\id 1JN - Kamasau NT [kms] -Papua New Guinea 1998 (DBL 2014) \h 1 Jon \toc1 1 Jon \toc2 1 Jon \toc3 1 Jo \mt1 1 Jon \ip Jon ni gang nase pre kin tende puayi ni wute Jisas nei rimbig kin Esia opu ris kin ninde nyumo raqe wen ur nindiq, di wen te ni nyumo raqe ye wuwo kin. Ni yumbo teri ningg simbe nindiny. Ni wute Jisas nei rimbig kin te simbe nindiny ei ni God di nikin wo Jisas Kraist ningg gre pu yeru. Ni God yawo rirang righe pre, pugri bu wute aye te oyi oyi yawo ei rirany righe. \ip Di yumbo aye simbe nindiny kin te ni wute wandoqi kin wand wute bei meny kin te ningg ei yeng ruwo. Wute men ni wandoqi mand di mari ghimbi muq rise kin ren yumbo ur brequ kin, pugri bu Kraist ni wuti nganye ghimbi ane kin nas tuqui segi. Ni mari ni wuti gibne namb, pudi ni ghimbi nganye beghi te kin pugri rise segi. Jon nari wute wandoqi kin wand wute bei meny kin men ni mingg wand te rutungu wayequ. Wute wandoqi kin wand wute bei meny kin men mune mari beghi nei yuwon kin pateri kin te yumbui di wute yawo pirany righe kin te yumbui segi. Jon nari wute men te Kraist ni veri. \c 1 \s1 Wand nde gri wute mas \p \v 1 Wand ni asi yumbo buagi qi pe rise segine ni nas. Beghi wand te putungu di beghi bon rar pe buqoid. Beghi ni buqoid, di beghi bon si pe pait nase. Wand ninde gri wute mas ye di beghi te ningg simbe bad. \v 2 Ninde gri wute mas ye te raqe ruso pre. Beghi buqoid pre, di muq te kin ningg nungoqi simbe buduq. Di beghi wute ris ris te kin ris ye te wuyi nde pu beghi nde raqe ruso buqod kin te ningg simbe bad. \v 3 Beghi yumbo buqod di putungu kin te nungoqi simbe buduq, ei te nungoqi beghi ane umbo irene kuse. Di nungoqi beghi ane wuyi di kuwonyimi Jisas Kraist ane umbo irene kuse. \v 4 Beghi wand ren ur bad ei nungoqi beghi ane quan nganye chumbuai bad. \s1 Ti pe nyinge pare \p \v 5 Wand beghi Jisas nde pu putungu di nungoqi simbe buduq kin taq ven: God nikinne ni ti, ninde bur yengu segi nganye. \v 6 Beghi ni ane pas puq bad, muq burpoq pe nyinge pare, tedi beghi wandoqi bad di ni ningg wand nganyene kin pugrine nyinge pare segi. \v 7 Pudi beghi ni ti pe nas kin pugrine nyinge pare, tedi nikin wo Jisas ningg yavi pe beghi yumbo ur brequ buagi te wuye nupung di yuwon pu pas, di buagi ane umbo irene kuse. \p \v 8 Beghi pari beghi yumbo ur brequ bad segi ye puq bad, tedi beghi bon ghimbi wandoqi bidiny, di wand nganyene kin beghi nde umbo pe vis segi. \v 9 Ni yumbo puq nen puq nand kin te tuquine puq nen, nei nare nitinde segi ye. Pugri bu beghi yumbo ur brequ te simbe bidig, tedi ni beghi yumbo ur brequ bad kin te puaq nundug, di yumbo ur brequ buagi te wuye nupung ye. \v 10 Beghi pari beghi yumbo ur brequ bad segi ye puq bad, tedi beghi God ni wuti wandoqi nand ye puq bad kin pugri, di ni ningg wand beghi nde umbo pe vis kin sunyi segi. \c 2 \s1 Kraist beghi ghav nundug ye \p \v 1 Nge wo, nge nungoqi wand ren simbe guduq, ei nungoqi yumbo ur brequ wand segi. Pudi wuti iri yumbo ur brequ nand, te beghi wuti iri nas, te Jisas Kraist, ni God nde rar pe tuqui nganye nas ye. Ni beghi wand ghav nundug ningg wuyi temi wand ye. \v 2 Ninde gri God beghi yumbo ur brequ yembe bidiny kin te wong nundug, di beghi ningg yumbo ur brequne segi, pudi wute buagi qi pe kin ni yumbo ur brequ te anene. \p \v 3 Beghi ni nari kin pugrine puq pen, tedi beghi segine nei bab beghi nganyene ni nei bibig. \v 4 Wuti iri nari, “Nge ni nei gibig” pudi ni God nari kin pugrine puq nen segi, tedi ni wandoqi nand di God ningg wand nganyene kin ninde vise segi. \v 5 Pudi wuti God nari kin pugrine puq nen, tedi God ni wute yawo nirany righe kin yawo te ninde umbo pe bre pu rise. Beghi nei bab beghi ninde pas kin taq pugri: \v 6 Wuti iri nari ni God nde nas puq nand te ni Jisas nyinge nare kin pugrine ei nyinge nare. \p \v 7 Nge mand nganye, nge lo aye urupui ire ur gidiq segi, pudi lo nungoqi asine wutungu wutungu rindi rindi muq kin tene. Wand asi kin ven te nungoqi wutungu pre kin. \v 8 Pudi nge mune lo aye urupui ire ur gidiq, di lo wen te pugri: bur kring kuso, di ti nganye te ti nase pre. Ren kin te nungoqi yumbo ur di Kraist ningg yumbo ur ane te bei rind, te pugri nge simbe gad kin te nganyene. \p \v 9 Wuti iri nari ni ti pe nas puq nand, pudi ni wute aye God nei rimbig ye yambu nireny kin ni burpoq pene nas. \v 10 Wuti pughe ye wute aye God nei rimbig ye yawo nirany righe kin ni ti pe nas. Di ti pe tende nei brequ kin ninge wuti te nei brequ reng yumbo ur brequ nand kin ninge rise segi. \v 11 Pudi wuti pughe ye wuti aye God nei nimbig ye yambu nireng kin ni burpoq pe nas, di burpoq wabe nyinge nare, ni no kin sunyi te nei namb segi, te pugri bur ninde rar pe kughe di ni rar nat kin tuqui segi. \p \v 12 Nge nungoqi wokuandi nde nyumo raqe ur gidiq, te pugri nungoqi yumbo ur brequ wand kin te God ni Jisas nde gri nungoqi mai te puaq nand. \p \v 13 Nge nungoqi quayi kiyi nde nyumo raqe ur gidiq, te pugri nungoqi ni asine yumbo buagi qi pe kin rise segine ni nas kin te nei wumbig pre. \p Nge nungoqi ambonye nde nyumo raqe ur gidiq, te pugri nungoqi Satan nyinge wowi naghe pre. \p Nge nungoqi wokuandi nde nyumo raqe ur gidiq, te pugri nungoqi wuyi nei wumbig pre. \p \v 14 Nge nungoqi quayi kiyi nde nyumo raqe ur gidiq, te pugri nungoqi ni asine yumbo buagi qi pe kin rise segine ni nas kin te nei wumbig pre. \p Nge nungoqi ambonye nde nyumo raqe ur gidiq, te pugri nungoqi gre wand, di God ningg wand nungoqi nde vise, di nungoqi Satan nyinge wowi naghe pre. \s1 Yumbo qi pe kin nei pe wawo ris wayequ \p \v 15 Qi wen di yumbo ur qi wen kin quan nganye nei pe wawo ris wayequ. Wuti iri yumbo qi pe kin nei pe nawo ris, tedi ni wuyi yawo nirang righe tuqui segi. \v 16 Te pugri yumbo buagi qi pe kin ni qi pe gri rindi. Yumbo ur ren kin te: Nei brequ isis wute nde umbo pe rise di ni te kin pugrine puq ren yawo kureny kin, yumbo ruqond di riteri yawo kureny kin, di ni yumbo yembe rindiny kin te ningg nikin nyamb rindiri riwo. Yumbo ur ren kin te ni wuyi nde pu rindi segi. \v 17 Qi di yumbo buagi qi pe kin wute riteri yawo kureny ye ni brequne di pre, pudi wute God nari kin pugrine puq ren ye ni ris ris te kin ris ye. \s1 Kraist ningg veri kin wu wand \p \v 18 Wokuandi, ren kin te yumbo buagi prene kin ngeri, di nungoqi wute Yumbui ningg wand simbe mand wutungu kin mari Kraist ningg veri nandi ye. Di muqne wute pugri kin nganye buagi mandi pre. Yumbo pugri kin buqod di nei bab te ngeri muq pre ningg tumo. \v 19 Wute pugri kin ni beghi nde pu mo, pudi ni beghi te wute nganye segi. Te pugri ni beghi te wute nganye, tedi ni beghi anene pas. Pudi ni pugri mo kin te ni bei mand, ni beghi te wute segi. \p \v 20 Pudi Kraist, wuti yuwon nganye kin, ni nungoqi Ququ Yuwon Ye neuq, di nungoqi quan buagine God ningg wand nganyene kin te nei wamb pre. \v 21 Nge nungoqi God ningg wand nganyene kin te nei wamb segi ye te ningg nyumo raqe ur gidiq segi. Pudi nungoqi wand nganyene kin te nei wamb, di wandoqi kin wand ni wand nganyene kin pe gri vindi segi, pugri bu nge nyumo raqe wen ur gidiq. \v 22 Wuti pughe ye wandoqi nand ye? Wuti nari Jisas ni Kraist, wuti God naip no wute nate ruwi, segi ye puq nand ye, ni wandoqi nand ye. Wuti pugri kin te ni Kraist ningg veri. Ni wuyi di kuwonyimi temi dob nem di ni ningg wand nutungu yambu nari ye. \v 23 Wuti kuwonyimi dob neng ye ni wuyi nde si nambu nas ye tuqui segi. Wuti nari kuwonyimi ni Kraist puq nand kinne ni wuyi nde si nambu nas ye tuqui. \p \v 24 Nungoqi rar wat yuwon, te pugri wand asi nganye wutungu kin te nungoqi nde visene. Wand te nungoqi nde visene, tedi nungoqi wuyi di kuwonyimi nde si nambu was. \v 25 Di yumbo beghi nengu puq nand kin te otiwo di beghi pas pas te kin pas ye. \p \v 26 Nge nungoqi nde nyumo raqe ur gidiq ei wute nungoqi wandoqi munduq wand nganye kin si ware di yumbo ur brequ wand segi. \v 27 Pudi nungoqi Ququ Yuwon Ye Kraist nde pu weti nowi ye te nungoqi nde nas, pugri bu wute aye nungoqi wand bei meuq ningg wari tuqui segi. Ququ Yuwon Ye nungoqi yumbo buagi te bei nunduq, di Ququ Yuwon Ye ni nungoqi bei neuq kin te nganyene, ni wandoqi nand segi. Ni simbe nunduq kin pugrine ninde si nambu ei was. \s1 Beghi God ningg wo \p \v 28 Di muq wokuandi, nungoqi Kraist nde si nambune was, ei te otiwo ni nandi di ninde rar pe yembu kin tende puayi minyuw pati segi, gre pune yembu. \p \v 29 Nungoqi nei wamb Jisas ni yumbo ur tuquine puq nen ye, tedi nungoqi nei wamb te pugri wute buagi yumbo ur tuquine puq ren ye ni God ningg wo ningg ris ye. \c 3 \p \v 1 Wuyi ni beghi quan nganye yawo nirangu righe kin te wuqond! Ni beghi quan nganye yawo nirangu righe, pugri bu ni beghi ni nikin wo puq nundug. Di nganyene beghi God ningg wo. Wute yumbo qi pe kinne nei rimbiny ye ni beghi yumbo ur te nei rimb segi ye puate taq pugri, ni God ningg yumbo ur te nei rimb segine. \v 2 Mand nganye, muq beghi God ningg wo, di beghi otiwo pughe gri pas kin te simbe nundug segine. Pudi beghi nei bab ni raqe no di beghi nikin pugrine pas, te pugri tende puayi di beghi ni nganyene nas kin te buqoid ye. \v 3 Wute buagi pugri nei rimb di ghimbi ruang pu ris kin ni Kraist yumbo ur brequ nand segi yuwon pu nas kin pugrine ei ris. \p \v 4 Wuti iri yumbo ur brequ nand te God ningg lo gure nuaq, te pugri wuti pughe ye yumbo ur brequ nand te ni lo kin wand te kin pugrine puq nen segi ye te ningg unje nap pre. \p \v 5 Pudi nungoqi nei wamb te pugri Kraist ni beghi yumbo ur brequ puaq nundug ningg bu nandi, di ni yumbo ur brequ ninge ninde rise segi. \v 6 Wuti iri ninde si nambu nas kin ni yumbo ur brequ nand nand nas kin tuqui segi. Wuti iri ni priprine yumbo ur brequ nand kin ni Kraist nuqoind segi di nei nimbig segi. \p \v 7 Wokuandi, nungoqi wuti aye rar wuqoind nungoqi nei brequ neuq di yumbo ur brequ wand wayequ. Wuti yumbo ur tuquine puq nen ye, ni Kraist wuti tuquine nas ye ni kin pugri. \v 8 Ququ brequ mingg yumbui ni asine qi di yumbo buagi rise segine kin tende puayine yumbo ur brequ nand nand rindi rindi muq, pugri bu wuti yumbo ur brequ yembe nindiny kin ni ququ brequ mingg yumbui ninde si nambu nas. God ningg wo ni nandi ye puate te ni ququ brequ mingg yumbui ni ningg yembe te brequ nindiny ningg. \v 9 Wuti iri ni God ningg wo, tedi ni pripri yumbo ur brequ nand tuqui segi, te pugri God ningg nei ninde vise. Ni God ningg wo, pugri bu ni priprine yumbo ur brequ nand nand nas ye tuqui segi. \v 10 Beghi nei bab wute pughe ye te God ningg wo, di wute pughe ye te ququ brequ mingg yumbui ni wo. Te kin taq pugri: Wuti iri ni yumbo ur tuquine kin puq nen segi ye, o wute Yumbui nei rimbig kin aye te yawo nirany righe segi ye ni God ningg wo segi. \s1 Wute aye te oyi oyi yawo wurany righe \p \v 11 Di nungoqi asi Yumbui ningg wand wutungu urupuine kin tende puayi nungoqi wand wutungu kin taq pugri: Beghi wute aye te ei oyi oyi yawo pirany righe. \v 12 Nungoqi Kein kin pugri wayequ. Kein ni ququ brequ mingg yumbui nde si nambu nas di ni nikin kiqam Abel ni nati. Di yumbo pughe kin ningg bu ni nikin kiqam ni nati? Te pugri ni nikin yumbo ur te brequ, di ni kiqam ningg yumbo ur te ni tuquine puq nen, pugri bu ni kiqam ni nati. \v 13 Nge mand, wute qi pe kin nungoqi yambu mireuq, tedi nungoqi te kin ningg puye wand wayequ. \v 14 Beghi wute aye God nei rimbig kin te yawo pirany righe, pugri bu te kin ningg beghi nei bab beghi muq wute mati kin pugri ye te si pare, po wute mas kin pugri ye pe tende par po pre. Wuti pughe ye ni wute aye yawo nirany righe segi ye, ni wute mati kin pugri ye pe tendene nas. \v 15 Wuti pughe ye ni wute aye yambu nireny kin ni wute nambui riti kin ane tuquine. Di nungoqi nei wamb te pugri wuti iri wute nambui riti ye ni nas nas te kin nas ye tuqui segi. \p \v 16 Jisas Kraist ni beghi ningg nati, di te kin ningg beghi wute yawo pirany righe kin yumbo ur te nei bab. Di beghi ei wute aye God nei mimbig kin ni ningg pati. \v 17 Wuti iri ni yumbo ninge rise, muq wuti aye iri ni yumbo te kin ye rise segi ye iri nas nuqoind, pudi ni wuti te yawo nitong segi, tedi pughe gri ei God ni wute yawo nirany righe kin yawo ninde vise? \v 18 Nge wo, beghi mim pene wand bad kin te ninggne wute yuwon puany di ni riri beghi ni yawo pirany righe; beghi pugri puq pen wayequ. Pudi beghi nganyene ei yawo pirany righe, di yumbo ur yuwon ye ei puq pen. \v 19-20 Beghi puq pen tedi beghi nei bab beghi God nganyene kin ni ningg wo, di beghi nde umbo pe pari beghi wutamu brequ puq bad kin tende puayi ninde rar pe beghi umbo yuwon pu kuse kin tuqui. Te pugri God ni nei quan nganye rise di beghi umbo pe yumbo nei bibiny kin te misoqne, ni yumbo buagi nei nimbiny. Pugri bu beghi nei mai riwo kin tende puayi ni beghi umbo nengu kughe. \p \v 21 Nge mand nganye, beghi umbo pe pari beghi wutamu brequ puq bad segi, tedi beghi God nde rar pe yembu kin te ningg wune bab segi. \v 22 Di yumbo ningg pari kin te ninde pu pateri, te pugri beghi ni nari kin pugrine puq pen, di yumbo ni nuqond chumbuai nand kin tene puq pen. \v 23 Yumbo beghi puq pen puq nand kin taq ren: Nikin wo Jisas Kraist nei bibig, di ni nari kin pugrine wute aye te oyi oyi yawo pirany righe. \v 24 Wute ni nari kin pugrine puq ren ye ni God nde ris di God ninde nas. Ququ Yuwon Ye ni beghi nengu kin te ni beghi nei nengu, pugri bu beghi ren kin te nei bab. \c 4 \s1 Ququ wap wi mewo \p \v 1 Nge mand nganye, wute mari ququ ninde yenu puq mand kin te buagi ane nganyene puq wundim wayequ, pudi wap wi mewo ei wuqond ququ te God nde pu bri nandi. Te pugri propet wandoqi kin nganye buagi qi pe ven nde mar ir mo pre. \v 2 Nungoqi pughe gri wap wi mewo di nei wamb Ququ God nde pu nandi kin taq pugri: Wuti nari Jisas Kraist ni qi pe nandi wuti nganye nas puq nand kin te Ququ God nde pu nandi ye ninde nas. \v 3 Pudi wuti nari Jisas ni qi pe nandi wuti nganye nas puq nand segi ye te ququ ninde nas kin te God nde pu nandi segi. Te kin ye te Kraist ningg veri ni ququ. Nungoqi wutungu mari ququ pugri kin nandi ye, di muq ni qi pe ven nde nandi pre. \p \v 4 Nge wo, nungoqi God ningg wo, di Ququ nungoqi nde nas kin ni quan nganye yumbui, di ququ qi pe kin te segi, pugri bu nungoqi ni nyinge wawo maghe pre. \v 5 Ni qi pe kin, di yumbo qi pe kin te ningg wand mand, di wute qi pe kin ni mingg wand rutungu. \v 6 Beghi Ququ God nde pu nandi kin beghi nde nas, di wute pughe ye God ningg yumbo ur te nei rimb kin ni beghi ningg wand rutungu. Pudi wute God ningg yumbo ur te nei rimb segi kin ni beghi ningg wand rutungu segi. Te kin ningg di beghi ququ wandoqi kin di Ququ nganyene kin te pap pi ei mewo. \s1 God ni beghi yawo nirangu righe di beghi wute aye yawo pirany righe \p \v 7 Nge mand nganye, beghi wute aye ei oyi oyi yawo pirany righe, te pugri wute yawo pirany righe kin yumbo ur te God nde pu vindi. Wute buagi wute aye yawo rirany righe ye ni God ningg wo, di ni God nei rimbig ye. \v 8 God nikinne wute yawo pirany righe kin yumbo ur te kin ye puate, pugri bu wuti pughe ye ni wute aye yawo nirany righe segi ye ni God nei nimbig segi. \v 9 God ni beghi yawo nirangu righe kin yumbo ur bei nand kin taq pugri: Ni kuwonyimi irine nganye nas kin te tiqi nundog qi pe ven nde nandi ei te ninde gri beghi pas. \v 10 Yumbo ur pugri kin te wute yawo pirany righe: Beghi God yawo birag righe segine, pudi ni oyi beghi yawo nirangu righe di nikin wo tiqi nundog nandi beghi mai puaq nundug ningg nati ei God ni beghi yumbo ur brequ bad ye te kin ningg mune ker nawo segi. \v 11 Nge mand nganye, te kin pugrine God ni beghi quan nganye yawo nirangu righe, pugri bu beghi oyi wute aye te ei oyi oyi yawo pirany righe. \v 12 Wuti iri God nuqoind segine, pudi beghi wute aye oyi oyi yawo pirany righe, te God beghi nde nas, di ni beghi yawo nirangu righe kin yawo te beghi nde umbo pe quan nganye rise. \p \v 13 Ni nikin Ququ te beghi nengu, pugri bu beghi nei bab beghi ninde pas di ni beghi nde nas. \v 14 Di wuyi ni kuwonyimi tiqi nundog nandi ei wute qi pe kin nate ruwi. Beghi buqod di te kin ningg wute simbe bidiny. \v 15 Wuti iri nari Jisas ni God ningg wo puq nand, tedi ni God nde nas di God ni nde nas. \v 16 Di te kin ningg God ni beghi yawo nirangu righe kin te nei bab di gre pu yembu. \s1 God ni wute yawo pirany righe kin yumbo ur te kin ye puate \p Wuti pughe ye wute aye yawo nirany righe righene nas kin ni God ninde nas di ni God nde nas. \v 17 Wute yawo pirany righe kin te beghi nde bre pu rise, ei te otiwo ngeri omo kin tende puayi di Yumbui wute ir nawo kin tende puayi beghi gre pu yembu, te pugri qi pe ven nde beghi Kraist nas kin pugrine pas. \v 18 God ni beghi yawo nirangu righe, tedi beghi wune bab kin tuqui segi. Pugri bu God ni wuti iri quan nganye yawo nirang righe tedi ni wune kin nei te puaq nand viso. Wune kin nei te God ni otiwo wute yembe neny kin ane tuquine. Wuti iri wune namb kin te ni God beghi yawo nirangu righe kin yumbo ur te oghine nei namb segi. \p \v 19 Ni asine beghi yawo nirangu righe pre, pugri bu beghi oyi wute aye te yawo pirany righe. \v 20 Wuti iri nari, “Nge God yawo girag righe,” pudi ni wute aye God nei rimbig kin te yambu nireny, tedi ni wuti wandoqi nand ye. Te pugri wuti iri ni wute aye nikin rar pe nuqond kin te yawo nirany righe segi, tedi pughe gri ei ni God nikin gri rar pe nuqoind segi kin te yawo nirang righe? Te tuqui segi. \v 21 Di ni beghi wand ven simbe nundug: Wuti pughe ye God yawo nirang righe, tedi ni wute aye Jisas nei rimbig kin te anene ei yawo nirany righe. \c 5 \s1 Wute God ningg wo nei rimbig kin ni ris ris te kin ris ye \p \v 1 Wute buagi riri Jisas ni nganyene Kraist wuti wute nate ruwi ningg God naip no ye puq rind kin ni God ningg wo. Di wute buagi wuyi yawo rirang righe kin ni kuwonyimi anene yawo rirang righe. \v 2 Beghi pughe gri nei bab beghi God ningg wo yawo pirany righe kin taq pugri: Beghi God oyi yawo birag righe di ni nari kin pugrine puq pen. \v 3 Beghi God yawo birag righe te beghi ni nari kin pugrine puq pen. Di ni nari kin pugrine puq pen kin te yembe yumbui nganye segi, \v 4 te pugri wute buagi God ningg wo ris ye ni qi pe kin yumbo ur te nyinge ruwo righe pre. Beghi God nei bibig gre kin te ningg beghi qi pe kin yumbo ur nyinge pawo righe. \v 5 Wuti pughe ye ni qi pe kin yumbo ur nyinge nawo righe? Wuti nari Jisas ni nganyene God ningg wo puq nand ye nine qi pe kin yumbo ur nyinge nawo righe ye tuqui. \p \v 6 Jisas Kraist nikinne ni qi pe nandi kin tende puayi ni wuye pe wuye maip di ni yavi ir wi di ni nati. Ni nandi kin tende puayi ni wuye pene wuye maip segi, pudi ni yavi anene ir wi. Di Ququ Yuwon Ye ni te kin ningg simbe nand, di Ququ Yuwon Ye ni wandoqi nand segi ye. \v 7 Yumbo teri ire pu ren ni simbe rind: \v 8 Ququ Yuwon Ye, wuye, di yavi, di teri ire pu ren ni wand irene simbe rind. \v 9 Beghi wute simbe mand kin wand te putungu yawo guregu, pudi God ni simbe nand kin wand te yumbui nganye, te pugri wand te God ningg wand, di ni nikin wo te ningg simbe nand. \v 10 Wute pughe ye God ningg wo nei rimbig ye ni wand te kin ninde umbo pe ris. Pudi wuti iri God ningg wand nutungu di nganyene puq nand segi ye ni God wuti wandoqi nand ye puq nindig kin ane tuquine. Te pugri ni God ni wo ningg wand simbe nand ye te ni nganyene puq nand segi. \v 11 God ni kuwonyimi ningg wand simbe nand ye taq pugri: God nari beghi pas pas te kin pas, di yumbo ren kin te ni kuwonyimi nde gri ni pugri puq nen. \v 12 Wuti pughe ye ni God ningg wo neti nowi ye ni nas nas te kin nas, wuti pughe ye ni God ningg wo neti nowi segi ye ni nas nas te kin nas tuqui segi. \s1 Beghi pas pas te kin pas ye te segine nei bab tuqui \p \v 13 Nge wand ren nungoqi God ningg wo nei wumbig kin nungoqi nde ur gad, ei te nungoqi nei wamb nungoqi was was te kin was ye. \v 14 Beghi God ane wand bad kin tende puayi beghi nei kumo bab segi. Te pugri beghi nei bab beghi yumbo pughe ningg pari kin te God ni nei namb te oghi, di ni beghi pari kin te nutungu ye. \v 15 Di beghi nei bab beghi pari kin nutungu ye, tedi beghi yumbo pughe kin ningg pengu bad pre beghi nei bab beghi yumbo te pateri ye. \p \v 16 Wuti iri wuti God nei nimbig ye aye iri yumbo ur brequ nand nuqoind di yumbo ur brequ nand kin te ningg ni nati tuqui segi, tedi ni God ei pengu nindig ei ni yumbo ur brequ nand kin te God puaq nindig di mune neti nowi. Nge wand gad kin te wute yumbo ur brequ rind pudi te kin ningg ni riti segi ye te ningg bu kari. Yumbo ur brequ wute te kin puq ren di riti kin te risene. Nge ni yumbo ur brequ wute riti ye te ningg God pengu wundig ningg kari segi. \v 17 Yumbo ur buagi yuwon segi kin te yumbo ur brequ, di yumbo ur brequ ninge te kin ningg pati segi. \p \v 18 Beghi nei bab wuti pughe ye God ningg wo te ni pripri yumbo ur brequ nand segi. God ningg wo ni ghav nindig yuwon pu nas di ququ brequ mingg yumbui ni unje naip segi. \v 19 Beghi nei bab beghi God ningg wo, di qi wen te quanene ququ brequ mingg yumbui ninde si nambu wuse. \v 20 Beghi nei bab God ningg wo ni nandi beghi nei bir nuangu ei te beghi God nganyene nas kin te nei bibig ye. Di beghi ni di nikin wo Jisas Kraist nde pas. Jisas ni God nganyene kin di wute ris ris te kin ris ye puate. \p \v 21 Nge wo rar wat yuwon, god wandoqi kin ni nyamb wundiri riwo wayequ.