 Nge wand dobui segi, wand puayine. Sailas nge ghav nindigh nge wand nyumo raqe wen nde ur nand, di nungoqi nde pi vindo. Sailas ni Jisas nei nimbig kin iri, ni beghi mand, nge ninde nei gudub. Nyumo raqe wen nde pe nge God nungoqi yuwon nuauq kin yumbo ur buagi nungoqi nde bei nand ye te kin nei te gre keuq ningg. Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, wand te ei wat vise di gre pu yequ. \p \v 13 God ningg wute Babilon\f + \fr 5:13 \ft Wute ninge mari Pita Babilon puq nand kin te ni Rom ningg nari. Ni Rom ningg Babilon puq nand kin puate taq pugri, wute Rom kin ni God ningg wute quan nganye unje map ye, asi Babilon puq men kin pugrine.\f* ris kin ni God nungoqi nupuqu wo kin pugrine nap ruso pre kin. Ni nungoqi nde chumbuai kin wand ri vindo. Di Mak, wuti nge quan nganye yawo girag righe kin, ni mune pugrine nungoqi nde chumbuai kin wand ni vindo. \v 14 Nungoqi wute aye Jisas nei rimbig kin te song wureny te ei nungoqi bei wand nungoqi ni yawo wurany righe. Nungoqi Kraist ningg wute nungoqi umbo yuwon gud.