\id GEN - Kosarek \h SUMBAOGHA \toc1 Allahri Imap So'oap Sumbaogha Sembe Musari Mome Toro Pibog Yubu \toc2 SUMBAOGHA \toc3 Sum. \mt1 Allahri Imap So'oap Sumbaogha Sembe \mt2 Musari Mome Toro Pibog Yubu \c 1 \s1 Allahri Imap So'oap Sumbaogha (1:1-2:3) \b \p \v 1 Nia mangkina wamna komag, yum-yum samenag Allahri sunulamogti, imap so'oap samenag sumbaog. \v 2 Imap so'oap sumbaog li mog so'o eraruk wamogpa, senerakna babe sunsunum kom wamog. Sik tapto inibin sogmondo aloamogpa, magti mog so'o nikniamog. Magti mog so'o nikniamogpa, ot Allah Yameog mag alip toman lebe alamog. \v 3 Mag alip toman Allah Yame lebe alamogpa, Allahri ik selek sum eneko yubu lelamogti, “Ae mog so'o tibin tae,” seog. \v 4-5 Tibin tae seogpa, tibin taogpa, kembaogti, walia uan sembaog. Walia uan sembaogti, “Tibin mo inibin mo wamdik,” aro tibin aneko “Ae yo'obi,” engero pibogti, inibin aneko “Ae inipna” engero pibog. \p \v 6-7 Imbaogti, inipna selekne taogpa, kwelekaogpa, ik phendep sum eneko Allah yubu lelamogti, “Mag mombolag sip longop tangkamlangeap, paliag sip longop tangkamlangeap, a'ero-a'ero longop tangkamdik,” aro irikna phela wengero pibog. \v 8 Wengero pibogti, irikna phela wengero pibogne neneko “Im” si engkaogpa, imbaog. \p \v 9 Imbaogti, inipna phendepne taogpa, kwelekaogpa, ik wilindip sum eneko Allahri yubu lelamogti, “Mag im mombolag sip wamlange mo longop taleba, mog so'o mektopne lag tale,” seogpa, mag mo longop taogti, so'o mektopne lag taog. \v 10 Mag longop taogne neneko Allahri “mag sin longoropne mag nubunge laut” engkaogti, mog so'o mag sindi niknibaog komne so'o \add nimi wamnebag\add* pibogti, “so'o mektopne” engkaogti, walia uan sembaog. \v 11 Walia uan sembaogti, Allahri yubu lelamogti, “So'o mektopne sumbanne neneri pongoroba kal wana maubalulneap nia mangkina wana pongop talulneap a'ero wamlulba pongop tale,” seog. \v 12 Pongop tale seogpa, mog so'o anekori nia mangkina pongoro yabiog. Pongoro yabiogpa, Allahri kembaogti, walia uan sembaog. \v 13 Walia uan sembaogpa, imbaog. \p \v 14-15 Imbaogti, inipna wilindi taogpa, ik tom sum eneko Allahri yubu lelamogti, “Mog so'o tibin nenenne imag warebale. Yo'obi sembe nhon inipnag sembe nhon, ae ik a'ilinne sembe nhon, heng kom tangom yag tangom anpa a'ilinne sembe babe nhon, Na Allah omeklamnikti awi uro wamikti a'ilinne sembe babe warebale,” seogne nene sik taog. \v 16 Tibin nenenne nubunge phende sunulamogti, yo'obi sembe heng sumbaogti, inipnag sembe wal sumbaogti, imberea babe sumbaog. \v 17-18 “Tibin mo inibin mo wamdik,” aro yo'obiap inipnaap sembe mog so'o tibin nenena abeneko Allahri imag mebirog. Mebirogti, kembaogti, walia uan sembaog. \v 19 Walia uan sembaogti, kembaogpa, ae inipna tom sum taog. \p \v 20 Inipna ik tom sum taogpa, ik lam sum eneko Allahri yubu lelamogti, “Maghag lebe aropneap winang im toman yabilulneap yag tale,” seog. \v 21 Seogti, Allahri maghag lebe aropneap, nubungeap, ologneap, winang im toman yabiropneap sumbaog. Sumbaogti, kembaogti, walia uan sembaog. \v 22-23 Walia uan sembaogti, Allahri yubu lelamogti, “Maghag wamukangneap winang im toman yabukangneap mangap taikti, so'oag maghag imag manga pilili sululom,” aro mikip nembahiog. \p \v 24 Ik lam sum taogpa, ik no'op sum eneko Allahri yubu lelamogti, “Nia mangkina lebe aroba, nimiri pia mo'oropneap, pia urop komneap, yan toman piropneap, mon magti yabiropneap a'ero wamukangpa, mog so'o aneri yag nenep tale,” seogne nene sik taog. \v 25 Nia mangkina lebe aroba sumbaogti, kembaogti, walia uan sembaog. \v 26 Walia uan sembaogti, nen Allahri yubu lelamogti, “Wene Na nong yameap seneragnaap sunsunum uro nimi sumbanun\f + \fr 1:26 \ft Ibraninangdi yubu mome samenagneri, “Allahri yubu lelamogti, 'Wene Nun nong yameap seneragnaap sunsunum uro nimi sumbaukap,' seog.”\f*. Sindi nia mangkina lebe aroba nubunge ologne nimiri pia mo'osiropneap, pia mo'osirop komneap, maghag uropneap babe, mon magti yabiropne babe, winang babe sindi yae piamsukang,” seog. \v 27 Allahri nimi sunulamsiogti, Allah Eldamne nong yameap seneragnaap sunsunum uro nimi sumbahiogne abeneko nhon nengabo nhon kelabo sumbahiog. \v 28 Sumbahiogti, sin mikip nembahiogti, sinag aruklamsiogti, “A'unap a'unag agha nimi mangaro likto pilengeap mog so'o ane to'op taikti, saelbamukang. Sindi lebe aroba mog so'oag maghag im toman yabiropneap nia taneko pia yae wamsukang,” aro ambatsiog. \v 29 “A'undi telamneba, pongoroba wana mauropneap, kal wana mauropneap, nia mangkina yina togtopneap a'ero wamlange nari tarelamsin. \v 30 Pham, winang, mana, nimiri pia mo'osiropneap, pia mo'osirop komneap, pongoroba ma'al agha telamukang,” wene seogne nene sik taog. \v 31 Allahri nia taneko sumbaogti, kembaogti, walia uitna aro yeng sembaog. Yeng sembaogpa, imbaogti, kwelekaogpa, ae inipna no'opne taog. \c 2 \p \v 1-2 Allahri undo imap so'oap nia mangkina sumbaogti, nia mangkina sumban aro sae saek sum eneko sae koupto tektek ebog. \v 3 Tektek ebiagha, Allahri, “Ik saek sum eneko wali sirik sum nemban,” aro mo wepto pibog. Allahri im so'o sumbaogne neneag palilamap. \b \s1 Allahri nimi phende abeneko sumbahiogne (2:4-25) \p \v 4-5 Allah Nuni ponekori imap so'oap sumbaog li eneko sembe sarikto pibogne. Mag anam Allahri pelengelan komag pongoroba sa'a-sa'a nia mangkina orog wamogpa, nimi nhondi babe, Eden aneko yae uro awe wenne babe orog wamog. \v 6 Aghana mog so'o punag wamogneri iba yangkalamogti, mog so'o sukuplamog. \v 7 Sukuplamogpa, Allah Nuni ponekori so'o olog tobogti, nimi sumbaog. Nimi sumbaogti, ulom ina hain epna phoaro tobong kibogpa, nimi aneko lebe seog. \v 8 Lebe alamogpa, Allah Nuni ponekori heng walelingkirobag sip Eden nimi aingniro wamnebag awe so'o nembaogti, nimi sumbaogne neneko ambarog. \v 9 Allah Nuni ponekori, “Mog so'o aingniro wamnep so'o enekoag wana wali sao kal nhon sao nhon sao pongkale,” sembaogpa, pongkaog. Eden so'o anekoag nusamag kal phende pongkarek. Kal nhon neneko kal wana nimiri teropba nimi ya'ag kamag urop kal, nhon neneko kal wana nimiri teropba, “Malinge nene walinge nene,” aro el tangsirop kal wamog. \v 10 Eden aingniro wamnep so'oag aneko mog so'o sumbaogne sukupnange sembe, mag lu nhon neneko agha mag ele tombare abeneko phae saog uro mabek. \v 11-12 Mag nhon sina Pison nenekori Hawila so'oag kanero yabirop. Hawila so'oag aneko kamna kapna alikinag uro toroba, tingibom warebom aroba kirik kamongkai saonge emas, apna song wali kal, apna leng-leng arop kirik kamna kapna maiknoro torop kirik yogne pibog. \v 13 Mag si phendepne sina Gihon nenekori Kus so'o kanero yabirop. \v 14 Mag si wilindipne Tigris nenekori Asyur so'oag heng walelingkirobag sip yabirop. Mag si tomnena Efrat urop. \v 15 Allah Nuni ponekori nimi sumbaogne neneko, “Eden mog so'o yae wamleri, awe topleri, wamlul,” aro ambarog. \v 16-17 Nimi sumbaogne nenekoag Allahri yubu lelamogti, “Kal mog so'o eneag wamlange tane telamlulam, aghana kal wana nimiri teropba, 'Walinge nene, malinge nene,' aro el tangsirop kal eneogna tululam kom. Temen sum tepna anag agha lag taleba, tebalulam,” seog. \v 18 Wene seogti, Allah Nuni ponekori wanaag agha seneraghogti, “Nengaboog wamnaba sunsunum kom. El yeplamlulne nhon elap sunsunum uro sumbanun,” sembaog. \v 19 Wene sembaogti, so'o agha nia mangkina lebe aroba mog so'oag uropneap, im toman yabiropneap sumbaogne taneko ni poa nimi sumbaog nimi enekoag, “Si engkahilea kembanun,” aro pabiog. Pabiogpa, a'ero-a'ero si engkahiogpa, si engkahiogne taneko sunsunum uro amik babe engelamsiek. \v 20 Lebe aroba mog so'oag uropneap, im toman yabiropneap taneko ni si engkahiogpa, nimi aneko yepnange elap sunsunumne orog wamog. \v 21 Orog wamogpa, Allah Nuni ponekori, “Nimi aneko mangkhauk maple,” sembaogpa, malamog abeneko Nuni Allah ponekori nimi aneko ka'asik nhon lagto tobogti, lagto toboghag aneko sop agha nimbirog. \v 22 Ka'asik lagto tobogne nenekoag kelabo sumbaogti, nengabo anekoag pabiog. \v 23 Pabiogpa, nengabo anekori yubu lelamogti, “El neneog nanap sunsunum, el wamlangena yo'o nari yo'o, sop nari sop agha yag nembal. Ane sembe kelabo\f + \fr 2:23 \ft Ibrani yubuag nengabo sembe “ish” alamang. Kelabo sembe “isyah” alamangne yubu lilim ka'ebiag agha “nengabo agha” senelamang.\f* si engkanun,” seog. \p \v 24 Wene undo uro yabiogne ane sembe nengabori sikini sikinin laplobiagha, ela'angeri elkel tolamlaag agha sin nong nhon sop nhon nenep tangtop. \v 25 Ela'angeap elkelap abeneko kabeog wamdek, aghana sin ali sembamdek kom. \c 3 \s1 Nimiri Allah yubu lipsieka (3:1-13) \p \v 1 Allah Nuni ponekori nia mangkina sumbaogne taneko nusamag wana olog hektopne phae nhon wamog. Phae anekori kelabo anekoag hailamogti, “Allahri, 'Kal wana ni tane teheng kom,' aro ambatsil, te?” aro haibaog. \v 2 Wene seogpa, kelenekori, “Kom! 'Kal so'o eneag wamlange wana ni telamturom,' seo. \v 3 'Ot nusamag wamlange neneog salena babe saelbaheng kom, tena babe teheng kom. Tirumun sum a'unag agha tepna lag talul,' seo,” seog. \v 4-5 Wene seogpa, phae anekori, “A'unag agha tepna lag talul kom,” seog. Seogti, “Allahri leplange nene, 'Kal wana ane tirikti, Na Allah saog uro wamdikti, “Malinge nene, walinge nene,” aro wana hekahileag,' aro yubu orolena lepla,” seog. \p \v 6 Wene seogpa, kelenekori kal “Tururom kom,” seog kal eneko kemelamogpa, kal aneko wana wali wamogpa, kal wana wali wamla aro kembaogti, “Kal wana ane teneba wana hekto yabinilul,” sembaog. \p Wene sembaogti, kal wana aneko tagto teog. Teogti, ela'ange elkelap nhon wamdeka ela'ange tarogpa, teog. \v 7 Terekti, abeneko kemel talamdekpa, kabeog wamdek. “Kabeog wamnam,” aro wana hekahiogpa, kal ara ma'al wiptekti enekarek. \v 8 Ae sinag ae pho alamogpa, Allah Nuni poneko awe anekoag palamogha lilim ka'ebarekti, sin phende abeneko Nuniri ipsileag aro kal liliag toknol talamdek. \v 9 Toknop tarekti, wamdekpa, Allah Nuni ponekori nengabo anekoag, “Tala wamlam?” aro yobog. \v 10 Yobogpa, nengabo anekori, “An aweag yalamlama lilim ka'ebandi, kabeog wamna aro aliri toknol talan,” seog. \p \v 11 Wene seogpa, Allahri, “An kabeog wamlam aro etneri ambatkel?” seogti, “Kal wana teheng kom senne neneko telam, te?” aro haibaog. \v 12 Haibaogpa, nimi nengabo anekori lelamogti, “Kelabo anap wamturom aro tatneomne nenekori kal wana aneko tatnelba, tendi wamna.” \v 13 Seogpa, Allah Nuni ponekori kelabo aneko hailamogti, “Sa'a sembe kal wana ane telam?” seog. Wene seogpa, kelenekori, “Phae aneri yubu neplamneldi, 'Tululam,' selba ten,” seog. \s1 Allahri Adamap Hawaap irikna phibarekpa, sinag tam pibogne (3:14-21) \p \v 14 Wene seogpa, Allah Nuni ponekori phae anekoag yubu lelamogti, “Andi yubu orolenange leplamba, tam nubunge anag palilamna. Nia mangkina lebe aroba taneko, ot an aghabog so'o ina mon moagti lelepto palapmendi, so'o leng-lenga aghabog tero wapmendi, tebalulam aro yo'olangken,” seog. \v 15 Yo'olangken seogti, “Nari salag lelamnari, anap keleneap aisa neneptangto wamturom aro salag palilamna. An anmaboap, kelene elmaboap isa orobog wamtumundi, andi, 'Keleneri elmabo nhon yan pubuag si sapsinun,' aro ulapmenba, eldi andi usog solapto olangkilul,” seog. \p \v 16 Wene seogti, Nuni nenekori kelabo anekoag yubu lelamogti, “An me monag poroapmenba, an me mon maikno telangkilul. Me mangaro anep peram me mon ogti indolamlulam. Andi ana'ange sembe wana maikno seneraglamlulam, aghana eldi arukna nembangkilul,” seog. \p \v 17 Wene seogti, Nuni nenekori nengabo anekoag, “Andi ankel yubu ka'ebalamdi, kal wana teheng kom senonge telamba, andi awe welapmenne mali talamlul aro yo'olangken. Andi awe kilim weyang alapmendi, welapmenne melapmenneog tero wamlulam. \v 18 Yo yoaba, kirikna, werengkel, lea pongkaleba, paiag mo pongoroba aghabog mo tero wamlulam. \v 19 Awe welapmendi, whin yangkalangkel ebog tero wapmendi, tebalulam. An nong so'o agha sumbahiana tebamendi, samoro so'o talulam,” seog. \p \v 20 Wene seogpa, kelabo aneko nimi ni sikinin talul aro ela'ange Adamdi Hawa\f + \fr 3:20 \ft “Hawa” yubu lilim neneko Yahudinangdi yubuag “kamag uropne” aro lilim sao uro wamog.\f* engkaog. \v 21 Engkaogpa, Allah Nuni nenekori sin phende sembe lebe aroba kon agha ag wetnero enekitsiog. \s1 Allahri Adam Hawa Eden so'oag agha yaglambahiogha (3:22-24) \p \v 22 Allah Nuni ponekori wanag agha seneragogti, “Wene sin phende nimi so'oag nimi agha Na saog uro wamdikti, “Malinge nene, walinge nene,” aro wana hekto yabihil. Sindi teban koma ya'ag kamag wamdikag aro, nimiri teropba nimi ya'ag kamag urop kal wana eneko turukang kom,” sembaog. \v 23 Sembaogti, Eden awe so'oag aneko yaglamsiogti, “Nari a'un sumbahisi so'o enekoag welamlulam,” aro Adam neneko ambarog. \v 24 “Nimiri teropba nimi ane ya'ag kamag urop kal peramag babe pirikag, tena babe tirikag,” aro Allah arukna \tl malaikat \tl*Eden so'oag anekoa heng walelingkirobag sip sekitsiog. Sekitsiogne, yae ua unneap, mal tomeag auk pog taktak aropne lemeng-lamang aropne sekitsiog. \c 4 \s1 Kaindi Ilipsae Habel obogha (4:1-16) \p \v 1 Wamdekti, Adam neneko elkel Hawaap mapdekpa, Hawa me monag taogpa me nengabo me mangaro aog. Me nengabo me mangaro aogti, Nani Allahri yeplamneldi me nengabo me tatnel aro me si Kain engkaog. \v 2 Kain mangaro aogti ilipsae Habel babe mangaro aog. Mangkahiogpa, me abeneko nubu tarekti, Habel neneko pham mo'oropne wamogpa, Kain neneko awe wenne wamog. \v 3 Wamdekti, Kain nenekori Nani Allah sembe mhong towaleng kimnun aro aweag mebogne nenne tobogti aukag tabog. \v 4 Tabogpa, Habel nenekori babe elenge pham domba taneko anabiagne samenagne mesah yagne nhon tobogti Ili Allah sembe tabog. Tabogpa, Ili Allahri, “Habeldi taplange wali,” aro Habel sembe awi sembaog. \v 5 Kaindi tabogne mali aro Kain sembe karong sembaogne sembe Kain yo sembaogti whing mali taog.\f + \fr 4:5 \ft Ibrani 11:4 ane kembanep, “Habeldi Allahag seneraklamogti, walinge Allah sembe pibog. Kaindi Allah sembe pibogne El Allah senerop komne pibog.”\f* \fig |alt="Persembahan Habel dan Kain" src="co00614B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="4:5" \fig* \v 6 Whing mali taogpa, Allah El sam el taogti, Kainag, “Sa'a sembe yo talamdi whing mali talamlam? \v 7 Andi walia uahomdi whing sepsebek uro wamsom. Andi, 'Yonge uanun,' sembalamba, malinge an wanaag yanal. Malinge nenekori an wanaag aluklangkel ana malinge seneraglamlamne nene lipsiri hekto wame,” seog. \v 8 Wene seogpa, Kain nenekori ilipsae Habelag, “Aweag pununam,” seogpa, pirekti, aweag anekoa Kaindi ilipsae Habel ya'ag obog. \v 9 Obogpa, Allahri Kainag yubu lelamogti, “Anipsae Habel tala wamla?” seogpa, Kaindi, “Na ekon. Na sop-sop naipsae yae wamsene, te?” seog. \p \v 10 Wene seogpa, Allah yubu lelamogti, “Sa'a sembe tamna nene ualam? Anipsae eneng so'oag yingkilne nenekori nimi yubu saog uro Nanag lelamlange neneno. Anipsae eneng yingkilne andi babe toknobanep kom\f + \fr 4:10 \ft Ibrani yubu samenag Allahri, “Anipsae eneng yingkilneri haum aro Nanag lelamla,” seog.\f*,” seog. \v 11-12 Wene seogti, “Anipsae ya'ag oblamne eneng mog so'oag yingkilana an so'o eneag wamlulam kom, wena babe weltolamlulam kom alamna. Andi awe weltolapmenne, sa'a-sa'a melapmenne, pongona babe pongkalul kom. Ane sembe aingniro wamna koma ina pu alapmendi, as nhonag pang yang ulamlulam,” seog. \p \v 13 Wene seogpa, Kain nenekori Ili Allahag ambarelamogti, “Nani, yaghe! Tam nanag piplamne nene ikin maiknori, nari pomnep kom saog wamla. \v 14 Andi, 'Na wahingag wamleag,' aro so'o walinge nene agha yag lambanelamba, aingniro koma wamneri as nhonag pang yang ulamneri wamneba, nimiri imnikti opnukang,” seog. \v 15 Wene seogpa, Allahri, “Wene selamba, Nari yubu lelamnari, 'Nimiri an opkikpa toro tipto Nari sindi nimi saekpare opsinun,' alamna,” seog. Wene seogti, “Nimiri talaba ibikti obikag,” aro Allahri Kainag kekneba pibog. \v 16 Kekneba pibogpa, Kain neneko Ili whingag agha lambaogti, Eden so'o mombolag sip laplobiagha heng walelingkirobag sip piogti, mog so'o Nod aro engerop so'oag pina wamog. \b \s1 Kaindi mangarobari mangaroba sembe pibogha (4:17-24) \p \v 17 Kain neneko elkelap maptekpa, elkel neneko me monag taogpa, me nengabo me mangaro aogti si Henokh engkaog. Wamekti, Kain nenekori as nubunge nhon ya'aro kirik sengket piro warekto sobaogti, elme si sunsunum uro as Henokh si engkaog. \v 18 Henokh elme Irad, Irad elme Mehuyael, Mehuyael elme Metusael, Metusael elme Lamekh mangaro yabiog. \v 19 Lamekh nenekori kelabo phende topsiogne Adaap Silaap topsiog. \v 20 Ada nenekori Yabal mangaro aog. Yabaldi mangaroba mangarobari tanekori pham maikno pia ulamekti as nhonag tea ko'oa ulamek. \v 21 Yabal ilipsae taptoba si Yubal nenekori mangarobari mangaroba pingkong ona elnang wamekti, pingkong lilim nhon saogne lenne sununnang el wamek. \v 22 Lamekhti kel Sila neneko elme Tubal-Kain mangaro aogpa, eldi mangarobari mangaroba awena nhon sao nhon sao solamekti, yaeap, pisog karog sununneap el wamek. Besi agha nhon saogha nhon saogha sununna elnang wamek. Tubal-Kain elipsa'el si Naama wamog. \p \v 23-24 Lamekh neneko kelabo phende topsiogne abenekoag kibiang toalengep tangtop yubu lelamogti, “Adaap Silaap sepna lemnunne ka'eamturom,” seog. Seogti, “Kain aghabog yonge wamla kom, na babe yonge wamna,” aro sepna seplamogti, \q2 “Nimi nengabo nhon olog uro opneogha sembe nari ya'ag opsi. \q2 Meneng sisua ologha sembe me nengabo nhon ya'ag olopsi. \q2 Allahri, 'Kaindi nimi nhon obogne sembe, Kain opmun tanena Nari el sembe lunuro nimi saekpare opsinun,' seog. \q2 Ane sembe na opnik tanena lunuro opnik nimi eneko teng wilindi opsilul,” \p aro seplamog. \b \s1 Setap Enosap sembe mome toro pibogha (Kej. 4:25-26) \p \v 25 Adamap elkel Hawaap nikag maptekpa, kel enekori me nhon mangaro aogpa me aneko si Set\f + \fr 4:25 \ft “Set” yubu sembe Ibraninangdi, “Tatnel,” aro senelamang.\f* engkaog. Me si Set engkaogne, “Kaindi Habel obogpa me mangaro hane komne agha Allahri Habel lunumna tatnel,” aro me si Set engkaog. \v 26 Set nenekori me nengabo me nhon mangaro aogti si Enos engkaog. Enos wamog li ko'o eneag agha “Nuni Allah mema singkikne,” aro si lena imbaek. \c 5 \s1 Nimi ni sikinisa si Adamag agha Nuh elmaboap ane (5:1-32) \p \v 1 Adam yina nimi sisana ane. Allahri nimi samenag sunulamsiogti Eldamne yameap sunsunum uro nimi sumbahiog. \v 2 Kabuni kelabo sin sumbahiog. Sin mikip nembahiogti sin si “Nimi” engkahiog. \v 3 Adam el wamogne heng kun-kunne teng tombare eptopne no'op tarabare (130) wamogti, eldamnang yameap nongap sunsunum uro me nengabo me mangaro aogti, si Set engkaog. \v 4 Adamdi me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun teng-tengne (800) pin komag agha, liksiog. \v 5 Adam wamogti tebaogne heng kun-kunne teng-teng (930) wamogti tebaog. \p \v 6 Set wamogti heng kun-kunne teng wilindi eptopne tom tarabare (105) wamogti, me nengabo me sina Enos mangaro aog. \v 7 Setdi me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun 807 pin komag agha, liksiog. \v 8 Set wamogne heng kun-kunne 912 wamogti tebaog. \p \v 9 Enos wamogne heng kun-kunne teng wilindi eptopne supnabare (90) wamogti me si Kenan mangaro aog. \v 10 Enosti Kenan mangkaogti me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun 815 pin komag agha, liksiog. \v 11 Enos wamogne heng kun-kunne 905 wamogti tebaog. \p \v 12 Kenan wamogne heng kun-kunne teng phende eptopne ao tarabare (70) wamogti me si Mahalaleel mangkaog. \v 13 Kenandi Mahalaleel mangkaogti, me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun 840 pin komag agha, liksiog. \v 14 Kenan wamogne heng kun-kunne 910 wamogti tebaog. \p \v 15 Mahalaleel heng kun-kunne teng phende eptopne ko'olombare (65) wamogti me si Yared mangaro aog. \v 16 Mahalaleeldi me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun 830 pin komag agha, liksiog. \v 17 Mahalaleel wamogne heng kun-kunne 895 wamogti tebaog. \p \v 18 Yared wamogne heng kun-kunne teng no'opbare (162) wamogti me nengabo me si Henokh mangaro aog. \v 19 Yaredti me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun 800 pin komag agha, liksiog. \v 20 Yared wamogne heng kun-kunne 962 wamogti tebaog. \p \v 21 Henokh heng kun-kunne teng phende eptopne ko'olombare (65) wamogti me nengabo me Metusalah mangkaog. \v 22 Henokhti Metusalah mangkaogti Allahap sae tiptangto wamdekne heng kun teng ko'olombare eptopne wilindi (300) ulamdekti nen meap kelmaboap mangalamsiog. \v 23 Henokh wamogne heng kun-kunne teng naualbare eptopne mekpare (365) wamog. \v 24 Henokh Allahap sae tiptangto ulamdekti Allahri kiliro tobog. \p \v 25 Metusalah heng kun-kunne teng no'opbare eptopne phendeba tarabare (187) wamogti me nengabo me si Lamekh mangaro aog. \v 26 Metusalah Lamekh mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun 782 pin komag agha, liksiog. \v 27 Metusalah wamogne heng kun-kunne 969 wamogti tebaog. \p \v 28 Lamekh heng kun-kunne teng no'opbare eptopne lin tarabare (182) wamogti me nengabo me mangaro aog. \v 29 Mangaro aogti si Nuh aro engkaogne, “Allahri so'o ene wabaogpa eraruk aghana nuri whin uro awe tolamebeag me eneri wana aingnilamsilul,” aro Lamekhti me si Nuh aro engkaog. \v 30 Lamekh nen wamogti me nenneap kelmabo nenneap liksiogne nen heng kun teng no'op tarabare eptopne selek (595) pin komag agha, liksiog. \v 31 Wamogha eldinge heng kun-kunne 777 taogpa Lamekh tebaog. \v 32 Nuh heng kun-kunne wamogha teng sa'o tarabare eptopne mekpare (500) taogpa eldinge me wilindi mangkahiog, sina: Sem, Yafet, apna Hamap. \c 6 \s1 Nimiri mali-malia aghabog ulameka (6:1-8) \p \v 1 Mog so'o sirikag-sirikag nimi maikno likto palamogpa, kelabo maikno mangalamsiek. \v 2 Allah Elmabo tanekori kemelamsiekpa, kelmabo saren walingeog wamek. Wamekpa, sindi wanari, “Toro aukap,” senelamekneog tolamsiek. \v 3 Undo unulamekpa, Nuni Allah ponekori yubu lelamogti, “Nimi ya'ag kamag wamikag, hain Nari tarelamsinne sinna nimi sop, ane sembe heng kun taibuka taubuka ulamlea teng lambareog\f + \fr 6:3 \ft Ibraninangdi yubu mome samenagneag, “Heng kun taibuka taubuka ulamlea teng tompare epto aobare og wamukang,” seog.\f* wamukang,” seog. \p \v 4 Abene li nengabo si “Nefalim”\f + \fr 6:4 \ft Ibrani yubuag, “Nong nubu uro norop nimi,” aro si “Nefalim” engehirop (A'aliroba 13:33). Si “Nefalim” engeropne “paliag agha pelengelahiog nang,” aro engehirop.\f* engehiropne mog so'o eneag wamek. Wamekpa Allah Elmaboap kelabo tanekoapti nimi mangkahiekpa sindi mangaroba mangkahiropne yin sae yo nang wamek. Samenag sin taneko wamekti, log kom uro palisong uro nimi si lehinneog wamek. \p \v 5 Allahri nimi kemelamsiogpa, nimi so'oag nimiri wanaag agha malingeog seneraglamekti, malingeog ulameka kembahiog. \v 6-7 Kembahiogti, “Sa'a sembe sin sumbahisiri, 'So'o eneag wamlulom,' aro ambatsisi?” sembaogti, wana mali taog. “Na mane agha uahi,” aro wana-ag seneraghogti, “Nimi Nari sumbahisinge taneap lebe aroba so'oag wamangneap, imtoman yabiropneap, ni taneko ni Nari kom nembahinun. \v 8 Ot Nuh sembe aghabog Nari awi senelamnange limnun,” sembaog. \s1 Nuh ponekori ulamogne (6:9-22) \p \v 9-11 Nuh ponekori ulamogne ane: Nuh elmabo me nengabo me wilindi abeneko sina Sem, Yafet, Ham mangkahiog. Nimi so'oag nimi Nuh likog ko'oag wamekne tanekori malia aghabog ulamekpa, ot Nuh aghabog Allahap sae tipto wamogti, malia uan koma wamogti, nimi wamek nimiap se'el neneptangto koma wamek. Aghana nimi yogne ni tala-tala wamekne tanekori Allah whingag yoaba aghabog ulamekti, nimi olamsiek. \v 12 Allahri kemelamsiogpa, sindi uanep kom saogneog ulamekti, sik malinge aghabog ulamek. \v 13 Ulamekpa, Allahri Nuh ponekoag yubu lelamogti, “Nimi ni kom taukang aro karepto palilamna. Sindi malia ulamangne mog so'o to'op talamlaba, nimi niap nia mangkinaap orog nembanun. \v 14 Ane sembe kabong mag alip toman piroba nhon polbanep kom kal, kat kal agha sol tolamlulam. Kabong anekoag leka wilniro sobamendi, mag wa'ileag aro paiag simbik babe, aeag simbik babe wiri lelepto sobalulam. \v 15 Kabong aneko sunuro we uro sobalulamagna yan ingiro a'ilina saog tanena, selek teng, phendep teng eneko, teng tombareap epto wilindiba tarabareap sobalulam. Sabo uro sunuro sobalulamagna timbom agha no'op tarabare sobalulam. We uro tai solingkululamagna moromna nualbare saog uro solingkululam. Kabong aneko solapmendi, kabong lomag tika wilindi sobalulam. \v 16 Imagap peyaganoap solapmendi, anabiag keken nhon phobalulam. Kabong aneko paro tara sip ina siram nhon pa'abalulam. \v 17 'Hain eptoba ni orog taik,' aro Nari mag sin nubunge arukaneba, longoro walelamleri, niknibahileba, ni tebaukang. \v 18 'Ot an aghabog toro pipkinun,' aro anag salag lelamna. Andi kelap, anmabori kelaboap, kabongag wa'alulom. \v 19-20 Lebe aroba so'oag uropneap, im toman yabiropneap sin babe ni tebaikag, ane sembe si a'aero wamangne nene uro kelne nhon, yemne nhon anag yaikpa, kabong anekoag toro tobongkahilulam. \v 21-22 A'unap lebe aroba tanekoapti telamluloma maiknoro tobongkalulam,” aro ambarogha sunsunum uro uaog. \fig |alt="Nuh dan anak-anaknya membangun bahtera" src="CO00625B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="6:21-22" \fig* \c 7 \s1 Magdi nimi opsiogha (7:1-24) \b \p \v 1 Olog wameka Nuni Allah ponekori Nuh ponekoag yubu lelamogti, “Nari an kemelangkenba, nimi wamangne anabiag ot an nhonog sikneog ulamlamba anag Nari wana piamna. Ane sembe wene anenge kelabo meap kabong sobaomne nenekoag wa'alulom. \v 2-3 A'un kabongag wa'alapmundi lebe aroba Allah sembe pimnep saogne so'oag yabiropneap\f + \fr 7:2-3 \ft Lebe aroba Allah sembe pimnep komne nhon sao nhon sao wamog. Allahri, “Lebe aroba Na sembe salik-malik pimnep kom,” seog.\f*, im toman yabiropneap, si a'ero wamlange kel nenge saekpare topsimendi tolongolamsimendi, Allah sembe pimnep kom saogne nhon sao nhon sao wamlange ot yemne nhon, kelne nhon topsimendi tobongkahilulam. Magdi niknibahileba ya'ag orog taikag amik sin babe maikno taukangba, ambatkenne nene sunsunum uro ualulam. \v 4-5 Ik saekpare wapmunba, 'Hain eptoba Nari sumbahisinge orog talul,' aro Nari mag nubunge pelengelaneba telamlea inipna teng nhon epto naualbare talul,” aro Nuni Allahri ambarogne sunsunum uro Nuh ponekori ulamog. \fig Kabong Nuhri solingkiogne sunumna ene saog uro wamog.|src="CO00630B.TIF" size="span" ref="6:14" \fig* \s2 Lebe aroba taneko Nuhag yalamekpa kabongag tobongkipsiogha (7:6-16) \p \v 6-16 Allahri lebogne sunsunum uro lebe aroba so'oag yabiropneap, im toman yabiropneap, teropneap, terop komneap, Allah sembe pimnep saogneap, si sisa a'ero kabong anekoag yalamekpa, Nuh ponekori tobongkipsiog. \p Tobongki agha nen ik saekpare wamekpa, mag longolamog sumeneko Nuh, elkelabo, elmabo Sem, Yafet, Ham, sin kelaboap kabong anekoag “Magdi opsileag,” aro Nuh poneko kelabo meap, elmabori kelaboap kabongag wa'alamekti, lebe aroba nimiri pia mo'osiropneap, mo'osirop komneap, mon magti so'oag lelepto yabiropneap, im toman yabiropne ol yagneap, hain eptoba so'oag uroba kel nenge kabongag aneko yalamekpa, Allahri lebogne sunsunum uro Nuh ponekori tobongkipsiogpa, Allahri ina serekahiog. \p Ina serekahiogpa mag longoro walelamogti, mog so'o niknilamog sum Nuh poneko mangaro yabiogne heng kun taibuka taubuka ulamogha heng kun-kunne 600, wal phendepne, ae ik ko'olom tarabare sumeneko mag punguro walelamogpa, imag siba im kupto mag nubunge kuluklamog paghabog ae inipna teng nhon epto naualbare taog. Mag longoro walelamogti, mog so'o niknibaogne neneko li sumene Nuh mangkaekne heng kun-kunne 600 wamogpa uro yabiog. \s2 Magti mog so'o niknilamogha (7:17-24) \p \v 17-18 Mag aneko longoro payangkalamog paghabog ae inipna teng nhon epto naualbare taogpa, kabong aneko pawalelamogti, mag alibag yingkiogpa, pol keaglamog. \v 19-20 Mag aneko maiknoro longolamogti, yim nubunge ta'aro niknilamogti, im ngang tamag walbaogpa\f + \fr 7:19-20 \ft Yahudinangdi yubu samenagneag, “Magdi walbaogha yimag agha we uro tai sip moromna saekpare walelingkiog,” aro pirop.\f*, mog so'o wamloa abeneko ta'aro niknibaog. \v 21-23 Undo unulamogti, Nuni Allahri nia mangkina hain eptopne so'oag yabiropneap, im toman yabiropneap, nimiri mo'osiropneap, peret aro yabiropneap, kelero yabiropneap, nimiap ya'ag orog nenelamsiogti, ot Nuhap kabongag aneko wa'iekneog Allahri toro pipsiog. \v 24 Mag longoro walbaogne neneko lo'oe tan koma wamog paghabog ik teng lambare eptopne naual tarabare (150) taogpa, kabong aneko saignil ingkiog. \c 8 \s1 Mag longkaogne neneko kuluklamogha (8:1-19) \b \p \v 1 Kabong aneko saingnil ingkiogne sembe palilamap. Allahri Nuhap lebe aroba kabongag wa'iekne tanekoap sembe ekon tan koma seneraglamogti, phoana poghogpa, mag longoro walbaogne neneko lo'oe tangtang kuluklamog. \v 2-3 Mag so'oag agha punguro walelamogne taneko kom nenelamogti, imag agha kulukul alamogne taneko kom nenero lepto unulamog abeneko mag longkaogne taneko lo'oe tangtang kuluklamog. Mag aneko lo'oe taogne wal lambare\f + \fr 8:2-3 \ft Ibraninangdi mome samenagneag, “Ik teng lambare epto naual tarabare agha lo'oe taog,” aro pirop.\f* agha lo'oe taog. \v 4 Wal saekne, ik ko'olom tarabare taog sum eneko kabong aneko Ararat sip yim tamag\f + \fr 8:4 \ft Kabong aneko mog so'o mektopne anam lag tan komag saingnil ingkiog.\f* saingnil ingkiog. \v 5 Saingnil ingkiogpa, wal wilindi wamekpa, mag aneko lo'oe tangtang kuluklamogha wal sa'ongeag, ik selek sum eneko yim lag tangtang palamog. \p \v 6-7 Inipna teng nhon epto naualbare wamogti Nuh ponekori keken lepto soroba aneko kubogti winang hamale sae laplobog. Sae laplobogpa, piogha aneko yan kom paghabog mag aneko lo'oe tangtang kuluklamog. \v 8-9 Lo'oe talamogpa Nuh ponekori, “Mag aneko ya'ag lo'oe tal, to?” aro winang mem winang nhon sae laplobog, aghana mag aneko mog so'o ni nikniamogpa winang aneko puna-ag orogti nen samoro kabong anekoag pul aogpa, Nuh poneko sae la'aro winang aneko saelbaogti, nen kabong ae lomag toro pibog. \v 10 Toro pibogti, ik saekbare wamogha nen mem winang aneko sae laplobog. \v 11 Sae laplobog sum eneko ae sinag winang anekori kal zaitun ma'al erenne nhon singkamogti, payaogpa, Nuh ponekori, “Mag lo'oe tal,” aro el taog. \v 12 Nen ik saekpare wamogha Nuh ponekori winang aneko nen sae laplobogpa piogha aneko nen samoro yaog kom. \p \v 13 Nuh poneko mangkaeka heng kun taibuka taubuka ulamogha teng no'op tarabare eptopne saekpare (601), wal selekne, ik selek sum eneko mag aneko ya'ag lo'oe taogpa, Nuh poneko ae imag sobaogne neneko lelekto tilamogpa, mag lo'oe tangto mog so'o mektobag tibaog. \v 14 Ik teng phende eptopne wilindip sum taogpa, mog so'o ya'ag mekog. \v 15 Mekogpa Allahri yubu lelamogti, \v 16 “An anenge kelabo meap, anmabori kelaboap lambahut! \v 17 Lebe aroba so'oag yabiropneap, im toman yabiropneap, nubunge ologne mangap taikti, mog so'o tala-tala wamukangba ni poa lambalulam!” seog. \p \v 18 Wene seogpa, Nuh ponekori elkelap, elmaboap, elmabori kelaboap kabongag agha lanalamekti, \v 19 lebe aroba taneko sisa a'ero poa lambahiek. \b \s1 Nuh Ponekori Allah sembe mhong towalengkaogha (8:20-22) \b \p \v 20 Lambaekti abeneko Nuh ponekori, “Nuni Allah sembe mhong towalengkanun,” aro kirik yangkaogti, lebe aroba so'oag yabiropneap, im toman yabiropneap, Allah sembe pimnep saogne sisa a'ero uropne nhon-nhon obogti, aukag tabog. \v 21 “Nuhri taplange Na sembe wali sembaldi tapla,” aro Nuni Allah awi sembaogti, wanaag agha seneraghogti, “Amik, nimiri malia ulamikne sembe Nari so'o ane yo'obanun kom. Nimi ologhag nolamang liag agha wana malinge seneraglamangne sembe Na wana sesog, aghana hain eptoba ni amik nen kom nembahinun kom. \v 22 Mog so'o ane orog tan koma wamleba, wero mero tero, sonap boboap, ebare mag, inipna kwelekna wamlul,” seog. \c 9 \s1 Allahri Nuhag salag pibogha (9:1-17) \b \b \p \v 1 Wene seogti, Allahri Nuh elmaboap mikip nenero aruklamsiogti, “A'unag agha nimi maikno mangaro pileba, mog so'o ane to'op talul. \v 2 Samenag magti nimi opsin komag nimiap lebe arobaap sin nikag wamek aghana magti opsiogpa, lebe aroba so'oag uropneap, im toman yabiropneap, maghag uropneap a'un sembe log uro wamukang. 'A'un mikip uro wapmundi, lebe aroba saelbamsululom' aro sin ni a'un saeag palilamna. \v 3 'So'oag agha pongoroba telamlulom,' aro Nari tatsisi saog uro wene, 'Lebe aroba taneko babe telamlulom,' aro wene ambarelamsin. \v 4 Ot enengag agha kamag wamnep, ane sembe lebe aroba enengap teheng kom.\f + \fr 9:4 \ft Ibraninangdi samen ulamekne pham kerekto pelengkia ngang kareplamekpa eneng ni palamogpa kembiagha yolamek.\f* \v 5-6 Nari nimi Nandamne yameap sunsunum uro sumbahisi ana a'undi eneng, a'undi hain sembe Nari lumbanun. Lebe arobari opsilea babe Nari lumbanun, nimiri opsika babe Nari a'undi hain lumbanun. Nimi etneri nimi olamsile tanena el neneko nimi yogneri obukang. \v 7 A'unag agha nimi maikno mangkahimunneri mog so'o to'op talul,” seog. \p \v 8 Wene seogti Allahri Nuh elmaboap sin ambarelamsiogti, \v 9-10 “Wene anap anmaboapti mangkahimunneap, lebe aroba so'oag wamangneap, im toman yabiropneap, a'un ni kabong anekoag agha lambalomne, sikindi mangkahyikne sembe babe niag salag palilamnange ane: \v 11 'Nia mangkina hain eptopne ni wamlange nen mag agha opsunun kom,' aro salag ane palilamna. Nen mag nubunge longoro walelamleri, mog so'o ane mali nembalul kom. \v 12-13 Nari a'unap lebe aroba tanekoap a'unag salag palilamnange nene wamle paghabog wamlul. Salag palilamnange nene sembe kekneba Nari yin ene phae mano yame saog uro kokto imag wiriklamna. \v 14 Sop-sop toa pololong aropne payalamneba mano yame lag talamle tanena, \v 15 Nari, 'Nia mangkina hain eptoba nen opsunun kom,' aro salag palilamnange neneag seneraglamnun. \v 16 Nari yin mano yame saog uro lag talamleba Nari kemelamneri, a'unap lebe arobaap sembe salag lelamnange nene kom tanep komdi palilamnange nene sembe el uro wamnun. \v 17 Nari nia mangkina hain ua uropne niag salag lelamnange nene sik senelamlulomba, kekneba Nari yin phae mano yame ane wiriklamna,” seog. \b \s1 Nuh elmaboap sembe lebogha (9:18-29) \b \p \v 18 Nuh elmabo kabong anekoag agha lambaekne taneko si Sem, Yafet, Ham lambaek. Ham elmena sina Kanaan. \v 19 Nuh elmabo wilindi abeneko nimi so'oag nimi ni sikinisang taog. \v 20 Nuh poneko awe weropne wamogti, haing anggur awe wenne alnibaog. \v 21 Haing anggur awe welamogti, ik nhon sum Nuh poneko haing anggur lolteroba mag yonge maikno teogti, nenek salehirop nang saog uro ulamog\f + \fr 9:21 \ft Nimi mog so'o ngaiag sip anggur wana takto palilamang. Palilamangti, anggur loltero mag ane palilamang. Olog ua ulamangba, mag yonge talamla. Nimiri mag ane nubu ten tanena nenek salbahinep aghana nen wamnepti, wana peket tahinep.\f*. Nenek salehirop nang saog uro ulamogti, ag enekto amogne komopto tobogahiogti, elenge ae kalun aeag aneko malamog. \v 22 Nuh poneko karebenang malamogpa Ham nenekori kembaogti, “Naro yabo ambatsineba og sobukap,” aro ambarel pihiog. \v 23 Ambarel pihiogpa, Semap Yafetapti ag nhon toptekti, sa'o tara-tara ag sirikag saelbamdekti, wail toman ko'ol palamdekti, “Nani kerebenang wamla imnunam kom,” aro wail tahip agha ag aneko niknibarek. \v 24 Niknibarekti wamdekpa, mag yonge teogne neneko wana peket taogpa, pukogti, “Hamdi nanag uanep kom saogne ual,” aro \v 25 Hamag yubu lelamogti, \q2 “Anme Kanaan\f + \fr 9:25 \ft Nuhri, “Hamag lag wabanun kom,” aro likipto elme Kanaanag yubu lelamogti, “Ankabo aruknange wapmendi seklenne wamlulam,” seog.\f* seklebale! \q2 Elkabo arukna taleri seklenne wamle! \q2 \v 26-27 Name Sem Ili Allah omeknange wamlaba, \q2 nimiri babe Sem Ili Allah omeklamukang. \q2 Allahri Yafet elenge mog so'o yabto ambatleba, \q2 eldi mangaro mangkahilenge tanekori Sem elmaboap nikag wamukang. \q2 Aghana Kanaan neneko elkabo arukna talul,” \p seog. \p \v 28-29 Mag nubunge neneko longoro walelamogti nimi obsiogha Nuh heng kun-kunne teng no'op tarabare eptopne no'opbare (600) wamogpa, uro yabiog. Uro yabiog aneko nen Nuh heng kun-kunne teng aobare eptopne phendeba tarabare (350) wamog. Heng kun-kunne teng aobare eptopne phendeba tarabare (350) wamogti, Nuh mangkaeka heng kun-kunne 950 wamogpa tebaog. \c 10 \s1 Sem Ham Yafetdi nimi mangkahiekne (10:1-32) \b \p \v 1 Mag nubunge nenekori nimi opsiogpa Nuh elmabo tanekori nimi liksiekne ane. \s2 Yafetdi liksiogne sembe palilamap \li1 \v 2 Yafetdi liksiognena \li2 Gomer, Magog, Madai, Yawan, Tubal, Mesekh apna Tirasap. \li2 \v 3 Yafet elme me yandonge Gomer. Gomerti liksiogne \li3 Askenas, Rifat, apna Togarmaap. \li2 \v 4 Yafet elme Yawandi liksiogne \li3 Elisa, Tarsis apna Kitim nimiap Dodanim nimiap. \li2 \v 5 Yawandi mangkahiogne likto yabiogne sisa nimi ene mag longorop mag abomag urop nimi tala-tala likto mangaro yabiogti, sindi yubu babe yubu a'ero-aero lerop nimi wamek. \s2 Hamdi liksiogne sembe palilamap \li1 \v 6 Ham elmabona \li2 Kush, Misraim, Put apna Kanaanap. \li1 \v 7 Hamdi me yandonge Kush. Kush elmabona \li2 Seba, Hawila, Sabta, Raema, apna Sabtekhaap. \li1 Kush elme Raema. Raema elmabona \li2 Syeba apna Dedanap. \p \v 8 Kushti me nen nhon mangaro aogne Nimrod. Nimrod samenag nimi nubunge so'oag wamogne Nimrod wamog. \v 9 Allahri Nimrod pone yeplamogpa, Allah whingag mana winang yin sae yonge wamog. Wamogpa nimi etne yin sae yo tanena nimiri, “El yonge Nimrod Allah whingag wamog saog uro wamla,” aropti nimiri si lerop. \v 10 Samenag saelbamsiog asna Babel, Erekh, Akad apna mog so'o ni Sinearap. \p \v 11 Nen aneko mog so'o eldi saelbamsinepne nubu nenero Asyur piogti Niniwe apna Rehobot-Ir apna Kalah apna \v 12 Resen sobaog. As tompare abene sobaog aghana as nubu sirikne Kalah sobaog. \b \li1 \v 13 Hamdi me nabinge Misraim. \li2 Misraimdi Ludim nimi mangaro, Anamim nimi mangaro, Lehabim nimi mangaro, Naftuhim nimi mangaro, \v 14 Patrusim nimi mangaro, Kaftorim nimi mangaro, Kasluhim nimi mangkahiogne nimi ene sisana Filistin nimi. \li1 \v 15-18 Hamdi elme Kanaan. \li2 Kanaandi me yandonge mangaro aogne Sidon, nabinge Het, apna Yebusi nimiap, Amori nimiap, Girgasi nimiap, Hewi nimiap, Arki nimiap, Sini nimiap, Arwadi nimiap, Semari nimiap, Hamati nimiap. \p Kanaandi mangaroba sisa as tala-tala likto piogti \v 19 as soro wamekne tane: Sidon, Gerar, Gaza, Sodom, Gomora, Adma, Zeboim apna Lasaap\f + \fr 10:19 \ft As ni si wamlange samenag Israel so'oag ane wamek. Aghana nimi sekelanan nangdi olamsiekti yag lambahiek. Sekelanan nang ene Israel nimi aro wamek.\f*. \v 20 Anena Hamdi nimi sisa likto piogne sindi as babe mo, yubu babe mo likto piog. \s2 Semdi liksiogne sembe palilamap \p \v 21-24 Yafet eldo Sem. Sem elmabo mangaro piognena: \li1 Elam, Asyur, Arpakhsad, Lud apna Aramap. \li1 Aramdi mangkahiognena: \li2 Us, Hul, Geter apna Masap. \li1 Sem elme elabo me Arpakhsad. \li1 Arpakhsadti mangkaognena: \li2 Selah, Selahri mangkaognena Eber. \li2 Ane sembena Eber nimiri, “Nu Sem ilisang wamap,” senelamek. \b \li2 \v 25 Eberti me phende mangkahiognena \li3 samenagne Peleg. Nimi si Peleg anena, “Mog so'o tala-tala a'eptaek,” aro. \li3 Peleg ilipsaena Yoktam. \li3 \v 26-30 Yoktamdi mangkahiognena \li4 Almodad, Selef, Hazar-Mawet, Yerah, Hadoram, Uzal, Dikla, Obal, Abimael, Syeba, Ofir, Hawila, apna Yobabap. Sin nimi likna nenena Yoktamdi liksiogne. \p Sin wamekagna Mesa apna Sefar yim heng walelingkirobag sip. \v 31 Sem sisa-ag agha nimi mangaro likto piogne sin yubu babe a'ero, as babe a'ero, sindi mog so'o babe a'ero tangtang piog. \b \p \v 32 Aghana nimi si wamlange nenena Nuh sisaringe, mag nubunge longol langkalamogdi, opsiogpa, Nuhri me wilindi liksiog aghana sin wilindiri mangkahiekne mog so'o as tala-tala nimi aghabog taog. \c 11 \s1 Ae Mororo Sopso Walelamekpa Allahri Obsiogha \p \v 1 Samen nimi so'oag wamekne taneko niri yubu ot nhonog yubuog lelamek. \v 2 Sin taneko yale heng walelingkirobag sip piekti mog so'o pulu nhon Sinear ibekti so'o eneag wamek. \v 3 Wamekti sin-sin yubu lelamekti, “Ae nhon sobaukap,” aro yubu lelamekti, “So'o winiro aukag tabebeba kirik saog taleba kirik pai so'obai\f + \fr 11:3 \ft Kirik pai wiri haun terenga saogne lelebi kirik pai wiri haun terenga saogne lelebi sopso yangkalamek. Wiri haun terenga saogne nene Kosarek nimi so'oag orog. Wiri haun terenga saogne nene so'oag agha lanaroba.\f* ubu walelameberi sobukap,” seekti so'o winiro tabekti \v 4 lelamekti, “Nun sembe wamukapag as nhon ya'aro solameberi nusamag ae nhon mororo sopso im tamag solingkukap. Sobaberi nun tala-tala taukap kom. Sobabe ae ene nun dam nimi omektangto seneragtangto ka'aseptangto kom-kom wamukap.” \v 5 Wene aro seneraghekti solamekpa Nuni Allahri kemelingkihinun aro kulukulaog.\fig |alt="Pembangunan Menara Babel" src="CO00638B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="11:5" \fig* \v 6 Kulukul aogti Nuni Allah ponekori, “Wene nimi mog so'o eneag wamangne yubu ot nhon, nimi mog so'o as eneag wamangne babe ot nhon, wene alnirobag alnibang, amik wamikti phelektopne ulamukang. \v 7 Ane sembe Na kulukaneri yubu yog-yog nembahineba nhondi nhon yubu ka'ebanep kom wamlul,” seog. \v 8 Wene seogti Nuni Allahri, “Sin unulamangne tanena mog so'oag tala-tala taik,” aro talup lambahiogpa, ae eneko soban koma laploa tala-tala taek. \v 9 Nuni Allahri nimi yubu mo-mo nenelamsiogti, talup lambahiogpa, tala-tala taekag aneko si “Babel\f + \fr 11:9 \ft Si “Babel” aropne nene Allahri “yubu mo-mo nembahiog”.\f*” engkaog. \s1 Sem elmabo mangaro piogne \p \v 10 Sem elmabo ane. Sem heng kun-kunne teng wilindi epto ko'olom tarabare (98) wamogpa magti opsiog. Aneko nen heng kun phende wamogti Sem mangaro aogne teng wilindi epto supna tarabare (100) wamogpa el yandome si Arpakhsad mangaro aog. \v 11 Mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti, Sem wamogne heng kun-kunne teng no'op tarabare epto no'opbare (600) wamogti tebaog. \p \v 12 Sem elme Arpakhsad heng kun teng nhon epto linbare (35) wamogti me si Selah mangaro aog. \v 13 Selah mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Arpakhsad wamogne heng kun-kunne teng ao tarabare epto no'opbare (438) wamogti, tebaog. \p \v 14 Arpakhsad elme Selah heng kun teng nhon epto wilindi (30) wamogti me si Eber mangaro aog. \v 15 Eber mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Selah wamogne heng kun-kunne teng ao tarabare epto selek (433) wamogti, tebaog. \p \v 16 Selah elme Eber heng kun teng nhon epto saekpare (34) wamogti me si Peleg mangaro aog. \v 17 Peleg mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Eber wamogne heng kun-kunne teng ko'olom tarabare epto lambare (464) wamogti tebaog. \p \v 18 Eber elme Peleg wamogne heng kun teng nhon epto wilindi (30) wamogti me si Rehu mangaro aog. \v 19 Rehu mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Peleg wamogne heng kun-kunne teng linbare epto lam tarabare (239) wamogti, tebaog. \p \v 20 Peleg elme Rehu heng kun teng nhon epto lambare (32) wamogti Serug mangaro aog. \v 21 Serug mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Rehu wamogne heng kun-kunne teng linbare epto lam tarabare (239) wamogti tebaog. \p \v 22 Rehu elme Serug heng kun teng nhon epto wilindi (30) wamogti me si Nahor mangaro aog. \v 23 Nahor mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Serug wamogne heng kun-kunne teng linbare epto mekpare (230) wamogti, tebaog. \p \v 24 Serug elme Nahor heng kun teng nhon epto phende (29) wamogti me si Terah mangaro aog. \v 25 Terah mangaro aogti me nenneap kelmabo nenneap mangkahiogti Nahor wamogne heng kun-kunne teng lambare epto naualbare (148) wamogti tebaog. \p \v 26 Nahor elme Terah heng kun-kunne teng phende epto ao tarabare (70) wamogti me si Abramap, Nahorap, Haranap mangkahiog. \b \s1 Terah elmabo sembe lebogha (11:27-32) \p \v 27 Terah elmabo si tane wamla. Terahri me wilindi mangkahiogne Abram, Nahor, apna Haranap. Harandi Lot mangaro aogti nen elme si nhon Yiska mangaro aog. \v 28 Haran neneko ili kamag wamogpa elenge as Ur-Kasdima tebaog. \v 29 Abram nenekori elkel Sarai toro aogpa Nahor nenekori Haran elmangkel Milka toro aog. \v 30 Sarai neneko ibili talamogti me nhon mangaro an koma wamog. \v 31 Terah nenekori elme Haran mangaro aogne Lotap, Abram elkel Saraiap, enero, “Ur-Kasdim so'o eneko laplobiagha as Kanaan pukap,” sembaek aghana as Kharan piekti wamek. \v 32 Pina wamekti Terah mangkaekne heng kun teng saekbare eptopne ao tarabare (205) wamogti Terah mog so'o Kharan agha tebaog. \c 12 \s1 Allahri Abram yobogha (12:1-9) \p \v 1 Wamekpa Nuni Allahri Abramag yubu lelamogti, “Anenge asap, ankaboap, anenge so'oap laplobiagha Nari mog so'o ambatkenenge nhonag pululam,” seogti, \v 2 “Andi mangarobari mangkahyikne tanekori mangkahyikne maikno talamikti, 'Nimi sisa nubunge wamle,' aro mikip nembahineba an si paliag wamleba an pere agha nimi maikno Nari walingena tatsinun. \v 3 Nimiri an yeplangkiikne Nari sin yepsinun. Nimiri an walangkiikne nari sin wabahinun. An pere agha nimi mog so'oag tala-tala wamikne ni walingena tatsinun,” seog. \v 4-5 Abram mangkaekne heng kun taibuka taubuka ulamogha teng phende epto saek tarabare (75) wamogpa Nuni Allahri ambarogne sunsunum uro, “Kanaan so'oag pukap,” aro as Kharan laplobiagha palamekti elkel Saraiap, ilipsari me Lotap, eldi aruknap, sikininge sae agha wamoghap toro aekti palamek. \v 6 Palameka Kanaan so'oag piekti Sikhem peramag kal nubu kal bari tamag More\f + \fr 12:6 \ft Sina More ane mog so'o tomopto nimi si engerop. Ibrani yubuag, “Haing ka'enne, uro yabinepne ambatsiropne” aro.\f* so'oag piek. Piekag aneko Kanaan nimi wamekag piek. \v 7 Wamekpa Nuni Allah poneko Abram whingag lag taogti, “Mog so'o nene andi mangarobari mangaroba tatsinun,” aro ambarog. Ambarogpa Abram nenekori, “Nani Allah na whingag lag talne sembe mhong towalengkimnun,” aro kirik yangaro pibog. \v 8 Kirik yangaro pibogti, “Mag kwasag sip punun,” aro piogti heng walelingkirobag as Ai anabi as Betel heng purukul pirobag anabiag ae kalun ae soro wamog. Aneko wamogti, “Nuni Allahag mili molona lemnun,” aro mhong towalengenag nhon yangaro sobaog. \v 9 Wameka nen lamba palamekti Negeb\f + \fr 12:9 \ft Ibrani yubuag, “Negeb” anena nuri yubuagna “so'o mektobag”.\f* so'o mektopneag kulukul palamek. \s1 Abram Mesir piogha (12:10-20) \p \v 10 Negeb so'oag aneko pina wamekpa, kwaneng yo nubunge wamogpa, “Kwaneng erarukti Mesir pukap,” aro palamek. \v 11 As Mesir peramag piekti elkel Sarai ambarelamogti, “An saren haing elel wamlamba \v 12 Mesir nimiri kembaghiikti, “Kelene Abram elkel wamla,” aro seneraghikti an lililangkiikti na opnukang. \v 13 Ane sembe andi, 'Na Abram ilipsa'ael wamna,' semenba sindi an sembe na opnukang kom. Sindi an sembe, 'Ilipsa'ael wamla,' aro nanag walia ulamukang,” aro ambarog. \v 14 “Walia ulamukang,” aro Sarai ambarogpa, Mesir piekpa Mesir nimiri kemelamekpa Sarai saren kemerop wamog. \v 15 Mesir nimi sembe yubu sia leropne Firaun\f + \fr 12:15 \ft Firaun nimi si kom. Ene nimi sisag. Ili Firaun samenne teban tanena elme lunuro ili si lunumna Firaun waelbanep.\f* wamog. Firaundi yubu eptopnang tanekori babe ibekti, “Saren walinge yal,” aro sikini ambarel piek. Ambarel piekti Sarai poa Firaundi aeag pelepto payaek. \v 16 Payaekpa Abram sembe, “Sarai eldo wamla,” aro Firaundi walia Abramag ulamogti Firaun eldamnang arukna-ap, pham domba, kambing, sapiap, popsirop pham keledai, untaap pogto tatsiog. \v 17 Firaundi Abramdi kel tobogne sembe Nuni Allahri Firaundi ae lomap, ilipsaboap sembe nikna nubunge Allahri elag pibog. \v 18 Nikna nubunge pibogpa Firaundi Abram yobogti, “Andi sa'a sembe, 'Sarai nari kel,' sen koma orolenange ambatneom? \v 19 Sa'a sembe, 'Naipsa'ael,' aro orolena lebomba nari tomno? An kel ane wamlaba toro agha pululam,” seog. \v 20 Seogti, “Abram elkelap elenge aba ni toro agha as eneag agha lambaukangpa enero pabhululom,” aro Firaundi eldi arukna tanekoag arukahiog. \c 13 \s1 Abramap Lotap ina a'ep tareka (13:1-13) \p \v 1 Abram babe Lot babe sikinenge aba sikin kelabo toro agha Mesir so'oag agha Negeb sip palamek. \v 2 Sin pina wamekti, pham Abramdinge maikno taogpa, wali-walia leng-leng aroba kirik emas perak wamogpa, tupne wamog.\fig |alt="Perjalan Abram dan rombongannya" src="CO00642B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="13:2" \fig* \v 3-4 Inaghag maba palamogti, Negeb so'oag agha Betel piog. Piogti Betelap Aiap anabiag samenag, “Allahag mhong towalengkanun,” aro kirik yangaro piboghag aneko wamogti, Nuni Allah omeklamog. \v 5 Abramap Lotap palamdekne abeneko Lotdinge aruknaap, pham domba, kambing, sapiap, ae kalun aeap maikno wamog. \v 6-7 Wamogpa, abene li Kanaan nimiap Feris nimiap mog so'o aneag babe wamek. Undo wamekti, sindinge pham maikno wamogpa sindinge pham pia unag sunsunum kom wamog. Sin nikag wamnep kom saog wamog. Abramdi pham yae ua urop nimiap Lotdi pham yae ua urop nimiap ol dalamekpa \v 8 Abram nenekori Lotag yubu lelamogti, “Anap nanap andi phamap, nari phamap, pia yae ua urop nangap tana sunsunum komdi nunna elkae-elkae. \v 9 Ane sembe mog so'o ane sabo wamlaba an babe mo tamenba na babe mo tanun. An waneng sip tanamen tanena na sirik sip tanun. An sirik sip tanamen tanena na waneng sip tanun,” seog. \v 10 Wene seogpa Lot whing kanebom agha tilamogpa Yordan sip Zoar ina agha mag lu wali wamogti samen Allahri Eden so'o walinge sumbaogne neneko saog wamogha tibog aog. Nene unu arekne nene anam Nuni Allahri Sodom nimiap Gomora nimiap opsin komag uarek. Mog so'o unu arekne nene samen Mesir mog so'oag sukuptopne walinge sa'a nia mangkina wamogne saog mog so'o wamog. \v 11 Undo wamogpa Lotti tibaogti, “Mag Yordan sip so'o pulu waliag na ngai tanun,” aro Abram laplobiagha heng walelingkirobag sip piogti wamog. \v 12 Abram Kanaan so'oag wamogpa Lot mag Yordan pulu waliag wamogti ae soro Sodom peramag wamog. \v 13 As Sodom wamek nimi tanekori Nuni Allah wail ibarelamekti yonge aghabog maikno ulamek. \s1 Abram Hebron ko'oro piogha (13:14-18) \p \v 14 Lot neneko, “A'ero wamnunam,” aro piogpa Allah Nuni ponekori Abramag yubu lelamogti, “Sekamlamag anea mog so'o tibalulam, heng walelingkirobag sip, purukul pirobag sip, mag luag sip, kwasag sip wali uro tibogalulam. \v 15 Mog so'o tibalama ane, anap anmabo amik mangaro pululneap sembe ya'ag an saeag pimnun. \v 16 Nari andi mangaroba maikno nembahineba so'o lenglenga saog uro mog so'o to'opto pulul. Andi mangaroba taneko so'o lenglenga saog taleba nimi etneri babe so'o lenglenga a'elbanep kom saog wamleba andi mangaroba taneko babe a'elbhukang kom. \v 17 Nari mog so'o nene anag pimnundi wene sekmendi mog so'o kemeroa yabululam. Sabo wamla do, kom do?” seog. \p \v 18 Wene seogpa, Abram nenekori ae aneko kwerekaogti as Hebron peramag Mamre\f + \fr 13:18 \ft Mamre anena nimi si. Nimi si Mamre ane Mamre so'o ngainge wamog. Ane sembena mog so'o ane babe Mamre si engkaek.\f* kal bari nubu kal wamoghag ae kalun ae sol piogti, Nuni Allah sembe mhong towalengenag sobaog. \fig |alt="Abram mempersembahkan korban kepada Allah" src="CO00645B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="13:18" \fig* \c 14 \p \v 1 Wamekti Babilonia nimi sikindo yubu sia leropne Amrafelap, Elasar nimi sikindo Ariokhap, Elam nimi sikindo Kedorlaomerap, Goyim nimi sikindo Tideal, sin tombare ma'aptaekpa \v 2 Sodom nimi sikindo Beraap, Gomora nimi sikindo Birsyaap, Adma nimi sikindo Syinabap, Zeboim nimi sikindo Semeberap, mog so'o Bela si nhon Zoar nimi sikindoap, sin lambareap taekpa sin mal talamek. \p \v 3-4 Mal tabaekne tam ane sembe sarikto lelamap. Nimi nubunge Kedorlaomer nenekori sin lambare abeneko saelbamsiog paghabog heng kun taibuka taubuka ulamogha aobare taog. Aobare taogpa heng kun nhonag sin lambare nangeneri, “El mombolag wamukap komdi sae lipsilul,” aro ma'aptaekti sikindo yabo yin saleropnangdi as Sidim puluag poloro wimbahiek. Poloro wimbahiekag aneko wene “Mag Teptop Mag” aro engerop. \p \v 5 Heng kun phendepneag nimi nubunge Kedorlaomer neneko elkabo mal taropnang elag sip taeknangdi, “Mal tabaukap,” aro yaekti as Asyterot-Karnaim anekoag as Refaim nimi\f + \fr 14:5 \ft “Refaim nimi” anena nong nuburo norop nimi wamek.\f* oro luknulamsiekti as Ham anekoa Zuzim nimi olamsiekti as Syawe-Kiryataim anekoa Imim nimi opsiekti \v 6 Hori nimi yim Edom\f + \fr 14:6 \ft Yim Edom samenag sina Seir.\f* tamag wamekne sarenelepto olamsiekti pai aldesag as El-Paran peramag pilbhiek. \v 7 Pilbhiekti samoro yalamekti as En-Mispat\f + \fr 14:7 \ft As En-Mispat ane sembe wenena si wendogne si Kades engkaek.\f* yaek. Yaekti Amalek nimiringe so'o ni pin wa'iogti ni mali nembaogti Amori nimi as Hazezon-Tamar taneko wamekne babe olamsiekti oro luknu-luknu phiek. \v 8 Sin taneko oro luknu pahiekpa Sodom, Gomora, Adma, Zeboim, Bela\f + \fr 14:8 \ft Bela mog so'o ane babe Zoar si engerop.\f* nimi sikindoyabo lambare a'ero wamekne tanekori sikinipsabo yin saleropnang longkitsiekti \v 9 Elam, Goyim, Babilonia, Elasar nimi sikindoyabo a'ero uropne tombare abenekoap mal talamek. \p \v 10 So'o Sidim puluag aneko pensal waronne saogne longoroba maikno longo-longo piamekpa Sodom Gomora nimi sikini yabo phendeap sikinipsabo yin saleropnangap logti mal talamekag laplobiagha merero palamekti sin yin saleropnang nimi maikno pensal waronne saogne longorobag aneko selengag eba timbaek. Timbaekpa nenne yimag sip piek. \v 11 Piekpa nimi nubunang tombare abenekori Sodom Gomora nimiri sikiningeaba tenaba tanekoap haogha toro agha piek. \v 12 Abram Ilipsae elme Lot neneko babe Sodom wamogpa nimi isa nimi tanekori sae kaupto pabalamsiekti elenge aba babe toro aek. \v 13 Undo unu aekpa nimi nhon laniptaogne nenekori mal tabekne sembe Ibraninge Abramag ambarel piog. Abram neneko kal bari nubu kal Amoringe Mamre ponekori kal tamag wamog. Mamre poneko elkabo Eskolap Anerap Abrahamap ma'aptangto wamek. \v 14 Ilipsae elme Lot neneko sae kaupto poroa piang ana Abramdi ka'ebaogti eldi mabo mal yo uro taropnang teng ko'olombare eptopne saek tarabare (318) poloro wimbahiogti nimi tombare abeneko sarekerepto as Dan pilphiek. \v 15 As Dan aneko poloro wimbahiogti inipnag nimi isa nang eneko sarenelebom-nelebom agha olamsiekti as Damsyik phibom agha mag luag sip as Hoba peramag pilphiek. \v 16 Undo unulamekti nia mangkina haogha tobeka tanekoap Lotap kelaboap nimi orange sae kaupto paphiekne tanekoap Abramdi taulpahiog. \v 17 Abram nenekori Elam nimi sikindo Kedorlaomerap yubu sia leropnang elag sip taekneap taneko oro pabalamsiekti oro luknubahiekti samoro yalamekpa Sodom nimi sikindo poneko as Syawe puluag Abram whingag piog. Sodom nimi sikindo Abramap haiptarekagna nen si nhon “Yubu Sia Lerobag” engerop. \p \v 18 Salem nimi sikini nubunge Melkisedek Allah Mikip Phelektopne arukna wamogti, memne Allahap nimiap sembe anabiag uropne wamog. Wamogne ponekori babe kwaneng rotiap mag anggur magap Abram sembe poa piogti \v 19 wali aro kiplamogti, “Allah Mikip Phelektopne imap so'oap sumbaogne nenekori o'ona sembangkeldi yeplangkelul. \v 20 Allah Mikip Phelektopne nenekori nimi isa nimi wamangne an saeag piboba El omeklamukap,” seog. \p Wene seogpa Abramdi nimiri saeagha talupto tobogne taneko palu sa'obare wimbaogti “Allah yeplamnelba, oro luknubahin,” aro Melkisedek palu nhon tarog. \v 21 Tarogpa Sodom nimi sikindo ponekori Abramag yubu lelamogti, “Naringe Kederlaomerdi toboa nen andi el sae agha talupto tobomne an talapmendi ot nimi naipsabo saelbahiomne nen samoro nandamne tatnululam,” aro molbaog. \v 22 Wene aro ambarogpa Abramdi yubu lelamogti, “Nuni Allah Mikip Phelektopne imap so'oap sumbaogne whingag ot sik uro lemnunne ane: \v 23 Andi amik lelapmendi, 'Nia mangkina tatsiba Abram tupne taog,' semenag ane sembe andinge wet sop olog babe na olog babe toro anun kom. \v 24 Ot Naipsabori teongne aghabog tatkenep kom saog wamla. Nangkabo Aner, Eskol, Mamre nanag sip taongne sin saeag taongeog toro aukang,” seog. \c 15 \s1 Allahri Abramag salag pibogha (15:1-21) \p \v 1 Wamogpa Abram nenekori haing uamna kwelekamna senenag agha uro yabinepne kemelamogpa Nuni Allahri Abramag yubu lelamogti, “Abram, log sembaheng kom! 'Malinge anag taleag,' aro Nari an piangkeneri kamna nubunge tatkinun,” seog. \v 2-3 Wene seogpa Abramdi yubu lelamogti, “Nani Allah sa'a aba agha Andi na tatnululam, Nani na me nhon tatneom komba na me koma tebaneba naringe sae agha nari arukna Eliezer Damsyikne ponekoag talul,” seog. \v 4 Wene seogpa Allahri yubu lelamogti, “Nimi etneag babe andinge sae agha elag talul kom. Ot andi me taptopneag andinge sae agha elag talul,” seogti \v 5 Abram enero asag poa lambaogti ambarelamogti, “Imag tiwalengkipmendi imberea tiwalengkiplulam! Imberea a'ilbanep kom wamla saog uro andi mangarobari mangkahyikne taneko maikno taukang,” seog. \v 6 Allahri lebogne nene sembe Abramdi, “Ot sik uro lepla,” aro seneraglamogpa, Nuni Allahri Abramag wana piamog. \p \v 7 Kwelekaogpa, nen Abramag Allahri yubu lelamogti, “Na Nani Allah wamna. 'So'o ane an ngai talulam,' aro Nari Ur-Kasdim so'oag agha enero payaghai,” seog. \p \v 8 Wene seogpa Abramdi Allahag hailamogti, “Nani Allah nubunge, Andi, 'Mog so'o ane tatkinun,' selam aghana, kekneba uamenba 'Sik uro lepla,' sembanun,” aro haibaog. \v 9 Haibaogpa Nuni Allahri, “Pham sapi kelne nhon, kambing kelne nhon, domba yemne nhon heng kun wilindi ubu piamangneap winang mem winang ologne nhon, nubunge nhon tarel anululam,” seog. \v 10 “Tarel anululam,” seogpa payaogti pham taneko usoghag agha amuag serelingkiogti lelero palilamogti winang abeneko ningki oro pibog. \v 11 Pibogti wamogpa winang pham kalerop winang yingkina tukap aro ulamekpa Abramdi yaglamsiog. \v 12 Heng purukanep peram ulamogpa Abram kwhaingti mangkhauk mabog abeneko inipna tuka'ag aropne logne niknilaog. \v 13 Tuka'ag seog abeneko Allah yubu lelamogti, “El uro wamlulam, andi mangarobari mangkahyikne taneko heng kun teng naual tarabare\f + \fr 15:13 \ft Samenag yubuag, “Heng kun teng mekpare eptopne no'op tarabare (400)” mome torop.\f* ane ni wamikpa nimiri asag agha sekelanan nimi aro arukna maikno aruklamsiikti olamsukang. \v 14 An anisag yabo arukna nembamsiikti olamsiik nimi taneko sindi ulamikne sembe Nari lumbahineba anisag yabo lanalamikti nia mangkina poro agha lambaukang. \v 15 An aghabogna anenge nimi sisa likna pimenba, hong kul wangkeleba, wana aingniro tebamenba, so'oag sikkukang. \v 16 Aghana nimi sisa andinge nimi likna tomne neneko samoro ane yaukang. Amori nimi mog so'o ngai nimi yonge aghabog ulamangne Na wana sesog wamnel kom. Wana sesog uanele sum lumbanun,” seog. \v 17 Heng purukaogti imbaogpa Abramdi kemelamogpa auk una-ap whea-ap pham kalero phendeag piroba anabiag auk una mhong yarut alamogpa whea auk pog tagtag alamogpa yabalamog. \v 18-21 Undo unulamog abeneko Allahri sumene Abramag salag lelamogti, “Andi mabo mangaroba-ag mog so'o nene anag Mesira yalamlari mag nubunge Efrat neneag. Keni nimiri so'oap, Kenas nimiri so'oap, Kadmon nimiri so'oap, Het nimiri so'oap, Feris nimiri so'oap, Rafaim nimiri so'oap, Amori nimiri so'oap, Kanaan nimiri so'oap, Girgasi nimiri so'oap, Yebus nimiri so'oap andi mangaroba-ag tatsinun,” seog.\f + \fr 15:18-21 \ft As si lebapneap nimi sisaap sembe Allahri, “Mog so'o teroba orog nembahineri Abram eldi mangaroba-ag tatsinun,” aro lebog.\f* \c 16 \s1 Hagar elme Ismael sembe lebogha (16:1-16) \p \v 1 Abram elkel Sarai neneko me mangaroan koma wamog. Wamekti Mesir kel nhon si Hagar el arukna wamog. \v 2 Wamekti Sarai nenekori Abramag ambarelamogti, “Nuni Allahri nanag, 'Me mangaro alul kom,' senelamlaba an nari arukna aneap maptumunba eldi me nhon mangkatnelul senelamna,” aro ambarogpa Abramdi, “Wali leplam,” seog. \v 3 Wene seogpa Sarai nenekori, “Na arukna toro alulam,” aro Abram tarog. Tarog li eneko Abram Kanaan wamog paghabog heng kun taibuka taubuka ulamogha heng kun sa'obare taog. \v 4 Abram neneko Hagarap maptekpa me monag wamogpa, “Me monag wamnel,” aro Hagar el taogti Hagar neneko omektangto, nongkotno aro Sarai mombolag nenelamog. \v 5 Mombolag nenelamogpa Sarai nenekori Abramag yubu lelamogti, “Nari arukna Hagar neneko nari tatkenoba me monag taonge neneko el taori na mombolag nenelamnel. Andi uaomne neneri na mali nenelamnel. Ane sembe tam nun phendeag wamlange nene Nuni Allahri og tam karebalul,” seog. \v 6 Wene seogpa Abramdi, “El neneko an arukna wamlaba an saeag wamla. Andi sembamlamne wali elag ualulam,” aro ambarogpa Sarai nenekori Hagar nenekoag yonge maikno ulamogpa logti lambaog. \v 7 Lambaogti palamogti mog so'o Syur pirobag aldesag mag lu pirobag piogti wamogpa Nuni Allahri Ilipsae arukna malaikat nhon poghogpa Hagarag yaogti \v 8 yubu lelamogti, “Sarai arukna Hagar, an talaba yalamdi, 'Tala punun,' aro ulamlam?” aro haibaogpa, Hagar nenekori, “Na logti Sarai neneko laploa yalamna,” seog. \v 9 Wene seogpa Allah arukna anekori, “Samoro elag pimendi wamlulam, wali an eldi mombolag nenelangkilul,” aro wene seogti nen yubu lelamogti, \v 10 “Nari an mikip nembahineba andi mangarobari mangkahyikne taneko maikno taikpa nimiri a'ilbahinep kom wamlul. \v 11 Olog wapmena me nengabo me mangaro alulam. Mangaro amendi, 'Na mali uro wamnaba Nani Allahri ka'ebaneori me nengabo me tatnel,' aro me si Ismael\f + \fr 16:11 \ft Ibrani yubuag, “Allahri ka'ebaneo,” aro me si Ismael engkaog.\f* engkalulam. \v 12 An anme neneko pham pai pham\f + \fr 16:12 \ft “Pai pham” Ibraninangdi yubuag “pham 'keledai' pai pham,” aro engerop.\f* saog uro haing whi wamleri elkaboap ni aisa neneptangto wamikpa eldi, 'Nimi opsinun,' aro ulamleba sindi babe, 'El obukap,' aro ulamukang,” aro ambarog. \v 13 Ambarogpa Hagar neneko wana-ag agha hailtalamogti, “Allah kemelamnelne neneko sumene imna, welaro amik el si engkanun?” aro “El-roi” aro engkaog.\f + \fr 16:13 \ft Ibrani yubuagna si “El-roi” aro engeropne, “Allah kemelamsilne” aro engerop.\f* \v 14 Ane sembe mag so'o waliropne Kades anabi Bered anabiag mag so'o waliropne neneko sina, “Beer-lahai-roi,” engkaog.\f + \fr 16:14 \ft Ibrani yubuagna, “Allah ya'ag kamag uropne ponekori imneoghag” aro si “Beer-lahai-roi” aro engerop.\f* \p \v 15 Nen Saraiag sambaogti, olog wamogha Hagar nenekori me nengabo me mangaroaogpa Ili Abram ponekori me si Ismael engkaog. \v 16 Me si Ismael engkaog li eneko Abram heng kun mangaro yabiogne teng wilindi eptopne lambare (86) wamog. \c 17 \p \v 1 Abram mangaptaogne heng kun taibuka taubuka ulamogha teng wilindi eptopne sa'o tarabare (99) wamogpa, Nuni Allah Abram el whingag lag taogti yubu lelamogti, “Na Na'uni Allah Imap So'oap Saelbamnange.\f + \fr 17:1 \ft Yahudi yubuagna si “El-Syadai” engeropne anena, “Allah Nia Mangkina Saelbamlange” aro.\f* Andi Nari yubuog ka'elapmendi, 'Uaho,' senelamnangeog ulamlulam. \v 2 Nari anag salag palilamnari, 'Anmabo anisag yabo maikno taukang,' aro salag palilamna,” seogpa, \v 3 Abram neneko whing tahip yabu sanukto pulingkiogpa Allahri yubu lelamogti, \v 4-5 “Nari anag salag lelamnange nene: Nimi sisa nubunge mog so'o a'ero-a'ero wamik nimi sikinisang an talulam. Ane sembe an si samenne Abram alangkeapne nene kom wamleba wene wendog si, 'Abraham\f + \fr 17:4-5 \ft El si Abram agha Abraham aro engkaogne nene, 'Nimi mog so'oagne sikinisang,' aro engkaog.\f* wamlulam,' aro engelangkeken. \v 6 Nari anag nimi likna pimneba, andi mangarobari mangkahyikne taneko maikno taikti, as nubu tangto a'ero-a'ero wamikti yubu a'ero-a'ero lelamukang. Sin taneko anabiag agha yubu sia leropnang raja babe seklamukang. \v 7 Nari anap anmabo amikneap, 'Na Na'uni Allah Na wamnun,' aro salag palilamnange nene ya'ag wamlebog ekon tan koma wamlulom. \v 8 So'o Kanaan ane an nimi sekelanan nang saog uro wamlam aghana, an anisag yabo sembe so'o ane 'Ngai taukang,' aro tatsineri, sin sembe Sikini Allah Na wamnun,” aro lelamogti, \v 9 “Nari salag palilamnange nene anap, anmaboap, anmabo amikneap sae mikip uro saelbamlulom.” \v 10 Allahri lelamogti, “Nari salag palilamnange nene ekon tan koma el uro wamlulom aro anap, anmaboap nengabo niap nengabo kon karebel talamlulom.\f + \fr 17:10 \ft Abrahamap eldi me mangaro mangkahiyikneap sindi mabo kere kon sirikag kareplamekti, kere sirikag kon tepto sanuklamekpa, Abrahamap eldi maboap nengabo mangkahiyikneap sembe Allahringe wamna aro kekneba ya'ag taog.\f* \v 11-13 Me nengabo me mangalamsimunne ik lin sum talamle tanena kon kareplamsululom. Andamne, arukna anenge asag agha mangap taikneap, as yoghag agha kamna kapto tolamsimunneap, me nengabo me ni kon kareplamsululom. Nari anag salag palilamnange nene ya'ag wamlulne sembe el uro wamlulomba, kon karepnange nene kekneba a'unag wamlul. \v 14 Kon kareptop kom nimi taneko, 'Allahri lebogne irikna phibaek,' aro a'un, Na, Namabo anabiag agha iksibitsululom,” aro ambarog. \p \v 15 Ambarogti nen yubu lelamogti, “An ankel Sarai alamangne neneko si samenne lipsimendi si wendogne Sara engkalulam. \v 16 Elag walinge pimneri Nari el mikip nembaneba me nengabo me mangkatkilul. As nubu tangto a'ero-a'ero wamikne sikinin el wamlul. Eldi mangaroba mangarobari mangkahyikne anabiag nimi nubunang raja yubu lennang babe seklamukang,” seog. \v 17 Wene seogpa Abraham neneko whing tahip yabu sanukto pulingkina seneraglamogti, “Nimi ya'ag sabal tangto heng kun teng wilindi eptopne supna tarabare undo pinneri me mangaro anep te? Sara neneko babe ya'ag sabal taori heng kun teng wilindi eptopne supnabare tao. Huro me mangkalulne sembe?” aro wana-ag ogsolamog. \v 18 Wene senero Allahag yubu lelamogti, “Andi leplamne nene, 'Ot Ismael aghabog Abraham lunumna wamla,' aro ulamlulam,” seogpa \v 19 Allahrina, “Wene sembaheng kom! Ankel Sara nenekori me nengabo me mangkatkeleba si Ishak engkalulam. Nari anag salag lelamnange nene sunsunum uro anme Ishakti mangkahilenge babe Nariog saelbamsineba wamukang. \v 20 Ismael sembe babe andi molbalamne nene sunsunum uro ulamnun. Nari el mikip nembaneba eldi mangaroba mangarobari mangkahyikne maikno taukang. Ismael elmabo nengabo aobare mangkahileba yubu lennang wamukang. Elag agha nimi likto pilenge Nari as nubu nene-nene pihinun. \v 21 Aghana, heng kun amikne nonoag andi kel Sara me nengabo me mangatkilul. 'Sara me mangatkilulne Ishak sembe salag anag pipsinge neneko el saeag talul,' aro nen salag palilamna,” seog. \v 22 Wene aro ni ambarogti Abraham laplobiagha piog. \p \v 23 Laplobiagha piogpa sumeneko sum Abraham nenekori Allahri ambarogne sunsunum uro elme Ismaelap eldi aeag agha kaubuni mangkahiekneap kaubuni agha kamna kapto topsiogneap sumeneko sum ni kon karebahiog. \v 24-27 Abraham ya'ag sabal taogti heng kun teng wilindi eptopne sa'o tarabare (99) wamogpa Ismael heng kun naualbare wamog heng kunag agha sin phende babe kareplamsiekti ae enekoag kaubuni wamekneap ni kon karebahiek. \c 18 \s1 Allahri Abrahamag, “Me nengabo me nhon tatkinun,” aro salag lebogha (18:1-15) \p \v 1 Wameka Abraham neneko kal bari Mamre ponekori nubu kal tamag peramag wamogpa, Nuni Allah el whingag lag taog. Ae sumeneko sum ae siro heng pobori ae tomae ina siramag pukamogti \v 2 whing ebom agha kemelamsiogpa nimi wilindi el whingag sekamek. Sekamekpa tibahiogti Abraham neneko sekom agha sinag merero piogti yabu sanukto sin whingag pulingkina, \v 3 “Nani yabo, a'undi na sembe o'ona sembamnelomdi yalomba a'epihibom agha peneheng kom. Na a'un arukna wamnari \v 4 mag tebarel ahineba yan a'elbamundi kal tamag anea tektek eplulom. \v 5 A'un tektek eplapmunba na kwaneng roti toarel ahinenge timundi mikip tahileba pululom. Nani yabo, nanag yalom ana tektek epna koma pululom kom,” seogpa sindina, “Wah naba nangkae, andi leplamne nene ualulam,” seek. \p \v 6 Wene seekpa Abraham neneko elamag-elemag aeag wa'iogti Sara ambarelamogti, “Kwaneng wilindinang maiknoro tukanga sembe sae etparero topmendi winiro taplulam,” aro ambarogti \v 7 merero pham mo'orobag piogti pham sapi me walinge mesa yagne nhon tobogti, “Elemag oro yobalulam,” aro eldi arukna-ag tarel aogpa elem-elem yobaog. \v 8 Elem-elem yobaogpa pham sop yobaogne taneko nimi yaek nimi tanekoag pham sop yorobap kwaneng rotiap pham mum mag lolteropneap pham mum agha likto teropneap tarebihiogpa telamekpa el kal eneko tamag sekamog. \v 9 Sekamogpa sindi yubu lelamekti, “An kel Sara tala wamla?” aro haibaekpa, “Aeag wamla,” aro ambatsiog. \v 10 Ambatsiogpa sin taneko nhondi yubu lelamogti, “Heng kun nonoag an kel Sara nenekori me mangaro aleri wamleag na samoro anag yanun,” seog. \fig |alt="Sara mendengar pembicaraan malaikat" src="CO00655B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="18:10" \fig* \p Wene alamdek abeneko Sara neneko ina siram mombolag sip sin wailag wamogti ka'eamsiog. \v 11 Abene wamdek li Abrahamap Saraap ya'ag sabal wamdekti Sara babe eneng wal yalamog kom. \v 12 Undo wamdekti Sara nenekori, “Na na'angeap ya'ag sabal tanomo, na kon babe halo seneo aghana huro na'angeap mapnunamne sembe?” aro wanag ogsolamog. \v 13 Ogsolamogpa Nuni Allahri Abrahamag hailamogti, “Sa'a sembe Sara wana-ag agha seneraglamlari, 'Na sabal tanori huro me mangkanun?' aro ogsobal? \v 14 A'uni Allahri uanep komne nhon wamla, te? Nari lemna saog uro heng kun nonoag an kel Sara nenekori me nengabo me mangaro aleba wamtumunag samoro yanun,” aro ambarog. \v 15 Wene aro ambarogpa Sara nenekori logti, “Ogsoban kom,” aro keneno seog. Keneno seogpa Nuni Allahri, “Andi sik uro ogsobalam,” aro ambarog. \s1 Abrahamdi Sodom nimi sembe Allahag molbaogha (18:16-33) \p \v 16 Wene aro nimi wilindi abeneko nimi nhondi ambarogpa sin wilindi abeneko lambaekti palamekpa Abrahamdi, “Ina-ag pil pihinun,” aro nhon palamek. Palamekti as Sodom tirobag piekti \v 17 Nani Allahri eldi wana-ag agha seneraglamogti, “Nari, 'Uanun,' senenne Abraham whingag yubu kom tanun kom. \v 18 Eldi mangkahirobari mangkahyikne maikno taikti, as nubu tangto wamukang. El pere agha Nari nimi sisa ni tala-tala wamikne walingena tatsinun. \v 19 'Eldi maboap sindi mangkahyikneap ambahileba Na yubuog ka'elamikti, sikneog ul palamukang. Sikneog ul palamukang aghana tam waelbaelba, sik uro kareplamukang,' aro Abrahamog Nari wepsi. Sindi walia aghabog ul palamik tanena Nari salag el neneag pimnonge saog uro ul palamukang,” sembaogti \v 20 Abrahamag yubu lelamogti, “Sodom Gomora nimiri Na wail ibarelamneangdi yonge aghabog ulamangpa nimi orangeri yubu yanga alamangne Nari ka'elamsin. \v 21 Ane sembe, 'Ot sik uro yonge aghabog ulamang to?' aropne agha kemelingkhinun,” aro ambarog. \v 22 Ambarogpa nimi yaek nimi abeneko phende Sodom sip pirekpa Nuni Allah aghabog Abrahamap wamdek. \v 23 Wamdekti Abraham neneko Nuni Allah peramag piogti ambarelamogti, “Nani, Andi, 'Nimi wali aghabog ulamangneap malia ulamangneap ma'aro opsunun,' senelamlam? \v 24 Nimi teng phende\f + \fr 18:24 \ft Ibrani yubuagna, “Teng nhon eptopne lam tarabare (50),” mome torop.\f* malia urop komne wamik tanena as nene Andi mali nembanep saog, te? 'Sin tane yo uro wamik,' aro Sodom nimiri malia ulamangne wailag nenelapmendi mali nembahilulam kom, te? \v 25 Nimi walia ulamangneap malia ulamangneap ma'aro opsululam kom te? Malia uropnangdi ulamangne agha nimi niag taleag. Nani, Andi 'uanun' sembalamne ualulam kom. Andi nimi so'oag wamangne ni sinag tam ua ulamlaba o'olamlamne anekona, sin nimi taneag babe ot sik uro karebalulam, te!” seog. \p \v 26 Wene seogpa Nuni Allahri, “As Sodom ane nimi walia ulamangne teng phende wamikpa ipsine tanena, 'Sinne abene el uro wamik,' aro Sodom nimiri malia ulamangne wailag nenelamneri mali nembahinun kom,” seog. \v 27 Seogpa Abraham nenekori nen yubu lelamogti, “Nani, na nimi so'oagne so'o lenglenga saog uro wamnari Anag na yubu lemnep kom saog wamla aghana na yubu paliag uro lemnari wene lemnunne sembe babe yareag sembane. \v 28 Nimi walia uropne teng phende abeneko lambare orog wamikpa teng nhon eptopne no'op tarabare\f + \fr 18:28 \ft Ibrani yubuagna, “Teng nhon eptopne sa'o tarabare (45),” mome torop.\f* wamik tanena lambare abeneko sembe as ni ane opsululam te?” seogpa Nuni Allah ponekori, “Nimi walia urop nimi teng nhon eptopne no'op tarabare wamikpa ipsine tanena lambare abeneko sembe opsunun kom,” seog. \p \v 29 Wene seogpa Abraham nenekori nen yubu lelamogti, “Nimi walia uropne teng nhon eptopne naualbare wamik tanena huro senelamlam?” aro haibaogpa Nuni Allahri, “Nimi teng nhon eptopne naualbare wali wamik aro, 'Uanun,' sembanenge lipsinun,” seog. \p \v 30 Wene seogpa nen Abrahamdi, “Nani, nen nhon lemnunne sembe wabaneheng kom! Nimi walia uropne nimi teng nhon eptopne wilindi wamik tanena wela ualulam?” seogpa Nuni Allahri, “Sin teng nhon eptopne wilindiog wamikpa ipsine tanena nari, 'Uanun,' sembanena uanun kom,” seog. \p \v 31 Wene seogpa Abrahamdi nen ambarelamogti, “Nani, Anag yubu lemnep kom saog wamla aghana yubu pam keyagman menanga lemnari nen lemnunne sembe yo sembaneheng kom. Nimi walia uropne lin tarabareog wamik tanena huro ualulam?” seogpa Nuni Allahri, “Nimi ot lin tarabareog wamikpa ipsine tanena as ane orog nembanun kom,” seog. \p \v 32 Wene seogpa nen Abrahamdi ambarelamogti, “Nani, wana mali sembaheng kom! Ot nhon babe lemnun. Ot nimi sa'obareog wamik tanena as ane mali nembalulam te?” aro ambarogpa Nuni Allahri, “Ot nimi sa'obareog wamikpa ipsine tanena as ane orog nembanun kom,” seog. \p \v 33 Yubu komopto leptekti Allah babe piogpa Abraham elenge aeag piog. \c 19 \s1 Sodom nimiri malia ulameka (19:1-11) \p \v 1 Allah Ilipsabo malaikat phende samenag pirekne abeneko inipnag as Sodom pirek. Palamdekpa Lot neneko leka as Sodom kanero toropne ina siramag pukamogti,\f + \fr 19:1 \ft Ina siramag pukamoghag anena tam uro yabinba karepto kom nenerobag apna uro yabinepne tam kareptobag.\f* tilamsiogpa, nimi phende abeneko yalamdeka tibogahiogti, sekom agha sin whingag piogti, yabu sanukto so'oag pulingkiogti, \v 2 Sin kiplamsiogti, “Nani yabo, naringe aeag piberi, yan mag aelbarumunba,\f + \fr 19:2 \ft Yan aleropne nenena nimi yanba ae eneko ngaingeri, “Sinap nanap tam orog apna, sin nimi eneko wana wali,” aro urop.\f* nari aeag nhon mabukap. Mabeberi ambhum 'Pununam,' sembaromag pururom,” aro ambatsiog. \p Wene aro ambatsiogpa sindi, “Nangkae, wali leplam aghana nu asag tane mamnunam,” serek. \p \v 3 Wene serekpa Lot nenekori yubu mikip uro pukap aro ambatsiogpa, nhon eldi aeag piek. Aeag piekti Lot nenekori kwaneng yobarelamsiogti, roti walerop komne babe tabatsiogpa telamdek. \v 4 Terekti abeneko anam mamna komag kabuni nongnangap kabuniap meap ni longoro yaekti ae neneko kanelamek. \v 5 Ae eneko kanero wamekti Lotag yubu lelamekti, “Inipnag kaubuni anag yarangne abeneko tala wamdang? Poa la'imbarelahi. Nuri labaghaukapti,” alamek. \p \v 6 Wene alamekpa Lot neneko lambaogti ina serekna paiag siba sobaogti \v 7 Sodom nimiag yubu lelamogti, “Nangkabo, a'undi yonge ualulom kom!” aro ambarelamsiogti, \v 8 “Namangkelabo phende nimiap yabirop komne wamdang. Ane sembe tatsineba a'undi, 'Uaukap,' sembalomne ualulom aghana, nimi phende abenekoog nari aeag yarangba, sae lopsinep komdi, a'undi yoaba sinag ualulom kom,” aro ambatsiog. \fig |alt="Lot berbicara kepada orang Sodom" src="CO00651b.tif" size="col" copy="David C. Cook" ref="19:8" \fig* \p \v 9 Wene aro ambatsiogpa, Sodom nimi tanekori Lot ponekoag lelamekti, “An nimi sekelananne wamlam ane sembe welaro 'O'obatsinun,' senelamlam? An pi! Pimen kom tanena nimi abeneko olog uro olamsiberi an agha maiknoro opkukap,” aro ambarelamekti, Lot wepto palamekti, “Ina serekna kupto wa'ukap,” aro ulamek. \v 10 Undo unulamekpa nimi phende abenekori sae lanaro Lot neneko kiliro tobongkarekti, ina serekna aeag agha serekarek. \v 11 Serekarekti Sodom nimi asag wamek nimi taneko ni haing ulopsirekpa, “Ina siram aneko ala wamla?” aro elamekti, ibek kom. \s1 Lot as Sodom laplobiagha piogha (19:12-22) \p \v 12-13 Undo unulamekpa nimi phende abenekori Lot ambarelamdekti, “Sodom nimi tane malia aghabog ulamangpa, nimi orangeri mog so'o ene sembe lelamangne Nuni Allah ka'ebaori, 'Sodom nimi mali nembahilulom,' aro nu pogsio. Ane sembe an anmabo kelmeap an yamal yaboap ankabo yogne as eneag wamang tanena, poa lambahilulam,” aro ambatek. \p \v 14 Wene aro ambatekpa, Lot neneko elmangkelabo phende abeneko topsurukang senen nang abenekoag ambarelamsiogti, “Na yamal yabo, Nuni Allahri as nene mali nembalulba elemag-elemag lambaukapti yahut!” aro ambatsiogpa, kabuni abenekori, “Leldepna yubu lelamla,” aro ka'ebarek kom. \v 15 Ka'ebarek komba mabekti, lukunap malaikat phende abenekori yubu mikip uro Lot ambarelamdekti, “As ane mali talamleri opsileba, tebamunag an kelap anmangkel yaboap elemag-elemag as eneag agha lambalulom,” aro ambatek. \p \v 16 Wene aro ambatekpa, Lot nenekori wanag agha, “Pinun to, kom to?” aro seneragto nemen ulamogpa, Nuni Allahri el sembe o'ona aro “Yepnun,” sembaogpa, malaikat phende abenekori Lot elkelap elmangkelabo phende abenekoap sae kiliro as enekoag agha poa lambahiek. \v 17 As Sodom anekoag agha poa lambahirekti, palamekti, malaikat abeneko nhondi, “A'un tebamunagti elemag-elemag palapmundi, puluag tektek epto koma, wailag sip tisamoro koma yimag pululom,” aro ambatsiog. \p \v 18-19 Wene aro ambatsiogpa, Lot nenekori, “Nani, Andi na o'ona sembamnelamdi, tebaleag aro taulbanelamba, yim neneko we maiknori na anam pin komag as eneag ualulne nenekori na omneleba tebaneag. \v 20 As ologne peramag wamlange nene tibogae, nu kamag wamukapti, 'As eneag pululom,' aro wene aro ambatsi,” aro molbaog. \p \v 21 Wene aro molbaogpa malaikat anekori, “Hae, nangkae, andi wali leplamba, as ologne nene nari mali nembanun komdi \v 22 elemag-elemag pululom! A'un as enekoag pin komag nari sa'a-sa'a uanun kom,” seog. Lot nenekori, “As ologne nene tibogae,” seogne sembe as eneko si Zoar\f + \fr 19:22 \ft Zoar nun yubuagna “as ologne” aro.\f* engerop taog. \s1 Allahri as Sodom Gomora nimiap opsiogha (19:23-29) \p \v 23 Heng tingilamogpa, Lot as Zoar wa'iog. \v 24 Wa'iogpa Nuni Allahri as Sodomap Gomora-ap abeneko pere auk poghap song malia-ap pelengel aogpa, \v 25 as pulu phende abeneko kabuni kelabo as ologne nubunge olamsiogti, pongoroba mog so'o mali nembaog. \v 26 Olamsiog abeneko Lot elkel neneko wailag sip samoro tilamogpa kikipto ua kirik sektopne saog taog. \p \v 27 Lukunapne Abrahamdi, “Nani Allahag ambhum yubu lemnoag punun,” aro piogti, \v 28 as Sodom Gomora puluag Yordan sip tilamogpa, nimi awe auk tolongoropba mhong polesog aropne nene saog ulamog. \v 29 Allahri as Mag Yordan peramag as Lot wamoghag aneko mali nenelamogti, Abraham sembe ekon taog kom. Ekon taog komdi, Lot sembe Abraham ilipsae Haran elme wamlaba, tebaleag aro seneraghogti sae kiliro tobog. \s1 Lotap elmangkelabo phendeap (19:30-38) \p \v 30 Undo unuaogpa, wamekti, Lot nenekori, “As Zoar wamneba tebaneag,” aro log sembe lambaogti, elmangkelabo phende abenekoap yim kirik arameag pina wamek. \v 31 Wamekti ik nhon sum elmangkel yandonge nenekori ilipsa'elag ambarelamogti, “Nuni sabal tao anekona nai eneng lununne orogti, nu babe nengabo toltonne orogti, \v 32 nuni mag yonge tebatnemeba, wana loba tanaleba, elap mabebeba, eldi likna lag taukang,” seog. \p \v 33 Wene seogti, inipna sumeneko sikini mag yonge tebatekpa, teogti malamogpa elmangkel yandonge neneko iliap maptek. Maptekpa ili nenekori, “Welaro uan,” aro ekon uro wamog. \v 34 Wamekti lukunapne neneko elmangkel yandonge nenekori ilipsa'elag ambarelamogti, “Inipnag Naniap na mamna anekona sumene nen mag yonge tebatnemeba, malamle abeneko naiap maplulam. Mapmenba nuni sembe nundi mangkanemeba, nuni sembe nimi likna wamlul,” aro ambarog. \v 35 Ambarog aneko imbaogpa, sikini Lot neneko mag yonge tebatekpa, teogti malamogpa, elmangkel amikne neneko iliap maptek. Lot neneko ya'ag ekondi ekon uro wamog. \p \v 36 Elmangkelabo phende abeneko iliap maptekpa, sin phende me monag wamog. \v 37 Wamekti elmangkel yandonge nenekori me nengabo me mangaro aogti, si Moab\f + \fr 19:37 \ft Nimi si Moab anena Yahudi yubuagna yubu lilim ane, “Nai eneng agha”.\f* engkaog. El neneko Moab nimi wene wamangne sikinisa taog. \v 38 Elmangkel amikne nenekori babe me nengabo me mangaro aogti, si Ben-Ami engkaog\f + \fr 19:38 \ft Ben-Ami nun yubuag, “Sisa si nhonog agha lag taog” aro.\f*. El neneko Amon nimi sisa sikini taog. \c 20 \s1 Abraham elkel Abimelekti tomnun aro ulamogha (20:1-18) \p \v 1 Abraham neneko as Mamrea lanaro palamogti, Negeb so'oag as Kadesh anabi mog so'o Syur anabiag palamog abeneko pere as Gerar nimi sekelingkiropne saog uro wamog. \v 2 As Gerar wamogti Abrahamdi elkel sembe, “Ane nari naipsa'el,” seogpa nimi nubunge Gerar wamogne Abimelekti, “Sara tol pimundi, nanag payalulom,” seog. \p \v 3 Wene seog sumeneko inipnag lenda roman Allahri Abimelekhag yubu lelamogti, “Nari lelamna an tebanualam, kelabo andi toplamne neneko ela'ange wamla,” alamog. \p \v 4 Wene alamogpa, Abimelekh Saraap mamdek komdi lelamogti, “Nani, Andi nimi as malia uan komne opsinep te?” seog. \p \v 5 Wene seogti nen lelamogti, “Eldamne Abrahamdi agha lelamori, 'El naipsa'el,' seo. Apna eldangkel Sarari lelamori, 'Abrahamna, Naro,' seo. Ane sembe nene uanonge nene sindam nimiri leptongneag agha wana wali uro uano, nari sae loba uro uano kom,” seog. \p \v 6 Undo wene seogti, lenda mamogpa, Allahri yubu lelamogti, “Nene uaomne nene sindam nimiri leptongag agha wana wali uro uaom. Ane sembe nari anag ulamnonge andi Nanag sembenga pipmenag aro 'Kel eleneag saelbaleag,' senelamnoa wene ambarelangken”, seog. \v 7 Seogti, “Ane sembe wene kelene ela'ange saeag nembalulam. Ela'ange Na pam silimu tiptopne wamla ane sembe, elkel samoro tatmenba, eldi an sembe Nanag molbatkelenge pere agha an wali nembaghelul. Ela'ange saeag nembamen kom tanena, anap andi asag nimi wamangneap tebalulom,” aro Allahri yubu lelamogha lenda mabog. \v 8 Lenda undo mabogti, lukunap abeneko nimi nubunge Abimelekh nenekori nimi el umag wamekti, awe welamekne taneko ambatsiogpa, ka'ebaekti log sene-sene palamek. \v 9 Undo unuaogti Abraham yobogti hailamogti, “Sa'a sembe tamna nunag uaom? Nari anag tam malia uanoba, andi nanag tamna nene uaomba, nanap nari mog so'o nimi wamangneap loba nembahisom te? Andi nanag tam uanep komne uaom,” aro wene seog. \p \v 10 Wene seogti, nen lelamogti, “Tamna sa'a seneraghomdi uaom?” aro haibaog. \p \v 11 Wene aro haibaogpa, Abrahamdi samoro Abimelekhag lelamogti, “Nari seneragnonge, 'Tane Allahag wana seneragtop kom nimi wamang. Nari kelene toro habe senen nimiri omnikag,' aro uano,” seog. \p \v 12 Wene seogti nen lelamogti, “Elna sik naipsa'el aghana nuri nai ot nhon bana, elna ka'in nhondinge agha toptanomo,” seog. \v 13 Seogti, “Allahri, 'Lambalulam' seoba, naniri aeag agha lanalamnomori nari kelag lemnongena, 'Nanag seneraglamnemen tanena as tala yabalamneme nimiag, “Elna naro,” alamlulam,' seno,” seog. \p \v 14 Wene seogpa Abimelekhti Sara eldamne Abrahamag nembaogti, pham dombaap sapiap tarog. Tarogti nen eldi arukna nengaboap kelaboap tarog. \v 15 Tarogti Abimelekhti Abrahamag yubu sia lelamogti, “Mog so'o ane naringe, andi, 'Wamnun,' sembamenag wamlulam,” seog. \v 16 Abimelekhti Saraag yubu lelamogti, “Andoag kamna kal ma'al\f + \fr 20:16 \ft Yahudi nimi yubuag “perak” solom agha kamna alikinag oro toroba. Eldi kamna tobogha ikin sununna ane solek wana sae ko'olombare saog uro tobog.\f* maiknoro tarelamnange nene na sae loba pinori kamna nimi whingag agha tarelamna. 'An mali uaom kom,' aro tatna,” seog. \p \v 17-18 Abimelekhti Abrahamdi kel Sara tobogpa, Allahri Abimelekhti kelaboap eldi aruknaap ibili nene-nene phiog. Allahri ibili nene-nene phiog aneko, sumeneko sum Abrahamdi Allahag moloro yubu lebogpa, Allahri Abimelekh whero eldi kelabo babe whebhaiogpa me mangal tolamek. \c 21 \s1 Ishak mangaro aogha (21:1-7) \p \v 1 Wamekti Nuni Allahri samenag lebogne sembe o'ona aro Sara sembe seneraglamog. \v 2 Seneraglamogpa Abraham neneko sabal taog aghana, Allahri seneropneag agha elkel Sara me monag taogpa Allahri, “Sumene sum mangaro alul,” seogne sunsunum taog sumeneko me nengabo me mangaro aog. \v 3 Mangaro aogpa, Abraham nenekori me si Ishak\f + \fr 21:3 \ft Ishak nun yubuagna, “El ogsolamla,” aro.\f* engkaog. \v 4 Engkaogti Ishak neneko mangaro aogne ik lin sum taogpa, Allahri lebogne sunsunum uro Abrahamdi kon karebaog. \v 5 Abraham neneko mangkaekne heng kun taibuka taubuka ulamogha teng wilindi eptopne supna tarabare (100) taogpa, Ishak mangaro aog. \v 6 Mangaro aogti Sara nenekori yubu lelamogti, “Allahri nanag ualne sembe ogsolamna. Nimi yog nimiri ka'ebahikti nari ogsolamna saog uro sindi babe ogsobaukang,” alamog. \v 7 Nen yubu nhon lelamogti, “Nari anam me mangaro an komag nimi etneri nari na'ange ambarelamsengdi, 'An andi keldi anmabo maum timbahilul,' aro ambatnep kom. Na'ange ya'ag sabal tao aghana nari me mangkatna,” alamog. \s1 Abrahamdi Hagar elme Ismaelap yag lambahiogha (21:8-21) \p \v 8 Wamekti Sara elme Ishak nubu talamogti, ilin maum lipsiog sum eneko Abrahamdi sani nubunge yobaog. \v 9 Yobaogpa Hagar nenekori Abraham mangkarogne Ismael neneko yubu nepto ogsolamog. Yubu nepto ogsolamogha kembaogti, \v 10 Sara nenekori Abrahamag ambarelamogti, “An tebamenba, andinge na name Ishakap, an arukna elmeap sin ngai tarikag, an arukna ilin elme yag lambahilulam,” aro ambarog. \p \v 11 “Yag lambahilulam,” seogpa Abraham nenekori, “Ismael babe nari me aghana sa'ambe lepla?” aro wana mali taog. \v 12 Wana mali taogpa Allahri Abrahamag yubu lelamogti, “An arukna Hagar elmeap sembe wana ikin sembaheng kom. Nari, 'An anisag yabo maikno taukang,' aro salag pimnonge neneko Ishak siba uro pilul ana Sarari leplange nene saog uro ualulam. \v 13 Hagar elme babe an mangkatkeonge wamla aro el babe mikip nembaneba, eldi mangaroba mangarobari mangkahyikne maikno taikpa, as nubu nene-nene phinun\f + \fr 21:13 \ft Sumbaogha 17:20 \f*,” seog. \p \v 14 Wene seogpa mabeka lukun Abraham nenekori kwanengap mag ma'i terobap Hagarag pobirogti, “Anmeap palamturom,” aro ambatsiog. Ambatsiogpa Hagar neneko pirekti, Bersyeba aldesag “Tala pinun,” aro wana eka'uk alamogpa, yang pang ulamog. \v 15 Yang pang ulamogpa, mag pabiogne abeneko orog taogpa Hagar nenekori elme yoaba nusamag pilobogti, \v 16 “Name si taraplamlea imnun kom,” aro olog weag pina pukamogti engelamog. \v 17 Me Ismael nenekori mag yori hain taknep ulamogti, “Na mag,” alamogha Allahri ka'ebaogpa, Allah ilipsae arukna malaikat nenekori imag agha yubu lelamogti, “Hagar, sa'a sembe wana ikin uro wamlam? Allahri anme yubu ka'ebalba, log sembaheng kom! \v 18 An me peramag pimendi pukitmendi, sae lomoro saelbalulam. Ilisag yabo maikno nembahineba, maikno taikti, as nubunge sopso pukang,” aro ambarog.\fig |alt="Hagar mendengar suara malaikat" src="CO00659B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="21:18" \fig* \v 19 Ambarogti, “Mag sembe so'o walirobag kembalul,” aro Hagar haing tibin nembaogpa, ibogti mag ma'iag tero tel piogti, elme tarel aogpa teog. \v 20-21 Teogti wamogpa, Allahri Ismael neneko piamog paghabog nubu taogti, aldesag Paran wamog. Paran wamogpa, ilindi Mesir kel nhon tarogpa, toro aogti yin sae yonge wamog. \s1 Abrahamap Abimelekhap yubu nikne lepteka (21:22-34) \p \v 22 Ik nhon sum Abimelekhap\f + \fr 21:22 \ft Sumbaogha 20:2\f*, Pikhol yin saleropne sikindoap Abrahamag yubu lelamdekti, “Nuri lag ia ulangkeap. Nia mangkina Allahri yeplangkelne,” serek. \v 23 Serekti, “Ane sembe nanag nen orolenange leplulam komba, sik uro Allah siag leplulamne, nari mabo sembe babe, nari mangarobari mangkahyikne sembe babe, mog so'o ene sembe babe, nari anag ulamna saog uro, anna sekelananne anekona,” seog. \p \v 24 Wene seogpa Abrahamdi, “Yo nangkae, nen orolenange lemnun kom,” seog. \p \v 25 Wene seogti Abraham elmaboringe mag waliroba longoropne Abimelekh ilipsabori taulbaekne sembe Abrahamdi, “Yaghe, welaro,” seogpa \v 26 Abimelekhti, “Na ekon: Etneri uaonge sembe apna samenag ambatneom kom aghana sumeneog ka'eban,” seog. \p \v 27 Wene seogpa Abraham nenekori eldi pham domba eldi pham sapi tobogti, Abimelekh tarogpa, yubu salag nikne leptek. \v 28-29 Leptekti Abraham nenekori pham domba me kelne aghabog saekbare poloro nikag pibogha sembe Abimelekhti, “Sa'a sembe neabenena nikag poloro piplam?” seog. \p \v 30 Wene seogpa Abrahamdi, “Pham me saekbare abene nari saeri tatkinun. 'Pham abene kekneba mag ane naba nari saeri wailbano,' aro an el ua unne sembe tatkinun,” seog. \p \v 31 Wene aro salag leptekti, yubu nikne leptek ane sembe mag aneko Bersyeba engkaek.\f + \fr 21:31 \ft Nun yubuag Bersyeba “yubu nikne leptek” arop.\f* \v 32 Yubu Bersyeba aneko nikne leptekti, Abimelekhap yin saleropne sikindo Pikhol ponekoap nen samoro Filistin so'oag pirek. \v 33 Pirekpa Abraham nenekori kal yangkal saog kal Bersyeba peramag aneko mebogti, “Allah ya'ag kamagne poneko” si lero yoplamog. \v 34 Abraham neneko ik maiknoro Filistin so'oag aneko wamogti, nimi sekelananne wamog. \c 22 \s1 Allahri Abrahamag “Anme Na sembe oro aukag taplulam,” aro ambarogha (22:1-19) \p \v 1 Olog wameka Allahri, “'Abraham neneko Na yubu ka'ebalul to?' aro mipnun,” sembaogti, “Abraham,” yobog. Yobogpa, “Nani, na wamna,” seog. \v 2 Allahri ambarelamogti, “An me ot nhonogne an wanaagne Ishak nenekoap Moria mog so'oag pururom. Pirumundi Nari yim nhon ambatkenengeag an me 'Na sembe mhong towalengkalulam,' aro oro aukag taplulam,” aro ambarog. \v 3 Ambarogpa mabogha lukunap Abraham nenekori, “Allah sembe mhong towalengkanundi kal poa pukap,” aro kal werero sin popsinep pham keledai alibag towalengkibekti Ishakap eldi arukna phendeap Allahri ambaroghag aneko piek. \p \v 4 Palamek paghabog inipna phende taogpa ik wilindip sumeneko palamekti, Abrahamdi tilamogpa, Allahri leboghag aneko olog we uro wamogpa tiboghaogti, \v 5 Abraham nenekori eldi arukna phende abenekoag ambarelamsiogti, “A'un keledai aneap ane wamturom. Na nameapti Allah omekanunamdi tani yingkinemeri yanunam,” aro ambatsiog. \v 6 Ambatsiogti, “Allah sembe mhong towalengkanun” aro kal werebaekne taneko elme Ishakti sa'oag saobirogti, eldamneri auk unaap, pisoghap saelbaogpa palamdek. \v 7 Palamdekti Ishak nenekori, “Naiong,” seogpa, Abraham nenekori, “Name, sa'a?” seog. Seogpa Ishak nenekori, “Aukap kalap tomnam aghana, pham domba aukag tamnunamne tala wamla?” aro haibaog. \v 8 Haibaogpa, Abraham nenekori, “Name, Allahri tatsilenge tamnunam,” seogpa palamdek. \p \v 9 Palamdeka Allahri ambaroghag aneko pirekti, Abraham nenekori, “Allah sembe mhong towalengkimnun,” aro kirik yangkaogti, kal alibag pibog. Pibogti Ishak haing sae yan kaubiagha kal paliag mambirogti, \v 10 pisog kiliro “Omnun,” aro ulamogpa, \v 11 NUNI Allah Ilipsae malaikat nenekori imag agha, “Abraham, Abraham,” aro yobogpa, Abraham nenekori, “Wa,” seog. \v 12 “Wa,” seogpa, Allah arukna malaikat anekori, “Anme wali uro wamlulba, opseng kom. Andi Na sembe log uro wamlamdi yubu ka'elamnelamne wene Na eltanel. 'Anme me ot nhonogne tatnululam,' senaba o'ona aro toro piro alam kom,” seog. \v 13 Seogpa Abraham neneko tangaom agha tilamogpa, pham domba yemne pinu yagne yoabaag kekhaektangtoba wamogpa, ibogti pham aneko tolbina elme lunumna oro aukag tabog. \v 14 Taboghag aneko Abrahamdi si, “NUNI Allahri teko senenna tatsirobag,” engkaog. Engkaogha sunsunum uro wene babe nimiri lelamangdi, “NUNI Allahri yim eneag agha teko senenna tatsilul,” alamang. \fig |alt="Abraham mempersembahkan Ishak" src="BA03002BWcrop.tif" size="col" copy="Louise Bass" ref="22:14" \fig* \p \v 15 Malaikat anekori nen imag agha yubu lelamogti, \v 16 “Na Nandamne Allah Siag yubu sik uro lemnunne ane: Nari, 'Anme ot nhonog agha tatnululam,' senoba, 'Name o'ona,' aro toro piro aom komba, \v 17 Nari an mikip nembagheneba, andi mangarobari mangkahyikne taneko maikno taukang. Maikno taikti, imberea nimiri a'ilbahinep kom saog uro, kirik a'angkea mag\f + \fr 22:17 \ft Samenag tobogneag agha, “mag laut longorop mag abolag” tobog.\f* abolag lalaptoba a'ilbanep kom saog taikpa, nimiri a'ilbahinep kom wamukang. Nimiri a'ilbahinep kom wamikpa, andi mangarobari mangkahyikne maikno taikti, nimi mog so'o wamikne oro luknulamsiikti, sindi isa nimi, sindi so'o sin ngai taikti saelbamukang. \v 18 Andi Na yubu ka'ebalamba, andi mangarobari mangkahyikne pere agha Nari nimi sisa ni tala-tala wamikne walingena tatsinun,” aro ambarog. \v 19 Ambarogpa Abraham neneko eldi arukna phende pipsioghag aneko samoro yarekba, sin ma'aptaekti, as Bersyeba pina ya'ag wamek. \s1 Nahordi nimi liksiogne (22:20-24) \p \v 20-23 Abraham neneko ilipsae Nahorti kel Milka sembe ka'elamogpa, me linbare wamsil ana ka'ebaog. Nahorti mabo sina ane: \li1 Us me yandonge, \li1 Bus me nabinge, \li1 tanena Nahor elme wilindipne Kemuel mangaro aog. Kemuel poneko Aramnang sikini taog.\f + \fr 22:20-23 \ft Sumbaogha 24\f* \li1 Nahor elme tomne Kesed, \li1 lamne Hazo, \li1 no'opne Pildasi, \li1 saekne Yidlap, \li1 elabome ane Betuel. Betuel ponekori Ribka mangaro aog. \p \v 24 Nahor elmabo tognoro pia urop kel Reumaag agha me tombare. Sina: Tebah, Gaham, Tahas apna Maakhaap likitsiog. \c 23 \s1 Sara tebaogpa so'oag sikogha (23:1-20) \p \v 1 Sara neneko mangkaekne heng kun taibuka taubuka ulamogha teng tombare eptopne supna tarabare (127) taog. \v 2 Kanaan so'oag as Kiryat-Arba anekoa tebaog. Tebaogpa ela'ange Abraham yingkina engelamog. \v 3 Yingkina engelamogti, Abrahamdi elkel teptoba aneko aeag piogha Het nimi as Hebron so'o ngai nangag piogti, ambarelamsiogti, \v 4 “Na a'un anabiag na sekelanne wamnari, 'Nari kel siknunag sembe so'o olog ambatnemunba, kamna tatsinun,' aro mololamsin,” aro ambatsiog. \p \v 5 Wene aro ambatsiogpa sindi lelamekti, \v 6 “Nani, an nimi nubunge nu anabiag Allahri mikip nenelangkelba wamlamne kiplangkeap. Nu nununge so'o nimi teptopne siklamsiabag tapto walingeag siklulam. Nimi siklamsiabag nu nimi a'erodinge taneko anabiagne nhonag ankel siklulamne sembe nu niri wali sembamap,” aro ambarek. \p \v 7 Wene aro ambarekpa sin whingag yabu sanukto pulingkiogti, \v 8-9 yubu lelamogti, “A'un nari kel, 'Wali tanea siklul,' sembalomba, 'As Magbela kirik arame Zohar elme Efrondi sirikag wamlange neneko kamna kapto tomnundi ambatlulom,' aro mololamsin. Eldi kamna kapna molbanelenge sunsunum uro a'un whingag agha tatnundi, so'o kamna kapto tomnunag aneko nari kel sikneba, so'o naringe talul,” aro ambatsiog. \p \v 10 Sumeneko Efron neneko Het nimi nusamag leka as kanero torop ina siramag pukamogti, Abrahamdi lebogne neneko ka'ebaogti, nimi wamekne taneko whingag lelamogti, \v 11 “Nani, na nangkabo ni ka'eamangpa, yubu lemnuandi ka'eamnululam. Nani, so'o siklulamag ane babe kirik arame ane babe tarelangken. Andi kamna kapnululam kom,” seog. \p \v 12 Wene seogpa, Abraham neneko Het nimi whingag yabu sanukto pulingkiogti, \v 13 sin whingag agha Efronag yubu lelamogti, “Nari lemnunne nene ka'eamne. So'o aneko nari kel siknundi, kamna tatkinunne sembe, 'Saelbalulam,' aro mololangken,” aro ambarog. \p \v 14 Wene aro ambarogpa, Efron nenekori, \v 15 “Nani, ankel so'oag siklulamba, kamna maikno toplulam kom aro kal ma'al kirik wana solomne teng naual tarabare\f + \fr 23:15 \ft Yahudi nimi yubuag “perak” solom agha kamna alikinag oro toroba. Eldi kamna tobogha ikin sununna ane solek wana sae tombare anabi lambare anabiag saog uro tobog.\f* mololangkenne sembe wana ikin sembaheng kom,” aro ambarog. \p \v 16 Wene aro ambarogpa Abrahamdi, “Wali lepla,” sembaogti, Efrondi nimi Het nimi taneko whingag molbaogne abeneko sunsunum uro, “Sunurop to?” aro sumbongkia torobag kirik wana solomne ikin sununna kembaogti, Efron ponekoag tarog. \v 17 Tarogpa, so'o Mamre heng walelingirobag sip Makhpela wamog so'o Efrondi aneko Abraham ngai taog. So'o nenekoag awe wenag babe, kirik arame babe, kal wamogne ni taneko babe, \v 18 “Abraham saeag tal,” aro Het nimi ina siram peramag wamek nimi taneko ni el taek. \v 19 Nimi ni el taekpa, Abraham nenekori Kanaan so'oag as Hebron wamoghag Makhpela arameag elkel Sara tebaogne neneko sikog. \v 20 Undo ulamogti samenag Het nimiri so'o saelbamekne kirik arameap abeneko Abrahamdi, “Nari kel siknun,” aro ngai taog. \c 24 \s1 Abraham elme Ishak nenekori kelabo toro aogha (24:1-67) \p \v 1 Abrahamdi so'o as Hebron toboghag aneko ngai taogti, wamogpa, NUNI Allahri elag walia ulamog pahabog, nong sabal taog. \v 2 Sabal taogti ik nhon sum eldi arukna elenge aba ni pia ulamsiogne ponekoag yubu ambarelamogti, “Name, Andi sik uro ambatnululamne el tanundi, na yan kwagha mombolag sae tobong kiplulam. \v 3 Tobong kipmendi NUNI Allah Imagne im so'o saelbamlange nenekori ka'eamleba, name Ishak sembe andi, 'Kanaan so'o eneag wamang kelabo ebanun kom,' aro yubu sik uro leplulam. \v 4 Na mangkaneekag Ur-Kasdim pimendi, na nangkabo naipsabo sikin mangkelabo nhon el pululam,” aro ambarog. \p \v 5 Wene aro ambarogpa, eldi arukna anekori Abrahamag yubu lelamogti, “Kelabo Ishakti toplul sembanenge nenekori, 'Anap Kanaan pununam kom,' sele tanena anme Ishak eneko enel aneba, andi laploa yalumag pununam te?” aro haibaog. \v 6 Haibaogpa Abrahamdi, “Kom, na name tane wamlul. Enero pabululam kom! \v 7 NUNI Allah imag wamlange nenekori na naniri asag agha poa lambaneog. Poa lambaneogpa, nangkabo laplobiagha lambahiba, Allahri, 'So'o Kanaan ane otsik an anisag yabo tatsinun,' aro salag pibog. El nenekori, 'An yepkulul,' aro El Ilipsae malaikat poghol aleba, andi na name Ishak sembe kelabo aneko enero poa yalulam. \v 8 Kelabo anekori, 'Anap Kanaan so'oag pununam kom,' sele tanena wene salag palilamnange sembe seneragna koma wana keyagman uro an mo yalulam. Ane sembe name enero poa pululam kom!” aro ambarog. \p \v 9 Wene aro ambarogpa, eldi arukna anekori ili Abrahamdi kwagha mombolag sae tobongkibogti, Abrahamdi lebogne sunsunum uro salag pibog. \v 10 Salag pibogti, eldi arukna anekori wali-walia iliringe tobogti, popsirop pham unta sa'obareag towalengkaogti, Abraham ilipsae Nahor samen wamoghag Aram mog so'o mag luag sip piog. \v 11 Piogti ae sinag kelabo mag tel alamekag, “Pham unta taneko tektek eplamik,” aro mag sembe so'o wailbaekag aneko tektek eplamog. \v 12 Tektek epto wamekpa, Abrahamdi arukna aneko Allahag yubu lero mololamogti, “Na nani Abraham Ili Allah wamlamne, Nani Abraham sembe o'ona sembame. Nani Abrahamdi sembao saog uro uanundi yepnululam! \v 13 Na wene mag waliroba peramag sekamna. Olog wamneba as eneag kelmabo mag telaukang. \v 14 Sin yaikne taneko nhon elag mololamneri, 'Mag ma'iag teropne na mag olog tunundi,' seneba, eldi, 'Nani an temenba, anenge pham unta babe tebatsunun,' selenge neneko sembe, 'NUNI Allahri Ishak sembe kelabo nene weplange ane,' sembanun. Nari pham unta babe mag tebatsile tanena, 'Nani Abraham Allahri o'ona sembamlari, eldi seneragtopne sunsunum uro ual,' aro el tan unulul,” aro Allahag molona molorop yubu lebog. \p \v 15-16 Allahag yubu molona lelamog abeneko kel saren nubu walinge nhon si Ribka mag ma'i teroba mag tebogti, walel alamog. Ribka neneko Betuel elmangkel. Betuel poneko Abraham ilipsae Nahor elme Milkari mangaro aogne. Ribka nengabo tomna koma wamogti yaog. Mag sembe wailbaekag aneko kulukaogti, mag ma'iag tebogti walel alamogpa, \v 17 Abraham arukna aneko elemag-elemag keleneko peramag piogti, “Namangkel, mag olog tebatne,” aro molbaog. \v 18 Molbaogpa kelenekori, “Nani, tululam,” aro mag ma'i aneko elemag-elemag sa'oag agha toro pibogti mag tero tarogpa teog. \v 19 Teogpa kelenekori, “Andi pham unta babe mag tebarel phineba mag tukang,” seog. \v 20 Seogti mag teroba aneko elemag-elemag pabiogti, pham unta mag teroba anekoag ikatsiogti, nen samoro telbina ikatsiogpa, pham taneko mag ni teek. \v 21 Undo unulamogpa Abraham arukna anekori, “NANI Allahri nari semban saog uro yepneldo,” aro yubu koma keleneko kembamogti wamog. \p \v 22 Pham taneko mag mon og uro teekpa, Abraham arukna anekori wali-walia leng-leng aroba kirik emas agha sunuroba kamna alikinag uro kamna kapto toroba tobogti, kelenekori uramag u pong saog uro tobongkibogti, sae no'obag babe sae supnagha saog uroba phende no'obag tobongkibog. \v 23 Tobongkibogti hailamogti, “Anina sina etne? Aniri aeag nari maboap mabukapti, olog kolo wamlare?” aro haibaog. \v 24 Haibaogpa, Ribka nenekori, “Na nani Nahorap Milkaapti mangkaekne Betuel wamla,” seogti, \v 25 “Nu nununge ae an sembe kolo wamla. Anenge pham mamnebag babe wamlaba, anenge phamdi tena babe wamla,” seog. \p \v 26 Wene seogpa Abraham arukna aneko so'oag yabu sanukto pulingkiogti, Allahag yubu omekto towalengelamogti, \v 27 “Na nani Abraham ILI Allah omeklangken. Andi Nani Abraham ekon tan koma o'ona senelamlamdi, ambarom saog uro ualam. Na nani ilipsaeringe mangaroba wamangag peket enero poa yanelam,” seog. \p \v 28 Wene seogpa Ribka neneko ilindi aeag piogti, Abraham arukna anekori lebogne sembe eldi ae lomag nimi ambarelamsiogpa, Ribka eldo Laban nenekori babe ka'ebaog. \v 29-30 Ka'ebaogti kemelamogpa, ilipsa'el uramag babe, saeag babe kirik emas agha sunuroba leng-leng aroba tobongkiamogpa, Laban kembiagha elem-elem lambaogti, tilamogpa Abraham arukna elenge phamap mag waliroba peramag sekamogpa, Labandi tibog aogti, piog. \v 31 Piogti, Abraham aruknaag, “Nani, an NUNI Allahri o'ona sembe yeplangkelne wamlamba, ipken. Paiag tane wamlulam kom. Anap anenge phamap mamnebag o'obandi, aeag pukapti yae,” seogti, \v 32 enero poa aeag piog. Piogti Laban nenekori arukahiogpa pham unta alibag payaogne taneko toro pelengkaekti, pham mamnebag o'ol aba karebaekne usa yangaro uaekti, tena pham sembe babe tatsiek. Tatsiekti Abraham arukna yan mag a'elbaukang aro mag tebatsiek. \p \v 33 Kwaneng yoro sin whingag pil aekpa, Abraham arukna anekori lelamogti, “Kwaneng anam ten komag na yanne sembe ambatsineri, na kwaneng tunun,” seogpa, Laban nenekori, “Nani, ambatsi!” seog. \v 34 Seogpa, “Na Abraham arukna yan,” seogti, \v 35 “Na nani neneko NUNI Allahri mikip nenelamogti, pham domba, sapi, unta, keledaiap, wali-walia leng-leng aroba kirik emas, perakap, elenge me kelmabo aruknaap maiknoro tarogpa, el neneko tupne taog. \v 36 Na nani elkel Sara neneko ya'ag sabal taog aghana me nengabo me mangkarogpa, naniri, 'Na tebane tanena naringe tane name meneri ngai taho,' senelamlari wamla. \v 37 Eldi ambarelamneori, 'Na name sembe Kanaan kelabo ebaheng kom aro sik uro leplulam. \v 38 Na nani samenag wamoghag pimendi, na nari naipsae anabiagne kelabo nhon ipmendi, enero poa yalulam,' aro ambatneo. \v 39 Ambatneoba narina, 'Kelabo anekori, “Anap Kanaan so'oag pununam kom,” sele tanena welaro uanun?' aro haibanoba \v 40 eldina, 'Undo kom. Nani Allah yubu ka'elamnaba Nani Allah ponekori, “An yepkilul,” aro Ilipsae malaikat poghol aleba, na name sembe naipsae anabiagne kelabo nhon iplulam. \v 41 Nangkabo tanekori kelabo nhon tatkik komba, ipmen taneogna, wene salag palilamnange sembe seneragna koma wana aingniniro nongog yalulam,' aro ambatneo. \v 42 Ambatneoba sumene mag sembe so'o walirobag yingkina wanaag agha molona Allahag yubu lelamnari, 'NANI, Abraham ILI Allah wamlamne, Abrahamdi sembao saog uro uanundi, yepnululam. \v 43 Wene wamneba, kelme nhon mag na wamnaag ane tel tol alengeag, “Mag tebatne,” aro molbaneba, \v 44 kelabo nhon yalengeri, “Nani mag tebatkenun,” sele tanena el neneko Allahri weplange kom sembanun. Kelabo nhon yalengeri, “Nani, mag tebatkeneri, anenge pham unta babe tebarel phinun,” selenge neneko sembe Nuni Allahri Abraham elme Ishak sembe kel weplange ane sembanun,' aro Allahag molona molban. \p \v 45 Allahag yubu lelamna abeneko Ribka neneko mag ma'i sa'oag sa'oro poplari, mag telengkilba, nari, 'Mag tebatne,' aro mag molban. \v 46 Mag molbanba, mag ma'i elem-elem toro piplari, 'Nani, mag temenba, anenge pham babe tarel phineba tukang,' selba ten. Tenba nanenge pham babe mag tarel phil. \v 47 Tarel phildi yalba nari, 'An ani etne?' aro haibanba, 'Nani Nahorap Milkaapti mangaro arekne Betuel neneko wamla,' selba, emas agha u pong sunuropne ulomag tobongkipnari, supnagha leng-leng arobari emas agha wiropne saeag tobongkipna. \v 48 Tobongkipnari, nani Abraham ILI Allah omeklamnari, yabu sanukto pulingkina, 'Andi na nani ilipsaeri mangarobari mangaroba wamlaag payanelamba, nani elme sembe kelene imna,' Allah omekan. \v 49 Ane sembe a'undi na nani 'Nu sisa nhonog aneko,' sembamundi, o'ona sembamun tanena tibin nenero ambatnululom, kom sembamunne babe ambatnumunba, yog kelabo ebanun,” aro ambatsiog. \p \v 50 Ambatsiogpa Labaanap Betuelapti ambarelamtekti, ''NUNI Allahri seneropne sunsunum uro, uro yabilba, nuri sa'a senep kom. \v 51 Ribka nene anap pirumunba, NUNI Allahri sembao saog uro ani elmeri toplul,” serek. \p \v 52 Wene serekne ka'ebaogti, Abraham arukna aneko so'oag yabu sanukto pulingkiogti, NUNI Allah omekaog. \v 53 Omekaogti, ag eneknangeap, leng-leng aroba kirik perak emas agha wiroba saeag tobongkipnepneap, saramag langkanepneap Ribka tarogti, ilin babe eldo babe wali-walia tatsiog. \v 54 Tatsiogti, Abraham arukna anekoap ilipsaboap kwanengap magap teekti mabek. Mabeka kwelekaogpa, Abraham arukna anekori, “Na naniag punundi ambarelamsin,” aro ambatsiog. \v 55 Ambatsiogpa, Ribka eldoap ilinapti ambarelamdekti, “Ribka nunap ik sa'obare to undo wamebea pulul,” serek. \p \v 56 Wene aro ambatekpa Abraham arukna anekori, “NUNI Allahri yeplamneoba, naniri seneragtopne sunsunum uro uano anekona a'undi, 'Wamukap,' seheng kom. Naniag punun anekona, 'Elemag,' ambatnururom,” aro ambatsiog. \p \v 57 Wene aro ambatsiogpa, sindina, “Ribka neneko yobeberi haibaukap,” serekti, \v 58 Ribka yoptekti hailamdekti, “Nimi poneap pururom te?” aro haibarekpa, “Nhon pununam,” seog. \p \v 59 Wene seogpa, Ribka ologhag pia ulamog kelenekoap Ribkaap, “Nhon pururom,” aro ambarelamsirekti, “Abraham arukna ilipsaboap nhon pululom,” aro ambatsirekti, \v 60 Allah siag Ribka kiplamekti, “An nunipsa'el wamlamne nimi teng-tengne a'ilbanep kom saog uro wamukangne sikinin talulam. Andi mangarobari mangkahyikne tanekori nimi isanangdi as soro pin wa'alamikti, oro yaglamsukang,” aro kibek. \v 61 Kibekpa, Ribkaap eldi arukna tanekoap ag togto aekti, pham unta alibag waelbaekti, Abraham arukna anekoap nhon piek. \fig |alt="Ribka berpisah dari keluarga" src="CO00670B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="24:61" \fig* \p \v 62 Abraham arukna palamog ko'o eneko Ishak neneko mag sembe wailbaekag, “Beer-lahai-Roi”\f + \fr 24:62 \ft Sumbaogha 16:14\f* engeropne neneko peramag piogti, wamog. Beer-lahai-Roi wamogha Kanaan so'o mag kwasag sip piogti, wamogha samoro yalamog. \p \v 63 Ik nhon sum sinag aweag, “Ina kemeroa yabunun,” aro elenge aeag agha lambaogti, tilamogpa pham untari nimi poamsiekpa, yalameka tibogahiog. \v 64 Ishakti tilamsiogpa, Ribka nenekori babe Ishak tibogaogti, pham unta alibag agha kuluka yingkiogti, \v 65 Ribkari Abraham aruknaag hailamogti, “Nimi nhon aweag siba nunag sip yalamlange nene etne?” seogpa, Abraham arukna anekori, “Na nani yalamla ane,” seog. \p Wene seogpa Ribka neneko ag agha whing liliptaog. \p \v 66 Wene Ishak yaghag yaekti, Abraham arukna anekori undo unuaogne sembe Ishakag ni ambarog. \v 67 Ambarogpa Ishak nenekori, “Ribka na kel,” aro toro aogti, ilin Sara samen wamog aeag poa wa'iog. Poa wa'iogti, wamekti, Ishak nenekori, “Nanin tebaoba, wana mali uro wamnaag agha na kel Ribka yanel,” aro Ribka sembe o'ona senelamog. \c 25 \s1 Abrahamdi yog kelaboag agha nimi liksiogne (25:1-6) \p \v 1 Abrahamdi yog kelabo Ketura nhon tobog. \v 2 Ketura tobogne nenekoag agha me mangkahiognena: Simiranap, Yogsanap, Medanap, Midyanap, Isibaghap apna Suaap mangkahiog. \b \li1 \v 3 Abraham elme Yogsandi mangkahiognena Siabaapna Dedanap. \li2 Dedan sisana Asyur nimiapna Letus nimiap Leum nimiap. \li1 \v 4 Abraham elme Midiandi mabona Epha, Epher, Henokh, Abida, apna Elda'aap mangkahiog. Mabo enekona ni Ketura elauyabo wamek. \p \v 5-6 Abrahamdi yog kelabo topsiogti, me pipsiogne sae agha olog-olog tatsiog. Me pilopsiogne tanekoag, “Heng walelingkirobag sip pimundi wamlulom,” aro yag lambahiogti, el sae agha nia mangkina Ishak saeag aghabog pibog. \s1 Abraham tebaogpa so'o sikeka (25:7-11) \p \v 7-8 Abraham mangkaeka heng kun taibuka taubuka ulamogha teng no'opbare eptopne naualbareag (175) wamogpa, sabal taogti, wana aingniro wamogti, hain kom taogpa, ilisag yaboag yame samen piog. \v 9 Tebaogpa, elmabo Ishakap Ismaelapti Makhpela kirik arameag so'o siktekag aneko Mamre peramag so'o samen Hetne Sohar elme ngai wamogpa, \v 10 Abraham nenekori kamna kapto tobogti, elkel Sara kirik arame so'o sikoghag aneko Abraham babe so'o siktek. \v 11 So'o siktekti, wamdekpa, Allahri Abraham elme Ishak neneko o'ona senelamogti, yeplamog. Li ko'o eneag Ishak neneko mag sembe so'o wailbaekag, “Beer-lahai-roi” \x - \xo 25:11 \xt Sumbaogha 16:14 \x* so'o peramag wamog. \s1 Abraham elme Ismaeldi nimi liksiogne (25:12-18) \p \v 12 Abraham elme Ismaeldi elmabo liksiogne ane. Abraham elkel Sara arukna Hagar Mesir kel wamogti, Abrahamap maptekti, Ismael mangkaog. \v 13-15 Ismael elmabo likto piogha sunsunum uro sin sina ane: \li1 Ismael elme yandome Nebayor, \li1 nabime Kedar, \li1 tanena Adbeel, Mibsam, Misima, Duma, Masa, Hadad, Tema, Yetur, Nafis, apna elabome Kedmaap. \p \v 16 Ismaeldi mabo sin aobare nangene sindi sisa aobare taogpa, sin nimi nubunang as a'ero sin si nubu taog. Ismael elmabo as babe kalun ae longoro sorobag babe a'ero-a'ero solamekpa, ua ulamekag a'ero-a'ero elmabo si sunsunum uro alamek. \p \v 17 Ismael el mangkaekne heng kun-kunne teng lambare eptopne phende (137) wamogti, hain kom taogti, ilisagyaboag yame samen piog. \v 18 Tebaogpa, Ismaeldi mangaroba sin mog so'o wamekne Hawila inagha Syur inagha heng walelingkirobag sip Mesira Asyur simbik wamek. Sin wamekne sikin kaboap aisa neneptangto wamek.\x - \xo 25:18 \xt Sumbaogha 16:12\x* \s1 Esauap Yakubap mangkahieka (25:19-26) \p \v 19 Abraham elme Ishak nenekori ulamogne ane: \p \v 20 Ishak mangkaekne heng kun taibuka taubuka ulamogha teng nhon eptopne naualbare (40) taogpa, elkel Ribka toro aog. Ribka eldo Labanap sikini Betuel Aramneap Aram mog so'o nimi wamdek. \p \v 21 Ribka neneko me mangaro an koma wamogpa, Ishak nenekori Allahag molona yubu lelamogpa, NUNI Allahri ka'ebaogpa, Ribka me monag taog. \v 22 Me monag phende wamdekti, webeltalamdekpa, Ribka nenekori, “Sa'ambe tamna nene nanag ulamla?” aro wanag agha seneraghogti, “NANI Allahri tibin nenero ambatnilul,” aro hailbiog. \v 23 Hailpiogpa, NUNI Allahri yubu lelamogti, “Nimi sisa phende an monag wamdang. Sin-sin aisa neneptangkamtukang. Sin phende abeneko nhon agha mikipne wamleba, yandonge mombolag taleba, nabinge paliag talul,” aro ambarog. \v 24 Ambarogpa, wamogti, Ribka nenekori me phende mangkahiog. \v 25 Samenag mangaptaogne neneko kon uwong hong mana hong saog uro pongoropne mangaptaog. Undo pongkamogha sembe me si Esau\f + \fr 25:25 \ft “Esau” si engeropne sembe, “Hong yabuktoba,” aro engerop.\f* aro engkaog. \v 26 Me amikne neneko mangaro kuluklamogti, eldori yan pubu saelbamogti, eldi, “Na sam,” aro yan saelbamogne sembe si Yakub\f + \fr 25:26 \ft “Yakub” si engeroba ane yubu phende aro lerop. Yubu nhonneri, “Yan bubu saelbamla,” aro lerop. Yubu yogneri, “El maneri lelamla,” arop.\f* engkaek. Ishak heng kun teng phende eptopne no'opbareag (60) wamogpa sin phende mangkahiog. \s1 Eldo Esau Ilipsae taogpa Ilipsae Yakub eldo taogha (25:27-34) \p \v 27 Me abeneko nubu tarekti, Esau neneko pham winang mana sae yonge wamogti, paiag pham winang mana onne yeng awi uro wamog. Yakub neneko wana aingniropne wamogti, aeag aghabog ua ulamog. \v 28 Ishakti winang mana sop tenne sembe awi yeng uro wamogti, elme Esau sembe agha wanaag uro ua ulamogpa, Ribka nenekori elme Yakub sembe wanaag uro ua ulamog. \p \v 29 Ik nhon sum Yakub nenekori kacang uwongne yolamogpa, Esau neneko paiag agha kwaneng yo uro yaog. \v 30 Yaogti Yakubag, “Nangkae, na kwaneng yori uwonga ane olog tatne!” aro molbaog. (”Uwonga ane,” seogne sembe si nhon Edom\f + \fr 25:30 \ft El si yogne “Edom” engeropne aneri, “Uwongne,” aro engerop.\f* aro engkaek.) \v 31 Esau nenekori molbaogpa, Yakub nenekori ambarelamogti, “Wali molbanelam, ane sembe anna yandonge wamlama anekona, nimi yandoa na tatnemendi, anna nabinge tamenba, na yandonge tanun taneogna, molbanelama tatkinun,” seog. \v 32 Molbaogpa, Esauri, “Kwaneng yori tebanep saog ulamnari, sa'a sembe 'Na nimi yandoa wamna,' sunun?” seog. \v 33 Seogpa, Yakub nenekori, “'An nimi yandonge an wamlulam,' aro Allah siag sik uro leplulam,” aro ambarogpa, “Otsik uro lemna,” seogpa, Yakub neneko nimi yandoa aneko taog. \fig |alt="Esau menjual hak anak sulung" src="CO00674B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="25:33" \fig* \v 34 Undo unuaogpa, Yakub nenekori kwaneng rotiap kacang uwonga anekoap tarogpa, teogti, piog. \p Undo ulamdekti, “Na yandonge ua una karong,” aro lipsiog. \c 26 \s1 Ishak Gerar wamogha (26:1-33) \p \v 1 Ishak kelabo meap Beer-lahai-roi wamekpa, Abraham wamog li kwaneng yo nubunge wamog saog uro,\x - \xo 26:1 \xt Sumbaogha 12:10\x* sumene li ene babe kwaneng yo nubunge waelbaogpa, Filistin nimi nubunge Abimelekh ponekoag Ishak piogti, “Mesir palamapti, olog wamukap,” aro molbaogti, as Gerar pina wamog. \v 2-3 Pina wamogpa, Allah el wamoghag lag taogti, yubu lelamogti, “Mesir anna pheng kom, Nari ambatkeno saog uro tane wamlulam,” seogti, “Nari an piangkeneri yeplangkinun. Nari aniag salag samenag lepsinge neneko, mog so'o ene anapna anmaboabag pimnun,” seog. \v 4 Seogti, “Nari anag andi mangaroba imag imberea saog uro maikno nembahinun. Nari mog so'o ene andi mangarobag mog so'o ene tatsineri, andi mangarobari mangkahyikne pere agha Nari nimi sisa ni tala-tala wamikne walingena tatsinun,” seog. \v 5 Seogti, “Abraham Nari yubu ni lelamsinge ka'eamogti, nanag wana piamog ane sembe Nari an yepkinun,” seog. \v 6 Ane sembe Ishak Gerar wamog. \p \v 7 Taneko wamek nimiri eldi kel Ribka sembe haibaekpa, Ishakti, “Ribka saren kemerop wamogpa, Ribka toro habe senen nimiri omnikag,” sembaogti, “Ribkana nari kel kom, elna naipsae'el,” seog. \p \v 8 Gerar aneko Ishak pina ua ulamogha ik nhon sum Filistin nimi nubunge Abimelekh ae lomag wamogti, keken lom toman agha Ishakap Ribkaap tilamsioghag agha sin nebeldalamdek. \v 9 Nebeldalamdekpa, tiboghahiogti, Abimelekhti Ishak yobogti, “Ribkana ankel aghana sa'a sembe 'Naipsa'el,' seom?” seogpa Ishakti, “'Nari kel seneba, na omnikag,' aro lemno,” seog. \p \v 10 Wene, “Aro lemno,” seogpa, Abimelkhti, “Sa'a sembe nunag wene seom?,” aro wene seogti, nen lelamogti, “Andamneri wene seomba, nari mabo andi kelap mapseng, tanena tam andi kelap mapseng nenena andamneag agha tam ikinne nunag pipso,” seog.\x - \xo 26:10 \xt Sumbaogha 20:3-16\x* \p \v 11 Wene seogti, as eneko wamek nimiag yubu ambarelamsiogti, “Nimi etneri nimi eneag tam pipseng kom elkelag babe saelbaheng kom, tam sinag kaolbahik nimi eneko obukang,” seog. \p \v 12 Heng kun enekoag Allahri Ishak yeplamogpa, awe webaogti, meroba aweag aneko mebogha taneko nong pibogpa, maiknoro taghogti, el meroba tupne wamog. \v 13 Sae agha maikno tang-tang palamogpa, el tupne nubunge wamog. \v 14 Ishaktinge pham dombaap sapiap maikno wamogpa, eldi arukna babe maikno wamekne sembe Filistin nimi yo senelamek. \v 15 Yo senelamekti, samenag Abraham aruknari mag tena sembe so'o wailbaekne taneko ni so'o tolongoro leple piek. \v 16 Undo leple piekti, Abimelekhti yubu lelamogti, “Nununge so'oag agha lambalulam, an anea anenge sae agha nubu talamlambana,” aro ambarog. \p \v 17 Wene aro ambarogpa, Ishak as enekoag agha Gerar puluag piogti, ae soro wamog. \v 18 Pina wamogti, iliri mag waliroba agha Filistin nimiri so'o tolongoro lebeka taneko nen waliro lambaogti, iliri mag waliroba si enge-enge yabiogha sunsunum uro nen enge-enge piog. \p \v 19 Gerar puluag aneko Ishak aruknari mag walirop mag wailbaekti mag siriro la'anilamogha ibek. \v 20 Aghana pham pia yae ua uropnang Gerar nimiap Ishakti arukna pham yae ua urop nimiap, “Nununge mag,” aro lelamekti, “Mag ane nununge,” tam aro wene seekne sembe mag aneko si “Esek” aro Ishakti engkaog. Mag si Esek aro engkaogne nene nun yubuag, “Waptangtop Mag” aro engkaog. \p \v 21 Ishak arukna tanekori nen orange babe wailbaek. Aghana nen wailbaek mag taneko sembe babe waltalameka sembe Ishakti sin yubuag mag si, “Sitna”\f + \fr 26:21 \ft Yahudi yubuag si “Sitna” lilim anekona “Aisa neneptangtop,” aro.\f* engkaog. \p \v 22 Nen anekoa nhonag nhon wailbaog aghana mag nene wailbaogne nene sembe sin waptan kom, ane sembe Ishakti, “Rehobot”\f + \fr 26:22 \ft Yahudi yubuag si “Rehobot” engeropne ane “Koloag wamla,” aro.\f* aro engkaog. Rehobot aro engkaogne nene sembe, “Wene Allahri nun mog so'o ene tatsilba, me likto mangaro tero wamukap,” aro engkaog. \p \v 23 Anekoa Ishak Bersyeba piog. \v 24 Bersyeba aneko pina wamogpa, sumeneko inipnag Allah el whingag lag taogti, yubu lelamogti, “Na Allah, ani Abraham Ili. An log sembaheng kom, Nari yepto piangkenun. Nari salag Nari arukna Abrahamag lepsinge sunsunum uro mikip nembagheneba, andi mangaroba nimi maikno taukang,” seog.\x - \xo 26:24 \xt Sumbaogha 22:17\x* \v 25 Allah el whingag lag taogti, yubu leboghag aneko “Mhong towalengkanun” aro kirik yangaro sobaogti, “An Ya'ag Wamlamne” aro Allah\f + \fr 26:25 \ft Si “Allah” engeropne ane sembe, Yahudi yubuag si “Yahweh” engelamang. Yubu nhon anena “Allah” sembe, Arab yubuag agha Indonesia yubu taog. Yahudi yubuagna, si “Yahweh” lilim ane sembe, nun yubuagna, “Ya'ag wamnange,” arop. \f* si yoplamog. Ae kalun ae babe sobaogpa, eldi arukna tanekori babe mag so'oag walirop mag babe wailbaek. \p \v 26 Aneko ae sobaogti, wamogpa, ik nhon sum nimi nubunge Gerar wamogne yubu sia leropne Abimelekhap, el yubu amoropne Ahusatap, yin saleropne sikindo Pikholap “Ishak haiptaukap,” aro yaek. \v 27 Aghana Ishakti yubu lelamogti, “Sa'a sembe nanagna wenena yalom? Samen a'undi na sembe karong senelamnilumdi, a'ununge so'oag agha yagnilum kom te?” seog. \p \v 28-29 Wene seogpa, sindina, “Wene nuri kemelangkeapne, wene Allahri piangkel, ane sembe nuri lebapne: elap nunap yubu nikne ya'ag lebukap. Wene leplulamne andi nunag yoaba ualulam kom, nuri babe anag yoaba uaukap kom. Nuri anag walia uabori, lipkeboba, wali uro piom. Nunag tibin wamlange an Allahri yepto piangkilul,” seek. \p \v 30 Wene seekpa, Ishakti tenaba yobaogha ma'aptangto teek. \v 31 Tea mabeka kwelekaogne sindi “Salag lebukap” aro seneragto wamekne salag lero yubu sia lebek. Lebekti Ishakti, “Nangkabo, palamlulom,” aro kipsiogpa piek. \v 32 Sumeneko sum babe Ishak arukna tanekori, “Mag walilamapne neneko sumene mag ibab,” aro ambarel aek. \v 33 Ambarel aekpa, sumeneko mag sin wailbaekne aneko “Mag Siba”\f + \fr 26:33 \ft Yahudi nimi yubuagna, “Siba” anena, “Yubu nikne ya'ag lebap,” aro engkaek.\f* engkaogpa, as taneko sobaekne wene “Beerseba”\f + \fr 26:33 \ft Yahudi nimi yubuag “Beerseba” anena, “Yubu nikne ya'ag lebekag” aro.\f* engerop taog. \s1 Ishak elme Esauri iliap ilinapti wana mali nembahiogha (26:34-35) \p \v 34 Mag ibekag Beerseba Ishak wamogti, elkelabo meap babe wamek. Wamekpa, Esau mangkaekne heng kun-kunne selek ta'om agha epto naual bare (40) piog. Piogpa, Ishak elme Esauri Het kelabo phende tolamsiogti, Beeri elmangkel Yudit nhonapna Elon elmangkel Basmatap topsiog. \v 35 Awi senerop kom kelabo phende topsiogne nene sembe Esau iliap ilinapti karong senelamdekti, wana mali talamsiog. \c 27 \s1 Ishakti Allah siag elme Yakub kibogha (27:1-29) \p \v 1 Ishak neneko ya'ag sabal taogti, haing mali taogpa, elme yandonge Esau nenekoag “Name, yae,” aro yobogpa, Esauri, “Yo, nani,” seog. \v 2 Seogpa Ishak nenekori ambarelamogti, “Na ya'ag sabal tanori, tepnange peram uro wamna. \v 3 Ane sembe yin pusap topmendi, paiag pham winang mana ol pina payalulam. \v 4 Payingkina sao wali uro yobamenba, teneri, na anam teban komag Allah siag an kipkenun,” aro ambarog. \p \v 5 Ishakti Esau ambarelamogha Ribkari ka'ebaogti, Esau paiag sip ol piogpa, \v 6 Ribka nenekori Yakub ambarelamogti, “Name, Aniri Esau ambarelamlaba, ka'ebanne ane ka'eapmen, \v 7 'Paiag ol pimendi, wali uro yobongkia tarelanemenba, teneri na anam teban komag NUNI Allah siag kipkenun,' selne ka'eban. \v 8 Ane sembe, name, nari ambatkinunne sunsunum uro ualulam. \v 9 Pham mo'olamabag pimendi, pham kambing me phende topmendi, na tarelanemenba, nari yobaneba, andi poa pimenba, ani awi yeng uro telul. \v 10 Poa pimenba, teleri, el anam teban komag Allah siag kipkelul,” aro ambarog. \p \v 11 Ambarogpa Yakub nenekori ambarelamogti, “Nanin, Esau neneko nong hong maikno, na nong hong orog aneno. \v 12 Na naniri na konag salelamneleri, 'Orolena lepla,' aro na Allah siag kipnen koma yo'obaneleag,” aro ambarog. \p \v 13 Wene aro ambarogpa, ilindi, “Name, yo'obahilulne nene nanag talulba, wanag keyagman uro nari lepnange sunsunum uro pham kambing abeneko tol pululam,” seogpa, \v 14 Yakub nenekori pham kambing abeneko tol piogti, ilin tarel aogpa, “Ishakti wali yeng uro tilul” aro ilindi wali uro yobaog. \v 15 Yobaogti Ribka nenekori aeag wa'iogti, ag Esauri eneka uropne walinge aeag piamsiogne tobogti, Yakub enekirog. \v 16 Enekirogti pham kambing kon logto pibogne tobogti, ni phende saeag enekto kaubirogti, ko'olomag enekto kaupto, “Iliri, 'Esauri hong,' sembalul,” aro enekto kaubirog. \v 17 Enekto kaubirogti, sao wali uro yobaogha tanekoap kwaneng roti werebaogha tanekoap Yakub tarog. \v 18 Tarogpa pabiogti, “Nani,” aro kibogpa, Ishak nenekori, “Name, anna Esauro Yakubto?” seog. \p \v 19 Wene seogpa Yakub nenekori, “Na anme yandonge Esau neneko yan. Andi ambatnelamne sunsunum uro pai pham\f + \fr 27:19 \ft Pai pham sindi mog so'oag wamogne rusaap kambingap saogne sembe lebog.\f* oro yoro payandi, pukmendi telame! Temendi Allah siag kipnululam,” aro ambarog. \v 20 Ambarogpa Ishak nenekori, “Name, elemag oplamdi, yoro payalam,” seogpa Yakubti, “NUNI Allah nenekori whingag nembatnelba payan,” seog. \p \v 21 Wene seogpa Ishak nenekori Yakubag, “An nong kon salbitkeneri, 'Otsik uro Esau yal,' aro el tanululba, abene yae!” seog. \p \v 22 Wene seogpa Yakub neneko ili peramag piogpa, sae nong konag salelamogti, “Yubu Yakubti yubu saog ka'elamna agha sae Esauri sae saog salelamna,” seog. \v 23 Yakub sae pham kambing hong kauptopti, “Esauri sae hong pongoropne saog uro wamla,” aro Ishakti, “Esau yal,” sembaogti, “Allah siag kipnun,” sembaog aghana nen hailamogti, \v 24 “An otsik uro Esau yalam?” aro haibaogpa, Yakub nenekori, “Nani, otsik uro na Esau neneko yan,” seog. \p \v 25 Wene seogpa Ishakti, “Yoro payalama taneko tatnemenba, teneri, NUNI Allah siag kipkinun,” aro ambarogpa, sop yoroba anekoap mag anggurap tarel piogpa, teog. \v 26 Teogti, “Name, na peramag abene yamendi somoro saelbamnululam,” aro ambarogpa, \v 27 Yakub ili Ishak peramag piogti, nongag somoro saelbamogti, kiplamog. Kiplamogpa, Ishakti Esauri ag song uaogne sembe, “Esau name yandonge,” aro elme Allah siag kiplamogti, \q1 “Name, anag agha song yalamlange \q1 awe Nani Allahri sai nenelamla saog uro \q1 song anag agha yalamla. \q1 \v 28 Imag agha Allahri mag tum-tuma pelengel alamleba, \q1 so'o andinge sai talamleba, \q1 nia mangkina melapmenna\f + \fr 27:28 \ft Ibrani yubuag “nia mangkina melapmenna” aro, “kwaneng rotiap anggur wendogneap,” aro lebog.\f* \q1 so'o eneag maiknoro pongolamlul. \q1 \v 29 As mog so'o nubunge wamikne \q1 an yan mombolag amupto pulamikti, \q1 an arukna wamukang. \q1 Ankabo taneko sikini saog uro an wapmenba, \q1 an whingag yabu sanukto pulamukang. \q1 An yo'olangkiikne taneko sin loba nenel dalamukang. \q1 Nimi etneri kiplangkiikne taneko Allahri o'ona sembe yeplamsilul,” \p aro ambarog. \s1 Esauri, “Na babe kipnululam,” aro ambarogha (27:30-40) \p \v 30 Ishak nenekori elme Yakub Allah siag kibogpa, lambaom agha palamog abeneko Esau neneko paiag agha yaog. \v 31 Eldi babe mana wali sao uro yobaogti, iliag payaogti, yubu lelamogti, “Nani, pukongkia an sembe payana tane telamlulam! Temendi Allah siag kipnululam,” aro ambarog. \v 32 Ambarogpa, Ishak nenekori, “An etneri lelamlam?” seogpa, Esau nenekori, “Na Esau anme samenne nenekori lelamna,” seog. \p \v 33 Seogpa Ishak neneko lo'om aro lagmag seogti, elek-elek alamogti, “An anam yan komag etne yaldi, pham yobarel anel? El nenekori payalne tendi, name yandonge 'Otsik uro yan,' selba, 'Otsik uro yal,' aro NUNI Allah siag kipto lemna anekona nen lemnep kom saog,” seog. \p \v 34 Ambarogpa Esauri ka'ebaogti, wanaag mali taogpa, yubu haum aro engelamogti, “Nani, na babe! Ani NUNI siag kipnululam,” aro molbaog. \p \v 35 Molbaogpa Ishak nenekori, “An anipsae neneko yaldi, yubu orolena leplaba, kipna anag ambatkehenenge neneko elag ambatna,” seog. \p \v 36 Wene seogpa, Esau nenekori yubu lelamogti, “Samenag eldi, 'An yandonge wamlulam kom,' aro yubu nepneori, sumene babe ik phendepne kipna na ambatnepne neneko toro agha pil. Eldamne si Yakub si ahaem engeroba sunsunum uro yubu orolenange lepla. Allahri yepkelul aro kipna nhon ambatnemenne wamla, te?” aro haibaogpa, \v 37 Ishak nenekori, “Nari anipsae nenekoag, anipsae ani wamlul sekitna. 'Ankabo an arukna wamikpa, an sembe nia mangkina melapmenne maikno talul,' sen. Ane ni ambatna anekona anag wene nari sa'a senep kom saog,” aro ambarog. \p \v 38 Ambarogpa Esau neneko nen yubu mikip uro hailamogti, “Andi Allah siag kipsinne ik nhon leplamdi, nen ik phende lenne orog te? Nani, na babe Allah siag kipnululam!” aro wene seogti, yubu haum aro engelamog. \p \v 39 Engelamogpa Ishak nenekori ambarelamogti, \q1 “An wamlulamag mag tum-tuma pelengel ananna orogti, \q1 so'o mesah uro sai wamlul kom. \q1 \v 40 Anenge yindi an piangkeleba, \q1 an mal taropne wapmendi, \q1 an anipsae arukna wamlulam. \q1 An anipsae arukna wamlulam aghana, \q1 Andi 'El tamag wamnun kom,' aro sae mikip peleptamendi, \q1 eldi arukna wamlulam kom” \p aro ambarog. \s1 Ribka nenekori, “Labanag pululam,” aro ambarogha (27:41-46) \p \v 41 Esau nenekori, “Naniri Allah siag naipsae Yakubog kipla,” aro Yakub sembe karong sembaogti, “Olog wamebea nai tebaleba, Yakub omnun,” sembaog. \p \v 42 Esauri, “Naipsae omnun,” alamla ana ka'ebaogti, Ribka nenekori, “Name Yakub yobol phut,” seogpa, Yakub neneko yaogpa, yubu ambarelamogti, “Name, ando Esau neneko 'Wana mali nembaneonge sembe opkinun,' senero wamla. \v 43 Ane sembe na anindi lemnunne nene ka'eame: Tognop tangtang pimendi, naro Labanag as Kharan pululam. \v 44 Pimendi, elap wamtumunba, andori yo uro seneraglamlange kom talul. \v 45 Andi wana mali nembalumne ekon tale tanena, an enel aghukang aro nimi pogsinun. Ae ik nhon sum agha na namabo ni phende ka'asebel tananne mali senelamna,” seog. \p \v 46 Olog wameka Ribka nenekori Ishakag yubu lelamogti, “Na tungna sap-sabi Het so'o eneag wamang kelabo tane kembi ulamsin. Esauri Het kelabo topsioa saog uro name Yakubti babe Het kelabo topsileba, 'Imnun kom,' aro wali tebanun,” seog. \c 28 \s1 Ishakti Yakubag, “Kanaan kelabo topsiseng kom,” aro ambarogha (28:1-5) \p \v 1 Ishak nenekori Yakub yobogti, Allah siag kibogti, ambarelamogti, “Name, andi Kanaan kelabo topsiseng kom! \v 2 Anin ili Betuelag Aram mog so'oag pimendi, anawang Laban elmangkelabo anabiagne nhon topsululam.\x - \xo 28:2 \xt Sumbaogha 24:10\x* \v 3 Allah Imap So'oap Saelbamlange nenekori an mikip nembagheleba, andi mangarobari mangaroba maikno taikti, nimi sisa nubu taukang. \v 4 NUNI Allahri Abraham o'ona senelamogti, yeplamog saog uro an anmaboap yeplamsileba, so'o an nimi yangkanne saog uro wamlamag ane Allahri Abrahamag, 'Anisag yabo tatsinun,' seogne sunsunum uro a'un ngai talulom,” aro ambarog. \v 5 “A'unin Ribka eldo Labanag Aram mog so'oag pululam,” aro ambarogne sunsunum uro Yakub neneko Aramne Betuel elme Laban wamoghag piog. \s1 Esau nenekori elkel nhon ma'aropne tobogha (28:6-9) \p \v 6-7 Ishak nenekori elme Yakub Allah siag kibogti, “Kanaan kelabo topsin koma Aram mog so'oag pimendi, Aram kelabo el phululam,” aro ambarog. Yakub neneko ili ilindi leptekne ka'ebaogti, Aram mog so'oag piogne sembe Esau nenekori ka'ebaog. \v 8 Ka'ebaogti, sikini Ishak nenekori, “'Kanaan kelabo tohinne sembe karong', senen,” aro Esau el taogti, \v 9 Abraham elme Ismaelag piogti, elkelabo phende abeneko babe wamdekpa, nen wilindipne Ismael elmangkel Nebayot ilipsa'el Mhalat\f + \fr 28:9 \ft Mhalat anena si nhon Basmat (Sumbaogha 36:3).\f* tobog. \s1 Yakub nenekori as Betel lenda mabogha (28:10-22) \p \v 10 Yakub neneko as Bersyeba laplobi agha, “As Kharan punun,” aro piog. \v 11 Palamog pahabog heng puruk aogpa, pioghag anekoa kirik nhon tobogti, kirik aneko agha usog epto malamog. \v 12 Malamogti lenda malamogpa, moromna nhon so'oag agha sekamogpa, imap tibamogpa, Allah ilipsabo malaikat moromna aneko toman kululung walelem alameka ipsiog. \v 13 Kemelamsiogpa, NUNI Allah moromna aneko toman sekamogti, “Anisag Abrahamap, ani Isakap, Sikini Allah Na ane wamna,” seogti, “Nari, 'So'o an malamlamag ane an, anmaboapti ngai taukang,' aro tatsinun. \v 14 Andi mangarobari mangkahyikne taneko so'o lenglenga alirop kom wamla saog uro taikpa, sikininge so'o heng walelingkirobag sip, heng purukul pirobag sip, ople sip, tabo sip maikno talul. Anap anmaboap pere agha Nari nimi sisa ni tala-tala wamikne walingena tatsinun. \v 15 As tala-tala pimenag Na anap wamnemeri yepto piangkenun. Nari an sae lipken koma wamne pahabog anag Nari lemnange ni ulamneri, mog so'o eneag samoro payakenun,” aro ambarog. \p \v 16 Wene alamog abeneko Yakub neneko pukogti, yubu lelamogti, “NUNI Allah tane wamlange weneog el tanel!” seogti, \v 17 nen yubu lelamogti, “Na wamnaag ane nimiri loghag. As tane Allahri ae wamlaba, imag yangkanne ina siramag wamna,” aro log sembaog. \p \v 18 Nen mabogti, lukun Yakub seklamogti, “Allah wamlaag ane,” aro, “Kekneba pimnun,” sembaogti, kirik usog epto mabog kirik eneko so'oag mebirogti, kirik anekoag kal saitun wangka lolteroba mag ikog. \v 19 Ikogti, samen mog so'o ene Lus engeroba aneko Betel\f + \fr 28:19 \ft “Betel” nun yubuag, “Allahri ae” aro.\f* engkaog. \v 20 Engkaogti Yakub nenekori Allah whingag salag palilamogti, “NUNI Allah nanap nhon palamnemeri, terobap nanenge ag eneknangeap tarelamneleri, yeplamnele pahabog \v 21 wali uro naniri aeag samoro yane tanena, kekneba na sembe talul. Ni undo saog uro pinep tanena, 'El Allah aghabog nari ukuma wamlul,' aro omeklamnun. \v 22 Nia mangkina Eldi tarelamnelea taneko pogto sa'obare palu tobiagha, palu nhon nen samoro El tarelamnun. Kirik mebitnaag ane Allah wamlaag, Eldi ae saog uro talul,” seog. \c 29 \s1 Yakub neneko elawang Labanag piogha (29:1-14a) \p \v 1 Undo wene seogti, Yakub neneko Kanaan so'o laplobiagha heng walelingkirobag sip piog. \v 2-3 Palamogti, tilamogpa, mag sembe wailbaeka nhon peramag pham domba palu wilindi longoro wamekpa, tibogahiog. Ora sum babe pham pia uhirop nang taneko niri sikininge pham mag aneko peram ni yalamekpa, kembiag agha nubu kirik mag ina siram leptop kirik kupto pil pindogha pham taneko mag tebarelamsiekpa, ni telamek tanena sereklamek. \v 4 Yakub mag aneko peramag piogti, pham taneko pia uhirop nang tanekoag hailamsiogti, “Nangkabo, a'un tala nimi?” seogpa, sindina, “Nu Kharan nimi,” seek. \v 5 Seekpa Yakub nenekori, “Nahor ilisag Laban neneko olog ililamlom, te?” seogpa, sindi, “Ililamap,” seek. \p \v 6 Wene seekpa, Yakubti, “El welaro wamla?” seogpa, sindi, “Wali wamla,” seekti, “Elmangkel si Rahel pham domba kambing iliringe poa yalamsil ane tiboghamen,” seek. \v 7 Seekpa, Yakub nenekori, “Nangkabo, ae imbal komba ae siro wamap, aghana sa'a sembe a'ununge pham poloro pil ahilom? Mag aghabog tebatsimundi, 'Mo salik malik maneng telamukang,' aro poa phululom,” aro ambatsiog. \v 8 Ambatsiogpa, sindina, “Pham domba pia urop nimi taneko nenneri pham domba ni payahiikpa, mag ina siram kirik kubeberi, 'Mag tebatsukap,' aro tibogto wamap,” seek. \v 9 Yakub neneko sinap yubu lero wamekpa, Rahel neneko pham iliringe poa yalamsiog. \v 10 “Na nanin eldori kelmeri pham domba iliringe poa yalamla,” aro tibog aogti, Yakub neneko mag waliroba peramag piogti, kirik mag inasiram leptopne neneko toro ko'ol piogti, Labandi pham taneko mag tebatsiog. \v 11 Tebatsiogti, Rahel somoro kibogti, “Nari nawang elmangkelap haiptanam,” aro engelamog. \v 12 Engelamogti, “Na an ani ilipsa'el Ribka elme yan,” aro ambarog. Ambarogpa, Rahel neneko iliag merero piogti, “Anipsa'el Ribka elme yal,” aro ambarel piog. \v 13 Ambarogpa ka'ebaogti, Laban neneko elemag-elemag Yakubag piogti, somoro kibogti, eldi aeag enero poa yaog. Aeag yaekti, Yakub nenekori elag uro yabiogne sembe Laban ambarogpa, \v 14 Laban nenekori, “Otsik, nari enengdinge agha yalam,” seog. \s1 Yakub nenekori Leaap Rahelap topsiogha (29:14b-30) \p Yakub neneko wal nhon ningki wamogpa, \v 15 Laban nenekori Yakubag yubu lelamogti, “An na enengdinge wamlam ana, sa'a sembe nari awe mo webarelamnululam? Kamna etbare tatkenun sembamlam?” aro ambarog. \p \v 16 Laban elmangkelabo samenne Lea wamogpa, amikne Rahel wamog. \v 17 Lea haing pabo tolaktop saogpa, Rahel saren kemeroba wamogti, haing elela aneko wamog. \v 18 Undo wamdekpa, Yakubti Rahel sembe wana telamogti, “Nawang, an anmangkel amikne neneko toro anundi, nari andi awe welamne pahabog heng kun taibuka taubuka ulamleba heng kun saekbare talul,” aro ambarog. \p \v 19 Wene aro ambarogpa, Laban nenekori, “Name ane nimi orangeri toro aikagti an tatkinundi, an nanap tane wamnunam,” seog. \p \v 20 Wene seogpa, Yakub nenekori, “Rahel toro anun” aro awe welamogha heng kun saekbare taog. Yakubti “Rahel tomnun,” aro wana telamogpa, heng kun saekpare wamog aneko aghana, “Ik a'ilbanep saog uro wamna,” senelamog. \p \v 21 Wene senelamogha Yakub nenekori Laban ambarelamogti, “Nuri lemnomo saog uro heng kun saekbare awe webanori, anmangkel toro anundi, tatnululam,” aro molbaog. \v 22 Molbaogpa, Laban nenekori, “Namangkel Yakubti toplulne sembe sani yobanun,” aro nimi ni as eneko wamekne yopsiogpa, sani yobaogne teek. \v 23 Teekti, imbaogpa, Laban nenekori elmangkel toro anepne Rahel payan koma, Lea enero Yakub tarel piogpa, nikag maptek. \v 24 Undo unuaog sumeneko Laban nenekori eldi arukna Zilpaag, “Lea arukna wamlulam,” aro ambarog. \p \v 25 Lukun Yakub pukogti, kemelamogpa, “Leaap mamnam,” aro el taog. El taogti, Labanag piogti, ambarelamogti, “Sa'a sembe nanag nene saogne ualam? Andi, 'Rahel tatkenun,' seomba, anenge awe welamno aghana, sa'a sembe yubu neplamnelam?” aro ambarog. \p \v 26 Ambarogpa, Laban nenekori ambarelamogti, “As eneag wamlange agha uan. Eldo'el wamnaba, ilipsa'el samenag nengabori tomnep kom,” seogti, \v 27 “Ane sembe Lea tobomne sembe awi yeng uro seplamebe pahabog, ik saekbare taleba, namangkel Rahel babe tatkenun. Tatkeneba, el sembe kamna nen heng kun saekbare awe naringe welamlulam,” aro ambarog. \v 28 Ambarogne neneko sembe Yakubti, “Hae,” sembaogti, inipna kwelekna saekbare seplamek pahabog, wamekpa, Labandi elmangkel Rahel tarog. \p \v 29 Undo unuaog sumeneko Laban nenekori el arukna si Bilha nenekoag, “Rahel arukna wamlulam,” aro ambarog. \v 30 Yakub neneko Rahelap babe nikag maptek. Yakubti Rahel sembe agha wanaag uro wamogti, Lea sembe olog wana abolag wamog. \p Sin wamekti, Yakubti Labandi awe nen hengkun saekpare welamog. \s1 Yakubti me liklamsiogha (29:31-35) \p \v 31 Yakub neneko Lea wanaag olog abolag saogti, NUNI Allah kembaogti, “Lea nenekori me mangaro ale,” sembaogti, “Rahel me mangaro an koma wamle,” sembaog. \p \v 32 Wene sembaogpa, Lea me monag taogpa, me nengabo me nhon mangaro aog. Mangaro aogti yubu lelamogti, “Na wana mali uro wamnaba, NANI Allahri imnelba, na na'angeri na babe wanaag sembanele,” aro me aneko si Ruben\f + \fr 29:32 \ft Yahudi yubuagna si “Ruben” engeropne ane, “Me wamla aneno kembahut” arop.\f* engkaog. \p \v 33 Wameka nen Lea neneko me monag taogpa, me nengabo me nhon mangaro aog. Mangaro aogti, yubu lelamogti, “Na na'angeri o'ona sembamnel komne sembe NANI Allahri ka'ebaneori, me ane babe tatnel,” aro me aneko si Simeon\f + \fr 29:33 \ft Yahudi yubuag si “Simeon” engeropne aneap, “Ka'enne” aropneap, lilim nikne.\f* engkaog. \p \v 34 Wamekti Lea nenekori me nengabo me nhon mangaro aogti, yubu lelamogti, “Me nengabo me wilindi mangkatnonge sembe na'angeri na sembe wanaag uro wamlul,” aro wene seogti, me si Lewi\f + \fr 29:34 \ft Yahudi yubuag si “Lewi” engeropne aneap, “Ma'aptangtop” aropneap, lilim nikne.\f* engkaog. \p \v 35 Wameka Lea neneko me monag taogpa, me nengabo me mangaro aogti, yubu lelamogti, “Wenenge nene agha Allahag 'NANI' aro kipto omeklamna,” aro me aneko si Yehuda\f + \fr 29:35 \ft Yahudi yubuag si “Yehuda” engeropne aneap, “Omektop” aropneap, lilim nikne.\f* engkaog. Yehuda mangaro yabiogne agha Lea me mangaro an koma wamog. \c 30 \p \v 1 Lea me mangal dolamogpa, Rahel nenekori, “Naro'el me mangal dolamlaba, na me mangaro an koma wamna,” aro elto'elag wana mali uro seneraglamogti, Yakubag yubu lelamogti, “Me nhon tatnululam kom, tanena na tebanun,” seog. \p \v 2 Wene seogpa, Yakub neneko wanaag yo sembaogti, “Na Allah saog uro wamna kom. El nenekori seneraghogne sunsunum uro an ibili talamlam,” aro Rahel wabaog. \v 3-4 Wabaogpa, Rahel nenekori yubu lelamogti, “Na arukna Bilhaap maptumunba, eldi me mangaro na ilag pipleba, nari me talul,” aro eldi arukna Bilha aneko ela'ange Yakubag ambarogpa, Yakub elkel wilindipne taog. Yakub neneko Bilha anekoap maptekpa, \v 5 me monag taogpa, me nengabo me mangaro aog. \v 6 Mangaro aogpa, Rahel nenekori yubu lelamogti, “Nari Allahag mololamnoba, ka'ebaneori, nanag sip tangto me nengabo me tatnel,” aro me si Dan\f + \fr 30:6 \ft Nimi si “Dan” engeropne anena, “Nanag sip tangtal,” aro engkaog.\f* engkaog. \p \v 7 Wamekti, Bilha nenekori nen sap me nhon monag taogpa, Yakub elme nengabo me mangaro aog. \v 8 Mangaro aogpa, Raheldi yubu lelamogti, “Naro'elap talamnomori, na paliag neneptano,” aro me aneko si Naptali\f + \fr 30:8 \ft Nimi si “Naptali” engeropne anena, “Nimiap nari talamnomoa,” aro engkaog.\f* engkaog. \p \v 9 Wamekti, Lea nenekori, “Me mangaro anep kom saog wamna,” sembaogti, elenge arukna Silpa neneko “Yakub elkel tale,” sembaogti tarog. \v 10 Tarogpa, Silpa nenekori me nengabo me nhon Yakub sembe mangkarog. \v 11 Mangkarogpa, Lea nenekori yubu lelamogti, “Na wali neneptan,” aro me si Gad\f + \fr 30:11 \ft Nimi si “Gad” engeropne anena, “Walia imna,” aro engkaog.\f* engkaog. \p \v 12 Wamekti, Silpa nenekori nen sap me nengabo me nhon mangaro aog. \v 13 Mangaro aogpa, Lea nenekori yubu lelamogti, “Na wali kel neneptan. Ora kelabori, 'El wali,' senelamnukang,” aro me aneko si Aser\f + \fr 30:13 \ft Nimi si “Aser” engeropne anena, “Awi wamna,” aro.\f* engkaog. \p \v 14 Wamekti, wal tomneag\f + \fr 30:14 \ft Yahudi yubu tobognena, “Roti wana kareptop li” tobog aghana nu sembe wal wilindipneag, wal tomneag kareplamek.\f* Ruben neneko paiag piogti, kal wana terobpa me yag tananne sembe terop kal wana\f + \fr 30:14 \ft Yahudi yubuag kal wana ane si “dudaim” engerop.\f* tobogti, ilin Lea tarel aog. Ilin Lea tarel aogne Rahel el taogti, yubu lelamogti, “Kal wana anmeri payalne olog tatne,” aro Leaag molbaog. \v 15 Molbaogpa, Leari yubu lelamogti, “Andi na'ange tobomne sunsunum komdi, wene babe 'Kal wana ane babe tomnun,' aro ulamlam?” aro wabaog. \p Wabaogpa, Raheldi, “Hae, kal wana anmeri tol pildi, tarel aghelba, tatnemendi andi kamna saog uro inipna Yakubap mapturom,” aro ambarog. \p \v 16 Sinag Yakub aweag agha yalamogpa, Lea whingag piogti ambarelamogti, “Kal wana me yag tananne sembe terop kal wana nameri tol pildi, tarel anelba, nari Rahel tatnange sembe kamna saog uro 'Yakubap mapturom,' selba, sumene nanap mamnunam,” aro ambarog. Ambarogpa, sumeneko inipna Leaap nhon maptek. \v 17 Maptekpa, Leari Allahag mololamogne sunsunum uro me monag taogpa, Leah elme lamne Yakub sembe mangkarog. \v 18 Mangkarogti, yubu lelamogti, “Nanenge arukna aneko na'angeag ambatnonge sembe kamna Allahri tatnel,” aro me si Isakhar\f + \fr 30:18 \ft Nimi si “Isakhar” engerop lilim ane, Yahudi yubuagna “kamna” arop yubu ene nikne.\f* engkaog. \p \v 19 Wamekti, Lea neneko me monag nhon taogpa, Lea elme no'opne Yakub sembe mangkarog. \v 20 Mangkarogti, yubu lelamogti, “Allahri ya'ag tapto walia tatneoba, wene na'ange sembe me no'opne mangkatna anekona eldi na sembe wali sembamneleba, ya'ag ma'aro wamnunam,” aro me si Sebulon\f + \fr 30:20 \ft Nimi si “Sebulon” engeropne ane “maiptopne” aropne saog uro wamla.\f* engkaog. \p \v 21 Wamekti Lea nenekori kel nhon mangaro aogti, kelme si Dina engkaog. \p \v 22-23 Olog wamekti, Allahri Rahel sembe ekon tan koma seneraghogpa, Raheldi mololamogne sunsunum uro me nhon monag taogpa, me nengabo me mangaro aog. Mangaro aogti, Rahel nenekori yubu lelamogti, “Na ali uro wamnonge neneko NANI Allahri kom nembaldi, \v 24 amik me nengabo me nhon tatnilul,” aro me aneko si Yusup\f + \fr 30:24 \ft Nimi si “Yusup” engeropne ane, “Ma'aro tatnelul” aro engkaog.\f* engkaog. \s1 Yakubap Labanap yubu nikne lepteka (30:25-43) \p \v 25 Raheldi Yusup mangkaogpa, Yakubti Labanag yubu lelamogti, “Weneogna sae limnemenba, nanenge mog so'oag punun. \v 26 Nanenge kelabo phendeap, nanenge maboap, sin topsinonge, awang, an el wamlam. Na awe maikno welamnori, topsi. Ane sembe nhon pukap,” aro molbaog. \v 27 Molbaogpa Labandi yubu lelamogti, “Na lia peneheng kom, kekneba wene ulamlange iamnange nia mangkina nanag wamlange Allahri an pere agha yepneo. \v 28 Ane sembe, 'Kamna tatnoho,' sembamlamne etbare leplulam,” seog. \p \v 29 Wene seogpa Yakubti lelamogti, “Nawang, awe maikno tolamnange an el wamlam. Pham babe wene andinge maikno talamlange \v 30 nari pia ulamsinba. Na anam yan komag awangdinge sa'a-sa'a etbare wamo kom, aghana awang wene an nubu taom. NUNI Allahri yepkeonge babe nanag agha. Wene naringe kelabo me sembe awe wero tomnun,” seog. \p \v 31 Wene seogpa Labandi, “Wene selamba, sa'a agha tatkinun?” seogpa, Yakubti, “Awangdi, sa'a undoba tatneheng kom. Pham andinge nari piamsinun. Ot nari lepnunne nene sembe awangdi, 'Wali,' sululam: \v 32 Na sumene pham kambing domba anabi toman yabalamneri, pham domba me mirinneap, pham kambing domba ma'i ukum siptopneap ni kamna saogne topsunun,” seog. \x - \xo 30:32 \xt Sumbaogha 31:9-12\x* \v 33 Seogti, “Amik ik nhon nari pham kemelapmenba, pham domba kambing hong solomne undo nari pham anabiag wamikpa, ipmen tanena, 'Haogha tobo,' sembalulam. Aghana nari pham anabiag pham hong solomne orogtina, 'Yakub sik urop nimi wamla,' sembalulam” seog. \p \v 34 Wene seogpa Labandi, “Ot andi leplamne neneog uanunam,” seog. \v 35-36 “Uanunam,” seog, aghana Yakub anam toro pil phiog kom agha sumeneko babe Labandi, “Yakub mane ulamna,” aro eldi pham kambing yemne kelneap, parektopneap, hong yogto-yogto siriktopneap, ma'i ukum siptopneap, domba me mirinne babe, ni taneko toro Labandi elmaboag, “Weag pham yag lambahukap,” seog. \p Wene seogpa, Labanap elmaboapti tognoro yag lambahiekti, Yakub laploa palamekti, inaag inipna ik wilindi maro piek. Maro piekpa Yakubti pham Labandinge nen laplopsiekne yae uro wamog. \p \v 37 Yae uro wamogti, Yakubti ere saog kal\f + \fr 30:37 \ft Ere saog kal Yakubti mog so'oag wamogne ene sina “kal hawar, kal badam, apna kal berangan” wamog.\f* tunguna sae erenne sae nhon tobogti, kon septo tobog. Kon septo tobogti, kal pun solomne kemelamog. \v 38 Kemelamogti, tunguna kon septo tobogne ane pabiog. Pabiognena, pham kwaneng mag terobag pham yaekti, lop phamap kel phamap nebel talamikti, yina tobukang senenag aneko tunguna ikog. \v 39 Tunguna ikoghag lop pham kel pham nebel talamekti, pham ma'i ukum siktopneap, parektopneap, yogto-yogto siriktopneap, mangal talamek. \v 40 Yakubti kemelamogpa, pham maikno taikpa, mangal talamekne Yakubti pham me pogto, Labandinge nenag palilamog, el damnangdinge nenag sip palilamog. Palilamsiogti, pham Labandinge ma'i ukum siptopneap, parektopneap, yogto-yogto siriktopneap wamekne ane yogto pabihiogti, “Nandam pham maikno taukang,” aro eldi pham whingag wimbahiog. Labandi pham nhonag Yakubti pham nhonag mo'olamsiog. \v 41-42 Mo'olamsiogti, pham me mangap taukang arobag kame aneko iklamog. Sikin kwaneng mag telamekti, “Anea mangal talamukang,” aro eldi kame tunguna palilamog. Mikipne whingag sip tunguna palilamog, aghana mikip komne sembe palilamog kom. Ane sembe mikipne mangal talamekne Yakub saeag talamogpa, mikip komne mangal talamekne Laban saeag talamog. \v 43 Unulamogti, Yakub pham tupne taog. Eldi aruknaap, kelaboap, nengaboap, maikno wamek. Eldi popsirop pham untaap, keledaiap babe maikno wamog. \c 31 \s1 Yakubti Laban laploa piogha (31:1-21) \p \v 1 Yakub tupne taogti, olog wamogpa, Laban elmabori yubu lelamekti, “Yakubti nuni yongdinge sae agha nia mangkina tolamlari, nia mangkina tup talamla,” alameka Yakubti ka'ebaog. \v 2 Ka'ebaogti, Laban whingag babe kemelamogpa, samenag wali ulamdek saog uro kom. \p \v 3 Unulamogpa NUNI Allahri Yakubag yubu lelamogti, “An sambamendi, aniri asag samoro ankabo wamangag pululam. Nari an yepto piangkinun,” seog. \p \v 4 Wene seogpa, Yakubti nimiag yubu palilamogti, “Rahelap Leaap na wamnaag aldes pham pia ulamsinag yarukang,” aro yopsiog. \v 5 Yopsiogpa, yarekpa, yubu ambarelamsiogti, “Nari wene a'uni whingag kemelamnaba, samenag wamnomo saog uro wali wamla kom. Aghana nari nai ili Allahri yepto piamnel,” aro ambatsiog. \v 6-7 Ambatsiogti, “A'un babe el wamdom. Samenag na awe tolamnori, a'uni sembe mikip uro welamno. Welamnoba, a'uniri, 'Kamna wali uro tatkinun,' seog, aghana kamna kapnen koma yubuog ik sa'obare lelobog. Ane sembe Allahri, 'Labandi Yakub opleag aro Nari piamnun,' sembaog. \v 8 A'uniri lelamori, 'Pham kambing ma'i ukum siptopne awe welamlamne sembe kamna an talulam,' alamo tanena ni phamdi ma'i ukum siptopne mangalamong. 'Pham hong yogto-yogto siriktopne an talulam,' alamo tanena ni phamdi hong yogto-yogto siriktopne mangalamong. \v 9 Undo wene aro ambarelamneoghag anekoa Allahri a'uniringe tolamori, nanag tatneo,” aro ambatsiog. \p \v 10 Nen ambatsiogti, “Ik nhon sum lenda maro kemelamsiba, pham taneko yina tomneba liag, yem pham taneko ma'i ukum siptopne phamap, hong yogto siriktop phamapti kel phamag walelamsiekpa, kembahisi. \v 11 Allahri babe eldi arukna malaikat pere agha lenda toman ambarelamneogti, 'Yakub,' seogpa nari, 'Ya Nani Allah,' sehiba, \v 12 Eldi yubu lelamogti, 'Nari Labandi anag ulamlange nene Nari kembamnaba, whing epmendi tibog amen. Pham yemne wamangneri kel pham kambing dombaag walelamangne hong yogto-yogto, ma'i ukum siptopne ubu piamang. \v 13 Na Allah Betel wamlumag lag tahinge poneko. Lag tahiba, kirik wepto mebitlumdi, kal saitun wangka lolteroba kirik alibag iklumdi, salag leplum. Ane sembe wene sekmendi, anenge aba wamlange togto amendi, mog so'o eneag agha lambamendi, ankabori so'oag pululam,' seog,” aro ambarog. \p \v 14 Wene aro Yakubti eldi kelabo Rahelap, Leaap ambatsiogpa, sindina, “Nun sembe nuniri saeagha poghatsinep kom, te? \v 15 Nuna nimi yanan nimi sembamsil. Nu, eldi kamna kapto toro aori ni abeneko ni teo. \v 16 Nia Allahri nuri nairi saeag agha tobonge nenena nu babe ngai apna numaboap sembe. Allahri ambatkeonge nene sunsunum uro 'Uanun,' sembalamne nenena ualulam. Nene sembe tamna orog,” aro ambatek. \p \v 17-18 Wene aro ambatekpa, Yakub kelabo meap pham unta alibag towalengkipsiogti, eldi pham longoro pabil ahiogti, nia mangkina Aram puluag agha el saeag taogne tobogti, Ili Ishak Kanaan wamoghag “Pukap,” aro ulamek. \p \v 19 Rahel sikini Laban pham domba hong karepto tol pilamogpa, elmangkel Raheldi haogha mema ae lomag phap tangtoba\f + \fr 31:19 \ft nimiri sunuroba\f* iliringe tol piog. \v 20 Iliringe tol piogpa, Yakubti elyamal Labanag ambatto koma mane ulamogti, Yakub kelabo meap sin tognop tangto piek. \v 21 Tognop tangto sikinengaba wamsiogha poro agha mag Efrat kauro yim Gilead sip piek. \s1 Labandi Yakub sarekereplamogha (31:22-42) \p \v 22 Laban poneko ik wilindi wamogha Yakub pio ana ka'ebaog. \v 23 Ka'ebaogti eldi nimi poloro wimbahiogpa, Yakub sarekerepto palamekti, inaag ik saekbare maro palamekti, yim Gilead lambaek. \v 24 Lambaekti, pina mamekpa, lenda toman Allahri Labanag yubu lelamogti, “Andi Yakubag yubu kiki nhon babe, hakto aro yubu elag babe, lepseng kom,” seog. \p \v 25 Yakub samenag piogti, ae kalun ae yimag Gilead aneko sobaog. Laban ilipsaboap babe Yakub sarekerepto piogti, eldi babe yim enekoag agha nhonag ae kalun ae sobaek. \v 26 Piogti Labandi Yakubag yubu lelamogti, “Sa'a sembe andi haing kumbaneomdi, kelmabo naringe malag agha pelopto topsilo saog uaom? \v 27 Sa'a sembe yubu koma yaomdi, mane nembaneom? Sa'a sembe nanag ambatneom kom? Nanag ambatnhomba, sepna septo wana waliag pogkhene. \v 28 Nanag babe olog ambatnhomba, namangkelabo olog somoro kibitsiseneba, peheng. Andi uaomne nene olog mali uro uaom. \v 29 Na wanaag yo uaneoba, 'Nari opkenep' sembano, aghana ani Ili Allahri inipnag yubu lelamlari, 'Andi Yakubag yubu kiki nhon babe, hakto aro yubu babe, elag lepseng kom,' sel. \v 30 Ane sembe wene an aniri aeag panne sembe wana telangkelba, 'Punun,' sembalam, aghana sa'a sembe nanenge mema haogha tomneom?” seog. \p \v 31 Wene seogpa, Yakubti elyamal Labanag yubu lelamogti, “Na an yubu ambatken koma yanongena, anmangkelabo tane andi, 'Peheng kom,' aro, 'Salero pipsimenag,' aro yubu koma yano,” aro ambarog. \v 32 Ambarogti nen mema aneko sembe yubu ambarelamogti, “Na yamal, mema tane nu yalamobo nimiri haogha tobobori, payaboba, ipmen tanena el neneko oplulam. Kembalulam, andinge aba tane payaboa 'Nhon wamlaro,' ipmenba, wamle tanena toplulam. Nuri nimi tane kembamsikba, sindi haingag,” seog. \p Yubu wene aro lebogne nene Raheldi iliri mema tobogne neneko Yakub ekondi, lebog. \p \v 33 Wene seogpa, Laban neneko “Mema aneko ebanun,” aro Yakubti aeag samenag wa'iogti, sen-sena ebaogba, orog. Anea Leari aeag wa'iogti, sen-sena ebaogpa, orog. Yakubti kelabori arukna phende abenekori aeag wa'iogti, sen-sen agha ebaog aghana olog imna kom. \v 34-35 Imna komdi, “Raheldi aeag ebanun,” agha wa'iog aghana Raheldi ili Labanag, “Nani, wabaneheng kom. Na wal palamnari, puro seknange babe eraruk,” seog. \p Wene seog, aghana anam ili Raheldi aeag wa'in komag Raheldi mema aneko tobom agha pham unta alibag yangaro puroba aneko tosaelbom agha lilbiagha so'oag yangaro pukog. Yangaro pukogpa, Laban neneko sen-sen agha ebaogpa, olog ibog kom. \p \v 36 Olog ibog koma sembe Yakub wanaag yo taogpa, elyamalag walamogti, “Na yamal, sa'a yoaba uanoa sembe sarenelepto elamnelam? \v 37 Sa'a agha iplam? Nari tomnonge andala? Sa'a sembe sarenelepto yaomdi, ae naringe kwerekto sen-sen agha ebanelam? Na nimi yonge wamna kom. Wene andinge nari payanonge pilapmenba, andi nimiap nari nimiapti kembaikti, tam karebaukangpa,” aro walamog. \p \v 38 Walamogti, “Na anap nhon wamnomonge heng kun lintara bare wamnoa andinge pham domba kambing me mangal anahina babe orog, nari pham andinge tena babe orog. \v 39 'Si yoabari oro tenba, ane unual,' aro anag ambarel anaghenne babe orog. Undo si yoabari ten tanena, naba nari mo lumbanep. Nimiri haogha yo'obi tomnange babe, inipnag tomnange babe, yamal, 'Andi lumbalulam,' aro ambatnerop. \v 40 Pham yae ulamel no, yo'obi heng eneriba telamnelo, inipnag son eneba son sek lelamel no, kwahing ae mana ane babe puka malamel no. \v 41 Na yamal, anag pham yae seklero pia ulamsisia heng kun lin tarabare ane. Heng kun mekbare an mangkelabo kelabo topsinepne sembe topsi. Heng kun no'opbare pham andinge na tanepne sembe topsi. Andi, 'Kamna alikinag uro kamna kapkenun,' silum, aghana ik sa'obare ane yubu anda leloplum. \v 42 Nani Ishakap, ili Abrahamapti log sembamdekti, Si lelamdekne ponekori kembamnele komdi, lilomnhomba, sae agha koma waildam phene. Aghana seklelamnori, ulamnonge kembaneori, Allahri inipnag karepto pelengelal,” seog. \s1 Labanap Yakubap yubu nikne lepteka (31:43-32:2) \p \v 43 Wene seogpa, Labandi Yakubag yubu lelamogti, “Kelmabo abene namangkelabo, sindi mabo na namabo, pham tane babe naringe. Ane sembe wene ane sa'a agha nari kelmaboap nanisag mangaro arongneap sembe sa'a agha uanun?” seog. \v 44 Seogti, “Ane sembe, anap nanap yubu nikne ya'ag lero pimnemeri, 'Ekon tanemeag,' aro kekneba nhon karebanemeri, ya'ag el wamnunam,” seog. \p \v 45 Wene seogpa Yakubti kirik nhon tobom agha el ua una sembe mebirog. \v 46 Mebirogti, elmaboag yubu lelamogti, “Kirik wimbalulom,” seog. \p Wene seogpa, wimbaekpa, kirik wimbaekag aneko pukamekti, kwaneng teek. \v 47-48 Kwaneng teekti, Laban ponekori, “Sumene kirik wimbanama ane anap nanap el uro wamnunama,” seogti, kirik mero wimbarekag aneko “Yegar-Sahaduta”\f + \fr 31:47-48 \ft Labandi yubu Aram yubuag si “Yegar-Sahaduta” engeropne ane “El ua una winiroba” aro engkaog.\f* aro engkaogpa, Yakubti eldi yubuag “Galed”\f + \fr 31:47-48 \ft Ibrani yubuag si “Galed” engeropne ane “El ua una winiroba” aro enkaog.\f* aro engkaog. \p \v 49 Nen Labandi, “An moag na moag wamnemeba, Nuni Allahri, 'Yubu nikne lemnamne sunsunum uro uanunam,' aro yae ua uamsilul,” aro sina “Mispa”\f + \fr 31:49 \ft Si “Mispa” ane Ibrani yubuag, “Yae ua unaag” aro engkaog.\f* engkaog. \v 50 Labandi nen nhon babe lelamogti, “Andi namangkelaboag malia ulapmendi, kelabo nenne tolamsimenba, nimiri iangkukang kom aghana seneragamlulam: Allahri haingdi kembamsilul,” seogti, \v 51 “Ane kirik poloroba nari pimna. Kirik ane sekiagha an anabi na anabiag irikna wamlul,” seog. \v 52 Seogti, “Kirik winiro pimnama aneap kirik memnama aneapti nu ambareamsilne nari kirik winiro pimnama ane phibom agha anag nari yoaba uanun kom, andi babe phibom agha nanag yoaba ulalulam kom. \v 53 Anisag Abraham Ili mem siap, nanisag Nahor mem siap, Sindi ukuma mem siap, mem si abenekori nunag tam karebaukangne nun anabiag wamlul,” aro seog. Ane sembe si “Mispa” engkaog. \p Seogpa, Yakubti ili Ishakti ukuma mem siag lero Labanag salag yubu lebog. \v 54 Salag yubu lebogti, pham nhon oro Allah sembe yimag aneko tabogti, elkabo eldi nimi poloro wimbahiogti, sin aneko tenaba tero yimag aneko mabek. \p \v 55 Mabeka kwelekaogpa, lukunapne neneko Labandi elmangkelabori kelmabo maboap somoro togtog aro kipsiogti, elmangkelabo babe kipsiogti, “Wali wamlulom,” aro pat pipsiogti, elengeag samoro piog. \c 32 \p \v 1 Yakub neneko, “Nanengeag punun,” aro inaag palamogpa, Allah Ilipsabo malaikat elag yalamek. \v 2 Yalameka tibogahiogti, Yakub nenekori, “Allah Ilipsabo yin saleropnang longorobagna ane,” aro as aneko Mahanaim\f + \fr 32:2 \ft Mahanaim engeropne ane “Kalun ae longoro sorobag phende,” arop.\f* engkaog. \s1 Yakubti Esauap haiptanunam aro seneraghogha (32:3-21) \p \v 3 Yakub nenekori nimi etpare eldi aruknaag, “Naro Esau Seir mog so'o Edom wamlaag pululom,” aro pogsiog. \v 4 Poglamsiogti, “Pimundi ambatlulomne ane: \p 'Na Yakub, anme. Na wene wamnange nuri awang Labanap sekel anan nimi saog uro wamnori, wene og yalamna. \v 5 Wene wamnange arukna kabuniap kelaboap, pham sapi, keledai, domba, kambingap nari saeag wamlaba, wene yanunne sembe, “Nai, andi awi yeng sembalulam,” aro yubu ane palilamna. Nari nimi tane pogsinne na yanunne sembe an ambatkiikpa, wana sepsebek uro wamlulam,' aro ambatlulom,” seog. \p \v 6 Esauag pina samoro Yakubag yaekti, ambarelamekti, “Nani, ando Esau pina kemelamoboba, ando neneko 'Naipsaeap haiptanunam,' aro nimi teng naual tarabare (400) wimbahioba, elap yalamongba, kembitsibori yalamap,” aro ambarek. \v 7-8 Ambarekpa Yakub neneko log maikno sembaogti, wanaag senaraglamogti, “Namaboap nanenge pham ni tanekoap anabiag pogto palu phende a'ero pimne, tanena Esauri nhon palu olamsile, tanena palu nhon ka'eseptaukang,” sembaogti, palu phende poloro wimbahiog. \p \v 9 Undo unuaogti, Yakub nenekori molona lelamogti, “Nanisag Abrahamdi elme Ishakap Sikini Allah wamlamne, Nani, Andi ambarelamneomdi, 'Andinge as taptopne ankabo wamangag pululam. Nari an piangkeneba, wali uro wamlulam,' aro nanag salag lebom. \v 10 Na malinge wamna, aghana Andi na o'ona sembamlumdi, samen yepnelum saog uro yeplamnelum. Na nanenge as laplobiagha lambahi sum sa'a-sa'a toro an koma kame tunguna aghabog toro salero agha mag Yordan kauro pihi, aghana wene samoro yalamnari, namaboap nanenge phamap kong phende yalamap. \v 11 Naro Esau neneko yaleri, 'Naringe kelabo meap opsileag,' aro log uro wamap. 'An saeag agha taulbahilulam,' aro mololangken. \v 12 Andi na ambarelamnelumdi, 'Nari an piangkene pahabog anisag yabo mag kirik a'angkea mag abolag to'op tangkamla saog uro wamleba, ailbanep kom saog wamlul,' aro ambatnelumne neneko sembe seneraglulam!” aro ambarog. \p \v 13-15 Ambarogti wanag agha seneraglamogti, “Esau wana wali nenenne sembe, 'Naringe pham nenne pabululom,' aro naipsabo arukahineri, na tane wamnun,” sembaogti, \li1 pham kambing kelne teng linbareap, yemne lintarabareap, \li1 pham domba kelne teng linbareap, yemne lintarabareap, \li1 pham sapi kelne teng nhon epto naualbareap, yemne sa'obareap, \li1 nimi poahirop pham unta teng nhon epto wilindiri maum tinilamsiekne nongap meap, \li1 popsirop pham keledai kelne lintarabareap, yemne sa'obareap, \p ni ane tobogti, \v 16 aero-aero kerekto wimbahiog. Kerekto wimbahiogti, ilipsabo ambarelamsiogti, “Na tane mamnundi, nikag taikag aro a'undi aero-aero popsimundi, samenag pululom. Inaag aero-aero palapmundi, nenne samenag pumunba, nenne amik pukang,” aro ambatsiogti, \v 17 “Samenag pulul,” sembaogne neneko ambarelamogti, “Tonge Esauap haiptarumundi, eldi hailogkeleri, 'Anna anina etne? A'un tala palamlom? Etneri pham agha payalamlom?' aro haibaghaleba, \v 18 andi ambarelapmendi, 'Andi arukna Yakubtinge payalamna. “Nani Esau sembe pabululom,” selba, tarel alangkeap. Andi arukna Yakub neneko amik yalamla,' sululam,” seog. \p \v 19-20 Ilipsabo “Pham pabukang,” sembaog nang eneko ni wene aro ambatoba yabihiog. Yakub nenekori, “'Esau wana wali nembanun,' aro pham taneko poa naipsabo samenag arukahineri, na amik pineba, Esauri, 'Wali,' sembalul,” aro seneraghogha sunsunum uro \v 21 pham wepto tobeka taneko samenag poa palamekpa, el mo aghabog ae kalun aeag aneko mabog. \s1 Yakubap nimi nhonap ae Peniela tabareka (32:22-32) \p \v 22-23 Yakub neneko inipnag pukogti, elkelabo phendeap, eldi arukna phende kelaboap, elmabo ko'olombareap samenne mag Yabog kauro tara sip pil phiogti, el neneko samoro yaogti, elenge phamap eldinge ni tanekoap, “Mag Yabog kauro tara sip pabululom,” aro pogsiogpa, pil phiekpa, \v 24 el mo wamog. El mo wamogpa, nimi nhon elag yaogti, Yakub saelbaogpa, sin phende ko'olomoghol talamdek pahabog ae kwelekaog. \v 25 Ae kwelekaogpa nimi neneko, “Yakub mikipti nari el oro luknubanep kom,” aro el taogti, Yakubti yan il su kopkop tiptobag wenelobog. \v 26 Wenelobogti, nimi nenekori yubu lelamogti, “Heng yanualba, na sae limne,” seogpa, Yakubti, “Allah siag kipnemen tanena sae lipkenun,” seog. \p \v 27 Wene seogpa, nimi enekori, “An sina etne?” aro haibaogpa, “Na Yakub,” seog. \v 28 “Na Yakub,” seogpa, nimi enekori ambarelamogti, “An si Yakub alamukang kom. Andi Allahap nimiap babe talamlamdi, mikip talamba, an si Israel\f + \fr 32:28 \ft Nimi si “Israel” nu yubuag “Allahap taropne” aro.\f* alamukang,” aro ambarog. \p \v 29 Wene aro ambarogpa, Yakub nenekori, “An si lag phoro ambatne!” seogpa, nimi enekori, “Sa'a sembe na si lag phoro ambatkenun?” aro ambarogti, Yakub “Wali wamlulam,” aro kibog. \p \v 30 Undo unuaogpa, Yakub nenekori yubu lelamogti, “Nari Allah whing imna, aghana na teban kom,” aro undo unuarekag aneko Peniel\f + \fr 32:30 \ft “Peniel” engeropne ane nun yubuag “Allah whing” arop. \f* engkaog. \v 31 Engkaogti heng yalamogpa, Peniel aneko laplobiagha palamogti, yan il komobaogne nenekori yan keamtiro palamog. \v 32 Nimi nenekori Yakub yan il komopto obog ane sembe, Israel nimi sumene babe pham yan tombarea il pangkal sop melmel telamang kom. \c 33 \s1 Yakub Esauap haiptareka (33:1-20) \p \v 1 Palamekti, Yakubti tilamogpa, Esau eldi arukna nimi teng naual tarabareap (400) yalamek. Yalamekpa, tibogahiogti, Yakubti mabo ni tane wamekne pogto, nenne Leaag nembahiogti, nenne Rahelag nembahiogti, nenne eldi arukna phende kelabo abenekoag nembahiog. \v 2 Eldi arukna phende kelabo abeneko sikin maboap usoghag nembahiogti, Lea elmaboap nusamag nembahiogti, Rahel elme Yusupap amik nembahiogpa, palamek. \v 3 Yakub samenag menangkaogti, yabu sanukto pulingkiro palamogti, ik saek bare yabu sanukto pulingkiogti, eldo peramag piog. \v 4 Eldo peramag piogpa, eldori, “Naipsae,” aro merea somoro salel piogpa, kiptangto engeltalamdek. \p \v 5 Esauri Yakubti kelabo me kembahiogti, “Tane et nimi?” aro haibaogpa, Yakubti, “Tanena nari kelabo mabo. Allah wana waliri tatneonge,” seog. \p \v 6 Wene seogpa, eldi arukna eldi kelabo nembahiogne abeneko sikin maboap Esau whingag yabu sanukto pulingkiek. \v 7 Ane Lea elmaboap Esau whingag yabu sanukto pulingkiek. Ane Yusup ilin Rahelap Esau whingag yabu sanukto pulingkirek. \p \v 8 Pulingkiekpa Esauri yubu lelamogti, “Wela sembalamdi, nimiap phamap pogsilamne haiptaapne nene?” seogpa Yakubti, “Naro, andi o'ona sembahilulam,” aro seog. \p \v 9 Wene seogpa, eldo Esauri Yakubag, “Naipsae, nanag sae agha maikno wamla. Andi na nen tatneheng kom,” seog. \p \v 10 Wene seogpa Yakubti, “Undo kom. Andi o'ona sembanelamba, nari saeag agha tatkenne toro alulam. Haiptanamdi, andi whing kembaghendi, Allahri whing iplo saog uro an naro nari ipken. Ane sembe na wana wali,” seog. \v 11 Seogti, “Nari payandi, tatkenne nene nu kiptangto sembe tatkendi, toro alulam. Allah wana waliri nanag kwema senelamnonge maikno tatneo, ane sembe lipseng kom,” aro mikip lelamogha sembe tobog. \p \v 12 Wene alamogpa, tarogha taneko tobogti, yubu lelamogti, “Wene nhon togheberi, nhon palamukap,” seog. \p \v 13-14 Wene seog, aghana Yakubti lelamogti, “Naro, el wamlam, me tanena elemag pinep kom saog, apna pham me maum telamangneap. Ik nhon sum elemag pana babe pham tane tebanepti, an samenag palapmenba, na amik nemen-nemen meap phamap yan nginikom agha palamika sunsunum uro Seir mog so'o pina wapmenag yanun,” seog. \p \v 15 Wene seogpa Esauri, “Wene selam, tanena nari arukna me etbare undo piloa phinun,” seogpa, Yakubti, “Mo palamebea na sembe ikin sembaheng kom. Naro, na sembe awi senelamnelamba, ot an sembe na yeng,” seog. \p \v 16 Wene seogti, Esau sumeneko sum elsam Edom piog. \v 17 Esau Edom palamogpa, Yakub Sukot piogti, ae eldamne sembe soro eldi pham tanekoap sembe babe kalun ae sobaog. Ane sembe mog so'o si ane Sukot\f + \fr 33:17 \ft Mog so'o si “Sukot” anena nun yubuag “kalun ae,” arop.\f* engerop. \p \v 18 Yakub Aram so'oag agha Kanaan so'oag as Sikhem piogha, wali uro piogti, as Sikhem peramag ae soro wamog. \v 19 Ae soro wamoghag aneko mog so'o aneko Hamor sisa nimiringe. Sikhem poneko babe Hamor elme wamog. Yakubti, “Mog so'o wene wamnaag aneko naringe ya'ag wamlul,” aro kamna kapto kirik wana solomne teng tombare (100) agha kamna kapto tobog. \v 20 Toboghag aneko Allah sembe si lero mhong towalengenag sobaogti, si “El Elohe Israel”\f + \fr 33:20 \ft Sina “El Elohe Israel,” anena “Israeldi Allah mikipne” arop.\f* engkaog. \c 34 \s1 Hamor elme Sikhemdi Yakub elmangkel Dina saelbaogha (34:1-31) \p \v 1 As Sikhem peramag wamekti, Yakubap Leaap sikin mangkel Dinari, “As Sikhem kelabo kemel pihinun,” aro piog. \v 2 Palamogpa, mog so'o ene saelbamogne Hemor elme Sikhem, sin sisa Hewi nimi. Elme Sikhemdi Dina poa piogti, saelbaog. \v 3 Saelbaogti, Sikhemdi, “Yakub elmangkel topsene,” agha wana telamog, apna “Dinari wana nanag wamso,” senelamog. \v 4 Ane sembe elme Sikhemdi ili Hemorag yubu lelamogti, “Kel saren ene na-anme toatnululam, 'Na el topsene,' senalamna,” seog. \p \v 5 Yakub ka'elamogpa, “Sikhemdi elmangkel Dina saelbal,” seeka ka'ebaogti, “Namabo phamag yae wamanga yingkiamna komdi,” sembaogti, yubu koma wamog. \v 6 Yubu koma wamogpa, Sikhem ili Hemor “Yubu lemnunam,” aro Yakub wamoghag piog. \v 7 “Yubu lemnunam,” aro ulamdek abeneko, Yakub elmabo babe pham yae wameka yaekti, Sikhemdi sikinipsa'el saelbaogne sembe sin wanaag yo uahiog. Sikhemdi Yakub elmangkel saelbaogne nene uanep komne uaogne neneri Israel nimi ali nembahiogpa, sin wana sesog tahiog. \p \v 8-9 “Yubu lemnunam,” aro Hemorti Yakub elmaboapag yubu lelamogti, “Na name andi kelmeag wana telamlaba, andi lepmenne agha nari me andi kelme toplul,” seog. Seogti, “Nuri yubu saekag lero pimnunamne kelabo andi kelmabo nuri kelmabo tol talamukap. \v 10 Undo unuaberi, Nai, an nunap wali so'o eneag wameberi, anba andi, “Wamnun” senenag wamlulam. A'unba a'undi, “Wamukap” senenag soro wa'imundi, awe wero saeagha maikno neneptangto wamlulom,” seog. \p \v 11-12 Sikhemdi Dina iliap eldo yaboag ambarelamsiogti, “Na kel ane tatnululom. Tatnemunba, a'undi 'Kwema' simuna babe tatsineri, 'Kelabo sabogha abene,' aro molbanumuna babe tatsinun,” aro molbahiog. \p \v 13-14 Wene seogpa, Yakub elmabori sikinipsa'el saelbaogha sembe orolena yubu ili elme Hemorap Sikhemap samoro ambarelamsiekti, “Nunipsa'el kon teptop kom nengaboag nuri tatsina nu ali. \v 15 Nunipsa'el tomnep tanena nuri lebebenge sarenelebamun taneogna hae. A'un kabuni ni wamlomne kon teptamundi, nu saog tamun taneogna, \v 16 nuri kelmabo babe a'undi tolamsimunba, nuri babe a'undi kelmabo topsiberi, a'unap wameberi, nun as nhon taukap. \v 17 Wene seapne ka'ebamundi, kon teptamun kom, tanena nuri kelme toro aberi pukap,” seek. \p \v 18 Wene seekpa, ili elme Hemorap Sikhemapti, “Wali lebang,” sembarek. \v 19 Sembarekti, Sikhemdi “Dina toro hanne,” senenne wana lololamogpa, nimi sisa Sikhemdi nimi sisa el agha yubu lenne wamogti, “Elem-elem uaukap,” seog. \v 20 Ili elme Hemorap Sikhemap nimi yubu lero haiptangtobag ina siramag pirekti, as eneko nimi ambarelamsirekti, \v 21 “Nuri mog so'o ene sabo wamla, ane sembe nungkabo, Yakub poneko elmaboap agha yingkina wamangne nunap wamukap. Sin nunag walia ulamsiangba, mog so'o eneag wamikti, sinba sindi 'Uaukap,' senena uro wamukang. Nuri sindi kelmabo hae tolamsukap, sindi babe nuri kelmabo hae tolamsukang. \v 22 Israel nimiap nun nhon wameberi, nun as nhon taukapnena, sindi uropne nuri babe uaukapnena, 'Kabuni ni wamapne kon teptaukap.' \v 23 Undo unuabeba, sindi pham, sindi sae agha nun saeag talul. Sindi lebangneag sarekerebabeba, sin nunap wamukap,” aro ambatsirek. \p \v 24 Wene aro ambatsirekpa, nimi ni yubu lero haiptangtobag as ina siramag yaek nimi taneko ka'ebaekti, nimi kaubuni as eneko kon kareptangtang piek. \v 25 Kon kareptaekneri, ogti wamekpa, ik wilindip sum Yakub elmabo phende Dina eldo Simeonap Lewiap karog nhondi nhon nhondi nhon toptekti, as enekoag wa'irekti, kabuni ni opsirek. \v 26 Ili elme Hemorap Sikhemap babe opsirekti, sikinipsa'el aeag anekoa poa lambarek. \v 27 Sikinipsa'el saleroba sembe tiro opsirekpa, Yakub elmabo nenne wa'ina hohola nia mangkina talupto topsiek. \v 28 Yakub elmabo wa'ina lebekti, pham kambing, domba, sapi, keledai toro palamogpa, nia mangkina paiagneap aeagneap topsiek. \v 29 Kelabo me babe toro wimbahiek. Nia mangkina kamna alikinag uro toroba sa'a-sa'a ni aeag wamogha ane ni topsiek. \v 30 Topsiekpa, Yakubti Simeonap Lewiap sin phendeag lelamogti, “Namabo, a'undi na loba nembanerom. Wene Feris nimiap Kanaan nimiap as ene nimiapti nanag wana mali pipneang. Nunna nimi etbare kom. Sin ma'aptaikti, nu oro luknubahukang,” seog. \p \v 31 Wene seogpa, sindina, “Sa'a sembe nunipsa'el ina yabirop kel nembangpa?” serek. \c 35 \s1 Yakub as Betel piogha (35:1-8) \p \v 1 Wamogpa Allahri Yakubag yubu lelamogti, “Ando Esau sembe logti palumba, Na Nani Allah an whingag lag tahinge nenekori lelamna. Lag tahiag aneko as Betel pimendi, wapmendi, Na sembe mhong towalengenag sobanululam,” aro ambarog. \v 2-3 Ambarogpa Yakub nenekori elkelabo elmabo nimi elap wamekne taneko ambarelamsiogti, “Na wana ikin uro wamsiba, Allahri yepneogti, tala palamsiag babe yeplamneogne sembe mhong towalengenag sobanundi, as ene lilobiagha Betel pukap. Ane sembe mema as yogneag piamlomne lipsimundi, sabol keptangto aleptalulom. Aleptamundi, ag wendogne poro alulom!” aro ambatsiog. \v 4 Ambatsiogpa mema tanekoap, aoag tolongoroba tanekoap Yakubag tarekpa, Yakubti as Sikhem peramag kal nubunge wamogne neneko tamag sikog. \v 5 Sikogti Yakub elmaboap lanalamekpa, Allahri nimi as kanero wamekne nimi taneko log nembhaiogpa, “Yakub elmaboap opsukap,” aro sarenelebahinep kom uaog. \v 6 Pinep kom wamogpa, Yakub elmaboap as Betel samenag as si Lus engerobag Kanaan so'oag ane piek. \v 7 Piekti Yakub nenekori Allahag mhong towalengenag sobaogti, wanag agha seneraglamogti, “Na naro sembe logti palamsiba, Allah lag taogti, El wamlaag ane,” aro si El Betel\f + \fr 35:7 \ft Yahudi yubuag si “El Betel” engeropne ane, nun yubuag “Allah Betel ane wamlange,” arop.\f* engkaog. \v 8 Engkaogti tane wamekag anekoa Ribka nong ologhag agha piamog pahabog wamog kel Debora neneko tebaogpa, as Betel aneko mombolag sip kal nubunge wamogha mombolag sip sikog. Kal nubunge wamogpa, sikogag wamog kal eneko si “Engena kal” engkaog. \s1 As Betela Allahri Yakub kibogha (35:9-15) \p \v 9 Yakub neneko samenag Aram mog so'o laplobiagha yalamogha as Betel yaogpa, nen Allah el whingag lag taogti, kiplamogti, \v 10 “An si wene Yakub wamlamne Yakub alangkukang kom, wene Israel alangkukang,” aro engkaog. \v 11 Engkaogti, nen lelamogti, “Na Allah Imap So'oap Saelbamnange yubu lelamna. Andi mangarobari mangkahyikne maikno taikti, as nubunge yubu a'ero-a'ero leropne wamukang. Sin wamikne taneko anabiag agha nimi nubunge raja seklamukang. \v 12 'So'o anisag Abrahamap ani Ishakap tatsinun,' sehinge neneko an anmabori ngai taukangba, tatsinun,” aro ambarogti, \v 13 Yakub liloa piog. \v 14 Piogpa Yakub ponekori, “Allahri nanag yubu leplaag ane,” aro kekneba kirik nhon so'oag mebirogti, kirik anekoag anggur magap kal saitun wangka lolterobaap ikog. \v 15 Ikogti si Betel ya'ag engkaog. \s1 Rahel tebaogha (35:16-22a) \p \v 16 Wameka Yakub elmaboap as Betel laplobiagha Efrata peramag palamekpa, Rahel neneko me mangal dona peram taogti, monag ta'ap alamogpa, \v 17 in tolamog abeneko el yeplamog kel enekori ambarelamogti, “Nen nengabo me nhon mangaro alulam. Ikin uro wamseng kom,” seog. \v 18 Seogpa Rahel neneko tebanep hain kom tanogpa, me aneko si Ben-Oni\f + \fr 35:18 \ft Si Ben-Oni nun yubuag “Seklero mangkan,” aro engkaog.\f* engkaog, aghana iliri Benyamin\f + \fr 35:18 \ft Si Benyamin engkaogne nun yubuag, “Nari sae sirik sip me,” aro engkaog.\f* engkaog. \p \v 19 Rahel neneko tebaogpa, Efrata ina pirobag inaag sikog. Samenag as Efrata engeropne neneko wene Betlehem alamang. \v 20 Sikoghag aneko Yakob ponekori kekneba kirik nhon mebirogne neneko wene babe wamla. \v 21 Undo unuaogti, Yakub neneko ae wenge solingkirobag si Eder neneko phibom agha piogti, ae kalun ae soro wamog. \v 22 Wamogti Ruben nenekori iliri elkel nenero aogne Bilha nenekoap mabogne sembe Yakubti ka'ebaogti, wamog. \s1 Yakub elmabo sembe lebogha (35:22b-26) \p Yakub nenekori elmabo nengabo mabo aobare mangkahaiog. \v 23 Elkel Lea nenekori elme samenagne Ruben mangaro aogti, Simeonap, Lewiap, Yehudaap, Isakharap, Zebulonap, mangkahaiog. \v 24 Elkel Rahel nenekori Yusubap Benyaminap mangkahaiog. \v 25 Rahel arukna Bilha nenekori Danap Naptaliap mangkahaiog. \v 26 Lea arukna Zilpa nenekori Gadap Asyerap mangkahaiog. Me taneko nina Aram so'oag agha mangkahiek. \s1 Ishak tebaogha (35:27-29) \p \v 27 Wamekti Yakub neneko ili Ishakag Hebron peramag as Mamre piog. Samenag as eneko Abrahamap Ishakap nimi sekelanan nang saog uro wamdek. \v 28-29 Ishak mangkaekne heng kun taibuka taubuka ulamogha teng no'opbare eptopne sa'o tarabare (180) taogpa, sabal taogti, wana aingniro wamogti, hain kom taogpa, ilisag yaboag yame samen piog. Tebaogpa, elmabo Esauap Yakubapti so'o siktek. \c 36 \s1 Esauri nimi liksiogne (36:1-19) \p \v 1 Esau si nhon Edom. \v 2-3 Esauri Kanaan kelabo phende topsiog. Selekne Hetne Elon elmangkel Ada tobog, phendepne Hewinge Ana elmangkel Oholibama tobog. Ana ili Sibeon. Nen nhon ma'aro wilindipne tobogne Ismael elmangkel Nebayot ilipsa'el Basmat\f + \fr 36:2-3 \ft Basmat anena si nhon Mhalat (Sumbaogha 28:9).\f* tobog. \p \v 4 Adari Elifas Esau sembe mangkarogpa, Basmatti Rehuel mangkarog. \p \v 5 Oholibamari Esau sembe mangkarognena: Yeus, Yaelam apna Korahap. Esau Kanaan wamogha el kelabori mabo lambare ane mangkahiek. \p \v 6 Esauri ilipsae Yakub laplobiagha mog so'o nhon weag palamogti, Kanaan wamogti, saeag taoghaap, eldi kelaboap, eldi maboap, eldi kelmaboap, eldi aeag wamek nimiap, eldi phamap piek. \v 7 Esauri ilipsae laploa piognena, sindinge saeagha pham maikno wamogpa, sin ilipsaeap nhon nikag wamnep kom. Ane sembe eldori ilipsae laploa piog. \v 8 Ane sembe Esau, si nhon Edom, Seir yimag ko'oro piog. \v 9 Piogti, Esauri nimi likto Edom nimi yina liksiogne ane. \p \v 10 Esau, si nhon Edom, elmabona: \li1 Esauri kel Adari Elifas mangkaog. \li1 Esauri kel Basmatti Rehuel mangkaog. \s2 Ada elauyabona \li2 \v 11 Ada ela'ange Esau. Esauri me Elifas. Elifasti mabona: Teman, Omar, Sepho, Gaetam, apna Kenasap. \li2 \v 12 Elifasti kel Timna tognoro torop keldi mena Amalek. \li2 Si lepsiap nang ini sikinisag sikinauna Esauap Adaap. \b \s2 Basmat elauyabona \li2 \v 13 Basmat ela'ange Esau. Esauri me Rehuel. Rehuelti mabona: Nahat, Serah, Siama apna Misaap. \li2 Anena Esau elkel Basmat elau yabo. \b \s2 Oholibama elauyabona \p \v 14 Esauri kel Oholibama ilisag Sibeon. Sibeon elme Ana. Oholibamana Ana elmangkel agha Esauri tobog. Oholibamari Esau sembe mangkahiogne: \li1 Yeus, Yaelam apna Korahap. \b \s2 Nimi sisa sikini taeknang ane \p \v 15-16 Esauri mangahirobari sikini yabo tangto piek sisana ane. \li1 Elifas Esauri me yandonge. Elifas pone sikini taog. Nimi sisa taeknena: \li1 Teman, Omar, Sefo, Kenas, Korah, Gaetam, apna Amalek nimi sisa sikini taek. \p Esauri kel Adari Elifas mangkaogpa, Elifasti liksiogne undo wamek. \b \li1 \v 17 Rehuel ponekona, Esau elkel Basmatti mangkarogne. Nimi sisa sikini yabo taek nimina: \li1 Nahat, Serah, Siama, apna Misaap nimi sisa sikini taek. Esauri kel Basmatti Rehuel mangkaogpa, Rehueldi liksiogne undo wamek. \b \p \v 18 Esauri kel Oholibama. Oholibama ilisag Sibeon. Oholibama ili Ana. Esauap Oholibamaapti liksirekne sindi mabo Yeus, Yaelam, apna Korah nimi sisa sikini taek. \b \p \v 19 Si lepsiap nang ini Esauri mabo sindam nimi si ahaem uro sikini yabo tangtang piek. \s1 Esau ko'oro pioghag Seir wamek nimi sisana ane \p \v 20 Esau ko'oro Seir pioghag aneko Hori nimi wamekag piog. Horingena Seir poneko\f + \fr 36:20 \ft Si Seir engeropne anena yim siap, nimi si babe engeropne (36:8).\f* elmabo ane: \li1 Lotan, Siobal, Sibeon, Ana, \v 21 Dision, Eser, apna Disianap. \p Edom so'oag Seir elmabo sikini yabo taek. \li2 \v 22 Lotan elmabona: Hori, apna Hemanap. \li2 Lotan ilipsa'elna Timna. \li2 \v 23 Siobal elmabona: Alwan, Manhat, Ebal, Siepho apna Onamap. \li2 \v 24 Sibeon elmabona: Aya apna Anaap. \li2 Ana poneri iliringe pham yae ua ulamsiogti, aldesag mag lu pobonge ibog. \li3 \v 25 Ana elmabona Dision apna elmangkel Oholibamaap. \li4 \v 26 Dision elmabona: Hemdan, Esiban, Yitran apna Keranap. \li2 \v 27 Eser elmabona: Bilhan, Saawan apna Akanap. \li2 \v 28 Disian elmabona: Us apna Aranap. \p \v 29 Ane wamlange nenena Hori nimi sikini yabo sisa taek nimi. Sikini yabo sisa taek nimi endana: Lotan nimi sikini, Siobal nimi sikini, Sibeon nimi sikini, Ana nimi sikini, \v 30 Dision nimi sikini, Eser nimi sikini, apna Disian nimi sikiniap. Hori nimi sikini yabo sisa ene Hori as mog so'o taneag likto piog. \s1 Edom yubu sia lerop nimi taeknang sisa (36:31-43) \p \v 31-32 Anam Israel yubu sia lerop nang raja wamna komag, Edom samenag yubu sia lerop nang wamek nangna: \li1 Beor elme Bela yubu sia leropne Edom mog so'oag wamek nimi sembe wamog. Eldi as Dinhaba. \li1 \v 33 Bela tebaogpa, Serah elme Yobab as Bosrange agha Bela lunumna waelbaog. \li1 \v 34 Yobab tebaogpa, lunumna Husiam waelbaogne Teman nimi sisa agha waelbaog. \li1 \v 35 Husiam tebaogpa, Bedad elme Hadad lunumna as Awitne agha waelbaog. Hadad poneri Midian nimiap Moab asag agha mal talamekti, oro luknubahiogne. \li1 \v 36 Hadad tebaogpa, Hadad lunumna as Masrekange Samla waelbaog. \li1 \v 37 Samla tebaogpa, Samla lunumna Rehobot mag abolagne Syaul waelbaog. \li1 \v 38 Syaul tebaogpa, Syaul lunumna Akhbor elme Baal-Hanan waelbaog. \li1 \v 39 Baal-Hanan tebaogpa, Baal-Hanan lunumna Hadar waelbaog. Hadarti asna Pahu. Eldi kel sina Mhetabe'el ili Matred. Mhetabe'el ilisag Mesa'ab. \p \v 40-43 Edom nimi sikinisang taognena Esau. Nimi sisana: \li1 Timna, Alwi, Yetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibsar, Magdiel, apna Iram nimi sisaap. \p Sin si lepsiap nimi sisa ene ahaem uro, as mog so'o wameka ane babe, nimi si wamla ane saog uro engero piog. \c 37 \s1 Yusupti lenda mabogti, eldo yabo nebatsiogha (37:1-11) \p \v 1 Esau ilipsae Yakub neneko ili nimi sekelanan nang saog uro wamoghag Kanaan so'oag wamog. \v 2 El elmabori ulamekne ane: \p Yakub elme Yusup mangkaekne heng kun taibuka taubuka ulamogha timbom agha ko'olom tarabare taogpa, iliri elkelabo nembahiogne taneko Bilhaap Silpaap sikin mabo mangkahirekne tanekoapti pham kambing domba piamsiek. Yusubap nikag piamsiekti, eldo yabori yoaba ulamekne sembe Yusup nenekori ili ambarelamog. \p \v 3 Yakub nenekori elme Yusup sembe, “Sabalag agha mangaro ano me,” aro wanaag uro seneraglamogti, eldoyabo sembe wana abolag uro seneraglamsiog. Ik nhon sum Yakubti ag nhon ketkero yogto-yogto wibogti, “Enekel dolamlul,” aro tarog. \v 4 Yakub elmabo yogneri seneraglamekti, “Nuniri nunipsae Yusup sembe wanaag wamlari, nun wailag nenelamsil,” aro el taekti, sikinipsae Yusubag yubu wali uro lelamek kom. \p \v 5-7 Ik nhon sum Yusupti lenda mabogti, eldo yabo nebatsiog. Yusupti eldo yabo nebatsiogne ane, “Naro yabo, lemnunne nene ka'eamsut! Nari lenda malamnaba, nun ni aweag wamapti, roti wana mauroba yo'o\f + \fr 37:5-7 \ft Roti sembe anam wimban koma aweag roti anena o'olaba yo'o saog uro kemerop.\f* kareptopne kaupto palilamapti, kemelamnaag agha nari kaupto pililamnange sek-sek yabiamangba, a'undinge yomoro naringeag kiniplamang,” aro ambatsiogpa, sindi el sembe, “Karong,” senelamek. \p \v 8 Wene aro ambatsiogpa, elag yubu lelamekti, “'Na yubu lenne taneri, nu mombolag nembahinun,' senelamlam?” aro wabaek. Lenda mabiagha nebarelamsiogne sembe eldo yabo taneko yo senelamek. \p \v 9 Undo unulamekpa, nen lenda nhon mabogti, eldo yabo nebarelamsiogti, “Nari lenda mamnaba, hengap, walap, imbrea ko'olombareap tanekori na saramag yabu sanukto kulukul alamangba, imna,” aro ambatsiog. \p \v 10 Lenda mabogne neneko ili babe ambarogpa, iliri walamogti, “Lenda nene wela saogne maplam? Na aniap, aninap, ando yaboap, 'Nanag yaikti, yabu sanukto pul aukang,' senelamlam?” seog. \p \v 11 Undo unulamogne sembe Yusup eldo yabo tanekori el sembe wana mali lelem karong uro seneraglamekpa, iliri lenda aneko el uro ua ulamogti, usoghag pia ulamog. \s1 Yusup kamna kapto tobeka (37:12-36) \p \v 12 Wamekti, Yusup eldo yabori pham kambing domba sikiniringe taneko poa phiekti, as Sikhem peramag piamsiek. \v 13 Undo unuaekpa, Yakub nenekori Yusup ambarelamogti, “Ando yabori pham nuringe as Sikhem piamangdi, wamangag kemel philulam,” aro ambarogpa, Yusupti, “Nani, wali leplam,” seog. \p \v 14 Wene seogpa, Yakubti, “'Ando yaboap, pham naringeap, wali wamangdo,' aro kemel phimendi, ambarel anululam,” aro ambarogpa, Yusup neneko Hebron whaboghag agha “Sikhem punun,” aro palamog. “Sikhem punun,” aro palamoghag agha \v 15 “Tala wamang,” aro ekondi, paiag tangom ina ag tangom aba palamogpa, nimi nhon haiptarekti, “Sa'a elamlam?” aro haibaog. \p \v 16 Wene aro haibaogpa, Yusupti, “Nani, 'Naro yabori pham tala piamsiangdi, tala wamang,' aro elamsindi, an el wamlam tanena ambatnululam,” seog. \p \v 17 Wene seogpa, nimi enekori, “Ando yabo tane lambaongdi, palamongdi, 'As Dotan pukap,' aro wene alamonga ka'ebahino,” aro ambarogpa, Yusup neneko eldo yabo as Dotan wamekag piogti, tibog ahiog. \p \v 18 Yusup neneko weag yalamogha tibog aekti, “El nunag yalamle tanena obukap,” sembaekti, \v 19 sin mo-mo yubu lelamekti, “Lenda polan uro maropne poneko yalamlaba, \v 20 ya'ag oro mag longkanep kirik arameag pelengkaukap. Undo unuaberi, 'Si yoabari obo,' alamukap. Undo obebeba, eldi lenda malamonge welaro pulul kembaukap,” alamek. \p \v 21 Undo wene alameka Ruben nenekori ka'ebahiogti, “Welaro sin saeag agha taulbanun?” sembaogti, yubu lelamogti, “Naipsabo, ya'ag obukap kom. \v 22 El eneng yingkileag, nuri elag sa'a-sa'a uan koma mag longkanep kirik arameag ani pelengkaukap,” seog. Wene seogne nene, “Yusup neneko obikag pelebaneri, 'Aniag pululam,' sunun,” aro seneraghogti, lebog. \p \v 23 Yusup neneko eldo yaboag yaogpa, sindi saelbaekti, elenge ag walinge poro amogne neneko kuripto tobogahiekti, \v 24 sae kiliro pabiekti, mag longkanep kirik arameag aneko peleng lobol piek. Peleng lobol piekag aneko mag longorop komag peleng lobol piek. \fig |alt="Kakak Yusuf buang dia ke dalam lubang tanah" src="CO00705B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="37:24" \fig* \p \v 25 Unuaekti kwaneng telamekti, tilamekpa, yog nimi Ismael sisa nimi mog so'o Gilead anekoa “Mesir pukap,” aro yalamek. Yalameka anekona, kal wea nimi whesinaap, teptop nimi song kom nenenna-ap, kwanengap ma'aro yonaap, “Nimi Mesir wamang nimiri kamna kapto tobukang,” aro pham unta alibag towalengkibekti, payalamek. Sindi payalameka tibogahiek. \v 26 Tibogahiekti, Yusup eldo Yehuda nenekori elkaboag yubu lelamogti, “Nangkabo, sa'a sembe nunipsae obeberi, eneng tognobaukap? \v 27 Yusup nunipsae ana, obukap kom semban. Ane sembe Ismael nang eneag kamna kapto tobukap,” aro ambatsiogpa, “Wali leplam,” seekti, \v 28 wamekag Ismael nimi yalamekpa, ipsiekti, “Midian nimi yalamangne ane,” sembaek. Midian nimi wali-walia kamna kapto tororo yabirop nimi yabaekpa, Yusup neneko eldo yabori mag longkanep kirik arame anekoa kiliro towalengkaekti, Ismael nimi taneko tatsiekpa, sindi kamna kapto kirik wana solomne lin tarabareag tobek. Tobekpa, Yusup neneko Mesir poa piek. \p \v 29 Poa piekpa, Yusup eldo Ruben mag longkanep kirik arame anekoag yaogti, tiplengelamogpa, Yusup neneko kom wamogpa, lo'om seogti, ag wangaro amogne kweldero epsiog. \p \v 30 Undo unuaogti, elkaboag piogti, ambarelamsiogti, “Me aneko orogti, wene wela uanun?” seog. \p \v 31 Seogpa, Yusup eldo yabo tanekori pham kambing nhon obekti, Yusupti ag eneko pham kambing enengag werebaekti, \v 32 nimi nhon ambarelamekti, “Ag ane nuri naiag pabimendi, ambarelapmendi, '”Ag ane nuri ibobori, anmeri ag to?” aro pebel alangken,' sululam,” aro ambarekpa, Yakub ya'aghag piog. \p \v 33 Piogti, ag aneko pebogpa, Yakub nenekori kembaogti, yubu lelamogti, “Ot sik uro nari nameri ag. Name Yusup neneko si yoabari oro kaelbaori, pelekto teo,” seogti, \v 34 wana maliri ag wangaro amogne kweldero epsiogti, kuripto tobogahiogti, “Amang ulamna,” aro ag kilikin ag malinge poro aogti, so'o liktangto elme sembe sana amang wamog. \v 35 Amang wamogti, wamogpa, elmabo elmangkelabo yingkina “Wana aingnibaukap,” aro yaek aghana, sikini wana aingnilamog kom. Elme sembe seneraglamogti, “Name sembe amang ulamneri tebanun,” seogti, engero aghabog ua ulamog. \p \v 36 Undo wamogti, ua ulamogpa, Midian nimiri Yusup neneko Mesir pabiekti, Potifar ponekoag tarel piekpa, eldi kamna tatsiog. Potifar neneko Mesirnang sikini yae wameknang sikindo wamog. \c 38 \s1 Yehudaap Tamarap sembe (38:1-30) \p \v 1 Yusup Mesir wamogpa, Yehuda elkaboap wamna koma laploa piogti, as Adulam wamogne sina Hira poneag piogti, wamog. \v 2 Aneko pina wamogti, kelabo nhon Kanaan nimi Suari kelme haiptarekti, salag lebogti, toptarekti, Yehuda elkelap nikag maptek. \v 3 Keleneko me monag taogti, me mangaro aogpa, ili Yehudari si Er aro engkarek. \v 4 Keleneko nen me monag taogti, me nengabo me mangaro aogti, me si Onan ilindi engkaog. \v 5 Nen keleneko me monag taogti, me nhon babe mangaro aogti, me si Siela engkaog. Ela'ange Yehuda Kesib pina wamogpa, me ane mangaro aog. \p \v 6 Yehudari elme yandonge Er sembe kelabo nhon Tamar tobog. \v 7 Tobog aghana, Er yonge aghabog ulamogha sembe NUNI Allahri ibogti, ya'ag obog. \p \v 8 Allahri obogpa, Yehudari elme Onan Er ilipsaeag yubu lelamogti, “Andori yauog laploa loba tao aneko maupmendi, nhon maptumunba, ando lunuro eldi sisa babe yag talul,” seog. \v 9 Aghana Onan el wamognena, “Na narori kelap mapneme tanena na sisa talul kom. Naro sisa talul anekona, malamnemea naringe eneng agha naro sisa talul kom,” aro nikag maptek aghana eldi eneng kel anekoag talamog kom. \v 10 “Naringe eneng keleneag nari pimnun kom,” seogne sembe NUNI Allahri ibogti, “Onan yonge ulamla,” aro Allahri ya'ag obog. \p \v 11 Allahri Onan obogpa, Yehudari elmabori yauog anekoag yubu lelamogti, “Namangkel, pimendi aniri aeag yauog uro wamlulam. Pimendi, wapmenba, name Siela nubu tale tagha,” seog. Yehudari seneraghognena, “Namabo tebarong saog uro Siela babe tebaleag,” aro lebog. \p Wene seogpa, Tamar lambaogti, iliri aeag pina yauog wamog. \p \v 12 Piogpa, wamekti, Sua elmangkel Yehudari kel tebaog. Tebaogpa, elkel tebaogha sembe amang wamogha elkae Hira as Adulam wamogne poneko enero agha as Timna piog. Piognena pham domba hong kareplamangpa, Yehudari, “Pham domba hong karebel ahinun,” aro sembaogti, piog. \v 13 Elmabori yauog Tamar anekori ka'elamogpa, elyamal Yehuda, “As Timna pham domba hong karebel ahinun,” aro yalamla ana ka'ebaog. \v 14 Ka'ebaogti, Tamar neneko 'yauog tandi enektop ag' kwiripto lilobi agha, ag yogne enekongkia whingag liliro pelengtoba lilbongkia Timna ina pirobag pukamog. Pukamoghagna as Enaim wa'ineba peramag. Tamar sik uro elel wamognena, “Yehuda elme Siela nabinge wene nubu tao aghana, wene toamnel kom,” senelamog. \p \v 15-16 Yehudari Tamar whingag liliroba lilbamogha sembe elyamal kel iamog koma “Ina yabirop kel pukamla,” sembaog. Wene sembaogti, Yehuda Tamar ina peramag aneko sekel piogti, lelamogti, “Yae, na an saelbaghenun,” seogpa, kelenekori, “Na saelbanemen tanena sa'aba agha tatnululam?” seog. \p \v 17 Seogpa, Yehudari, “Nari pham domba yemne nhon wendog nolamlange tatkinun,” seog. \p Wene seogpa, Tamarti, “Wali, aghana tatnululama ane sembe nang-nang aro wamnuna sa'agha tatnululam?” seog. \p \v 18 Wene seogpa, Yehudari, “Sa'a agha wene tatkinun?” seogpa, kelenekori, “Sae ma'alag tolongka uroba-ap, saramag langka uroba-ap, anenge kame tunguna saeag wamlange nang-nang uro wamnuna tatnululam,” seog. \p Wene aro molbaogha tarogti, saelbaog. Saelbaogpa, keleneko memon taog. \p \v 19 Tamar aeag piogti, ag wangka piogne kwiripto pibogti, yauog kelabori enektopne enekaog. \v 20 Enekaogti, wamogpa, Yehudari elkae Hira Adulamne poghogti, “Pham kambing ane pina tarel pimendi, naringe aba kelenekori toboa taneko payalulam,” seogpa, palamoghag agha kel eneko orog wamog. \v 21 Hirari Enaim nimiag hailamsiogti, “Ina yabirop kel inaag ua ulamla kel eneko ala wamla?” aro haibahiog. \p Wene aro haibahiogpa, sindina, “Tanena ina yabirop kelabo nhon wamang kom,” seek. \p \v 22 Wene seekpa, Hira samoro Yehudaag piogti, ambarelamogti, “Nari keleneko olog inma kom. Nimi wamang nimiri lebangnena, 'Tanena ina yabirop kelabo nhon wamang kom,' seang,” aro ambarog. \p \v 23 Wene aro ambarogpa, Yehudarina, “Naringe aba elsaeag tao anena wali elenge talul. Nimiri nu yubu lehinba, nu ali unne sembena, 'Pham ane tarel pululam,' sen aghana el kom wamlaba, payalam tanena andane,” seog. \p \v 24 Wal wilindiro undo wameka, Yehudari ka'elamogpa, “Anmabori yauog anyamalkel Tamarna ina yabirop kelabo saog uro yabalamori, memon tao,” ana ka'ebaog. \p Wene alameka ka'ebaogti, Yehudari yubu lelamogti, “Tol pimundi, payalulom. Kamag kekman auk tabukap,” seog. \p \v 25 “Tol pimundi, payalalulom,” seogpa, piekti, aeag agha Tamar poa lanalamekpa, Tamarti elyamal Yehudaag yubu piro lebognena, “Taneaba ngainge poneri memon nembaneo. Ane sembe na saeag wamla tane poa samenag pimunba, nimi sae saelbahilul,” seog. \p \v 26 Wene seogpa, poa piekpa, Yehudari kembaogti, el taogti, lebogti, “Kel enena malia uan koma wamla. Nari elag uanepne uano komnena, na name Sielaap ma'abahino kom,” seog. Yehuda nen kel enekoap man ana orog. \p \v 27 Tamar me mangal tona peram wamogpa, mangal tolamoghag agha me phende mangkahiog. \v 28 Me mangal tona peram wamogpa, me mangal tolamoghag agha me samenag yingkiogne neneko sae lanal aogpa, yepsiropneri sae no'obag saelbaogti, wet purum uwongne agha saeag kerekaog. Sae kerekaogti yubu lelamogti, “Mene samenag mangaro yingkil,” \v 29 alamoghag agha sae kiliro aog. Sae kiliro aogpa, me nhon amikne samenag yingkiog. Yingkiog meag yepsirop kel enekori yubu lelamogti, “An mikip talamdi, an samenag yingkilam,” seog. Ane sembe me samenag mangaro yingkiogne neneko me si Peres\f + \fr 38:29 \ft Nimi si Peres engkaogne ane “mikip tandi lamban” arop.\f* aro engkaek. \v 30 Peres samenag mangaro yingkiogpa, ilipsae amik sae no'obag wet purum uwongne kerektoba amik yingkiog. Ane sembe si Serah\f + \fr 38:30 \ft Nimi si Serah engkaogne anena “uwong” aro babe, “warerop” aro babe engkaek.\f* engkaekti, nene me yandonge sembaek. \c 39 \s1 Yusubap Potifarti kelap sembe lebogha (39:1-23) \p \v 1 Ismael nimiri Yusup neneko Mesir pabiekti, Potifar tarel piekpa, eldi kamna tatsiog. Potifar neneko Mesir nimi sikini yae wamek nang yin saleropne sikindo wamog. \v 2 Yusup neneko ili Mesirne ponekoap wamogpa, NUNI Allahri yeplamogpa, awe wali uro welamog. \v 3 Wamogne Potifar nenekori kemelamogpa, Ili Allahri me aneko yeplamogpa, “Awe ambarelamnange ni awe wali uro welamla,” aro kemelamog. \v 4 Undo ulamogha kembaogti, Potifar nenekori Yusup sembe o'ona senelamogti, “An agha na peramag wapmendi, yeplamnululam,” aro ambarelamog. Nen nhon ambarelamogti, “Na naringe aeag wamlange naringe saeag agha ni andi o'olamlulam,” aro sekirog. \p \v 5 Toro sekirogti, wamogpa, NUNI Allahri Yusubag seneraglamogti, Potifarti ae eneko wali nenelamogpa, Potifar ponekoringe aeag wamogne paiag wamogne ni wali uro tolamog. \v 6 Nia mangkina eldinge taneko Yusupti saeag pibogti, eldamneri olog uan koma, ot tena aghabog seneraglamog. \p Yusup neneko kabuni kemerop wamog. \v 7 Wamekti, Potifarti keldi Yusup kembiagha wana telamogpa, lebogti, “An nanap mamnunamdi yae,” seog. \p \v 8 Wene seogpa, Yusupti, “Karong,” aro yubu lelamogti, “Nanin, nani Potifar nenekori nia mangkina eldinge aeag wamlange, 'Andi piamlulam,' aro ambatneori, nia mangkina o'ol tolamla kom. \v 9 Naniri nia mangkina sembe ambarelamsilba, ka'elamang saog uro nari babe ambarelamsinba ka'ebanep. Nia mangkina ni ae eneag nari saeag pibog aghana, nanin, na nani elkel wamlam ana an sembe naniri ambatneo kom. An sembe ambatneo komba, welaro nari malia ulamneri, Allah wana loba nembanun?” aro ambarog. \p \v 10 Wene aro ambarogti, wamogpa, kelenekori sopsop yubu yangaro, “Nhon mamnunam,” alamog aghana Yusup ka'elamog kom. \p \v 11 Ik nhon sum ili arukna nenne oroghag Yusup aeag wa'iogti, aeag wamogha “O'obanun,” aro aeag wa'iog. \v 12 Aeag wa'iogti, aeag wamogha “O'obanun,” aro ulamoghag agha ili Potifar elkel wa'alulum agha Yusupti ag enekto amogneag saelbaogti, “Wene nhon mamnunam,” aro wene alamoghag agha Yusup, “Karong,” aro ag enekto amogne neneko kwiripto keleneko saeag tan aogha laplobiagha lahimbom seog. \v 13 Yusupti ag eneko el saeag taogha kembiagha \v 14 kelenekori eldi arukna yopsiogti, ambarelamsiogti, “Namabo, na na'angeri Ibraninge ae eneag tolongol aoba, yubu neplamsil. El neneko na marobag wa'ildi, 'Nanap mamnunam,' aro ulamlaba, na ngolol alamna. \v 15 Ngolol alamna sembe logti, lanalamlari elenge ag laplobiagha pilne kembahut!” aro ambatsiog. \p \v 16 Wene aro ambatsiogti, kelenekori ag aneko piamogti, wamogpa, ela'ange yaogpa, \v 17-18 ambarelamogti, “Ibraninge andi arukna payaomne ponekori aeag wa'ildi, na 'Saelbanun,' aro ulamnelag agha nari yubu ngolol aro, haum alamnange sembe log lelem palamlari, ag kwiripto liloa pilne ane,” aro ambarog. \p \v 19 Wene aro ambarogpa, ela'ange Potifar nenekori ka'ebaogti, wanaag yo sembaog. \v 20 Yo sembaogti, Yusup neneko salero Potifarti kop aeag tolongol piog. Kop ae tolongol pioghag aneko nimiri Mesir yubu sia leropneag malia uanba, tolongol pirob aeag tolongol piek. \v 21 Tolongol piekpa, NUNI Allahri Yusup yeplamogpa, kop ae yae ua uropne ponekori Yusup sembe o'ona senelamog. \v 22 O'ona senelamogti, “Nimi orange haing sae kaupto tolongolamsiekne andi kemelamsimendi, sa'a-sa'a kop aeag uropne andi o'olamlulam,” aro ambarog. \v 23 Ambarogti, kemelamogpa, Yusup neneko Ili Allahri yeplamogpa, awe eldi welamogne sikneog uro yabalamogpa, kembaogti, Yusup saeag awe pibogne taneko tolamoghag kemel palamog kom. \c 40 \s1 Yusupti kop aeag wamdek nimiri lenda lelero ambatsiogha (40:1-23) \p \v 1 Wameka nimi phende yubu sia leropne Mesir wamogne Firaun yeplamdek nang abeneko, nhonna mag Firaun tebatnange sembe, nhonna kwaneng roti yoro tengenne wamdek nang abenekori Firaunag malia uarek. \v 2 Ane sembe Firaundi sin phende el yeplamdek nang abenekoag yo pipsiog. \v 3 Yo pipsiogti, sin neabeneko salero kop aeag yin saleropne sikini Firaun sembe yae ua uropneri aeag Yusup wamog ae kop aeag tobongkipsiog. \v 4 Sin phende abeneko kop aeag aneko ik maiknoro wamdek. Firaun yae ua uropne ponekori Yusupag, “Andi sin yeplamsululam,” aro elag tareamog. \v 5 Ik nhon sum nimi nubunge yeplamdek nang abenekori lenda maptek. Lenda maptek aneko lilimna a'ero maptek. \v 6 Maptekti wamdekpa, Yusup lukunap yaogti, kemelamsiogpa, sin wana ikin uro wamdek. \v 7 Undo wamdekpa, kembahiogti Yusupti, “Sa'a sembe wana ikin saog uro wamdom?” seog. \fig |alt="Yusuf dalam penjara" src="CO00718B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="40:7" \fig* \p \v 8 Wene seogpa sindina, “Inipnag lenda mamnam aghana nimi nhondi babe lenda mamnamne neneko 'Lelero ane sembe maptom,' aro ambatsinep kom,” serek. \p Wene serekpa Yusupti sinag lelamogti, “Allahri lenda maptoma lelbatsinep kom te? Na ka'eamnundi, welaro maptom?” seog. \p \v 9 Wene seogpa, mag nimi nubunge Firaun sembe yeptopne ponekori, “Lenda aneko malamnari, kemelamna-ag agha haing anggur na whingag wamla. \v 10 Haing anggur aneko wag wilindi uro pongolamla. Mog anam pongolamla aghana es momagamla. Aghana wana mauroba aneko yina lom-lom alamangpa imna. \v 11 Unu amangba, kembandi, kemelamnaag agha nimi nubunge Firaundi mag teroba na saeag wamla. Wamlaba, haing anggur wana aneko tagnari, nimi nubunge Firaundi mag ma'iag loltero pelengkandi, tarelamna,” aro nebog. \p \v 12-13 Wene aro Yusupag nebarogpa, Yusuptina, “Lenda maplamnena undo sembe maplam: Wag wilindi wamlange nenekona ik wilindi wamlulamne sembe. Ik wilindi wapmenba, Firaundi kop aeag anea lambitkeleri, 'Malia uaomne orog tal,' aro, 'Awe samen tolamomne saelbamlulam,' seleba, samen mag tebarelamom saog uro tebarelamlulam. \v 14 Lambamen tanena na sembe ekon taneheng kom. Tam na wamnange babe nimi nubungeag ambatmenba, na babe kop aeag anea lambitnelul. \v 15 Nana Ibrani so'oag wamsiag agha naro yabori Ismael nimiag nembaneekpa sindi poa Mesir nimiag kamna tol aneek aghana, Mesir tane babe nari tam malinge una babe ekon agha, kop aeag ane tobongkipneek,” seog. \p \v 16 Nimi nubunge sembe mag tebato yeplamogne ponekori lenda lelbarogha wali ka'ebaogti, kwaneng roti nimi nubunge sembe yoro ingkatopne ponekori babe Yusupag, “Lelbatnulul,” aro nebarelamogti, “Nari babe lenda mamnangena, kwaneng roti winiroba kau wiroba wilindi usoghag poamna. \v 17 Kau wilindi aneko wilindipne neneko kemelamnaag agha kwaneng roti wereroba yogne-yogne Firaun sembe wamla, aghana winang yingkina kau sirikagne alibag neneko telamang,” aro Yusupag nebog. \v 18 Nebogpa, Yusupti lenda aneko lelero ambarelamogti, “Lenda aneko undo sembe maplam. Kau wilindi maplamne neneko ik wilindi sembe maplam. \v 19 Ik wilindi wapmenba, Firaundi lambitkeleri, nimiag “Oplulom,” seleba, andi usog karepto kalag epto silbaghikpa, winang yingkina sop nong andinge tukukang,” aro lelero ambarog. \p \v 20 Lenda mapteka lelero ambatsiogpa, wameka ik wilindip sumneko nimi nubunge Firaun mangkaek sum wamog sumeneko, tenaba maiknoro yoro el mombolag wameknang awe tolamekne ni “Yalulom,” aro ambatsiog. Ambatsiogpa, yaekpa, ambarelamsiogti, “Nimi kop aeag wamdang nimi abeneko tolbina nimi wamangag na whingag payahilulom,” seog. \v 21 Nimi nubunge mag tebarelamog nimi enekoag seognena, “Samen pukamomag pukamlulam,” seogpa, pukamogti, mag nimi nubunge poneko mag tero tebarelamog. \v 22 Nimi nhonne kwaneng roti yoro yubu sia leropne sembe ingilamogne ponekona, usog karepto lenda Yusupti lelbarogne neneko sunsunum uro kalag silbaek. \v 23 Yusupti, “Na sembe ekon taneheng kom,” seog aghana, nimi enekori Yusup sembe seneragna koma el ekon taog. \c 41 \s1 Yubu sia leropne Firaundi lenda mabogha \p \v 1 Heng kun phende phibaogpa, Firaundi lenda malamogti, Mag Nil abolag sekamog. \v 2 Sekamogti, Mag Nil koag kemelamogpa, pham sapi saekpare hong alam-alam arop pham wali uro norop pham maghag agha walel aekti, mag abolag pongoroba telamek. \v 3 Nen babe kemelamogpa, Mag Nil lomag agha pham sapi yarirop-yarirop pham saekpare lamba walel aekti, wali uro norop pham peramag sekamek. \v 4 Kemelamsioghag agha, pham sapi yarirop-yarirop pham tanekori wali norop pham telamsiek. Undo telamsiekpa, Firaundi lenda maro haing kwelekaog. \p \v 5 Nen mabogti, lenda malamogti, kemelamogpa, roti mauroba yo'o nhonag agha wana mauroba korokto saekpare mauamogpa, whi ubu pilamekpa, mabog. \v 6 Nen tipto malamogti, kemelamogpa, roti mauroba yo'o nhonag agha nen wana mauroba korokto saekpare nika-nika uro mauamog. Nen saekpare mauamog aghana aldesag khaori kolalem-kolalem uro maurop saog uro whi ubu pilamek kom. \v 7 Kolalem-kolalem uro maubu piamekti, whi wamek kom aghana wali uro mauropne kolalem uro mauropneri telamsiekti, orog nembahiekpa, Firaundi lenda maro haing kwelekaogti, “Nia imna tane lenda mamna,” sembaogti, el taog. \p \v 8 Maboghag lukun kwelekaogne log sembaogti, “Etneri lenda mamnange nene lelbatnilul,” aro el umag yubu amorop nangap, haing ka'en nangap yopsiog. Yopsiogti, lenda mabogne nebatsiogpa, sin niri lenda mabogha aneko lelbarek kom. \v 9 Lelbarek komba, mag Firaun sembe tebatopne ponekori iliag, “Na sumene nari mali uanonge sumene lag phoro ambatkinun,” seog. \p \v 10 Wene seogti, “Samen taneko andi nanap nangkae kwaneng roti werero tengkatkeropneap yo sembahilumdi, wabahilumba, an sembe yae ua uahiropneri ae kop aeag tobongkipsiek. \v 11-12 Tobongkipsiekpa, wamnumuri, ik nhon sum lenda a'ero mamnumu. Lenda mamnumua aneko lelero eltananne ekon wamnumu aghana, kabuni Ibraninge samen Firaundi yae wamek nang yin saleropne sikindori aeag yepto wamog. Yepto wamog aghana salero kop aeag tobongkibekpa, ik nhon sum haiptaburi, elag lenda mamnumunge nebatnumuba, lenda mamnumua a'ero lelbatsiog. \v 13 Lenda mamnumua lelbatsiog aneko sik uro yabiog. Wene babe samen mag tebarelangkhi saog uro wene babe wamnaba, nangkae kwaneng roti werero tengkarelangkeogne poneko lenda mabogpa, lelbarogha sunsunum uro kalag epto silbaek,” aro nebarog. \p \v 14 Wene aro nebarogpa, ka'ebaogti, Firaundi, “Yusup kop aeag wamla tol pululom,” seogpa, Yusup kop aeag agha lambaogti, waba hong lero ag walinge enekaogti, Firaun whingag piog. \p \v 15 Yusup Firaun whingag piogpa, yubu sia leropne Firaundi, “Nari lenda mamna aghana, nimi nhondi babe lenda mamnange lelbatnenne orog. Aghana an sembe ka'ebannena, 'Lenda lilim ka'ebongkia abeneko pere lelbatsinep,' seangba, ka'eban,” seog. \fig |alt="Yusuf di hadapan Firaun" src="co00727b.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="41:15" \fig* \p \v 16 Wene seogpa, Yusupti, “Nani, na kom. Allahri sikne lelbatkilul,” seog. \p \v 17 Wene aro ambarogpa, Firaundi, “Lenda malamnari kemelamnag agha Mag Nil abolag sekamna. \v 18 Sekamnari kemelamnaag agha Mag Nil lomag agha pham sapi saekpare wali uro norop pham hong alam-alam aro siriktop pham walelangti, mag abolag pongoroba telamang. \v 19 Telamangpa, kemelamsinag agha nen sap pham sapi saekpare yarirop-yarirop pham, nari babe Mesir so'o eneag undop pham ilihirop kom aghana sumene undo ipsin. \v 20 Undo kemelamsinag agha yarirop-yarirop pham tanekori pham samenag walelangne wali uro norop pham taneko tehiang. \v 21 Tehiang aghana yarirop-yarirop pham taneko mon olog yogholbana babe orog, ot nika yariroba taneko wamangba mamnari pukna. \p \v 22 Pukna aghana nen sap malamnari, kemelamnaag agha kwaneng roti sununa sembe meroba yo'o nhonag agha wana mauroba korokto saekbare mauamangba, yina ubu piamang. \v 23 Nen tipto malamnari, kemelamnaag agha kwaneng roti sununa sembe meroba yo'o nhon anekoag agha nen wana saekbare maubu piamang aghana aldesag khaori kolalem-kolalem ubu piamang. \v 24 Kolalem-kolalem ubu pilamangba, kemelamsinag agha kolalem-kolalem ubu pilamangne tanekori wana wali uro mauropne telamsiang. Undo mamnari, nimi lenda aneko peket lelbatnen nimiap, haing ka'en nimiap ambatsin aghana sindi tibin nenero lelbatneang kom,” aro Yusup nebarog. \p \v 25 Wene aro Yusup nebarogpa, Yusupti nimi nubunge yubu sia leropne Firaunnag, “Lenda phende maplamne abene ot nhonog tam sembe maplam. Allah Eldi, 'Uanun,' sembamlange ambatkel. \v 26 Wali uro norop pham saekpare iplamneap, roti wana wali uro mauroba korokto saekpare whi ubu pilamangpa, iplamneap ni abeneko tamna heng kun saekbare sembe maplam. \v 27 Nen mamlamdi, pham sapi yarirop pham saekpare ipsilamneap, roti wana mauroba aldesag khaori kolalem-kolalem ubu pilamangpa, ipsilamne abenena, kwaneng yo waelbaleri, heng kun saekpare wamlulne sembe maplam aro ambarog. \v 28 Nari nai, an lenda maplama ambatkenne sunsunum uro Allah Eldi, 'Uanun,' sembamlange sembe ambatkelba, lenda undo maplam. \v 29 Heng kun saekpare Mesir so'o eneag meroba polon tarag alamleba, kwaneng ten wamlul. \v 30-31 Aghana heng kun taibuka taubuka uroba saekpare talamleba, kwaneng yo nubunge waelbalul. Kwaneng yo waelbaleba, nimiri, 'Nari meroba maikno talba, naringe maikno wamla,' samen senenne ekon taukang. Kwaneng yo nubunge Mesir so'o eneag waelbaleba, mog so'o ene iklerebalul. \v 32 Allahri, 'Uanun,' sembamlange lenda ik phende, nai, andi maplamne abenena, Allahri, 'Uanun,' sembamlange nen phelekalul kom, Allahri, 'Uanun,' sembamlange abene uro yabinual,” aro ambarog. \p \v 33 Wene aro ambarogti, “Nari lenda maplama ambatkenne sembe sik uro seneragmendi, nari ambatkenenge sunsunum uro ualulam. Ane sembe nimi nhon ero wepmendi, 'Nimi eneri seneragna wali, saelbamsori wali uaho,' senenne nhon weplulam. \v 34-35 Ane sembe nimi nhon ero wepmendi, sekitmen tanena, nimi yogne el umag wamikti, kiliro ul palamukangne babe sekitsululam. Sekitsimenba ulamukangnena, heng kun saekpare Mesir nimiri meroba ten wamleba, Mesir nimiri tolamikti, palu lambare winilamukang. Aghana sin palu tombare telamikti, palu nhonna a'unag payalamukang. Ni asag kwaneng wipag pirop ae a'ero-a'ero sol tolamikpa, Mesir nimiri payalamikne taneko wip a'ero-a'ero palilamikpa, yae uro wamukang. \v 36 Tenaba wip-wipne palilamukangne nenena, kwaneng yo walel aleba, heng kun saekpare aneko tero une sembe wero palilamukang. Undo unuamik andarina kwaneng yo walel alenge neneko kwaneng yori Mesir nimi nhon tebaukang kom,” aro ambarog. \s1 “Yusup Mesir saelbamlul” aro webeka (41:37-57) \p \v 37 Yusupti lebogne sembe nimi nubunge yubu sia leropne Firaunap el umag wamek nangapti, “Wali lepla,” seek. \p \v 38 Wene seekpa, yubu sia leropne Firaundi el umag urop nangag hailamsiogti, “Nimi nhon Yusup saogne lunumna nhon wamla kom. Elna Allah yame elag to'opto wamla” seog. \p \v 39 Wene seogti, Firaundi Yusubag yubu lelamogti, “Anna Allahri ni ane ambarelangkelba, ni el wamlam ane sembe nimi orangeap sunsunum kom. \v 40 Ane sembe wene nari an sekel ilangkennena, Mesir andi saelbapmendi, yubu lelapmenba, ka'elamikti, neleplamukang. Ot nana agha andi babe paliag nembamnululam,” seog. \p \v 41 Wene seogti, Firaundi Yusubag lelamogti, “Nari towalengelangken nenena, andi mog so'o Mesir andi saelbamlulam,” seog. \p \v 42 Wene seogti, Firaundi sae ma'alag tolongka uroba\f + \fr 41:42 \ft Firaundi sae ma'alag tolongka uroba anena eldi si kekneba wamog. Yusubag piamgone anena, “Na mikip wamna saog uro mikip wamlulam,” seog.\f* Firaundi saeag agha olobaogti, Yusupti sae ma'alag tolongkaogti, ag wet sop walinge agha wirop ag agha enekirogti, ngangag leng-leng aro kirik emas agha sunuroba ngangag warekirog. \v 43 Warekirogti, “Na paliag wamna aghana Yusup phendepneag waelbalul” aro ambarelamogti, “Nari poa phiroba kereta phendepne waelbapmenba, nimi an whingag palamikti, 'Firaundi weplange Firaun sae sirik sip pukamlulne yalamla. Nuni!' alamukangba, waelbalulam,” seog. \v 44 Wene seogti, Yusubag ambarelamogti, “Na Firaun yubu sia leropne na ya'ag wamna. Aghana, an ekonagna nimiri awero nia uanepne Mesir so'oag ane sangsang uro ulamukang kom,” seog. \p \v 45 Wene seogti, Firaundi Yusup si Mesir yubuag agha engelamogti, “Saphnat-Pa'anea” aro si engkaog. Engkaogti, memne Potifera, On wamogne poneko elmangkel Asnat Firaundi tobogti, Yusup tarog. Undo unuaogpa, Yusupti Mesir nimi saelbamsiog. \p \v 46 Yusup mangkaekne eldinge heng kun selek ta'om agha epto wilindi wamogpa, el webek. Webekpa, Firaun umag awe tolamogti, Mesir as kanelamog. \v 47 Heng kun saekbare kwaneng ten wamogpa, Mesir nimi meroba pongoroba polon tarag alamogpa wamek. \v 48 Kwaneng ten wamogpa, Yusupti roti sumbaneba meroba pongoroba taneko poloro as kanero yabalamogti, as taneko meroba ni palilamog. \v 49 Kwaneng as pololamogne taneko wip maikno, mag yengkea lolaptoba mag abolag saog uro nimiri babe a'ilbanep kom saog ulamog. \p \v 50 Kwaneng yo yan komag Potifera as On memne poneko elmangkel Yusupti kel Asnatti me phende mangkahiog. \v 51 Me yandonge neneko Manasye\f + \fr 41:51 \ft Nimi si Manasye engeropne nene Yahudi yubuag “ekon taneog” aropneap lilim nikne.\f* aro engkaog. Yusupti Manasye aro engkaognena, “Allahri samen ua ulamsiri, seklelamsinge ekon nembaneogpa, naiap naro yaboap ekon tahisi,” aro engkaog. \v 52 Me phendepne Efraim\f + \fr 41:52 \ft Nimi si Efraim engeropne nene Yahudi yubuag “ik phende maurop” aropneap lilim nikne.\f* aro engkaog. Efraim aro Yusupti engkaognena, “Seklelamna so'oag agha me Allahri tatnel,” aro Efraim engkaog. \p \v 53 Heng kun saekpare kwaneng ten wamogpa, meroba wamog heng kun saekpare eneko orog taogpa, \v 54-55 Yusupti samen Firaunag ambarogne sunsunum uro kwaneng yo waelbaog. Ni mog so'o Mesir kanero wamekne kwaneng yo wamek. Mesir nimiri babe “Kwaneng yo wamap,” aro Firaunag lelamekpa, Firaundi, “Yusubag pimundi, eldi yubu sunsunum uro ulamlulom,” aro ambarelamsiog. Mesir nimi babe kwaneng yo wamek aghana, samenag Yusupti kwaneng wero piboghag agha Mesir nimi ni kwaneng telamek. \v 56-57 Kwaneng yo ikinne wamogne anena, Mesir ni mog so'o babe mog so'o peramag ni babe kwaneng yo wamek. Mesir nimiap, ni as kanero wamek nimiap, weag nimiap babe kwaneng yo wamek. Aghana, Yusubag yalamekpa, Yusupti kwaneng poloro pia urop aeag agha tolamogti, kamna kaplamekpa, tarelamsiog. \c 42 \s1 Yusup eldo yabo “Kwaneng roti tol pukap” aro pieka (42:1-24) \p \v 1 Sikini Yakubti ka'elamogpa, “Kwaneng roti Mesir wamla,” seeka ka'ebaog. “Wamla,” seeka ka'ebaogti, elmaboag yubu lelamogti, “Sa'a sembe namabo aingniro ulamlom?” seog. \v 2 Nen yubu lelamogti, “Na yubu ka'ebanne 'Mesir kwaneng roti wamla,' seanga ka'eban. Kwaneng yo seklero tebabeag, ane sembe pimundi, kwaneng roti kamna toro payalulom,” seog. \p \v 3 Wene seogpa, Yusup eldo yabo sa'obare “Kwaneng roti tobukap,” aro Mesir piek. \v 4 Yakubti elme Benyamin Yusup ilipsae nhon “Pheng kom,” aro salero pibognena, “Inaag palamikpa, opleag” aro salero pibog. \p \v 5 Kanaan kwaneng yo waelbaogpa, nimi orange babe Mesir kwaneng kamna toro tol alamekpa, Yakub elmabo babe “Tobukap,” aro yaek. \v 6 Kwaneng roti mog so'o ni ane kamna tol alamekpa, tarelamsiognena Yusup. Mog so'o Mesir saelbamogpa, eldo yabo yaekti, sikinipsae Yusup whingag yabu sanukto pulingkina kibek. \v 7 Yusupti eldo yabo ipsiog aghana, maneri ipsin koma saog uaog. Yusupti, “A'unna tala nimi?” aro yubu yo uro haibahiog. Haibahiogpa, sindi, “Nu Kanaan mog so'oag wamap nimi agha, 'Kwaneng tobukap,' aro yaap,” seek. \p \v 8 Yusupti eldo yabo whingna iamsiog aghana, eldo yabori elna iamek kom. \v 9 Iamek komba, Yusup eldi lenda sin sembe malamogne seneraghogti, “A'un nimi tane yalom nena, haing toro nimi wea urop komag mog so'o eneag wamlange kemenelehin nimi yalom,” aro wene seog. \p \v 10 Wene seogpa, sindina, “Nuni, undo kom. Nun yaapnena, 'Kwaneng tobukap,' aro yaap,” seekti, \v 11 “Nani, nu yaap nang enena, nun kongap nang. Nai ot nhon. Nu wana porog nimi. Nu kemenelero haing tohirop nimi kom,” seek. \p \v 12 Wene seek, aghana eldi lelamogti, “Orolena. A'un yalomne mog so'o ene 'Yae ua unne sogna wamlaag kembaukap,' aro yalom,” seogpa, \v 13 Sindina, “Nu kongap nang aobare nang. Nu Kanaan so'oag wamap, nuri nai ot nhon. Nhonna loba taog pana, wenena elabome nen tagha iliap wamdang,” seek. \p \v 14 Wene seekpa, Yusupti, “Yo! Usaap taneko lemna, a'unna haing toro kemenelehin nang,” seogti, \v 15 “Wene selom aghana, a'un nari mipsinun. Nari sik uro nimi nubunge yubu sia leropne siag lelamnange, anam a'unipsae anam yan komag a'un nhon babe pululom kom. \v 16 A'un agha nhon wepmunba, pileri, a'unipsae tol pulul. Tol piamleba, nennena sae kaupto piamsinun. A'undi leplomne sik talul to? A'undi leplomne neneko orolena tanena, sik uro nimi nubunge Firaundi lepso saog uro nari lelamnangena a'unna kemenelehin nang,” seog. \p \v 17 Wene seogti, ni kop aeag tobongkipsiogpa, ik wilindi wamek. \v 18 Ik wilindip sum Yusupti sinag yubu lelamogti, “Na Allah sembe log uro wamnange. Nari a'un sae lipsinunne, ot ina nhon. \v 19 A'undi leplomne sik sembanepne sembe, a'un agha nhon kop aeag salero pibukap. Orangena kwaneng tobomne popmundi, a'undi kelabo me kwaneng yo seklelamangne sembe pabululom. \v 20 Pumun aghana, a'undi leplomne sik senena sembe a'unipsae elabome neneko payalulom. Kom tanena tam ikinne nari a'unag pimnun,” seog. \p Wene seogpa, “Yo,” seek. \p \v 21 Sin mamun yubu lelamekti, “Wene nunag tam talamlangena, samenag nuri nunipsaeag uabunge sembe, 'Naro yabo omneheng kom,' aro wene alamog aghana, nuri el sembe o'ona sembabu komdi, obubu. Aneko sembe wene tangoro nunag talamla tam nene seklelamap ane,” alamek. \p \v 22 Wene alamekpa, Rubendi ilipsabo tanekoag yubu lelamogti, “'Obukap,' alamlumba, nari 'Opseng kom moaba apmunagti,' aro ambatsisi kom te. Wene alamsi aghana, ka'ebanulum kom. Wene el tebaogne neneko eneng aneko sembe nun eneng lunup talul,” aro wene alamek. \v 23 Wene alameka Yusuptina ka'eamsiog aghana, eldoyabori seneragamek kom. Sindi lelamekne nhon meri Yusubag yubu tiplamog. \p \v 24 Wene alamekpa, Yusup sin laploa piogti, engel piogti, yaogti, “Simeon haing kauplulom,” aro ambatsiogpa, elkabo whingag agha salero haing kaupto pibek. \s1 Yusup eldo yabo samoro Kanaan pieka (42: 25-38) \p \v 25 Simeon sae salero pibekpa, Yusupti eldi aruknaag ambarelamsiogti, “Sindi ag poa yaongneag kwaneng lilapmundi, kamna tobong kirik solomne samoro sindi aghag libahilulom, apna kwaneng inaag tenepneap,” seog. \v 26 Libaekpa, Yusup eldo yabo taneko kwaneng taneko popsirop pham keledai alibag towalengkibekti, palamek. \p \v 27 Mamnebag aneko piekti, sin taneko nhondi, “Pham keledai kwaneng tatnun,” aro ag ina siram kwhabia agha kemelamogpa, kirik solomne kwaneng kamna tobog kirik eneko ag ina siramag wamog. \v 28 Wamogpa, ibogti, elkabo nenneag ambarelamsiogti, “Nangkabo, nari aghag kembamun! Kirik solomne naringe samoro pibang,” seogpa, kembaekti, sin mamun kemeptaom agha log lelem pet-pet alamekti, “Nuni Allahri nunag sa'agha ulamla?” alamek. \p \v 29 Kanaan sikini wamoghag piekti, sinag uro yabiogne sikiniag ambarekti, \v 30 “Mesir so'o saelbamlange ponekori hagto walamsildi, 'A'unna mog so'o eneag wamlange haing toro kemenelen nimi,' alamsio. \v 31 Aghana nuri elag lelamobori, 'Nuna wana porog nimi, nuna haing toro mog so'o kemenelen nimi kom. \v 32 Nuna kongap nang aobare nang naina ot nhon. Nhonna ka'aseptaog bana, wenena nunipsae elabomeog iliap Kanaan wamdang,' sebo. \v 33 Wene seboba, mog so'o Mesir saelbamlange ponekori nunagna, 'Na a'undi leplomne sembe mipsinun. “A'un sik wana nhonog nimiro,” aro a'un sa'obare wamlom nang ene agha nhon nanag wamleba, kwaneng kelabo me si tarapnange sembe kwaneng pabululom. \v 34 Pabumundi, a'unipsae elabome neneko nanag payamun taneogna, nari a'un sembe, “Haing toro mipna nang kom, wana nhonog nang,” sembahineri, a'unkae lambatsine taneogna, mog so'o eneag hae pang yang ulamlulom,' aro wene seo,” aro sikiniag nebarek. \v 35 Nebarekti, pabieka taneko toro la'anilamekti, kemelamekpa, kirik solomne kwaneng sembe kamna kapto tobeka taneko ni nangdinge aghag ubu piamogha sikiniap kembaekti, log senelamek. \p \v 36 Kembaekti sikiniri lelamogti, “A'undi unulamlomdi, namabo ka'asebel talamang. Yusup orog taog, Simeon orog tao, wene Benyamin pabunualom. Nanagha sol olamnelomba, ulamnun,” aro wene alamog. \p \v 37 Sikiniri wene seogpa, Rubendi iliag yubu lelamogti, “Nani, wene selam aghana, Benyamin na saeag tatnululam. Samoro payane kom tanena, nari mabo me phende ya'ag opsululam,” seog. \p \v 38 Wene seogpa, iliri, “Name, elna anap nhon pulul kom. Eldona tebaogba, ilipsae ot nhonog wamla. Palamtumunba, inaag agha ople tanena, penelamnelomne sembe seneragto ulamneri, kul hong yabukom agha teplomnun,” seog. \c 43 \s1 Yusup eldo yaboap Benyaminap nhon Mesir pieka (43:1-34) \p \v 1-2 Kanaan kwaneng yo nubunge waelbaogne aingnibaog komba wamek. Kwaneng Mesira tol aekne taneko orog taogpa, Yakubti elmaboag yubu lelamogti, “Kwaneng nuringe orog talbana, a'un Mesir pimundi, kwaneng tol pululom,” seog. \v 3 Sikiniri, “Tol pululom,” seogpa, Yehudari ili Yakubag, “Nimi enekorina yubu ambarelamsiori, 'A'unipsaeap nhon yamun kom tanena, na whingna imnululom kom,' seo,” seogti, \v 4 “Nai, andi agha, 'A'unipsaeap pululom,' semen tanena hae piberi, kwaneng toa yaukap,” seog. \v 5 Nen lebogti, “Nairi, 'A'unipsae Benyaminap pululom kom,' semen tanena, pukap kom. Nimi enekorina, 'A'unipsaeap yamun kom tanena, nanap haiptaukap kom,' seo,” seog. \p \v 6 Wene seogpa, Yakubti, “Namabo, a'undi na loba nenelamnelom. Sa'ambe nimi eneag, 'Nunipsae nhon wamla,' aro wene seom,” seog. \p \v 7 Wene seogpa, elmaborina, “Nimi enekorina haim-haim alamsio. 'A'uni kamag wamla te, a'unipsae nhon wamla te?' aro hailamsioag aneko ambarobo. Nunag ambatsiongena, 'A'unipsae payalulom,' seo ana nu babe ekon wamobori, ambarobo. Ambaroboag agha nuri eldi wene sulul sembamobo komne 'A'undi a'unipsae payalulom,' seo,” seek. \p \v 8 Wene seekti, Yehudari iliag lelamogti, “Nai, 'Mene anap pululom,' semenba, pukap. Tam uro yabineba, mene sembe nari o'obanun. Nun kwaneng yori, nhon si tarababeag. \v 9 Nari el o'obanun. Nai, nari saeag piplulam. Nari agha el samoro payane kom tanena, tam neneko nanag sembeng ana ya'ag nanag wamlul. \v 10 Nun ta'abamna koma phebeagti, ik phende pang yang uahabe,” seog. \p \v 11 Wene seogpa, sikini Israel ponekori, “Undo wene selom tanena, mog so'o eneag wamlea wali saogha a'undi ag nhonag libamundi, eldi wali senena nimi eneko tarel pululom. Pabalapmundi, nikna whesinna pelagtangtobap, pondog magap, kwaneng ma'al yonaap, teptop nimi song kom nenenneap, yalukap\f + \fr 43:11 \ft Indonesia yubuagna kal wana sina badamap kemiriap tobog. Badamap kemiriap kal wana abeneko yaluk saog uro wamla.\f* tarel pululom. \v 12 Kirik solomne kwaneng tonneap babe poa pululom. Samenag ag ina siramag wamoba, tobomne babe pabimundi, samoro tatlulom. Kirik solomne anena wanaag ogto uaong sembanorina. \v 13 A'unipsae babe poa pimundi, elemag Mesir yubu sia lenneag pululom. \v 14 Allah Imap So'oap Saelbamlangeri wana wali nembaleba, a'un o'ona sembahileri, 'Simeonap Benyaminap samoro nhon pabhululom,' aro a'un saeag tatsilul. Tagha nana wela uanun kom, namabo ya'ag ka'asebel talamang ane,” seog. \p \v 15 Wene seogpa, Yusup eldo yabo tanekori wali-waliaap, kirik solomne kwaneng kamna tomnepneap, sindi ag ina siramag wamogpa, tobekne “Samoro tarukap,” aropneap, Benyaminap elemag nhon Mesir piek. Mesir piekti, Yusup whingag wa'iek. \v 16 Kemelamogpa, Benyamin eldo yaboap nhon pieka kembiagha, eldi arukna aeag tolamogne yoplamogti, “Nimi tane nari aeag paphilulam. Sumene ae sironge nene kwaneng nanap nhon tukap. Ane sembe pham nhon opmendi, yoro tengelamlulam,” seog. \p \v 17 Eldi arukna anekori ka'ebaogti, enero poa Yusupti aeag poa phiog. \v 18 Yusupti aeag poa phiogpa, sin log sene-sene yabaeknena, “Nun ane, 'Paiag nang yaang,' aro nen samen sum yabonge neneko kirik solomne ag ina siramag wamoba, tobobonge neneko sembe payahiang. Neneko sembe nun saelbahiangdi, pham keledai nuringe toro agha sindi arukna nemban uahiang,” alamek. \p \v 19 Ane sembe Yusupti aeag wamekti, ina serekna peramag ae yae ua uropne ponekoag, \v 20 “Naiyong, nu yubu olog wamla. Nu ane kwaneng tobukap agha ane samenag yingkiamobo. \v 21-22 Ane yingkina palamobori, nu ae inaag mamnebag aneko pina, ag si kwaro kemelamoboag agha kirik solomne nuri kwaneng tobobonge ni aneko nuri kwaneng ag ina siramag wamo. Ane sembe nu babe ekon, etneri nuri aghag libao ane ekondi, wene nen sap samoro kwaneng tobukapne babe, kirik solomne kamna nuri aghag wamonge babe, 'Samoro tatkukap,' aro payaap,” seek. \p \v 23 Wene seekpa, nimi yeplamsiogne ponekori, “Nene sembe log sembaheng kom. A'uni mema si, aniri Ili Allahri a'undi aghag libao. Wene a'undi tatneomne kwaneng sembe anekona na tomno,” seog. Seogti, sikinkae Simeon lambirogti, elkaboag tatsiog. \p \v 24 Wene seogti, aeag poa wa'isiogti, yan a'elerona mag tebatsiogti, pham keledai sindinge taneko babe tenaba tatsiog. \v 25 Undo unu ahiogpa, sindi babe Yusup “Wana wali nenero tarukap,” sembaekti, pobeka taneko babe “Sironge nene yaleba, tarukap,” aro togto piamek. \p \v 26 Togto piamekti, wamekpa, Yusup yaogpa, yabu saknukto Yusup whingag pulingkina tarek. \v 27 Tarekpa, Yusupti, “A'un welaro wamlom?” aro hailamsiogti, “A'undi a'uni sembe nanag ambarelamneomdi, 'Nuni sabal uroba wamla,' seom aneko wali wamla te? Welaro wamla?” seog. \p \v 28 Wene seogpa, sindina, “Nu nuni wali wamlari, andi arukna wamla,” seek. \p Wene seekti, yabu sanukto pulingkina kibek. \p \v 29 Wene aro kibekpa, kemelamsiogti, ilipsae taptopne Benyamin sin anabiag wamogha kembaogti, “'Nunipsae elabome wamla,' seomdi, ambatneomne neneko te?” seogti, lebogti, “Name, Allahri yepto piangkilul,” seog. \p \v 30 Wene seogti, ilipsaeag kembiagha, “Na naipsae o'ona nuba maum nhonog,” aro kembiagha, “hailmag lagto pelengena mali,” ane sembe elem-elem eldi ae lomag piogti, engkaog. \v 31 Engkaogti, hailmag luptangom agha lamba yaogti, “Kwaneng yoro piplomne pil alulom,” seog. Wanaagna engelamogtiog. \v 32 Yusup elba mo kwaneng terobag pukamogti, teog. Eldo yaboap ilipsaeapna nhonag pukamekti, teek. Mesir nimi taneko wamek nimi elba sin nhonag teek. Mesir nimi Ibrani nimiap kwaneng nikag tena sin karong senen. Ane sembe Mesir nimi yog nimi tane wameknang eneko babe mo kwaneng telamekag pukamek. \p \v 33 Yusup babe elba mo nhonag pukogti, teog aghana, Yusup eldo yabo taneko sin pukeknena, Yusupti arukna anekori, “Yandonge pukleba, ane iklibagne undo puk-puk yabukang,” aro pukitsiog. Sin undo pukekti, kemep taekti, el taekti, lo'om seek. \v 34 Yusup eldo yabo tanekona kwaneng Yusupti kwariag agha tatsiek. Kwaneng telamekti, eldo yabo taneko etbarero undo tatsiekti, Benyamin agha ik lambare tarekpa, teog. Sumeneko agha kwanengap magap Yusubap nhon og soro teek. \c 44 \s1 Yusupdinge mag tena walinge ka'eseptaogha (44:1-17) \p \v 1 Yusuptinge ae yae ua uropne ponekoag ambarelamogti, “Kwaneng sindi poa pineba, uro lilamsimendi, sindi kirik solomne kamna tobika aneko nen samoro sindi ag ina siramag libahilulam. \v 2 Naringe mag tena solomne agha sunuroba anena sikinipsae elabongeri ag ina siramag libalulam, apna kirik solomne kwaneng toplange kamna anekoap nen samoro eldi ag ina siramag libalulam,” seog. \p Wene seogha sunsunum uro Yusupti arukna aneko uaog. \p \v 3 Kwelekaogpa, lukunap ae tibin talamog abeneko Yusup arukna tanekori “Pululom,” aro sae lipsiekpa, poahirop pham keledai taneko alibag towalengkibekti, palamek. \v 4 Mesira lambaekti, anam we uro pin komag Mesir so'oag palamekpa, Yusupti eldi ae yae ua uropne ponekoag yubu lelamogti, “Elemag sarekarepto sin palamikag pululam. Sarekarepto sinag pimen tanena, sinag leplulamnena, 'Sa'a sembe nairi walia ulamlaba, a'undi naiag yoaba ulamlom? \v 5 Sa'a sembe nairinge mag tena solomne agha sunuroba haogha tobom? Mag tena anena, nai mag tero el amik unag sembe pom-pomoro el tan ana. A'undi yoaba nubunge uaom,' sululam,” seog. \p \v 6 Wene seogpa, Yusupti ae yae ua uropne poneko Yusup eldo yabo inaag palamekag piogti, Yusupti ambarogne sunsunum uro lebog. \fig |alt="Hamba Yusup mengejar kakak-kakaknya di tengah jalan" src="CO00748B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="44:6" \fig* \p \v 7 Wene aro ambatsiogpa, Yusup eldo yabo tanekori, “Sa'a sembe nuniri undo lepla? Sa'a sembe elag nuri yoaba uahabe? \v 8 Samen sum eneko babe kirik solomne nuri ag ina siramag wamonge babe samoro payabonge an el wamlam. Welaro nuri nairinge aeag ua uroba kamna maiknoro\f + \fr 44:8 \ft Ibrani yubu mome tobogneag, sindi, 'leng-leng aroba kirik emas perak welaro topsebe?' seek,” tobog.\f* toroba welaro topsebe?” seekti, \v 9 “Nuringe aghag etneri aghag agha mag tena ane ipmen tanena, wamleba, ipmen meneko tebalul apna nai arukna taukap,” aro ambarek. \p \v 10 Wene aro ambarekpa, Yusup arukna anekori, “Wali leplom aghana, etneri aghag wamle tanena, el neneko agha nai arukna talul. Wene nennena hae pululom,” seog. \p \v 11 Wene seogpa, sindinge ag pham keledai alibag agha pelengero so'oag pibekti, ag si kwha-kwha yabiek. \v 12 Ag si kwhabaekpa, Yusupti arukna ae yae ua ulamogne ponekori sen-sen agha yandongeri aghag samenag alnibaogti, eroba elabongeri aghag. Elabonge Benyamindi aghag elamogpa, mag tena Yusupdinge neneko Benyamindi aghag wamog. \v 13 Eldo yabo taneko sikinipsae sembe o'ona ua ahiogpa, sindinge ag enekto amekne saeri taepto unuaekti, pobeka taneko pham keledai alibag towalengkibekti, samoro Mesir piek. \p \v 14 Yehuda ilipsaboap Yusupti aeag palamekpa, Yusup aeag wamogpa, pina elemag yabu sanukto pulingkina kibek. \v 15 Kibekpa, Yusupti lelamogti, “Sa'a agha a'undi ualom? A'unna ekon te? Na saogne pone a'undi ulamlomne ag pom-pomoro yoaba ulamlomne ipsenep,” seog. \p \v 16 Wene seogpa Yehudari, “Nai, nuri anag yubu lemnep kom. Sa'a agha lebukap. Welaro agha nuri, 'Malia uan kom,' senep kom. Allahri nu anmabori ulamapne ane sel. Wene nu ni ane an arukna taukap. Mag tena eldi aghag wamlange neneko aghabog kom,” seog. \p \v 17 Wene seogpa, Yusupti, “Kom! A'un nenne a'uniag samoro wali uro pumunba, elba naringe eldi aghag wamlange nenekoog, nari arukna talul,” seog. \s1 Benyamin sembe tiro Yehuda yubu lebogha sembe (44:18-34) \p \v 18 Wene seogpa, Yehuda sekom agha Yusup peramag piogti, “Nani, na nen olog yubu lemnun. Na wabaneheng kom, an nimi nubunge yubu sia leropne saog uro Mesir wamlam. \v 19 Samen yabonge neneko nai andi hailamsiomdi, 'A'undi nai babe a'unipsabo babe wamang te?' seom. \p \v 20 Wene seomba, nurina, 'Nuri nai sabal tao, elme olog me nhon wamsilnena, sabal taoag agha toro aonge. Sin phendena sikinin ot nhon. Eldona tebaog aghana, eldi maum tattopne agha wamsil, ane sembe iliri mene sembe wanaag uro ua ulamla,' sebo. \v 21 Nai, andi 'Payamunba, kembanun,' seoma sembe payabo. \v 22 Aghana nuri nai anag ambarelangkebori, 'Menena iliri sae limnep kom. Mene agha ili sae limna tanena, waba kaong senep saog,' seboba, \v 23 andi lelamomdi, 'A'unipsae elabonge neneko agha payamun kom tanena, na whingag yalulom kom,' seom. \p \v 24 Wene seomba, Kanaan mog soo ag pibori, nuri nai Yakub an yeplangkelne ponekoag ambarelamobori, andi lebomne abeneko ambarobo. \v 25 Ambaroboba, nairi 'Nen kwaneng tol pululom,' aro arukahio. \v 26 Aghana nuri naiag lelamobori, 'Nun mona pukap kom. Nunipsae nhon taneogna pukap. Nunipsaeap pibe kom tanena, nimi enekori whing ibukap kom,' sebo. \p \v 27 Wene aro nai ambaroboba, nairina nunagna, 'Namabo, a'un el wamlom. Nari kel Raheldi me phendeog yag nembitsio. \v 28 Me samenagne ka'aseptaog, yoabari teog to. Ka'aseptaog aneko olog haiptangtop kom. \v 29 Wene babe name elabonge nene na saeag agha topmunba, uro yabinep komne uro yabile tanena, na sabalag anda nanagha tipto loba nembanumunba, tebanun,' seo,” aro ambarog. \p \v 30-31 Nen tipto ambarelamogti, “Nani, ane sembe nanagha naipsae koma naiag pine tanena, andi arukna nuri nai loba talul. Eldi hainna meneag tiptangkamla, apna el ya'ag sabal taobana, nuri sap wana mali nembabe tanena, sap tipto loba nembaukap. \v 32 Apna nari naiag salag lelamnori, 'Na saeag piplamba, nari me ane o'obanun,' seno. Nari agha, 'Me ane samoro payane kom tanena, tam ualea nanagha sa'obanun,' seno. \v 33 Ane sembe nanagha mene lunumna an arukna taneri, tane wamnun. Me anena sae lipmenba, eldo yaboap nhon pukang. \v 34 Mene koma nanagha naiag panne sunsunum kom. Na mene koma na naiag panba, naiag uro yabinep komne uro yabanne nenena, na haingdi ilina mali,” seog. \c 45 \s1 Yusupti elkaboag phoro ambatsiogha (45:1-28) \p \v 1-2 Yusupti elkaboag kembiagha wanag seneraglamogne tognoamnep kom ulamogpa, nimi el umag wamekne tanekoag, “Lambalulom,” seog. “Lambalulom,” seogpa, lambaekpa, Yusup elkaboap mo wamek. Mo wamek aghana, Yusup neneko maiknoro engelamogpa, Mesir nimiri babe Firaundi aeag wamek nimi babe engena sembe ka'ebaek. \p \v 3 Yusupti elkaboag ambarelamsiogti, “Nana Yusup! Naina anam wamla te?” seog. \p Wene seogpa, sin kaebaekti, sin log sembe yubu samoro ambarek kom. \v 4 Yubu samoro ambarek komba, Yusupti elkaboag yubu lelamogti, “Na peramag abene yahut!,” seogpa, peramag yaekpa, ambarelamsiogti, “Na a'unipsae Yusup, a'undi Mesir nimiag kamna topnelumne poneko,” seog. \v 5 Nen lelamogti, “Aghana wenena, mane agha 'Yoaba uaburi, nuri nunipsae kamna toro tatsibu' aro waptangto wanaag seneragseng kom. Nana Allahri enero poa yaneognena, nimi tebaikag aro nimi wali nembahinepne sembe na samenag yahi. \v 6 Kwaneng yo waelbaoa heng kun phende uabori, heng kun wamukapne lambare nen wamukapneagna nimiri wero tenne orog wamlul. \v 7 Allahri na samenag enero payaneogpa, a'un amik yaomnena, a'un wali wapmundi, a'undinge nimi likna tipto pilul aro payaneogpa, yeplamsinun. \v 8 Ane sembe a'undi ulamnelumba, ane yahi kom, Allahri sembaogneag agha. Eldi na epneori, 'Firaun yubu amoropne\f + \fr 45:8 \ft Yahudi yubuag “Firaun ili” mome tobogne ane, nun yubuag, “Yubu amoropne” aro mome tobog.\f* wamleri, Firaundi awe yan sae awe toro saleropnang sikini, Mesir mog so'o ene sikini wamlul,' sembaogti, Allahri na paliag sekitneog. \p \v 9 Ane sembe elemag samoro nani Yakubag pumundi, 'Anme Yusupti undo lepla,' aro ambatlulomnena, 'Allahri anme Yusup sembe nimi nubunge mog so'o saelba unne nembaongena, mog so'o Mesir ni semberina, “Elemag yalulom,” seo,' aro ambatlulom. \v 10 Na peramag Gosyen yingkina wamlul. '”Naiap ilisag yaboap pham domba, kambing, sapi apna saeagha wamlea niap,” seo,' aro ambatlulom. \v 11 Nai Gosyen yingkina wamle tanena nari piamnun. Kwaneng yo nen heng kun lambare wamukap, ane sembe naiap kelabo meap pham eldingeap tenaba yo uro wamukang kom. \v 12 Wene a'undi kembanelom ane. An Benyamin andi babe. Na sik tapto na Yusup. \v 13 Naiag ambatlulom, na Mesir sembe saelbamna. Elag babe ambatlulom, a'un kembalomdi iplomne ni ambatmundi, elemag-elemag payalulom,” aro ambatsiog. \p \v 14 Wene seogti, Benyamin somoro salero amogti engelamog. Benyamindi babe eldo salero amogti engkaog. \v 15 Yusup engelamogtiog eldo yabo nenne babe somoro kiplamsiogti, tog-tog aro kipsiog. Kipsiogpa yubu lero eldo yabo taneko aro wamek. \v 16 Yubu sia leropneri aeag agha ka'elamekpa, Yusup eldo yabo yang ana ka'ebaekti, yubu sia leropne babe el umag wamekne babe awi yeng sembaek. \v 17 Yubu sia leropne Firaundi Yusubag yubu lelamogti, “Ando yaboag ambatsululam: 'A'undi pham keledai alibag kwaneng towalengkamundi, poa Kanaan pululom,' sululam. \v 18 Andi naiap andi nairi kelabo meap kerero ane yananne sembena, nari so'o walinge mog so'o eneag wamlange tatsinun. Tatsineba so'o eneag agha wero tero wamukang. \v 19 Palamikti poa pukanga ambatsululamnena: Sikiniap sindi kelabo me ologneap yanana sembe phamdi kiliro poroba kereta etbarero poa pukang. \v 20 Sikininge aba sembe wana sesog uro seneragukang kom, 'Mesir so'oag ane babe walia ni so'o eneag wamla,' aro ambatsululam,” seog. \p \v 21 Yubu sia leropneri Yusup ambarogpa, Yusupti pham keledairi kiliro poa phiroba kereta kerektopne etbare yubu sia leropneri lebogha sunsunum uro tatsiogti, kwaneng inaag tenne babe Yakub elmabo taneko tatsiog. \v 22 Ag pol tona tarelamsiogti, eldo yabo taneko nongagneap yanagneap nhon-nhon tarelamsiogti, Benyamin agha kal ma'al kirik wana solomne teng ko'olombare\f + \fr 45:22 \ft Yahudi nimi yubuag “perak” solom agha kamna alikinag oro toroba. Eldi Benyamin tarognena ikin sununna ane solek wana sae wilindi anabi tombare anabiag saog uro tobog.\f* tarogti, ag enekel tonne nongagne lambare yanagne lambare tarog. \v 23 Yusupti ili Yakub sembe palilamogti, pham keledai saobareag wali-walia Mesir so'oag wamogha towalengkaog. Pham keledai sa'obare alibagna, kwaneng roti wana mauroba erenneap, kwaneng roti aukag taropneap, apna kwaneng “Mesir yalamleri nani tulul,” aropneap pibog. \v 24 Eldo yabo tatsiogpa, palamekpa, Yusupti, “Inaag waptaheng kom,” aro wene seog. \v 25 Palamekti Mesir laplobiagha Kanaan so'oag sikini wamoghag piek. \v 26 Piekti sikini ambarelamekti, “Nai, Yusup Mesir so'oag kamag wamlari, eldi mog so'o Mesir saelbamla” seeka ka'ebaogti, “Orolena lelamang,” aro sik sembaog kom. \v 27 Aghana Yusupti ni lebogne ambarekpa, Yusupti, “Kereta poa pukang,” aro pibogne ibogti, Yakubti sik sembaogti, yeng sembaog. \v 28 Ibogti sikini ponekori lelamogti, “Yusup name kamag wamnel. Nene sembe wamna. Pineri imneriog tebanun,” alamog. \fig |alt="Perjalanan keturunan Yakub ke Mesir" src="CO00750B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="45:28" \fig* \c 46 \s1 Yakub elmaboap Mesir pieka (46:1-7) \p \v 1 Wameka Yakub nenekori eldinge nia togto tobogti, “Mesir mog so'o punun,” aro as Bersyeba piogti, ili Ishakti Allah omeklamogne sembe pham obogti, mhong towalengkaog. \v 2 Mhong towalengkaogpa, imbaogpa, Yakubti haing uamna kwelekamna senenag agha Allahri yubu lelamogti, “Yakub, Yakub,” seogpa, Yakubti, “Nani na ane wamna,” seog. \p \v 3 Wene seogpa, Allahri, “Na Allah, ani Ishakti Omeklamneogne Na wamna. Mesir panne sembe log sembaheng kom! Mesir mog so'o anea anisag yabo maikno nembahineba, as nubu tangto wamukang. \v 4 Na anap Mesir nhon pinemeri, amik anisag yabo samoro payaghenun. An loba tamenba, anme Yusupti o'obaghelul,” aro ambarog. \v 5 Ambarogpa, Yakub elmabo tanekori sikiniap, sindi kelabo meap, pham kudari kiliro poa phiroba alibag Mesir nimi sikini yubu sia leropneri arukahiogpa, sin tol ahinep yaekne tanekoag waelbaek. \v 6-7 Sikininge phamap, sikininge aba Kanaan wamekpa, saeag taogneap, taneko poro agha mog so'o Mesir palamek. Palamekti Yakub sikinisag yabo nengabo me kelabo me toro agha Mesir ni palamek. \s1 Yakub elmaboap sin Mesir piekne sina tane (46:8-27) \s2 Yakubap Leaapti mangkahirekne \p \v 8 Eldamne Yakubap, elmaboap, sikinmaboap, kelaboap piekne sina tane: \li1 Ruben, Yakubti me yandonge. \li1 \v 9 Ruben elmabona: \li2 Henokh, Palu, Hezron, apna Karmiap. \p \v 10 Simeon, Yakubti me nabime. \li1 Simeondi mabona: \li2 Yemuel, Yamin, Ohad, Yakhin, Zohar, apna Kanaan keldi me Syaulap. \p \v 11 Lewi, Yakubti me Simeon iklibagne. \li1 Lewiri mabona: \li2 Gerson, Kehat apna Merariap. \p \v 12 Yehuda, Yakubti me Lewi iklibagne. \li1 Yehudari mabona: \li2 Syela,Peres, apna Zerahap. \li1 Yehudari mabo Kanaan so'oag agha tebaeknena: \li2 Er apna Onanap. \li2 Yehuda elme Peresti mabo nen phende mabona: \li3 Hesron apna Hamulap. \p \v 13 Isakhar, Yakubti me Yehuda iklibagne. \li1 Isakhar elmabona: \li2 Tola, Pua, Yasyub,apna Simronap. \p \v 14 Zebulon, Yakubti me Isakhar iklibagne. \li1 Zebulon elmabona: \li2 Sered, Elon, apna Yahleelap. \p \v 15 Ni ane Lea elmaboap elau yaboap. Aram mog so'oag wamekti, Yakub sembe mangkahiog. Ni nimi si palilamapne anena Yakub elmaboap ilisagyaboap nina teng nhon eptopne no'op bare (33). Yakubti kelmabona Dina wene babe palilamap. \s2 Yakubap Silpaapti mangkahirekne \p \v 16 Gad, Yakubap Silpaapti me amikne mangkahirekne. \li1 Gad elmabona: \li2 Sipyon, Hagi, Syuni, Esbon, Eri, Arodi, apna Areliap. \p \v 17 Aser, Yakubti me Gad iklibagne. \li1 Aser elmabona: \li2 Yimna, Yiswa, Yiswi, Beria, apna Serah sikinipsa'elap. \li2 Beriari mangkhaiognena: \li3 Heber, apna Malkielap. \p \v 18 Nimi ao tarabare anena Yakubap Silpaapti mangkahirekne. Silpa kelenena, Lea ili Labandi, “Lea arukna wamlul,” aro tarog keldi mangkahiog. \s2 Yakubap Rahelap mangkahirekne \p \v 19 Raheldi mabona me phende \li1 Yusubapna Benyaminap. \li1 \v 20 Mesira Yusubap elkel Asnatapti me phende mangkahireknena: \li2 Manasyeapna Efraimap. \p Asnat ilina, Potifera memne poneko as On wamog. \p \v 21 Benyamin, Yakub elme elabonge. \li1 Benyamin elmabona: \li2 Bela, Bekher, Asbel, Gera, Na'aman, Ehi, Ros, Mupim, Hupin apna Aredap. \p \v 22 Anena Raheldi Yakub sembe mangkahiognena. Sin nina mekpare. \s2 Yakubap Bilhaapti mangkahirekne \p \v 23 Yakubti kel taogne Bilha anekori elme amikne Dan mangkaog. \li1 Dan elmena Husim. \p \v 24 Naftali, Yakub elme Dan iklibagne. \li1 Naftali elmabona: \li2 Yahseel, Guni, Yeser, apna Syilemap. \p \v 25 Anena Bilhari Yakub sembe mangkahiogne. Bilha kel enena Labandi, “Rahel arukna wamlul,” aro tarog keldi mangkahiog. Sin ni anena saekbare. \b \p \v 26 Yakub elyamal yabo sikindi me wamla aghana Yakub elyamal sembe tane mome torop kom. Sin ni Yakub elmaboap Mesir so'oag pieknena teng phende eptopne aobare (66) piek. \p \v 27 Yusup elmabo Mesira mangkahiogne me phende abenekoap tanena sin teng phendeap eptopne ao tarabare (70) taog. \s1 Yakub elmaboap Mesir wameka (46:28-34) \p \v 28 Mesir palamekti, Yakub nenekori elme Yehuda ambarelamogti, “An samenag pimendi, 'As Gosyen haiptukap,' aro Yusup ambatlulam,” seog. \p Wene aro poghogti, Yakub neneko as Gosyen pina wamogpa, \v 29 Yusup neneko “Nani whingag punun,” aro pham kudari kiliro pabiroba alibag waelbaogti, ili whingag yaogti, somoro saelbamogti, kiplamogti, engkaog. \v 30 Engelamogpa, Yakubti elme Yusubag yubu lelamogti, “Nari an ipkekendi, 'Name kamag wamla,' aro wana aingnibanelba, wali loba tanun,” seog. \p \v 31 Wene seogpa, Yusupti elkabonge tanekoag yubu lelamogti, “Na nari nai yubu sia leropneag pineri, 'Nari naiap nangkaboap Kanaan so'oag agha yaong,' sunun. \v 32 'Na nangkabo taneko pham dombaap, sapiap, yae uro mo'olamsiang-nang sikininge phamap, sikiningeaba ni poro agha yaong,' sunun. \v 33 Na nani nimi nubunge yubu sia leropne ponekori yopsileri, a'undi awe saelba weropne sembe haibahilul. \v 34 A'undi ambarelapmundi, 'Nuniyabori babe pham mo'olamek saog uro nuri babe nun ologhag agha pham mo'on nang wamap,' aro ambatlulom,” seogti, “Wene aro ambatmunba, 'A'un Gosyen so'oag wamlulom,' sulul,” seog. \p Wene aro ambatsiognena, Mesir nimiri pham pia urop nimiap, sin nikag ua unna sin karong senerop, ane sembe Yusup eldi elkaboag wene aro ambatsiog. \c 47 \s1 Yakub poneko Mesir nimi sikini yaboag piogha (47:1-12) \p \v 1-2 Wene seogti, eldo yabo lambare enero poa Mesir nimi sikini Firaun saramag poa phiogti, ambarelamsiogti, “Nari naiap, naro yabongeap, sindi pham kambing, domba, sapiap sikininge saeag agha wamlaap, Kanaana yaangdi, wenena Gosyen so'oag wamang,” aro ambatsiog. \p Wene aro ambatsiogti, elkabo lambare nhon piekne abeneko sindi si babe ambatsiog. \p \v 3-4 Wene aro ambatsiogpa, nimi nubunge Firaun ponekori, “A'undinge awe huropne?” seog. \p Wene seogpa sindina, “Nuna pham mo'oro yae ua urop nimi, samenag isang wamog saog uro,” seekti, “Nu yaapnena, Kanaan kwaneng yo waelbaoba, tena nuri pham sembe orog taoba, 'Mog so'o eneag wamukap,' aro yaap. Ane sembe, Nai, 'Mog so'o Gosyen wamukap,' aro mololangkeap,” seek. \p \v 5 Wene seekpa, nimi nubunge Firaundi Yusubag yubu lelamogti, “Wene aniap ankaboap ane wamang. \v 6 Mog so'o Mesir ane anenge mog so'o as sao tal. Sin mog so'o waliag Gosyen wamukang. Sin nusamag pham pia una etpare sol wali nimi wamikti, naringe pham babe wene sindi yae wamsukang,” aro ambarog. \fig |alt="Yakub di depan Firaun" src="CO00757B.TIF" size="col" copy="David C. Cook" ref="47:6" \fig* \p \v 7 Yusupti ili babe enero nimi nubunge Firaun whingag pabiog. Pabiogpa, Yakubti nimi nubunge poneko kibogpa, \v 8 nimi nubunge ponekori Yusup ili Yakub hailamogti, “An mangkageeka heng kun etbare wamlam?” aro haibaog. \p \v 9 Wene aro haibaogpa, Yakubti, “Nani, na nimi ina tongonne tahiri, sekel ananne saog uro ikin uro wamsiri, heng kun tom ta'om agha epto no'op tarabare (130) wamna. Samen Nanisang yabo ina tongoro tero heng kun tenghan-tenghanne palamog saog uro kom,” seog. \p \v 10 Wene seogti, Yakubti nimi nubunge yubu sia leropne poneko kibogti, lambaog. \v 11 Lambaogpa, Firaundina, “Yusup iliap elkaboap ane wamlulom,” aro Mesir so'oag so'o sukuptobag “Ngai talulom,” aro nimi nubunge yubu sia leropneri ambatsioghag as Ramses peramag wamek. \v 12 Ramses peramag wamekpa, Yusupti iliap, elkaboap, sikin maboap sembe kwaneng yeplamsiog. \s1 Kwaneng yo aghabog palamogha (47:13-26) \p \v 13 Kwaneng yo Mesirap Kanaanap wamogne neneko sop-sop kwaneng yo aghabog palamogpa, kwaneng orog taogpa, nimi mog so'o anekoag wamek nimi ni pesa talamek. \v 14 Pesa talamekpa, Yusupti pongoroba kwaneng roti sumbaneba kamna kapto tolamek kal ma'al taneko nimi yubu sia leropneri aeag sop-sop poa pail palamogpa, nimi saeag kal ma'al orog taog. \v 15 Mesir wamek nimiri babe, Kanaan wamek nimiri babe, sindinge kal ma'al kwaneng kamna kapto tobiagha toro tena orog tahiogpa, Yusubag yingkina lelamekti, “Nununge kal ma'al orog tahio, nu kwaneng tatsululam. Nu tebabeagti lipsiseng kom,” alamek. \p \v 16 Wene alamekpa, Yusupti lelamogti, “A'ununge kal ma'al orog tahio tanena, pham tarel anumunba, nari kwaneng tatsinun,” alamog. \p \v 17 Wene alamogpa, sindi pham tarel alamekpa, kwaneng lunuro tarelamsiog. Sindi, “Kwaneng tatsilul,” aro kapto payalamek phamna kuda, domba, kambing, sapi, apna keledaiap. Heng kun enena phamag agha kwaneng kamna kapto tarelamsiog. \p \v 18 Nen nhon heng kunag yingkina lelameknena, “Nu lag phoro lelamap, kal ma'al nuringe orog tahio, pham nuringe andi toro aom. Nu wene an tatkenepne sa'a-sa'a saeag wamla kom. Wenena nu nongap, nununge awe so'oap aghabog. \v 19 Nu tebabeagti, lipsiseng kom! Nu nimi nong babe, nununge awe so'o babe kwaneng agha kamna tatsululam. Nu nimi nongap, nununge awe so'oap, nimi nubunge yubu sia leropneringe talul. Ot nununge awe so'o si mag komdi, iklerebaleag, yina aweag memneba tatsimenba, melamukap,” alamek. \p \v 20 Wene alamekpa, Mesir nimiringe awe so'o wamogne Yusupti yubu sia leropne Firaun sembe tobog. Kwaneng yo aneko maiknonge waelbaogpa, Mesir wamek nimiringe sindinge awe so'o yubu sia leropneri kwanengag kamna ni tobog. \v 21 Mesir mog so'o ni wamek nimi Yusupti arukna nembahiog. \p \v 22 Mesir mem nangdinge ogna Yusupti kamna tomna kom. Sin nang enena yubu sia leropneri nangena kamna tatto eldi saelbamsiog. \v 23-24 Yusupti Mesir nimiri so'o Firaun sembe kamna tobogti, yubu lelamogti, “Sumene nari a'un nongap, a'undi awe so'oap kamna topsinba, Firaun yubu sia leropneringe talom. Anena yina aweag memneba mepmunba, whi tale tanena, topmundi, palu lambare pogto nembatmundi, a'un kelabo meap tena sembe, yina sembe babe palu tombare tol tolapmundi, Firaun sembe pogtopne nhon tarelamlulom,” seog. \p \v 25 Wene seogpa, Mesir nimi tanekori lelamekti, “Andi nu tebahabe nimi aghana, toro pipsilamba, nurina 'Nani,' alamap. Nu wana waliag agha yubu sia leropne arukna wamukap,” seek. \p \v 26 Wene seekpa, Yusupti “Mem nangdi so'o Firaun saeag talul kom, aghana yog nimiri wero mero telamnepne, pogtopne lambare agha nhon yubu sia leropne sembe tarel alamlulom,” seogti, karepto pibogne neneko sunsunum uro yubu sia karepto pibogne, wene babe anam wamlaba, Mesir nimiri unulamang. \s1 Yakub tebaneba peramag wamogha (47:27-31) \p \v 27 Israel nimi taneko Mesir so'oag wamekti, Gosyen aneko ngai taekti, wamekti, tup talamekpa, nimi likna maikno mangaro palamog. \p \v 28 Yakub Mesir aneko yingkina wamekpa, heng kun ko'olom tarabare piog. Yakub heng kun samenag wamogneap, ma'aro tanena, heng kun teng lambare eptopne aobare (147) wamog. \v 29 Yakub el, “Wene loba tanep peram wamna,” sembaogti, elme Yusup yobogti, ambarelamogti, “Name, andi na o'ona sembamnelam tanena, na yan kwagha mombolag sae tobongkiapmendi, sik uro salag leplulamnena, andi, 'Mesir so'oag ane sikkenun kom,' aro yubu salag leplulam. \v 30 Nanisag yaboag yame naringe pineleba, na wanaag 'So'o siknoho,' sembamnangena, nanisang yabo so'o siksiroba peramag 'So'o siknoho,' sembamna,” seog. \p Wene seogpa, Yusupti lelamogti, “Nani, wene selam tanena, anba andi, 'Leplamneag,' uanun,” seog. \p \v 31 Wene seogpa, Yakubti lelamogti, “Name, 'Sik uro uanun,' aro nanag leplulam,” seogpa, Yusupti “Sik uro uanun,” aro ili ambarogpa, Yakub ae usah usoghag sip yan sanukto pulpina Allah omekaog. \c 48 \s1 Yakub nenekori Yusup elmabo Allah siag kipsiogha (48:1-22) \p \v 1 Olog wameka nimiri Yusubag, “Ani nikna niklamla,” aro ambarekpa, elmabo phende Manaseap Efraimap Yakub niklamoghag piek. \v 2 “Yusup yal,” seeka Yakub, el si nhon Israel ka'ebaogti, mamogha puknep kom agha mikip pukom agha pukogti, \v 3 Yusubag ambarelamogti, “Allah Imap So'oap Saelbamlange neneko na Kanaan so'oag as Lus wamsiba, whingag lag taogti, 'Mikip nembahinun,' aro ambarelamneogti, \v 4 'Nari an yepkeneri, anisag yabo maikno nembahineba, as nubu tangto wamukang. Nari mog so'o ene andi mangarobag tatsineba, sin ya'ag ngai wamukang,' seogne ka'ebahi,” seog.\x - \xo 48:4 \xt Sumbaogha 28:13-14\x* \p \v 5 Seogti, nen nhon babe lelamogti, “Name, anmabo Efraimap Manaseap na anam yan komag mog so'o Mesir anea mangap tarong. 'Mabo abene nari mabo tarong,' sembamna. 'Rubenap Simeonap nari mabo wamdang saog uro nanisag Manaseap Efraimap babe wamtukang,' senelamna. \v 6 Nen amik wapmendi, me amikne mangaro amenne tanena anenge, aghana me amikne taneag, 'Nari mabo,' sembanun kom. Amik lag taik mabo andinge tanena, Efraimap Manaseap sembe 'Nuni yabo,' alamikti, sin phende agha sisa wamikti, sindi saeag agha mog so'o tobukang. \v 7 Nari uanne nene, anin Rahel sembe. Inaag samoro Aram mog so'oa yalamsiag agha aninka Kanaan so'oag Efrata peramag agha loba taog. Loba taogpa, ina Efrata tara sip so'o siklopsi,” aro ambarog. \p Wenena Efrata ambarogha ane sembe, Betlehem alamangne nene agha el ua ulamsil. \p \v 8 Wene aro ambarogti, Yusup iliri elmabo abeneko kemelamsiogti, “Me abene etne-etne?” seog. \p \v 9 “Etne-etne,” seogpa, Yusupti, “Abene nari mabo. Me abene Mesir anea Allahri tatneonge,” seog. \p Wene seogpa, Israeldi, “Meabene na peramag yarukang. Nari sinag 'Nuni Allahri wali-walia tarelamsilul,' aro yubu kipto pipsinun,” seog. \p \v 10 “Sinag yubu kipto pipsinun,” seogpa, Israel sabal taogti, haing toa saogne lililamogpa, Yusupti elmabo sae salero ili Israel peramag nembahiogpa, somoro kipsiogti, togtog aro kipsiog. \p \v 11 Undo unu ahiogti, Israeldi Yusubag yubu lelamogti, “Name, na anap 'Haiptangto whing uram yo'o olog ipkinun kom,' senelamna agha, wene Allahri sembalne agha andi mabo babe ipsin,” seog. \p \v 12 Wene seogpa, Yusupti eldi mabo sikini ili Israeldi ilag agha topsiogti, Yusup ili whingag yabu sanukto pulingkina kibog. \v 13-14 Kibogti, me abeneko tobom agha, Yusupti sirik sae sip elnabime Efraim salelamogti, waneng sae sip elyandome Manase salelamogti, ili whingag nembahiog. Yusupti me nabinge Efraim ilisagti waneng sae sip nembaogti, eldo Manase ilisagti sirik sae sip nembaog. Aghana sikin isag Israeldi sae wanwan obi agha Efraim nabinge aghana sirik sae Efraimdi usoghag pibogti, waneng sae Manase yandongeri usoghag pibog. \p \v 15 Sin usoghag sae pipsiogti, Yusup pat palilamogti, \q1 “Nani Allah nanisangdi Abrahamap Ishakap omeklamdekne, \q1 me abene yepsilulam. \q1 Nani Allah samen wamsiag agha wene wamnaag pia yeplamnelamne \q1 me abene yepsululam. \q1 \v 16 Allah arukna malaikat na eraruk uro uropbaag yemneropne ponekori, \q1 me abene yepsilulam. \q1 Na siap nanisang si, Abrahamap Ishakap \q1 me abene pere wamlebog likna palamlul. \q1 Sindi me mangaroba likna me sindinge pileba, \q1 mog so'oag maikno talul,” \p seog. \p \v 17 Yusupti kemelamogpa, ili Israeldi sae Efraimdi usoghag piamogpa, kembaogti, “Undo mali,” aro iliri sae Efraimdi usoghag tobogti, “Manaseri usoghag pimnun,” aro ulamog. \v 18 Yusupti iliag yubu lelamogti, “Undo kom, nai. Me yandongena ane. Andi sirik saena me yandongeri usoghag piplulam,” seog. \p \v 19 Aghana iliri, “Kom,” aro wene seogti, yubu lelamogti, “Na el wamna, na name, na el wamna. Manase el mikip wamlul. Eldi mangaroba babe as mog so'o nubu tangto wamlul, el nimi nubunge babe wamlul. Aghana ilipsae agha mikip sirik wamleba, eldi mangaroba mog so'o as babe nubungeog wamlul,” seog. \v 20 Israeldi elmabori maboag sumeneko sum kipna walinge pipsiogti, lelamogti, \q1 “Na Israel wamna. \q1 Nanisag yabori nimiag kipna walinge palilamsiikti, \q1 a'undi si lelamsukang. \q1 Sindi a'undi si lelamikti, lelamukangnena, \q2 'A'un Allahri wali nembahilulnena, \q2 Efraimap Manaseap saog uro,'” \p aro kipna walinge palilamsiogti, Efraim samenag nembaogti, eldo Manase amik nembaog. \p \v 21 Undo unu aogti, Israeldi elme Yusubag yubu lelamogti, “Wene iplam, na si tarapnange peram tal, aghana Allahri a'un yeplamsileba, samoro a'ununge mog so'oag samoro pululom. \v 22 Anap ankaboap a'unag tatsinunneag agha, nen nhon tatkenun. Samenag Amori nimi mal talamsiri, sikin mog so'o yim mog so'o nari saeag taonge aneko, an saeag tarelangken,” aro ambarog. \c 49 \s1 Yakubti yubu komopto elmaboag pibogha (49:1-28) \p \v 1 Wamekti Yakub, si nhon Israel nenekori elmabo ni yopsiogti, yubu ambarelamsiogti, “Namabo, amik a'unag talamlulne sembe ambatsinundi, winilahut! \q1 \v 2 Na Yakub na a'uni Israel yubu ka'eamlulom! \b \q1 \v 3 Ruben name, an me yandonge, na ani kabuni wamsiri, \q1 pipkehinge eneng samenagne an wamlam. \q1 An nong mikip wamlamdi, nimi maiknori maiplangkeong. \q1 \v 4 Mag nubunge mikipti ni pabinep saog uro wamlaba, \q1 andi babe naringe mali nembaom. \q1 An nari kel nembanongeap mabomdi, \q1 nari ae usah son nembaom. \q1 An samen paliag pat pipkehene, \q1 aghana wene, 'Ankaboap nika-nika uro wamlulom,' alamna. \b \q1 \v 5 A'un eldo ilipsae Simeonap Lewiap, \q1 a'undinge yin yonge abaltolneog piro amtom. \q1 \v 6 Na sin yubu saekag palilamikag palamnun kom, \q1 sin winil talamikag palamnun kom. \q1 Sin yo ulamsila sembe nimi olamsirangdi, \q1 pham sapi yan poltheng karep lolamsirang. \q1 \v 7 Sindi yoa ulamdangne nene sembe karong senelamna. \q1 Yoa ulamdangne sikin yo sirik wamdang. \q1 Yoaba ulamdangne nene kaupsile, \q1 yareag senelamsirang komba, \q1 nari na namaboag agha sin a'ebahineri, \q1 sindi wamtukangne nimi sekelanan nang saog uro \li1 Israel nimi anabiag wamtukang. \b \q1 \v 8 Yehuda, an ankabori kibiang towalenglangkiikti, \q1 yabu sanukto pulangkukang. \q1 Anna isa nang urongag lopnagha salelamsululam. \q1 \v 9 Yehuda kam singa me saog uro wamlulam. \q1 Tenaba opleri, teleri, mon taleba, \q1 nen kwanerobag yingkina ibog sengkelaglamleri, kwanelamlul. \q1 Unulamleba, palisong nimi nhondi babe logti, kaombalul kom. \q1 \v 10 Yehuda andi nimi nubu nangdi salerop kame tunguna saelbapmenba, \q1 andi mangaroba amik yalamlengeriba, ya'ag saelbamukang. \q1 Andi mangaroba pere agha nimi nubunge nhon yaleba, \q1 nimi mog so'o ni wamik nimi ni el umag wamikti, \q1 eldi yubu ka'elamukang. \q1 \v 11 Eldi anggur alonga uro mepleba, mauro yina tinilamleba \li1 Pham keledai me eldinge anggur yo'o walingeag kerekamlul.\f + \fr 49:11 \ft Yahudi yubuag “Pham keledai anggur yo'oag kereklamlul,” seogne ane sembe, nun yubuag, “Aweag pham mo'olamogne” aro.\f* \q1 Ag enektopne anggur maghag a'alelamlul. \q1 Anggur lolteroba maghag agha eldi ag enektopne uwong talul ana eneng saog uro. \q1 \v 12 Haing eneng seret alamlulne sembena, anggur lolteroba mag telamle saog uro. \q1 Elag kembiag agha eldi sina kororop wamlul ana, maum kororop saog uro wamlul. \b \q1 \v 13 Zebulonna, mag longorop mag peramag wamleba, \q1 kabong ae soropne mag alip toman pol keaglamik nimiri, \q1 “Zebulondi mog so'oag pat pipsilul,” aro maikno yalamukang. \q1 Eldi mog so'o wilnirobagna Sidon simbik wamlul. \b \q1 \v 14 Isakhar sunumna, pham keledai yo'o mikipne saog wamleba, \q1 ikinaba porobari lingniamukang. \q1 \v 15 Eldi kemelamleba, 'So'o aneko wali wamlul. Mog so'o aneko sai wamleba, so'o aneko na tanun' aro, \q1 nimiri aruklamikpa, ikinaba maghan og uro polamlul. \b \q1 \v 16 Dan, andi mabo Israelnang anabiag wamikti, \li1 sisa nhon mo wamikpa andi tam ikinne sinag wamleba, \li1 wali uro kareplamlulam. \q1 \v 17 Name Dan phae inaag ma uropba palisong urop saog uro wamle. \q1 Phaeri pham kuda yanag saplamnaba, \q1 nimi kuda alibag walelem agha palamnange eba tinirop saog uro. \q1 Phae ane olog aghana yo wamla saog uro wamlulam. \b \q1 \v 18 Nani Allah, 'Andi taulbanululam' aro nang-nangaro wamna. \b \q1 \v 19 Gad, nimiri 'Anenge aba topkukap,' aro ulamikag agha, \q1 andi babe 'Tangoro sarekerepto yan pubuag saelbahinun,' aro ulamlulam. \b \q1 \v 20 Aser, andinge tenaba maikno wamleba, \q1 andi nimi nubunang sembe meneklamlulam. \b \q1 \v 21 Naftali, an pai pham rusa kel pham agha kobea loptangka pirop saog uro wapmendi, \q1 me walingeog mangalamsululam. \b \q1 \v 22 Yusup an wamlamne pai pham keledai me mikipne mag luag wamlange saog uro wamlamdi, \li1 yimag merero walerop pham keledai saog wamlam. \q1 \v 23 Nimiri isa nembangkeangdi, \q1 'Yin maldi opkukap,' aro yinap malapti sarekereplangkeang. \q1 \v 24 Aghana an Yusup wamlamne, \q1 Allah pham yae ua uropne saog uro wamla. \q1 Ani Israeldi Kirik Sildiri lilbangkelul. \li1 Allah Mikipne Yakubti omeklamlangeri yeplangkeleba \li1 Yin mal andinge weapmendi, \q1 andinge sae lin kong mikip wamlulam. \b \q1 \v 25 Ani Israeldi Nai Allahri yeplangkelul. \q1 Allah Im So'o Saelbamlangeri mikip nenelangkelul. \q1 Mag imag agha kulukul alamleri, \q1 mag so'o lomag agha walel alamleri, \q1 mikip nembahileba me mangaro maum tinilamsukang. \q1 \v 26 Main samenag sekogne ane we wamla. \q1 yimag agha wali-walia maikno tomnepne wamla aghana, \q1 aniringe saeag agha nia mangkia Yusup saeag wali uro phelekto palilamnaba, \q1 elkabo nusamag agha sikini saog uro wamlul. \b \q1 \v 27 Benyamin an kam yonge serigala saog uro wapmendi, \q1 yo'obi inipna tenaba ol palapmendi, \li1 an telapmendi, ankabo poglamsululam,” \p seog. \b \p \v 28 Ni ambatsiogne ni ane sin aobare nangdi mangaroba likto pileba, sinag uro yabinepne ambarelamsiogti, kipsiog. \s1 Yakub Tebaogpa Kanaan so'oag sikil pieka (49:29-33) \p \v 29-30 Yakubti ni yubu kopkop tagto elmaboag ambarelamsiogti, “Usa nuni yabo piek saog uro na babe punun. Sin piekpa, pil phiekag kirik arame Makhpela heng walelingkirobag sip Mamre Kanaan so'oag sikil punululom. So'o anena Abrahamdi kirik arameap so'o kanero wamla aneap Hetne Efron saeag agha tobog. \v 31 Anea Abraham eldamne babe, elkel Sara babe, elme Ishak babe, Ishakti kel Ribka babe, so'o siksiek. Anea babe a'unin Lea so'o siksi. \v 32 So'o wamla aneap, kirik arame wamla aneap, Het elmabori saeag agha kamna toro tobog. Kamna toboghag ane pil punululom,” aro ambatsiog. \p \v 33 Wene aro yubu kopkop tagto ambatsiogti, ae koloag yan togto winiptangom agha hain orog taogpa, ilisag yaboag yame samen piogpa, loba taog. \c 50 \p \v 1 Tebaogpa, Yusup neneko ili whingag somoro saelbamogti, tog-tog aro kipto engelamog. \v 2 Engkaogti, “Nani olog piamnea,” aro nimi teptopne mektop nimiag “Meklulom,” aro el nimiag ambatsiog. \v 3 Nimi mekna meklameka anena ik teng nhonap epto naulbare sum agha mekek. Mesir nimi Yusup ili tebaogha sembe engel wa'alamek ana wal phende eptopne sa'obare sum agha engero libek. \p \v 4 Nimi amang piro uaekti, Yusupti yubu sia leropne eldi yan sae wamekne ambarelamsiogti, “Nangkabo, a'undi na sembe wali senelamnemundi, nari yubu lemununne nene nuni yubu sia leropneag ambatlulom. \v 5 Nari nai loba tanep peramag yubu lelamori, 'Nanag yubu sikne agha salag leplulam,' seo. 'Na siknebagna, so'o Kanaan walilopsiag siknululam,' seo. Wene seoba, 'Anba andi, 'Leplamneag,' Kanaan sikil pikenun,' seno. Ane sembe, ambatmunba, na kho olog tatnelul. Sikne tanena nen samol anun,” seog. \p \v 6 Wene seogpa, yubu sia leropne Firaundi lelamogti, “Wene selam tanena, anba andi salag lebom saog uro so'o sikil pululam,” seog. \p \v 7 Yusup ili “So'o sikil punun,” aro palamogpa, yubu sia leropneri aeag awe torop nangap, yubu sia leropneri yan sae yubu eptop nangap, Mesir so'oag nimi nubunang wamek nangap, Yusubap nhon piek. \v 8 Pieknena Yusupti ae lom nimiap, ili Yakubti ae lom nimiap, elkaboap piek. Piekpa, Gosyen so'oag wameknena me ologneapna phamap agha wamek. \v 9 Pham kudari alibagneap, kiliro poa ahiroba alibagneapti sin nimi tiriklameka mog so'o sanuklamog. \p \v 10 Palameka Haatad nimiri roti wana weptobag Mag Yordan kauro tara sip piekti, engelamek. Aneko maiknoro engero wamekpa, Yusup ili mali taogne sembe ik saekpare amang ulamog. \v 11 Kanaan so'oag aneko wamek nimiri Haatad nimiri roti wana weptobag Yakub amang piro ulamekne ipsiekti, lelamekti, “Nimi engenari agha mane agha engelamang,” aro wene alameka sembe Haatad aneko Abel-Misraim\f + \fr 50:11 \ft Nun yubuag “Mesir nimi engenag” arop.\f* engkaek. \p \v 12-13 Sikini Yakubti ambatsiogha sunsunum uro uaekti, Yakub Kanaan poa piekti, Makhpela kirik arameag samenag Abrahamdi Efron Hetneri so'oag toboghag heng walelingkirobag sip Mamre peramag sikek. \v 14 Sikini so'o sikekti, Yusubap, elkaboap, nimi yogne “So'o sikukap,” aro piek nimiap, samoro Mesir yaek. \s1 Yusup nenekori elkabo wana aingnibahiogha (50:15-21) \p \v 15 Yakub tebaogpa, Yusup eldo yabo tanekori yubu lelamekti, “Nuri Yusubag malia uabunge sembe tangoro obsilul te?” alamek. \p \v 16-17 Wene seekti, nimi nhon ambarelamekti, “Yusubag pimendi, ambatlulamne ane, 'Nuni loba taneba peramag ambarelamsiori, “A'unipsae Yusubag ambatlulomne, 'Ando yabori tam malia uakeekne wailag nembalulam,' aro molbanun,” aro ambatsiog. Ane sembe Allah nuniri omeklamogne arukna wamapti, nuri elag yoaba uabunge sembe wailag nembahilulba, mololamap,' aro wene seangdi, 'Ambarel pululam,' seang,” aro ambarek. Ambarekpa, Yusubag ambarel piogpa, ka'ebaogti abeneko Yusup engelamog. \p \v 18 Wameka Yusup eldo yabo tanekori “Nunipsae wamlaag pukap,” aro piekti, Yusup whingag yabu sanukto pulpina, “Nu an arukna wamap,” aro ambarek. \p \v 19 Wene aro ambarekpa, Yusupti ambarelamsiogti, “Na Allah lunumna wamna komdi, na sembe log uro wamseng kom! \v 20 A'undi na 'Obukap,' sembalum aghana, Allahri, 'Sindi uaikne neneag agha eldi nimi maikno yepsilul,' sembaogti, sembaogha sunsunum uro wene babe uro yabio,” aro ambatsiog. \p Wene aro eldo yabo taneko wana aingnibahiogti, nen ambarelamsiogti, \v 21 “Ane sembe log uro wamseng kom. A'un a'unmaboap nari piamsinun,” aro ambatsiog. \s1 Yusup Tebaogha (50:22-26) \p \v 22 Yusup elkaboap Mesir wamek paghabog Yusup mangkaeka heng kun taibuka taubuka ulamogha teng tombare eptopne phende (110) taog. \v 23 Yusup neneko sabal wamogti, elme Efraim ilisag yabo mangkaeka wamogti, ipsiog. Yusup elme Manaseri me nhon mangkaogti, me aneko si Makhir engkaog. Makhir elmabo anena Yusup elmabo eldamneringe saog taek.\f + \fr 50:23 \ft Yahudi yubuag “Yusup ilag mangaro ibirog” aro mome toroba wamla, nun yubuag, “Yusup elmabo eldamneringe saog taek,” aro tobog. \f* \p \v 24 Yusup el wene “Tebanep peram wamna,” sembaogti, elkabo ambarelamsiogti, “Na tebaneba, a'un Allahri piamsile pahabog as eneag agha poa lambahileri, 'Abraham, Ishak, Yakubag tatsinun,' aro salag pibog so'o enekoag poa pil philul,” seog. \v 25 Seogti, “Enero poa pil phile sum na yo'o toa punululomba, yubu otsik uro leplulom,” aro ambatsiog. \p \v 26 Ambatsiogti, Yusup mangkaeka heng kun taibuka taubuka ulamogha teng tombare eptopne phende (110) wamogpa, tebaog. Yusup tebaogpa, “So'o sikukap kom,” aro nimi teptopba liktopba nimi teptoba polorop koma likekti, kabong soro lomag tobongol obek. \p Abenda.