\id TIT - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h TITO \toc1 Paul gena talotalo Tito gena \toc2 tito \toc3 Tit \mt1 PAULO GENA TALOTALO TITO GENA \imt1 Tito vega-matagaina kilara \ip Epepa Paulo na Tito geregana gena etaloato. Epepa Paulo na Roma tipura numana na etaloato. Epepa etaloato rigolona 64 e 65 vekarawarai, Iesu ekwaregato mulinai. Epepai golea kamura tenu 2:11-14; 3:8. \ip Paulo na epepa etaloto kwalana gena ririwa: \io1 1) Tito pene vaikilaa, ekalaesia goleana kuneagira talimara raka pene virigi-tiwara; \io1 2) Tito pene vega-ripaa, Palagu gena nama e vetuga aonai Palagu kwalanagina magulina raka pene maguliagi-tiwaa; \io1 3) Tito pene vega-nagia, vevega-ripa kilara taunataunara pene vevega-ripagira. \iot Epepa Paulo na evetaina ewareato: \io1 1. Palagu kwalanagina magulina ekalaesia goleana aonai \ior (tenu 1:1-16)\ior* \io1 2. Palagu kwalanagina magulina numa kwapurakwapurai \ior (tenu 2:1-15)\ior* \io1 3. Palagu kwalanagina magulina tanopara maparanai \ior (tenu 3:1-15)\ior* \c 1 \p \v 1 Au Paulo, Palagu gena vetugunagi tauku e Iesu Keriso gena Apostolo, gekuna epepa ewatina. Au Palagu na etugukuto, Palagu na egapi-itirato talimara geria kamonagi ai pana veakavara, ekila e maguli taunatauna pana vega-ripara ulanana. E ekila e maguli taunatauna na pia ripa, Palagu pia kwalana-taunataunaa. \v 2 Kwalana voanana vou maguli vanagivanagi pia tugamagi-kikitalia e pia vaia. E maguli vanagivanagi magulina ea tanopara rogoti ere vetina aonai vegata, Palagu na ekilagi-gavuato. Ia ati eopana Palaguna. \v 3 Na ewagumona voupe Palagu matotoauna na ekala-maavuato tomanai pema vega-matagaia. EVali Namana ea ita gera Vevega-maguli Palaguna gena kila rorinai au geku vopatai akilagi-matagaiana. \p \v 4 Tito, epepa goi atalo-venimuna. Goi au natuku taunatauna kamonagi kwapunamo aonai: \p Tamara Palagu e Keriso Iesu ita gera Vevega-maguli Velena geriana vetuga e maino gemu ai pene mia. \s1 Tito gena inagulu Krete mounai \p \v 5 Au na goi Krete ai araokwanimuto kwalana, nenai rakagau ati akalarato gaura pono kalara ularana. E vanuga kamura mapararai ekalesia kuneagira talimara reketa pono vega-rugara avaikilamuto vetaina. \v 6 Ekalesia kuneagina talimana kala namaramo ekalana, rakava ta genai ati pono rawalia talimana. Garawana kwapunamo; natuna na Iesu Keriso gevega-taunataunaana, ati gekogo-kawakawana, e ati gekaroveravena, e ati gekila-kawakawana melora. \v 7 Kwalana ekalesia ekune-agirana talimana Palagu gena inagulu egita-tagoana talimana. Vovetainai ia kala namaramo pene kala, rakava ta genai ati pene mia, ragai pene kila, ia talima kamuna, taunilimalima na ia geregana gena ririwamo pia kwalanara ragai nepenetiwa, aikina. Ragai pene paru vailavaila, ati niuniu rakavarakava talimana, ati aoginigini talimana, ati opakau kalarai gena e gana erawalina talimana. \v 8 Ia vegapi-rage talimana, kala namara eulamagirana talimana, vevega-tiliga talimana, kala rorirori e veaga talimana, e vaigaoka talimana. \v 9 Kila taunataunana gevega-ripaato kilara pene gapi-gaugaura, pe ia na vovevega-ripa taunatauna na pene ago-agia, pe talima reketa mapene vevega-nagira, e vevega-ripa taunataunana gekilagi-piatogaana talimara maki pene vaikila-gaokara, pe geria kepi kapura pia gita-rawalira. \s1 E Krete mounai vevega-ripa opakaura talimara vovogo voa \p \v 10 Kila taunatauna ati gekwalanarana, gekila-tilivagina talimara, e kila ati ganira gekilagirana talimara, e vevega-ripa kawara na taunilimalima geoparana talimara galagala vagi nea. Iuda talimara nuganugarai ekalesia aonai gelaka-togato talimara nevetaina gekalana. \v 11 Netalima pio kila-waira. Kwalana ira na pete maparara geria kamonagi gevega-rakavarana. Ira ati pegere vevega-ripagira gaura gevevega-ripagirana. E ira moni e rinaga pia venira ularana gekala-opakauna. \v 12 Ira aorai geria peroveta talimana ta evetaina ekilato, “Krete talimara vanagivanagi geopana, manega paera rakava kwaikwaira, lepeti e ganigani gaoka talimara.” \v 13 Ira ekilagirato kilana e taunatauna. Gaura pakurai pono vaikila-kolukolura, pe aora maparara ria e matauna taunarai pia kamonagi. \v 14 E Iuda tenera geria vitona ragai pia kamonagira, e Palagu gena kila taunatauna genana gelaka-gerevagina talimara geria rova maki ragai pia kwalanara. \p \v 15 Ao vealeva talimara geriai gau maparara nama iwavagi e vealeva. Na ao ati vealeva e Keriso ati gevega-taunataunaana talimara geriai gau ta vealeva ati pene mia. Aikina kinavagi. Kwalana ira geria tugamagi e aora rakava kwaikwai gaurai. \v 16 Votalima gekilana, ira Palagu ripara negetina, na geria kalana evega-matagairana, ira Palagu ati ripa vagira. Ira e kala rakava e kila-tilivagi talimara, e kala namara kalakalara ira geriai gaoka vavagi. \c 2 \s1 Vevega-ripa taunatauna e rorirorina \p \v 1 Goi na vevega-ripa taunatauna na pono vega-ripara. \v 2 Velepara pono vaikilara, aora pia gapi-gaugaura, pia tugamagi-rorirori e pia vaigaoka. Maaora maparara e mataunataunara pia vekamonagi, e pia veulamagi, e pia ruga-gaugau. \v 3 Logeapara maki evevega-ripa kwapunamo pono venira. Pono vaikilara, ira geria maguli e kala pia veaga. Taunilimalima arara ragai pia vega-rakava-kawara, e ragai pia niu-kawakawa. A ira kala namaramo pia vevega-ripagira. \v 4 Ne ira geria vovevega-ripa na gare valigura na garawaria e naturia pia ulamagira. \v 5 E pia vaigaoka, Palagu wailanai pia nama-iwavagi, e geria numa pia nakagatura, e inagulura maki pia kala-gitakaura, pe gare namarai pia ago e garawaria pia kupa-ragera e pia kamonagi-venira. Evetaina kalara pia kalara, Palagu gena kila taunilimalimana ragai pia kilagi-piatogaa. \p \v 6 Malaga valigu maki evega-nagi kwapunamo pono venira. Pono vaikilara, pia vaigaoka. \v 7 Gau maparara kalakalarai goi matotaumu na vevega-gita vanagi kalara namara pono kalara, pe pia gitara. Pono vevega-ripa aonai maki vegarevegare ai ragai pono kila, na kila taunataunara, kila rorirorira, \v 8 e kila rorirorira pono kilagira, pe talima taa na gemu kila ragai pene gaoa. Vovetaina pono kala, goi gekilagi-piatogamuna talimara pia nuga-rage, ne ita atarai kila rakavana ta ragai pia kilagia. \p \v 9 Inagulu talimara ati voira talimara pono vega-nagira, geria kamura karora pia kamonagira e pia vega-vererera geria vetugunagi maparara geago-venirana aorai. Ragai pia vekaro-wainagi noponotiwa. \v 10 E pono vaikilara, geria kamura geria rinaga ragai pia lemalema-vagira. Na geria kala namaramo pia vega-matagaira. Vokala namara na geria kamura pia vega-gitara, ira geriai ragai pia aovoaovo, na pia veraramani. Evetaina pia kala, ita gera Vevega-maguli Palaguna gena vevega-ripa, taunilimalima na pia vega-ragea raupara maparara aorai. \p \v 11 Kwalana Palagu gena vega-nama genana vevega-maguli evogomaito, vovevega-maguli talima maparara geriai ema matagaito. \v 12 Palagu gena nama e vetuga na ita evega-riparana, Palagu ati takwalana-taunataunaana magulina pita piatogaa. A ita etanoparai tamagulina, vaigaoka magulinai pita maguli, kala rorirorira pita kalara e Palagu pita kwalana-taunataunaa, \v 13 toma kamuna e namana taalo-tagoana aonai. Ita ewagumona Iesu Keriso taalo-tagoana; ia ita gera Palagu kamuna e gera Vevega-maguli Tauna; gena vogomai maralema iwavagina taalo-tago-koukouana. \v 14 Iesu Keriso ita pakurai matotauna evevenito, ita kala rakava kwaikwaira aora na pene voi-vagira ularana. E ita ia geregana genamo pene vega-nama-iwavagira, ne pene tao-gerevagira, gena taunilimalima namarai pita ago, e inagulu namaramo kalakalara pita ririwamagira ularana. \p \v 15 Goi na emaguli e ekala pono vevega-ripagira. Gemu rorirori kamuna nea pono inagulu-agia, taunilimalima pono vega-nagira, e gekaroveravena talimara pono vaikila-gaokara. Talima taa na ragai pene karo-wainagimu. \c 3 \s1 Ekalesia raka pegere maguli-tiwa \p \v 1 Gemu taunilimalima pono vaikilara, noponotiwa kaomani, king e geria vegita-tago kapulenai pia talu e pia kamonagi-venira. E vanagivanagi pia vealo-tago, kala namara pia kalara ularana. \v 2 Talima ta genai kila rakavana ta ragai pia kilagia, ta goti ragai pia vevaikila pa kogo. A ira manau aimo pia talu e taunilimalima maparara kala namaramo pia kala-venira. \p \v 3 Kwalana ita maki kunenai kawakawa, Palagu ati ripara, Palagu takaroverave-veniawai, Satani na eoparawai, pe Palagu gena rauparai ati talakawai. Ita volaganinai kala rakavara irauirau ta ririwarawai, e taunipara kovagona vega-vererena kalara irauirau geria inagulu talimara ati voira talimarai tavevega-agoto. Talima vega-vitivitira e vega-vekwakunagira tugamagira takalarawai e talima taaorakava-venirawai, paru na tavonuvonu-ragewai e taukavara ria taveao-rakava-vagiwai. \p \v 4 Na ita gera Vevaga-maguli Palaguna gena veaonama e gena ulamagi ita gerai ema matagaito aonai, \v 5 ita ema vega-magulirato. Ita ati gera kala rorirori pakurai ema vega-magulirato. Aikina. Ia matotauna gena vegita-vetugaimo evega-magulirato. Eguligi-valigurato tawala-waito tomanai, e Veaga Palaguna na gera maguli evega-valigu-wairato. \v 6 E Veaga Palaguna Iesu Keriso ita gera Vevega-maguli Tauna genana Palagu na ita atarai epopo-kauato. \v 7 Keriso na emaguli ekalaato, kwalana ita ia gena vega-nama genana kala rorirori talimarai evega-agorato Palagu wailanai. E maguli vanagivanagi tatugamagi-veaoleagiana magulina maki Palagu na pene venira, ne pita vaia. \p \v 8 Evevega-nagi kilara e taunatauna vegata. Pe au aririwana, goi na ekala namara ea taunilimalima geriai pono kilagi-kamura, pe Palagu genai gekamonagina talimara nea geria maguli pia gita-tagora; e inagulu namara gekalarana nea roe wapia kala-agora. Kwalana nekala ne kala namara e neirana taunilimalima maparara maki pene veakavara. \v 9 A verenagi kawakawara e tupura gatara pa tene ravana na gevogomaito kilagi-inamainamara e veitura, e Mose gena rova kogora maparara geriana pono gerevagi. Kwalana neirana veveakava namana ta ati pono rawalia. Ne ati ganira gaura. \v 10 Ekalesia goleana aonai veware-lovolovo kalana ekalaana talimana pono kila-waia, pono vaikilaa, vokala ragai pene kalaa. Pene karoverave, ne vokala roe wapene kalaa genai, vega-rualana mapono kila-waia. Voia mulinai roe waevigiragena genai pono gita-guilagia. \v 11 Kwalana neveware-lovolovo kalara ekalarana talimana pono ripa, ia gena maguli rakava kwaikwai e kala rakava aonai emagulina. Ia matotauna gena kala rakava na evega-taunataunaana, ia taunatauna rakava talimana. \s1 Vevega-ripa kilara ikara \p \v 12 Au na Atemas pa Taitikas goi gemu ai pana tugu-watira genai, raupara ta pono tavua, ne au geku ai pono vogomai Nikopolis ai. Kwalana au akilato, nakula e agi uverai vonai pana gapia natiwato gaurai. \v 13 Rova talimana Senas e Apolos geria raupara pono raka-kalaa, pe pono rakatugu-maira. Pono tugu-maira aonai, geria ririwa gaura maparara maki pono veni-gatuvagira. \p \v 14 Ita gera taunilimalima maparara inagulu namara kalakalarai ragai pia raga rauparara pono vega-ripara, pe pia ripara. Kwalana voraupara pia ripara genai, toma mapararai geria e garia matotaura pia inagulu, ne pia rawali, e geria inagulu maki vuavuara pia matagai. \p \v 15 Enai au taukavaku maparara na gemi vevega-nama pege tugua. Gema vevega-nama maki kamonagi aonai ai geulamagimaina talimara pono venira. \p Palagu gena nama e vetuga gomi maparami gemi ai pene mia.