\id ROM - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h ROMA \toc1 Paul gena talotalo Roma ekalesiara geria \toc2 Roma \toc3 Rom \mt1 PAULO GENA TALOTALO ROMA EKALESIARA GERIA \imt1 Roma vega-matagaina kilara \ip Paulo na epepa Roma ekalesiara geria rigolo 56 e 57 vekarawarai etaloato, e Korinto ekalesiara vega-toitoina ewariwarirato aonai etalo-venirato; Iesu ekwaregato mulinai etaloato. \ip Paulo gena ririwa kamuna Romai pene ago, na Ierusalemai eagoto vou (Apostolo 19:21). Vonai Iuda talimara reketa na gegapiato, ia vagia negetiwato. Na Palagu na elaugaato, Romai pene ago rauparana ekala-pakaato. Gaura pakurai Paulo Romai eagoto rigolo 59 vetaira aonai. \ip Paulo Romai rogoti ere ago aonai, epepa etalo-venirato. Paulo gena ririwa kamuna, Palagu gena Vali Namana geria pene vega-matagai-namanamaa, e Roma ekalesiara pene veakwalimura ularana (Roma 1:1 e 11). \ip Roma pukana aonai golea kamura tenu 1:16-17. \ip Epepa aonai Paulo na Roma ekalesiara geria gau reketa ekilagi-namanamarato gaura ea: \io1 1) Iuda talimara e ati Iuda talimara Keriso gena Vali Namana aonana roe nea vou Palagu wailanai kala rorirori talimara pia ruga-tali, e ati rova genana. \io1 2) Tanopara talimara maparara, Iuda talimara e ati Iuda talimara, kala rakava aonai gemagulina. \ior (tenu 1-3)\ior* \io1 3) \ior (Tenu 3-8)\ior* aonai vevega-rorirori valina e vevega-veaga valina, e Palagu ralemana maekana kamuna pene matagai valina. \io1 4) \ior (Tenu 9-11)\ior* virigivirigi valina; Palagu na Iuda talimara ati pegapi-ragera, Keriso ati gekamonagiana gaurai; e Iuda talimara Palagu na mapene gapirage-waira, kwalana Keriso genai mapia kamonagi. \io1 5) \ior (Tenu 12-16)\ior* ekalesia goleana raka pia maguli-tiwa Palagu wailanai. \c 1 \s1 Paulo na apostolo inaguluna ekalaato, kwalana Palagu na ekeaato gaurai \p \v 1 Au Paulo, Keriso Iesu gena vetugunagi tauku; gekuna epepa ewatina. Au ekeakuto, gena apostolo talimaku ai aagoto, e evirigikuto, Palagu na Vali Namana pana varavaragia ulanana. \v 2 EVali Namana kunenai Palagu na peroveta talimara murura na ekilagi-maavuato, ne Puka Veaga aonai getaloato. \v 3 E Palagu Natuna, ita gera Velekou Iesu Keriso, valina. Ia tanoparai ewalato, e King Davida kalakalana. \v 4 Ia kwarega na ekuliiti-waito, voanana Veaga Palaguna matiavuna na ita gerai evega-matagaiato ia Palagu talutalu Natuna. \v 5 Iesu genana e ia arana pakunai, ai vega-nama e apostolo rakina gagapiato, ati Iuda talimara paia tavura, Palagu pia vega-taunataunaa e pia kamonagi-venia. \v 6 Gomi maki, Roma aonai gomagulina talimami, ira ria Palagu na ekea-koumito, Iesu Keriso gena taunilimalimai pio ago ularana. \p \v 7 Gomi Roma aonai gomagulina talimami maparami, Palagu na eulamagimina e ekeamito, gena veaga talimarai goagoto, gomi avega-namamina: Palagu ita Tamara e gera Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama iwavagina e maino gemi ai pene mia. \s1 Paulo gena ririwa kamuna Romai pene wariwari \p \v 8 Geku kila tovotovona, au geku Palagu atanikiu-veniana Iesu Keriso aranai gomi maparami atami ai, kwalana gemi kamonagi valira tanopara maparana aonai gekilagi-matagairana. \v 9 Natuna Valina Namana avopatagiana, maverereku na vetugunagina aago-venina Palagu na wailanai, gomi au geku rapali maparara aorai ati atugamagi-lekwalekwamina. \v 10 E maki geku rapali aorai anogi-pukana, natina, pene ewagumona Palagu eririwana genai, geku raupara ta pene kala-roriroria, pe gemi ai pana wati. \v 11 Kwalana au geku ririwa kamuna para gitami, pe Veaga Palaguna gena vega-nama reketa mapara venimi, pio kwalimu ularana. \v 12 Voo gomi e au patara vevega-tiliga veveni gera kamonagi aonai. \p \v 13 Walakavaku maparami, pio ripa-rorirori, lagani vogo aririwato gomi gemi ai pana wati natiwato, na ati geku raupara pene vogomai etoma. Geku ririwa, ati Iuda talimara na geku inagulu aonana veveakava gerawaliato e Iesu Keriso gena golea talimarai geagoto vetaina, gomi maki nuganugami ai pana veveakava. \v 14 Palagu na inagulu evenikuto, Grik talimara e ati Grik talimara, aoneka talimara e kala kawakawa talimara pana veakavara ularana. \v 15 Gaura pakurai au geku ririwa kamuna, eVali Namana gomi Romai gotaluna talimami maparami gemi ai maki pana vopatagia. \s1 Vali Namana magena tiavu \p \v 16 Palagu gena Vali Namana nugaragena na ati ekalakuna, kwalana eVali Namana aonai Palagu tiavuna einaguluna, ia gekamonagiana talimara vega-magulira ularana: Iuda talimara geriai kune, kapinai vou ati Iuda talimara. \v 17 Kwalana Vali Namana aonai Palagu na taunilimalima kala rorirori talimarai raka pene kilagi-tiwara ematagaina. Kala rorirori kamonagi aonai voo tovotovona na pene ago ikana, Puka Veaga aonai ekilana vetaina: “Palagu pene kamonagi-venia talimana Palagu na kala rorirori talimanai pene kilagia, ne pene maguli.” \s1 Palagu gena paru taunilimalima geriai \p \v 18 Palagu gena paru kupana ematagaina, kwalana taunilimalima na Palagu ati gekwalanaana e kala rorirorira ati gekalarana. Geria kala rakavara na kila-taunataunana gekoukou-gavuana. \v 19 Palagu pia ripaa magulira maparara ira geriai matagai, Palagu matotauna na evega-matagai-gitakaurato. \v 20 Palagu ati tagitaana, na kupa e tanopara ekalarato, voanana pene vogomai ewagumona, Palagu gitagitana kolemana veavugana tagita-gitakaurana. Ia taunatauna Palagu talutalu e gena mia-vanagivanagi tiavuna gimana kalakalara gaura na maki gevega-matagaiana, pe tariparana. Gaura pakurai taunilimalima ati gena vekougavu rauparana. \p \v 21 Pa, ira taunatauna ripara Palagu, pe pegere vega-ragea, na ati gevega-rageana e maki ati getanikiuana. A geria tugamagi kala kawakawana namo gevega-vonurana. Gaura pakurai geria tugamagi kawakawara na aora gevega-mukunarana. \v 22 Ira matotaura gekilana, ira maaonekara negetina, na ira vou kawa. \v 23 Pe maguli vanagivanagi Palaguna pegere vega-ragea, na gima kalakalara gaura vega-gelegelena mapia kwarega talimara avuavura e manega paera, manu, e kwano ai gealana gaura avuavura gekamonagirana. \p \v 24 Gaura pakurai Palagu na kala milora pia kalara ularana egita-guilagirato, pe pia mata-poraga aorai geverere-agirana gelegelenai, e matotaura nuganugarai vevega-nugarage kalara irauiraura na tauniparara pia vega-rakavara. \v 25 Ira na Palagu gena kila taunataunara kapurai opakau kalara gekalarana, e Palagu na ekalarato gaura gealiruputali-venirana e vetugunagira geago-venirana, a vogaura ekalarato Palaguna aikina. Iamo geregana ita vevato-agia, ati ikana, vanagivanagi: Amen. \p \v 26 Taunilimalima vovetaina gekalato gaurai, Palagu na egita-guilagirato, nugarage kalara pia ririwamagira ularana. Geria gare maki vegarawa magulira rorirorira geraokwanirana, mataukavara ria gekala-kawakawana. \v 27 Marura maki ira vetaira, gare ria vegarawa magulira taunataunara geraokwanirana, mataukavara gevetugamagi-rakava-venina. Vomaru matotaura mataukavara ria gevegeno-agina. Ekala rakavara voira metaura ira matotaurana na gerawalirana. \p \v 28 Atanai, ira ati geririwato, Palagu pia ripa-namanamaa e tugamagi-ilu ira nugara garakaurai pene mia, gaurai egita-guilagirato geria tugamagi kawakawara pakurai, pe ati pia kalarakalara pia kalara ularana. \v 29 Ira rakava maparara na gevonu-poraketoto, kala rakavara, ririwamagi, tugamagi paruparu, vekuku, vagivagi, kogo, veveagarekone e taunilimalima vega-ketora kalara, veroli-opakau, \v 30 vekwaimuli, Palagu aorakava-vagina, karoverave rakavarakava, kila-guilagi, e veagi; veveagoloka, rakava kala rauparara valigura gevega-walarana, tina e tama karora ati gekamonagirana; \v 31 ati getugamagi-iluna, ati raramanira talimara, ulamagi ati riparia talimara, venugagiviti ati riparia talimara. \v 32 Pa, ira ripara, Palagu gena vegavutina na netina, kala rakava talimara pia kwarega. Na ira na gekalarana, ati ira namo gekalaana, na taunilimalima reketana gekalarana maki geao-namarana e gegapi-ragerana. \c 2 \s1 Palagu gena vevega-rorirori \p \v 1 Goi talima reketa oagirorirana kepirai olakana talimamu, goi ati gemu veavuga rauparana. Goi na talima ta oagiroriana, gena kala rakavara okilagirana aonai, goi tipo matotaumumo ovevega-metauna e oveagirorina. Kwalana talima ta gena kala rakavara okilagirana kalara, goi matotaumu na maki okalarana. \v 2 Ita ripara, Palagu na vokala rakavara gekalarana talimara pene agirorira, ne metau pene venira voo rorirori. \v 3 Raka gotugamagia-tiwana, gomi, tipo taunilimalimamo, na taunilimalima reketa goagirorirana, na aonai gomi matotaumi na maki vokala rakavara gokalarana. Gomi gotugamagina Palagu gena veagirori na pio kali-maguli? \v 4 Pa Palagu gena nama iwavagina, aona egapi-gaugauana, e vaigaoka atarai ati ganira nogotina? Pa ati goripana Palagu gena nama kamu iwavagina ganina, gomi pio vetugamagiwai e pio laka-waikule ulanana? \v 5 Na gomi aomi goveagaokarana, ati govetugamagi-waikulena. Evetaina gokalana matotaumi atami ai gemi metau ataiatai golapulapu-kaurana. Na Palagu gena Kota kamunai gena veagirori rorirorina pene kalaa votomai vou gena paru pene vega-matagaia, ne gemi kala metaura ganira pio gapira. \v 6 Palagu na “kwapurakwapura rakagaurakagau gokalato gelegelerai ganira pene venimi.” \v 7 Talima reketa rogora gevetolena kala namara gekalana, Palagu kolemana, e gapiragena, e ati pene aiki magulina getavuana. Palagu na ira maguli vanagivanagi pene venira. \v 8 A talima reketa matotauramo geria nama getavurana, kila e maguli taunataunana gerugarana, e rakava kalara gekwalanarana. Ira Palagu na pene ao-rakavara maparuna na. \v 9 Pia kala rakava talimara maparara rakava metauna kamuna e vitiviti kamuna pia gapia. Iuda taunilimalimara geriai pene wala-kune, mulinai ati Iuda talimara geriai maki pia wala. \v 10 Na kala namara pia kala talimara maparara geria, Palagu na maeka ralema iwavagina e venugagi-rage e maino pene venira: Iuda talimara geriai pene kune, ne mulinai ati Iuda talimara geriai maki. \v 11 Kwalana Palagu na taunilimalima maparara maguli kwapunaimo egapi-ragerana, geria kala vetairai voira evenirana. \s1 Palagu na Iuda talimara e ati Iuda talimara pene agirorira \p \v 12 Ati Iuda talimara Mose gena rova ati ripara, aonai gekala-rakavana, voira maparara pia kwarega-lekwalekwa, (Palagu na pene agirorira), rova mulimulinai lewana ati ripara; e Iuda talimara rova ripara, na gekala-rakavana talimara maparara rova na pene agirorina. \v 13 Kwalana rova tipo gekamonagiana talimara, Palagu wailanai ati kala rorirori talimara, na rova gekwalanaana talimara vou, Palagu na ekilagirana kala rorirori talimara. \p \v 14 Pa, ati Iuda talimara ati geria rova, na geria maguli aonai rova na ekilagirana kalara gekalarana. Voira maparara geria rovai geagona, na ira ati geria rova. \v 15 Ira geria kala na evega-matagairana, Palagu gena rova na eririwarana kalara ira nugara garakaurai etaloato. Eia nugana piruluna na maki evega-taunataunarana, kwalana toma reketai geria tugamagi na evega-vekwakunagirana, na toma reketai galamara ekalarana. \v 16 Au na Vali Namana avopatagiana, Palagu na taunilimalima gena kala e tugamagi veavugara Iesu Keriso genana pene agirorira tomanai vou pia matagai. \s1 Iuda talimara e rova \p \v 17 Goi Iuda talimamu raka otugamagi-tiwana? Pa, goi ovekilagina Iuda talimamu. Goi rova genai ogegepekauna, e oveagina, okilana, goi Palagu gena pete talimamu. \v 18 Okilana, Palagu ripamu e gena ririwa kala nama iwavagira e rakavara ogitailiarana, kwalana rova na evega-ripamuna gaurai. \v 19 Goi okilana, taunatauna goi na mata-kele talimara pono vaira, e goi mukunai getaluna talimara geria kere maekana; \v 20 e kala kawakawa talimara kila-nakagatura talimamu, e girigiri geria vevega-ripa talimamu, kwalana rova aonai aoneka e kila taunataunara gemiana gaura ripamu. \v 21 Goi na taukavamu ovega-riparana, a goi matotaumu ati ovevega-ripana. Taunilimalima ovopata-venirana aonai okilana, “Ragai pono lema,” notina, na goi vou olemana. \v 22 Taunilimalima ragai pia veopa-lema notina, goi oveopa-lemana. Kaivakuku oaorakava-vagirana, na geria rupu aora rinagara olemarana. \v 23 Rova ovega-rage-iwavagirana aonai, Palagu goi na ati okupa-rageana, gena rova okaroverave-venirana. \v 24 Puka Veaga evetaina ekilana, “Palagu arana ati Iuda talimara nuganugarai gekilagi-piatogaana, kwalana gomi gemi kila-tilivagi vetainai.” \p \v 25 Melo tauniparara kopira lamavagi kalana maganina, pene rova pono kwalanaa genai. Na pene rova okilagi-piatogarana genai, gemu kopi lamavagi kalana ati ganinai pene ago, e goi kopina ati gelama-vagiato talimana vetaina. \v 26 Ati Idua talimara kopira ati gelama-vagirato. Na pene rova magulira rorirorirai gekalana genai, Palagu wailanai ira kopira gelama-vagirato talimara vetaira? \v 27 Pa, rova pukana gemu ai, e kopimu gelama-vagiato. Na pene goi na rova okilagi-piatogaana genai, rova ekwalanaana talimana, e ati Iuda talimana, veagirori tanukaunai pene tanu goi pene agirorimu. Pa, taunipara kavanai kopina ati gelama-vagiato. \v 28 Pene talima ta aranamo kovagona Iuda talimana e kopi lamavagi maki mulimuli e taunipara kopina vegailianamo kovagona genai, ia ati Iuda talimana taunatauna. \v 29 Aikina kinavagi. Iuda talimana pa Palagu gena pete talimana taunatauna rai nugana piruluna na e gena tugamagi na evega-matagaiana, ia Iuda talimana. E kopi lamavagi kalana maki taunilimalima nugana garakaunai pene matagai. Ia ati rova kilara getalorato gaura kwalanarai pene wala. Aikina. Ia Palagu Palaguna na taunilimalima nugana pirulunai pene kalaa gauna. Votalima voo ati taunilimalima na pia vega-ragea, na Palagu na pene vega-ragea. \c 3 \p \v 1 Iuda talimara na ati Iuda talimara gevanagirato? Melo tauniparara kopira gelama-vagirana genana rakagau namana gerawaliato? \v 2 Pa, gau namara vogo gerawalirato! Tovotovonai Palagu muruna kilara taunatauna eveagaunarato. \p \v 3 Pene Iuda talimara reketa Palagu genana gelaka-gerevagito, ati geria kamonagi genai rakavetaina? Taunatauna, Iuda talimara reketa ati geria kamonagi; na ira ati geria kamonagi pakunai, Palagu gena kilagavu maki ati ganinai pene ago pa? \v 4 Aikina kinavagi! Palagu taunatauna vegata, gena kilagavu ati eketona, taunilimalima geopakauna. Puka Veaga ekilana vetaina, \q1 “Palagu, goi pono kila genai, \q1 pia vega-taunataunamu, \q1 e Kotai pia opa-venimu genai \q1 maki pono vega-ketora.” \p \v 5 Talima reketa na geria vevega-veitu kilara pia kilagira, nepiatiwa: Pene ita gera kala ati rorirori na Palagu gena kala rorirori etao-matagai-gitakauna genai, ita rakagau nepitatiwa? Pita kila, Palagu gena paru kalara ita atarai etaorana genai rorirori pa? \v 6 Aikina, Palagu magena rorirori. Pene Palagu ati rorirori genai, ia na tanopara maparana raka pene agirori-tiwa? \v 7 Talima ta pene vevega-veitu, pene kila, “Pene au geku opakauna Palagu gena kila taunataunara evega-matagai-gitakaurana e ia maekana ralemana iwavagina evega-kamuana genai, rakagau gaurai au roe evega-vekwakunagikuna rakava talimaku netina?” \v 8 Voo kawakawa kilana, noowane ekila vetaina, “Rakava ita kala, pe nama pene matagai.” Talima reketa na ai gevega-rakavamaina, geopagimaina, gekilana, ai evetaina gakilana negetina. Evetainai ai geopagimaina talimara Palagu na voira metaura pene venira ati vekwakunagina, kwalana geria opakau pakunai. \s1 Talima ta ati rorirori \p \v 9 Ne rakagau moe nepitatiwa? Ita Iuda talimaramo nama, a ati Iuda talimara aikina? Aikina kinavagi! Warau pata kilagia, Iuda talimara e ati Iuda talimara nuganugarai ta ati gena rakava ragai nepitatiwa. \v 10 Puka Veaga aonai evetaina getaloato: \q1 “Talima ta ati rorirori, \q1 ta vagi maki aikina; \q1 \v 11 talima ta ati etugamagi-rorirorina, \q1 taa na maki Palagu ati etavuana. \q1 \v 12 Maparara gelaka-muligito, \q1 ira maparara kala rorirorina ati gekalaana, \q1 maparara ati gekala-rorirorina, \q1 ta kala nama ati ripana, \q1 ta vagi maki aikina. \q1 \v 13 Ira gorolora kwarega legara kovogara vetaina; \q1 maera na opakau kilaramo gekilagirana. \q1 Geria kilakila na kwarega gevega-walarana, \q1 noowane gelema kwalara ira pipigarai gemiana. \q1 \v 14 Murura kogo e kila rakavara na gevonu-porarageto. \q1 \v 15 Ira gevailavaila-rakavana galama e vagivagi kalarai; \q1 \v 16 geria lakalaka kapurai kala lovolovo e rakava geraokwanina. \q1 \v 17 Maino magulira ati riparia. \q1 \v 18 Ati geria venugagi-rage Palagu genai.” \p \v 19 Ita ripara, erova kilara na rakagau gekilagiana, raira rova kapulenai gemagulina talimara evaikilarana. Voia ganina, rova kapulenai gemagulina talimara e taunilimalima maparara maki mururana gau kwauta ati pia kilagia, e etanoparai taunilimalima maparara Palagu wailanai pia ruga-tali mageria kala rakava. \v 20 Gaura pakurai rova kwalanagina magulinai talima ta aikina kinavagi Palagu wailanai Palagu na pene kilagi-matagaia, ia kala rorirori talimana. Aikina, rova genana ita na kala rakava taripaana. \s1 Kala rorirori kamonagi na evogomaina \p \v 21 Na ewagumona arigi rauparai Palagu na taunilimalima ekilagirana kala rorirori talimara netina rauparana pema matagai-namanama. Voo ati rova kwalanagina magulinai. Aikina. Mose gena rova na e peroveta talimara geria kila-matagai ai gekilagiato rauparana na. \v 22 Ekala rorirori Palagu genana evogomaina e Iesu Keriso pia kamonagi-venia talimara maparara na pia gapia. Ta ati irau. \v 23 Kwalana taunilimalima maparara rakava talimaramo, pe maparara Palagu maekana ralemana iwavagina genana tagerevagito. \v 24 Na Palagu gena vega-nama aonai ati gera rakava netina, kwalana Keriso Iesu genana gera rakava aora na evega-magulirato. \v 25 Palagu na Iesu veaonama warewarena gaunai evega-agoato, kwalana taunilimalima ia aonana pene gapi-ragera ulanana. Voia magulina evetaina: Rai ia ralanai pene veraramani Palagu na gena rakava pene tugamagi-piatogara. Palagu na vokala ekalaato ganina, ia gena rorirori pene vega-matagaia ulanana. Kunenai rakava gekalaawai aonai, egita-guilagirawai, rakava ati evega-voirawai. \v 26 Etoma Iesu veaonama warewarena gaunai evega-agoato kwalana gena kala rorirori pene vevega-gitagira ulanana, pe ia gena rorirori pene matagai, e ia na Iesu Keriso gekamonagi-veniana talimara rorirorira pene kilagira. \p \v 27 Pe ita rakagau pita veagi-agia? Veveagoloka ati gena kapu ta. Rakagau gaurai? Rova takwalanaana gaurai? Aikina, maguli kamonagi magulinaimo pita rawalia. \v 28 Kwalana pita ripa-rorirori, taunilimalima kamonagi vetainai Palagu na egapi-ragerana, na ati rova pita kwalanaa gaurai. \p \v 29 Pe Palagu Iuda talimaramo geria? Ia ati, ati Iuda talimara maki geria Palagu? Pa, ia ati Iuda talimara maki geria Palagu, \v 30 kwalana Palagu kwapunamo. Ia na tauniparara kopira gelama-vagirato talimara kamonagi ai rorirorira pene kilagi, e kopira ati gelama-vagirato talimara maki rorirorira pene kilagi vokamonagi kwapunaimo. \v 31 Voia aonai kamonagi na rova tiavuna tavagiana? Aikina kinavagi! Na rova tavega-ruga-kikitaliana. \c 4 \s1 Aperaamo gena kamonagi \p \v 1 Ita rakagau mapita kilagia, tenera Aperaamo na emaguli ea erawaliato atanai? \v 2 Pere taunatauna, Aperaamo gena inagulu e kala pakunai Palagu wailanai kala rorirori talimanai pere ago matotauna pere vekilagi, pere veagi. Na ia Palagu wailanai ati gena veagi kapuna ta. \v 3 Puka Veaga aonai rakagau netina? Puka Veaga aonai ekilana, “Aperaamo na Palagu gena kila evega-taunataunaato aonai, Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana netiwato.” \v 4 Talima ta einaguluna, ne voina egapiana. Ia einaguluna gaurai, voina egapiana voa gewareware-veniana gauna ragai nepitatiwa. Aikina kinavagi. Voo ia gena inagulu voina vegata. \v 5 Na talima ta, ia inagulu pa kala ta ati ekalaana, na ia Palagu, rakava talimara kala rorirori talimarai evega-agorana Palaguna, gaurai ekamonagina. Etalima e gena kamonagi vetainai, Palagu na ekilagiana, ia kala rorirori talimana netina. \v 6 Davida na maki vokilamo kwapuna ekilagiato. Etalima evaikilarato, pia verere netiwato. Voo inagulu pa kala reketa ati gekalarana, na Palagu, rakava talimara ati geria kala rakava netina Palaguna, na ira evaikilarana, kala rorirori talimara netina. Davida ekilato, \q1 \v 7 “Geria karoverave etugamagi-piatogarana, \q1 e geria rakava egaivagirato talimara pia verere. \q1 \v 8 Velekou na gena rakava atanai \q1 ati mapene agi-kaua talimana pene verere.” \p \v 9 Vevega-nama e verere evetaira tauniparara kopira gelama-vagirato talimaramo geria, pa tauniparara kopira ati gelama-vagirato talimara maki geria? Warau pata kila, Aperaamo gena kamonagi vetainai, Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana netiwato. \v 10 Arigi toma ia kala rorirori talimanai eagoto? Tauniparana kopina gelama-vagiato mulinai, pa tauniparana kopina rogoti gere lama-vagia aonai? Ia ati tauniparana kopina gelama-vagiato mulinai vou Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana netiwato. Aikina. Ia tauniparana kopina rogoti gere lama-vagia aonai, kala rorirori talimanai eagoto. \v 11 Ia tauniparana kopina kapinai vou gelama-vagiato. Votauniparana roe nea vou gelama-vagiato, ia tauniparana rogoti gere lama-vagia aonai. Kala rorirori talimanai eagoto, voia vegailiana voo evega-taunataunaato. Voanana Aperaamo, Palagu gevega-taunataunaana talimara tamariai eagoto, lewana tauniparara kopira ati gelama-vagirato. Kwalana Palagu gevega-taunataunaana talimara Palagu na egapi-ragerana kala rorirori talimara. \v 12 E ia maki tauniparara kopira gelama-vagirato talimara tamara. Au na ati tauniparara kopira gelamavagi-kawarato talimara akilagirana. Aikina. Na tamara Aperaamo tauniparana kopina rogoti gere lama-vagia aonai, Palagu ekamonagi-veniato, ira na maki Palagu vovetaina gekamonagi-veniana talimara akilagirana. \s1 Rova e kamonagi \p \v 13 Palagu na Aperaamo ekilagavu-veniato, netiwato, ia kalakalana na etanopara pia vaia. Ekilagavu kilana Palagu na ekilagiato, ati Aperaamo na rova ekwalanaato pakurai, na Palagu ekamonagi-veniato pakunai, ne kala rorirori talimanai eagoto. \v 14 Pere rova gekwalanaana talimara na tanopara pegere vaia genai, kamonagi ati gena nama ta, e kilagavu kilana maki kila kovagonamo. \v 15 Pa, rova na Palagu gena paru kamuna evega-walaana. Na pene rova aikina, talima taa na rova ta ati pene leaa. \p \v 16 Gaura pakurai, kilagavu kamonagi genana evogomaina, pe Palagu gena vega-nama aonai kilagavu ganira taunataunara Aperaamo makalakalana geriai pia wala. A ati rova kapulenai gemagulina talimaramo geriai, na Aperaamo gena kamonagi aonai gemagulina talimara maki geria. Aperaamo ita maparara tamara. \v 17 Puka Veaga aonai etaloato vetaina: “Au na goi tanopara vogo tamariai avega-agomuto.” E Aperaamo na evega-taunataunaato Palaguna wailanai Aperaamo ita tamara. E Palagu na kwarega talimara evega-maguli-wairana e tanoparai ati gewalato gaura evega-walarana. \p \v 18 Aperaamo gena veraramani no ati vega-rugakauna gauna ta, na Palagu gena kilai everaramanito, evega-taunataunaato vetainai, tanopara vogo tamariai eagoto. Palagu na ekilagavu-veniato gelegelena: “Goi kalakalamu pia vogo-mitiu vetaira.” \v 19 Aperaamo volaganinai gena rigolo roli tinavu kwapuna (100), tauniparana maki emoirato, kwarega tauniparara gelegelerai warau eagoto, e Sara maki ati gelegele melo ta pene gapia. Ia na eira egitarato, na egaura na ia gena kamonagi ati vagi evega-moiraato. \v 20 Voia aonai ia ati etugamagi-aovoaovoto, ati etugamagitugamagito, maki ati ekalavo-kalavoto Palagu gena kilagavu atanai. A ia gena kamonagimo eveagaokaato, ne Palagumo evega-rageato. \v 21 Kwalana ia maaona maparana eripato, Palagu matiavuna, rakagau ekilagi-gavuato gauna pene vega-walaa. \v 22 Vovetaina gaurai Palagu na evaikilaato, “Ia kala rorirori talimana,” netiwato. \p \v 23 Ekila e, “Ia kala rorirori talimana,” ati Aperaamo geregana genamo ekilagiato, \v 24 na ita gerai maki ekilagiato. Ita gera Velekou Iesu Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato Palaguna tavega-taunataunaana talimara maki pene vaikilara, kala rorirori talimara, nepenetiwa. \v 25 Palagu na Iesu etuguato, tanoparai ekwaregato, ita gera rakava penema voi-vagira ulanana. Ita Palagu na kala rorirori talimarai pene kilagira ulanana gaurai kwarega na maevega-kuliiti-waiato. \c 5 \s1 Palagu na ita kala rorirori talimara netiwato \p \v 1 Gaura pakurai ita gera kamonagi vetainai, Palagu ekilato, ita kala rorirori talimara netiwato, gera Velekou Iesu Keriso genana Palagu ria maino tagapiato. \v 2 Ita Iesu Keriso pakunai kamonagi aonana Palagu gena vega-nama aonai pata laka-toga, ne aonai taruga-tagona. E tavererena, kwalana taveraramanina, Palagu na vou ia maekana ralemana iwavagina pene venira. \v 3 Ati voiamo, na gera vitiviti ai maki pita verere, kwalana ripara, vitiviti na vaigaoka evega-walaana. \v 4 Vaigaoka na veveagarekone pita voua, veveagarekone pita voua Palagu maekana ralemana iwavagina pita raramani-kaua. \v 5 Everaramani na ati pene vega-tugamagitugamagira, kwalana Palagu na Veaga Palaguna evenirato, eia genana ita nugara garakaurai Palagu na gena ulamagi epopo-rigoato. \p \v 6 Iokamonagi, ita ati kwalimura roe voa aonai, Palagu na warau ekala-maavuato tomanai Keriso ekwaregato, ita, Palagu tatugamagi-piatogaana talimara, pene voi-waira ularana. \v 7 Talima namana pakunai ta pene kwarega pa? Gaoka! Na talima nama iwavagina pakunai peiramu ta pene vetugamagi-kwalimu, ne pene kwarega ripa. \v 8 Na ewagumona enai Palagu gena ulamagi ema vega-matagaiana: Ita rakava talimara roe voa aonai, Iesu warau ekwaregato ita pakurai. \p \v 9 Ripara, Iesu ralana na pema alevara, ne ati gera rakava nepetiwa. Gaurana ia pakunai, Palagu gena paru pene vega-matagaia tomanai pene vega-magulira. \v 10 Ita Palagu roe watavetali-veniawai aonai, Palagu Natuna gena kwarega na Palagu ria maevega-vegata-wairato. Ewagumona ita Palagu ria tavegata-waito, gaura pakurai Iesu emaguli-waito genana, vevega-maguli maki pita rawalia. \v 11 Ati voiamo, na gera Velekou Iesu Keriso pakunai Palagu genai pita verere, kwalana Iesu Keriso genana ita Palagu ria pita maino e pita vegata. \s1 Adamu kwarega evega-walaato, Keriso maguli evega-walaato \p \v 12 Ita ripara, talima kwapuna ekala-rakavato, ne ia genana rakava tanoparai ema laka-togato. Rakava na kwarega evogomai-agiato. Vovetaina gaurai kwarega na taunilimalima maparara egapi-vanugavanugarato, kwalana taunilimalima maparara gekala-rakavato. \v 13 Voia ganina, kala rakava tanoparai ewala-kuneto, a Mose genana rova kapinai vou evogomaito. Na pere rova aikina genai, Palagu na kala rakava, pa ita kila rova gekaravaana rakavana, talima ta genai ati pere kilagia. \v 14 Na ripara, Adamu gena lagani ai pene vogomai Mose gena lagani ai, taunilimalima kwarega gena tiavu kapulenai gemaguliwai. Pa, Palagu gena vevega-nagi kilana ta ati gekaroverave-veniato Adamu na ekalaato vetaina, na ira maparara maki kwarega gena tiavu kapulenai gemaguliwai. \p Adamu na roe nea vou pene vogomai talimanamo ema vega-matagaiato. (Voo Keriso). \v 15 Na ewareware gauna ati voina e irau, ati Adamu gena kala rakava goti gelegele. Etalima kwapuna gena kala rakava pakunai, talima vogo gekwaregato. Na Palagu gena vega-nama e wareware gauna na kala rakava gena tiavu evanagiato: Palagu gena evega-nama e wareware gauna talima kwapuna, Iesu Keriso, genana evogomaito, taunilimalima vogo geriai evepopo-rigoto. \v 16 Palagu gena wareware gauna irau, ati votalima kwapuna, Adamu, gena kala rakava vetaina: Kala rakava kwapunamo ewalato genana, Palagu na taunilimalima e tanopara maparana eagiroriato, rakava voina metauna kamuna atarai etaoato. Na Palagu gena wareware gauna rakava vogo mulira na ema laka-piatito, voanana taunilimalima kala rorirori talimarai evega-agorato. \v 17 Taunatauna, votalima kwapuna na kala rakava ekalaato, voanana tanopara maparana kwarega gena tiavu kapulenai emiana. Kwarega e kala rakava ekalaato talimana genana evogomaito tanoparai. Na talima kwapuna, Iesu Keriso, ia na ekalaato gaunana vokala rakava ekalaato talimana gena kala rakava tiavuna evanagiato. Taunilimalima maparara, Palagu gena vega-nama iwavagina e kala rorirori warewarena pia gapia talimara, Iesu Keriso genana maguli pia gapia, ne king vetaira pia vele. \p \v 18 Adamu gena kala rakava kwapuna pakunai, Palagu ekilato, taunilimalima maparara kala rakava talimara e rakava voina pia gapia netiwato. A Keriso gena kala rorirorina kwapuna genana, taunilimalima maparara kala rorirori talimarai pia ago e maguli pia vaia ripa. \v 19 Etalima kwapuna gena karoverave na taunilimalima vogo kala rakava talimarai geagoto. Voia gelegelena, talima kwapuna gena kamonagi na taunilimalima vogo rorirori talimarai pene vega-agora. \p \v 20 Peiramu rova etao-kauato rakava pene kamu ularana. (Pa ita kila, rova genana taunilimalima geria rakava maparara pia matagai namanama). Na kala rakava ekamuna kapunai, Palagu gena vega-nama maki ekamu-iwavagina. \v 21 Kunena taunilimalimara kala rakava gena vegitatago tiavuna kapulenai gemagulito, voanana kwarega ewalato. Voia vetaina, Palagu gena vega-nama kala rorirori evega-matagaiana, maguli vanagivanagi gera Velekou Iesu Keriso genana evogomai-agiana ita gerai. \c 6 \s1 Rakava genai takwaregato, Keriso gena maguli aonai ita magulira \p \v 1 Pe rakagau maita kilagia? Pa ita kila, rakava kalara ita kalawai-kalawaira, pe Palagu na gena vega-nama gerai pene vega-matagai kamu iwavagira? \v 2 Aikina kinavagi! Ita kamonagi talimara warau takwaregato rakava genai, (e rakava magulina genana tagerevagito); arigi rauparai rakava magulina aonai roe wapita talu? \v 3 Ita bapatiso tagapiato ganina ea: Ita na vobapatiso tagapiato Keriso Iesu gena maguli aonai talaka-togato, vobapatiso tagapiato aonai, ita ia ria takwarega-kouto. Pa gomi eia ati ripami? \v 4 Bapatiso tagapiato ganina, ita maki Keriso ria takwarega-kouto, Palagu na Keriso ria etole-kourato. Ne Tamara maekana ralemana iwavagina e tiavuna iwavagina na Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato vetaina, ita maki maguli valigu karigulanai pita maguli. \p \v 5 Pene ita Keriso ria takwapunato, ne ia ekwaregato vetaina ita maki takwaregato genai, taunatauna, ia Palagu na kwarega na evega-maguli-waiato vetaina, ita maki vovetaina Palagu na pene vega-maguli-waira vegata. \v 6 Kwalana ita ripara, ita gera maguli kunena Keriso ria veganamo satauro ai gerageto. Vokala ewalato ganina, rakava ekalawai tauniparana magena ririwa rakavara ita gerana pene gaivagivagia, pe ita kala rakavara geria inagulu talimana ati voina talimana vetaina ragai mapita ago. \v 7 Kwalana kwarega talimana na kala rakavana ta ati mapene kalawai kapu vagia. \p \v 8 Pene ita Keriso ria takwarega-kouto genai, taunatauna vagi taripana, Keriso ria maki pita maguli-kou. \v 9 Kwalana ripara, Keriso kwarega na warau ekuliiti-waito, pe ati mapene kwarega-wai; kwarega ati tiavuna ia genai. \v 10 Keriso ekwaregato aonai, rakava gena tiavu evega-aiki-vagiato. A ewagumona emaguli ia na emaguli-agiana e Palagumo gena emagulina. \v 11 Voraupara kwapunai gomi maki matotaumi evetaina pio vekilagi: Gomi kala rakavara geriai warau gokwaregato, Keriso Iesu na maguli aonai gomi gomagulina Palagu gena. \p \v 12 Gaura pakurai rakava na mapene rakava tauniparana nea gaunana gomi ragai vagi pene vaimi. Kwalana pene mapene rakava tauniparana nea rakavana na pene vaimi genai, gomi ia gena ririwa rakavara pio kwalanara. \v 13 Tauniparami kwauta rakava ragai pio venia, pe kala rakavara kalakalara rinaganai ragai pene vega-agoa. A gomi kwarega na maevega-maguli-waimito vetainai, tauniparami maparara Palagu pio venia. Tauniparami kava maparara maki Palagu pio venia, kala rorirorira pia kala ularana. \v 14 Pe rakava na gomi ragai mapene vaimi, kwalana gomi ati rova gena tiavu kapulenai gomagulina. Aikina. Gomi Palagu gena vega-nama aonai gomagulina. \s1 Kala rorirori gena vetugunagi talimara \p \v 15 Ne rakagau? Kala rakavara roe wapita kala, kwalana ita ati rova kapulenai tamagulina, na Palagu gena vega-nama aonai tamagulina, gaurai pita kala rakava pa? Aikina kinavagi! \v 16 Gomi ati ripami, pene matotaumu talima ta gena inagulu talimana ati voina talimamu ai ovevega-agona, karona pono kamonagia notina genai, goi votalima gena inagulu talimana ati voina talimamu ai warau oagona. Vorakava gena vetugunagi talimamu ai pono ago, ne ikanai ponove kwarega. Pa Palagu gena kila pono kwalanaa, ne kala rorirori talimamu ai pono ago. \v 17 Palagu ita tanikiu-venia, kwalana gomi kunenai rakava gena inagulu talimana ati voina talimami, na ewagumona Palagu gena kila-taunataunana maaomi maparara na gokwalanaana, gevega-ripamiwai gelegelenai. \v 18 Ne Palagu na rakava genana eluga-vagimito, kala rorirori gena vetugunagi talimami ai goagoto. \p \v 19 Au na emaguli e inagulu talimara ati voira talimara geria maguli ai ama kilagirana pio ripara ularana, kwalana gomi taunipara kavanai ati tiligami roe nea. Gomi kunenai ne tauniparami kavatara ne kala milora e kala rakava kwaikwaira geria inagulu talimana ati voina gaurai govega-agorato. A ewagumona netauniparami kavatara ne kunenai rakava genai gokalarato gelegelenai, kala rorirori gena vetugunagi gaurai pio vega-agora, pe pia veaga. \v 20 Gomi rakava gena inagulu talimana ati voina talimami ai roe wagomaguliwai aonai, kala rorirori ati gena kapu ta gomi gemi maguli aonai. \v 21 Gomi vokala gokalarato geriana rakagau namana gorawaliato? Vokala ewagumona gotugamagi-waikulerana genai, evega-nugaragemina. Vokala ikanai kwarega pio waitagoa. \p \v 22 Na gomi ewagumona rakava aona na egapi-atimito, Palagu gena inagulu talimana ati voina talimami ai goagoto. Palagu gena inagulu talimana ati voina talimami ai pio ago, voanana nama pio rawalia gauna na veaga-iwavagi talimami ai pio ago. Ne voanana gomi maguli vanagivanagi pio vaia. \v 23 Kwalana rakava voina kwarega, a Palagu gena wareware gera Velekou Keriso Iesu genana pita gapia gauna maguli vanagivanagi. \c 7 \s1 Ita ati rova gena tiavu kapulenai tamagulina \p \v 1 Tarigavu, gomi taunatauna ati goripa-rorirorina? Gomi ne rova ripami talimami au na avaikilamina. Ripami, talima roe emagulina aonai, ia rova gena tiavu kapulenai emagulina, a ekwaregana aonai, rova ati gena tiavu ia genai. \v 2 Vega-gelegelena, vegarawa garena, pene garawana roe emagulina aonai, ia vegarawa rovana kapulenai roe emagulina. A garawana pene kwarega mulinai, vegarawa rovana voa, tiavuna kapulenai ati mapene maguli, pene paka. \v 3 Pene ia garawana roe emagulina aonai, mapene vegarawa-gerevagi genai, ia veopa-lema garenai pita kilagia. Na pere garawana pere kwarega, ia vegarawa rovana tiavuna na pere veluga-vagi voo rorinai, ati pere veopa-lema. Pa, tau pakana ta pere garawaa maki, voati pere veopa-lema. \p \v 4 Walakavaku, gomi maki vovetaina, Keriso tauniparana ekwaregato, vonai gomi maki rova genai gokwaregato, (gomi e ati rova gena tiavu kapulenai gomagulina). Vokala ewalato ganina gomi Keriso gena taunilimalimai pio ago ulanana. Gomi Keriso gena taunilimalimai goagoto kwalana, ita maparara vuavuara namara pia wala Palagu genai ulanana. Keriso e Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana. \p \v 5 Ita na tauniparara geria ririwa kalara roe watakwalanarawai aonai, rova na ririwa rakavara evega-wala-piatirawai. Voririwa rakavara ita taunipararai geinaguluwai pakurai, ita na kwarega pia vega-walara kalara takalarawai. \v 6 Na ita ewagumona rova genana eluga-vagirato, kwalana eligoligorawai gauna genana warau takwaregato. Pe ita ewagumona Veaga Palaguna gena raupara valigunai Palagu vetugunagina pita ago-veni, a ati Puka Veaga aonai getalorato rovara kwalana-kikitalira rauparanai. \s1 Rova genana rakagau namana pita vaia? \p \v 7 E rakagau maita kilagia? Rova rakava gauna nepitatiwa pa? Aikina kinavagi! Taunatauna, au kala rakava ati para ripaa, na rova genana, gaurai aripaato. Gelegelena, au ati para ripa, talima reketa geria rinaga ririwamagira voo rakava kalana, pere rova evetaina ati pere kila, “Talima reketa geria rinaga ririwamagira ragai pono kala.” \v 8 Na kala rakava na Palagu gena rova kilana genai raupara ta egita-rawaliato, ne voraupara na einaguluto, ne au aoku ai talima reketa geria rinaga ririwamagira tugamagira e kalara irauiraura ema vega-wala-piatirato. Kwalana pene rova aikina genai, kala rakava voo kwarega au geku ai, pe ati gena tiavu ta, (kwalana gena tiavu aoku ai einaguluna voo ati ripaku gaurai). \v 9 Rova rogoti ara ripaa aonai, au amaguliwai. Na rova evogomaito aonai, kala rakava au geku ai epou-rageto, emiawai. \v 10 Ne au akwaregato, kwalana kala rakava geku ai emiawai gaurai. Voanana au ama ripato, maguli pere vega-walaa rovana na kwaregamo evega-walaato. \v 11 Kwalana kala rakava na rova kilana genai raupara ta egita-rawaliato, ne voraupara na einaguluto, ne au eopa-verauleakuto. Gaurai kala rakava na au rova genana evagi-kwaregakuto. \v 12 Gaura pakurai rova maveagana, rova kilara maki maveagana, rorirori e nama. \p \v 13 Gaurai, au vogau namana na ema vagi-kwaregakuto? Aikina! Au kala rakava na evagi-kwaregakuto. Vogau namana evogomaito ganina, kala rakava kolemana taunatauna enema vega-matagaia, pe pita ripa, kala rakava voo rakava kwaikwai. Na kala rakava vogau namana aonana einaguluto, ne au eveakwaregakuto. Gaurai Palagu gena rova kilana evega-matagaiana, kala rakava gau rakava kwaikwaina. \s1 Rakava na gera maguli ekune-agirana \p \v 14 Ita ripara, rova Palagu Palaguna na evogomaito gauna, a au taunilimalimamo, tauniparai amagulina. Au kala rakava na evoikuto, ne gena inagulu talimana ati voina talimaku ai evega-agokuto. \v 15 Au na rakagau akalaana kiata vagi maki ati atugamagi-iluana. Kwalana vokala, aririwana pana kalara vegata natina kalara, ati akalarana, na ati aririwarana kalara akalarana. \v 16 Pene ati aririwarana kalara akalarana genai, rova ama kamonagiana, ia taunatauna nama. \v 17 Vokala aonai, voo ati au matotauku aoku maparanai vokala rakava akalaana. Aikina! Voo vokala rakava au geku ai emiana gaunana ekalaana. \v 18 Au ripaku, au geku ai etaunipara gena kala e ririwa rakavara aorai nama ta ati vagi emiana. Taunatauna, aririwa-kamuna nama kalara pana kalara natina, na inagulu-agira geku ai ati gelegele. \v 19 Geku ririwa kala namara pana kalara vegata natina, na ati atiligana, kala rakavamo akalarana. Taunatauna, ati vagi aririwana kala rakavara pana kalara, na roe akalarana. \v 20 Gaura pakurai, pene au na rakagau akalaana ati vagi aririwana pana kalaa natina kalana akalaana genai, voo ati au matotauku aoku maparanai akalaana. Aikina! Voo kala rakava au aoku ai emiana, gauna na ekalaana. \p \v 21 Gaurai au geku maguli ai gau ta noowane vorova ta vetaina na ekune-agikuna, evetaina einaguluna ama rawaliana: Au nama kalara ana kala natina aonai, rakava voa au aoku ai einaguluna. \v 22 Au nugaku garakaunai Palagu gena rova averere-agiana. \v 23 Na au na rova pa tiavu ta ea maagitaana au tauniparaku ragana reketa aorai geinaguluna, au geku tugamagi na ekamonagiana rovana gevetali-veniana. E rova ta kala rakava gena rova pa tiavu, ia au tauniparaku ragarai einaguluna, au egapikuna, ne kala rakava gena tipura talimanai evega-agokuna. \v 24 Au taunatauna rakava kwaikwai talimaku! Rai na au pene vega-maguliku e kwarega tauniparana aonana? \v 25 Palagu ita tanikiua, kwalana ita gera Velekou Iesu Keriso aonana evega-magulikuto. \p Gaura pakurai au matotauku geku tugamagi na Palagu gena rova vetugunagina akalaana, na tauniparaku na kala rakava gena rova pa tiavu vetugunagina aago-veniana. \c 8 \s1 Palagu Palaguna aonai pita maguli \p \v 1 Ganina voa, ewagumona Keriso Iesu gena maguli aonai gemagulina talimara Palagu na kala rakava talimarai ati pene kilagira e ati pene agirorira. \v 2 Kwalana au Keriso Iesu gena maguli aonai maguli Palaguna gena rova tiavuna na kala rakava e kwarega geria rova tiavura na warau eluga-vagikuto. \v 3 Rova taunipara, magena ririwa rakavara tauniparana, na warau evega-moiraato, gaurai ati gena tiavu ai eagoto, ati gelegele pene veakavara. Gaura pakurai rova na ati gelegele pene kalaa inaguluna Palagu na ekalaato. Voo Palagu matotauna na Natuna taunatauna kala rakava talimara gelegelerai etugu-maiato, rakava penema vega-aikia ulanana. Ne Keriso genana Palagu na kala rakava gena tiavu tauniparana genai ekilagi-piatogaato, rakava evagi-kwaregaato. \v 4 Palagu na vokala ekalaato ganina rova na kala rorirori kalana, eririwaana kalana, ita gerai pia matagai namanama ulanana. Kwalana ewagumona taunipara gena ririwai ati talakana, na Veaga Palaguna gena ririwai talakana. \p \v 5 Taunipara gena ririwa rorinai gemagulina talimara, taunipara na eririwarana gauramo getugamagi-tagorana; a Veaga Palaguna gena ririwa rorinai gemagulina talimara, Veaga Palaguna na eririwarana gauramo getugamagi-tagorana. \v 6 Talima ta taunipara gena ririwa na evaiana talimana gena tugamagi kwarega evega-walaana; a Veaga Palaguna gena ririwa na evaiana talimana genai maguli e maino gemiana. \v 7 Taunipara gaura etugamagirana talimana gena tugamagi na Palagu evetali-veniana. Kwalana ia gena tugamagi na Palagu gena rova ati ekwalanaana, e maki ati vagi pene kwalanaa ripa. \v 8 Vovetainai gaurai taunipara gena ririwai gelakana talimara na, Palagu ati vagi pia vega-vererea. \p \v 9 Na gomi ati tauniparami geria ririwa na gevaimina talimami. Gomi Veaga Palaguna na gemi maguli evaiana, kwalana Palagu Palaguna gomi aomi ai etaluna. Pio ripa, rai genai Keriso Palaguna ati etaluna, ia ati Keriso gena talima. \v 10 Pene Keriso gomi kwapurakwapura aomi ai etaluna genai, lewana tauniparami pia kwarega kala rakava pakunai, na palagumi maguli getaluna, kwalana kala rorirori talimami ai warau goagoto gaurai. \v 11 Iesu Palagu Palaguna na kwarega na evega-kuliiti-waiato. Pene Palagu Palaguna gomi aomi ai emagulina genai, Veaga Palaguna genana Palagu na pene rakava tauniparana, gomi gemi ai nea maki maguli pene venia. \p \v 12 Gaura pakurai, tarigavu, ita gera inagulu ewagumona ati taunipara kavanai pita maguli, taunipara gena rakava kalara pita kalakala-agora. \v 13 Kwalana pene taunipara gena kala rakava magulinai pio maguli genai, pio kwarega; na Veaga Palaguna gena ririwa rauparanai pio maguli genai, taunipara gena kala rakavara pio vagi-kwaregara, ne gomi pio maguli. \p \v 14 Palagu Palaguna na evairana talimara Palagu natuna. \v 15 Kwalana gomi na Veaga Palaguna govairageato, neiana gomi ati inagulu talimana ati voina talimami ai pene vega-agomi, pe pio kali. Aikina. Gomi Veaga Palaguna aona na Palagu na enatumito. Ita ia genai tatagi-lailaina, takilana, “Abba, Tamaku o,” natatina. \v 16 Veaga Palaguna matotauna ita palagura ria gekila-kouna, negetina, ita Palagu natuna. \v 17 Pene ita Palagu natuna genai, ita maki magavura, gaurai Palagu na ekilagi-gavurato gaura pita vaira. E Keriso na warau evairato gaura Keriso ria na pita vaikoura. Voraupara kwapunaimo: Keriso evitivitito vetaina pita vitiviti genai, ia na maeka ralema iwavagina egapiato gauna, ita na maki pita gapia. \s1 Palagu maekana ralemana iwavagina wailai pita gapia \p \v 18 Wailarai Palagu maekana ralemana iwavagina ita gerai pene matagai, voanana, au atugamagina, ewagumona tavitiviti-agirana gaura peneve vanagira. \v 19 Palagu gimana kalakalara gaura maparara gevealo-tagona maveraramanira na, Palagu na ia natuna pene vega-matagaira e gena maeka ralema iwavagina pene venira tomana gemaguli-vega-aloana. \v 20 Kwalana Palagu gimana kalakalara gaura maparara ati geria nama taai geagoto. E ati ira matotaura geririwato ati geria namai pia ago negetiwato gaurai. Aikina. E Palagu matotauna gena ririwai vovetaina ekalarato. Na wailai rakagau namana geriai pene vega-walaa, voia gealo-tagoana. \v 21 Kwalana Palagu na ekalarato gaura maparara kwarega e poraga kwanakira aorai roe gemiana. Na toma ta egaura maparara Palagu na kwarega e poraga kwanakira na pene veluga-vagira, ne Palagu natuna geria kapu pakanai, maeka ralema iwavagina kapunai, pene taora. \p \v 22 Ita ripara, Palagu gimana kalakalara gaura maparara gare ia gapi ulanana tinagera gevitina vetaina, ira viti gevuana. Maparara genukuna, gelailaina, pene vogomai ewagumona. \v 23 Na e ati iramo genukuna, gelailaina. Aikina. Ita Veaga Palaguna vuavuana kunena tavaiato ea aorai maki tanukuna, talailaina, Palagu na pene natura tomana taalo-tagoana aonai. Voo ita tauniparara pene vega-magulira tomana taalo-tagoana. \v 24 Ita e raramani pakunai Palagu na ita evega-magulirato. Na tararamaniana gauna tagita-rawaliana aonai, ragai pita raramania. Gaura pakurai rai na warau erawaliato gauna roe eraramaniana? \v 25 A pene rogotina tara gapia gauna tararamaniana genai, mavaigaokara na pita alo-tagoa vegata. \p \v 26 Voia aonai, Veaga Palaguna na maki ita gera moira kapurai eveakavarana. Ita ati ripara rakagau pita rapali-agira, na Veaga Palaguna matotauna ita atarai erapalina. Ia erapalina aonai, etagi-lailaina. Etagi-lailaina kilara taunilimalima na ati gelegele pia kilagira kilara. \v 27 Palagu ripana rorirori ita nugara garakaurai rakagau gemiana, Veaga Palaguna gena tugamagi maki ia ripana. Kwalana Veaga Palaguna Palagu gena ririwa vetainai gena golea talimara veagara atarai erapalina. \p \v 28 Ita ripara, raira Palagu geulamagi-veniana talimara geriai rakagau rakagau gewalana gaura maparara geriana nama pia rawalira. Kwalana votalima ia gena ririwa vetainai ekearato, maguli pia vaia ulanana. \v 29 Palagu na rairaraira eripa-kunerato ia geulamagi-veniana talimara ia na evirigirato, ia Natuna gelegelenai pene vega-agora ularana. Kwalana vorauparai ia Natuna malita melonai pene ago walakava gutuma nuganugarai. \v 30 Evirigirato talimara ia na ekearato talimara; e ekearato talimara ia na kala rorirori talimarai ekilagirato; e kala rorirori talimarai ekilagirato talimara, ia maekana ralemana iwavagina evenirato. \s1 Palagu gena ulamagi kamu iwavagi \p \v 31 Gaurai Palagu na ekala ekalarato atarai ita rakagau pita kilagia? Pene Palagu ita ria, ita eveakavarana genai, rai na ita pene vogomai-venira? Ta aikina, kwalana \v 32 Natuna taunataunana maki kwavina ati egapiato, na ekilagi-guilagiato ita pita maguli ularana. Arigi rauparai Iesu Keriso ria gaura maparara ati pene wareveni-koukoura? \v 33 Gaurai, Palagu na evirigirato talimara rai na pene vega-vekwakunagira Palagu wailanai? Ta aikina, kwalana Palagu matotauna na ekilagi-rorirorirana! \v 34 Rai na rakava voina metauna pene venira? Ta aikina, kwalana Keriso Iesu ekwaregato, ne Palagu na maevega-maguli-waiato. Ia ewagumona Palagu gimana aloripanai etanuna, ita atarai erapalina. \v 35 Ita rai na Keriso gena ulamagi aona na pene gapi-gerevagira? Metau gerai gewalana gaurana pa? Maguli gaokara gerai gewalana gaurana pa? Gevega-vitivitirana e gegui-lovolovorana gaurana pa? Vito e nanu vekala tarawalirana gaurana pa? Tauniparara ati rapugara tamagulina gaurana pa? Vevega-kali gaura tarawalirana gaurana pa? Vetali kativara na pia vagira gaurana? Aikina vegata! \v 36 Puka Veaga aonai ekilana vetaina, \q1 “Ai goi pakumu ai vanagivanagi ia vagi-kwaregamai vegata negetina. \q1 Ai pia vagi-kwaregara vegata negetina maamoera vetaira gekalamaina.” \m \v 37 Na eulamagi-kamu-iwavagirana Kerisona genana e metau maparara aorai takwalimuna vegata, pe tavega-aikirana. \v 38 Kwalana au ama ripa-rorirorina, ita gau kwautana ati gelegele vagi Palagu gena ulamagi aonana pene gapi-gerevagira: Kwarega pa maguli, aneru pa avuavu, ewagumona tagitarana gaura na pa wailarai vou pia vewala gaura na, pa tiavu reketa, \v 39 kupa atagainai gauna ta pa tanopara kapulenai kwarega kapuna gauna ta, pa Palagu gimana kalakalara gauna ta aikina kinavagi Palagu gena ulamagi na pene gapi-gerevagira, voulamagi Palagu na ita evenirato, kwalana ita gera Velekou Keriso Iesu aonai tamagulina. \c 9 \s1 Isaraela, Palagu na evirigiato petena \p \v 1 Au Keriso gena maguli aonai ataluna, gaurai ati aopana, akila-rorirorina, Veaga Palaguna na au aoku ai evega-matagai-gitakauana, au nugaku garakauna na evega-taunataunaana. \v 2 Au aoku tagitagina kamu, geku ao vekwalavi Isaraela talimara atarai maki ati eaikina. \v 3 Geku ririwa kamuna eiamo: Pere nama, walakavaku e geku golea taunatauna maguli pia vaia pakunai Palagu na aumo ataku ai rakava metau iwavagina pere tao-kaua, e Keriso genana pere tao-gerevagiku, pe lekwalekwa talimaku ai para ago, a ira au kapuku ai maguli pegere vaia. \v 4 E Isaraela talimara akilagirana. Ira Palagu na enaturato e Palagu na maekana ralemana iwavagina evega-matagai-venirato; e gena kilagavu kilara kamura evenirato, rova maki evenirato; e Palagu pia aliruputali-venia magulira evararato, e kilagavu ira geriai ekalarato. \v 5 Aperaamo, Isaako, Iakobo ira tenera, e taunipara kavanai pita gitaa genai, Keriso ira geria pete talimana. Keriso Palagu, gaura maparara repara ia. Ia vanagivanagi pita vega-ragea. Amen. \p \v 6 Au ati akilana, Palagu gena kila (Isaraela talimara geriai) ati ganirai pia ago natina. Aikina. Au akilana (Palagu gena kila Isaraela petena maparana geriana) ati Isaraela petena maparana Isaraela talimara taunatauna. \v 7 E evetaina maki ati pana kila: Ira Aperaamo petena, pe ira maparara Aperaamo natuna napanatiwa. Aikina. Kwalana Palagu ekilato, “Goi petemu Isaako genanamo vou piave maguli.” \v 8 Voia ganina: Taunipara kavanai gemagulina talimara ati Palagu natuna. Aikina. Ira Palagu gena kilagavu magulira taunataunarai gemagulina talimaramo Aperaamo petena. \v 9 Kwalana Palagu gena kilagavu kilana evetaina ekilana, “Au na pana virigia tomanai mapana waikule-wai, ne Sara na natumi melona ta pene gapia.” \p \v 10 Ati voiamo, na pio gitaa, Rebeka natuna kapa ruala maki tamara kwapunamo, ita tamara Isaako. \v 11-12 Na kapa ruala rogoti gere wala e kala namana ta pa rakavana ta maki rogoti gere vekalaa aonai, Palagu na Rebeka evaikilaato, netiwato, “Tau kunena na tau mulitaina gena vetugunagi pene ago-veni.” Tovotovona na vegata Palagu vovetaina ekilato, kwalana ia gena navuga gelegelenai evirigiato melona kapunai pene mia vegata. Talima Palagu na ati geria inagulu e kala namara pakurai ekearana, na Palagu matotauna gena ripaimo ekearana. \v 13 Puka Veaga aonai etaloato vetaina, ekilana, “Iakobo au na aulamagiana, na Esau alivuana.” \p \v 14 Rakagau ita kilagia? Ita kila, Palagu ati kala rorirori Palaguna niitatiwa? Aikina vagi vegata. \v 15 Kwalana Palagu na Mose evaikilato, netiwato, “Au na rai pana vetugaa talimana, ia pana nugagivitia, e au na pana nugagivitia talimana pana nakagatua.” \v 16 Gaura pakurai, gau kamu iwavagina ati taunilimalima geria ririwa pa vekwalavi, na Palagu gena venugagiviti. \v 17 Kwalana Puka Veaga aonai ekilana, Palagu na Parao, Aikupito geria vele, evetaina evaikilaato, netiwato, “Au na goi king ai ataomuto kwalana ea, goi gemu karoverave ai au geku tiavu pana vega-laka-piatia, pe au araku tanopara maparanai pia kilagi-matagaia.” \v 18 Vovetaina gaurai pene Palagu eririwana talima ta ene vetugaa netina genai, enugagivitiana, e eririwana ta aona ene veagaoka-poroporoa netina genai, aona eveagaoka-poroporoana, ne Palagu ekaroverave-veniana. \p \v 19 Taa na au pono vaikilaku, noponotiwa, “Pa rakagau gaurai ita Palagu na roe evega-vekwakunagirana, netina, ita kala rakava talimara vegata netina, ei? Gaurai rai makwalimuna Palagu na ene kalaa vegata nepenetiwa kalana ia na pene kila-waia? \v 20 Goi matotaumu ono vetugamagi, goi rai, gaurai Palagu karona goi na oraveana? Gaurai, gimana na ekalaato gauna taa na ekalaato talimana pene vaikila, ‘Goi rakagau gaurai au evetaina okalakuto’ nepenetiwa pa?” \v 21 Ripara, gulo ekalana talimana magena rorirori vegata, maka arigia kamuna pene gapia, voanana gulo ruala pene kalara. Gulo ta nama iwavagi pene kalaa, voo velekwa kamuna ulanana, gulo ta tipo pene kala-kawaa, voo nanunanu ulanana. E gulo kala talimana taunatauna magena rorirori pa aikina vokala ekalaana genai? \p \v 22 Palagu maki taunatauna vovetaina ekalato. Ia eririwato, ia gena paru kamuna ene vega-matagaia, e gena tiavu ene vega-lakatia, pe taunilimalima na pia ripaa netiwato. Na eparu-veni-rakavarakavarato e pene vagi-gatu-vagira netiwato talimara geriai, aona egapi-gaugauato e evaigaokato. \v 23 Palagu na vokala ekalaato kwalana ia eririwato, ia maekana ralemana iwavagina pia ripaa netiwato. Ita ia na enugagivitirato, e ita Palagu na tovotovona na vegata ekala-maavurato, ia maekana ralemana iwavagina pita gapia ulanana. \v 24 Ita ia na ekearato talimara. Palagu na ati Iuda talimamaimo ekeamaito, aikina, ati Iuda talimami maki ekeamito. \v 25 Hosea aonai ekilato vetaina, netiwato, \q1 “Ira ati au geku taunilimalima, \q1 na ‘au geku taunilimalimai’ pana kilagira, \q1 e ati aulamagirana goleanai pana kilagira, \q1 pana kila, ‘geku ulamagi goleana’ napanatiwa, \q1 \v 26 e, \q1 ‘Gomi ati au geku taunilimalima’ natiwato kapunai, \q1 vokapu kwapunai ira pana vaikilara, \q1 ‘Maguli Palaguna natuna goleara.’” \p \v 27 Isaia na Isaraela talimara ekilagirana aonai ekilato, “Voo taunatauna, Isaraela talimara vogo galagala vagi noowane kone kwanona gutuna vogora, na talima maine vagimo pia maguli. \v 28 Kwalana Velekou na tanopara talimara geria rakava voira pene raka-veni-vagira, ati pene kwaipo.” \v 29 E Isaia tovotovonai ekilato vetaina, “Pere tiavu rakava rakava Velekouna na ita petera reketa ati pere raokwanira genai, ita Sodoma e Gomora vetaira patara kala.” \s1 Isaraela talimara ati geria kamonagi \p \v 30 Ita rakagau maita kilagia? Evetaina ita kila: Ati Iuda talimara kala rorirori talimarai pia ago vekwalavina ati gekalato (Isaraela talimara vetaira), na geria kamonagi Iesu Keriso genai getaoana gaunana, kala rorirori talimarai geagoto. \v 31 A Isaraela talimara na rova gekwalana-namanamaato Palagu na kala rorirori talimarai pene kilagira ularana, kala rorirori talimarai ati geagoto. \v 32 Rakagau gaurai? Kwalana ira ati kamonagi genana kala rorirori talimarai pia ago negetiwato. Aikina. Ira gekilato, geria inagulu e kala na vou kala rorirori talimarai pia ago negetiwato. Gaura pakurai Keriso ira geria vekwakunagi vatunai eagoto, ne geketoto. \v 33 Puka Veaga aonai etaloato ekilana vetaina, \q1 “Iogitaa, au ne Sionai (Ierusalemai) vatu ta ataoato, \q1 talima pene vega-vekwakunagira ularana, \q1 e vovatu kamuna ataoato, pene kala ketora ularana. \q1 Na ia pene kamonagia talimana, ati vagi pene nuga-rage.” \c 10 \p \v 1 Walakavaku maparami, au aoku gena ririwa kamuna taunatauna, e geku noginogi Palagu genai akalaana Isaraela talimara Palagu na pene vega-magulira. \v 2 Kwalana au na maki ira akamonagirana, ira na Palagu gena ririwa kalara pia kwalana-gitakaura vegata, na gau kianamo, Palagu ulamagina magulina taunatauna na ira ati ripara. \v 3 Kwalana Palagu genana kala rorirori evogomaina, voia ira ati riparia, pe ira matotaura na geria kala rorirori kalara polura gevega-rugarana. Vovetaina gaurai Palagu na taunilimalima etao-rorirorirana rauparara taunataunara ira na ati gegapi-ragerana. \v 4 Rova evogomaito Keriso genai ema ikato. Ewagumona Keriso pia kamonagia talimara maparara kala rorirori talimarai pia ago. \p \v 5 Mose na rova kwalanara genana vou Palagu wailanai kala rorirori talimarai pia ago rauparara evaikilarato aonai, evetaina ekilato, “Erova ea pia kwalanara talimara erova genana maguli pia gapia.” \v 6 Na kamonagi genana kala rorirori tarawaliana kilana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Aomu ai ragai pono kila, ‘Kupai rai pene verage?’” Pe Keriso kupa na penema vairigoa ularana. \v 7 “E maki ragai pono kila, ‘Rai tanopara kapulenai pene verigo?’” Pe Keriso kwarega na penema vairagea ularana. \v 8 A ekila kwalana taunatauna evetaina ekilana, “Kila goi lagalagamu ai nea; goi murumu ai e goi nugamu garakaunai emiana.” Ai na kamonagi kilana gomi gemi ai eia gakilagiana. \v 9 Voo pene murumu na pono kila-matagai, “Iesu Velekou,” noponotiwa, nugamu garakauna na pono vega-taunataunaa, ia Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato genai, Palagu na pene vega-magulimu. \v 10 Kwalana nugana garakauna na evega-taunataunaana talimana, Palagu wailanai kala rorirori talimanai eagona; e muruna na ekilagi-matagaiana, maguli erawaliana. \v 11 Kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Ia evega-taunataunaana talimana ati pene nuga-rage.” \v 12 Ganina, Iuda talimara e ati Iuda talimara nuganugarai irau ta aikina, kwalana ita maparara gera Velekou kwapunamo, Palagu gereganamo, ia genai gekea-ragena taunilimalimara maparara gena vega-nama kamu iwavagina evenirana. \v 13 Kwalana, “Palagu arana pia vatoa talimara maparara Palagu na pene vega-magulira.” \p \v 14 E, arigi rauparai Palagu valina gekamonagiato talimara ia genai pia kea-rage? E arigi rauparai Palagu valina ati gekamonagiato talimara na ia pia kamonagia? E arigi rauparai ia valina pia kamonagia, pene taa na ati pene vopata-venira genai? \v 15 E rai na pene vopata-venira, pene Palagu na ta ati pene tugua genai? Puka Veaga aonai ekilana vetaina, “Vali Namana evuamaiana talimana gagena nama iwavagi vegata, (kwalana nama iwavagina evega-matagaiana).” \p \v 16 Na ati taunilimalima maparara na Vali Namana gegapi-rageana, gaurai Isaia evetaina ekilana, “Velekou, rai na aina kila evega-taunataunaana?” \v 17 Ita ripara, kamonagi Vali Namana gevopatagiana takamonagiana, voanana evogomaina; e takamonagiana valina Keriso gena kila. \v 18 Na Isaraela talimara rakavetaina? Palagu gena kila taunatauna ira na ati gekamonagiato? Aikina, gekamonagiato. Kwalana Puka Veaga aonai ekilana, \q1 “Talima reketa na tanopara maparanai gevevali-piaato, \q1 e geria kila maki tanopara ikana-ikana geverawaliato.” \m \v 19 Averenagina: Isaraela talimara na vokila ganina ati gerawaliato? Aikina, ira ripara. Kwalana Mose warau evetaina ekilato, \q1 “Au na gomi ati arana petena ta geriana gomi pana vega-nugaragemi. \q1 E au na gomi ati getugamagi-iluna petena genana pana vega-parumi.” \m \v 20 E Isaia maki ati ekila-guguvato, netiwato, \q1 “Au ati getavukuto talimara na gerawalikuto, \q1 e ati geverenagi-vetavukuto talimara geriai avevega-matagaito.” \m \v 21 Na Isaraela talimara evaikilarato, netiwato, \q1 “Amoamo pene ago eve laviana, \q1 au gimaku kila ati kamonagi \q1 e karoverave talimara geriai atugu-atiana.” \c 11 \s1 Isaraela petena kapoina Palagu na enugagivitirato \p \v 1 Gaura pakurai averenagina: Palagu na gena Isaraela talimara eruga-muligirato pa? Aikina kinavagi! Au maki Isaraela talimaku, Aperaamo petena, Peniamina gena kwalu tauku. \v 2 Palagu na gena taunilimalima, tovotovona na vegata egapi-itirato talimara, raka pene ruga-muligi-tiwara? Gomi Puka Veaga aonai Elia valina getaloato taunatauna vagi ati ripami? Ia Isaraela talimara na pia vagi-kwaregaa negetiwato aonai, Palagu genai erapalito, evetaina ekilato: \v 3 Velekou, gemu peroveta talimara pege vagi-gatura, goi gevega-nama-venimuna gaura getao-kaurana e gekapurana pata veagara maki pege lovora. E aumo geregaku roe ea aonai, au maki ia vagi-kwaregaku negetina. \v 4 Ne Palagu na ia raka evega-gele-tiwaato? Palagu ekilato, “Au geku taunilimalima maparara ragana taulatoi kwapuna (7,000) atao-gerevagirato, magulira roe ea. Ira na opakau palaguna Bal ati gealiruputali-veniato.” \v 5 Ewagumona maki, Palagu gena vega-nama Isaraela talimara kapoina evirigirato. \v 6 Pene gena vega-namai evirigirato genai, ati rakagau kwauta gekalaato pakunai evirigirato. Kwalana pere geria inagulu ta pakunai Palagu na pere virigira genai, gena virigi kalana ati gena vega-nama pakunai, vega-nama maki ati ganina. \p \v 7 Pe rakagau maita kilagia? Isaraela talimara na pia gapia ularana getavuawai gauna ira na ati gegapiato, na Palagu na evirigirato talimara namo gegapiato. A maparara na Palagu gena keakea ati gekamonagi-veniato. \v 8 Puka Veaga aonai ekilana vetaina, \q1 “Palagu na ira aora e geria tugamagi ekala-vevilirato, \q1 pe tovotovona na vegata pene vogomai \q1 ewagumona ira ati gepoe-iluna, \q1 e kila maki ati gekamonagina.” \m \v 9 Davida maki evetaina ekilana, \q1 “Pere nama garia ganigani patana \q1 maki geria kwanaki e geria kiti ai pene ago, \q1 e geria vekwakunagi gaunai pene ago, \q1 e geria kala rakava voina gapigapina kapunai pene ago. \q1 \v 10 Pere nama matara pere vega-mukunara, \q1 pe ragai pia poepoe, ne rogera pia tete, \q1 pe pia laka-rupurupu-vanagivanagi.” \s1 Palagu na uraura olivera ragara araga olivera ragarai ekapa-kaurato \p \v 11 Averenagina, Isaraela talimara gevekwakunagito aonai, pia keto-veavea ularana pa? Aikina, ati vovetaina! Na geria karoverave pakurai, vevega-maguli ati Iuda talimara geriai ekwarato, kwalana Isaraela talimara pia vega-nagira, Palagu gena vevega-maguli pia tavua ularana. \v 12 Ita tugamagia, Isaraela geria karoverave na vega-nama iwavagina tanoparai ema laka-togato, e palagura magulirai gerapu-agirana kapurai ati Iuda talimara geriai nama iwavagina ema matagaina, a Isaraela talimara maparara pia waikule-wai Palagu genai aonai, Palagu gena vega-nama iwavagina pene popo-rigoa. \p \v 13 E gomi ati Iuda petena talimami, avaikilamina, kwalana au gomi ati Iuda petena talimami gemi apostolo tauku. Au geku verere kamu einagulu akalaana aonai. \v 14 Kwalana au aririwana geku taunilimalima taunatauna pana vega-tugamagi-aovoaovora, pe reketa na maguli pia rawalira. \v 15 Kwalana Iuda talimara Palagu na erugarato gaurai, tanopara polura talimara egapi-kavirato, a Palagu na Isaraela talimara pene gapi-ragera raka piave mia-tiwa? Nama iwavagina pene wala! Voo kwarega na maguli-wai pene vega-walaa vetaina. \p \v 16 Pene pereti vevena kiata Palagu geveni-kuneana genai, vopereti maparana ia gena, e pene gautupu kamuna Palagu geveniana genai, ragana maki ia gena. \v 17 Isaraela noowane olive gautupuna namana ta. Palagu na olive ragana egaukorurato, gomi, uraura olivena ragara, egapimito, egaukorurato ragara kapurai ekapakapa-kaumito, ne ewagumona voolive namana lamuna na ganigani namara geveragena, gaura goganirana. \v 18 Gaura pakurai ragai pio veagi ira nuganugarai. Pene pio veagi genai, pio ripa: Ati gomi na gautupu lamuna goveakavaana, aikina, gautupu lamuna na gomi eveakavamina. \p \v 19 Peiramu nopiotiwa, “Olive ragara egaukorurato, au ira kapurai pene kapa-kauku ularana.” \v 20 Pa, ne taunatauna. Na ira ati geria kamonagi gaurai egaukorurato, gomi gemi kamonagi vetainai, ira kapurai gorugana. Vovetaina gaurai ragai pio veveagoloka, na tipo pio kali. \v 21 Kwalana pene Palagu na olive ragana taunataunara maki kwavira ati egapirato na egaukorurato genai, gomi maki kwavimi ati pene gapira. \p \v 22 Voira na Palagu gena veaonama kalana namana e gena veaorakava kalana metauna pio gitaa. Palagu kamonaginai geketona talimara eao-rakavarana, geriai kala metauna ekalarana. Na gomi eao-namamina Palagu na roe wapene ao-namami pene ia gena veaonama aonaimo pio maguli ago genai. Aikina genai, gomi maki pene pati-vagimi. \v 23 Iuda talimara maki, pene Palagu ati gevega-taunataunaana kalara pia raokwanira, Palagu pia vega-taunataunaa genai, Palagu na mapene kapakau-waira. Kwalana Palagu na pene kapakau-waimi ripa. \v 24 Gomi uraura olivena gautupuna ragana, a ati varovaro olivena, na egapimito, araga olivena gautupunai ekapa-kaumito. Pene gomi uraura olivena ragara vovetaina ekalamito genai, araga olivena ragana egaukoruato, voia maki egaukoruato olivena gautupunai mapene kapa-kaua ripa. \s1 Isaraela talimara maparara Palagu na pene vega-magulira \p \v 25 Walakavaku maparami, au aririwana ekila-veavugana ea pio ripaa, kwalana matotaumi irau nogo veveagolokana kalinana: Isaraela talimara aora ati vovetainamo pia gaoka-poro-ago. Aikina. Ira nugara e geria tugamagi vovetaina pia maguli ago, pene ago, ati Iuda talimara maparara, (Palagu na evirigirato talimara), piama laka-toga Palagu na maguli aonai. \v 26 Voia mulinai vou Isaraela petena maparara Palagu na pene vega-magulira. Puka Veaga aonai etaloato gelegelenai, netiwato, \q1 “Siona (pa Ierusalema) na vevega-maguli tauna pene vogomai, \q1 ia na Iakobo petena genana Palagu ati gealiruputaliana \q1 magulina pene tao-gerevagia. \q1 \v 27 Ne au na ira geria rakava pana gapi-gerevagia aonai, \q1 au na ira geriai kilagavu gaokana pana kalaa.” \p \v 28 Iuda talimara gutuma na Vali Namana gekilagi-piatogaana pakunai, Palagu vetali-venina talimarai geagoto. Na vovetaina gekalato pakunai, gemi maguli rauparana evekala-pakato. A ira Palagu na evirigirato petena vetainai, tenera (Aperaamo, Isaako, Iakobo) pakurai Palagu na eulamagirana. \v 29 Kwalana Palagu gena vega-nama e gena keakea taunilimalima geriai pene mia-vanagivanagi, ati pia aiki gaura. \v 30 Vega-gelegelena gomi tovotovonai Palagu gokaroverave-veniawai, na ewagumona Palagu gena venugagiviti pogo rawalia. Gomi Isaraela talimara geria karoverave pakunai, Palagu gena venugagiviti pogo vaia. \v 31 Isaraela maki ewagumona gekaroveravena, kwalana Palagu na gomi enugagivitimina gaurai, ira maki mapene nugagivitira ularana. \v 32 Kwalana Palagu na taunilimalima maparara karoverave magulinai etao-togarato, kwalana ia gena venugagiviti ira maparara na pia vaia. \s1 Palagu pita vega-ragea \p \v 33 Palagu gena aoneka e ripa kamu, kamu iwavagi vegata! Ia gena vevega-rorirori rauparana maki vetaukavana pene wala! Gena raupara maki rai na pene tugamagi-rawalia? \v 34 Puka Veaga aonai ekilana vetaina, \q1 “Velekou gena tugamagi rai na pene ripaa? \q1 Pa rai na ia pene gavu-tinaa? \q1 \v 35 Rai na Palagu evega-rinagaato, \q1 pe Palagu na ia mapene vega-voia?” \m \v 36 Kwalana gau maparara kwalara ia, e ia genana gewalato e gematagaito, e iamo gena. Iamo pita vega-ragea pene ago-vanagivanagi. Amen. \c 12 \s1 Tauniparamu Palagu gena \p \v 1 Walakavaku maparami, Palagu gena venugagiviti kamu agitaana ita atarai. Gani na voa au na gomi avega-nagimina natina, tauniparami maparara vega-nama gaura magulira e veagarai pio vega-agora, e Palagu na pene verereagi kamura tauniparara Palagu pio veni-ragea, vekapawai vega-namara gaura vetaira. Vovetaina pio kala, Palagu pio aliruputali-veni-taunataunaa. \v 2 Etanopara gena maguli e kala irauiraura ragai pio gapi-ragera e ragai pio kalara. A gomi gemi tugamagi pio vega-valigura, pe gemi maguli pia veporogi. Voanana vou Palagu gena ririwa taunatauna pio ripa-gitakaua. Pio ripa maki, arigia nama iwavagi, Palagu na everere-agiana gauna. \p \v 3 Palagu na gena vega-nama vetainai ekeakuto, gena apostolo inaguluna evenikuto gaurai, au na gomi maparami avaikilamina: Matotaumi ragai pio vetugamagi, gomi gemi ripa e kala verage vavagi. Aikina. Namana pio vetugamagi-gitagita, Palagu na kamonagi arigia kamuna evenimito, voia gelegelenaimo pio tugamagi e pio kila. \v 4 Vega-gelegelena ita tauniparara kwapunamo, a ragana vogo galagala vagi, etaunipara ragara geria inagulu irauirau. \v 5 Ita ekalesia maki vovetaina, ita vogo vavagi, na Keriso aonai ita taunipara kwapunai taagoto. Ne ita kwapurakwapura taukavara kwapurakwapura geria, (ati kwapurakwapura gera ririwai pita maguli). \p \v 6 Palagu gena vega-nama evenirato gelegelenai, vega-nama gaura irauirau gerai gemiana. Pene ta peroveta vega-namana pa tiavuna eveniato genai, pene peroveta gena kamonagi gelegelenai. \v 7 Pene ekalesia vetugunagi ago-venira eveniato genai, pene veakavara. Pene vevega-ripa vega-namana eveniato genai, pene vevega-ripa. \v 8 Pene reketa geria kamonagi vega-tiligana vega-namana eveniato genai, pene vevega-tiliga; pene rapu talimara veakavara vega-namana eveniato genai, pene veni-gitakaura; pene taunilimalima vaivaira vega-namana eveniato genai, maaona maparana na pene vevai; pene taunilimalima nugagivitira vega-namana eveniato genai, pene venugagiviti e pene veakavara mavererena. \s1 Ulamagi \p \v 9 Aomi maparara e mataunataunami pio veulamagi. Rakava kalara ragai pio ririwamagira, a kala namara pio gapi-gaugaura. \v 10 Vewalakava ulamagina nakana pio gatua, taukavami kwapurakwapura ria pio venugagi-rage, a ati kwapurakwapura matotaumi arami pio vega-ragera. \v 11 Pio inagulu tiliga tiliga, ragai pene lepetimi: Veaga Palaguna na aomi pene gapi-itira, Velekou vetugunagina pio ago-veni. \v 12 Goraramaniana gauna pakunai pio verere; metau gorawalirana aorai pio vaigaoka; rapali ragai pio vega-moiraa. \v 13 Palagu gena taunilimalima geria rapu e vetavuvetavu kapurai pio veakavara. Tau polu gemi ai gewatina genai, pio gapi-ragera, e pio gitatago namanamara. \p \v 14 Gevega-rakavamina talimara pio vega-namara, atarai pio rapali, ragai pio vega-rakavara. \v 15 Gevererena talimara ria pio verere-kou, gevitivitina talimara ria maki pio vitiviti-kou. \v 16 Taukavami ria ao kwapunai pio maguli, ragai pio veveagoloka, maaomi maparara na kapulemi talimara ria pio kwapuna. Matotaumi ragai pio vevega-rage, ragai pio kila, gomi maaonekami. \p \v 17 Kala rakavara ekala-venimina talimana gena kala rakavara voina kala rakavara na ragai mapio vega-voia. Pio inagulu gitagita, pe taunilimalima maparara wailarai kala roriroriramo pio kalara. \v 18 Maino miamia gomi maparami gimami aimo nea, pere marauparana genai, taunilimalima maparara ria maino ai pio talu. \v 19 Gataku namami, gevega-rakavamina talimara geria kala rakavara voira ragai pio kala-venira, a Palagu paka pio venia, pe gena paru roe nea vou atarai pene vega-matagaia. Kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Velekou ekilana, ‘Au na roe nea vou pana vega-voira.’” \v 20 Na, “Pene eparu-venimuna talimana evitoana genai, pono gupua; pene nanu na ekalaana genai, nanu pono venia pene niu. Evetaina pono kala genai, kalova memegara ia repanai pono lapu-kaura,” pene nuga ragea. \v 21 Rakava na goi ragai pene vega-ketomu, na goi na rakava, kala namara na pono vega-ketoa. \c 13 \s1 Rova taura karora pita kamonagira \p \v 1 Taunilimalima maparara kaomani gena vevai rorirorina kapulenai pia maguli e pia kamonagi-venia. Kwalana kaomani poluna ta ati etaluna, na Palagu na evega-rugarato e rorirori iwavagina evenirato kaomaniramo getaluna. \v 2 Vovetaina gaurai kaomani geria kila erugarana e ekilagi-piatogarana talimana na Palagu na evega-rugarana talimara erugarana e ekilagi-piatogarana. Vokala pene kalaa talimana matotaunamo kala rakava talimanai evevega-agona, e evevega-metauna. \p \v 3 Vegitatago pa kaomani talimara na kala rorirori talimara ati gevega-kalirana, na ira gekala-leana talimara gevega-kalirana. Pene gomi goririwana, tipo pio talu-lekwalekwa, kaomani talimara kalira na ragai pio kali nogotina genai, kala rorirorimo pio kala. Vovetaina pio kala ia na pene vega-ragemi. \v 4 Kaomani talimara Palagu gena vetugunagi geago-venina, gomi nama pio rawali ulanana geinaguluna. Na pene gomi pio kala lea genai, pio kali kwalana ripami, kaomani gimanai veagirori kativana egapi-tagoana. Palagu na ati eveni-kawaato, na ia vetugunagina eago-venina, kepi talimara geria kala rakava voira pene venira ularana. \v 5 Gaura pakurai kaomani geria vegitatago kapulenai pita maguli e karora pita kamonagira. Ati kepi voira pia veniramo kalirana, na aorai maki taripana, kala namara pita kalara. \p \v 6 Gomi vovetainai gaurai gotakitina. Kaomani takiti goveniana, kwalana kaomani Palagu gena vetugunagi geago-venina talimara. Ira geria taim maparana vegitatago inaguluna gekalaana. \v 7 Magemi gapitore genai, pio vega-voira. Pene rogoti goro takiti genai, pio veni, moni reketa rogoti goro veni genai, pio veni; vekuparage genai, pio vekupa-rage: Venugagi-rage genai, pio venugagi-rage. \s1 Pio veulamagi, kwalana toma pekwara \p \v 8 Taukavami ta genai gemi gapitore ragai pene mia, na gapitore kwapunamo pene mia ea: Taukavami pio ulamagi vanagivanagira. Kwalana taukavana eulamagi-veniana talimana na Palagu gena rova maparana ekwalanaana kalana ekalaana. \v 9 Erovara ea: Ragai pono veopa-lema; ragai pono vagivagi; ragai pono lema; talima reketa geria rinaga ririwamagira ragai pono kala; rova reketa maki, voira maparara erova kwapuna na egapi-koukourana: “Lagamu talimana pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina.” \v 10 Ulamagi na lagana talimana ati evega-rakavaana. Gaura pakurai gau kamu iwavagina Palagu gena rova aonai ulamagi, kwalana taveulamagina pakunai, rova maparana takwalanaana. \p \v 11 Ekala pio kalaa, kwalana elagani kolemana ripami. Lagani warau pekwara, gaurai iokero maitu na. Kwalana ita vega-magulira tomana warau pekavinagi-vagi, ati vokunenai, Keriso tagapi-rageato tomana kapunai vetaina. \v 12 Pogi roli eaikina, garo gena rage pakunai. Gaura pakurai mukuna kalara ita tao-talira, maeka rapugara ita ligo-kaura, vetali talimara na vetali rapugara geligo-kaurana vetaina. \v 13 Kala namaramo ita kala, lagani ai gelakana talimara vetaira. A ragai ita velekwa kawakawa e niuniumo ragai ita vega-tiligaa, ragai ita kala kawakawa e ragai ita mata poraga, ragai ita galamagalama e ragai ita vekilagi-ketoketo. \v 14 Na ita Velekou Iesu Kerisomo ita ligoa, rapuga taligo-kaurana gelegelenai. Taunipara gena ririwa kalara rakavara kalakalara tugamagira ragai ita gapi-ragera. \c 14 \s1 Moiramoira e tiliga \p \v 1 Kamonagi ai emoirana talimana pio gapi-ragea, lewana gena tugamagi reketa gomi gemi tugamagi ria ati gelegele, na ragai pio vega-veitua e ragai pio agi-piatogaa. \v 2 Talima ta gena kamonagi kwalimunai, egani-kawakawana, ta gena kamonagi moira vetainai, ganigani kovagora, ati ramaramaramo eganina. \v 3 Egani-kawakawana talimana na araga ganiganiramo eganina talimana ragai pene kilagi-piatogaa, e araga ganiganiramo eganina talimana na maki gau maparara egani-kawakawarana talimana ragai pene vega-rakavaa, kwalana ia Palagu na warau egapi-rageato. \v 4 Goi rai, pe talima ta gena vetugunagi talimana pono agiroria? Ia gena kamonagi ai eruga-kikitalina pa eketona voo gena kamuna na vou pene kilagia. Na ia pene ruga-kikitali, kwalana Velekou na tiliga pene venia gaurai. \p \v 5 Talima taa na toma reketa evega-veaga-kamurana, taa na toma maparara gelegelemo netina. Namana, ira kwapurakwapura aorai e geria tugamagi ai pia ripa geria tugamagi rorirori. \v 6 Talima taa na toma ta evirigiana, ne ekilana, e toma veagana netina genai, votalima na vokala Velekou genai ekalaana. Egani-kawakawana talimana maki Velekou etugamagiana vou eganiganina, kwalana ia na Palagu etanikiu-veniana. E ati eramaramana talimana maki Velekou etugamagiana vou eganiganina. Ia maki Palagu etanikiuana. \v 7 Kwalana ita tamagulina aonai ati matotaura gera magulimo, pita kwarega maki ati ita matotaura geregara geramo pita kwarega. Aikina kinavagi. \v 8 Magulira tataluna genai, Velekou gena tamagulina, e pita kwarega maki, Velekou genamo pita kwarega. Gaura pakurai, tamagulina pa pita kwarega, ita Velekou gena vegata. \v 9 Keriso ekwaregato e emaguli-waito kwalana, kwarega talimara e gemagulina talimara geria Vele ai pene ago ulanana. \v 10 Gaura pakurai rakagau gaurai goi walakavamu oagiroriana? Rakagau gaurai walakavamu okilagi-piatogaana? Pono tugamagi, ita maparara Palagu gena veagirori tanukau na wailanai pita ruga-tali, veagirori pita gapia. \v 11 Isaia na etaloato vetaina, netina, \q1 “Velekou ekilana, \q1 ‘Taunatauna vagi, amagulina pakunai, \q1 tiu maparaparara au wailaku ai pia tiutiu-tali, \q1 mae maparara na Palagu pia kilagi-matagaia.’” \m \v 12 Vovetaina gaurai ita maparara gera maguli Palagu wailanai pita varavaragira. \s1 Walakavamu gena kamonagi ragai pono vega-rakavaa \p \v 13 Gaura pakurai taukavara ria matotaura ragai pita veagirori-veveni. A namana ita gera tugamagi ita vega-rorirorira, pe walakavara wailara ragai ita patapata gavura, geria kamonagina nege ketona nea. \v 14 Iesu Velekou aonai amagulina genai, maaoku maparana aripa-rorirorina, ganigani gauna kwauta ati gena rakava pa mamilona Palagu wailanai. Na pene talima taa na ganigani gauna kwauta etugamagi-rakavaana genai, voganigani gauna ia geregana genaimo taunatauna rakava pa mamilona. \v 15 Pene walakavamu ati evererena, goi na wailanai rakagau oganiana egitaana genai, pono ripa, voo ati ulamagi kalana goi na okalaana. Gemu ganigani na walakavamu gena maguli ragai pono vega-rakavaa. Keriso maki ia pakunai ekwaregato. \v 16 Gaura pakurai gemi kala rogora pio tolera, taunilimalima rorirori ragai pio venira, gemi kamonagi namara pa rakavara pia kilagira. \v 17 Kwalana gau iwavagina Palagu gena Basileia, a ati ganigani pa niuniu gaura, na kala rorirori, maino, e verere Veaga Palaguna gena maguli aonai. \v 18 Rai ekala aorai Keriso vetugunagina pene ago-veni talimana, Palagu na pene verere-agia, e taunilimalima na maki pia vega-taunataunaa. \p \v 19 Gaura pakurai maparara ita tiliga, maino vega-walana e gera kamonagi vega-tupuna inagulura ita kalara. \v 20 Ganigani galamarai Palagu gena inagulu ragai pio vega-rakavaa. Taunatauna, ganigani maparara nama e vealeva Palagu wailanai, na pene goi na ganigani ta oganiana aonai, talima ta aona ovega-metauana, ne gena kamonagi na pene keto, voia ne ati nama. \v 21 Gaura pakurai namana, ragai pono ramarama, e vine nanuna ragai pono niu, e walakavamu vega-vekwakunagina kalana ta ragai pono kalaa. Kwalana walakavamu ta noovega-vekwakunagiana, nee kala rakavana nea. \p \v 22 Rakagau okamonagiana, ne goi e Palagu vekarawami aimo pene mia. (Na walakava reketa ragai pono ririwamagira, goi na rakagau okamonagiana gauna pia gapi-ragea,) kwalana aonai rakagau egapi-rageana gauna na aona ati evega-metau-waiana talimana pene verere. \v 23 Pene talima ta voo rakagau egapi-rageana gauna maaovoaovona na pene gania genai, ia matotauna pene vevega-metau kwalana ia ati makamonagina na eganiana. E ati kamonagi genana gevogomaina gaura maparara kala rakava gaura. \c 15 \s1 Keriso pita kulua \p \v 1 Ita kwalimu talimara na moira talimara geria keto ai pita veakavara, a ati matotauramo navugara pita vetovo. \v 2 Ita kwapurakwapura taukavara navugara pita tovora, pe nama pia gapia, e geria kamonagi pita vega-tiligara. \v 3 Kwalana Keriso maki matotauna navugana ati etovoato, na Puka Veaga aonai etaloato gelegelenai, ekilana, “Vegolo kilara metaura goi, Palagu, atamu ai gekilagirato, au ataku ai pegema ketokau.” \v 4 Kunenai kila maparara Palagu gena Pukai getalorato, ita pia vega-ripara ulanana getalorato. Kwalana ita vogetalorato kilarana vaigaoka e vevega-tiliga pita gapia, ne wailai Palagu gena Basileia pita raramania. \v 5 Vaigaoka e vevega-tiliga Palagu na eveveni-agirana. Ia na gomi vekarawami ai ao kwapunai pene vega-walaa Keriso Iesu gokala-tovotovoana aonai. \v 6 Pe ao kwapunai e karo kwapunai gera Velekou Iesu Keriso Tamana Palagu pio vega-ragea. \p \v 7 Kwapurakwapura mataukavami ria pio veaonama e pio vegapi-rage, Keriso na eao-namamito e egapi-ragemito vetaina. Vovetaina pio kala, Palagu pio vega-rage-namanamaa. \v 8 Pio tugamagi: Keriso Iuda talimara geria vetugunagi taunai eagoto, Palagu gena veraramani vega-taunatauna na, e Palagu gena kilagavu kilara, tenera (Aperaamo, Isaako, e Iakobo) ekilagavu-venirato kilara vega-gugulura ulanana. \v 9 E ati Iuda talimara na maki Palagu pia vega-ragea gena venugagiviti pakunai. Puka Veaga etaloato gelegelenai, \q1 “Gaura pakurai ati Iuda talimara nuganugarai \q1 au na goi pana vega-ragemu; \q1 rapali marira pana mari, \q1 goi aramu pana vega-namaa.” \m \v 10 Maekilana, \q1 “Ati Iuda talimami o, \q1 ia gena pete talimara ria ioverere-kou.” \m \v 11 Maekilana, \q1 “Gomi ati Iuda talimami, \q1 Velekou iovega-ragea, \q1 e gomi taunilimalima maparaparami, \q1 mari ai ia iovega-ragea.” \m \v 12 E Isaia maekilana, \q1 “Iese natuna ta pene tupu, \q1 gena pete talimana ta pene kuliiti, \q1 tanopara maparana pene gita-tagoa; \q1 ati Iuda talimara ia genai pia veraramani.” \p \v 13 Raramani Palagu genana evogomaina. Ia na verere e maino na pene vega-vonuvonu-ragemi genai gokamonagina aonai. Pe voanana Veaga Palaguna tiavuna na gemi veraramani pene vega-kamu iwavagia. \s1 Paulo, ati Iuda taura geria venekagatu. \p \v 14 Walakavaku maparami, au pama ripa-rorirori, gomi ne nama na govonuvonu-rageto, goripa-namanamato, e mataukavami kwapurakwapura ria pio vevega-ripa veveni maki gelegele. \v 15 Na kila matara reketa gomi patalo-venimi genai, reketa pakilagi-metaura, voo gomi noo pavara-waimi. Vovetaina akalana, kwalana Palagu gena vega-nama rauparanai einagulu evenikuto. \v 16 Ekeakuto, Keriso Iesu gena vetugunagi talimanai pana ago, ati Iuda talimara nuganugarai Rupu Veaga velera geria inagulu pana kalaa, Palagu gena Vali Namana pana vopatagia. Ne voanana ati Iuda talimara maki Palagu na pene gapi-ragera vega-nama gaurai pia ago. E Veaga Palaguna na pene vega-veagara. \p \v 17 Gaura pakurai Keriso Iesu gena maguli aonai aveagina, Palagu gena vetugunagi aago-veniana aonai. \v 18 Rakagau poluna ta kilana au na ati pana kalaa, na rakagau au na akilagiato e akalagiato gaurana, rakagau Keriso na au gekuna ekalaato, ne ati Iuda talimara na Palagu gema kamonagi-veniato, voiamo pana kilagia. \v 19 Geku vopata e inagulu Veaga Palaguna gena tiavu na vegailia kamura e kala irau vagira na evega-matagairawai. Vovetainai Ierusalema na agegelagito, aagoto pene ago Ilirikam tanona, Keriso gena Vali Namana maparana akilagi-matagai-gitakauato. \v 20 Au geku ririwa kamuna vanagivanagi, Keriso rogoti gere ripaa kapurana pana ago, Vali Namana pana vopatagia. Kwalana ati aririwato, talima taa na inagulu evega-rugaato kapunai mapana veinagulu. \v 21 Na geku ririwa Puka Veaga aonai etaloato vetaina pana kala, netina, \q1 “Ia valina ati gevararato talimara na pia gitaa, \q1 e valina ati gekamonagiato talimara na pia ripaa.” \p \v 22 Vovetainai toma vogo ana wati natina, na ama verauleana. \s1 Paulo na Roma pene gitaa navugana etovoato. \p \v 23 Na ewagumona enai au ati geku inagulu kapuna ta, e rigolo vogo warau pege vanagi aorai, au geku ririwa kamuna pana wati-laka-gitami, \v 24 na atugamagina, Spein ai pana ago genai, pana wati-gitami vou. Neanana pana vanagi genai, atugamagina, pana wati-raka-gitami, gomi ria kiata pita talu-tago vou. Voia mulinai aririwana, gomi na pio veakavaku geku lakalaka pana ago-venia aonai. \v 25 Ewagumona Ierusalemai ana ago vou, Palagu gena taunilimalima veagara ana veakavara ulanana. \v 26 Kwalana Makedonia e Akaia talimara aora mavererera na Ierusalemai ati geria e ati garia talimara Palagu gena taunilimalima veagara nuganugarai getaluna geria moni getao-kouto. \v 27 Ira mavererera na geria moni getao-kouto, voo Iuda talimara geria gapitore ira geriai gevega-voiana. Kwalana pene ati Iuda talimara Iuda talimara geria nama palagu kavanai gaura gerawalirana genai, ira tauniparara kavarai rinagara maki Iuda talimara ria pia veware-veveni. Kwalana mageria gapitore Iuda talimara geriai pakunai. \v 28 Pe einagulu pana vega-aikia, e pana ripa-rorirori emoni talimara taunataunara na pia rawalia mulinai vou, Spein ai pana ago, e gomi maki pana wati-laka-gitami geku lakalaka aonai. \v 29 Au ripaku gomi gemi ai pana wati aonai, Keriso gena vevega-nama kamu iwavagina pana wati-agia gomi gemi. \p \v 30 Tarigavu, gera Velekou Iesu Keriso aranai e Veaga Palaguna gena ulamagi, ita atarai etaoana ulamagina pakunai, au gomi avega-nagimina: Au geku vekwalavi ai pio veakavaku, ataku ai pio rapali Palagu genai. \v 31 Pio rapali, pe Palagu na Iudea aonai Keriso ati gevega-taunataunaana talimara gimara na pene vega-maguliku, e vowareware gauna Ierusalemai Palagu gena taunilimalima veagara na pia gapi-ragea mavererera na. \v 32 Pe Palagu gena ririwa gelegelenai gomi gemi ai maverereku pana wati, e maparara pita vevega-kwalimu. \v 33 Maino Palaguna gomi maparami lagami ai pene talu. Amen. \c 16 \s1 Paulo gena vevega-nama kilara \p \v 1 Avega-ripamina, ita walawalara Foipe pene wati. Ia ekalesia gena vetugunagi vavinena ta Kenkrea rupuna aonai. \v 2 Anogimina, Velekou aranai pio gapi-ragea, ekalesia pa veaga talimara gogapi-ragerana rauparara taunataunarai. E magena ririwa gaura gomi gemi ai genai, pio venia. Kwalana ia gena veveakava maki kamu iwavagi taunilimalima vogo geriai. Au maki eveakava-kamu-iwavagikuto. \p \v 3 Prisila e Akwila au geku vega-nama pio venira. Ira tauria ruala au ria inagulu kwapunamo gakalaana Keriso Iesu gena inagulu aonai. \v 4 Ira tauria ruala au galamaku ai roli gevagi-kwaregarato. Au e tanopara irauirau ai getaluna ekalesiara gema verere kamu iwavagi ira tauria ruala geriai. \v 5 Ira geria numai getanu-kouna ekalesiara maki pio vega-namara. \p Au gataku namana Epenetas au geku vega-nama pio venia. Ia Keriso mulinai elaka-kuneto Asia tanoparana aonai. \p \v 6 Maria au geku vevega-nama pio venia. Ia gomi pakumi ai evekwalavi-rakavato. \p \v 7 Au gataku Andronikas e Tiunias au geku vega-nama pio venira. Ira au ria gatipura-kouto. Apostolo maparara nuganugarai ira tauria ruala gerevagi, e ira Keriso gena maguli aonai gelakatoga-kuneto, mulirai vou au ama laka-togato. \p \v 8 Ampliatas au geku vega-nama pio venia. Velekou gena maguli aonai ia au gataku taunatauna. \p \v 9 Urebanas au geku vega-nama pio venia. Ia ita ria tainagulu-kouna talimana Keriso gena maguli aonai. Au gataku namana Stakis au geku vega-nama pio venia. \p \v 10 Apeles au geku vega-nama pio venia. Ia taunatauna vagi Keriso gena maguli aonai eruga-gaugauna. \p Aristobulas gena numa talimara maparara geku vega-nama pio venira. \p \v 11 Au gataku Herodion geku vega-nama pio venia. \p Narakisa gena numa talimara maparara Velekou gena golea talimara geku vega-nama pio venira. \p \v 12 Trifena e Trifosa au geku vega-nama pio venira. Ne vavine Velekou gena geinagulu-vekwalavina. \p Au walawalaku namana Peresi geku vega-nama pio venia. Ne vavine maki Velekou gena evekwalavina. \p \v 13 Rufas matinana goti au geku vega-nama pio venira. Rufas Velekou na evirigiato gena vetugunagi taunai pene ago, tinana au na atinaato. \p \v 14 Asinikritas, Flegon, Hemes, Patrobas, Hemas e walakava reketa ira ria getaluna nea geku vega-nama pio venira. \p \v 15 Filologas, Tiulia, Nereus mawalawalana, e Olimpas, e Palagu gena talima veagara ira ria getaluna maparara geku vega-nama pio venira. \p \v 16 Mataukavami kwapurakwapura vewalakava vevelavuna na pio vega-namara \p Keriso gena ekalesia maparara na gemi vega-nama pege tugua. \s1 Vevega-nagi reketa \p \v 17 Walakavaku maparami, avega-nagimina, pio vegita-tago, veware-kavaluga kalara gekalarana talimara e gomi gemi kamonagi gepatapata-gavurana, ati gomi na gogapirato vevega-ripara na. Ne talima lagarai ragai vagi pio laka-kavi. \v 18 Kwalana netalima ne ati ita gera Velekou Keriso gena vetugunagi geago-veniana, a ira tauniparara geria ririwa kalara gekalarana. Ira geria kila merigamerigara na e geria kila vega-nama vega-nama na ati aonekara talimara geria tugamagi geopa-learana. \v 19 Taunilimalima vogo na gomi gemi vegapi-rage valina warau gekamonagiato. Gaura pakurai au geku verere iwavagi gomi gemi ai. Na au aririwana, kala namara pio ripa-namanamara, kala rakavara ragaina vagi pio kalara. \v 20 Maino Palaguna na lagani kianamo roe nea Satani gomi gagemi kapulerai pene pana minaminaa. \p Ita gera Velekou Iesu gena vega-nama gomi atami ai pene mia. \p \v 21 Timoteo, au goti gamaguli-kouna taukavaku inagulu ai, e au gataku Lusias, Tieisan e Sosipata na gemi vega-nama kilara pege tugura. \p \v 22 Au, Tetias, Paulo gena kila epepai pataloa tauku na maki Velekou aranai geku vega-nama atugu-watiana. \p \v 23 Gaius na gemi vevega-nama kilara petugu. Au ia na egita-tagokuna gena numai, e ekalesia talimara maparara enai getanu-kouna. \p Erastas, esiti gena moni egita-tagoana talimana, e ita walakavara Kwatas na gemi vega-nama pege tugua. \p [ \v 24 Ita gera Velekou Iesu Keriso gena nama e vetuga iwavagina gomi atami ai pene mia.] \s1 Palagu vega-rageana kilara \p \v 25 Palagu ita vega-namaa, kwalana ia na gomi gemi kamonagi pevega-tiligara au geku Vali Namana, Iesu Keriso avopatagiana valina, genana. Evali e rauvagi-vegata emia-veavugawai valina pema matagai. \v 26 Ewagumona voira talu-vanagivanagi Palaguna gena kila gelegelenai peroveta taura geria talotalo na gema vega-matagairana, tama riparana. Ekala ema walato ganina tanopara maparara na ia pia vega-taunataunaa e pia kamonagi-venia ulanana. \v 27 Aoneka Palaguna geregana kwanilova ita vega-ragea Iesu Keriso pakunai. Ia maekana ralemana iwavagina pene mia-vanagivanagi. Amen.