\id ACT Acts, Kate, PNG, wwh 12/92 \h APOSOLO BINAŊ \toc1 Aposolo Jaŋere Binaŋ \toc2 Aposolo Binaŋ \toc3 Aposolo \mt1 APOSOLO BINAŊ \ip Aposolo jaŋere binaŋ papia i Lukazi qâreŋkewec. Ere miti papia jajahec fokopirec hâcne, Jesure binaŋ â aposolo jaŋere binaŋ. Luka e papia jahec i âgo-ticne Teofile ere biŋe qâreŋ-jofawec. Luka tâmiric muzac aposolo jaŋere binaŋ paŋšâic mi mana-hâmonšapeŋ. Erâ Luka e aposolo gâcne jaŋere binaŋ boc mi qâreŋkewec. Qanaŋ Petoro â Johane jahere qâreŋkewec, izi Paulo erao fotâcnerâ binaŋ-ticne šuhuckewec. Paulozi miti muiŋneme mâreŋne mâreŋne haŋ barawec, irec binaŋ hâcne šušuhuc jaha qâreŋkewec. Binaŋ tucne i ŋic gâcne jaŋere mickonec manarâ qâreŋkewec, â tucne ine e jahac wiac hone manac ewec sâc qâreŋkewec. Paulo e miti kiŋaŋ rame bâjâpehuc wiac ebac ewec â miti muwec i hone manac ewec hâcne. Bâbâfuac epic ine Paulozi miti kiŋaŋ šâšâŋiŋ moc rawec ira raku Troa haeo fisiwec ira. Eme bâbâjâpec raku Filipi haeo ine Lukazi ŋeha Paulo e fotâcnerâ rawec. Juku dameŋ mocko Jerusalemko risieocte Luka jowame mâmâc rapic. Eme ira Paulo kâpâcwâru barâ Kaisarea haeo barapie jara 2 ŋehuc juwec. Ehame Luka e qâterâ ijaha juwec. Juku Paulo wokeo râerâ Roma haeo barapie Luka e woke ijaha Paulohec mâmâc raku Roma haeo fisipic. Mamac jupic irec binaŋ hâcne ninic jaha qâreŋkewec. Eme Roma haeo fisikicne ira bâtâcnerâ behewec. Wemocte Paulore binaŋ mi qâreŋke tarawec irec fuŋne kâuc baŋgopeneŋ. \ip Lukazi aposolo jaŋere binaŋ qâreŋkewec i honepene šâšâŋiŋko fâuckekac, ehuc neŋgocne sâko jajahec fuakac ine šiŋuc: Qanaŋ Jesure kikefuŋ Jerusalem haeo fuawec. Eme opâ ruac guru jaŋe Mârozi tâpiri jareme mitire hata bâfuarâ Jesure Biŋebiaŋ bâiŋ basawec epie Palestaiŋ mâreŋ sâckerâ fowec, erâ wâc Siria mâreŋko rarâ Antiokia haeo ira fua ɋârâŋkeme mitire hae qizec sâko namba 2 i Antiokiazi ewec. Binaŋ izi Aposolo gaŋ 1 irecnec domarâ feku gaŋ 12 ira fisikac. Eme binaŋ irec maŋnao gie bapa ŋic mai fuaŋgopieŋ ine Petoro â Johane â Stefano â Filipo erâ gâcne moc moc. \ip Aposolo jaŋere binaŋ irec dâkâ sâko namba 2 ine Paulo â babaficfâcne jaŋe miti kiŋaŋ gie bapie miti mâreŋ sâc rawec irec dâŋ binaŋ hâcne fokac. Siria mâreŋko Antiokia hae irec kikefuŋ guru jaŋe neŋgoc ŋejarepie miti kiŋaŋ rambiŋ, erâ Jesure šâŋe biŋe musawepie mâreŋ sâko 3 fusucmawec, Asia mâreŋ masune, Makedonia, Grië mâreŋ erâ wâc ŋicwofuŋ sâko ere hae qizec, Roma haeo rarâ fua ɋârâŋkewec. Binaŋ biri-ticne gâcne šiŋuc fokac: \ip Paulo e Banabahec miti kiŋaŋ bâtâcnerâ rapic (gaŋ 13-14). \ip Paulo e Silahec miti kiŋaŋ arec 2 rapic (gaŋ 15 botâŋne ­ 18). \ip Paulo e miti kiŋaŋ arec 3 rawec (gaŋ 18 botâŋne ­ 20). \ip Paulo e Jerusalem haeo rame kâpâcwâru bambiŋ (gaŋ 21-26). \ip Paulo e wokeo ferâ hâwecko rahuc juku Roma haeo fisiwec (gaŋ 27-28). \c 1 \s1 Jesu e motecfâcne mâzoc-joparâ fewec \p \v 1 O Teofilo, no mârâc dâŋ qâreŋke-garepo, ine Jesuzi gie bawec â miti muwec irec dâŋ binaŋ sasawa egarepo. \v 2 E gie-ticne fuŋkerâ baraku dameŋ-ticne maickeme Tiri Mârozi ecneme aposolo rowosâec-jopawec jaŋe micrâfâ-ticne jaza tararâ sambâŋko fewec, irec binaŋ hâcne qâreŋke-fârepo. \v 3 E šâic manaku hâmorâ mocwâc ɋârerâ Jaŋe hâcne šoaŋ gie bapa 40 fua soŋ ejarehuc fuŋne-ticne bajaŋgeŋkeme hone manac embiŋ, â Anuture uucmaŋ irec dâŋ jaza mutâc ewec. \p \v 4 Erâ jaŋehec ŋec domac ehuc dâŋ šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe Jerusalem hae jâpec mi behenšepieŋ, Mamacte biŋedâŋ ŋazape manambiŋ, i fârinehec eocte ira woŋec junšepieŋ. \v 5 Johane e opâ rua-ŋarewec, ši ine dameŋ mi šorahame Tiri Mâro rua-ŋarezo.” \v 6 Iŋuc mume, tumaŋnerâ jumbiŋ jaŋe šiŋuc muhuc wiocnembiŋ: “Wofuŋ, go dameŋ ira hâcne Israe ŋic qâzuc-nâpotec mocwâc nâŋe nâŋâcne ŋicwofuŋhec erâ junaŋmu me?” \v 7 Mupie šiŋuc jazawec: “Mamac e tâpiri-ticnere erâ dameŋ šoric qândâŋ bawec fokac i ŋoŋe mamanane mi ekac. \v 8 Mocjaha Tiri Mârozi ŋoŋerao waharâ tâpiri bâfua-ŋareme biŋe mumufâc-nane eniŋmu. Ehuc Jerusalem haeo bâtâcnerâ miti-nane Judaia â Samaria mâreŋko murâ murakupie mâreŋ qaŋeŋne sâcke-fâreocmu.” \v 9 Dâŋ iŋuc murâ šâŋe fai-jeŋicko afeckerâ fewec. Fehame karoraczi bâsoŋkeme basambiŋ. \v 10 Eme sambâŋko fehame firâ râqârehuc domahapie ŋic jajahec ŋaqi qaŋqaŋhec mi jaŋerao fuarâ domazepirec i¡ \v 11 Erâ šiŋuc jazapic: “Galilaia mâreŋkonec ŋicbureŋ, ŋoŋe wemocte sambâŋko fihuc jaha domaŋgopieŋ? Jesu ŋoŋe honehapie behec-ŋoparâ sambâŋko fekac, eki hâcne juku iŋuc jaha wahazokac.” \s1 Motec jaŋe risierâ nunumu gie bambiŋ \p \v 12 Eme aposolo jaŋe Oliwa tikionec risie waharâ rašimicnao Jerusalem hae ŋewec ira rašimbiŋ. Sawane i sabata hombaŋko hata rarane irec sâc. \v 13 Raširâ haeo ferâ ŋeŋe juju ehuc jumbiŋ fic ira fembiŋ. Jumbiŋ ine šiŋuc: Petoro â Johane, Jakobo â Anderea, Filipo â Toma, Batolomaio â Mataio, Jakobo Alifaiore ŋokâ, Simoŋ Ʒelote, erâ Juda Jakobore ŋokâ. \v 14 Ŋic i jaŋe hâcne maŋ mocjaha erâ nunumu gie šušuhuc jaha bahuc jumbiŋ. Iŋuc ehapie Jesure neŋgoc Maria â ŋokac gâcne â Jesu ɋafâc-ticne jaŋe mâmâc bafic-jopambiŋ. \s1 Judare âkehoc bâfuambiŋ \p \v 15 Dameŋ ira Jesure qâjâpecfâc šare-jeŋic 120 qâririŋ iŋuczi tumaŋnerâ ŋehapie Petoro e ŋondeŋ-jeŋicko faharerâ dâŋ šiŋuc jazawec: \v 16 “Âgo bureŋ, Juda râsi jowac-jopame Jesu rombiŋ ere dâŋ Tiri Mârozi Dawidi mic ba afec ecneme mu qâreŋ ewec i wemocko mâc fozac. \v 17 Juda e nâŋâcnaonec hâcne, â miti gie i e mâmâc mucnekicne. \v 18 Eme ŋic eki šika furizi mâreŋ kitâcnecnewec ira ra qizeczi qârisic hurâ bune qâfâuckeme hone waha-fârewec. \v 19 Eme biŋe i Jerusalem haeoneczi mana-fârerâ mâreŋ irec šâŋe Akedama mumbiŋ, nâŋâcne dâŋko Ʒikamâreŋ. \v 20 Miti mânecko šiŋuc hâcne qâreŋkekicne fokac: \q1 `Hae-ticne tuhu fuazejec, \q1 â ficticnao ŋic moc mi juzejec.' \m Erâ moc šiŋuc: \q1 `Mafa-ticne i furunezi rauckezejec.' \m \v 21 Eme Jesu ŋondeŋ-nâŋecko jume ju ecnepene ŋic gâcnezi qâsuec-nâpombiŋ, \v 22 ehuc Johanezi Jesu Miti Opâ ruacneme gie-ticne fuŋkewec dameŋ ira erao šuhuckerâ bâjâpehuc juhapene sambâŋko fewec, ŋic iŋucne moczi fuarâ bafic-nâpome, Jesu hâmockonec faharewec irec biŋe mupene haŋ bazejec.” \v 23 Petorozi iŋuc jazame ŋic jajahec bâfuac-jofambiŋ. Moc šâŋene Josefe, Basaba mucne jumbieŋ, šâŋene moc Jusito, erâ âgone Matia, \v 24 Bâfuac-jofarâ šiŋuc muhuc numumbiŋ: “O Wofuŋ maŋ hohone, go ŋicjahec ši jaheraonec wenimoi bâwosâekomec i nâwotutec mucnepene \v 25 Juda miti â aposolo gie-ticne hetararâ e jahacne hatao rawec ere jujutacko juzejec.” \v 26 Iŋuc numurâ miti ɋâsâi qapie Matia âke fuame aposolo 11 jaŋerao šuhuckewec. \c 2 \s1 Tiri Mâro wahawec \p \v 1 Pentekoso dameŋ maickeha jaŋe mâmâc sasawa fic mocjahao qâzuckerâ ŋefârembiŋ. \v 2 Ŋehapie sambâŋkonec fânâŋ moc mâŋâŋ hâhâwicne ere fânâŋ tinac ɋeŋfâfâc jaha fânâŋke wahawec. Waharâ fic ŋembiŋ ira raširâ fusucmawec. \v 3 Ehame jaŋerao wiac moc hawarine šocnameŋ tinac fuarâ domahuc ŋeratierâ ŋic ŋokac qizec-jeŋic sâc biricke rawec. \v 4 Eme Tiri Mârozi maŋjeŋicko hurâ fusucmame dâŋmarac fuŋne fuŋne dâŋembiŋ, Mârozi ru sâc bâfua-jareme dâŋe rambiŋ. \p \v 5 Eme dameŋ ira Jerusalem haeo mâreŋ sâc irecnec Judaŋic mitine jumbiŋ. \v 6 Eme jaŋe fânâŋ sâko i manarâ mâretec fisirâ tumaŋnehuc bipic tatara embiŋ. Ehuc aposolo jaŋe dâŋjeŋic sâc dâŋepie \v 7 manarâ maŋjeŋic goroŋkeme wareckerâ mumbiŋ, “Ŋic dâŋeŋgopieŋ ši jaŋe Galilaia ŋic sasawa, \v 8 jaŋe weniŋuc erâ dâŋnâŋec sâc dâŋepie manapene dâŋrune marac efârekac? \v 9 Nâŋâc ši Pataŋic â Medeŋic â Elamŋic, erâ Mesopotamia mâreŋkonec â Judaia mâreŋkonec â Kapadokia mâreŋkonec â Ponto mâreŋkonec â Asia mâreŋkonec \v 10 â Frigia mâreŋkonec â Pamfilia mâreŋkonec â Aigita mâreŋkonec â Africa mâreŋkonec Kirene hae rârec rârec irecnec, nâŋâc Romaŋic \v 11 â Judaŋic mafa â hae fâri erâ Kretaŋic â Arabia ŋic. Nâŋâc iŋuczi juhuc dâŋnâŋec sâc Anutu mâsi sâko-ticnere biŋedâŋ mupie manaŋgopeneŋ.” \v 12 Ŋic jaŋe iŋuc murâ maŋjeŋic goroŋkeme kâuc barâ nazaŋ gazaŋ erâ mumbiŋ, “I wemo mâsi mo?” \v 13 Gâcnezi ine aposolo mufec muriŋ ejarehuc mumbiŋ, “Jaŋe waiŋ opâ gapecmâc nâmbieŋte maŋjeŋic bibiriwakac.” \s1 Petorozi fuŋne jazawec \p \v 14 Eme Petoro e âgofâcne 11 jaŋehec domahuc dâŋ hahaŋne barâ šiŋuc jazawec “Judaŋic â Jerusalem haeo juŋgopieŋ sasawa, no dâŋ ŋazape hazec-ŋeŋic râerâ mananiŋ. \v 15 Ŋoŋe ŋic kecši jaŋere muŋgopieŋ `Waiŋ opâ nâku maŋjeŋic bibiriwakac. Ž Iŋuc aricne. Hae miŋecne furekacte wemocko waiŋ opâ nanšapeŋ. \v 16 Porofete Joelezi findaŋdâŋ kecšiŋuc qâreŋkewec i sanaŋkekac hâcne: \q1 \v 17 Anutuzi mukac: Juku mâreŋ dameŋne bembeŋkeha, \q1 no Mâro-nane ŋic šeŋgoma sâcke-jarepemu; \q1 eme otâ ŋokâfâc-ŋeŋic findaŋdâŋ muniŋmu, \q1 socɋârifâc-ŋeŋic wiac šâŋe furu honeniŋmu, \q1 â ŋic ŋokac qizecfâc-ŋeŋic guŋ fârine mananiŋmu. \q1 \v 18 Erâ kiŋaŋ qaqa ŋic ŋokacfâc-nane dameŋ ira \q1 Mâro-nane sâcke-jarepe findaŋdâŋ muniŋmu. \q1 \v 19 Erâ mupe faic sambâŋko šâŋe furu wiac fuaocmu, \q1 â juwic mâreŋko fuŋne qaqa mâsi fuaocmu, \q1 soc â šoc â hosâc rombâŋ. \q1 \v 20 Ʒoaŋ šâŋene hâpoocmu, \q1 â mosa šâŋene socsoc eocmu, \q1 ehame Wofuŋte dameŋ maickeocmu, \q1 dameŋ biaŋ sâko hâcne. \q1 \v 21 Eme ira Wofuŋte šâŋe riwaseckeniŋmu, \q1 jaŋe sisipirickonec batarac-jopazo.' \s1 Jesure fuŋne ritu-jarewec \p \v 22 “Israe ŋicbureŋ no ŋazape mananiŋ: Jesu Nazarete haeonec e Anutuzi neŋgoc ŋesiŋ ŋecnehame ŋondeŋ-ŋeŋicko tâpiri sâko-ticnezi mâsi â wiac šâŋe furu bahuc, Anuturaonec wahawec, irec fuŋne-ticne bataniŋkeme honembiŋ. \v 23 E hâcne Anutuzi mârâc jaha maname fowecte hata mutaracnewec irec sâcko ŋoŋe wiac ecnehuc doc barâ ŋic qâpuc jaŋerao râepie maripoŋko qapie hâmowec. \v 24 E hâcne hâmoczi gozi kime Anutuzi gozi bacneme ɋârerâ faharewec. Hâmoczi e wemocko sakarezac. \v 25 Dawidizi ere hâcne kecšiŋuc muwec: \q1 `No Wofuŋ hone dendeŋnehuc mi beheekopac, \q1 e fâre-naneo domahame biric boroc mi epemu. \q1 \v 26 Irec bunane biaŋkeme nameŋzi mu šeri ekopac, \q1 erâ sahac-nanezi wâc sâcne ŋec foc eocmu. \q1 Go mi qaisocnutec hâmoc haeo šâziŋkepemu, \q1 â Tiriŋicge mi behetec gârecke šaŋ eocmu. \q1 \v 28 Go jujure hata nowatumeŋ, \q1 maigao šeri bubiaŋ guru dindiŋ bâfua-narecmu.' \p \v 29 “Âgo bureŋ, no mimiŋne-nâŋec Dawidi ere acmâc ŋazape, e hâmome duckembiŋ, eme šâŋeruŋ-ticne hone manac ehuc jueŋgopeneŋ. \v 30 E porofete juweczi šiŋuc manawec: Anutu e ɋâricfâc-nane jaŋeraonec moc âkendâŋneme nore ŋicwofuŋ ŋeŋetacko ŋeocte mupaŋke-narewec. \v 31 I manahuc juwicnao Kristo fafahare-ticnere hâcne muwec, `E hâmoc mi qikiŋnecneocmu â sahac-ticne gârecke šaŋ mi eocmu. Ž \v 32 Eme Jesu e hâcne Anutuzi baɋâreme fahareme nâŋe šâŋe fâri-nâŋeczi hone-fârembeŋ. \v 33 Eme Anutu mefârenao risie feme Tiri Mâro biŋe qanâre-kicne e hâcne Mamaczi qikiŋnecneme soreme wahame fuŋne-ticne hone manac eŋgopieŋ šine hâcne. \v 34 Dawidi e jahacne sambâŋko mi fewec, mâc dâŋ kecšiŋuc ine muwec: \q1 `Wofuŋzi nore Wofuŋ âzâcnewec: \q1 Ware fâre-naneo ŋehaŋtec, \q1 \v 35 râsifâcge guruc-jopape \q1 kikegere ââtesiŋ enšepieŋ.' \m \v 36 Irec Israe ŋic mâmâc sasawa šiŋuc mana sanaŋkenšepieŋ: Ŋoŋe Jesu maripoŋko qambiŋ, e Anutuzi Wofuŋ â Kristo âkendâŋne-nârewec jukac.” \s1 Ŋic bocjahazi maŋjeŋic bârisierâ Miti Opâ ruambiŋ \p \v 37 Petorozi dâŋ iŋuc jazame maŋjeŋic henšaŋneme e jahacne â aposolo gâcne šiŋuc mu wioc ejarembiŋ: “Ŋic âgofâc, nâŋe weniŋuc epene sâckeocmu?” \v 38 Mupie Petorozi šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe maŋŋeŋic bârisierâ Jesu Kristo šâŋene biŋeckehuc Miti Opâ ruapie sâqocne-ŋeŋic tâmirezejec, eme Anutuzi Tiri Mâro tahacke-ŋareocmu wâc. \v 39 Ŋaŋacne â ɋâricfâc-ŋeŋic â šoricko juraŋgopieŋ, Wofuŋ Anutu-nâŋeczi hefârec-ŋopaocmu sâc, ŋoŋe hâcne Tiri Mâro biŋe qaŋare-fârekicne.” \v 40 Petoro e iŋuc murâ dâŋ gâcne šuhuckerâ uŋ sawaŋ ejarehuc šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe ŋic bâbâsifucne jaŋere guruonec wiserâ wefupie rocŋopazo.” \v 41 Eme šoaŋ gie bapa ira ŋic 3 tauseŋ jaŋe Petorore mitidâŋ mana šakiepie Miti Opâ rua-jarepie Jesure kikefuŋfâc jaŋerao šuhuckembiŋ. \s1 Tiwâre â nunumure gâbâ tumaŋne jumbieŋ \p \v 42 Eme aposolo jaŋe miti jaza qazuc epie mananiŋte henširiŋnehuc jumbiŋ, ehuc maŋzi roroc bâmbândeŋ erâ tiwâre â nunumure gâbâ tumaŋne jumbieŋ. \v 43 Eme ŋic ŋokac šeŋgoma hâwic sahac efârembiŋ â aposolo jaŋe mâsi fuŋne fuŋne bahuc jumbiŋ. \v 44 Opâ ruac jaŋe maŋzi šâšâfic erâ wiac sasawa-jeŋic wirec bajumbiŋ. \v 45 Á gâcne jaŋe ine jufu mafa wiac-jeŋic qikiŋnepie moneŋ kitâcneme âgofâc-jeŋic waha qaqane wiac basambiŋ sâc bâtâc bajarembiŋ. \v 46 Jaŋe šoaŋ gie bapa sâc taha ufuŋko maŋ mocjaha erâ tumaŋne jumbieŋ â tiwâ i ficjeŋic sâc nâjumbieŋ. Ehuc nânâ-jeŋic bubiaŋko bâtâc tâmiric nâhuc jumbiŋ. \v 47 Erâ Anutu mumbiaŋkehuc jumbiŋ. Iŋuc epie ŋic gâcnezi hone šiziwec-jopambiŋ. Eme Wofuŋ e šoaŋne šoaŋne ŋic mitizi bâpiaŋ-jopahame guru-jeŋicko ro šuhuc ejarewec. \c 3 \s1 Petorozi ŋicpuriŋ moc bâpiaŋkewec \p \v 1 Ʒoaŋ mocko Petoro â Johane jahe owâ gieo nunumu dameŋ maickeme taha ufuŋko fepic. \v 2 Ehame ŋic moc neŋgoc bumaŋkonec puriŋ fuakicne e reŋke warembiŋ. Ŋic e âgofâcne jaŋe šoaŋne šoaŋne taha ufuŋte Motâcbiaŋko râepie ŋehuc ŋic ufuŋko fec wahac embiŋ jaŋe bâmec wiacte numu-jare jujec. \v 3 Eme Petoro â Johane jahe taha ufuŋko fezo ehapire honec-jofarâ iŋuc jaha numu-jactewec. \v 4 Numu-jacteme jahe e hone dendeŋnepic, ehuc Petorozi šiŋuc âzâcnewec: “Go nâhe honec-nâfoc.” \v 5 Mume ŋicpuriŋzi wiac moc narezo mukopirec muhuc nâckâbâc jaha honec-jofawec. \v 6 Iŋuc ehame Petorozi šiŋuc âzâcnewec: “Moneŋ boreŋ wiac no mi fonarekac, wiac mocjaha fonarekac ine garepe roc, Jesu Kristo Nazarete haeonec ere micte gazape fahare hata juc.” \v 7 Iŋuc murâ mefârenao rohuc bafaharewec. Ecneme izia kike bibiric-ticne urueme fu herâ fahare domawec, \v 8 erâ jahehec mâmâc taha ufuŋko fembiŋ, erâ hata juju-ticnere kiwac qawac ehuc Anutu muteŋkewec. \v 9 Eme ŋic sasawa jaŋe hata jume â Anutu muteŋkeme honembiŋ. \v 10 Ehuc šâŋitarâ mumbiŋ, “Taha ufuŋte Motâcbiaŋko bâmec wiacte numu-nârehuc ŋeekac ine hâcne.” Erâ biaŋkewec irec hone fâfârerâ mâretec seckembiŋ. \v 11 Eme Petoro â Johane jaherao qohotame ŋic mâmâc sasawa taha ufuŋ maŋne moc šâŋene Salomo ira jaherao tumaŋne-fârehuc me kirâ domambiŋ. \s1 Petorozi ŋic miti jazawec \p \v 12 Iŋuc epie Petorozi honec-joparâ ŋic dâŋ šiŋuc jazawec: “Israe ŋicbureŋ, ŋoŋe wemocte ŋic širec hone warec boc enâctehuc domaŋgopieŋ? Wiac nâhe nâhâcne mitire me tâpirire e hata juju-ticne bâfuacnekoperec me? \v 13 Aricne, Abraham â Isaka â Jakobo jaŋere Anutu, mimiŋnefâc-nâŋec jaŋere Anutu, eki hâcne kiŋaŋŋic-ticne Jesu ere Wofuŋ qâreŋ ŋic kecširec faio bâfuame honeŋgopieŋ. Ŋoŋe ine e qaisockerâ qâpuc jaŋerao râembiŋ. Ehame Pilatozi firuezo mume ŋoŋe qikiŋnembiŋ. \v 14 Ine hâcne Maŋɋaɋac â Tiŋne rune e qikiŋnehuc šika qaqaŋic akicke-ŋareocte mu bâuruec ecnembiŋ. \v 15 Ehuc jujure Micne bapa qambiŋ. Qapie Anutuzi bâɋâreme hâmockonec fahareme šâŋe fâri-nâŋeczi qame honembeŋ. \v 16 Eme hone manac ecneeŋgopieŋ ŋic kecši e Jesu šâŋe-ticne manasiŋkepene šâŋe-ticnere tâpirizi bâpiaŋkeme sahac ɋiɋic eme hone-fâreŋgopieŋ. \v 17 Erâ qomâfâc-nane, no manakopac, ŋoŋe â micne bapafâc-ŋeŋic ŋoŋe kâuc bahuc iŋuc embiŋ. \v 18 Iŋuc epie Anutu e Kristo šâic manaku hâmoocte irec dâŋ porofete sasawa jaŋere micko râeme mu qâreŋ embiŋ i hâcne sanaŋkewec. \v 19 Irec ŋoŋe maŋŋeŋic bârisierâ juju raŋɋa-ŋeŋic râpeckepie kiŋŋeŋic tâmirezejec. Eme Wofuŋte maio nanaŋ šurec šurec juju irec dameŋ maicke-ŋarezejec. \v 20 Erâ wâc Kristo-ŋeŋic bašawie-ŋarewec, Jesu hâcne, sore-ŋarezejec. \v 21 Ʒi ine Jesu e sambâŋzi foŋkeme jukuhame wiac sasawa Anutuzi mârâc jaha jâmbâŋ porofetefâc-ticne micjeŋicko râeme mumbiŋ i fâri fideteŋ eocte dameŋne maickeocmu. \v 22 Mose e dâŋ kecšiŋuc muwec: `Wofuŋ Anutu e qomâfâc-ŋeŋic jaŋere ŋondeŋkonec porofete moc no iŋucne bâfua-ŋareme dâŋ ŋazame sâc mananšepieŋ. \v 23 Eme moc e dâŋticne qikiŋneme e qarâ qârârâŋnenšepieŋ. Ž \v 24 Erâ porofete gâcne Samue jume juwarembiŋ jaŋe iŋuc jaha dameŋ širec dâŋ mu qâreŋ efârembiŋ. \v 25 Porofete jumbiŋ jaŋere ɋâricfâc ŋoŋe, erâ Anutuzi mimiŋnefâc-ŋeŋic jaŋehec šâšâfic ewec, šâšâfic irec rune ŋoŋe jaha wâc. Ʒâšâfic i Abraham šiŋuc âzâcnehuc bâfuawec: No ɋâricfâcge jambuŋ-jopape jambuŋ izi mâreŋne mâreŋne ŋic sâcjopa-fârezejec. Ž \v 26 Ŋoŋere hâcne Anutuzi qanaŋ manasurâ Ŋokâ-ticne soreme waha fuawec, i ŋoŋe sasawa sindaŋ hata-ŋeŋickonec bârisiec-ŋopahuc jambuŋ-ŋopaocte iŋuc hâcne ewec.” \c 4 \s1 Petoro â Johane kâpâcwâru bacjofambiŋ \p \v 1 Petoro â Johane jahe ŋic dâŋ iŋuc jazahuc domahapire taha bapa â ufuŋte polismaî micne â sadukaio ŋic jaŋe mâmâc jaherao fisimbiŋ. \v 2 Jahe ŋic miti jazahuc, Jesu e hâmockonec ɋârewec, biŋedâŋ i muiŋnepire manapie sâqoreme \v 3 rocjofarâ hae biac owâewecte kâpâcwâru ficko râec-jofapie fohapire hae furewec. \v 4 Eme Petorozi miti mume manambiŋ jaŋeraonec bocjahazi i mana šakierâ Jesure kikefuŋfâc jaŋerao šuhuckepie ŋic sasawa šare-jeŋic 5 tauseŋ ewec. \s1 Petorozi Jesure šâŋe mujaŋgeŋkewec \p \v 5 Hae fureme micne bapa â soŋaŋ â miti qaqazu jaŋe Jerusalem haeo \v 6 taha bapa sâko Hanasi â Kaifa â Johane â Alesande â kikefuŋfâc-jeŋic jaŋehec tumaŋnembiŋ. \v 7 Erâ mupie aposolo jahe tutumaŋ-jeŋicko bacjofa fembiŋ. Eme mai-jeŋicko domapire esâic-jofarâ mumbiŋ, “Mozi mamac eŋactehuc mu qafeŋ eŋacteme mâsi i bapirec?” \p \v 8 Eme Petoro e Tiri Mârozi maŋnao fusucmame dâŋ šiŋuc jazawec: “Micne bapa â soŋaŋfâc-nâŋec, mupe mananiŋ: \v 9 Nâhe ŋicpuriŋ jauŋkeperec, irec ŋoŋe, mozi neŋgoc ŋesiŋ eŋacteha ŋic bâpiaŋkepirec, muhuc miŋecgac mu gufuc enâcteŋgopieŋko \v 10 mutaniŋkepe ŋoŋe â Israe ŋic mâmâc sasawa mananiŋ: Jesu Kristo Nazarete haeonec, ŋoŋe maripoŋko qapie hâmome Anutuzi hâmockonec bâɋâreme faharewec jukac, ere tâpirire ŋic keci sahac ɋiɋic ejec mai-ŋeŋicko domakac hâcne. \v 11 Ficbapa ŋic ŋoŋe Jesu e wâtuŋ sâqocne muhuc behepie izi hâcne jâmâ wâtuŋ sâko ewec domakac. \v 12 Bâbâpiaŋ i ŋic moctao moc mi fokac, â ŋic mocte šâŋe riwaseckehuc bibiaŋkene i wâc mâreŋko mi fokac.” \s1 Ŋicdâŋ reŋkehuc Wofuŋte dâŋ qiqikiŋ i mi eene \p \v 13 Eme Petoro â Johane jahe ŋic omane, mamana ficko mi jukicnezi hâhâwic tâmiric micafec jaha dâŋ mupire manarâ wareckembiŋ. Erâ jahe Jesuhec jupic i hone tarac-jofambiŋ, \v 14 â ŋic sahac ɋiɋic eweczi jaherao domame e wâc honehuc irec dâŋ bâtikie-jacteniŋte basambiŋ. \v 15 Basarâ ejactepie hae šoŋao hurâ domahapire jaŋackoaŋ šiŋuc muhuc nazaŋ gazaŋ embiŋ: \v 16 “Nâŋâc ŋic jahe weniŋuc ejactenaŋ? Jahe mâsi bapire fua tâcneme Jerusalem haeoneczi biŋene biac mana-fârembieŋ, irec wemocko hemackezo? \v 17 Eme dâŋ i hae sâc haŋ bame mana-fârenšipiŋte mu hâhâwic ejactepene ŋic hâcne šâŋe biŋe-ticne mocwâc mi jaza-jâmbâŋkezepirec.” \v 18 Iŋuc murâ hefârec-jofarâ šiŋuc jasambiŋ: “Ŋohe Jesure šâŋe ŋic mocwâc mi jaza qazuc ejâmbâŋkezepirec.” \v 19 Mupie Petoro â Johane jahe dâŋ šiŋuc bâtikie-jarepic: “Ŋoŋe ŋaŋac mana honeniŋ, ŋoŋere dâŋ reŋkehuc Anuture dâŋ qiqikiŋ, irec Anutuzi maname sâckeocmu me? \v 20 Wiac hone manac ehuc jumbeŋ i sâcne mi hesoŋkerâ junaŋmu.” \v 21 Iŋuc mupire jaŋe mu hâhâwic dâŋ mocwâc jasahuc râec-jofapie rapic. Haeŋic ŋokac omane jaŋe mâsi i hone manac erâ Anutu mucne bacnembiŋte jaŋerao quŋkehuc aposolo jahe wiac mi ejactembiŋ. \v 22 Ŋic sahac ɋiɋic bakicne e puriŋ fohuc juha jara 40 ewec i mana-fârembiŋ hâcne. \s1 Jesure kikefuŋ jaŋe aposolo jahere erâ Wofuŋ muteŋkembiŋ \p \v 23 Petoro â Johane jahe ŋic tutumaŋkonec waharâ âgo wiacfâc-jekic jaŋerao rarâ taha bapa micne â soŋaŋ jaŋe dâŋ jasambiŋ irec mu binaŋ ehuc jaza-fârepic. \v 24 Eme jaŋe i manarâ maŋjeŋic qâzuckerâ Anuturao sâsepie fehame šiŋuc mumbiŋ: “Wofuŋ sâko Wofuŋ, go sambâŋ â mâreŋ â hâwec i wiac fuŋne fuŋne-jeŋichec râemeŋzi \v 25 Tiri Mâro ecnetec eki mimiŋne-nâŋec Dawidi, kiŋaŋŋicge hâcne, micne baafeckeme dâŋ šiŋuc muwec: \q1 `Oapuc jaŋe wemocte ju fâfânâŋ eeŋgopieŋ, \q1 â ŋicne ŋicne dâŋ racne birickeeŋgopieŋ? \q1 \v 26 Wofuŋ â Kristo-ticne râsi ejacteniŋte \q1 mâreŋ sâc ŋicwofuŋ jaŋe meo roroc eeŋgopieŋ, \q1 â ŋicbomboŋ jaŋe ââte sanaŋ eeŋgopieŋ.' \p \v 27 “Hae kecšira ine jâmbomac tiri Ŋokâge Jesu, Kristo âkendâŋnemeŋ, e râsi ecneniŋte Herode â Pilato jahe ŋic qâpuc jaŋehec â Israe ŋic jaŋehec dâŋ ŋiŋihec embiŋ. \v 28 Erâ gahacne mezi â miczi mu bâmoc emeŋ irec sâcmac embiŋ. \v 29 Eme Wofuŋ, ši ine mu hâhâwic dâŋjeŋic hone manac ehuc kiŋaŋŋicfâcge hâbi hejaretec mitige hâhâwicmâc munšepieŋ. \v 30 Ehapie mege sicnetec sahac ɋiɋic â mâsi fuŋne fuŋne tiri kiŋaŋŋicge Jesu ere erâ fua razejec.” \v 31 Iŋuc numupie fic, tumaŋnerâ ŋembiŋ, qiriŋ qiriŋ qawec. Ehame Tiri Mârozi maŋjeŋicko fusucmame Anuture dâŋ micafec jaha ŋic jazambiŋ. \s1 Opâ ruac jaŋe maŋ mocjaha erâ jumbiŋ \p \v 32 Opâ ruac guru jaŋe maŋ mocjaha ehuc šâšâfic erâ jumbiŋ. Ehuc wiac fojarewec irec nore gore mi muhuc qâqâhâc mocjaha fojarewec. \v 33 Eme aposolo jaŋe Wofuŋ Jesu hâmockonec faharewec irec biŋedâŋ tâpiri jaha muhuc jumbiŋ. Eme aki anonoc sâkozi sâcjopa-fârerâ fowec. \v 34 Erâ ŋondeŋ-jeŋicko moczi tac qararacne mi juwec. Jufu gie â mafa wiac-jeŋichec jumbiŋ jaŋe i qikiŋnepie moneŋ kitâcne-jareme \v 35 aposolo jaŋerao râembiŋ. Eme jaŋe ŋic wiac basapie sâc bârâwiŋnerâ jare jumbieŋ. \v 36 Eme ŋic moc juwec šâŋene Josefe, aposolo jaŋe šâŋene moc Banaba mumbiŋ, nâŋâcne dâŋko Bâmiriŋmotec, e Lewire ɋâric, Kipiro nucko fuawec. \v 37 Ŋic eki jufu-ticne qikiŋneme moneŋ fuame aposolo jaŋerao furu jaha râe-fârewec. \c 5 \s1 Anania â Safira jahere binaŋ \p \v 1 Eme ŋic moc juwec šâŋene Anania, e ŋonâŋ-ticne Safira ehec muc manac ehuc hae mâreŋ-ticne qikiŋneme moneŋ fua-jacteme \v 2 mamanac erâ tucne hefackepire fojactewec â tucne sawa ŋiczi aposolo jaŋerao râewec. \v 3 Râeme Petorozi šiŋuc âzâcnewec: “Anania, go wemocte Sataŋzi maŋge bâsifuckeme Tiri Mâro eatuckehuc hae mâreŋgere furi tucne hefackekomec? \v 4 Hae mâreŋge fogarezo murâ fogarezac, me qikiŋnerâ furine moneŋ rorâ izi iŋuc me iŋuc ezo murâ enšaŋ. Go weniŋuc erâ maŋgezi surucgume iŋuc emec? Go ŋic nâŋe mâcne, go Anutu eatuckekomec.” \v 5 Iŋuc mume Anania e dâŋ mana manahuc rândiŋke qarâ hâmowec. Eme hone manac embiŋ jaŋe hâhâwic sâko fua-jarewec. \v 6 Eme ŋicmotec domambiŋ jaŋe qâŋɋâŋ-ticne qoruczi râpâckerâ bara duckembiŋ. \p \v 7 Eme aua 3 tarame ŋonâŋ-ticne biŋe mi mamana, mâc fokac muhuc fisiwec. \v 8 Fisime Petorozi šiŋuc wiocnewec: “Hae mâreŋte furine ine mac hâcne warejec?” Eme eki muwec, “Ine mac sawa hâcne.” \v 9 Mume Petorozi šiŋuc âzâcnewec: Ŋohe wemocte Wofuŋte Mâro eatuckenicte mamanac epirec? Manakic, ŋowege duckembieŋ motâc râpeo domaŋgopieŋ, jaŋe go iŋuc jaha bacgu ra ducguniŋmu.” \v 10 Iŋuc mume izia kikefuŋnao rândiŋke qarâ hâmowec. Eme ŋicmotec jaŋe ficmaŋko ferâ qâŋɋâŋ-ticne honerâ bara ŋowe-ticne duckembiŋko ijaha duckembiŋ. \v 11 Eme opâ ruac guru â ŋic gâcne biŋe-jekic manambiŋ jaŋerao hâhâwic sâko fuawec. \s1 Aposolo jaŋe mâsi fuŋne fuŋne bambiŋ \p \v 12 Aposolo jaŋe mâsi fuŋne fuŋne bocjaha ŋic jaŋerao bambiŋ. Eme Jesure kikefuŋ jaŋe taha ufuŋ maŋne moc šâŋene Salomo ira maŋ mocjaha erâ tumaŋne jumbieŋ. \v 13 Tumaŋnehapie ŋic gâcnezi araŋ bajarehuc enšaŋauc kosa mi ejare jumbieŋ. Jaŋe opâ ruac jaŋere manapie bipinehec ewec. \v 14 Erâ ŋic â ŋokac gurune gurune miti mana šakiehuc Wofuŋtao šuhucke jumbieŋ. \v 15 Erâ wâc âgofâc-jeŋic huc šâichec hatao fofo â kanše faio kecšiŋuc muhuc râec-jopambiŋ: Petorozi rac warec eme nâkumuc-ticnezi foninipec-jopazejec. \v 16 Erâ Jerusalem hae rârec rârec ŋic jurambiŋ jaŋe orâŋ bârâŋ fisihuc jumbiŋ. Ehuc huchec â demoŋhecfâc-jeŋic mâmâc amec-jopa fisipie biaŋke-fârembiŋ. \s1 Aŋelozi aposolo kâpâcwâru fickonec batarac-jopawec \p \v 17 Eme wiac iŋucne fuame taha bapa sâko e â qaŋeŋfâc-ticne, sadukaio ŋic hâcne, jaŋe maŋzi ruc bahuc \v 18 aposolo mana sâqore-jarerâ rocjoparâ kâpâcwâru fic sâkoo râec-jopambiŋ. \v 19 Eme ira fohapie ŋafeo Wofuŋte aŋelozi motâc rojarerâ jowac-jopa hurâ šiŋuc jazawec: \v 20 “Ŋoŋe taha ufuŋko ferâ ŋic sasawa juju hata kecširec biŋedâŋ jazahuc domanšepieŋ.” \v 21 Iŋuc jazame jaŋe manarâ furicte taha ufuŋko ferâ miti mumbiŋ. Ehame taha bapa sâko e â qaŋeŋfâcne jaŋe qâturerâ ŋic fekicne â Israe ŋic micne guru-jeŋic hefârec-jopapie furu fisimbiŋ. Erâ polismaî jaŋe kâpâcwâru ficko ra aposolo rocjopapie fisiniŋte mumbiŋ. \v 22 Eme polismaî jaŋe ra kâpâcwâru ficko basac-joparâ risierâ mumbiŋ, \v 23 “Nâŋe ra fisirâ motâc kine sanaŋne bakicne honembeneŋ, erâ soŋaŋ jaŋe motâcko domambieŋ wâc. Erâ motâc rorâ ferâ ŋic ine basac-jopambeneŋ.” \v 24 Dâŋ i mupie ufuŋte polismaî micne â taha bapa micne jaŋe manapie quŋkewec. \v 25 Ehapie ŋic moczi fisirâ muwec, “Manaŋgopieŋ, kâpâcwâru ficko râec-jopambieŋ jaŋe ufuŋko ŋic miti jazahuc domaŋgopieŋ.” \v 26 Mume polismaî micne eki soŋaŋfâcne rocjopame ra aposolo urucko jowac-jopa warembiŋ. Ŋic jaŋe qânâzi hecjopanšipiŋte hâwic-jopame wânšâŋnehec šame kirac mi ejarembiŋ. \s1 Aposolo jaŋe micne bapa tutumaŋko dâŋ hâhâwic tâmiric mumbiŋ \p \v 27 Eme micne bapa tutumaŋko râec-jopapie domahapie taha bapa sâkozi dâŋ šiŋuc jazawec: \v 28 “Nâŋe ŋic hâcne šâŋe biŋe-ticne mi mupie haŋ baocte mic muac mi eŋarembeŋ me? Eme ŋoŋe sifu dâŋ i Jerusalem haeo mocwâc muiŋneŋgopieŋ, ehuc ŋic hâcne ere kiŋ nâŋere faio râezo muŋgopieŋ.” \v 29 Mume Petoro â aposolo gâcne jaŋe dâŋ šiŋuc bâtikiecnembiŋ: “Ŋicdâŋ reŋkehuc Anuture dâŋ qiqikiŋ i mi fokac. \v 30 Ŋoŋe Jesu maripoŋko qarâ qâhâmopie mimiŋnefâc-nâŋec jaŋere Anutuzi bâɋâreme faharewec. \v 31 Fahareme Anutuzi e jahacne mefâreo râerâ micne sâko â bâbâpiaŋ-nâŋec âkendâŋnewec. Eme ši Israe ŋic ŋoŋe maŋŋeŋic bârisiepie sâqocne-ŋeŋic šureocte muekac. \v 32 Eme irec biŋe hâcne Tiri Mâro â nâŋe mueŋgopeneŋ. Tiri Mâro e Anutuzi micrereŋfâc-ticne jareekac.” \v 33 Dâŋ iŋuc jazame bujeŋic henšaŋneme mana hâtâwerâ aposolo jopaniŋte mumbiŋ. \s1 Farisaio ŋic moczi âgofâcne mu bâmâteŋ ejarewec \p \v 34 Eme tutumaŋ-jeŋicko farisaio ŋic moc ŋewec, šâŋene Gamalie, e sâcmutâc dâŋ qaqazu-jeŋic fekicne. Eki hâcne mume aposolo jaŋe hae šoŋao hurâ juhapie \v 35 micne bapa âgofâcne šiŋuc jazawec: “Israe ŋicbureŋ, ŋoŋe ŋic i wiac mana wosâehuc ejarenšepieŋ. \v 36 Mârâc ŋic moc šâŋene Teuda eki, no ŋicbomboŋ micne-ŋeŋic, iŋuc mume ŋic 400 erao qohotambiŋ. Eme e jahacne šika kime ŋicfâc-ticne tâtiepie gie-jeŋic omatac fuawec. \v 37 Erâ šâhec Galilaia mâreŋko ŋic moc šâŋene Juda, e wose qâreŋ enârembiŋ dameŋ ira ŋic gâcne qafeŋ-jopame bâjâpembiŋ. Eme e jahacne qahuc ŋicfâc-ticne jopa qâtâtiec ejarembiŋ. \v 38 Irec ši dâŋ ŋazape mananiŋ: ŋoŋe ŋic ši behec-jopapie juniŋ. Jaŋe dâŋ â gie i maŋjeŋicte mu bac eeŋgopieŋko sifuckerâ arictac eocmu. \v 39 Me Anutuzi neŋgoc ŋesiŋ ejarehame mu bac eeŋgopieŋko bâipiec-jopaniŋmu. Ŋoŋe gie-jeŋic ima bahuc Anutu e jahacne râsi ecnenšipiŋkohec.” \s1 Aposolo jaŋe kâcbiŋ kimbiŋ \p \v 40 Iŋuc jazame jaŋe manapie sâckeme aposolo ejarepie tutumaŋko fepie kâcbiŋzi jopambiŋ. Joparâ ŋic Jesure šâŋe biŋe mi jazaniŋte muac-joparâ sorec-jopambiŋ. \v 41 Sorec-jopapie Wofuŋ e jaŋere maname sâckeha šâŋe-ticnere erâ šika kimbiŋte bubiaŋ manahuc ŋic tutumaŋkonec waharâ rambiŋ. \v 42 Erâ šoaŋne šoaŋne taha ufuŋko â ŋicficko Jesu Kristo ere Biŋebiaŋ jaza qazuc erâ mi behembiŋ. \c 6 \s1 Sahackopec gie Irec ŋic rowosâec-jopambiŋ \p \v 1 Dameŋ ira opâ ruac guru sâko embiŋte nânâ bârâwiŋne-jarehuc Grië opâ ruac jaŋere hozec bâtiric-jopapie Juda opâ ruac jaŋere manapie mi sâckeme dâŋ bâfuambiŋ. \v 2 Iŋuc epie aposolo 12 jaŋe opâ ruac hetumaŋ-jopa-fârerâ šiŋuc jazambiŋ: “Nâŋe sahackopec gie i dopeckehuc Anuture dâŋ mumu irec gie behepene wahame mi sâckeocmu. \v 3 Irec ŋic âgofâc, ŋoŋe ŋic 7 ŋaŋacne ŋondeŋko Mâro â mamanahec jupie honec-jopapie sâckeme rowosâec-jopanšepieŋ. Eme nâŋe gie i mujarepene banšepieŋ. \v 4 Nâŋe ine nunumu â miti mumu irec gie paŋšâic jaha banšepeneŋ.” \v 5 Dâŋ iŋuc mupie opâ ruac jaŋe manapie sâcke-fârewec. Ehuc ŋic šiŋuc bâwosâec-jopambiŋ: Stefano, e maŋnao mamanasiŋ â Tiri Mâro fufusuc fowec, erâ Filipo â Porokoro â Nikano â Timoŋ â Pamena â Nikolao, e Antiokia haeonec ŋic qâpuczi Judaŋic jaŋerao šuhuckewec. \v 6 Eme ŋic i hâcne jaŋe aposolo jaŋere maŋfuŋko birickerâ domapie mejeŋic qizec-jeŋicko râehuc numu jambuŋ ejarembiŋ. \p \v 7 Eme Anuture dâŋzi haŋ bahuc fome Jesure kikefuŋ jaŋerao denaŋne denaŋne šuhuckeme šuhuc erambiŋ. Erâ taha bapa jaŋeraonec wâc bocjahazi miti mana rereŋ embiŋ. \s1 Stefano qorickembiŋ \p \v 8 Stefano e miti â tâpiri bocjaha focnewecte ŋic jaŋerao mâsi fuŋne fuŋne bawec. \v 9 Eme Hotâonec mujarembiŋ ŋic i jaŋere mitificko tumaŋne jumbieŋ, jaŋeraonec ŋic gâcne â Kirene ŋic â Alesandria ŋic â Kilikia ŋic â Asia ŋic, iŋuczi qâturerâ Stefano mu qatarac ecnembiŋ. \v 10 Eme e dâŋ mana utuckehuc Mârohec mume jaŋere dâŋzi firorieme eipiecnembiŋ. \v 11 Eipierâ ŋic qafeŋ-jopapie jaŋe Stefanore šiŋuc mumbiŋ: “Ŋic e Mose â Anutu musoriŋ-jofame manambeŋ.” \v 12 Iŋuc ehuc ŋic omane â soŋaŋ â miti qaqazu mu âke ɋâfoŋ ejarembiŋ. Erâ Stefano somâckerâ hâporâ micne guru tutumaŋko barambiŋ. \v 13 Ehuc dâŋ qanaŋ bâmockerâ âgofâc-jeŋic jarepie bajumbiŋ jaŋe ejarepie Stefanore burec ehuc šiŋuc mumbiŋ: “Ŋic e tiri ufuŋ â sâcmutâc dâŋnâŋec surehuc juekac. \v 14 Nâŋe kecšiŋuc mume manambeŋ: `Jesu Nazarete haeonec eki hâcne ufuŋ ši ima qahuc sâcmutâc dâŋ Mosezi mufua-nârewec i hetâtieocmu. Ž ” \v 15 Eme tutumaŋko ŋembiŋ ŋic i jaŋe Stefanorao firâ râqârehuc šâŋe maine honepie aŋelo hawari tinac ewec. \c 7 \s1 Mimiŋnefâc-jeŋic jaŋere binaŋ bajarewec \p \v 1 Eme taha bapa sâkozi Stefano wiocnerâ muwec, “Dâŋ muŋgopieŋ i jâmbomac me?” \v 2 Mume Stefano šiŋuc muwec: “Kâcɋenefâc-nane â âgofâc-nane, dâŋ mupe mananiŋ: Mimiŋne-nâŋec Abraham e Haraŋ haeo mi rahuc Mesopotamia mâreŋko juhame Tatamac Anutuzi fuacnerâ šiŋuc âzâcnewec: \v 3 `Go mâreŋ qizecge â mame sâkofâcge behec-joparâ noni mâreŋ moc gowatupe ira ra juzemec. Ž \v 4 Eme e dâŋ i manarâ Kaldea mâreŋ-ticne beherâ Haraŋ haeo ra juwec. Ira juhame mamac-ticne hâmome Anutuzi mâreŋ ŋoŋe rauckerâ juŋgopieŋko šira hâcne jowa warewec. \v 5 Jowa warerâ mâreŋ mi qikiŋnecneme rauckewec, aricne, moc mi râcne huŋgaŋke-jâmbâŋkewec. E â ɋâricfâc-ticne šâhec rauckeniŋte biŋe sawa qacnewec. I ɋâric tâmiric juha sifu iŋuc mucnewec. \v 6 Ehuc Anutuzi dâŋ moc šiŋuc muwec: `Ɋâricfâcge jaŋe jara 400 mâreŋ furune mocko jaba juhuc kiŋaŋ qaqa erâ sisi hâhâŋ faio junšoŋgopieŋ. Ž \v 7 Erâ dâŋ moc šiŋuc šuhuckerâ muwec: `Kiŋaŋ qaqafâc-jeŋic bacjopaniŋmu ŋic i okacne jarepe ɋâricfâcge ŋec-jopapie mâreŋ kecšira warerâ no kiŋaŋ qanarehuc junšoŋgopieŋ. Ž \v 8 Eme Abraham e ɋâricfâc-ticne ere biŋe qacjopahuc sahac-jeŋicko ma baocte mucnewecte ŋokâ-ticne Isaka fuarâ fohame šoaŋ gie bapa 8 eme iŋuc hâcne ecnewec. Eme Isakazi Jakobo bâfuawec, â Jakobozi mimiŋnefâc-nâŋec 12 bâfuac-jopawec. \p \v 9 “Eme mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe ɋajeŋic Josefe iiŋguuŋ ecneku moneŋte qikiŋnepie Aigita mâreŋko barambiŋ. Ira ra juhame Anutuzi ehec juhuc \v 10 šârâ hâriŋ faionec batararâ jauŋ â miti tahackecneme Aigita ŋicwofuŋ Farao eki hone biaŋkerâ e jahacne fic hae â Aigita ŋicfâc-ticne mâmâc soŋaŋ-jopahuc juocte ŋicbomboŋ sâko âkendâŋnewec. \v 11 Âkendâŋneme juhame roroc fuarâ Aigita â Kanaaŋ mâreŋko qarâ suriŋkerâ fome hae mâreŋ hâŋkewec. Eme mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe nânâre hâmohuc jumbiŋ. \v 12 Eku Jakobo e, Aigita mâreŋko nânâ fokac, iŋuc mupie manarâ ŋokâfâcne sorec-jopame ira rambiŋ. \v 13 Eme harierâ mocwâc rapie Josefezi hahacfâc-ticne fuŋne-ticne mutaniŋke-jareme Faraozi fufua-ticnere fuŋne wâc manawec. \v 14 Eme Josefezi mume mamac-ticne Jakobo â wiacfâc-ticne sasawa, ŋic ŋokac 75, amec-jopa rambiŋ. \v 15 Eme Jakobo e Aigita mâreŋko rarâ juku hâmowec â ŋokâfâc-ticne mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe iŋuc jaha hâmo-fârembiŋ. \v 16 Hâmopie qâŋɋâŋfâc-jeŋic Sikemko bacjopa warerâ, Abrahamzi Sikem haeo Hamorore ɋâricfâc jaŋeraonec mâreŋ moc šâŋeruŋte biŋe moneŋzi furine bawec, ira ducjopambiŋ. \s1 Mosere binaŋ bajarewec \p \v 17 “Eme Anutuzi Abraham dâŋbiŋe qacnewec i sanaŋkeocte dameŋ bembeŋkezo ehame jaŋe Aigita mâreŋko mâretec sawe mâririackembiŋ. \v 18 Iŋuc ehuc juhapie Aigita ŋicwofuŋ furune moc fuawec eki Josefe kâuc bawec. \v 19 Eme ŋicwofuŋ eki hâcne mimiŋnefâc-nâŋec doc bacjopahuc sipiric-jopawec. Ehuc mume ɋâricfâc-jeŋic behec-jopapie hâmocko rafârembiŋ. \v 20 Dameŋ ira hâcne Mose fuawec. Motec e Anutuzi honeme biaŋne jâmbâŋ ewec. Eme mamac-ticnere ficko soŋsoŋ barâ juhapie mosa jahec â moc ewec. \v 21 Eku behepie Farao otâ-ticnezi bâfuarâ motec bawec. \v 22 Eme Farao ŋicfâc-ticne jaŋe Aigita ŋic jaŋere mamana sasawa qazucnepie mana sanaŋkerâ wiac mume bame bipinehec ewec. \p \v 23 “Juku jara-ticne 40 bazurâ Israe ŋic âgofâc-ticne hone manac ejareocte maŋne afeckeme rawec. \v 24 Rarâ Aigita ŋic moczi Israe ŋic moc qame honerâ âgo-ticne ŋezickehuc Aigita ŋic hâmocne qawec. \v 25 Ehuc muwec, no âgofâc-nane Faraore meonec batarac-jopapemurâ Anutuzi gie bakac i mana taraniŋmu. Eme jaŋe ine mi mana tarambiŋ. \v 26 Eme hae fureme mocwâc rarâ Israe ŋic jajahec qaqac ehapire bâfuac-jofarâ mu bârâwiŋ ejactehuc šiŋuc jasawec: `Ŋic jahec, ŋohe ââgozi wemocte rârâsi ekopirec? Ž \v 27 Mume ŋic šika fuŋkerâ âgone qaweczi dâŋ šiŋuc bâtikiecnewec: `Go nâhere kia me soŋaŋ mozi râecguwec? \v 28 Jacne Aigita ŋic qamec iŋuc jaha no nuzo mukic me? Ž \v 29 Eme Mose e dâŋ i manarâ izia wiserâ ra Midiaŋ mâreŋko ŋic furune jaŋere ŋondeŋko juwec. Erâ ŋokac bame ŋokâ jajahec fuacnepic. \p \v 30 Eme jara 40 mocwâc juku ra mâreŋ burocnao Sinai tikifuŋko juhame aŋelo moczi jâc dutunao šocbâruŋ maŋko fuacnewec. \v 31 Eme Mose e wemo wiaczi weniŋuc ekac muhuc hone-hâmoocte rame Wofuŋte dâŋ šiŋuc fuawec: \v 32 `No mimiŋnefâcge jaŋere Anutu, Abraham â Isaka â Jakobo jaŋere Anutu hâcne. Eme Mose e ɋarac ɋarac qahuc dunduŋ dadape domawec. \v 33 Domame Wofuŋzi šiŋuc âzâcnewec: `Mâreŋ âtekomec i tiri mâreŋ, irec kikehuhuge heunuckec. \v 34 Ŋicfâc-nane Aigita mâreŋko fific guguriŋ ejarepie kio wâwâsic epie mana wefukupe tarakac. Eme ši batarac-jopapemurâ wahakopac hâcne. Irec go Aigita mâreŋko sorecgupe razemec.' \p \v 35 “Ŋic jaŋe Mose qikiŋnehuc šiŋuc âzâcnembiŋ: `Go mozi kia me soŋaŋ-nâŋec râecguwec? Ž Eme Anutuzi ŋic e hâcne micne bapa â babatara-jeŋic eocte muhuc aŋelo-ticne ecneme šocbâruŋ maŋko fuacnerâ gie i mucnewec. \v 36 Ehuc soreme ra jowac-jopa warewec. Iŋuc ehuc Aigita mâreŋko â Hâwec Bâbâroŋko â mâreŋ tuhuo mâsi fuŋne fuŋne bahuc juhame jara 40 ewec. \v 37 Erâ Mose ekizia wâc Israe ŋic šiŋuc jazawec: `Anutu e âgofâc-ŋeŋic jaŋere ŋondeŋkonec porofete moc no iŋucne bâfua-ŋareocmu. Ž \v 38 Iŋuc muwec. Erâ ekizia wâc mâreŋ burocnao mimiŋnefâc-nâŋec hombaŋ tutumaŋ-jeŋicko juhuc Sinai tikio aŋelo mickonec fofo sanaŋ dâŋ manarâ jazawec. \v 39 Mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe ine dâŋticne beherâ e jahacne bâsuerâ Aigita mâreŋko risieniŋte maŋjeŋic domame \v 40 Aroŋ šiŋuc âzâcnembiŋ: `Go ɋâŋ qâqâtâc moc banâretec izi bânie-nâreme risienšepeneŋ. Mose Aigita mâreŋkonec jowac-nâpo warewec e sifucke wiac moc ewec mecne. Ž \v 41 Iŋuc murâ bulimakao qâqâtâc barâ bâzi rikecnehuc, mejeŋiczi bambiŋ wiac i mu šeri ecnembiŋ. \v 42 I epie Anutuzi behec-jopame maŋjeŋic sifuckeme mosa bâpiŋ jaŋerao siŋkembiŋ. Eme irec hâcne porofete jaŋere papiao dâŋ šiŋuc fokac: \q1 `Israe rune ŋoŋe jara 40 mâreŋ burocnao juhuc \q1 qowi bâzi me bâzi gâcne moc rike-narembiŋ me? \q1 \v 43 Ŋoŋe Molokore qoruc boze reŋke jumbieŋ \q1 â nemu Refaŋ ere bâpiŋ hawari bajumbiŋ. \q1 Wiac i hâcne numucneniŋte ba akic embiŋ. \q1 Irec no Babe ocniŋucnao râec-ŋopapemu.' \s1 Miti qoruc boze irec dâŋ jazawec \p \v 44 “Mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe mâreŋ tuhuo miti qoruc boze ŋejarewec i Anutuzi Mose hawarine jâutuhuc mutâcnecnewec sâc bakicne. \v 45 Eme boze i hâcne mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe tuczi tuc bawareku Josuazi micne bajareme šira qâpuc jaŋere mâreŋko bafisimbiŋ. Bafisipie Anutuzi ŋic qâpuc jopa jâpec ejareme mimiŋnefâc-nâŋec jaŋe mâreŋ rauckerâ miti boze-jeŋic ijaha wâc bapie ŋejarehame Dawidi fuawec. \v 46 Erâ Dawidi e Jakobore Anutu ere jauŋzi erao fome manahuc ufuŋ bacneocte âzâcnewec. \v 47 Erâ e jahac mâcne, Salomozi Wofuŋ ufuŋ bacnewec. \v 48 Femicne sâko e ine ufuŋ ŋicmezi bakicne ira ŋeŋe juju mi eekac. Porofete micko dâŋ šiŋuc hâcne fuakac: \q1 \v 49 `Sambâŋzi ŋeŋe-nane â mâreŋzi kike ââtesiŋ-nane. \q1 Wofuŋzi mukac, fic weniŋucne moc banarepie sâckeocmu. \q1 me ŋeŋe fofo weniŋucne moc bâfua-narepie sâcnuocmu? \q1 \v 50 No menanezi wiac sasawa i mi bâfua-fârepo me?' \s1 Mai qanšaŋ dâŋ jazame qambiŋ \p \v 51 “Râŋgeŋ qaŋqaŋne ŋoŋe, maŋ hazec-ŋeŋic mi uŋtokicne, mimiŋnefâc-ŋeŋic ejumbieŋ iŋuc jaha ŋoŋe ehuc Tiri Mâro jâpe hetapaic ecnehuc jueŋgopieŋ. \v 52 Mimiŋnefâc-ŋeŋic jaŋe mo porofete mo akickembiŋ me? Aricne, tiŋne rune fuaocte findaŋdâŋ mumbiŋ ŋic i jaŋe wâc mâmâc jopambiŋ. Juku e jahacne doc bahuc qaqa, ine ŋoŋe hâcne embiŋ. \v 53 Sâcmutâc daŋŋeŋic aŋelo miczi mukicne i ŋoŋe sifu qâsuambiŋ.” \p \v 54 Stefanozi dâŋ iŋuc jazame bujeŋic šâšâficne qame aaric sâko manambiŋ. \v 55 Stefano ine Tiri Mârozi maŋnao fusucmame sambâŋko fime feme Anuture tatamacko Jesu Anutu mefârenao domame honehuc muwec, \v 56 “Manaŋgopieŋ, no sambâŋ aŋkeme Ŋic Fâri Wâtuŋne Anutu mefârenao domame honekopac `à \v 57 Iŋuc mume dâŋ ojowa sâko hâsockecnehuc hazecjeŋic bâbâzickerâ izia mâmâc sâko ɋuruŋ herâ hâpo rârierâ tuŋke tuŋke raku \v 58 hae râpeo fisirâ qânâzi,hembiŋ. Ehuc soŋaŋ jaŋe ŋaqi-jeŋic šoricne hetararâ ŋicmotec moc šâŋene Saulo ere kikefuŋko guruckembiŋ. \v 59 Erâ Stefano qânâzi hepie nunumu dâŋ kecšiŋuc muwec: “O Wofuŋ Jesu, go maŋ qâqâtâc-nane roc.” \v 60 Iŋuc murâ dieŋzi herâ mocwâc wiwic jaha muwec, “Wofuŋ go kiŋ kecši behe-jarezemec.” Iŋuc murâ hâmowec. Qapie hâmome Saulozi maname sâckewec. \c 8 \s1 Opâ ruac râsi tuŋke-jarembiŋ \p \v 1 Eme dameŋ ijaha Jerusalem haeonec opâ ruac kikefuŋ râsi sâko fuŋke-jarembiŋ. Ejarepie wiserâ râwiŋ qâwiŋ erâ Judaia â Samaria mâreŋko rafârembiŋ. Aposolo jaŋe sawa getâc-jopapie jumbiŋ. \v 2 Eme ŋic mitine gâcne jaŋe Stefano duckerâ kio mamakuc ecnembiŋ. \v 3 Saulo eki ine opâ ruac ima bacjoparâ ficne ficne ferâ ro fârec ejarehuc kâpâcwâru ficko râec-jopahuc domawec. \s1 Filipozi Samaria haeo miti gie bawec \p \v 4 Opâ ruac bâtâtiec-jopakicne jaŋe ine hae sâc juhuc ŋic miti jaza rambiŋ. \v 5 Eku Filipozi Samaria ŋic jaŋere hae qizecko fisirâ Kristore biŋedâŋ jazawec. \v 6 Jazame ŋic guru sâko jaŋe dâŋticnere ejareme mana aŋac embiŋ. Ehuc mâsi fuŋne fuŋne bame honembiŋ. \v 7 E demoŋ bocjaha jâpe-jareme ŋicmaŋkonec wefurâ owackehuc wisembiŋ. Erâ wâc šeke puriŋ â kike demba bocjaha sahac ɋiɋic bacjopawec. \v 8 Eme irec hae ira šeri kâcɋene fuawec. \p \v 9 Eme hae ijaha qaŋgec bapa moc juwec, šâŋene Simoŋ. E jahacnere no ŋic fekicne muhuc qaŋgec gie bame Samaria ŋicguru jaŋe honepie bipinehec ewec. \v 10 Ehuc fekicne wahakicne jaŋe ere manapie fefene eme šiŋuc mujumbieŋ: “Ŋic kecšizi Anuture tâpiri, Sokawec Sâko mucnekicne, irec hozine hâcne.” \v 11 Eme qaŋgec-ticnezi maŋ bâsifuc ejarewecte dameŋ šora erao qohotahuc jumbiŋ. \v 12 Juhapie Filipozi Anuture uucmaŋte Biŋebiaŋ â Jesu Kristore dâŋ binaŋ Jazame mana šakierâ ŋic â ŋokac mâmâc Miti Opâ ruambiŋ. \v 13 Iŋuc epie Simoŋ e iŋuc jaha miti mana šakierâ opâ ruarâ Filipore maŋfuŋko juwec, ehuc mâsi fuŋne fuŋne bame hone warec mâretec ehuc juwec. \s1 Petoro â Johane Samaria haeo rapic \p \v 14 Eme Samaria ŋicguru jaŋe Anuture dâŋ ro maŋ epie irec biŋe Jerusalem haeo aposolo jaŋerao rame manambiŋ. Ehuc Petoro â Johane sorec-jofapie rapic. \v 15 Ra fisirâ jaŋe Tiri Mârohec eniŋte Wofuŋ numucnepic. \v 16 Juwicnao Tiri Mârozi jaŋerao mi wahawec, jaŋe mâc Jesure šâŋeo šuhuckehuc Miti Opâ sawa ruambiŋ. \v 17 Eme aposolo jahe mejekic qizec-jeŋicko râepire jaŋe Tiri Mârohec embiŋ. \s1 Simoŋ e Tiri Mâro furine baocte muwec \p \v 18 Aposolo jahe ŋic jaŋere qizec faio mejekic râepire Tiri Mârohec epie Simoŋzi honerâ jaherao moneŋ amecke fisirâ \v 19 šiŋuc jasawec: “Ŋohe tâpiri i no iŋuc jaha narepire ŋic mocte qizecko menane râepe Tiri Mârohec ezejec.” \v 20 Mume Petorozi šiŋuc âzâcnewec: “Go Anuture jauŋ moneŋzi furine bazo mukomecte moneŋgezi gohec mâmâc sisipiricko razac me¡ \v 21 Anutuzi maŋsiocge honekacte tâpiri šizi moc mi hehuŋgaŋguhame mâc jâmbâŋ jucmu. \v 22 Go bâbâsifucge qikiŋnehuc maŋge bârisierâ Wofuŋ numucnetec maŋgao andac sâko bâtâmire-garezejec. \v 23 Go sâqocne hâtânezi hariŋguekac hâcne.” \v 24 Eme Simoŋzi šiŋuc muwec: “Ŋohe ŋahac nore erâ Wofuŋ numucnepire akicnuha wiac mukopirec i mi fua-narezejec.” \v 25 Eme aposolo jahe ŋic ŋokac Wofuŋte dâŋ jaza sanaŋkerâ Jerusalem haeo risiepic. Risiehuc Samaria hae bocjaha Biŋebiaŋ jaza jaza rapic. \s1 Filipozi Africa ŋic moc miti âzâcnewec \p \v 26 Wofuŋte aŋelo moczi Filipo šiŋuc muhuc âzâcnewec: “Go šawierâ juwickopec, Jerusalem haeonec Gaza haeo hueŋgopieŋ hata ira razemec.” Hata i mâreŋ tuhuo fokac. \v 27 Iŋuc muhuc âzâcneme Filipozi šawierâ rawec. Eme Etiopia mâreŋko ŋokac wofuŋ juwec, šâŋene Kandake, ere ŋicbomboŋ â moneŋ mafa soŋaŋ sâko eki Jerusalem haeo Anutu mai ecneocte rafeweckonec \v 28 risieocte keretacko rahuc porofete Jesaja ere dâŋqâreŋ wosewec. \v 29 Iŋuc ehame Mârozi Filipo šiŋuc âzâcnewec: “Ajoc, go ra keretac kecocni bâfuac.” \v 30 Mume Filipozi ra bâfuarâ ŋic e porofete Jesaja ere dâŋqâreŋ wosehame manarâ wiocnewec, “Dâŋ wosekomec irec fuŋne manakic me?” \v 31 Eme eki muwec, “Moczi mi nazahame nahackoaŋ wemocko sâcne manapemu?” Iŋuc murâ Filipo âzâcneme keretacko ferâ qâteme ŋepic. \v 32 Dâŋqâreŋ wosewec ine kecšiŋuc: \q1 “Lama moc qa hezuc eniŋte baraeŋgopieŋ, \q1 me kanšaŋ bâbâtâc ŋic erao fâsâerâ foekac, \q1 iŋuc hâcne micticne moc mi aŋkewec. \q1 \v 33 Bâpitiwambiŋko kiŋ babatara i erao tarawec. \q1 Á mâreŋko juju-ticne qâriuŋkewecte \q1 qaŋeŋfâcne mozi wose manac ejare-fâreocmu?” \m \v 34 Eme ŋicbomboŋ e Filipo šiŋuc muhuc wiocnewec: “Go mutec manape, porofete e more iŋuc mukac, e jahacnere me ŋic mocte? \v 35 Eme Filipo e porofetere dâŋko iticnehuc Jesure Biŋebiaŋ âzâcnewec. \v 36 Iŋuc ehuc raku opâo fisipic. Eme ŋicbomboŋzi muwec, “Honec, opâ fokac ši” Miti Opâre mupe sâcne rua-narecmu me?” [ \v 37 Eme Filipozi muwec, “Dâŋ gazapac i maŋ hâcbuc mana šakiekomecko sâcne eene.” Eme dâŋ šiŋuc bâtikiecnewec: “Jesu Kristo e Anuture Ŋokâ i mana šakiekopac.”Ý \v 38 Iŋuc murâ keretac bâniniŋkerâ Filipo â ŋicbomboŋ opâo hupic. Hurâ Filipozi ruacnewec. \v 39 Eme opâonec wefupire Wofuŋte Mârozi Filipo jowa rame ŋicbomboŋzi mocwâc mi honehuc bubiaŋko hata-ticnao rawec. \v 40 Filipo eki ine Asidode haeo fisime honembiŋ. Erâ irecnec fuŋkerâ haene haene miti jaza raku Kaisarea hae bâfuawec. \c 9 \s1 Wofuŋzi Saulo fuacnewec \r (Apo 22: 6-16” 26: 12-18) \p \v 1 Saulo e Wofuŋte kikefuŋ râsi ejarehuc ima bacjopaocte maŋšoc-ticne gâmâc gâfâŋ wefuhuc domawec. Ehuc ra taha bapa sâkorao mume \v 2 Damasko haeo Judaŋic jumbiŋ jaŋere papia qâreŋkerâ râcnewec. Râcneme rorâ ocna hata ɋârio moc jupie bâfuac-joparâ ŋic mecne ŋokac mecne mejeŋic qarâ Jerusalem haeo bacjopa wareocte rawec. \v 3 Izi raku Damasko hae bâqiŋkezo ehame sambâŋkonec šoc tatamaczi uŋ herâ waha âeckewec. \v 4 Âeckeme mâreŋko rândiŋke qarâ fohuc dâŋ moc šiŋuc manawec: “Saulo, Saulo, go wemocte nu jâpec enarehuc juekic?” \v 5 Mume Saulozi wiohuc muwec, “Wofuŋ go mo?” Eme muwec, “Nu jâpec enarehuc juekic Jesu no hâcne. \v 6 Go faharerâ haeo ratec ira wiac ecmurâ dâŋne gazaniŋmu.” \v 7 Eme ŋic ehec jumbiŋ jaŋe dâŋwe tâmiric mâc fâsâerâ domambiŋ, jaŋe dâŋ sawa manambiŋ, â ŋic ine moc mi honembiŋ. \v 8 Eme Saulo e faharerâ šâŋe fiocte fi qeruruc ewec. Iŋuc eme ŋicfâcne jaŋe menao rorâ Damasko haeo barambiŋ. \v 9 Eme ira šoaŋ gie bapa jahec â moc tiŋtuŋ jaha fohuc nânâ opâ mi nâwec. \s1 Ananiazi Saulo Miti Opâ ruacnewec \p \v 10 Damasko haeo Jesure qâjâpec moc juwec, šâŋene Anania, e Wofuŋzi maŋko fuac ecnehuc wiracnewec, “Anania.” Eme muwec, “Wofuŋ no ši.” \v 11 Mume Wofuŋzi šuhuckerâ šiŋuc muwec: “Go hata šâŋene Dândâŋne mueŋgopieŋ ira rarâ Judare ficko ferâ ŋic moc šâŋene Saulo, Taso haeonec, e bâfuazemec. Manakic, e numu-narehuc fokac. \v 12 Erâ maŋticnezi wiac šiŋuc honejec: Ŋic moc šâŋene Anania erao fisirâ šâŋe fifihec eocte mene qizecnao râejec.” \v 13 Wofuŋ e dâŋ iŋuc muhuc âzâcneme Ananiazi šiŋuc muwec: “Wofuŋ, ŋic ere mâretec mupie manaekopac, e fuŋfuŋfâcge Jerusalem haeo ba imac wemo afecne ejareekac. \v 14 Erâ šira iŋuc jaha šâŋege riwaseckeeŋgopeneŋ nâŋe repac-nâporâ bacnâpo raocte taha bapa micne jaŋe mucnembiŋ.” \v 15 Mume Wofuŋzi šiŋuc âzâcnewec: “Go sifu rac, ŋic e mefâro-nane, eki hâcne šâŋe biŋe-nane ŋic qâpuc â ŋicwofuŋ â Israe guru jaŋerao barahuc juzejec. \v 16 Iŋuc ehame no šâŋe biŋe-nanere erâ šârâ hâriŋ faio juocte qazucnepemu.” \v 17 Eme Anania e rarâ fic mukicne ira ferâ Saulore qizecko meticne râehuc muwec, “Saulo qomâ-nane, Wofuŋ Jesu hatao fua-garewec, eki hâcne sorecnume warekopac, go šâŋe fifi ehuc Tiri Mârohec ecmurâ mukac.” \v 18 Iŋuc muhuc âzâcneme izia šâŋenaonec wiac gagara tinac wahame šâŋe fifi erâ faharerâ mume Miti Opâ ruacnewec. \v 19 Ehame nânâ nârâ sanaŋkewec. \s1 Saulo miti gie fuŋkeme râsi ecnembiŋ \p Saulo e Jesure kikefuŋ Damasko haeo jumbiŋ jaŋehec piticne jurâ \v 20 izia biac Judaŋic jaŋere mitificko ferâ Jesure biŋe muropiehuc kecšiŋuc jazawec: “Jesu e Anuture Ŋokâ.” \v 21 Iŋuc jazame manarâ quŋkecnehuc šiŋuc mumbiŋ: “Jerusalem haeo šâŋe i hâcne riwaseckepie ima bacjopaku šira iŋuc jaha repac-joparâ taha bapa micne jaŋerao bacjopa raocte warewec, izi weniŋuc erâ hec hetikic ekac?” \v 22 Eme Saulo e samandiŋkerâ, Jesu e Kristo jâmbâŋ, irec dâŋfuŋne muritu-hâmohuc Damasko haeo Judaŋic jumbiŋ jazame manapie guguru ewec. \v 23 Iŋuc eku Judaŋic jaŋe Saulo qaniŋte mumockembiŋ. \v 24 Mumockepie Saulozi biŋe manarâ juhame jaŋe qaniŋte haesac motâcko ŋafe furec soŋsoŋ domambiŋ. \v 25 Iŋuc epie Jesure qâjâpecfâc jaŋe ŋafeo sasacko ŋiherâ sacrâpeo âke suepie hurâ wisewec. \p \v 26 Eme raku Jerusalem haeo fisirâ Jesure kikefuŋ jaŋerao šuhuckeocte mume araŋ bacnembiŋ. Ehuc e Jesure motec ewec i manapie Jâmbomac mi ewec. \v 27 Eme Banabazi âgo ecnehuc aposolo jaŋerao jowa rarâ, Wofuŋzi Saulo hatao fuacnerâ dâŋ âzâcneme Damasko haeo Jesure biŋe mutaniŋkewec, irec dâŋ binaŋ ejarewec. \v 28 Eme jaŋehec Jerusalem haeo ŋeŋe juju ewec. \v 29 Ehuc Wofuŋte šâŋeo âtesiŋnehuc ŋic miti acmeruŋ tâmiric jazawec. Eme Judaŋiczi Grikdâŋ mumu jaŋehec wâc mitire muc manac ehuc dâŋ bâbârisiec embiŋ. Eme ŋic i jaŋe hâcne qazo mupie \v 30 âgofâcne jaŋe manarâ Kaisarea haeo jowa hurâ ŋepie raku Taso haeo fisiwec. \s1 Opâ ruac jaŋe wamao jumbiŋ \p \v 31 Eme opâ ruac kikefuŋ Judaia â Galilaia â Samaria mâreŋko jurambiŋ jaŋerao wama fuawec. Wamao juhuc hehešakiec erâ qaboc-jeŋic qapie hume Wofuŋte maio rumehuc jumbiŋ. Ehuc Tiri Mârozi neŋgoc ŋesiŋ ŋejarehame miti soka ŋedâmârec eme guru-jeŋic ɋâriŋ qawec. \s1 Petorozi ŋic moc sahac ɋiɋic bawec \p \v 32 Petoro e hata juku Jesure fuŋfuŋfâc Lida haeo jumbiŋ jaŋerao wâc fisiwec. \v 33 Erâ ira ŋic moc honewec, šâŋene Ainea, e puriŋ erâ fohuc juha jara 8 ewec. \v 34 Eme Petorozi šiŋuc âzâcnewec: “Ainea, Jesu Kristozi ɋiɋicne bacgukacte faharerâ fofoge gahac bâpiaŋkec.” Mume izia faharewec. \v 35 Iŋuc eme Lida â Saroŋ heaoneczi honerâ maŋjeŋic bârisierâ Wofuŋte kikefuŋ embiŋ. \s1 Petorozi Tabita bâɋârewec \p \v 36 Jope haeo opâ ruac naru ŋokac moc juwec, šâŋene Tabita, Kâtedâŋko Sâec. E gâcne ehâmo-jarehuc bâmec bocjaha bajarehuc juwec. \v 37 Eme Petoro mâreŋ ira juhame Tabita e huc fuacneme hâmowec. Hâmome qâŋɋâŋ-ticne šurerâ ficmaŋne mocko baferâ râembiŋ. \v 38 Lida i Jope hae bembeŋko ŋewecte opâ ruac jaŋe Petorore biŋe manarâ ŋic jajahec erao sorec-jofapie rarâ šiŋuc âzâcnepic: “Go jowacgupere nâŋere haeo biac ranaŋ.” \v 39 Eme Petoro e manarâ šawieme jahehec rambiŋ. Ra fisime qâŋɋâŋ fowecko jowa fembiŋ. Feme ŋokac hozec sasawa jaŋe e orâŋkerâ ki busâqoc ehuc Tabita ɋâricne juhuc ŋaqi ɋâtâ-jarewec i jâutu-fârembiŋ. \v 40 Eme Petorozi ejareme hufârepie dieŋzi herâ numuwec. Numu tararâ qâŋɋâŋ maickeme šiŋuc âzâcnewec: “Tabita go faharec.” Mume šâŋe fitâcnehuc Petoro honerâ fahare ŋewec. \v 41 Ŋehame Petorozi menao rohuc âzâcneme fahare domawec. Eme opâ ruac â hozec wira-jareme fepie Tabita ɋâricne bârisie-jarewec. \v 42 Eme irec biŋe Jope haeo haŋ bame bocjahazi Wofuŋtao qohotambiŋ. \v 43 Eme Petoro e ŋic moc šâŋene Simoŋ, becsahac bapa, ere ficko dameŋ šošoricne ŋeŋe juju ewec. \c 10 \s1 Aŋelo moczi Konelio fuacnewec \p \v 1 Kaisarea haeo ŋic moc juwec, šâŋene Konelio, e Italia mâreŋkonec momori jaŋere soŋaŋ juwec. \v 2 Erâ e jahacne â wiacfâc-ticne jaŋe Anutu araŋ bacnehuc rumerâ jujumbieŋ. Ehuc ŋic ŋokac bâmec bocjaha bajarewec, erâ Anuturao gâbâ numu jujec. \v 3 Konelio e iŋuc ekume šoaŋ mocko owâ gieo Anuture aŋelo moczi maŋko fuac ecneme honeha šâŋene wiracnehuc muwec: “Konelio.” \v 4 Wiracneme hone dendeŋnehuc fâfârerâ muwec, “Wofuŋ, wemo wiacte?” Eme eki muwec, “Nunumu â bâmecge Anuturao hefâme mana biaŋkewec. \v 5 Irec go Jope haeo kiŋaŋ sorec-jopatec ra ŋic moc šâŋene Simoŋ, šâŋe-ticne moc Petoro, jowa warenšepieŋ, \v 6 e wase-ticne Simoŋ, becsahac bapa, ere ficko ŋeŋe juju ekac” fic i hâwecmecko ŋekac.” \v 7 Aŋelo e dâŋ i âzâcnerâ rame kiŋaŋ motec jajahec â momorifâc-ticne jaŋeraonec mitine moc hefârec-joparâ \v 8 dâŋ binaŋ jaza-fârerâ Jope haeo sorec-jopame rambiŋ. \s1 Wofuŋzi Petoro maŋko fuac ecnerâ wiac moc jâutuwec \p \v 9 Ŋic jaŋe raku hatao fombiŋ. Hae fureme mocwâc raku hae bâmbeŋkezo ehapie šoaŋ šâšâŋiŋko Petorozi numuocte fic maŋne mocko fewec. \v 10 Numuku nânâre hâmorâ mume rike bâmoc ecnehapie Wofuŋzi maŋko fuac ecneme wiac šiŋuc honewec: \v 11 Sambâŋ aŋkeme wiac moc racsâko tinac tofane 4 ira basanaŋkehuc mâreŋko âkesuepie wahawec. \v 12 Maŋnao qowi â homa wiac â wipe fuŋne fuŋne fowec. \v 13 Ehame dâŋ moc šiŋuc fuawec: “Ajoc Petoro, hezu nâc ec.” \v 14 Eme Petorozi muwec, “Wofuŋ, misac, no wiac hecke-nârekicne â mamakâcne moc mi nâekopac.” \v 15 Mume dâŋ harierâ šiŋuc fuawec: “Anutuzi mušurekac i goki mi surec.” \v 16 Wiac i fuame jahec â moc eme izia racnehec fârepie sambâŋko risie fewec. \p \v 17 Eme Petoro e wiac šâŋe furu honewec irec maŋ kukumbuc ecnehame Konelio ŋicfâc-ticne jaŋe haeo fisirâ Simoŋ ficticnere wio wio raku bâfuarâ motâcko domahuc \v 18 wiracne basac ehuc mumbiŋ, “Simoŋ, šâŋene moc Petoro, e fic šira jukac me?” \v 19 Eme Petoro e wiac šâŋe furu-ticnere manatâc qâtâc ehuc jaha juhame Mârozi šiŋuc âzâcnewec: “Manakic, ŋic jahec â moc fisirâ go basacguŋgopieŋ, \v 20 irec go hurâ jaŋehec racmurâ maŋ bahac mi ezemec, ŋic i noni mupe warembieŋ.” \v 21 Eme Petorozi jaŋerao hurâ muwec, “Basacnuŋgopieŋ no hâcne ši, wemo wiacte wareŋgopieŋ?” \v 22 Mume ŋic jaŋe šiŋuc âzâcnembiŋ: “Momori soŋaŋ Konelio, e Anutu araŋ bacnehuc tiŋne juekac, â Judaŋic jaŋe ere manapie sâckeekac, e hâcne tiri aŋelo moczi fuacnerâ go ficticnao hefârecgurâ micgaonec dâŋ manaocte âzâcnewec.” \v 23 Iŋuc mupie Petorozi hezu hewâneŋ ejarewec. Fohapie hae fureme e â Jope haeonec opâ ruac gâcne mâmâc ŋic jaŋehec rambiŋ. \s1 Petorozi Koneliore ficko ferâ ŋic qâpuc iqic-jopawec \p \v 24 Jaŋe hatao ŋafe moc forâ raku Kaisarea haeo fisimbiŋ. Konelio e wiacfâcne â âgo qomâfâc-ticne hetumaŋ-jopame woŋec juhapie fisimbiŋ. \v 25 Fisirâ Petorozi ficko fezo ehame Koneliozi ware maŋfuŋnao fodaperâ muac baafec ecnewec. \v 26 Ecneme Petorozi ro bafaharehuc šiŋuc âzâcnewec: “Faharec, no ŋic jaha wâc.” \v 27 Eme muc manac ehuc ficmaŋko ferâ ŋic tumaŋnerâ ŋepie honec-joparâ šiŋuc jazawec: \v 28 “Ŋoŋe Judaŋic nâŋere fuŋne manaŋgopieŋ, nâŋe ŋic furune ŋoŋehec ââgo â iiqic mi enaŋte aka henârekicne. No ine ŋoŋe wâwânâŋhec â hone suŋgiŋne mi muŋarepemurâ Anutuzi fuŋne naza nowatuc ewec. \v 29 Irec hâcne hefârecnupie warepemurâ mi quŋkepo. Eme ši hefârecnumbiŋ irec mupie manape.” \v 30 Iŋuc mume Koneliozi šiŋuc âzâcnewec: “No wiac šâŋe furu honerâ juwarehape miŋecgac šoaŋ gie bapa jahec â jahec ekac irec dâŋ binaŋ egarepe. No owâ gieo numuhape ŋic moc ŋaqi-ticne tatamacnehec norao fuarâ \v 31 šiŋuc nazawec: Konelio, Anutuzi nunumuge manarâ bâmecgere mana biaŋkewec. \v 32 Irec go Jope haeo ŋic sorec-jopatec Simoŋ, šâŋe-ticne moc Petoro, jowa warenšepieŋ. Eki wase-ticne Simoŋ, becsahac bapa, ere ficko ŋeŋe juju ekac” ficticne hâwecmecko ŋekac. \v 33 Eme no irec hâcne ŋic sorec-jopape gorao fâmbiŋ. Eme go dâŋnane manarâ warekicte bunane biaŋkekac. Eme ši Wofuŋzi dâŋ gazawec i mutec mananaŋte Anuture maio tumaŋnerâ ŋefâreŋgopeneŋ hâcne.” \s1 Petorozi Konelio â wiacfâcne miti jazawec \p \v 34 Eme Petoro e micafec erâ šiŋuc jazawec: “Anutu e ŋic nâŋâcne sahac-nâŋeckopec maname feriŋ wahariŋ mi eekac i mana-jâmbâŋkekopac ši. \v 35 Ŋic gurune gurune jaŋeraonec gâcnezi e araŋ bacnehuc aimuŋ jupie jaŋere maname mitio rorocjopane eekac. \v 36 Anutu e Israe ŋic nâŋerao dâŋ fârine bâfuawec, irec biŋe ŋoŋe manaeŋgopieŋ” e Jesu Kristo, ŋic sasawa nâŋâcne Wofuŋ hâcne, soreme wamadâŋ biaŋ nâzâ-fârewec. \v 37 Erâ Judaia mâreŋko wiac fuawec, irec biŋe wâc šiŋuc manaeŋgopieŋ: Johane e ŋic Miti Opâre dâŋ jazahame gie qanaŋ Galilaia mâreŋkonec domarâ rawec” \v 38 Jesu Nazarete haeonec e ine Anutuzi tâpiri â Tiri Mâro tahackecneme mâreŋ rârecke rac warec ehuc ŋic jauŋ bacjopawec â Sataŋzi bâumbeŋ-jopawec jaŋe bâpiaŋ-jopa-fârewec. Anutuzi dopeckehame gie i hâcne bawec. \v 39 Eme Judaŋic nâŋere mâreŋko â Jerusalem haeo wiac muwec bawec i nâŋe hone manac efârembeŋ. Ehame juku maripoŋko qapie hâmowec. \v 40 Hâmorâ fohame šoaŋ jahec â moc eme Anutuzi bâɋârewec. Bâɋârerâ râeme fua sipuac ewec. \v 41 Erâ ŋic kosa jaŋerao mâcne, ŋic biŋe mumufâc-ticne, Anutuzi mârâc rowosâec-nâpowec, nâŋerao sawa fuawec. Nâŋe hâcne hâmockonec fahareme ehec nâ gugumec â mumac qamanac embeŋ. \v 42 Erâ Anutuzi e ŋic ɋâricne â hâmokicne mumutara-nâŋec âkendâŋnewec, irec biŋedâŋ ŋic guru sâc mutaniŋkerâ jazanaŋte munârewec. \v 43 Eme e manasiŋkeniŋmu jaŋe šâŋe biŋe-ticnere erâ sâqocne tâmire-jareocmu, i porofete jaŋe mufua-fârembiŋ.” \s1 Tiri Mârozi qâpuc jaŋerao wahawec \p \v 44 Petoro e dâŋ iŋuc muhuc domahame, manahuc ŋembiŋ jaŋerao Tiri Mâro wahawec. \v 45 Eme Judaŋiczi opâ ruac, Petorohec rambiŋ, jaŋe Anutuzi ŋic qâpuc Tiri Mâro tahacke-jareme bipic tatara ejarewec. \v 46 Ŋic qâpuc jaŋe dâŋmarac furune dâŋehuc Anutu musokapie manambiŋ hâcne. Eme Petorozi šiŋuc muwec: \v 47 “Nâŋâc Tiri Mârohec embeŋ, ŋic kecši jaŋe iŋuc jaha fua-jareme Miti Opâ wemocko sakare-jarezo.” \v 48 Iŋuc murâ mume ŋicfâcne jaŋe Jesu Kristo ere šâŋeo šuhuc-jopahuc opâ rua-jarembiŋ. Eme jaŋe Miti Opâ ruarâ Petoro sakarepie šoaŋ gie bapa gâcne jaŋehec ŋeŋe juju ewec. \c 11 \s1 Jerusalem haeonec opâ ruaczi Petoro mu tutuc ecnembiŋ \p \v 1 Aposolo gâcne â opâ ruac Judaia mâreŋko jumbiŋ, jaŋe qâpuczi wâc Anuture dâŋ ro maŋ embiŋ irec biŋe manambiŋ. \v 2 Irec Petorozi Jerusalem haeo risie feme Judaŋiczi opâ ruac jaŋe manacnepie mi sâckeme \v 3 šiŋuc âzâcnembiŋ: “Go wemocte Mosere ma tâmiric iqic-joparâ jaŋere meonec wiac nâmeŋ?” \v 4 Eme Petorozi wiac fuawec i fuŋnaonecteaŋ qâwirickerâ šiŋuc jazawec: \v 5 “No Jope haeo numuhuc juhape Wofuŋzi maŋko fuac enareme wiac kecšiŋuc honepo: Wiac moc racsâko tinac tofane 4 ira basanaŋkehuc sambâŋkonec âkesuepie wahaku maŋfuŋ-naneo fisiwec. \v 6 Wahame findendeŋnehuc hone qârâwiŋ ejarehuc honepo: Maŋnao qowi kosa, micmâŋ â micnehec, erâ homa wiac â sawa wipe fowec. \v 7 Ehame norao dâŋ wiwira kecšiŋuc fuawec: `Ajoc Petoro, go hezu nâc ec. Ž \v 8 Eme noni mupo, `Wofuŋ, misac, no wiac hecke-nârekicne â mamakâcne moc mi nâekopac. Ž \v 9 Iŋuc mupe sambâŋkonec dâŋ harierâ šiŋuc fuawec: `Anutuzi wiac mušurekac i goki mi surec. Ž \v 10 Wiac iŋuc fuame jahec â moc eme racticnehec fârepie sambâŋko risie fewec. \v 11 Eme manaŋgopieŋ, wiac i arictac ehame izia Kaisarea haeonec ŋic jahec â moc nore kiŋaŋ fârâ fic jumbeŋ ira fisimbiŋ. \v 12 Fisipie Mârozi šiŋuc nazawec: `Go jaŋehec racmurâ maŋbahac mi ec. Ž Eme rape opâ ruac ŋic 6 kecši jaŋe bâjâpecnumbiŋ. Ra fisirâ momori soŋaŋte ficko fepene \v 13 dâŋ binaŋ kecšiŋuc enârewec: `Nore ficko aŋelozi wefu fua-narerâ šiŋuc nazawec: Go Jope haeo kiŋaŋ sorec-jopatec Simoŋ, šâŋene moc Petoro, jowa warepie \v 14 dâŋ mume go â wiacfâcge ŋoŋe manarâ biaŋke-fârenšepieŋ. Ž \v 15 Eme no miti jazahape mârâc nâŋâcnao Tiri Mâro wahawec iŋuc jaha jaŋerao wahawec. \v 16 Eme no i honerâ Wofuŋzi dâŋ kecšiŋuc muwec i manasupo: `Johanezi opâ rua-ŋarewec, ŋoŋe ine Tiri Mâro rua-ŋarezo. Ž \v 17 Eme nâŋâc Wofuŋ Jesu Kristo manasiŋkehapene wiac tahacke-nârewec, ijaha jaŋe tahacke-jareme no iŋucnezi wemocko Anutu qataracnezapo.” \v 18 Iŋuc muhuc jazame jaŋe manarâ maŋjeŋic fâre wahame Anutu muteŋkehuc šiŋuc mumbiŋ: “Opo, Anutu e ŋic qâpuc maŋjeŋic bârisierâ juju sanaŋte biŋe eniŋte wâc mujarekac hâcne.” \s1 Antiokia haeo miti fuawec \p \v 19 Stefano qarâ opâ ruac gâcne jopa bâtâtiec ejarepie haha rârâwiŋ qarâ tucnezi Foinike â Kipiro nucko â Antiokia haeo rambiŋ. Ra juhuc miti i Judaŋic sawa jazambiŋ. \v 20 Eme ŋondeŋ-jeŋicko Kipiro nuckonec â Kirene mâreŋkonec opâ ruac ŋic jumbiŋ, jaŋe Antiokia haeo fisirâ Grikŋic jaŋehec iŋuc jaha muc manac ehuc Wofuŋ Jesure Biŋebiaŋ jazambiŋ. \v 21 Eme Wofuŋzi tâpiri sicne-jarehame jazapie ŋic guru sâko jaŋe manarâ maŋjeŋic bârisierâ Wofuŋte biŋe embiŋ. \v 22 Eme irec dâŋ Jerusalem kikefuŋ jaŋerao rame manarâ Banaba sorepie Antiokia haeo rawec. \v 23 Ra fisirâ Anutu uruc jauŋ-ticne honerâ bubiaŋ manarâ maŋjeŋiczi Wofuŋtao herâŋke sanaŋkeniŋte faŋ qajarewec. \v 24 Banaba e ŋic biaŋne, maŋnao Tiri Mâro â mamanasiŋ fusewec. Eme hae ira ŋic wemo afecnezi Wofuŋtao šuhuckembiŋ. \v 25 Eme Banaba e Saulo bâfuaocte Taso haeo rawec. \v 26 Ra bâfuarâ jowame Antiokia haeo warepic. Erâ opâ ruac guruo jara moc juhuc ŋic bocjaha miti jaza qazuc epic. Antiokia hae ira hâcne ŋiczi Jesure kikefuŋ jaŋere šâŋe Kristoŋic mufuambiŋ. \s1 Judaia mâreŋko opâ ruac jaŋerao moneŋ râepie rawec \p \v 27 Dameŋ ira porofete ŋic Jerusalem haeonec Antiokia haeo rambiŋ. \v 28 Ehuc jaŋeraonec moc, šâŋene Agabo, e Mârozi ecneme mâreŋ sâc roroc sâko fuaocte irec findaŋdâŋ muwec. Eme roroc i ŋicwofuŋ sâko Klaudio juhame fuawec. \v 29 Eme opâ ruac jaŋe dâŋ i manarâ moneŋ fojarewec sâc bâturerâ Judaia mâreŋko âgofâc-jeŋic jaŋerao râepie raocte mupaŋkembiŋ. \v 30 Erâ moneŋ bâfuambiŋ i Banaba â Saulo jactepie bara opâ ruac soŋaŋ micnefâc-jeŋic jarepic. \c 12 \s1 Herodezi Jakobo qarâ Petoro kâpâcwâru bawec \p \v 1 Dameŋ ira ŋicwofuŋ Herode e kikefuŋte ŋic ŋokac gâcne jopa sipiric ejareocte kâpâcwâru ficko râec-jopawec. \v 2 Ehuc Johane hahac-ticne Jakobo mume šikazi qâhâmombiŋ. \v 3 Iŋuc eme Judaŋic jaŋe aŋac-jopame honec-joparâ Petoro iŋuc jaha mume goreŋ sowa hombaŋ maickeme kâpâcwâru bambiŋ. \v 4 Aakic hombaŋ tarame Judaŋic jowaturâ qaocte manasurâ mume kâpâcwâru ficko râerâ momori 16 jaŋe soŋaŋkembiŋ. \v 5 Eme Petoro e kâpâcwâru ficko fohame kikefuŋ jaŋeraonec nunumu šušuhuc jaha Anuturao fehuc domawec. \s1 Aŋelo moczi Petoro firuewec \p \v 6 Eme Herode e hae fureme ŋic jowatuocte šâfo maickewec ŋafe ira momori jajahec jahe Petoro kâpâcwâru jajaheczi bândeŋnerâ bafopic, â momori gâcne motâc râpeo soŋaŋ domambiŋ wâc. \v 7 Ehame ficmaŋko mi Wofuŋte aŋelo moczi ututuŋ fuarâ domame fic tamae-fârezejec i¡ Eme aŋelozi Petoro gâjoŋnao qâuahuc wiwickerâ muwec: “Picpac faharec.” Mume izia Petorore meonec kâpâcwâru ŋeŋgoroŋkerâ wahawec. \v 8 Eme aŋelozi âzâcnewec, “Umbikage jomarâ kikehuhuge hetec huoc.” Iŋuc eme aŋelozi mocwâc âzâcnewec, “Ŋaqige šoricne hetec hume bâjâpecnuc.” \v 9 Eme bâjâpehuc aŋelozi wiac ecnewec i maname fârine mâcne, guŋko ecnekicne tinac ewec. \v 10 Eme jahe motâc mocko momori domahapie jowaru raši, motâc mocko iŋuc jaha domahapie jowaru raši, eku hae šoŋaopec kimotâc sâko maickepire e jahac aŋkeme hupic. Hurâ hatao rahuc aŋelo e sipuac ewec. \v 11 Eme Petoro e maŋne uŋtome šiŋuc muwec: “Ʒi mana-jâmbâŋkekopac, Wofuŋ e aŋelo-ticne soreme Herodere niŋgiŋkonec â Judaŋic jaŋere aarickonec bataracnukac.” \v 12 Iŋuc mana tarahuc rarâ Johane Marekore neŋgoc, šâŋene Maria, ere ficko fisiwec. Ira bocjahazi tumaŋnerâ numuhuc ŋembiŋ. \v 13 Eme Petorozi šae motâcko heickeme kiŋaŋ naru moc, šâŋene Rode, e mozi heickekac muhuc waharâ \v 14 Petoro dâŋ hawari-ticne manarâ motâc mi roro mâc šeri ehuc ficmaŋko ferâ, Petoro warejec domakac muhuc jazawec. \v 15 Jazame jaŋe manarâ mumbiŋ, “Go maŋge sifuckekac.” Eki ine qizec qahuc muwec, “E jâmbâŋ domakac.” Eme jaŋe mumbiŋ, “I aŋelo-ticnezi mecne.” \v 16 Eme Petoro e heickehuc jaha domame motâc rorâ e jahacne honerâ maŋjeŋic omaewec. \v 17 Eme dâŋemâc juniŋte me bazuc ejarerâ Wofuŋzi kâpâcwâru fickonec firuerâ bawahawec irec dâŋ binaŋ ejare-fârerâ muwec, “Ŋoŋe dâŋbiŋe ši Jakobo â âgo gâcne jazaniŋ.” Iŋuc muhuc fâre fâsâerâ mocko rawec. \s1 Herode okacne fisicnewec \p \v 18 Hae fureme momori jaŋe Petoro basarâ wemo wiaczi weniŋuc ecnejec muhuc mumutucne embiŋ. \v 19 Eme Herodezi bâfuaniŋte mume basa-bipiepie mu indiŋ ejarerâ momori jaŋe soŋaŋ i qâhâmoc-jopaniŋte mutâcne-jarewec. Erâ Judaia mâreŋ beherâ Kaisarea haeo hurâ juwec. \p \v 20 Herode e dameŋ ira Tiro â Sidoŋ haeonec râsi ejarewec. Eme hae irec rune jaŋe qâturehuc fisirâ dâŋ mufâsâeniŋte ŋicwofuŋte ŋicbomboŋ, šâŋene Bilasto, mu bâmunaŋ ecnepie bafic-jopawec. Jaŋe wiac nareŋ gareŋ-jeŋic tâcnewecte i mocwâc šuhuckeniŋte iŋuc embiŋ. \v 21 Eme Herode e dâŋ bârisie-jareocte šâfo bajarewec i maickeme eri-ticne barâ ŋicwofuŋ ŋeŋe-ticnao waha ŋehuc mu âkeriŋ dâŋ jazawec. \v 22 Jazame ŋic mâmâc sasawa fânâŋkecnehuc šiŋuc mumbiŋ: “Dâŋ i ŋicdâŋ mâcne, i nemure dâŋ.” \v 23 Eme mi qatara-jarehuc Anutu âkehockewecte Wofuŋte aŋelozi ɋeŋnea qawec. Eme umbeŋzi nanšaŋneme hâmowec. \p \v 24 Anuture dâŋzi ine qazu qâiŋ erâ haŋ barawec. \v 25 Eme Banaba â Saulo jahe Jerusalem haeo wiac mujactekicne sâc efârerâ Antiokia haeo risienicte Johane Mareko jowapire mâmâc rambiŋ. \c 13 \s1 Banaba â Saulo miti kiŋaŋ bâtâcnerâ rapic \p \v 1 Antiokia kikefuŋ maŋnao porofete â qaqazu šiŋuc jumbiŋ: Banaba, â Simoŋ, šâŋe-ticne moc Nige, â Lukio Kirene haeonec, â Manaeŋ, e ŋicwofuŋ Herode ehec mâmâc qâqârândiŋ juhuc sokapic, erâ Saulo. \v 2 Eme šoaŋ mocko sowa juhuc gae mitire tumaŋnehapie Tiri Mârozi dâŋ šiŋuc muwec: “Banaba â Saulo gie mujactepo i banicte bašawiec-jofaniŋ.” \v 3 Mume sowa jurâ mejeŋic qizec-jekicko râehuc numu jambuŋ ejacterâ miti kiŋaŋ râec-jofapie rapic. \s1 Qaŋgec bapa Elima ere dâŋ \p \v 4 Tiri Mârozi iŋuc ehuc sorec-jofame jahe raku Seleukia haeo fisipic. Ira fisirâ wokeo ferâ raku Kipiro nucko fisirâ \v 5 irec hae qizec Salami ira rarâ Judaŋic jaŋere mitificko ferâ Anuture dâŋ jazapic. Erâ Johane ª e jahehec mâmâc juhuc bafic-jofawec. \v 6 Eme nuc fotâcne-fârerâ Pafo haeo fisimbiŋ. Ira fisirâ Judaŋic moc qaŋgec bapa â porofete burecne juwec, šâŋene Barajesu, e bâfuambiŋ. \v 7 Ŋic e kia moc Seregio Paulo ere 390 juwec. Kia e maŋfânâŋ-ticneheczi Anuture dâŋ manaocte ecneme Banaba â Saulo hefârec-jofawec. \v 8 Hefârec-jofame qaŋgec bapa Elima (šâŋe i qaŋgec bapare mujumbieŋ hâcne(c) eki kia miti sakarecnehuc hecke-jactewec. \v 9 Eme Saulo, šâŋene Paulo wâc mumbiŋ, e Tiri Mârozi maŋ ba afec ecneme Elima šiŋuc âzâcnewec: \v 10 “Sataŋte ŋic go, tiŋke biaŋte râsi sanaŋ, maŋge eeatuc â sindaŋzi fusucmakicne, go Wofuŋte hata dândâŋ imackeekic i wezimucko behecmu? \v 11 Irec ši Wofuŋ tâpiri-ticnere fuŋne honezemec” go tiŋtuŋ erâ dameŋ ŋondeŋ moc tatamac hohone tâmiric juzemec.” Mume izia šâŋene dapâc eme tiŋtuŋ qahuc mezi bajaŋ qajaŋ erâ menao roniŋte muwec. \v 12 Wiac i fuame kiazi honerâ Wofuŋte mitire maname bipinehec eme mana šakiewec. \s1 Paulozi Antiokia hae wasene ira Judaŋic miti jazawec \p \v 13 Paulo â ŋicfâcne jaŋe Pafo hae beherâ wokeo mocwâc ferâ raku Pamfilia mâreŋko Perege haeo fisimbiŋ. Ira Johanezi behec-joparâ Jerusalem haeo risiewec. \v 14 Eme jaŋe Perege haeonec raku Pisidia mâreŋko Antiokia hae wasene ira fisimbiŋ. Ira juhapie sabata hombaŋ maickeme Judaŋic jaŋere mitificko ferâ ŋembiŋ. \v 15 Eme soŋaŋ jaŋe sâcmutâc dâŋqâhâcte â porofete jaŋere dâŋqâreŋ gâcne wose tararâ šiŋuc jazambiŋ: “Âgo bureŋ, dâŋmiti moc maŋkeŋgopieŋko mupie mananaŋ.” \v 16 Eme Paulozi faharerâ niniŋkeniŋte mezi bâuruŋ-joparâ šiŋuc jazawec: “Israe ŋicbureŋ ŋoŋe, â gâcne Anutu araŋ bacneeŋgopieŋ, mâmâc ŋazape mananiŋ: \v 17 Israe ŋic nâŋâcne Anutu eki mimi apafâc-nâŋec rowosâec-joparâ Aigita mâreŋko juhapie basawec-jopawec. Erâ tâpiri sanaŋ-ticnezi irecnec jowac-jopa warerâ \v 18 mâreŋ burocnao gume qataŋ ejarehuc juhame jara 40 ewec. \v 19 Erâ Kanaaŋ mâreŋko ŋicguru 7 bâsirowec-joparâ mume apafâc-nâŋec jaŋe mâreŋ i bâtâc barâ ru sâc erâ jumbiŋ. Ehame jara 450 tarawec. \v 20 Eme Kanaaŋ mâreŋko juhapie mumutiŋ ŋic bâfua-jareme jurakupie porofete Samue fuawec. \v 21 Eme ŋicwofuŋte mupie Anutuzi Benjamiŋte ɋâricfâc jaŋeraonec Kisi ŋokâ-ticne Saulo âkendâŋne-jareme jara 40 micne bajarehuc juwec. \v 22 Eme e bârârierâ Dawidi ŋicwofuŋ-jeŋic âkendâŋnewec. Erâ ere dâŋ šiŋuc muwec: `No Isaire ŋokâ Dawidi ere maŋnane sâckeme hone wosâepo, eki hâcne mupe rereŋ-nane juocmu. Ž \v 23 Eme Dawidi ɋâricfâc-ticne jaŋeraonec Israe ŋic nâŋâcne bâbâpiaŋ moc fuaocte biŋedâŋ mukicne i fârinehec eocte Anutuzi mume Jesu hâcne fuawec. \v 24 Erâ ŋicŋondeŋko fua tâcneocte qanaŋ Johanezi Israe ŋic sasawa maŋjeŋic bârisierâ Miti Opâ ruaniŋte jazawec. \v 25 Erâ Johane e hata mucnekicne i âte tarahuc ŋic šiŋuc jazawec: `E muhuc munareeŋgopieŋ ŋic e no aricne. E jahacne šâhec warehuc jukac” e sâko no iŋucnezi mafahe-ticne decnepe mi sâckeocmu.' \p \v 26 “Qomâfâc-nane Abrahamte ɋâricfâc ŋoŋe, erâ gâcne Anutu araŋ bacneeŋgopieŋ, mupe mananiŋ: Bâbâpiaŋ irec dâŋ i nâŋâcnao râekicne. \v 27 Jerusalem ŋic fekicne wahakicne jaŋe Jesu mi šâŋitahuc šikao feocte mutaracnembiŋ. Jaŋe iŋuc epie porofete jaŋere findaŋdâŋ sabata hombaŋ sâc wose manac eeŋgopeneŋ i deŋkewec. \v 28 Jaŋe Jesure kiŋ basa-bipiehuc sifu Pilato qizec qacnepie qâhâmowec. \v 29 Eme mitio mukicne sâc etaracnerâ maripoŋkonec batararâ šâŋeruŋ hawecko râembiŋ. \v 30 Eme Anutuzi hâmockonec bâɋâreme faharewec. \v 31 Erâ ehec Galilaia mâreŋkonec Jerusalem haeo mâmâc rambiŋ jaŋe šoaŋ gie bapa bocjaha fua-jarewec. Fua-jareme honembiŋ jaŋe ine biŋe mumufâc-ticne embiŋ Juŋgopieŋ. \v 32 Eme mimiŋnefâc-nâŋec wiac biŋe qajarekicne \v 33 i Anutuzi Jesu bâɋâreme ɋâricfâc-jeŋic nâŋâcnao fârinehec ewec, eme irec bubiaŋ dâŋ ŋazaeŋgopeneŋ. Irec hâcne Miti Mânec namba 2 ira dâŋ šiŋuc qâreŋkekicne fokac: \q1 `Go hâcne Ŋokâ-nane, \q1 no miŋecgac bâfuacgukopac.' \m \v 34 Jesu bâɋâreme faharewec e šâhec hâhâmo i mocwâc mi bâfuaocmu, irec Anutuzi dâŋ kecšiŋuc muwec: \q1 `No Dawidi biŋe qacnepo irec fârine fofo sanaŋ \q1 i hâcne tahacke-ŋarepemu.' \m \v 35 Erâ Miti Mânec mocko dâŋ šiŋuc fokac: `Go Tiriŋicge mi behetec gârecke šaŋ eocmu. Ž \v 36 Dawidire manaeŋgopeneŋ, e Anutuzi gie mucnewec i ŋicfâc-ticne jaŋerao batararâ hâmowec. Hâmome mimi apafâc-ticne jaŋerao râepie gârecke šaŋ ewec. \v 37 Á Anutuzi bâɋârewec e ine gârecke šaŋticne tâmiric. \p \v 38 “Qomâfâc-nane, ŋazape mananiŋ. Sâqocne bâbâtâmire i ŋic eki hâcne bâfuawecte irec dâŋzi maic-ŋopakac. \v 39 Mosere sâcmutâc dâŋzi kiŋŋeŋic guriŋkeocte eipiewec, Jesurao siŋkepie ine sâcne bârârie-ŋareocmu. \v 40 Porofete jaŋerao dâŋ šiŋuc fokac i ŋoŋerao sanaŋkezacte uŋ ŋazakopac: \q1 \v 41 `Oi, miti qiqikiŋ, ŋoŋe wareckerâ omaenšepieŋ; \q1 no ŋoŋerao gie fuŋmoc bapemu; \q1 biŋene manarâ manapie mi bapane eocmu. Ž ” \p \v 42 Eme Paulo â Banaba jahe mitifickonec wahapire ŋic jaŋe sabata hombaŋ mocko dâŋ irecteaŋ jazanicte mumbiŋ. \v 43 Eme tutumaŋkonec waharâ Judaŋic bocjaha â qâpuc Judaŋic jaŋere bâjâpecne gâcne jaŋe mâmâc Paulo â Banaba bâjâpec-jofahapie Anuture jauŋko aimuŋ juniŋte mu sawaŋ ejarepic. \v 44 Eme sabata hombaŋ-jeŋic mocwâc maickeme hae irec ŋic Anuture dâŋ mananiŋte mâretec fisimbiŋ. \v 45 Fisipie Judaŋic jaŋe honec-joparâ mana sâqore-jarerâ Paulo dâŋticne mu surec ehuc bawahambiŋ. \s1 Paulo e Judaŋic râpec-joparâ qâpuc sawa miti jazawec \p \v 46 Iŋuc epie Paulo â Banaba jahe mai qanšaŋ dâŋ šiŋuc muhuc jazapic: “Judaŋic ŋoŋe Anuture dâŋ qanaŋ ŋaŋazare mukicne. Ʒi ine ŋaŋac qikiŋnehuc juju sanaŋte biŋe eniŋte mi muŋgopieŋte behec-ŋoparâ qâpuc jaŋerao ranacmu. \v 47 Wofuŋ e irec hâcne kecšiŋuc munârewec: \q1 `Noni go ŋic qâpuc jaŋere šoctamac râecgupore \q1 bâbâpiaŋ-jeŋic juraku mâreŋ qaŋeŋnao jutarazemec. Ž ” \m \v 48 Iŋuc mupire qâpuc jaŋe manarâ bujeŋic biaŋkeme Wofuŋte dâŋ muac baafec ecnembiŋ. Eme juju sanaŋte biŋe eniŋte mana wosâc ejarekicne sâc jaŋe miti mana šakiembiŋ. \v 49 Eme mâreŋ ira Wofuŋte dâŋzi haŋ barawec. \s1 Hae mâreŋ sakare-jactembiŋ \p \v 50 Hae irec ŋic fekicne jaŋere ŋonâŋfâc gâcne Judaŋic jaŋere bâjâpecne jumbiŋ, jaŋe Judaŋiczi qafeŋ-jopahuc hae soŋaŋ mâmâc maŋ bâiŋ ejarembiŋ. Eme babafic erâ Paulo â Banaba râsi ejactehuc hae mâreŋ-jeŋic sakare-jacterâ jâpec-jofapie rapic. \v 51 Rahuc kike-jekickonec gâc wândoc-jeŋic âteickepire wahahame suŋgiŋ-jopahuc Ikonioŋ haeo rapic. \v 52 Rahapire miti mamana jaŋere maŋko šeri bubiaŋ â Tiri Mâro fua babaraŋ fuawec. \c 14 \s1 Ikonioŋ haeo miti mupic \p \v 1 Eme Ikonioŋ haeo fisirâ iŋuc jaha Judaŋic jaŋere mitificko ferâ miti mupire fârio qawec. Ehame Judaŋic â Grikŋic bocjahazi Jesure kikefuŋ embiŋ. \v 2 Judaŋic gâcne jaŋe ine miti qikiŋnehuc hae irec ŋic suruc-jopapie Kristoŋic aaric mana-jarembiŋ. \v 3 Eme jahe sifu mosa dameŋ gâcne hae ira juhuctecne Wofuŋtao roweckerâ miti-ticne hâwicmâc muhuc jupic. Ehapire Wofuŋzi akicdâŋ-ticnere fuŋne bataniŋkehuc neŋgoc ŋesiŋ ŋejactehame mâsi fuŋne fuŋne bapic. \v 4 Eme hae irec ŋic jaŋe fâuckehuc tucne Judaŋic jaŋerao qohotambiŋ â tucne jaŋe aposolo jaherao qohotambiŋ. \v 5 Izi šâhecko ŋic qâpuc â Judaŋic gâcne jaŋe aposolo qânâzi he imac ejacteniŋte roroc epie \v 6 manarâ wiserâ Likaonia mâreŋko rapic. Erâ ira Listera â Derebe â hae gâcnao \v 7 Biŋebiaŋ murahuc jupic. \s1 Listera haeo Paulo â Banaba nemu mujactembiŋ \p \v 8 Eme Listera haeo ira ŋic moc ŋewec, e kike jahec-ticne ɋaŋakicne. E neŋgoc bumaŋko iŋucne fuarâ hata juju tâmiric mâc ŋejujec. \v 9 Eme Paulozi miti mume manahuc ŋehame erao findendeŋnerâ fuŋne-ticne šiŋuc manawec: Ŋic e bibiaŋte mamanasiŋ sâcne focnekac. \v 10 Iŋuc manarâ dâŋ hahaŋne bahuc šiŋuc âzâcnewec: “Go kikegezi âterâ fahare hâŋ domac.” Mume ŋic e furutuc herâ fahare rac warec ewec. \v 11 Eme ŋic guru sâko jaŋe Paulozi mâsi bawec i honerâ micne micširiŋ Likaonia dâŋjeŋicko šiŋuc mumbiŋ: “Nemu jaŋe ŋicsahachec erâ ŋondeŋ-nâŋecko fuambiŋ juŋgopieŋ.” \v 12 Ehuc Banaba e nemu moc šâŋene Dia ere wase bambiŋ, â Paulo e dâŋ bâtâcnerâ mujujecte nemu moc šâŋene Hermes ere wase bambiŋ. \v 13 Eme nemu Dia ere taha bapa eki mume bulimakao â reso eri wiac hae upeo nemure ufuŋ ŋewecko amecke hurâ ŋicjahec jahere bâzi rikezo embiŋ. \v 14 Eme aposolo jahec Banaba â Paulo jahe i manarâ fâfâre sâqorehuc hemâtâc-jofame ŋic bâfâuc bâfâuc-jopa \v 15 rarâ šiŋuc mupic: “Oi, ŋicbureŋ, ŋoŋe wemo eŋgopieŋ¡ Nâhe ŋic jaha wâc, ŋoŋere sâc. Ŋoŋe nemu burec burec râpec-joparâ Wofuŋ jujune maickeniŋte Biŋebiaŋ-ticne muekoperec hâcne. Eki sambâŋ â mâreŋ â hâwec wiac fuŋne fuŋne-jeŋichec bâfua-fârewec. \v 16 Erâ juwefukicne dameŋ ira ŋic qâpuc mana-jarehame maŋjeŋicte juju hata fuŋne fuŋne bâfuarâ jujumbieŋ. \v 17 Erâ qâoma mi eŋarewec, fuŋne-ticne mananiŋte âgo jauŋ eŋarehuc mume hoe šoaŋ sâckoa eme mâriri fuame nâ šeri ejumbieŋ.” \v 18 Ŋicjahec jahe dâŋ iŋuc muhuc mu bâmâteŋ ejarehuc qatara-jarekupire bâzi ririke-jacte i behembiŋ. \s1 Paulo qânâzi hembiŋ \p \v 19 Eme ira juhapire Antiokia haeonec â Ikonioŋ haeonec Judaŋic fisirâ ŋic mu bâdoc ejarepie babafic erâ Paulo qânâzi hembiŋ. Erâ hâmokac muhuc hae râpeo fâre rambiŋ. \v 20 Eme ira fohame opâ ruac jaŋe fisirâ orâŋke âte sâoc ecnehapie ɋârerâ fahare haeo fewec. \v 21 Erâ hae fureme Banabahec Derebe haeo rapic. Rarâ ira Biŋebiaŋ mupire ŋic bocjahazi mana šakiepie Jesure kikefuŋ bacjopapic. Iŋuc erâ hata rapicko ijaha mocwâc risiehuc Listera â Ikonioŋ â Antiokia haeo ª fisi fisi warepic. \v 22 Hae sâc fisihuc Jesure kikefuŋ jaŋe mamanasiŋ hešakierâ juniŋte mu basanaŋ ejare warehuc šiŋuc jazapic: “Nâŋâc šârâ hâriŋ faio juhuc Anuture uucmaŋko rašinaŋte mušâwe-nârekicne.” \v 23 Erâ wâc kikefuŋ gurune gurune soŋaŋ bâwosâe-jarerâ sowa juhuc numu jambuŋ ejarehuc, manasiŋkembiŋ Wofuŋ erao hâcne râec-jopapic. \p \v 24 Eme Pisidia mâreŋ fotâcnerâ raku Pamfilia mâreŋko fisipic. \v 25 Ira fisirâ Perege haeo miti jazarâ Atalia haeo hupic. \v 26 Ira hurâ wokeo ferâ raku Antiokia haeo fisipic. Hae ira hâcne opâ ruac jaŋe Wofuŋte jauŋko râec-jofahuc gie mujactepie fuŋkerâ barapic. \v 27 Izi ware fisirâ kikefuŋ hetumaŋ-joparâ, Anutuzi neŋgoc ŋesiŋ ŋejactehame gie bapic, â qâpuc motâc rojareme mamanasiŋhec embiŋ, irec dâŋ binaŋ ejare-fârepic. \v 28 Erâ dameŋ šošoricnea Jesure gurufâc jaŋere ŋondeŋko jupic. \c 15 \s1 Paulo â Banaba jahe dâŋte Jerusalem haeo fepic \p \v 1 Judaia mâreŋkonec opâ ruac gâcne Antiokia haeo rarâ kikefuŋte ŋic šiŋuc jazambiŋ: “Ŋoŋe Mosere dâŋ sâcko sahac-ŋeŋicko ma mi bahuc Wofuŋte biŋe sâcne mi eniŋmu.” \v 2 Iŋuc muhuc Paulo â Banaba jahehec mufec muwahac ehuc qaqatarac sâko embiŋ. Eku šiŋuc mumockembiŋ: “Paulo â Banaba erâ opâ ruac jaŋeraonec ŋic tucne jaŋe dâŋ i aposolo â mitire micne Jerusalem haeo juŋgopieŋ jaŋerao baranšepieŋ.” \v 3 Iŋuc murâ kikefuŋzi sorec-jopahuc mâzoc-jopapie rambiŋ. Rahuc Foinike â Samaria mâreŋ fotâcnehuctecne opâ ruac šiŋuc jaza rambiŋ: “Qâpuc bocjahazi mitio rašiŋgopieŋ.” Jazapie manarâ jaŋerao bubiaŋ kâcɋene fuawec. \v 4 Eme raku Jerusalem haeo fisipie opâ ruac kikefuŋ â aposolo â mitire micne jaŋe mu šeri ejarehapie, Anutuzi neŋgoc ŋesiŋ ŋejarehame miti gie bapie fârinehec ewec, irec dâŋ binaŋ ejarembiŋ. \v 5 Dâŋ binaŋ etara-jarepie opâ ruac gâcne farisaio jaŋere guruoneczi šiŋuc mumbiŋ: “Ŋic qâpuc sahac-jeŋicko ma bazo â Mosere sâcmutâc dâŋ reŋkeniŋte mu hezuc ejarezo. I tâmiric mitio rocjopapie mi sâckeocmu.” \s1 Petorozi dâŋ jazawec \p \v 6 Eme aposolo â mitire micne jaŋe dâŋ i muniŋte buc tumaŋnembiŋ. \v 7 Tumaŋnerâ dâŋ hec hetikic eku Petorozi faharerâ šiŋuc jazawec: “Qomâfâc-nane, ŋic qâpuc Biŋebiaŋ bâtâcnerâ jajaza ine Anutuzi mârâcko âgo-ŋeŋic no bâwosâecnume jazape manarâ Jesure kikefuŋ embiŋ i ŋoŋe manaŋgopieŋ. \v 8 Eme Anutu e maŋ hohonezi Judaŋic nâŋâc Tiri Mâro nârewec iŋuc jaha ŋic qâpuc jarehuc fuŋne nâwotuwec. \v 9 Jaŋe e manasiŋkepie maŋjeŋic šure bâpiaŋ ejarehuc nâŋâc enârewec sâc ijaha jaŋe ejarewec. \v 10 Irec ŋoŋe wemocte Anuture sâc jâuruhuc tagi ŋemâcne sâko, kâcɋenefâc-nâŋec â nâŋâc deipiembeŋ ijaha qâpuckonec opâ ruac jaŋere faio râezo muŋgopieŋ? \v 11 Iŋuc misac, nâŋâc šiŋuc manaeŋgopeneŋ, bibiaŋke i Judaŋic â qâpuc mâmâc Wofuŋ Jesu aki anonoc-ticnere erâ biaŋkeeŋgopeneŋ.” \v 12 Eme tumaŋnekicne sasawa jaŋe mâc fâsâerâ ŋefârembiŋ. Ŋehapie Paulo â Banaba jahe Anutuzi gieŋic jucnehapire qâpuc jaŋerao mâsi fuŋne fuŋne bawec irec mu binaŋ ehuc jazapic. \s1 Jakobozi dâŋ jazawec \p \v 13 Jazaku jaza-fârepire Jakobozi dâŋ šiŋuc jazawec: “Âgo bureŋ, dâŋ mupe mananiŋ. \v 14 Anutu e qâpuc guruonec ŋic rocjopame biŋefâc-ticne eniŋte hata bâfuawec, irec dâŋ binaŋ Simoŋzi mume manambeneŋ. \v 15 Eme ere dâŋzi findaŋdâŋko iticnekac. Porofete jaŋere dâŋqâreŋ moc kecšiŋuc hâcne fokac: \q1 \v 16 `Noni juku risierânec \q1 Dawidire boze šaŋkekicne heɋârepemu \q1 â sesucne qâšurerâ šumururuckepemu. \q1 \v 17 Eme ŋic šanšaŋne Wofuŋ wira basac ecnenšepieŋ, \q1 â ŋic qâpuc biŋefâc-nane erâ iŋuc jaha enšepieŋ. \q1 \v 18 Wofuŋ e dâŋ iŋucne mufua wefuhuc juweczi mukac hâcne.' \m \v 19 Irec no mana wosâerâ šiŋuc mukopac: Qâpuc guruoneczi Anutu maickeŋgopieŋ jaŋe tagi sâko mi râe-jarenšepeneŋ. \v 20 Jaŋe nemuɋâŋte wiac mamakâcne â sasec boe sau â qowi bituakicne â qowisoc, wiac i bâec baniŋte mupaŋkerâ papia qâreŋke-jarenšepeneŋ. \v 21 I šiŋucte enšepeneŋ: Mosere dâŋ i mimiŋzi ɋâric mârâc jaha fuŋkerâ hae sâc wose warehuc jukicne, â šiŋuczia wâc iŋuc jaha sabata hombaŋ sâc mitificne ficne wose manac eeŋgopeneŋ. \s1 Jerusalem haeonec mitiŋic jaŋe qâpuc guruonec jaŋere papia qâreŋkembiŋ \p \v 22 Eme aposolo â micne jaŋe kikefuŋte ŋic sasawa jazapie manapie sâckeme jaŋeraonec ŋic jajahec bâwosâec-jofambiŋ. Moc šâŋene Juda, šâŋe-ticne moc Basaba, erâ Sila, mitire micne bapa jahe hâcne bâwosâec-jofarâ Paulo â Banaba jahehec mâmâc Antiokia haeo raniŋte sorec-jopambiŋ. \v 23 Ehuc papia moc šiŋuc muhuc qâreŋkerâ Jarepie barambiŋ: Qomâfâc-ŋeŋic aposolo â mitire micne nâŋe qomâfâc-nâŋec qâpuc guruonec Antiokia haeo â Siria â Kilikia mâreŋko juŋgopieŋ ŋoŋe mu šeri eŋarehuc papia ši râe-ŋareŋgopeneŋ. \v 24 Nâŋe mi manahapene širec ŋic gâcne ŋoŋerao fârâ dâŋ ŋazahuc maŋ bâsifuc eŋarepie ŋoŋerao dâŋ fâfâuc fuawec. \v 25 Eme nâŋe i manarâ tumaŋne-fârehuc ŋic jajahec bâwosâec-jofarâ qomâ jahec-nâŋec Banaba â Paulo jahehec sorec-jopapene fâŋgopieŋ. \v 26 Ŋic jahe hâcne Wofuŋ-nâŋec Jesu Kristo ere erâ juju-jekic qikiŋnepic. \v 27 Eme ŋic bâwosâec-jofambeneŋ Juda â Sila, jahe fârâ dâŋ i miczi wâc ŋazapire mananšepieŋ. \v 28 Tiri Mâro â nâŋe tagi gâcne moc mi šuhuckehuc wiac kecšiŋuc sawa ine râe-ŋarenaŋte mumockembeneŋ: \v 29 Ŋoŋe nemuɋâŋte taha bâzi â qowisoc â qowi bituakicne â sasec boe sau i râpecke sanaŋkenšepieŋ. Biaŋne junšepieŋ.' \s1 Juda â Sila risiepic \p \v 30 Eme kikefuŋ jaŋe ŋic i hâcne jaza mâzoc ejarepie rambiŋ. Raku Antiokia haeo fisirâ opâ ruac guru hetumaŋ-joparâ papia jarembiŋ. \v 31 Jarepie wose manac erâ âgodâŋ qâreŋke-jarembiŋ irec bujeŋic biaŋkewec. \v 32 Eme Juda â Sila jahe porofete jupiczi dâŋ bocjaha muhuc mu âkeriŋ ejarerâ mitio dopec-jopapic. \v 33 Eme jaŋehec juju dameŋ i tarame neŋgocfâc-jekic jaŋerao risienicte bubiaŋko râe mâzoc ejactembiŋ. [ \v 34 Sila e ine jaŋerao juocte muwec.] \s1 Paulo miti kiŋaŋ mocwâc rame jajahec ewec Paulo e Sila jowame mâmâc rapic \p \v 35 Paulo â Banaba jahe Antiokia haeo šuhuckerâ jupic. Ehuc mitiŋic gâcne jaŋehec babafic erâ Wofuŋte dâŋ ŋic Jaza qazuc embiŋ. \v 36 Juku Paulozi Banaba šiŋuc âzâcnewec: “Nâhâc miti kiŋaŋ rahuc Wofuŋte dâŋ mupere hae sâc âgofâc-nâhec fuambiŋ jaŋe weniŋuc juŋgopieŋ i ra hone manac ejarezeperec. \v 37 Iŋuc mume Banaba e Johane Mareko mâmâc raniŋte muwec. \v 38 Eme Mareko e mârâcko jahehec raku Pamfilia mâreŋko gie furunao fisirâ behec-jofarâ risiewecte Paulozi ehec raniŋte maname mi sâckewec. \v 39 Ehuc Banabahec mu qaqatarac sanaŋne eku râwiŋnepic. Râwiŋnehuc Banabazi Mareko jowame ra wokeo ferâ Kipiro nucko rapic. \v 40 Paulo e ine Sila rowosâeme opâ ruac jaŋe Wofuŋte jauŋko ŋec-jofahuc mâzoc-jofapie rapic. \v 41 Rahuc Siria â Kilikia mâreŋ fotâcnehuc Jesure kikefuŋ mu basanaŋ ejarepic. \c 16 \s1 Paulo e Listera haeo Timoteo motec-ticne bawec \p \v 1 Paulo â Sila jahe raku Derebe â Listera haeo fisipic. Eme Listera haeo ira Jesure qâjâpec moc juwec šâŋene Timoteo. E neŋgoc-ticne Juda ŋokac opâ ruac â mamac-ticne Grikŋic. \v 2 Listera â Ikonioŋ haeonec miti mamana jaŋe Timoteore fuŋne muafeckehuc Paulo âzâcnembiŋ. \v 3 Âzâcnepie Paulo e jume ju eocte âzâcnewec. Eme mâreŋ ira Judaŋic jurambiŋ jaŋe motecte mamac e Grikŋic i mana-fârembiŋ. Irec Paulozi jaŋere erâ sahacnao Mosere ma bawec. \v 4 Eme hae sâc rahuc, aposolo â micne Jerusalem haeo mumupaŋ mumbiŋ, i reŋkeniŋte opâ ruac jaza rapic. \v 5 Iŋuc ehuc gie bapire Jesure kikefuŋ jaŋere mamanasiŋ ɋârâŋkewec â šoaŋ sâc qâpuczi jaŋerao ra heacmârec ekupie bocjaha embiŋ. \s1 Paulo maŋne ŋerisieme Makedonia ŋic moc honewec \p \v 6 Eme Asia mâreŋko miti murazo mupie Tiri Mârozi hecke-jareme Frigia â Galatia mâreŋ fotâcnehuc rambiŋ. \v 7 Raku Misia mâreŋ qaŋeŋnao fisirâ ŋifec bâŋorierâ Bitinia mâreŋko razo mupie Jesure Mârozi iŋuc jaha mi mana-jarewec. \v 8 Irec jaŋe Misia mâreŋ qacnerâ raku hâwecmecko Troa haeo fisimbiŋ. \v 9 Ira fisirâ ŋafeo Paulo e maŋnezi ŋerisieme wiac kecšiŋuc honewec: Makedonia ŋic moczi erao fuarâ domahuc mu wâsic ecnehuc šiŋuc âzâcnewec: “Go Makedonia mâreŋko fârâ bafic-nâpozemec.” \v 10 Paulo e wiac i honeme šiŋuc mumbeŋ: “Anutu e Makedonia mâreŋko ra Biŋebiaŋ jazanaŋte munârekac hâcne.” Iŋuc murâ izia ranaŋte šawiembeŋ. \s1 Qoruc situâc rune Lidia \p \v 11 Ʒawierâ wokeo ferâ Troa hae beherâ fofotâc raku Samotrake nucko fisimbeŋ. Hae fureme irecnec raku Neapoli haeo fisimbeŋ. \v 12 Ira wokeonec waharâ raku Filipi haeo fisimbeŋ. I Makedonia mâreŋ irec hae sâko moc, Romaŋic jaŋe hae rune erâ jumbiŋ. Hae ira šoaŋ gâcnao jukupene \v 13 sabata hombaŋ maickeme hae upeo opâ moc fowec ira šiŋuc muhuc humbeŋ: “Judaŋic numueŋgopieŋ irec toma opâo moc fokacko hurâ honenaŋ.” Iŋuc muhuc hurâ ŋokac tumaŋnerâ juhapie bâfuac-joparâ waha ŋehuc miti jazambeŋ. \v 14 Eme jaŋere guruo ŋokac moczi Anutu araŋ bacnehuc juwec, šâŋene Lidia, e qoruc situâc rune, Tiatira haeonec. Ŋokac e hâcne Wofuŋzi maŋne bâuŋtome Paulole dâŋ hazec hâric manawec. \v 15 Erâ e jahacne â wiacfâc-ticne Miti Opâ ruarâ šiŋuc nâzâwec: “Ŋoŋe honecnupie Wofuŋte biŋe ekopacko nore ficko wefurâ ŋeŋe juju enšepieŋ.” Iŋuc muhuc hotâ-nâreme fembeŋ. \s1 Paulo â Sila faŋfaŋte erâ kâpâcwâru ficko râec-jofambiŋ \p \v 16 Dameŋ mocko nunumure tomao huhapene kiŋaŋ naru moczi bâfuac-nâpowec. Naru e faŋfaŋ demoŋ-ticnehec juhuc ŋic jaŋere fuŋne mufua jujec, ehuc rufâc-ticne moneŋ mafa bocjaha hure-jare jujec. \v 17 Eme eki hâcne bâfuac-nâporâ Paulo â nâŋe bâjâpec-nâpohuc dâŋ wiwira kecšiŋuc ewec: “Ŋic kecšizi Anutu femicne sâko ere kiŋaŋ qaqa juhuc biaŋkeniŋte hata mušâwe-ŋareeŋgopieŋ.” \v 18 Dâŋ wiwira i sasawa šoaŋne šoaŋne enarekume Paulo e irec takickeme forisierâ demoŋ šiŋuc âzâcnewec: “No Jesu Kristo ere micte gazape ŋokacte maŋkonec wefu rac.” Iŋuc mume izia wefurâ rawec. \p \v 19 Eme naru rufâc-ticne jaŋe moneŋ mafa fufua-jeŋic arictac eme manarâ Paulo â Sila rocjofarâ \v 20 hae šâšâŋiŋko kia jaŋerao fârec-jofa rarâ qoric-jofahuc šiŋuc mumbiŋ: “Jahe Judaŋiczi hae-nâŋecko warerâ maŋbâiŋ enârekopirec, \v 21 ehuc mâsi qâreŋ furune, Romaŋiczi mi eene â mi babajune, i hâcne bâfuakopirec.” \v 22 Eme ŋic guru sâko domambiŋ jaŋe aaric mana-jactehuc râsi šâŋe honec-jofapie kiazi ŋaqi-jekic heuc qâunuckerâ mume kâcbiŋzi jofambiŋ. \v 23 Kâcbiŋzi mâretec qâtâc bâtâc-jofarâ kâpâcwâru ficko râec-jofarâ soŋaŋ e motâc basanaŋkerâ aimuŋ soŋaŋ-jofaocte âzâcnembiŋ. \v 24 Âzâcnepie kâpâcwâru fic maŋne šâšâŋiŋko râec-jofarâ kike-jekic jâc fifitacko ŋeme kindeŋneme fopic. \s1 Kâpâcwâru ficsoŋaŋzi Miti Opâ ruawec \p \v 25 Ŋafe šâšâŋiŋko Paulo â Sila jahe Anutu gae nunumu ecnehuc muteŋkepic. Epire kâpâcwâru ŋic gâcnezi micfânâŋ-jekic manambiŋ. \v 26 Ehame homeŋ sâko ututuŋ bame kâpâcwâru fic sâpene qiriŋ qame motâc aŋke-fârewec â ŋic sasawa kâpâcwâru-jeŋic ŋeŋgoroŋkewec. \v 27 Eme kâpâcwâru ficsoŋaŋzi guŋkonec mana ɋâɋârerâ faharerâ motâc aaŋ doma-fâreme honerâ, kâpâcwâru ŋic wise-fârembieŋ muhuc sâqe-ticne becsahackonec unuckerâ sahac-ticne âeckezo ewec. \v 28 Iŋuc ezo eme Paulozi owackerâ muwec, “Sahacge mi sipirickec, nâŋe furu jaha ŋeŋgopeneŋ.” \v 29 Eme soŋaŋ e lambere mume wiacfâcne jaŋe râcnepie ficmaŋko ferâ ɋarac ɋarac qahuc Paulo â Sila jahere kikefuŋko fodapewec. \v 30 Erâ ficmaŋkonec jowacjofa waharâ wio-jacterâ muwec, “Ŋicbomboŋ jahec-nane, no weniŋuc erâ biaŋkepemu?” \v 31 Eme jahe šiŋuc âzâcnepic: “Wofuŋ Jesu Kristo manasiŋkehuc go â wiacfâcge biaŋkeniŋmu.” \v 32 Iŋuc murâ e â wiacfâcne Wofuŋte dâŋ jazapic. \v 33 Jazapire soŋaŋzi ŋafeoa hefârec-jofarâ kâcbiŋ micrâfâcne šure-jactewec. Erâ mume e jahacne â wiacfâcne Miti Opâ rua-jarepic. \v 34 Eme e jahacne ficmaŋko râec-jofarâ mume nânâ rike bâmoc ejactembiŋ. Eme e â wiacfâcne Anuture biŋe embiŋte bujeŋic biaŋkewec. \s1 Paulo â Sila jahe kiazi mume kâpâcwâru fickonec wahapic \p \v 35 Hae fureme kia jaŋe polismaî šiŋuc muhuc jaza sorec embiŋ: “Ŋic jahec firuec-jofazo.” \v 36 Eme soŋaŋzi manarâ Paulo šiŋuc âzâcnewec: “No sorec-ŋofape ranicte kia jaŋe dâŋ râepie warekac, irec ŋohe waha rarâ wamao juzepirec.” \v 37 Mume Paulozi šiŋuc âzâcnewec: “Jaŋe Romaŋic guruonec fuakicne nâhe dâŋficko mi râec-nâfohuc ŋichofao qâtâc bâtâc-nâforâ kâpâcwâru ficko râec-nâfombieŋ. Eme ši wemocte kamicnea sorec-nâfoŋgopieŋ? Iŋuc aricne, jaŋac ware jowac-nâfopie razeperec.” \v 38 Paulo e dâŋ iŋuc mume polismaî jaŋe risie rarâ kia jazapie jaŋe ŋic jahec Romaŋic guruo fuakicne biŋe i manarâ fâfârembiŋ. \v 39 Fâfârerâ ŋic jaherao warerâ mu bâmiriŋ ejacterâ kâpâcwâru fickonec jowac-jofa waharâ hae-jeŋic beherâ ranicte jasambiŋ. \v 40 Eme jahe kâpâcwâru fickonec waharâ Lidia ere ficko rarâ Jesure kikefuŋ honec-joparâ mu sawaŋ ejarerâ rapic. \c 17 \s1 Paulo â Sila jahe Tesalonike haeo rapic \p \v 1 Eme Paulo â Sila jahe Amfipoli â Apolonia hae fotâc-jofarâ Tesalonike haeo fisipic. Ira Judaŋic jaŋere mitific moc ŋewec. \v 2 Eme Paulo e ejujec iŋuc erâ sabata hombaŋ jahec â moc mitific-jeŋicko ferâ jaŋehec mitire muc manac ewec. Ehuc miti dâŋqâreŋ gâcne irec fuŋne jaza mutâc ehuc šiŋuc muwec: \v 3 “Kristo e hâmorâ fahareocte mitio mukicne hâcne. Eme Jesure šâŋe biŋe ŋazaekopac e Kristo jâmbâŋ hâcne.” \v 4 Eme tucne jaŋe dâŋ i mana šakierâ Paulo â Sila jaherao qohotambiŋ. Erâ Grikŋic Anutu araŋ bacnehuc jumbiŋzi bocjaha jaŋerao wâc šuhuckembiŋ, erâ ŋokac fekicne afecne mâcne. \v 5 Eme ŋic bocjahazi miti manapie Judaŋic jaŋe mana sâqorerâ ŋic otec ɋeticne â râŋgeŋne henusuc-joparâ mu ojowa sâko erâ Jasoŋte ficko Paulo â Sila ŋepicko tumaŋne-fârembiŋ. Tumaŋne-fârerâ ŋicjahec hâcne rocjofarâ ŋichofao râec-jofazo mumbiŋ. \v 6 Erâ basac-jofarâ Jasoŋ â miti mamana gâcne rocjoparâ hae soŋaŋ jaŋerao fârec-jopa rambiŋ. Ehuc šiŋuc muhuc owac owacke rambiŋ: “Mâreŋne mâreŋne maŋbâiŋ ejareeŋgopieŋ ŋic izi hâcne nâŋerao wâc fisipie \v 7 Jasoŋzi hezu hewâneŋ ejarekac. Jaŋe Roma ŋicwofuŋte dâŋ qâsuahuc ŋicwofuŋ furune moc Jesu ere biŋe mupie haŋ baekac.” \v 8 Dâŋ iŋuc muhuc haeŋic â soŋaŋ mu qafeŋ ejarembiŋ. \v 9 Eme soŋaŋ jaŋe Jasoŋ â âgofâcne ejarepie sahac taha-jeŋic qikiŋne-jarepie râec-jopapie rambiŋ. \s1 Paulo e Berea haeo miti muwec \p \v 10 Eme miti mamana jaŋe Paulo â Sila ŋafeoa ejactepie Berea haeo rapic. Ira fisirâ Judaŋic jaŋere mitificko ferâ miti mupic. \v 11 Eme hae irec Judaŋic jaŋe urucne, Tesalonike haeonec jaŋe iŋucne mâcne, irec miti maŋafec jaha manambiŋ. Erâ dâŋjekic jâmbomac me burec muhuc šoaŋne šoaŋne gufu koparic ehuc miti papia wose manac embiŋ. \v 12 Eme jaŋeraonec bocjahazi Jesure kikefuŋ embiŋ, erâ Grikŋic â ŋokac fekicne gâcne sâkozi jaŋerao šuhuckembiŋ wâc. \v 13 Paulozi Anuture dâŋ Berea haeo muromackeme biŋe Tesalonike haeo rame irec Judaŋiczi manambiŋ. Manarâ Berea haeo warerâ hae rune mu heinšaŋ ejarehuc maŋjeŋic bâiŋnembiŋ. \v 14 Iŋuc epie miti mamana jaŋe Paulo ecnepie hae i beherâ raku hâwecko fisiwec. Sila â Timoteo jahe ine ijaha jupic. \v 15 Eme ŋic jaŋe Paulo jowa raku Ateŋ haeo râepie šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe risierâ mupie Sila â Timoteo jahe biac warezepirec.” Eme ŋic jaŋe risiembiŋ. \s1 Ŋic jaŋe Paulore dâŋ surembiŋ \p \v 16 Eme Paulo e Ateŋ haeo jahere woŋec juhuc ɋâŋ qâqâtâc mâretec ŋerame honerâ maŋne šoc šawec. \v 17 Erâ Judaŋic jaŋere mitificko ferâ Judaŋic jaŋacne â Grikŋic gâcne Judaŋic jaŋere qâjâpecne jumbiŋ jaŋehec mâmâc mitire muc manac embiŋ. Erâ wâc šoaŋne šoaŋne hae šoŋao ŋic bâfuac-joparâ iŋuc jaha miti jazawec. \v 18 Eme hae ira mamana ŋic jumbiŋ, šâŋe-jeŋic Epikue ŋic â Stoike ŋic. Eme ŋic jaŋe hâcne Paulohec dâŋ mu bâtikic eec embiŋ. Ehuc gâcnezi Paulore šiŋuc mumbiŋ: “Ŋic keci mâc pacgoroŋ enârekac.” Á tucnezi šiŋuc mumbiŋ: “E nemu furunere biŋe mukac tinac i.” Paulo e Jesure biŋe â hâmockonec fafahare irec dâŋ mume Jaŋe iŋuc mumbiŋ. \v 19 Iŋuc murâ mâreŋ facne moc šâŋene Areo ira jowa ferâ mumbiŋ: “Go dâŋ furune mukomec i weniŋucte mukic, \v 20 dâŋ i hazec furu-nâŋec, irec fuŋnehec mutec mananaŋ.” \v 21 Ateŋ haeonec ŋic, mafa â hae fâri, jaŋe dâŋ biŋe furune manarâ dâŋ ijaha qame qoŋgiŋ ehuc mu binaŋ mâretec ejumbieŋ. \s1 Wofuŋ furunere fuŋne jazawec \p \v 22 Eme Paulo e Areo dâŋtomao ra domahuc ŋic šiŋuc jazawec: “Ateŋ haeonec ŋicbureŋ, no fuŋne-ŋeŋic šiŋuc honekopac, ŋoŋe nemu bocjaha jaŋere araŋ baeŋgopieŋ. \v 23 No hae-ŋeŋicko rac warec ehuc nemuɋâŋfâc-ŋeŋic honec-jopaku alata mocko qâreŋ šiŋuc fome wosepac: `Kecši nemu furune mocte biŋe. Ž Eme nemu furune, mi manahuc kiŋaŋ qacneeŋgopieŋ, Anutu hâcne, ere fuŋne ŋazape mananiŋ. \v 24 Anutu e mâreŋ bâfuarâ fainao wiac sasawa râe-fârewec, eki hâcne sambâŋ â mâreŋ irec rune. \v 25 E ufuŋ ŋicmezi bakicne ira ŋeŋe juju mi eekac, erâ wâc wiac moc basame ŋiczi gie bacnehuc wiac bâbâfuacne mi fokac. I aricne, ekizia ŋic nâŋâc juju â mâro â wiac sasawa nâre-fâreekac. \v 26 Erâ ŋic ukicne mocjaha bâfuarâ mume eraonec mâreŋ sâc ŋic gurune gurune fua rambeŋ. Erâ fuarâ juranaŋte dameŋ â gaŋ rukec i ekizia munârewec. \v 27 Erâ i maŋnâŋeczi basac qasac eraku Anutu e jahacne bâfuanaŋte manasuhuc iŋuc ewec. E šoricko mâcne, ŋondeŋ-nâŋecko ŋic sâcnâporâ juekac. \q1 \v 28 `Nâŋâc ere jujumaŋko juhuc \q1 wiac ebac eeŋgopeneŋ.' \m Ŋoŋere mamana ŋic gâcnezi wâc šiŋuc mumbiŋ: \q1 `Nâŋâc Anuturaonec fuakicne.' \m \v 29 Eme ŋic jaŋe maŋjeŋicte erâ goì me siliwa me qânâzi ɋâŋ qâqâtâc ba eric eeŋgopieŋ, ine Anuturaonec fuakicne nâŋâc Anuture manapene irec sâc mi ezejec. \v 30 Qâpuc juwefuhapie hone akic eŋare warehuc juwec, irec dameŋ tarawec. ši ine mâreŋ sâc ŋic mâmâc sasawa maŋjeŋic bârisieniŋte mujarekac. \v 31 E dameŋ bawec fokac, ira mâreŋne mâreŋne ŋic fuŋne-nâŋec bataniŋkerâ okacne sâckoa nâreocmu. Erâ ŋic moc e gie i hâcne baocte âkendâŋnewec, erâ mâreŋŋic sasawa e manapaŋkenaŋte hâmockonec bâɋârewec jukac.” \p \v 32 Paulo e hâmockonec fafahare irec dâŋ mume gâcnezi mu surec embiŋ, â gâcnezi mumbiŋ, “Dâŋ i dameŋ mocte wâc mutec mananšepeneŋ.” \v 33 Iŋuc epie Paulozi behec-joparâ rawec. \v 34 Ŋic gâcnezi ine Paulorao qohotahuc Jesure biŋe embiŋ. Jaŋeraonec mumutara ŋic sâko moc šâŋene Dionisio, erâ ŋokac moc šâŋene Damari, erâ gâcne. \c 18 \s1 Paulo e Korinti haeo miti gie bawec \p \v 1 Eme Paulo e Ateŋ hae beherâ Korinti haeo rawec. \v 2 Ira Judaŋic moc bâfuawec, šâŋene Aqila, e Pontu mâreŋko fuawec. Erâ ŋonâŋ-ticne Prisila ehec Italia mâreŋko juhapire ŋicwofuŋ sâko Klaudiozi Judaŋic Roma hae sakare-jarehuc jâpec-jopawec. Eme jahe hae i beherâ ɋâricne Korinti haeo rapic. Eme Paulozi jahe iqic-jofawec. \v 3 Paulo e selific bapa, â Aqila e gie ijaha bawecte ficticnao ŋeŋe juju ehuc bafickeme mâmâc bapic. \v 4 Erâ Paulo e sabata hombaŋ sâc Judaŋic jaŋere mitificko ferâ Judaŋic â Grikŋic miti jazahuc mu bâŋgoroŋ ejarewec. \v 5 Eme Sila â Timoteo jahe Makedonia mâreŋkonec warepire Paulozi miti gie paŋšâic bawec, ehuc Jesu e Kristo jâmbâŋ irec fuŋne Judaŋic ritu ɋaɋacke-jarewec. \v 6 Iŋuc ejareme jaŋe dâŋticne bâsuehuc mu supaic ecnepie ŋaqi-ticne itiriŋkeme gâc wândoc wahame šiŋuc jazawec: “Sipirickeniŋmu irec kiŋ nore mâcne, ŋaŋacne eocmu. Irec ši râpec-ŋoparâ qâpuc jaŋerao sawa gie bapemu.” \v 7 Iŋuc murâ ŋic moc šâŋene Titio Justo, e Grikŋiczi Judaŋic jaŋere qâjâpecne juwec, ere ficko ferâ ŋeŋe juju ewec. Ficticne Judaŋic jaŋere mitific heririŋ ŋewec. \v 8 Eme mitificte soŋaŋ šâŋene Krispo e â wiacfâcne jaŋe miti manarâ Jesure kikefuŋ embiŋ. Eme Korinti ŋic jaŋeraonec wâc bocjahazi miti manambiŋ i mana šakierâ Miti Opâ ruambiŋ. \v 9 Eme ŋafe mocko Wofuŋzi Paulo maŋko fuac ecnehuc šiŋuc âzâcnewec: “Go hâhâwic qamaserâ miti murâ mi behezemec, muhuc jaha juzemec. \v 10 No sabecguhape ŋic jaŋe wiac kosa mi egareniŋmu. Hae šira nore ŋicfâc guru sâko juŋgopieŋ.” \v 11 Iŋuc muhuc âzâcneme Paulo e hae irec ŋic Anuture dâŋ jaza qazuc ehuc juhame mosa 18 wahawec. \s1 Paulo qorickepie kiazi dâŋjeŋic qikiŋnewec \p \v 12 Eme Galioŋ e Akaia mâreŋko kia sâko erâ juhame Judaŋic jaŋe šâšâfic erâ Paulo râsi ecnehuc kiarao barambiŋ. \v 13 Bararâ šiŋuc muhuc qorickembiŋ: “Ŋic kecši e sâcmutâc dâŋnâŋec qâsuarâ hata furune moc âtehuc Anutu sâseniŋte ŋic qafeŋ-jopaekac.” \v 14 Eme Paulo e dâŋ ŋifecne muzo ehame Galioŋzi Judaŋic šiŋuc jazawec: “O Judaŋic, ŋic e kiŋbahac wiac ŋemâcne bâfuame muzac dâŋŋeŋic manazapo. \v 15 Ŋoŋe ine ŋaŋacne mu qaqazuc dâŋ â ŋicšâŋe wiac â sâcmutâc dâŋ irec dâŋgie râcneŋgopieŋte ŋaŋac mutaranšepieŋ, i nore gie mâcne.” \v 16 Iŋuc murâ jâpec-jopame wahambiŋ. \v 17 Eme jaŋe šeŋgoma mitificte soŋaŋ Sostene hâporâ kiare maio qa imac ecnembiŋ. Eme kiazi hone qâoma ejarewec. \s1 Paulo e risierâ Efeso hae fotâcnerâ Jerusalem haeo fewec \p \v 18 Paulo e Korinti haeo jufehuc juku opâ ruac mâzoc-joparâ Siria mâreŋko raocte wokeo fewec. Erâ Prisila â Aqila jahe ehec mâmâc rambiŋ. Wokeo fezo ehuc Keŋkereai haeo qizec-ticne rowec. I juwicnao Anuturao mumupaŋ-ticne râerâ qizec mi roro mâc juhame mumupaŋ dameŋ-ticne tarawecte iŋuc ewec. \v 19 Eme irecnec wokeo raku Efeso haeo fisirâ râwiŋnembiŋ. Eme Paulozi Judaŋic jaŋere mitificko ferâ jaŋehec mitire mu bâtikic embiŋ. \v 20 Erâ jaŋehec juocte Judaŋic jaŋe sakarezo mupie qatara-jarehuc šiŋuc jazawec: \v 21 “No Anutuzi maname ŋoŋerao mocwâc risiepemu.” Iŋuc murâ jaŋehec mâmâzoc erâ Efeso haeo wokeo mocwâc ferâ raku \v 22 Kaisarea haeo fisiwec. Ira fisirâ feraku opâ ruac kikefuŋ jaŋehec âgo sahac hâroŋ eec embiŋ. Erâ Antiokia haeo risiewec. \s1 Paulo e miti kiŋaŋ rame jahec â moc ewec Apolo e Efeso â Korinti haeo miti gie bawec \p \v 23 Paulo e Antiokia haeo piticne jurâ miti kiŋaŋ mocwâc rawec. Ehuc Galatia â Frigia mâreŋ fotâc-jofahuc Jesure kikefuŋ sasawa mu âkesiŋ ejare rawec. \v 24 Ehame Efeso haeo Judaŋic moc fisiwec, šâŋene Apolo. E Alesandria haeo fuawec, ŋic e mamana sâkohec, miti papia woseku mana tara-fârewec. \v 25 Erâ Wofuŋte miti hata qazucnepie i mâmâc manawec. Miti Opâ i Johanere Miti Opâ sawa manaweczi sifu Jesure binaŋ šocmâsâc bâruŋhec ninic jaha ŋic jaza qazuc ewec. \v 26 E Judaŋic jaŋere mitificko fuŋkerâ miti acmeruŋ tâmiric munširiŋnehuc muwec. Ira miti mume Prisila â Aqila jahe manarâ âgo jauŋ ecnerâ Anuture miti gâcne âzâcne mutâc epic. \v 27 Eme Akaia mâreŋko razo mume mitiŋic jaŋe ocnirec opâ ruac jaŋere papia kecšiŋuc qâreŋkembiŋ: “Ŋic e ŋoŋerao fâme âgo ecnenšepieŋ.” Papia iŋuc qâreŋkerâ râcnepie rawec. Eme raku Korinti haeo fisirâ opâ ruac miti giere mâretec bafic-jopawec. \v 28 Ehuc miti papia irec dâŋqâreŋ hewirickerâ Jesu e Kristo jâmbâŋ irec fuŋne hofao mu rituc ehuc Judaŋic jaŋere dâŋ bawahawec. \c 19 \s1 Paulozi Efeso haeo Johanere motecfâc bâfuac-jopawec \p \v 1 Apolo e Korinti haeo juhame Paulozi tiki mâreŋ fotâcne raku Efeso haeo fisirâ miti mamana gâcne bâfuac-joparâ \v 2 wio-jarehuc muwec, “Ŋoŋe miti manahuc Tiri Mârohec embiŋ me mâcne?” Eme jaŋe mumbiŋ, “Aricne, Tiri Mâro jukac biŋene moc mi manambeŋ.” \v 3 Iŋuc mupie mocwâc wio-jarewec, “Eme ŋoŋe more šâŋe biŋeo Miti Opâ ruambiŋ?” Mume šiŋuc âzâcnembiŋ: “Nâŋe Johanere Miti Opâ ruambeŋ.” \v 4 Mupie Paulozi šiŋuc jazawec: “Johane eki ŋic jaŋe maŋjeŋic bârisieniŋte opâ rua-jarehuc šiŋuc jazawec: `Râpefuŋ-naneo warehuc jukac e manasiŋkenšepieŋ. Ž Dâŋ i Jesure muwec.” \v 5 Ŋic jaŋe dâŋ i manarâ Wofuŋ Jesu ere šâŋeo šuhuckehuc Miti Opâ ruambiŋ. \v 6 Opâ ruapie Paulozi qizec-jeŋicko meticne râeme Tiri Mâro jaŋerao wahame miti marac furuo muhuc findaŋdâŋ mumbiŋ. \v 7 Ŋic iŋuc embiŋ šare-jeŋic 12 qâririŋ. \s1 Paulozi miti gie bahuc mâsi bawec \p \v 8 Eme Paulo e Judaŋic jaŋere mitificko gâbâ fehuc miti memeŋgaru tâmiric mosa jahec â moc jazahuc juwec, erâ Anuture uucmaŋte jaŋehec mu bâtikic ehuc mu baafec ejarewec. \v 9 Eme ŋic gâcne jaŋe maŋsanaŋ erâ Jesure miti râpeckehuc ŋic tutumaŋko musoriŋkepie Paulozi behec-jopawec. Erâ mitire ejarewec jaŋe qâzuc-joparâ šoaŋne šoaŋne ŋic moc šâŋene Tirano ere mamana ficko miti jaza qazuc ehuc juwec. \v 10 Jara jajahec iŋuc ehuc juhame rârec rârec Judaŋic â Grikŋic Jurambiŋ jaŋe mâmâc sasawa Wofuŋte dâŋ mana-fârembiŋ. \v 11 Erâ Anutuzi Paulo neŋgoc ŋesiŋ ŋecnehame mâsi šâŋe furu-jeŋic bocjaha bawec. \v 12 Eme irec ŋic Jaŋe Paulozi gie qoruc â kereŋ bapa qoruc rojuwec i rorâ huchec jaŋerao barapie bâuarâ ɋiɋic qambiŋ â demoŋ maŋjeŋickonec wisembiŋ. \s1 Riuc bapa â qaŋgec bapa jumbiŋ \p \v 13 Ehame Judaŋic riuc bapa gâcne mâreŋ râreckehuc domambiŋ jaŋe penaroŋ erâ Wofuŋ Jesure šâŋezi riuc ripa-jeŋic eocte manasuhuc ŋic demoŋhec šiŋuc jazambiŋ: “Jesu šâŋe biŋe-ticne Paulozi muekac ere micte wisezemec.” \v 14 Taha bapa sâko moc šâŋene Sikeua ere ŋokâfâc 7 jaŋe iŋuc hâcne embiŋ. \v 15 Iŋuc ehuc mupie demoŋzi dâŋ šiŋuc bâtikie-Jarewec: “Jesu manakopac â Paulo wâc manakopac, â ŋoŋe ine wenirec?” \v 16 Iŋuc mume ŋic demoŋheczi momori wânšâŋ erâ motec sasawa Jopa tuŋtuŋ ejarehuc ŋaqi-jeŋic bâsuc qâsuckeme biuctac â soc rurua fahare fickonec waha wisembiŋ. \v 17 Eme wiac irec biŋe Efeso haeo Judaŋic â Grikŋic mana-fârerâ hâbi-jeŋic goroŋkewec. Ehuc Wofuŋ Jesu muteŋ bâteŋ ecnembiŋ. \v 18 Eme miti mamana bocjahazi fisirâ qâpucko wiac ejumbieŋ i buafec jaha mufua-fârembiŋ. \v 19 Á mârâc qaŋgecte gie bajumbieŋ jaŋe qaŋgec papia amecke-fârerâ hofao šocko rikembiŋ. Eme papia irec furine qâhâckepie siliwa moneŋ 50 tauseŋ qâririŋ ewec. \v 20 Ŋic jaŋe iŋuc epie Wofuŋte dâŋzi ɋiɋicne jaha fua tâcnerâ ŋedâ qâdâmârewec. \s1 Paulozi Jerusalem haeo raocte šawiewec \p \v 21 Paulo e gie iŋuc baku bafârerâ Makedonia â Akaia mâreŋ fotâc-jofârâ Jerusalem haeo raocte muwec. Ehuc šiŋuc muwec: “No Jerusalem haeo fisirâ mocwâc ware raku Roma haeo fisizepac.” \v 22 Eme raocte babafic jahec -ticne Timoteo â Erasto sorec-jofame Makedonia mâreŋko bânierâ rapic. E jahacne ine Asia mâreŋkoa mocwâc piticne šuhuckerâ juwec. \s1 Atemis nemu ere ojowa sâko bambiŋ \p \v 23 Eme dameŋ ira Efeso haeo mitire erâ hâpo ojowa sâko fuawec. \v 24 Siliwazi eri wiac bapa ŋic moc juwec, šâŋene Demetrio. Ŋic eki Atemis nemu ufuŋ-ticnere hawari piic piic siliwazi bame feme ŋic jaŋe furine bapie e â gieŋic âgofâcne moneŋ bocjaha fua-jare jujec. \v 25 Eme Demetrio e gieŋic âgofâcne hetumaŋ-joparâ šiŋuc jazawec: “Ŋicbureŋ, ŋoŋe gie-nâŋec izi hâcne moneŋ mafa bâfua-nâreekac i manaŋgopieŋ. \v 26 Eme ŋic moc warewec jukac, Paulo hâcne, ŋoŋe ere fuŋne hone manac eeŋgopieŋ, e Efeso haeonec â Asia mâreŋ gâcnaonec ŋic wemo afecne maŋ bâsifuc ejarehuc šiŋuc jazaekac: `Ŋicmezi bakicne nemuɋâŋ i wiac fâri tâmiric. Ž \v 27 E iŋuc eme gie-nâŋec šâŋemâc eocmu sawa mâcne, nemu sâko-nâŋec Atemis ere ufuŋ i qoroc heocmu, erâ Atemis e jahacne šâŋe biŋe wâc rârâŋneocmu. Eme Asia mâreŋkonec â mâreŋ gâcnaonec ŋic mâmâc sasawa araŋ bacneeŋgopieŋ iŋucnere šâŋe biŋe weniŋuc omaeocmu?” \v 28 Demetriozi dâŋ iŋuc jazame manarâ maŋjeŋic aaric fusucmame owackehuc šiŋuc mumbiŋ: “Efeso haeonec Atemis e fekicne sâko!” \v 29 Dâŋ oowac sâko epie haeŋic mâmâc sasawa maŋjeŋic iŋneme kike saoŋ qajareme fisi qâture-fârerâ tutumaŋ toma-jeŋicko rafârembiŋ, ehuc Makedonia ŋic jajahec Paulo bâjâpepic, šâŋe-jekic Gaio â Aristako, jahe rocjofarâ fârec-jofa rambiŋ. \v 30 Eme Paulozi manarâ ŋic tutumaŋko razo mume opâ ruac jaŋe sakarembiŋ. \v 31 Erâ wâc ŋic fekicne gâcne Paulore âgofâc jumbiŋ jaŋe ŋic tutumaŋko mi raocte mumuac dâŋ erao râepie rawec. \v 32 Eme tutumaŋ tomao ira ŋic jaŋe dâŋ ojowa fetone fepie dâŋ sifuc gafuckewec, ehame gâcne sâkozi wemo wiacte eŋgopieŋ muhuc kâuc bambiŋ. \p \v 33 Ŋic jaŋe iŋuc ehuc domahapie Judaŋic jaŋe âgo-jeŋic moc, šâŋene Alesande, e ŋicguru šâšâŋiŋko domahame mu âke suec ecnepie dâŋšaeo ferâ dâŋ mu bâšâziŋ eocte ŋic me bazuc ejarewec. \v 34 Eme ŋic jaŋe e Judaŋic iŋuc hone tararâ micjeŋic sâc dameŋ šora owa ruruckehuc šiŋuc muhuc domambiŋ: “Efeso haeonec Atemis e fekicne sâko!” \v 35 Ekuhapie qâreŋŋic eki dâŋjeŋic bâniniŋkeku bâmâteŋ-joparâ šiŋuc jazawec: “Efeso ŋicbureŋ, hae širec ŋiczi Atemis sâko-nâŋecte ufuŋ â sambâŋkonec ɋâŋticne wahawec irec soŋaŋ rau jueŋgopeneŋ, i mâreŋ wenirecnec moczi kâuc baocmu? \v 36 I aricne, irec ŋoŋe maŋŋeŋic fâre wahame wiac kosa mi enšepieŋ. \v 37 Ŋic qoric-jopaŋgopieŋ jaŋe nemu-nâŋecte ufuŋkonec wiac moc ro soŋsoŋ me Atemis mu surec eecne i me embiŋ. \v 38 Me Demetrio â gieŋic âgofâcne jaŋe ŋic mocte manapie sâqorekacko dâŋbahac mumu šâfo maickeme kia juŋgopieŋ jaŋerao munšepieŋ. \v 39 Me ŋaŋacne dâŋ moc fokacko micne bapa tutumaŋko baranšepieŋ. \v 40 Ŋoŋe miŋecgac bâbâiŋ epie maŋgâŋko šika fuazo ejec, irec dâŋ ŋicwofuŋ sâkozi manarâ hefârec-nâpome iŋuc me iŋuc âzâcnepene maname tatarane mi fokac.” Qâreŋŋic eki dâŋ iŋuc murâ jazame râwiŋnembiŋ. \c 20 \s1 Paulo e Makedonia â Akaia mâreŋko rawec \p \v 1 Dâŋ ojowa sâko arictac eme Paulozi opâ ruac hefârec-joparâ jaza mâzoc erâ Makedonia mâreŋko rawec. \v 2 Mâreŋ i fotâcnehuc opâ ruac jurambiŋ jaŋe mu keteŋ bocjaha ejare rawec. Raku Grië mâreŋko fisiwec. \v 3 Ira mosa jahec â moc juku hâwecko hurâ wokeo ferâ Siria mâreŋko razo mume Judaŋic jaŋe somâ râecnepie manarâ Makedonia mâreŋko rawec. \v 4 Eme ŋic šiŋuczi hatao bâjâpembiŋ: Berea haeonec Sopate, e Pirore ŋokâ, Tesalonike haeonec Aristako â Sekundo, Derebenec Gaio, erâ Timoteo, â Asia masunaonec Tikiko â Trofimo. \v 5 Ŋic izi bânierâ Troa haeo woŋec-nâŋec jumbiŋ. \v 6 Nâŋe ine goreŋ sowa hombaŋ tarame Filipi haeo wokeo ferâ šoaŋ 5 raku Troa haeo fisimbeŋ. Ira fisirâ šoaŋ gie bapa 7 jumbeŋ. \s1 Paulo e Troa haeo motec moc bâɋârewec \p \v 7 Eme nâŋe Sondao Ŋafe Tiwâ nanaŋte tumaŋnembeŋ. Ehuc Paulo e hae fureme raocte murâ miti muhuc juhame ŋafe šâŋiŋke-jâmbâŋkewec. \v 8 Fic maŋne ŋembeŋ ira lambe bocjaha šawec. \v 9 Ehame motec moc šâŋene Eutiko, e Paulozi miti mume šorame qâqâtâc kataŋko ŋeku guŋ qâmâckewec. Erâ guŋko qâqâtâc kataŋkonec hurâ mâreŋko qarâ fohame bafaharepie hâmocne ewec. Fic maŋne jahec â moc hâŋ bafehuc âke tâcne fekicne irecnec hâcne hurâ qawec. \v 10 Eme Paulozi hurâ motec fofackerâ hâporâ ŋic šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe ki ojowa mi eniŋ, e mâro-ticne fuakac.” \v 11 Iŋuc murâ ficmaŋko ferâ ŋafe Tiwâ gumec-joparâ nânâ piticne nâwec. Nânâ nârâ jaŋehec mitire muc manac ehuc juhapie hae furewec. Hae fureme behec-joparâ rawec. \v 12 Ŋic jaŋe ine motec ɋâreme ficticnao jowa rarâ bujeŋic boc urue biaŋ ewec. \s1 Paulozi Milete haeo rawec \p \v 13 Gâcne nâŋe Paulozi mume wokeo ferâ Aso haeo rambeŋ. E jahacne ine tiŋko fâwec. \v 14 Eme Aso haeo fârâ bâfuac-nâporâ wokeo hefârâ qâsuec-nâpome mâmâc rambeŋ. Raku Mitilene haeo rašimbeŋ. \v 15 Irecnec raku hae fureme Ʒintacko Kio nucko fisirâ jâurumbeŋ. Izi raku Mituoc Samo nucko fisimbeŋ. Eme irecnec raku Sekiqanâcko Milete haeo fisimbeŋ. \v 16 Paulo e Mâro hombaŋko Jerusalem haeo ra fisiocte muwec. Irec Efeso haeo wokeonec waharâ Asia masunao juhame dameŋ qâtirizacte fofotâc raku Milete haeo fisiwec. \s1 Efeso haeonec micne bapa uŋsawaŋ dâŋ jazawec \p \v 17 Ira fisirâ kiŋaŋ sorec-jopame Efeso haeo rarâ mitire micne bapa jowac-jopapie warembiŋ. \v 18 Fisipie Paulozi dâŋ šiŋuc jazawec: “No Asia mâreŋko fisirâ izia ŋoŋerao gie-nane fuŋkerâ wiac ehuc jupo, i fuŋnaonecteaŋ mana wareeŋgopieŋ. \v 19 No hone suŋgiŋnezi ki busâqochec Wofuŋte kiŋaŋ qahuc jupo, ehuc Judaŋic jaŋe keke suec suec enarehapie râsi faio jupo. \v 20 Erâ dâŋ ŋoŋe ŋaŋazane moc mi bâtiripe fowec, ŋoŋe biaŋkeniŋte mitidâŋ bocjaha hofao â ficne ficne ŋaza qazuc ehuc jupo. \v 21 Ehuc Judaŋic â Grikŋic Anutu maickerâ Wofuŋ-nâŋec Jesu Kristo manasiŋkeniŋte maŋqaqa eŋarehuc jupo. \v 22 Eme ši Mârozi maŋnane niŋgiŋko fâreme Jerusalem haeo rakopac. Erâ ocna ra fisipe wiac weniŋucne moc fua-nareocmu i mi mana-hâmokopac. \v 23 Mâc kâpâcwâru â bušâic ocna woŋec-nane fokac, i hae sâc fisi fisi jupe Tiri Mârozi mufua-nareekac. \v 24 No ine juju-nanere manape furi sâko mi ekac, mâc hata mušâwe-narekicne i buafec jaha âte tarapemurâ enarekac, â Anutu aki anonoc-ticnere Biŋebiaŋ muiŋnepemurâ Wofuŋ Jesuzi munarewec, gie i baku bâjomirepemurâ maŋnane domakac. \v 25 Erâ ši moc mupe mananiŋ, no uucmaŋte biŋedâŋ ŋazahuc ŋondeŋ-ŋeŋicko ŋeŋe juju epe honecnueŋgopieŋ izi šâhec šâŋe mai-nane mocwâc mi honeniŋmu. \v 26 No Anutuzi mitire dâŋ šaeckewec i furu jaha ŋaza-fârepo, moc mi hetarape fowec” \v 27 irec miŋecgac hazec qâuŋ ŋazape mananiŋ, moc e sipirickeme kiŋticne norao mi foocmu. \p \v 28 “Ŋoŋe ŋaŋac soŋaŋ babac ehuc lama gurufâc-ŋeŋic iŋuc jaha sâcne soŋaŋ-jopanšepieŋ. Tiri Mârozi jaŋere micne bapa mucŋopawecte ŋoŋe Wofuŋte kikefuŋfâc, e jahacne soczi kitâc-jopawec, jaŋe hone maiŋ ejarehapie aimuŋ junšepieŋ. \v 29 No manakopac, no behec-ŋopape kâte qâto mimicne ŋoŋerao fisirâ lama mi akic-jopaniŋmu, \v 30 erâ wâc ŋaŋacne ŋondeŋko ŋic fuarâ miti bâsifuckerâ opâ ruaczi jaŋacne eniŋte hume gegetâc ejareniŋmu. \v 31 Irec ŋoŋe rucgereŋ-ŋeŋic junšepieŋ, erâ jara jahec â moc ŋafe furec ki busâqochec uŋsawaŋ buc buc ŋaŋaza i moc mi behepe wahawec, ŋoŋe irec manasuhuc junšepieŋ. \v 32 Eme ši Anuturao râec-ŋopahuc uruc jauŋ dâŋticnao guruc-ŋopakopac” e tâpiri runezi hofâ ɋâcgie sâcne eŋareocmu, erâ juku maŋfuru bacjopakicne sasawa jaŋehec sambâŋte huhure i tahac-ŋopame rauckenšepieŋ. \v 33 No moneŋ mafare mubâre mi eŋarepo, \v 34 no nahacne â ŋicfâc-nane nâŋere wiac piticne mejahec-nane šizi hotâckepe fua-narewec, i manaŋgopieŋ. \v 35 No wiac fuŋne fuŋne qaŋeŋke-ŋarepo, ehuc gie ɋicwânšâŋ bahuc gegec dodocne jaŋe bâmec bajarezo irec hatane wâc âtehuc ŋowatupo. Eme ŋoŋe ijaha âtehuc Wofuŋ Jesuzi dâŋ kecšiŋuc muwec i manasunšepieŋ: `Bâmec ro nâc eere bubiaŋzi mâcne, bâmec babajare irec bubiaŋzi fârine jâmbâŋ eekac. Ž ” \p \v 36 Paulo e dâŋ iŋuc mutararâ dieŋzi herâ jaŋehec numuwec. \v 37 Numume kio ŋâŋâtâc boc ehuc hâpo mumuduc ecnembiŋ. \v 38 E dâŋ kecšiŋuc jazawec: “Ŋoŋe šâŋe mai-nane mocwâc mi honeniŋmu”, irec boc mana hâhâtâwembiŋ. Eme wokeo râembiŋ. \c 21 \s1 Paulo Jerusalem haeo raocte wokeo fewec \p \v 1 Eme nâŋe jaŋe hetarac-joparâ fâretiŋ jaha raku Ko nucko fisimbeŋ. Hae fureme Rodo nucko raširâ raku Patara haeo fisimbeŋ. \v 2 Ira woke moc Foinike mâreŋko raocte šawiehame bâfuarâ ira ferâ rambeŋ. \v 3 Raku Kipiro nuc honerâ qanaopec ŋehame mâc jâurumbeŋ. Erâ Siria mâreŋkopec raku Tiro haeo fisimbeŋ. Ira wokezi mafa hesie-fârehame \v 4 nâŋe haeo ferâ mitiŋic bâfuac-joparâ jaŋehec šoaŋ 7 jumbeŋ. Eme Mârozi ejareme jaŋe Paulo Jerusalem haeo mi raocte mu hezuc ecnembiŋ. \v 5 Ira juhapene rara dameŋ maickeme ŋic ŋokac naru motec mâmâc sasawa moŋgeŋko jowac-nâpopie humbeŋ. Erâ moŋgeŋko dieŋzi herâ numumbeŋ. \v 6 Numurâ mâmâzoc erâ wokeo fehapene jaŋe haeo risiembiŋ. \s1 Porofete Agabozi Paulore findaŋdâŋ muwec \p \v 7 Eme Tiro haeonec raku Tolemai haeo fisipene wokeo rara i tarawec. Eme ira mitiŋic iqic-joparâ ŋafe mocjaha jaŋehec fombeŋ. \v 8 Hae fureme raku Kaisarea haeo fisirâ Filipo bâfuambeŋ. Filipo e babafic 7 râec-jopakicne jaŋere guruonec. Ere ficko hâcne fembeŋ. \v 9 E otâfâcne 4 šeŋoŋ jumbiŋ jaŋe findaŋdâŋ mujumbieŋ. \v 10 Eme ira šuhuckerâ juhapene Judaia mâreŋkonec porofete moc šâŋene Agabo e nâŋerao fâ fisiwec. \v 11 Fisirâ Paulo umbika-ticne rorâ izi jahacne me kike qarâ muwec, “Tiri Mâro e kecšiŋuc mukac: `Umbika rune e Jerusalem haeo ra fisime Judaŋic jaŋe šiŋuc hâcne ecnerâ qâpuc jaŋere meo râeniŋmu. Ž ” \v 12 Dâŋ iŋuc mume nâŋe mecne â hae fâri mecne Paulo Jerusalem haeo mi feocte bâmâckehuc âzâcnembeŋ. \v 13 Âzâcnepene šiŋuc muwec: “Wemocte boc kiohuc bu heheric enareŋgopieŋ? No Jerusalem haeo kâpâcwâruo fepere sawa mâcne, Wofuŋ Jesure erâ hâmopere wâc šawiekopac.” \v 14 Dâŋ âzâcnepene mi maname beherâ šiŋuc mumbeŋ: `Wofuŋte dâŋ sanaŋkezejec.” \s1 Paulo e Jerusalem haeonec micne bapa iqic-jopawec \p \v 15 Ʒoaŋ gie bapa gâcne tarame Jerusalem haeo fenaŋte šawiembeŋ. \v 16 Eme Kaisarea haeonec mitiŋic gâcne jaŋe jowac-nâporâ ŋic moc šâŋene Ŋasoŋ, e mitiŋic raŋɋane Kipiro nucko fuawec, ere ficko hâcne râec-nâpombiŋ. \v 17 Eme raku Jerusalem haeo fisipene irecnec mitiŋic jaŋe 390 jauŋ enârembiŋ. \v 18 Eme hae fureme Paulozi Jakobore ficko jowac-nâpome fembeŋ. Ferâ juhapene mitire micne bapa gâcne fisi-fârembiŋ. \v 19 Fisipie Paulozi mejeŋicko barâ, Anutuzi neŋgoc ŋesiŋ ŋecnehame qâpuc jaŋerao miti gie bame fârine fuawec, irec dâŋ binaŋ ninic jaha ejarewec. \s1 Paulo bâzi ririkere âzâcnepie mana-jarewec \p \v 20 Paulozi dâŋ binaŋ ejare tarame Anutu muteŋkerâ Paulo šiŋuc âzâcnembiŋ: “Manakic, qomâ-nâŋec Paulo, Judaŋic tauseŋ guru wemo afecnezi Jesure kikefuŋ embiŋ juŋgopieŋ. Eme jaŋe mâmâc sasawa sâcmutâc dâŋ šoɋac erâ dopeckeeŋgopieŋ. \v 21 Ehame gore dâŋ šiŋuc wareme manaeŋgopieŋ: `Judaŋic qâpuc jaŋere ŋondeŋko juraŋgopieŋ jaŋe Mosere dâŋ qikiŋneniŋte jazaekac, ehuc ɋiefâc-jeŋic jaŋere sahacko ma mi bajareniŋte muac-jopaekac, â Judaŋic juju hata-nâŋec beheniŋte qafeŋ-jopaekac. Ž \v 22 Hae širec ŋic jaŋe gore iŋuc manaeŋgopieŋte weniŋuc ezo? Go Jerusalem haeo waremec irec biŋe mana-fâreniŋmu. \v 23 Irec nâŋe dâŋ moc gazapene ezemec. Nâŋerao ŋic 4 juŋgopieŋ, jaŋe Anuturao mumupaŋ-jeŋic râembiŋte qizec-jeŋic mi bâbâtâc mâc jueŋgopieŋ. \v 24 Eme nâŋe jaŋerao šuhucgupene jaŋere sâcko wiac ehuc tiwâ bâzi furine bajaretec rikerâ qizec-jeŋic bâtâcnenšepieŋ. Go iŋuc etecne honecgurâ gore šiŋuc mananiŋmu: Dâŋticne wareme manambeŋ i fârimâc, e sâcmutâc dâŋ reŋkehuc juekac wâc. \v 25 Á qâpuckonec opâ ruac jaŋe nemuɋâŋte taha bâzi, qowisoc, qowi bituakicne â sasec boe sau irec sawa bâec baniŋte mupaŋke-jarembeŋ.” \v 26 Eme Paulo e dâŋjeŋic manarâ ŋic 4 jaŋerao šuhuckeme hae fureme sahac ŋaqi wiac-jeŋic šure emasaŋ erâ taha ufuŋko fembiŋ. Ferâ Paulozi mumupaŋ dameŋ tatarare â bâzi ririkere dâŋ taha bapa jaŋe jazawec. \s1 Paulo taha ufuŋko juhame rombiŋ \p \v 27 Ʒoaŋ gie bapa 7 wiac ehuc juniŋte mumbiŋ i tarazo eha Paulozi taha ufuŋko ferâ juhame Asia mâreŋkonec Judaŋic jaŋe e honerâ ŋic mâmâc sasawa maŋjeŋic bâiŋnembiŋ. \v 28 Ehuc Paulo rorâ kuku qajarehuc mumbiŋ, “Oe, Israe ŋicbureŋ, ware bafic-nâponiŋ¡ Ŋic šizi mâreŋ sâc jurahuc Judaŋic nâŋâc râsi enârehuc sâcmutâc dâŋnâŋec â ufuŋ-nâŋec ši mu qâsuac ehuc juekac. Erâ wâc ufuŋ-nâŋecko Grikŋic jowac-jopame wefuhuc furufic ši gâc hecneŋgopieŋ.” \v 29 Paulo e Efeso haeonec ŋic Trofimo ehec haeo rac warec eme honerâ mana sifuckehuc mumbiŋ, taha ufuŋko jowa wefujec. \v 30 Paulo e iŋuc ecnepie haeŋic mâmâc sasawa kike saoŋ qajareme ɋuruŋ herâ qâture-fârembiŋ. Ehuc ŋic gâcnezi Paulo rorâ ufuŋkonec fâre wahambiŋ. Fâre wahapie izia motâc hembiŋ. \s1 Momori soŋaŋzi Paulo ŋic Jaŋere meonec batarawec \p \v 31 Ŋic jaŋe Paulo rorâ qâhâmozo ehapie biŋe Roma momori jaŋere soŋaŋ sâkorao rame šiŋuc manawec: “Jerusalem ŋic jaŋe mâmâc sasawa râsi roroc eŋgopieŋ.” \v 32 Dâŋ iŋuc manarâ izia momori fekicne wahakicne rocjopame ɋuruŋ ɋuruŋ rambiŋ. Eme ŋic jaŋe Paulo qahuc juhapie soŋaŋ sâko â momorifâc-ticne fisipie honec-joparâ behembiŋ. \v 33 Eme momori soŋaŋ sâkozi fisirâ Paulo jowac rorâ mume kâpâcwâru jajaheczi bândeŋnembiŋ. Erâ Paulo šâŋe-ticnere â wemo wiac ewec irec iindiŋ gie bawec. \v 34 Eme ŋic jaŋe owage owa-nane epie qâsifuo dâŋ fuŋne sâcne mi mana-hâmohuc mume momori jaŋe Paulo ficjeŋicko barambiŋ. \v 35 Eme Paulo e ririo fezo eme ŋic jaŋe orâŋkerâ bâbâzickepie momori jaŋe Paulo hâporâ reŋke fembiŋ. \v 36 Ŋic guru sâko jaŋe bâjâpec-jopahuc owac owacke rahuc šiŋuc mumbiŋ: “Ŋic e arictac eoc!” \v 37 Eme Paulo ficmaŋko bafezo ehapie momori soŋaŋ sâko wiocnerâ muwec, “Manatec dâŋ moc gazape?” Mume soŋaŋzi muwec, “Go Grikdâŋ manaekic? \v 38 Mârâcko Aigita ŋic moczi šika bâfuaocte râsi 4 tauseŋ rocjopame mâreŋ tuhuo rambiŋ, go ŋic e me moc?” \v 39 Wiocneme Paulozi šiŋuc âzâcnewec: “No Judaŋic, erâ Kilikia mâreŋko Taso hae sâko ŋekac irec rune. Go mana-naretec ŋic dâŋ piticne jazape.” \v 40 Eme manacneme Paulo e riri botâŋko domahuc ŋic me bazuc ejareme dâŋemâc efârepie Judaŋic jaŋacne dâŋkoa kecšiŋuc jazawec: \c 22 \s1 Paulozi Judaŋic Jerusalem haeo dâŋ jazawec \r (Apo 9: 1-19” 26: 12-18) \p \v 1 “Âgofâc-nane â kâcɋenefâc-nane, no nahacne fuŋne ŋazape mananiŋ.” \v 2 Paulo e iŋuc muhuc Judaŋic jaŋacne dâŋko dâŋeme manarâ qiriŋ niniŋ jâmbâŋ efârembiŋ. \v 3 Eme šuhuckerâ jazawec: “No Judaŋic, Kilikia mâreŋko Taso haeo fuapo. Erâ hae šira mamana ficko juku sokapo. Qaqazu Gamalie ere maŋfuŋko juhape miti qazu-nareme kâcɋenefâc-nâŋec jaŋere dâŋ aimuŋ anonocke-fârepo. Ehuc ŋoŋe miŋecgac eeŋgopieŋ noni iŋuc jaha Anuture erâ hume kikiŋ faio juhuc sasanaŋ epo. \v 4 Ehuc miti ɋâricne ši omaeocte no râsi ecnehuc ŋic mecne ŋokac mecne mâmâc jaha niŋgiŋ-joparâ kâpâcwâru ficko râec-jopahuc jupo. \v 5 Taha bapa sâko â micne bapa guru jaŋe nore fuŋne manaeŋgopieŋ. Jaŋe hâcne âgofâc-nâŋec Damasko haeo jueŋgopieŋ jaŋere papia qâreŋkerâ narepie kecšiŋuc muhuc barapo: No ocna ŋic ŋokac iŋucne bâfuac-joparâ niŋgiŋ-joparâ Jerusalem haeo bacjopa warepe okacne jarenšepieŋ. \v 6 Iŋuc muhuc hata raku šoaŋ šâšâŋiŋko Damasko hae bâqiŋkehape sambâŋkonec šoc tatamac sâkozi uŋ herâ waha âkecnuwec. \v 7 Âkecnuhuc herândiŋnume mâreŋko fohuc dâŋ wiwira kecšiŋuc manapo: `Saulo, Saulo, go wemocte nu jâpec enarehuc jukomec? Ž \v 8 Eme noni mupo, `Wofuŋ go mo? Ž Mupe šiŋuc nazawec: `Nu jâpec enareekic Jesu Nazarete haeonec no hâcne. Ž \v 9 Ŋic nohec jumbiŋ jaŋe šoc tatamac sawa honembiŋ, dâŋ nazawec ine mi manambiŋ. \v 10 Eme no wiohuc mupo, `Wofuŋ, no wemo epemurâ munarekomec? Ž Mupe Wofuŋzi šiŋuc nazawec: `Go faharerâ Damasko haeo ratec wiac ecmurâ mugarekicne i gazaniŋmu. Ž \v 11 Eme šoc tatamaczi šâŋe-nane âke hâpowecte fipe dapâc eme ŋicfâc-nane jaŋe menaneo rorâ Damasko haeo bacnu rambiŋ. \p \v 12 “Hae ira ŋic moc juwec šâŋene Anania, e sâcmutâc dâŋ aimuŋ bâninipehuc jume Judaŋic hae ijaha jumbiŋ jaŋe šeŋgoma ere manapie biaŋkewec. \v 13 Ŋic izi hâcne norao fâ fisirâ šiŋuc nazawec: `Qomâ-nane Saulo, go šâŋe fitâcnec. Ž Mume izia fitâcnerâ e honepo. \v 14 Eme dâŋ šiŋuc nazawec: `Mimiŋnefâc-nâŋec jaŋere Anutu eki fuŋne-ticne gaza gowatuc eme tiŋne rune honehuc micticnaonec dâŋ manacmurâ rowosâecguwec. \v 15 Eme go wiac hone manac emeŋ irec biŋe mâreŋ sâc ŋic jaza razemec. \v 16 Eme ši weniŋuc mâc jutec šoraocmu? Go faharerâ Jesure šâŋe riwasecketec Miti Opâ rua-garepe sâqocnege tâmirezejec.' \p \v 17 “Eme no Jerusalem haeo risierâ taha ufuŋko ferâ numupe maŋnane ŋerisieme Jesu honepo. \v 18 Honepe šiŋuc nazawec: `Hae širec ŋic jaŋe gore mickonec dâŋnane manarâ qikiŋneniŋmu, irec go picpac Jerusalem-konec wiserâ rac. Ž \v 19 Mume no dâŋ šiŋuc bâtikiecnepo: `Wofuŋ, no ŋicfâcge kâpâcwâru bacjoparâ mitificne ficne bacjopa ferâ kâcbiŋzi jopahuc jupo, \v 20 erâ biŋe mumuge Stefano qaniŋte ŋaqi-jeŋic guruckepie soŋaŋke-jarehape qapie manape sâckewec, i hae širec ŋic mana-fâreŋgopieŋte gore biŋe sâcne jazapemu. Ž \v 21 Iŋuc mupe Wofuŋzi šiŋuc nazawec: `Go šawietec no mâreŋ wiwicko qâpuc jaŋerao sorecgupe razemec. Ž ” \s1 Paulo kâcbiŋzi qazo murâ behembiŋ \p \v 22 Ŋic jaŋe hazec-jeŋic râehapie Paulozi dâŋ gâcne jazawec. Izi miŋecne dâŋ iŋuc mume ɋeŋɋeŋnea owa ruruckerâ mumbiŋ, “Ŋic iŋucnezi arictac eoc, jume mamakâcne ekac.” \v 23 Iŋuc owackehuc ŋaqi-jeŋic šoricne hetararâ rufe tiepie feme \v 24 soŋaŋ sâkozi mume momori jaŋe Paulo ficjeŋicko bafembiŋ. Erâ ŋic jaŋe wemo wiacte boc owackecnembieŋ irec fuŋne mufuame manazore kâcbiŋzi qaniŋte mujarewec. \v 25 Eme jaŋe kâcbiŋzi qaniŋte fâretiŋkerâ becsahaczi bândeŋnezo epie Paulozi micne-jeŋic šiŋuc muhuc wiocnewec: “Ŋoŋe Romaŋic fârine dâŋticne mi mutarahuc kâcbiŋzi qapie sâckeocmu me?” \v 26 Iŋuc mume micne-jeŋiczi soŋaŋ sâkorao rarâ âzâcnerâ muwec, “Weniŋuc ezo? Ŋic e Romaŋic fârine.” \v 27 Mume soŋaŋ sâkozi Paulorao rarâ wiocnerâ muwec, “Go muc, go jâmbomac Romaŋic fârine?” Eme Paulozi muwec, “I jâmbomac.” \v 28 Mume soŋaŋ sâkozi šiŋuc muwec: “No ŋic jabanezi moneŋ bocjaha rope kitâcnume Romaŋic jâmbâŋ epo.” Eme Paulozi muwec, “No ine fufua-nane Romaŋic fuapo.” \v 29 Eme izia Paulo wiac ecnezo mumbiŋ i behembiŋ. Momori soŋaŋ e ine, Paulo e Romaŋic, iŋuc manarâ, no wemocte ŋic iŋucne kâpâcwâru bapac muhuc fâfârewec. \p \v 30 Hae fureme momori soŋaŋ sâko e Judaŋic jaŋe Paulo wemo wiacte mana sâqorecnembiŋ irec fuŋne jâmbâŋ manaocte taha bapa micne â micne guru furu jaha ejareme tumaŋnembiŋ. Ehame Paulo jowa hurâ tutumaŋ-jeŋicko râewec. \c 23 \s1 Paulo e micne bapa jaŋere tutumaŋko dâŋ muwec \p \v 1 Paulo e micne bapa hone dendeŋ-jopahuc dâŋ šiŋuc jazawec: “Ŋic âgofâc-nane, no sâcmutâc dâŋ qaqatarare maŋnanezi mumu hehec moc mi enareha Anuture maio juwefuhuc jupozi jukopac.” \v 2 Iŋuc mume taha bapa sâko Anania eki ŋic Paulore maŋfuŋko domambiŋ jaŋe šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe masunao qaniŋ.” \v 3 Mume Paulozi šiŋuc âzâcnewec: “Maŋge tâŋzi qakicne go Anutuzi guocmu. Go sâcmutâc dâŋte sâcko norao mumutiŋ gie bazo mukiczi wemocte sâcmutâc dâŋ qâsuahuc nuniŋte jazakic?” \v 4 Iŋuc mume ŋic doma rambiŋ jaŋe šiŋuc âzâcnembiŋ: “Go Anuture taha bapa sâko wemocte musoriŋkekic?” \v 5 Mupie Paulozi šiŋuc muwec: “Âgo bureŋ, e taha bapa sâko jukac i mi manahuc dâŋepac. Mitio dâŋ kecšiŋuc qâreŋkekicne: `Go micne bapa mi musâqorec-jopazemec. Ž No dâŋ i manaekopac.” \v 6 Eme micne guru ŋic tucne sadukaio â tucne farisaio ŋic jumbiŋ, Paulozi i manahuc dâŋ baferâ šiŋuc jazawec: “Ŋicbureŋ, no farisaio ŋic â apa ŋosafâc-nane jaŋe farisaio ŋic jaha jumbiŋ. Hâmockonec fafahare fokac dâŋ i dopeckeekopacte dâŋko râecnuŋgopieŋ.” \v 7 Dâŋ iŋuc mume farisaio ŋic â sadukaio ŋic jaŋe qaqatarac epie micne bapa jaŋerao fâfâuc fuawec. \v 8 Sadukaio ŋic jaŋe hâmockonec fafahare â aŋelo â sawa qâqâtâc, wiac iŋucne micke-fâreeŋgopieŋ. Farisaio ŋic jaŋe ine irec fârine mueŋgopieŋ. \v 9 Eme irec tutumaŋ-jeŋicko ojowa sâko bambiŋ. Eku farisaio ŋic jaŋere guruonec miti qaqazu gâcne faharerâ dâŋ fârone kecšiŋuc mumbiŋ: “Nâŋe ŋic kecširec kiŋ manapene aricne ekac” aŋelo me sawa qâqâtâc moczi dâŋ âzâcnewecko weniŋuc moc munaŋmu?” \v 10 Eme fecko fefec mâretec epie momori soŋaŋ sâko e Paulo qâsuckenšipiŋte hâwickeme mume momori jaŋe fisirâ Paulo ŋicŋondeŋkonec fâre waharâ ficjeŋicko barambiŋ. \v 11 Eme ŋafe ira Wofuŋzi Paulo fuacnerâ šiŋuc âzâcnewec: “Go hâbige roc, šira Jerusalem haeo mutaniŋnukomec iŋuc jaha Roma haeo mutaniŋnuzemec.” \s1 Judaŋic gâcnezi Paulo qaniŋte mumockembiŋ \p \v 12 Hae fureme Judaŋic gâcne šâšâfic erâ nânâ sowa jujâmbâŋkeku Paulo qarâ nânâ opâ nâniŋte mumundeŋ embiŋ. \v 13 Ŋic šâšâfic erâ iŋuc mumbiŋ šare-jeŋic 40 jâuruwec. \v 14 Ŋic jaŋe hâcne taha bapa micne â soŋaŋ jaŋerao rarâ mufua-jarerâ šiŋuc jazambiŋ: “Nâŋe nânâ sowa jujâmbâŋkeku Paulo qarâ wiac nanaŋte mumundeŋ embeneŋ” \v 15 irec micne bapa ŋoŋe momori soŋaŋ sâkorao dâŋ šiŋuc râepie razejec: `Go Paulo nâŋere tutumaŋko soretec wareme dâŋticne mocwâc muhâmonšepeneŋ. Ž Eme dâŋŋeŋic manarâ iŋuc eme nâŋe Paulo hatao qanaŋmu.” \s1 Paulo baŋec-ticnezi šikadâŋ mufuawec \p \v 16 Eme Paulo baŋec-ticnezi šikadâŋ i manawec. Manarâ momori ficko rarâ wawa-ticne âzâcnewec. \v 17 Âzâcneme Paulozi momori jaŋere micne moc wiracnerâ šiŋuc âzâcnewec: “Go motec ši momori soŋaŋ sâkorao jowa ratec dâŋ moc âzâcneoc.” \v 18 Mume ŋic eki motec soŋaŋ sâkorao jowa rarâ šiŋuc âzâcnewec: “Kâpâcwâru ŋic Paulo eki wira-narerâ nazame motec ši dâŋ gazaocte jowape warekoperec.” \v 19 Iŋuc muhuc âzâcneme soŋaŋ sâkozi motec menao rorâ herâricnao bararâ wiocnerâ muwec, “Dâŋ weniŋuc nazacmu?” \v 20 Eme moteczi šiŋuc âzâcnewec: “Judaŋic jaŋe gorao dâŋ râepie wareocte muc manac embieŋ, jaŋe go Paulo tutumaŋ-jeŋicko jowa rarâ fuŋne-ticne bataniŋke-hâmocmurâ gazaniŋmu. \v 21 Gazapie dâŋjeŋic mi manazemec. Ŋic šare-jeŋic 40 jâurukac, iŋuczi Paulo qâhâmoniŋte muŋgopieŋ. Jaŋe nânâ sowa jujâmbâŋkeku Paulo qarâ wiac nâniŋte mumundeŋ embieŋ, erâ biac šawierâ gore dâŋte woŋec juŋgopieŋ.” \v 22 Motec e dâŋ iŋuc mume soŋaŋ sâkozi šiŋuc muhuc sorewec: “Go dâŋ mufuarâ nazakomec i ŋic moc mi jazazemec.” \s1 Momori jaŋe Paulo Kaisarea haeo barambiŋ \p \v 23 Eme soŋaŋ sâkozi momori jaŋere micne jajahec hefârec-jofarâ šiŋuc jasawec: “Ŋohe mupire momori kikezi hata rara 200 â becâsicko rara 70 â damu bapa 200 izi šawierâ ŋafere 9 kiloë ehame Kaisarea haeo ranšepieŋ. \v 24 Erâ Paulore becâsic moc sate hecnenšepieŋ. Eme aimuŋ soŋaŋkehuc kia Feliki erao baranšepieŋ.” \v 25 Iŋuc murâ kiare papia moc šiŋuc muhuc qâreŋkewec: \v 26 “Klaudio Lisia noni kia biaŋ-nane Feliki gore papia ši qâreŋkekopac. \v 27 Momori jaŋe ŋic moc bafâŋgopieŋ e Judaŋic jaŋe qazo embiŋ. Eme noni e Romaŋic jâmbâŋ ere iŋuc manahuc momori jaŋehec rarâ mejeŋickonec batarambeŋ. \v 28 Eme dâŋko râembiŋ irec fuŋne manapemurâ micne bapa tutumaŋ-jeŋicko barapo. \v 29 Bararâ sâcmutâc dâŋjeŋicte qorickepie šiŋuc manapo: Wiac ewec izi ferâ šika kâpâcwâru bâbâfuane mi ekac. \v 30 Eme ŋic gâcne jaŋe somâ barâ Paulo qaniŋte mupie manarâ gorao sorepe fakac hâcne. Á qorickeeŋgopieŋ ŋic i jaŋe iŋuc jaha ejarepe gorao fârâ dâŋticne gazanšepieŋ.” \p \v 31 Eme momori jaŋe soŋaŋ-jeŋicte mic reŋkehuc Paulo ŋafeoa jowa raku Antipatri haeo fisimbiŋ. \v 32 Hae fureme momori gâcne jaŋe ficjeŋicko risiehapie becâsicko ŋeŋe jaŋe buc Paulo jowa raku Kaisarea haeo fisimbiŋ. \v 33 Fisirâ kia papia râcnehuc Paulo iŋuc jaha ere meo râembiŋ. \v 34 Eme kiazi papia woserâ Paulo mâreŋ qizec-ticnere wiocneme muwec, “No Kilikia mâreŋkonec.” \v 35 Eme kiazi šiŋuc âzâcnewec: “Dâŋko râecguŋgopieŋ ŋic i jaŋe ware fisipie gore dâŋ muzo.” Iŋuc murâ momori jazame Herodere ficko râerâ soŋaŋkembiŋ. \c 24 \s1 Judaŋic Kaisarea haeo rarâ Paulo qorickembiŋ \p \v 1 Ʒoaŋ gie bapa 5 tarame taha bapa sâko Anania e â soŋaŋ gâcne â dâŋŋic moc šâŋene Teatulo jaŋe Kaisarea haeo hurâ kiarao Paulore dâŋ muniŋte fuambiŋ. \v 2 Eme kiazi mume Paulo fisime Teatulozi e qorickehuc kia dâŋ šiŋuc âzâcnewec: “Kia biaŋ-nâŋec Feliki, go sâcne soŋaŋ-nâpotec wamaoa jueŋgopeneŋ, erâ ŋicguru ši nâŋere manabâc ehuc bafic-nâpotec \v 3 nâŋerao hae sâc wiac sasawa biaŋkeekacte gore manapene sâcke-hâmoekac. \v 4 Erâ dâŋ mupe šorazacte go uruerâ mana-nâretec dâŋ bembeŋne mac gazape. \v 5 Ŋic kecirec manapene boc sâqorekac, e sopa sâwec-ticnehec, Judaŋic mâreŋ sâc juraŋgopieŋ jaŋe maŋbâiŋ ejareekac, erâ Nazarete rune repicnefâc-ticne jaŋere qizec eki hâcne. \v 6 Eme taha ufuŋ-nâŋec gâc hecnezo ehame rombeŋ, [erâ nâŋe sâcmutâc dâŋnâŋecte sâcko wiac ecnenšapeŋ. \v 7 Ehame ine kapiteŋ sâko Lisia eki fisi šocnehec nâwoc rowec. \v 8 Ehuc dâŋko râembiŋ ŋic i jaŋe gorao fisi fuaniŋte mujarewec.Ý Eme nâŋe dâŋ gazaŋgopeneŋ i go gahac mu esâic ecnehuc fuŋne sâcne bataniŋkecmu.” \v 9 Dâŋ iŋuc mume Judaŋic jaŋe e bafickehuc dâŋticne dopeckembiŋ. \s1 Paulozi kiare maio dâŋ ŋifecne muwec \p \v 10 Eme kiazi Paulo mezi sâsâc ecneme dâŋ šiŋuc muwec: “Go mâreŋ šira jara bocjaha kia juekic i manasuhuc dâŋnane manabâc tâmiric mupemu. \v 11 No Jerusalem haeo Anutu mai ecnepemurâ ferâ juwarekupe šoaŋ gie bapa 12 sawa ekac, go dâŋ irec maŋjahec erâ ŋic esâic-jopatec gazaniŋmu. \v 12 No taha ufuŋko me mitific gâcnao me miti haeo ŋic jaŋehec mitire mu qaqatarac me ŋic maŋbâiŋ eejare i moc mi epe honecnumbiŋ. \v 13 Ŋic šizi qoricnuhuc dâŋ gazaŋgopieŋ, irec fârine wemocko gowatuniŋmu. \v 14 Erâ moc mufua-garepe manac: Hata ɋâri sureeŋgopieŋ i âteekopac mueŋgopieŋ, ine jâmbomac eekopac. Erâ jaŋere dâŋmiti bajuhuc sâcmutâc dâŋqâhâcko miti qâreŋkekicne fokac â porofete mu qâreŋ embiŋ i manape fârine ehame mimiŋnefâc-nâŋec jaŋere Anutu kiŋaŋ qacneekopac. \v 15 Erâ juku ŋic biaŋne â sâqocne hâmockonec fafahare maickeocmu, irec ŋic keci jaŋe â no mâmâc mamanac jueŋgopeneŋ. \v 16 Iŋuc ehuc Anuture maio â ŋicmaio bahacmâc jupemurâ rucnane bahuc jaha juekopac. \p \v 17 “Eme no jara bocjaha mâreŋ wiwicko juhuc mitire moneŋ qânusuckeku Jerusalem haeo ŋic âgofâc-nâŋec jaŋerao warepo. \v 18 Erâ bâzi ririkere bašawierâ taha ufuŋko ferâ juhape bâfuacnumbiŋ. Ira ŋicguruo juju me dâŋfânâŋ sâkohec juju ine arictac. \v 19 Asia mâreŋkonec Judaŋic gâcne jaŋe ine iŋuc embiŋ. Jaŋe hâcne nore bahac moc manaŋgopieŋko gorao fisirâ mutaniŋkenšapiŋ. \v 20 Me micne bapa tutumaŋko domahape nore bahac moc bâfuambiŋko ŋic domaŋgopieŋ šizi gazaniŋ. \v 21 Jaŋe no dâŋ mocjaha sawa ŋondeŋ-jeŋicko domahuc mupe manapie mi mecne sâckewec, ine hahaŋne bahuc kecšiŋuc jazapo: `Hâmockonec fafahare fokac, dâŋ i dopeckeekopacte gâcnezi dâŋko râecnupie mai-ŋeŋicko domakopac ši. Ž ” \p \v 22 Kia Feliki e Paulore dâŋ i mi mutarahuc mâc râeme fowec. E miti ɋâricnere biŋe mana-hâmowecte šiŋuc sawa jazawec: “Momori soŋaŋ Lisiazi Jerusalem haeonec wahame dâŋŋeŋic mutarapemu.” \v 23 Iŋuc murâ momori micne šiŋuc âzâcnewec: “Ŋoŋe Paulo soŋaŋkehuc râsi šâŋe mi ecnenšepieŋ, â âgofâcne fisirâ jauŋ bazo mupie mi qatara-jarenšepieŋ.” \s1 Paulo jara 2 kâpâcwâru ficko ŋeme kiazi beherâ rawec \p \v 24 Ʒoaŋ gie bapa tucne jurâ Feliki e Juda guruonec ŋonâŋ-ticne Drusila ehec mâmâc ŋehuc Paulo ecneme hefârâ Kristo Jesu manasiŋkembiŋ irec fuŋne jasawec. \v 25 Ehuc tiŋke biaŋ eere â sasecte sowa jujure â okac dameŋte mume Felikizi weaŋkerâ Paulo šiŋuc âzâcnewec: “Sâcne rac, juku nacnere dameŋ sawane moc fua-nareme mocwâc hefârecgupemu.” \v 26 Kia e Paulozi moneŋ narezejec muhuc dameŋ sâc hefârerâ ehec dâŋ muc manac ejujec. \v 27 Ehame jara jajahec tarame kia moc šâŋene Porkio Festo eki Feliki âkehockewec. Eme Feliki e Judaŋic bubiaŋ qajarehuc Paulo kâpâcwâru ficko ŋehame beherâ rawec. \c 25 \s1 Judaŋic jaŋe Festorao fisirâ Paulo qorickembiŋ \p \v 1 Festozi kia erâ šoaŋ jahec â moc Jurâ Kaisarea haeonec Jerusalem haeo fewec. \v 2 Fe fisime taha bapa micne â Judaŋic fekicne erao fisirâ Paulore dâŋ âzâcnembiŋ. \v 3 Ehuc mana urue-jarerâ mume Paulo Jerusalem haeo fisiocte âzâcnembiŋ. Jaŋe hatao Paulo somâckerâ qaniŋte manasuhuc kia iŋuc âzâcnembiŋ. \v 4 Mupie Festozi šiŋuc jazawec: “Paulo e Kaisarea haeo kâpâcwâru ficko ŋekac” eme no ijaha biac mocwâc risie hupemu. \v 5 Paulo bahacdâŋ-ticne muzo murâ ŋoŋeraonec micne bapa nohec mâmâc hurâ munšepieŋ.” \p \v 6 Iŋuc murâ šoaŋ 8 me 10 Jerusalem haeo jurâ Kaisarea haeo rahuwec. Izi hae fureme dâŋficko ferâ mume Paulo bafembiŋ. \v 7 Ficko feme Jerusalem haeonec Judaŋic jaŋe orâŋkerâ samarierâ qorickehuc domambiŋ. Erâ qoqoricte fârine mi fuawec. \v 8 Mupie Paulozi dâŋjeŋic bawahahuc šiŋuc muwec: “No Judaŋic sâcmutâc dâŋjeŋic me taha ufuŋ me Roma ŋicwofuŋ moc mi musuaekopac.” \v 9 Eme Festozi Judaŋic bubiaŋ qajareocte Paulo indiŋkerâ muwec, “Go Jerusalem haeo jowacgu ferâ ira dâŋge mutarape me?” \v 10 Indiŋkeme Paulozi šiŋuc âzâcnewec: “Roma ŋicwofuŋte dâŋfic šine hâcne” nore dâŋ šira mutarazo” go gahac fuŋne-nane manakic, no Judaŋic wiac hehesic moc mi ejarepo. \v 11 No bahac me kiŋsâko moc bâfuarâ muzac, nuzo mutec sahac-nane mi sakarezapo. Jaŋe ine burecko qoricnuŋgopieŋte moczi moc bubiaŋ qajarehuc jaŋere meo sâcne mi râecnu-jâmbâŋkeocmu. Irec ši Roma ŋicwofuŋzi dâŋnane mutaraocte mukopac.” \v 12 Iŋuc mume Festo e ŋicfâc-ticne jaŋehec muc manac erâ Paulo šiŋuc âzâcnewec: “Ŋicwofuŋ sâkore mukomec, irec ŋicwofuŋ sâkorao razemec.” \s1 Ŋicwofuŋ Agripazi Festo iqickeme Paulore âzâcnewec \p \v 13 Ʒoaŋ gie bapa tucne tarame ŋicwofuŋ Agripa â seŋticne Beanike jahe Kaisarea haeo hurâ Festo âgo bapic. \v 14 Eme jahe šoaŋ gâcne ehec ŋeŋe juju ehapire Festozi Paulore dâŋ binaŋ ecnehuc ŋicwofuŋ šiŋuc âzâcnewec: “Felikizi kâpâcwâru ŋic moc beherâ rame ŋehuc jukac. \v 15 Eme no fisirâ Jerusalem haeo fepe taha bapa micne â Judaŋic jaŋere soŋaŋ jaŋe norao tumaŋnehuc ŋic e qape hâmoocte munarembiŋ. \v 16 Munarepie no dâŋ ŋifecne šiŋuc jazapo: `Romaŋic nâŋe qoqoricte sawa ŋic moc šikare mi qikiŋneeŋgopeneŋ. Nâŋe ŋic dâŋko râekicne e mecne â dâŋrune mecne mâmâc hetumaŋ-jopapene ŋifec â ŋifec dâŋ sâckoa mueŋgopieŋ. Ž \v 17 Iŋuc jazape Judaŋic norao warepie izia hae fureme jaŋe â e dâŋficko bâturec-jopapo. \v 18 Eme jaŋe ere sâqocne qizecne moc mufuaniŋmu muhape \v 19 jaŋe miti-jeŋicte hehefaric dâŋ â ŋic hâmokicne moc šâŋene Jesu ere dâŋ bajumbiŋ” ŋic ere hâcne Paulozi šiŋuc muekac: `E faharewec jukac. Ž \v 20 Eme no dâŋ iŋucnere kâuc barâ Paulo Jerusalem haeo feme ira dâŋticne mutarapemurâ âzâcnepo. \v 21 Âzâcnepe Paulo e Roma ŋicwofuŋzi dâŋticne mutaraocte muwec. Eme Paulo e rara dameŋ maickeme mupe Roma ŋicwofuŋtao raocte kâpâcwâru ficko woŋec jukac.” \v 22 Festozi iŋuc muhuc âzâcneme Agripazi muwec: “No ŋic e hâcne dâŋ moc mume manapemurâ enarekac.” Eme Festozi muwec, “Sâcne, tomâcko manazemec.” \s1 Paulo e ŋicwofuŋ Agripare maio domawec \p \v 23 Hae fureme Agripa â Beanike jahe eri qaraweŋ-jekichec tutumaŋ ficko fepire momori soŋaŋ kâcɋene â hae irec ŋic fekicne mâmâc bâjâpec-jofarâ fembiŋ. Fefârepie Festozi mume Paulo bafembiŋ. \v 24 Bafepie Festozi dâŋ šiŋuc jazawec: “Ŋicwofuŋ Agripa â ŋicfâc-nane gâcne dâŋ ŋazape mananiŋ. Ŋic domakac ši ere erâ Judaŋic wemo afecnezi Jerusalem haeo fotarie-narehuc wira owac erâ mumbiŋ, `E mi jujâmbâŋkezejec. Ž \v 25 No ine bahac-ticnere manape šika kiocte irec sâc mi ewec. Eme Roma ŋicwofuŋte muwecte erao sorepe raocmu. \v 26 Erâ dâŋ fârine basahuc ŋicbomboŋ sâkore papia qâreŋkepemurâ fâcke turuŋ ekopac. Eme irec hâcne ŋic kecši e ŋoŋerao â ŋicwofuŋ Agripa gorao râepe domakac. Eme ŋoŋe fuŋne-ticne bataniŋkepie dâŋticne qâreŋkepe razejec. \v 27 No kâpâcwâru ŋic moc kiŋticnere dâŋ mi qâreŋkehuc Roma haeo mâc sorepe raocte manape quŋkekac.” \c 26 \s1 Paulozi Agripa â Festo jahere maio dâŋticne muwec \r (Apo 9: 1-19” 22: 6-16) \p \v 1 Eme Agripazi Paulo šiŋuc âzâcnewec: “Gahac fuŋnege mutec mananaŋ.” Eme Paulozi meticne sicnerâ dâŋ šiŋuc jazawec: \v 2 “Judaŋic dâŋzi dâŋ enarehuc jueŋgopieŋ irec ŋifecne ŋicwofuŋ Agripa miŋecgac gore maio mupemurâ bunane biaŋkekac. \v 3 Go hâcne Judaŋic mitire hehefaric-nâŋecte â wiac eenâŋecte fuŋne manaekic. Irec go mana uruehaŋtec dâŋnane mupe. \p \v 4 “No motec ɋie-naneoa Jerusalem haeo ŋic âgofâc-nane jaŋere ŋondeŋko juku sokapo. \v 5 Irec Judaŋic mârâc honecnumbiŋzi juju-nanere fuŋne manaeŋgopieŋ. No farisaio ŋic mitire neŋgocne embiŋ Jaŋere guruo hâcne jupo. Eme fuŋne-nane hone manac embiŋzi muzo murâ munšapiŋ. \v 6 No kâpâcwâru ficko foekopac i wiac mocte mâcne, Anutuzi mimiŋnefâc-nâŋec biŋedâŋ jazawec, \v 7 eme dâŋ i fârinehec eocte Israe ŋicguru 12 jaŋe ŋafe šoaŋ qâqâtiri Anutu tiwâ bâzi rikecnehuc mai ecneeŋgopieŋ, ŋicwofuŋ-nane, biŋedâŋ irec hâcne Judaŋic jaŋe dâŋgie nareeŋgopieŋ. \v 8 Anutu e hâmokicne bâɋârec-jopaekac, i ŋoŋe wemocte manapie mi eene tinac eekac? \v 9 Erâ no nahacnere mupe, no Jesu Nazarete haeonec ere šâŋe biŋe imackepe sifuckeocte gie-nane ewec. \v 10 Jerusalem haeo iŋuc hâcne epo, ehuc taha bapa micne jaŋerao mupe pasi narepie opâ ruac wemo afecne kâpâcwâru ficne ficne râec-jopahuc jupo. Erâ šika kirâ hâmoniŋte mujarepie dâŋjeŋic dopecke jupac wâc. \v 11 Judaŋic jaŋere mitificne ficne opâ ruac jopahuc jaŋe Jesure šâŋe musoriŋkeniŋte wiac qacne gâpâcne ejare jupac. Erâ no momori wânšâŋ erâ hae šoricko ra jopa jâpec ejare jupac wâc. \p \v 12 “Ekupe taha bapa micne jaŋe papia narehuc munarepie Damasko haeo rapemurâ rapo. \v 13 Rakuhape qâqâtâc bembeŋkeha sambâŋkonec šoc tatamac bâricnehuc waha no â ŋicfâc-nane âke tamaec-nâpowec. Opoŋ, ŋicwofuŋ-nane, šoaŋ tatamacne i weweaŋne, â honepo tatamac izi hâhâwicne jâmbâŋ. \v 14 Eme nâŋe mâreŋko rândiŋke qarâ fohuc dâŋ wiwira moc Judadâŋko šiŋuc manambeŋ: `Saulo, Saulo, go wemocte nu jâpec enarehuc juekic? Go šârâ hewâcnetec âkecgume šâic manacmu. Ž \v 15 Eme no šiŋuc mupo: `Wofuŋ go mo? Ž Mupe šiŋuc nazawec: `Nu jâpec enarehuc jukomec Jesu no hâcne. \v 16 Go fahare domac, no ši kiŋaŋ qaqa-nane bacgupemurâ fua-garekopac, irec go ši wiac honekomec â juku gowatupe honecmu irec biŋe mumu-nane erâ juzemec. \v 17 No ŋicguru ši â ŋic qâpuc jaŋere meonec bataracguhuc jupemu. \v 18 Erâ jaŋerao sorecgupe šâŋe-jeŋic bâtâcnetec dapâc honerâ râpeckerâ tatamac maickenšepieŋ, erâ wâc Sataŋte gie beherâ Anuture enšepieŋ. Eme sâqocne-jeŋic tâmirehame no manasiŋnuhuc ɋaɋackembiŋ jaŋere guruo raširâ sambâŋ kâdoc-jeŋic rauckenšepieŋ.' \p \v 19 “Ŋicwofuŋ-nane Agripa, no sambâŋkonec dâŋ mana rereŋ ehuc \v 20 ine qanaŋ Damasko haeonec ŋic â Jerusalem haeonec ŋic erâ wâc Juda mâreŋ rune sasawa â ŋic qâpuc mâmâc maŋjeŋic bârisierâ Anuturao qohotahuc maŋ bâbârisiere fârine bâfuaniŋte irec miti jazahuc jupo. \v 21 Eme iŋuc epore Judaŋic jaŋe taha ufuŋko rocnurâ qâhâmocnuzo embiŋ. \v 22 Eme Anutu e ŋezicnu warehame miti mupozi muekopac, ehuc ŋic fekicne â wahakicne mâmâc jazaekopac. Erâ dâŋ furune mâcne, porofete â Mose findaŋdâŋ muhuc qâreŋkembiŋ ijaha muekopac. \v 23 Kristo e šâic manaku hâmoocte mucnekicne erâ hâmokicne jaŋeraonec micne barâ faharerâ Judaŋic â ŋic qâpuc šâziriŋ dâŋ bâfua-jareocte mucnekicne, dâŋ i hâcne dopeckeekopac.” \p \v 24 Paulo e fuŋne-ticne mutiŋnehuc dâŋ iŋuc jazame Festozi dâŋ hahaŋne bahuc muwec, “Paulo go maŋge sifuckekac i¡ Papia bocjaha wose qâreŋ ekutec maŋge sifuckewec hâcne.” \v 25 Mume Paulozi dâŋ šiŋuc bâtikiecnewec: “Ŋicbomboŋ-nane Festo, no maŋsifuc dâŋ mâcne, no dâŋ tiŋne â fârine mukopac. \v 26 Dâŋ mukopac irec fuŋne ŋicwofuŋzi sâcne manakac, erao hâcne afeckehuc mukopac. Wiac mukopac i soŋsoŋko mi fuawec, irec ŋicwofuŋzi wemocko kâuc baocmu. \v 27 Ŋicwofuŋ Agripa, go porofete jaŋere dâŋ mana šakieekic me? No manakopac, go mana šakieekic.” \v 28 Mume Agripazi Paulo šiŋuc âzâcnewec: “Enarekutec mi šoraha Kristoŋic ezipohec ine.” \v 29 Eme Paulozi muwec, “Go â ŋic gâcne miŋecgac dâŋ ši mupe manaŋgopieŋ, ŋoŋe Wofuŋzi bafic-ŋopame mi šoraha no iŋucne ejâmbâŋkeniŋte mukopac, kâpâcwâru ŋic jukopac irec mâcne, mitire mukopac.” \p \v 30 Iŋuc mume ŋicwofuŋ â kia â Beanike â ŋic gâcne faharerâ râwiŋnembiŋ. \v 31 Râwiŋnehuc nazaŋ gazaŋ erâ šiŋuc mumbiŋ: “Ŋic e šika me kâpâcwâru mi hotâckewec.” \v 32 Á Agripazi Festo šiŋuc âzâcnewec: “Ŋic e Roma ŋicwofuŋzi dâŋticne mutaraocte mi mume muzac, go sâcne firuetec ra juzac.” \c 27 \s1 Paulo Roma haeo baraniŋte wokeo râembiŋ \p \v 1 Italia mâreŋko ranaŋte dameŋ maickeme kiazi mume Roma momori jaŋere soŋaŋ moc šâŋene Julio, eki Paulo â kâpâcwâru ŋic gâcne rocjopame wokeo fembiŋ. \v 2 Woke i Adramiteŋ haeonec, erâ Asia masunao hae biri ŋerawec ira raši-fâreocte mucnekicne. Woke ira hâcne ferâ Makedonia ŋic moc šâŋene Aristako, Tesalonike haeonec, ehec mâmâc rambeŋ. \v 3 Hae fureme woke Sidoŋ haeo rašime Juliozi Paulo âgo ecnehuc manacneme haeo raferâ âgofâcne iqic-jopame hata nâsiŋ wiac râcnembiŋ: \v 4 Eme mâŋâŋ rambeŋkonec warewecte ine Kipiro nuc â Asia mâreŋ ŋondeŋ-jekicko rambeŋ. \v 5 Ehuc Kilikia â Pamfilia mâreŋ hecne hecne raku Mira haeo Likia mâreŋko fisimbeŋ. \v 6 Ira Alesandria haeonec woke moc ŋewec. Izi Italia mâreŋko razo ewecte momori soŋaŋzi rocnâpome ira fembeŋ. \v 7 Ferâ uneŋ uneŋ ŋe qatarac raku Kinido hae ŋeweckopec fisimbeŋ. Eme mâŋâŋzi bârisiec-nâpome hae i râpeckerâ Kreta nuckopec rambeŋ. \v 8 Raku nuc irec masune moc šâŋene Salimone i qatararâ Lasaia hae ramicnao hâwec motec moc fowec, šâŋene Woke Haebiaŋ, ira neneŋ gie baku rašimbeŋ. \s1 Paulore uŋdâŋ mana-bipiehuc rambiŋ \p \v 9 Hâwecko dameŋ šora rahuc jumbeŋ erâ wâc hoemaŋ biac maickewec, irec Paulozi uŋdâŋ jazarâ muwec, \v 10 “Ŋicbureŋ, ši mocwâc ranaŋmu i manape fâsâcne rarane mi ekac, woke herickeme mafa sawa mâcne, ŋic mâmâc hâwecko hunšipeŋte manabâc erâ mukopac.” \v 11 Iŋuc mume momori soŋaŋ eki Paulore dâŋ mana takirehuc kapiteŋ â woke rune jahere dâŋ manawec. \v 12 Eme hâwec motec honepie wokezi ira hoemaŋko sâcne ŋeŋene mi ewec. Irec Kreta nuc irec hâwec motec moc fowec šâŋene Foiniki, ira raširâ ŋehapie hoemaŋ taraocte mumbiŋ. Hâwec motec irec masunezi mula â jowarec mâmâc sâoc-jofawec. \s1 Hâwecko huzo embiŋ \p \v 13 Eme râpefuŋ-nâŋeckonec mâŋâŋ burec burec mac qame wokeŋic raniŋte murâ aŋga fârepie wefume Kreta nuc heririŋkerâ rambeŋ. \v 14 Raha rahapene nuckonec mâŋâŋ hâhâwicne šâŋene kagu, \v 15 izi qahuc woke qâtuŋkeme bâipieku behepie qâso bâsoriewec. \v 16 Eku nuc piticne moc šâŋene Kauda, irec ŋifecnao rahapene woke gombazi hâwecko huzo eme \v 17 gie sâko baku fârepene woke faio fewec. Erâ woke fâuckezacte repazi rowaŋauckehuc bândeŋnembeŋ. Eme haroŋaŋ moc šâŋene Siriti, ira fenšipeŋte rac fârepie wahame mâŋâŋzi qâsoriec-nâpome rambeŋ. \v 18 Eme mâŋâŋ tâpirinehec qahuc fowecte hae fureme mafa gâcne hâwecko behepie huwec. \v 19 Eme hae mocwâc fureme wokere wâcwiac gâcne iŋuc jaha ropie huwec. \v 20 Ŋafe šoaŋ gâcnao mâŋâŋ hâhâwicnehec qahuc domahame šoaŋ me bâpiŋ moc mi fuame honerâ maŋ mamanasu-nâŋec šickeme ši ine mi junaŋmu mumbeŋ. \s1 Paulozi ŋic bufahac qajarewec \p \v 21 Eme ŋic jaŋe nânâ qikiŋne-fârerâ juhapie Paulozi ra ŋondeŋ-jeŋicko domahuc šiŋuc jazawec: “Ŋicbureŋ, ŋoŋe dâŋnane manapie muzac, ine Kreta nucko junšapeŋ. Eme wiac hâhâwicne â mafa sisipiric ine mi fua-nârezac. \v 22 Ʒi ine sifu hâhâwic qamaseniŋ, ŋiczi mi sipirickenaŋmu, wokezi ine jâmbomac sipirickeocmu. \v 23 Jacne ŋafeo runane Anutu eki kiŋaŋ qaqa-ticne norao aŋelo moc soreme fua-narerâ \v 24 šiŋuc nazajec: `Paulo go mi hâwicguoc, go Roma ŋicwofuŋtao fisi-jâmbâŋkecmu, erâ manakic, Anutuzi go ŋezicguhuc ŋic gohec wokeo juŋgopieŋ jaŋe mâmâc gore erâ ŋezic-jopa-fâreocmu. Ž \v 25 Irec, âgofâc-nane, ŋoŋe buŋeŋic biaŋkezejec. No Anuture maŋ jahec mi ekopac, dâŋ nazajec i sanaŋkeocmu. \v 26 Wokezi ine nuc mocko ferâ henšaŋneocmu.” \p \v 27 Eme Adria hâwecko qac qâsoric ehuc juhapene ŋafe šoaŋ 14 eme wokeŋic jaŋe manapie mâreŋ bâqiŋkeŋgopeneŋ tinac ewec. \v 28 Iŋuc manahuc sâc behepie hume 30 meta ewec. Erâ ipec rarâ sâc mocwâc râepie hume 22 meta sawa ewec. \v 29 Eme haroŋaŋko fenšipeŋ muhuc hâwic-jopame woke šâhecnao aŋga 4 behepie hume hae fureocte hejâpehuc ŋembiŋ. \v 30 Ŋeku wokeŋic jaŋe woke beherâ wiseniŋte manasuhuc woke gomba râepie hume burec ehuc kecšiŋuc mumbiŋ: “Nâŋe woke masunao aŋga moc behepene huocmu.” \v 31 Iŋuc epie Paulozi momori soŋaŋ â ŋicfâc-ticne šiŋuc jazawec: “Wokeŋic jaŋe wisepie ŋoŋe hâwecko hufâreniŋmu.” \v 32 Jazame momori jaŋe woke gombare niŋgiŋ hetâcnepie gomba hâwecko hume behembiŋ. \v 33 Eme hae fureocte woŋec juhuc Paulozi ŋic mâmâc sasawa šiŋuc jazawec: “Ŋoŋe maŋ sahac-ŋeŋic soka fâkic eme nânâ mi nâhuc mâc juhapie miŋecgac šoaŋ 14 ekac. \v 34 Irec ši nânâ nâniŋte ŋazape mi qataraniŋ. Nânâ nâqiŋnerâ sâcne tiŋko ferâ juniŋmu. Qizec susuc-ŋeŋic moc mi waharâ sifuckeocmu.” \v 35 Iŋuc murâ hone-fârehapie poroŋ moc rorâ Anutu daŋge âzâcnehuc bazurâ nâwec. \v 36 Nâme honerâ maŋjeŋic firieme iŋuc jaha nâfârembiŋ. \v 37 Ŋic wokeo jumbeŋ šare-nâŋec 276. \v 38 Nânâ nâ gapec erâ wokemaŋkonec padi hâwecko behepie hume woke afeckerâ wefuwec. \s1 Wokezi nuc masunao ferâ herickewec \p \v 39 Hae fure-fâreme mâreŋ šâŋitaniŋte hone-bipiembiŋ. Ehuc hâwec kenšuŋne moc haroŋaŋ tâmiric honerâ wokezi ira raširâ moŋgeŋko feocte \v 40 ŋic jaŋe aŋga niŋgiŋne hetâcnepie hâwecko hume rac fârepie feme guriŋ goroŋkerâ moŋgeŋkopec ma bahuc rambiŋ. \v 41 Guriŋ bâipiehapie woke mâreŋ masunao fewec. Ehuc woke masune kindeŋnerâ sanaŋkehame hâwec siri sâkozi woke šâhecne qanšaŋnewec. \v 42 Woke šaŋkeme kâpâcwâru ŋic jaŋe fifia bahuc wisenšipiŋte momori jaŋe qâhâmoc-jopazo mumbiŋ. \v 43 Soŋaŋ-jeŋiczi ine Paulore erâ qatara-jarewec. Erâ mume fifia bapa jaŋe qanaŋ hâwecko rucnerâ fifia bahuc tiŋko fembiŋ, \v 44 â gâcne jaŋe palaŋ faio â wokere dâkâ faio ferâ rambiŋ. Iŋuczi iŋuc ehuc furu jaha tiŋko fefârembiŋ. \c 28 \s1 Ŋic jaŋe furu jaha Melite nucko fefârembiŋ \p \v 1 Tiŋko fefârerâ nuc šâŋene Melite mupie manambeŋ. \v 2 Eme nuc irec rune jaŋe âgo jauŋ bocjaha enârembiŋ. Ehuc hoe mâmâteŋte šocsâko ruqe-nârepie šame ruambeŋ. \p \v 3 Eme Paulozi nâŋ gagate wiac qânusuckerâ šocko râeme hume irec maŋnaonec homa moc andaŋ mandaŋte wefurâ Paulo menao kiŋ qaŋatie domawec. \v 4 Ehame mâreŋ rune jaŋe menao homa domame honerâ nazaŋ gazaŋ erâ mumbiŋ, “Ŋic e šika qaqa jâmbâŋ, hâwecko mi hurâ hâmojecte šira tiŋko wefume okacne fisicnekac.” \v 5 Eme Paulozi homa qatatiŋkeme šocko hume homazi mi kiwec tinac fâsâcne domawec. \v 6 Domahame jaŋe sisiwiŋ fuacneocmu me onšoŋ jaha hâmorâ rândiŋkeocmu muhuc woŋec ŋembiŋ. Ŋekuhapie iŋuc me iŋuc mi ecneme honerâ mumbiŋ, “Ŋic e nemu. “ \s1 Paulozi huchec ɋiɋicne bacjopawec \p \v 7 Jumbeŋ irec bembeŋnao ŋicbomboŋ-jeŋic šâŋene Popilio ere hae mâreŋ fowec. Eme ŋic eki hâcne hezu hewâneŋ enâreme ere ficko šoaŋ jahec â moc ŋeŋe juju embeŋ. \v 8 Juhapene Popilio mamac-ticne huc fuacneme woke socnehec qawec. Eme Paulozi manarâ ficticnao ferâ mene qizecnao râerâ numuhuc bâpiaŋkewec. \v 9 Iŋuc eme biŋene manarâ nuc irec ŋic gâcne huc šâic-jeŋichec fisipie iŋuc jaha ɋiɋicne bacjopawec. \v 10 Eme irec okacne ŋic jaŋe bubiaŋ mana-nârehuc uruc jauŋ fekicne enârembiŋ. Erâ rara dameŋ maickeme hata nâsiŋ wiac wokeo râe-nârembiŋ wâc. \s1 Paulozi woke furunao raku Roma haeo fisiwec \p \v 11 Nuc ira hâcne juhapene mosa jahec â moc tarame woke furunao fembeŋ. Woke i Alesandria haeonec, qoruc-ticnao nemu hahac ɋa jahere hawari bakicne. Nâŋe jumbeŋko ijaha woke i ŋehuc juhame hoemaŋ tarame ira hâcne ferâ rambeŋ. \v 12 Raku Siraku haeo fisirâ raširâ šoaŋ jahec â moc jumbeŋ. \v 13 Irecnec mâŋâŋ hecnehuc bac bâŋoric raku Regioŋ haeo fisimbeŋ. Eme hae fureme râpefuŋ-nâŋecko mula qahuc ficne suec-nâpome ŋafe šoaŋ jajahec sawa raku Puteoli haeo fisimbeŋ. \v 14 Fisipene hae irec miti mamanazi hefârec-nâpopie šoaŋ 7 jaŋehec ŋeŋe juju embeŋ. Eme irecnec mocwâc raku Roma haeo fisimbeŋ. \v 15 Eme hae irec miti mamanazi biŋe-nâŋec biac manambiŋte gâcnezi wareku Apio haeo bâfuac-nâpombiŋ â gâcnezi Tetrabeŋ haeo bâfuac-nâpombiŋ. Eme Paulozi honec-joparâ Anutu daŋge âzâcnerâ bubiaŋ manawec. \s1 Paulo e Judaŋic hefârec-joparâ dâŋ jazawec \p \v 16 Roma haeo fisipene kiazi mume Paulo kâpâcwâru ficko mi râembiŋ, momori moczi soŋaŋkeha fic omane mocko ŋec juc ewec. \v 17 Juhame šoaŋ jahec â moc eme Judaŋic jaŋere micne hefârec-jopame fisipie dâŋ šiŋuc jazawec: “Âgo bureŋ, no Judaŋic âgofâc-nâŋec mi kisuec-jopapo â mimiŋnefâc-nâŋec jaŋere dâŋ mi qâsuapo. Eme jaŋe sifu Romaŋic jaŋerao qikiŋnupie Jerusalem haeo kâpâcwâru bacnumbiŋ. \v 18 Eme Romaŋic jaŋe fuŋne-nane mu rituc ehuc nuniŋte kiŋnane basarâ firuecnuniŋte mumbiŋ. \v 19 Ehame Judaŋic jaŋe sanaŋne qatarapie Roma ŋicwofuŋzi dâŋnane mutaraocte mupo, Judaŋic âgofâc-nâŋec jaŋere dâŋ šira bawarerâ mupemurâ ine mi warepo. \v 20 Eme no irec hâcne honec-ŋoparâ ŋoŋehec muc manac enaŋte hefârec-ŋopape fisimbieŋ. No ine Israe ŋic woworic-nâŋec ewec ere erâ kâpâcwâru ŋic epo jukopac ši.” \v 21 Iŋuc muhuc jazame mumbiŋ, “Ocna Judaŋic mâreŋfuŋ-nâŋecko jueŋgopieŋ jaŋe gore dâŋ mi qâreŋke-nârembiŋ me ŋicjeŋic moc mi sorepie ware gore bahacdâŋ mume manambeŋ. \v 22 Irec dâŋ bajuekic i go gahac mutec mananaŋte muŋgopeneŋ. Á opâ ruakicne jaŋere šiŋuc manaeŋgopeneŋ: Mâreŋ sâc ŋiczi mu supaic ejareeŋgopieŋ.” \p \v 23 Iŋuc murâ šâfo babac embiŋ. Eme i maickeme Judaŋic bocjahazi Paulore ficko tumaŋnembiŋ. Eme Anuture uucmaŋte dâŋ binaŋ uupicte fuŋkerâ jazahuc juhame hae ŋafewec, ehuc Mosere sâcmutâc dâŋqâhâcko â porofete jaŋerao biŋedâŋ qâreŋkekicne fokac i Jesurao fâri fideteŋ ewec, irec fuŋne muhuc maŋuruc qajarewec. \v 24 Ejareme ŋic gâcne jaŋe dâŋticne âgo bambiŋ â gâcnezi ine qaisockembiŋ. \v 25 Ehuc mu qaqatarac epie Paulozi dâŋ mocjaha šiŋuc jazawec: “Tiri Mârozi porofete Jesaja ecneme mimiŋnefâc-ŋeŋic sowine dâŋ kecšiŋuc jazawec: \q1 \v 26 `Go rarâ ŋicguru keci šiŋuc jazac: \q1 Hazeczi mamana i mananiŋmu, \q1 maŋzi mamana tara ine mi eniŋmu. \q1 Ʒâŋezi fifi finiŋmu, \q1 wiac hohone tara ine mi eniŋmu. \q1 \v 27 Ŋicguru ši jaŋe maŋjeŋic sanaŋkekicne, \q1 â hazec-jeŋic bâzickekicne, \q1 â šâŋe-jeŋic hâmonšambiŋ. \q1 Irec šâŋe-jeŋiczi wiac mi hone taraeŋgopieŋ, \q1 â hazec-jeŋiczi wiac mi mana taraeŋgopieŋ, \q1 â maŋjeŋiczi wiac mi manasu-hâmoeŋgopieŋ, \q1 ehuc maŋjeŋic mi bârisiepie no wemocko bâpiaŋ-jopazapo.' \m \v 28 Irec no ŋazape mananiŋ, Anutuzi bâbâpiaŋ hata bâfuawec i qâpuc jaŋere biŋe ekac, jaŋe sâcne mana aŋac eniŋmu.” [ \v 29 Iŋuc muhuc jazame Judaŋic jaŋe jaŋackoaŋ mu wioc bocjaha eec ehuc rambiŋ.] \s1 Paulo e Roma haeo jara 2 juwec \p \v 30 Eme Paulozi jara 2 Roma haeo fic omanao juhame ŋic jaŋe iqickehuc jumbiŋ. \v 31 Iqickepie Anuture uucmaŋte dâŋ binaŋ ejarehuc Wofuŋ Jesu Kristo ere fuŋne hâwicmâc jaha muhezuc tâmiricko jaza qazuc ehuc juwec.