\id REV - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h VEVEGA-MATAGAI \toc1 Vevega-matagai \toc2 Vevega-matagai \toc3 Vev \mt1 VEVEGA-MATAGAI \imt1 Vevega-matagai vega-matagaina kilara \ip Apokalipsis (vevega-matagai) Grik karonai ganina ta “vevega-matagai”. Epuka Ioane na etaloato ekalesia goleara taulatoi kwapuna (7) e Iesu gevega-taunataunaana talimara tanopara maparanai getaluna talimara geria. \ip Ioane na evevega-matagai pukana mou ta arana Patmos ai gevega-tipuraato aonai etaloato. Epuka rigolo 90 pa 96 vekarawarai etaloato, Iesu ekwaregato mulinai. \ip Golea kamura eVevega-matagai pukana aonai tenu 1:19; 21:5. \ip Iesu na Ioane evaikilaato, epuka etaloato kwalana, Iesu gena ririwa rakagau wailai roli gewalana gaura taunilimalima na pia ripara. \ip Epuka Ioane na etaloato kwalana reketa: \io1 1) Keriso Iesu Velekou gena inagulu irauiraura kwapurakwapura pene vega-matagaira ulanana gaurai; \io1 2) Asia Keinai (Asia Minor) ekalesia goleara taulatoi kwapuna pene vaikilara, e pene launagira, e gekala-rakavawai gaura pene gavutinara ulanana; \io1 3) Genese ai vevega-maguli navugana Palagu na ekilagiato gauna ikana pene taunatauna e pene vetao-rorirori pene vega-matagai namanamaa ulanana. \iot Ioane na eVevega-matagai pukana evetaina ewareato: \io1 1. Keriso Palagu na ralema iwavagina eveniato valina \ior (tenu 1:1-20)\ior* \io1 2. Keriso vetugunagi inagulura ewagumona ekalarana \ior (tenu 2:1–3:22)\ior* \io1 3. Keriso gena kwalimu valina \ior (tenu 4:1–22:21)\ior* \c 1 \s1 Ioane gena mata-vanagi kilara \p \v 1 Etalotalo ea Iesu Keriso genai Palagu na rakagau evega-matagaiato kilana. Palagu na eveniato, kwalana eririwato, Iesu na vetugunagi talimara roli kianamo gewalana gaura pene vega-ripara ularana. Keriso na aneru etuguato, gena vetugunagi talimana Ioane evega-ripaato. \v 2 Ioane na Palagu gena kila e Iesu Keriso gena varavara egitarato gaura maparara evaravaragirato. \v 3 Eperoveta kilara pene agira talimana pene verere, e eperoveta kilara, Ioane na etalorato, pia kamonagira e pia kwalanara talimara maki pia verere. Kwalana egaura maparara pia wala laganina warauna pevekavi-vagi. \s1 Ioane gena vevega-nama kilana ekalesia goleara taulatoi kwapuna geria \p \v 4 Au Ioane, Asia tanoparanai ekalesia goleami taulatoi kwapuna atalo-venimina: Vega-nama iwavagina e maino gomi gemi ai pene mia. Vovega-nama iwavagina e maino emiana, emiato, e pene vogomai Palagu genana evogomaina, e palagu taulatoi kwapuna Palagu gena terona wailanai gerugana geriana evogomaina, \v 5 e Iesu Keriso genana evogomaina. Ia Palagu gena kila evega-taunataunaana e evega-matagaiana maveraramanina. Ia malita melona kwaregana ekuliiti-waito, e ia tanopara velera maparara geria Vele. \p Ia na eulamagirana e gera rakava ralana na eguligi-piatogarato, \v 6 ne Palagu gena Basileia goleana talimarai evega-agorato, e Rupu Veaga velerai evega-agorato, ia Tamana e gena Palagu vetugunagina pita kalaa ulanana. Ia genai ralema iwavagina e tiavu pene mia-vanagivanagi! Amen. \p \v 7 Iogitaa, ia iloa aonana evogomaina, mata maparara na pia gitaa, gekwanuato talimara na maki. E tanopara talimara maparara ia pakunai pia tagi-rakava. Voo taunatauna. Amen. \p \v 8 Velekou Palagu ekilana, “Au Alefa e Omega, (tovotovona e ikana), amagulina, amagulito, e mapana vogomai, Tiavu Goloka Iwa Palaguna.” \s1 Keriso Ioane genai evevega-matagaito \p \v 9 Au Ioane, gomi walakavami e Velekou gena inagulu takala-koukouana talimaku. Au gomi ria Iesu aonai tavitiviti-koukouna, e Palagu gena Basileia aonai tatalu-koukouna, e metau aorai tavaigaokana e taruga-gaugauna. Au Palagu gena kila avopatagiana e Iesu valina kilara avega-taunataunarana e akilagi-matagairana galamanai, Patmos mounai geve tao-rakakwanikuto. \v 10 Velekou gena tomai Palagu Palaguna na eporogikuto, aonai muliku ai karo kamuna ta novilivili kuluna vetaina akamonagiato. \v 11 Vokaro evetaina ekilato: “Rakagau pono gitara gaura pukai pono talo-vanagira, nee ekalesia goleara taulatoi kwapuna geriai pono tugu-agora: Epeso, Smena, Pegamo, Taiatira, Sadis, Filadelfia, e Laodisia geria.” \p \v 12 Aruga-kuleto, rai na au evaikilakuto ana gitaa ulanana, ne au na kolo na lamepa taokaura gekalarato gaura taulatoi kwapuna agitarato. \v 13 Volamepa taokaura gaura vekarawarai talima ta no Taunilimalima Natuna vetaina, gena rapuga moga lokiloki kevena everigoto neamo gagena ganapanai, e kopana kolo peletana na epinu-gegelagiato. \v 14 Ia repana e guina kulokulo vulu vetaina, noowane tinoo kulo garogaro, e matana noowane kalova molena egala-pitipitiawai vetaina. \v 15 Ia gagena ganapana auri polapolara kalovana gekapurana, ne gekala-gitavenirana gevekemelena vetaina. E karona rawapara egalugaluana aonai akura gevuapouna kulura vetaira. \v 16 Ia gimana alo ripanai mitiu taulatoi kwapuna egapirato, e pokana na vetali kativana matana kava ruala mata gogela evegoto-atito. Ia wailana gitagitana garogota kilipaaluna, garo eralana maekana vetaina. \p \v 17 Au na agitato aonai, gagena kwalanai aketo-talito noowane kwarega talimana ta. Ne ia gimana aloripana au ataku ai etao-kauato, ne ekilato, “Ragai ono kali! Au tovotovona e ikana. \v 18 Au amagulina. A kwaregato, na ewagumona au pana maguli vanagivanagi. E Kwarega e kwarega talimara avuavura rakavara getaluna Kapuna (pa Hades) tavirina au geku ai. \v 19 Vovetaina gaurai ogitarana gaura maparara pono talo-vanagira, ewagumona gemagulina gaura e wailai pia wala gaura. \v 20 E mitiu taulatoi kwapuna au gimaku aloripanai pogitara e lamepa taokaura gaura kolo na gekalarato taulatoi kwapuna ganina veavugana ea: Mitiu taulatoi kwapuna e ekalesia goleara taulatoi kwapuna geria aneru. Kolo na lamepa taokaura gekalarato gaura e ekalesia goleara taulatoi kwapuna.” \c 2 \s1 Vevega-ripa kilana Epeso ai ekalesia goleana gena \p \v 1 “Epeso ai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p Gimana alo ripanai mitiu taulatoi kwapuna egapi-tagorana e kolo na lamepa taokaura gekalarato gaura taulatoi kwapuna vekarawarai elakavona talimana gena kila gaura ea. \v 2 Goi gemu kala namara, gemu inagulu aorai gemu vekwalavi e gemu vaigaoka au ripaku. E au ripaku, talima rakavara goina ati pono gapi-ragera, e ati apostolo talimara, na matotaura apostolo talimarai gevevega-agona talimara, maki goi na okalatovorato, ne oriparato ira opakau talimara. \v 3 Au araku galamanai metau orawalito, na ovaigaokato e okwalimuto, kiatavagi ati omoirato. \p \v 4 Na egau kwatunamo gemu ai ati aririwaana: Tovotovonai gemu ulamagi iwavagina au geku ai otaoawai, gauna oraokwaniato. \v 5 Pono tugamagi-waikule, goi na raka ogapirage-tiwakuto, na poketo aonai ariginai pove kwara nea! Gemu rakava aonana pono vetugamagi-waikule, pe tovotovonai okalarawai kalaramo pono kalara. Pene ati pono vetugamagi-waikule ati pono laka-waikule genai, au pana wati, gemu lamepa vega-rugakauna gauna kapunana pana gapi-vagia. \v 6 Na goi gemu nama Nikolaita talimara geria kala rakavara ati oririwarana. Vokalara au na maki ati aririwarana. \p \v 7 Mategana talimana na Veaga Palaguna na ekalesia goleana rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira. Pene kwalimu talimana au na rorirori pana venia, ia maguli gautupuna, Palagu gena paradaiso ai etupuna gauna, vuana pene gania.” \s1 Vevega-ripa kilana Smenai Ekalesia goleana gena \p \v 8 Smenai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p “Tovotovona e ikana, e ekwaregato ne maemaguli-waito talimana gena kila ea: \v 9 Goi metau e vitiviti orawalina au ripaku, e ati gemu e ati gamu maki au ripaku. Na taunatauna vagi goi rinaga vovogo talimamu. Neira matotaura gevekilagina Iuda talimara negetina talimara goi atamu ai kila rakavara gekilagirana kilara au ripaku. Ira ati Iuda talimara taunatauna, a ira Satani gena golea talimara. \v 10 Wailai vitiviti reketa roli orawalirana, na vovitiviti kalira na ragai pono kali. Pono gitaa, gomi reketa Tiapolo na pene kalatovomi, pe tipurai pene taomi, ne vonai toma gagalana (10) viti pio vua. Vonai maki lewana pono kwarega, na gemu veraramani au geku ai pene mia. Vovetaina pono kala genai, maguli kraonna pana venimu. \p \v 11 Mategana talimana na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira. Pene kwalimu talimana kwarega vega-rualana na ati pene vega-rakavaa.” \s1 Vevega-ripa kilana Pegamo ai ekalesia goleana gena \p \v 12 “Pegamo ai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p Gena vetali kativana matana kavaruala mamatara talimana gena kila ea: \v 13 Au ripaku goi ariginai otaluna. Goi Satani gena vele tanukauna evega-ruga-taliato vanuganai otaluna. Na goi na au araku mataunataunamu na okwalanaana, gemu kamonagi au geku ai maki ati vagi oraka-kwaniato. Antipas gomi gemi vanuga kamuna aonai gevagi-kwaregaato tomanai maki, goi gemu kamonagi ati oraokwaniato. Antipas maveraramanina na au valiku evega-taunataunaawai e evaravaragiawai. Satani ne gomi gemi vanuga kamuna aonai etaluna. \v 14 Na gau reketa goi gemu ai nea au na ati aririwarana. Talima reketa goi lagamu ai nea Balaama gena vevega-ripa kalara roe nege kwalanarana. Balaama na vevega-ripa rakavara Balaka eveniato gaurai, Isaraela talimara evailearato, gaurai rakava gekalaato, kaivakuku gevenirato ramaramara geganirato e mata-poraga kalara gekalarawai. \v 15 Voia vetaina goi lagamu ai talima reketa nea maki Nikolaita goleana talimara geria vevega-ripa opakaura kalara gekwalanarana. \v 16 Iovetugamagiwai! Pene aikina genai, au goi gemu ai veleke-vagi pana wati, ne vetali kativana au muruku ai gaunana pana wati vevagi-venira. \p \v 17 Mategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleana rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira. Pene kwalimu talimana, au na mana pana venia. Emana ewagumona e veavuga. E ia au na vatu kulokulona ta pana venia. Vovatu kulokulona atanai ara valiguna ta etaloato, voo taa ati pene ripa, pene gapia talimana namo pene ripaa.” \s1 Vevega-ripa kilana Taiatirai ekalesia goleana gena \p \v 18 “Taiatirai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p Palagu Natuna, matana noo kalova molemolera egala-pitipitirana, gagena ganapara auri polapolara kalovana gekapurana, ne gekala-gitakaurana aonai gevekemelena vetaina, gena kila ea. \v 19 Gemu inagulu, gemu ulamagi e kamonagi, gemu vetugunagi ago-venina e vaigaoka, e ewagumona gemu inagulu okalaana kamu vagi, tovotovonai okalarawai gaura ovanagirana. Voira maparara agita-mairana, pe ripaku. \p \v 20 Na gau kwapuna goi gemu ai nea ativagi aririwaana. Goi Iesebel, matotauna evekilagina peroveta garena netina nea, goi na ogapi-rageana. Negare gena vevega-ripa na au geku vetugunagi talimara gemata-poragana e kaivakuku gevenirana ramaramara geganirana. \v 21 Au na ia gena taim aveniato, vomata-poraga kalarana pene vetugamagiwai ulanana. Na ativagi eririwana pene vetugamagiwai. \v 22 Gaura pakurai ia genogeno kapunai pana pia kaua, vonai viti pene vevua. Ia goti veopa-lema kalara gekalana talimara maki ia ria vitiviti kamuna pia mamilagi-koua. Pene ira Iesebel gena veopa-lema kalarana ati pia vetugamagiwai genai, vovitiviti pia vuaa. \v 23 Ia natuna maki au na pana vagi-kwaregara. Ne voanana ekalesia goleara maparara pia ripa, au taunilimalima nugara garakaura e geria tugamagi ariparana talimaku. E gomi kwapurakwapura maki gemi kala gelegelerai voimi pana venimi. \p \v 24 Gomi Taiatirai ekalesia reketa Iesebel gena vevega-ripa rakavara ati gokwalanarana e Satani gena aoneka veavugara, ropura gekilagirana, ati goriparana. Gomi ne avaikila-taunataunamina, gemi ai metau ta vagi ati pana tao-kaua. \v 25 Gau kamuna, gemi ai nee rakagau nea pio gapi-gaugaura pene agoa, au pana vogomai. \p \v 26 Pene kwalimu e au geku ririwa pene kwalanaa pene ago ikana pene verawalia talimana, au na rorirori pana venia tanopara petera pene kune-agira. \v 27 Ia na tanopara petera auri tokina na pene vaira matiavu kamuna ria, noo gulo vetaira pene kwari kolukolura. Au na ia tiavu pana venia, Tamaku genana tiavu agapiato gelegelena. \v 28 E ia au na mitiu lagani pana venia, (votiavu vegailiana). \v 29 Mategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.” \c 3 \s1 Vevega-ripa kilana Sadis ai ekalesia goleana gena \p \v 1 “Sadis ai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p Palagu Palaguna taulatoi kwapuna ia genai getaluna e mitiu taulatoi kwapuna (7) egapi-tagorana talimana gena kila ea: Goi na inagulu okalarana au ripaku. Taunilimalima na goi gekilagimuna, gekilana, ‘Nee ekalesia magulina’ negetina, na taunatauna na goi kwaregamu. \v 2 Ono kero, gemu ai kamonagi magulina kianamo gauna roli ekwarega-vagina gauna nea ono vega-tiligaa. Kwalana au na goi gemu inagulu arawaliato ati rorirori au geku Palagu wailanai. \v 3 Vovetaina gaurai Vali Namana gokamonagiato e gogapi-ragerato gauna pio tugamagia e pio kwalanaa, pe gemi rakava geriana iovetugamagiwai. Pene ati pono kero genai, au goi gemu ai noowane lema talimana ta vetaina pana wati. Pe arigi taim ai pana wati-kwara, voia kiata vagi ati pono ripaa. \p \v 4 Na goi gemu talima reketa Sadis ai nea, geria rapuga kiatavagi maki ati gevega-milorato. Ira ne au ria paia loulou rapuga kulokulora paia ligo kwalana ira geria kala rorirori gaurana. \v 5 Pene kwalimu talimana ira vetaira rapuga kulokulorana pana vega-rapugaa. Au na ia arana maguli pukana na ati pana limu-vagia, a au Tamaku magena aneru ria wailarai ia arana pana kilagi-matagaia. \p \v 6 Mategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.” \s1 Vevega-ripa kilana Filadelfiai ekalesia goleana gena \p \v 7 “Filadelfiai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p Davida gena taviri, (vevega-maguli tavirina), egapi-tagoana talimana, talima veagana e taunatauna vagi. Ia na rakagau pene kala-pakaa, talima taana ati mapene kana-gavua ripa, e pene kana-gavua gauna taa na ati gelegele mapene kala-pakaa ripa. Etalima gena kila evetaina: \v 8 Goi gemu inagulu okalarana au ripaku. Ono poe-ago, wailamu ono gitaa, goi wailamu ai vanagi pakala-pakaa, talima taa ati gena tiavu mapene kana-gavua. Au ripaku goi gemu kwalimu ati kamu kiana, na au geku kila ogapi-gaugauato, e au araku maki ati okilagi-veavugaato. \v 9 Pono gitaa, nee Satani gena rupu talimara matotaura gevekilagina Iuda talimara negetina, na ira ati Iuda talimara. Ira ne au na pana wati-agira, goi gagemu kwalanai pia wati-tiutali. Pe pia ripa rorirori, au na goi aulamagimuna. \v 10 Goi au geku vevega-nagi kilara okwalanarato e ovaigaokato gaurai tanoparai vekalatovo laganina pene kwara genai, goi pana gitatago-namanamamu. Vovekalatovona etanopara atanai getaluna talimara maparara pana kalatovora. \v 11 Au roli awatina. Rakagau ogapiato gauna nea pono gapi-gaugaua, pe talima taa na gemu kraon gemu kwalimu gavuna, ragai pene vaia. \v 12 Pene kwalimu talimana au Tamaku gena Rupu Veagana ruguna talimanai pana vega-agoa. Vokapu ativagi mapene raokwania. Au na ia genai au geku Palagu arana e au geku Palagu gena vanuga kamuna pa siti arana pana taloa. Ierusalema valiguna au geku Palagu gena siti, esiti e kupa na au Tamaku genana pene mairigo. Au araku valiguna maki ia genai pana taloa. \p \v 13 Mategana talimana Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.” \s1 Vevega-ripa kilana Laodisia ekalesia goleana gena \p \v 14 “Laodisiai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: \p Kila taunatauna vagina ekilagiana talimana arana Amen genana ewatina. Ia magena veraramani e Palagu gena kila evega-taunatauna vagiana e ekilagi-matagaiana talimana, e Palagu na ekalarato gaura maparara genana gevogomaito talimana gena kila ea: \v 15 Goi gemu inagulu okalarana au ripaku. Au ripaku, goi ati palapala e ati tiavu. Au geku ririwa kwapunamo goi poro palapalamo pa poro tiavumo! \v 16 Na goi tiavutiavu, ati tiavumo pa ati palapalamo. Vovetaina gaurai goi au pokaku na pana kainiu-piatogamu. \v 17 Goi okilana, ‘Au geku rinaga vogo iwavagi, geku e gaku vogo galagala vagi patao-koura, pe au gelegele, gau ta ati atugamagiana.’ Na goi ati oripa-rorirorina goi rakavamu keikei mavetugamu, gamaka-koko e, mata-kele ati rapugamu, kovagomu. \v 18 Au na goi agavutinamuna, avaikilamuna, au geku ai kolo pono voi. Kwalana au na kolo kalovana erereato, pe momora maparara gevealevato. Pe au geku ai ekolo pono voia genai, pono verinaga. E rapuga kulokulo maki pono voi, pe pono verapuga, tauniparamu kovagona nugaragena pono kou-gavua. E mata mulamulana maki pono voia, pe matamu pono mulamulara, pe pono poepoe. \v 19 Au na aulamagirana talimara avaikila-gaokarana e atoto-rorirorirana. Vovetaina gaurai gemu maguli e kala pono tugamagi-namanamara, pe pono vetugamagiwai e pono laka-waikule. \p \v 20 Ono kamonagi! Au vanagi ai arugana akoekoena. Pene talima taa na au karoku pene kamonagia, ne vanagi pene kala-pakaa genai, au pana laka-toga, ia goti paia ganigani e ia maki au goti paia ganigani. \v 21 Pene kwalimu talimana au na rorirori pana venia, au goti geku teronai paia tanu. Au vetaiku, au akwalimuto gaurai Tamaku gena teronai Tamaku goti gatanuna. \p \v 22 Mategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.” \c 4 \s1 Palagu gena terona kupai \p \v 1 Eia mulinai au apoe-agoto, vanagi vekala-paka kupa vanuganai agitaato. Ne karo ta noowane kipi kuluna, tovotovonai akamonagiato karona voa ekilato, “Eanana ono mairage, pe eia mulinai rakagau roli gewalana gaura anama vega-gitamu.” \v 2 Ati lovana Veaga Palaguna na eporogikuto, ne wailaku ai talima ta kupa teronanai etanu-tagowai agitaato. \v 3 Voteronai etanu-tagowai talimana gitagitana no vatu arana iaspa evekemelena ralemana vetaina, e vatu kalovakalovana arana kanelia ralemana vetaina, ralemana irau vagi. Voterona kevau na egegelagiato. Vokevau gitagitana noowane emeral vatuna. \v 4 Voterona voo terona gagala ruala vativati (24) na getao-gegelagiato. Voterona gagala ruala vativati ai vegitatago talimara kamura kwapurakwapura getanuto. Ira maparara rapuga kulokuloramo geligoto, e ira kwapurakwapura reparai kraon, kolona gekalarato, gaura gekalarato. \v 5 Voterona na rama ekeuleawai, karo kamura e gaita erakawai. Voterona wailanai lamepa taulatoi kwapuna gegalawai. Volamepa gegalawai gaura voo Palagu palaguna taulatoi kwapuna. \v 6 E voterona wailanai maki rawapara ekawalagiana, neka wainawaina vetaina. \p Maguli gaura vativati (4) nugana tumakenai, voterona geruga-gegelagiato. Ira wailara e mulira matara vogovagi. \v 7 Vomaguli gauna kunena noowane liona, vega-rualana gauna noowane polomakau maruna, vega-toitoi na wailana taunilimalima vetaina, e vega-vativatina noowane gamoga vetaina. \v 8 Emaguli gaura e kwapurakwapura vanera taula toitoira e evanera e maparara matanamo gevonuto vanera aora kavara gaura maki matamo. Ira vanagivanagi pogi e lagani ati geagalagina, ekila e ati gevega-ikaana, gekilana: \q1 “Veaga, veaga, veaga, \q1 Velekou, Palagu talutalu, ia veaga, \q1 kunenai etaluwai, \q1 ewagomona maki etaluna, \q1 e mapene vogomai!” \p \v 9 E teronai etanu-tagowai talimana maguli etalu-vanagivanagina. E maguli gaura na voteronai etanu-tagowai talimana gevega-rageawai, e mavenugagi-ragerana gealiruputali-veniawai, e getanikiu-veniawai gaurai, \v 10 vovegitatago talimara kamura gagala ruala e vativati (24) voteronai etanuna talimana wailanai gevetiu-taliwai. Ne emaguli vanagivanagina talimana gealiruputali-veniawai. Geria kraon maki ia wailanai getao-talirawai, nee gekilawai, \q1 \v 11 “Ai gema Velekou e ai gema Palagu, \q1 goi goloka iwa kekere ravuravu, \q1 gaurai taunilimalima e maguli gaura \q1 maparara na goi pia vega-ragemu, \q1 pia nugagi-ragemu \q1 e tiavu maki maparana goi gemu, \q1 Kwalana gau maparara goi na okalarato, \q1 e goi gemu ririwaimo okalarato \q1 e ewagumona gemiana.” \c 5 \s1 Mamoe Natuna e talotalo pepana mogana \p \v 1 Ne apoeto, voteronai etanu-tagowai talimana gimana ripanai talotalo pepana mogana ta agitaato. Vopepa kava ruala matalotalona, gepinuato, e vega-taulatoi kwapuna gekara-gavuato. Gekara-gavurato kapura maparara rova vegailiana getaoato. \v 2 Tiliga rakavarakava aneru na ta agitaato, karona ati keikeina kamu iwavagi evopatato, ekilato, “Rai gelegele ekumukumu rovana pene gaivagia ripa, e epepa mogana matalotalona pene kala-pakaa?” \v 3 Na talima ta kupai pa tanoparai pa tanopara kapulenai ati gelegele vagi vopepa pene kala-pakaa e aonai pene poe-rigo. \v 4 Ne atagi-rakavarakavato, kwalana talima taa vagi maki ati gerawaliato, vopepa mogana matalotalona pene kala-pakaa e aonai pene poe-rigo. \v 5 Ne vovegitatago talimara kamura taa na evaikilakuto, netiwato, “Ragai ono tagi! Ono poe-ago! Iuda kwaluna geria liona, Davida Natuna ono gitaa, ia ekwalimuto. Ia na nepepa mogana matalotalona pene kala-pakaa, e gekumuato kumukumura rovara taulatoi kwapuna maki pene gaivagira.” \p \v 6 Ne apoe-agoto, Mamoe Natuna agitaaato. Ia terona nugana tumakenai eruga-tagowai, vomaguli gaura vativati (4) e vegitatago talimara kamurana geruga-gegelagiato. Mamoe Natuna gitagitana noo reketana gevagi-kwaregaato. Ia varuna taulatoi kwapuna e matana maki taulatoi kwapuna. Voo Palagu palaguna taulatoi kwapuna ekilagirana. Ira Palagu na tanopara maparanai etugu-agorato. \v 7 Mamoe Natuna eagoto, ne teronai etanu-tagowai talimana gimana ripanai vopepa mogana matalotalona gauna egapiato! \v 8 Pepa mogana matalotalona egapiato aonai, maguli gaura vativati e vegita-tago talimara kamura gagala ruala vativati (24) Mamoe Natuna wailanai gevetiu-talito. Ira kwapurakwapura mageria hap (kita vetaina) e kolo gulora aorai mulamula kovuna maponara. Vokovu maponara voo Palagu gena talima veagara geria rapali kilara. \v 9 Ne ira na mari valiguna ta evetaina gemariato, \q1 “Goi na pepa mogana matalotalona pono gapia gelegele, \q1 e ia kumukumu na rovara maki pono kala-pakara gelegele, \q1 kwalana goi gevagi-kwaregamuto, \q1 e goi ralamu na maru e gare Palagu gena ovoi-vagirato \q1 kwalu maparara geriana, e karo maparara geriana, \q1 e pete maparara e tanopara maparara na. \q1 \v 10 Goi na ira Palagu gena Basileia kwaluna talimarai ovega-agorato, \q1 e Palagu vetugunagina pia ago-veni ulanana Rupu Veaga velerai ovega-agorato. \q1 Ira tanopara maparana atanai pia vekuneagi.” \p \v 11 Apoe-agoto, aneru karora galagala-vagi akamonagirato. Voaneru gutuma galagala-vagi ati vega-agi-venira. Ira na terona e maguli gaura vativati e vegitatago talimara kamura geruga-gegelagirato. \v 12 Emari gemari-rakukuato, \q1 “Mamoe Natuna, gevagi-kwaregaato gauna, \q1 magena rorirori, tiavu pene gapia, \q1 e rinaga vogo, e aoneka, e kwalimu pene vaia! \q1 E ia magena rorirori taunilimalima maparara na \q1 pia kupa-ragea, e pia vega-ragea e pia vone-lagi-agia!” \p \v 13 Ne Palagu na ekalarato gaura maparara kupa aonai, tanopara atanai, tanopara kapulenai, e rawapara aonai gaura maparara na emari gegapi-itiato akamonagiato, \q1 “Teronai etanu-tagona Palagu na e Mamoe Natuna, \q1 tauria ruala na vega-rage, vekuparage, ralema iwavagina, \q1 e tiavu pia gapira, pene ago vanagivanagi ati ikana!” \p \v 14 Ne maguli gaura vativati na gevega-taunataunaato, gekilato, “Amen!” E vegitatago talimara kamura gagala ruala evativati (24) gevetiu-talito, Palagu gealiruputali-veniato. \c 6 \s1 Pepa mogana matalotalona gekumuato veakarara Mamoe Natuna na ekala-pakarato \p \v 1 Ne au na Mamoe Natuna agitaato, pepa mogana matalotalona vega-taulatoi kwapuna geveakara-taliato gauna veakarana tovotovona ekala-pakaato. Voia ekala-pakaawai aonai, maguli gaura vativati nuganugarai ta ekilato, karona no kupa ekuluato, netiwato, “Ono vogomai!” \v 2 Apoe-agoto aonai, osi kulokulona ta agitaato, erageto talimana gimanai ripa, e ia kraon ta maki eveniato. Ia elaka-piatito, vetali ai ekwalimuwai e eagoto mapene tiliga ulanana. \p \v 3 Ne Mamoe Natuna na kumukumu vega-rualana veakarana ekala-pakaato aonai, maguli gauna vega-rualana akamonagiato, netiwato, “Ono vogomai!” \v 4 Ne osi ta maeraka-atito. Voo osi kalovakalovana. Erageto talimana tiavu eveniato, tanopara na maino pene gapi-vagia, pe taunilimalima matotaura pia vevagi-kwaregakwarega ulanana. Votalima vetali-kativana ati keikeina ta eveniato. \p \v 5 Kumukumu vega-toitoina veakara na ekala-pakaato aonai, maguli gauna vega-toitoina akamonagiato, netiwato, “Ono vogomai!” Au apoe-agoto aonai, osi ruparupana agitaato, erageto talimana gimanai metau vega-matagaina pa tikele gauna ta egapiato. \v 6 Ne au na karo ta maguli gaura vativati (4) aora na evogomaito akamonagiato, netiwato, “(Perogera pe), vuiti kilo kwapuna voina toma kwapuna inaguluna voina, e bali (vuiti vetaina) kilo toitoi voina toma kwapuna inaguluna voina. Na olive rigana e vine nanuna ragaina pio vega-rakavara.” \p \v 7 Mamoe Natuna na kumukumu vega-vativatina veakarana ekala-pakaato aonai, maguli gauna vega-vativatina akamonagiato, ekilato, “Ono vogomai!” \v 8 Apoe-agoto aonai, osi ta agitaato, tauniparana gitagitana noowane kulokulo. Eragekauto talimana arana Kwarega, e kwarega talimara avuavura getaluna Kapuna (pa Hades) ia mulinai ekwapekwapeawai. Tauria ruala tiavu evenirato, tanopara rikikava-vativati aorai kava kwapurakwapura pia gita-tagoa, pe vetali ai, roge ai, viti rakavara na, e uraurai veganivegani gaura getaluna gaurana taunilimalima pia vagi-kwaregara. \p \v 9 Kumukumu vega-imaimana veakarana ekala-pakaato aonai, Palagu gena kila galamanai, e vokila gevega-taunataunaato e gevaravaragiato galamanai gevagi-kwaregarato talimara palagura maguli pata veagana kapulenai agitarato. \v 10 Ira maparara gekea-lailaito, gekilato, “Vele taputapu, goi veaga e tanunatauna vagi, arigi toma vou goi na tanoparai getaluna talimara pono agirorira, pe ai ralamai gevega-rigorato pono vega-voira?” \v 11 Ne ira maparara kwapurakwapura rapuga kulokulora evenirato, evaikilarato, kiatamo mapia vealolagi vou netiwato. Pia vealo pene ago, ira taukavaria ewagumona vetugunagi geago-venina talimara e walakavaria reketa, ira gevagirato vetaina, pia vagi-kwaregara pene ago, geria nuumera taunatauna pene gapia. \p \v 12 Au na Mamoe Natuna agitaato, kumukumu vega-taula toitoina ekala-pakaato aonai, tanokepo ati keikeina ekwarato, e garo eruparupato, noowane rapuga ruparupara vetaira, e uve ekalova-kalovato, rala vetaina. \v 13 E kupana mitiu geketo-rigoto tanoparai, noowane figi vuana magitana agi na figi gautupuna na eluki-ketoketorana vetaina. \v 14 Kupa maki elekwalekwato, noo pepa mogana, getalotalo-agiana gauna, gepinuana vetaina. Golo e mou maparara kapura egaivagirato. \v 15 Ne tanopara kingra, e velera, e vetali gita-tagora talimara kamura, e rinaga iwavagi talimara, e tiliga iwavagi talimara, e inagulu talimana ati voina talimana e maguli namana e pakai getaluna talimara, ira maparara kovoga aorai, e golo ai vatu kamura vekarawarai gevekumuto. \v 16 Ne golo e vatu kamura genogirato, gekilato, “Ai atamai ai ioma ketokau, iokou-talimai, pe teronai etanuna Palagu na wailana na e Mamoe Natuna gena paru kamu iwavagina genana iomai-taotogamai! \v 17 Kwalana ira geria paru tomana kamuna warau pekwara, rai pene ruga-tago ripa?” \c 7 \s1 Palagu gena vetugunagi talimara ragana tinavuna gagala vativati e vativati (144,000) \p \v 1 Voia mulinai aneru vativati (4) agitarato, tanopara rikikava-vativati ai gerugato. Voaneru na tanopara agira vativati gekou-gavurato, tanoparai e rawaparai ati pia kulu, e gautupu maki ragai pia kwari-veakaveakara ulanana. \v 2 Mulinai aneru ta maagitaato, garo eragena kavanana emarageto. Voaneru na maguli Palagu na gena vevega-taunatauna vegailiana egapi-tagoawai. Ia na voaneru vativati, Palagu na tiavu evenirato tanopara e rawapara pia vega-rakavara anerura, eparala-venirato, ekilato, \v 3 “Tanopara, rawapara, e gautupu ragai pio vega-rakavara vou, pene ago, Palagu gena vetugunagi talimara pakurai ia gena vegailia paia talora mulinai vou.” \v 4 Voia mulinai Palagu gena vegailia pakurai getalorato talimara maparara (144,000) akamonagiato. Ira Isaraela kwalura gagalana ruala (12) maparara geriana, kwalura ea: \q1 \v 5 Iuda gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Reubena gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Gad gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 \v 6 Asere gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Naptali gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Manase gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 \v 7 Simeona gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Levi gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Isakara gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 \v 8 Sebulona gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Iosepa gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000), \q1 Peniamina gena kwalu talimara \q1 ragana gagalana ruala (12,000). \s1 Talima gutuma galagala vagi rapuga kulokulora gerogagito \p \v 9 Voia mulinai apoe-agoto, talima gutuma galagala vagi, ati tau vega-agi-gatura, agitarato. Voo tanopara irauirau maparara talimara, e kwalu irauirau maparara talimara, e pete irauirau maparara talimara, e karo irauirau maparara talimara. Ira maparaparara terona e Mamoe Natuna wailarai gerugato. Ira maparara rapuga mogara kulokulora gerogagito, e gimarai kalamo laura vetaira gegapito. (Voo ira geria kwalimu vegailiara). \v 10 Ira gekogo-lailaito, gekilato “Vevega-maguli ita gera Palagu, teronai etanukauna Palagu na, e Mamoe Natuna geriana evogomaina.” \v 11 Aneru maparara na terona e vegita-tago talimara kamura e maguli gaura vativati (4) geruga-gegelagirato. Ne Palagu gena terona kwalanai gevetiu-talito, wailara kwano ai, Palagu gealiruputali-veniato, \v 12 gekilato, “Taunatauna vegata! Vevega-rage, e ralema iwavagina, e aoneka, e vevega-nama, e vekuparage, e tiavu, e kwalimu ita gera Palagu gena ewagumona pene ago vanagivanagi, Amen!” \p \v 13 Ne vegita-tago talimana kamuna taa na erenagikuto, netiwato, “Rapuga kulokulorana pege verapuga talimara e raira, e ira ravana na pege vogomai?” \v 14 Ne avega-geleato, natiwato, “Geku Vele, au ati ripaku. A goi ripamu.” Aonai ia na evaikilakuto, netiwato, “Etalima e vitiviti kamura aora na gevogomaito. Geria rapuga Mamoe Natuna, vekapawai mamoe na, ralana na gekala-kulokulorato. \v 15 Vovetaina gaurai, ira Palagu gena terona wailanai gerugana, e gena Rupu Veaga aonai pogi-lagani ia vetugunagina geago-venina. E teronai etanuna Palaguna na egita-tagorana. \v 16 Ira ati mapene vito-waira, e nanuna ati mapene kala-waira. Garo atarai ati mapene rala e garo tiavuna na ati mapene kulara. \v 17 Kwalana terona aonai etanuna Mamoe Natuna na pene gita-tagora. Ia na pene vaiagora maguli nanuna egaluana kapunai. E Palagu na matara nanura maparara pene iruvagira.” \c 8 \s1 Kumukumu vega-taulatoi kwapuna veakarana \p \v 1 Mamoe Natuna na kumukumu vega-taulatoi kwapuna veakarana ekala-pakaato aonai, kupa vanuganai ora kavana vetaina kulu ta maki ati erageto. \v 2 Ne Palagu wailanai gerugato anerura taulatoi kwapuna agitarato, kipi taulatoi kwapuna evenirato. \p \v 3 Ne aneru ta maevogomaito, pata veagana laganai erugato, gimanai kolo gulona ta. Ia mulamula ponana kamu iwavagi eveniato, Palagu gena talima veagara geria rapali ria terona wailanai kolo patana veaganai Palagu pene wareware-venia ulanana. \v 4 Vomulamula maponana kovuna e Palagu gena talima veagara geria rapali, voaneru gimana na geverageto Palagu wailanai. \v 5 Voia mulinai aneru na kolo gulona egapiato, pata veagana kalovana na evega-vonuato, ne tanopara atanai epia-rigoato. Voanana gaita kuluna erageto, karo kulura reketa gerageto, e eramaato, e etanokepoato. \s1 Aneru geria kipi gevilirato \p \v 6 Aonai aneru taulatoi kwapuna geria kipi gegapi-maavurato, pia vilira ulanana. \v 7 Aneru tovotovona na gena kipi eviliato, ne aisi vatura girigirira e kalova rala ria gevetao-kouto. Ne vogau maparara tanoparai epopo-rigorato. Tanopara kava toitoi aorai kavata egala-gatuato, gautupu toitoi aorai kwapura egala-gaturato, e gawa e legi maparara egala-gaturato. \p \v 8 Aneru vega-rualana na gena kipi eviliato aonai, gau ta, noowane golo tinatinana ta makalovana, rawaparai evepia-raito. Ne rawapara kava toitoi aonai kavata eralato. \v 9 E rawaparai maguli gaura toitoira aorai kwapura gekwaregato, e poti toitoira aorai kwapura gepuluto. \p \v 10 Aneru vega-toitoi na gena kipi eviliato aonai, mitiu tinawaeapuna ta kere molena vetaina kupa na eketo-rigoto, ne galu toitoira aorai kwapurai, e egalugalurana nanurai eketo-raito. \v 11 Vomitiu arana “Mamaki” Nanu kapura toitoira aorai kwapura gevemamakito. Ne taunilimalima vogo na vonanu mamakira geniurato aonai gekwaregato. \p \v 12 Aneru vega-vativatina gena kipi eviliato aonai, garo e uve e mitiu kava toitoira aorai kavatana gekwarirato, e vokava toitoira aorai kava taarana gemukunato. Gaura pakurai garo maekana kava toitoi aorai kavata ati ewaeto, e pogi kava toitoi aorai kavata uve e mitiu ati gewaeto. \p \v 13 Ne apoeto, gamoga ta kupa atagaina raimoraimonai elovowai agitaato, evetaina eparalato, netiwato, “Tanoparai gomagulina talimami, vetugami kika! Vetugami kika! Vetugami kika! Kwalana aneru toitoi, geria kipi rogoti gere vilira anerura, geria kipi pia vilira kulurai, metau e vitiviti kamu galagala vagi pene wala.” \c 9 \s1 Kipi vega-imaimana \p \v 1 Aneru vega-imaimana gena kipi eviliato, ne mitiu ta agitaato, kupa na eketo-rigoto tanoparai. Vomitiu lega ropukelau, (avuavu rakavara geria tipura kapuna), tavirina eveniato. \v 2 Volega ekala-pakaato aonai, kovu egavu-atito noowane kula kovuna vetaina. Ne volega kovuna na garo maekana e kupa pakana emukuna-gavurato. \p \v 3 Kovu aonana koi gelaka-piatito tanoparai, e tiavu evenirato, tiavu na rogaroga tiavura vetaira. \v 4 Ira evaikilarato, tanoparai gawa ta, e tanoparai gekalana gauna ta, e gautupu ta ragai pia vega-rakavaa, na rairai pakurai Palagu gena vegailia aikina talimaramo pia vega-rakavara netiwato. \v 5 Evaikilarato maki, votalima ragai pia vagi-kwaregara, na uve imaima aorai pia vega-vitivitira. Vovitiviti gemamilagiato voo rogaroga na talima e kolirana vitina vetaina. \v 6 Vouve imaima aorai taunilimalima ia kwarega ulanana kwarega pia tavua, na ati pia kwarega. Geria ririwa kamuna pia kwarega nepiatiwa, na kwarega geriana pene gerevagi. \p \v 7 Vokoi gitagitara noowane osi vetaira, ia vetali ulanana geruga-maavuto. Ira reparai noowane kraon kolona gekalaato gauna ta, e wailara gitagitara talima wailara vetaira. \v 8 Guira noowane gare guira, rogara liona rogara vetaira. \v 9 Kopara kougavu-agina rapugana auri rapuga vetaina. Vanera kulura osi galagala vagi gagera kulura vetaira e kariota galagala vagi vetali aorai geraka-togana kulura vetaira. \v 10 Ira magivura, e givura kwalara rogaroga evekolina vetaina. Givura aorai taunilimalima uve imaima pia vega-vitivitira tiavuna emiana. \v 11 Ira mageria vele kamuna pa king. Ia na egita-tagorana. Ia volega ropukelau na aneruna. Voaneru arana Heberu karorai Abadon, na Grik karorai Apolion, (ganina vega-rakava-kwaikwai talimana). \p \v 12 Rakava kamura tovotovona peaiki voa, ruala roe nea vou pia vogomai. \s1 Aneru vega-taula toitoina na kipi eviliato \p \v 13 Aneru vega-taula toitoina gena kipi eviliato, ne pata veagana riki kava vativati ai varu vativati aora na karo ta evogomaito akamonagiato. Vopata kolo na gekalaato, Palagu gena terona wailanai emiana. \v 14 Vokarona aneru vega-taulatoina magena kipi gauna evaikilaato, netiwato, “Aneru vativati, wai kamuna arana Eufreiti ai geligoligorato, gaura ono veluga-vagira.” \v 15 Voaneru vativati eluga-vagirato, e ora, e toma e uve e rigolo aorai ira Palagu na ekala-maavurato, tanoparai taunilimalima toitoira aorai kwapuna pia vagia. \v 16 Osi ai gerageto talimara vogo galagala vagi ati vega-agi-gatu venina (200,000,000). Enuumera akamonagiato. \v 17 Voosi e atarai gerageto talimara au geku mata-vanagi ai kolemara evetaina agitarato: Ira kopara kougavu-agina auri rapugana noowane kalova gegalana kalova kalovara vetaira, e puluu, e kalova molera pa salfa polapolara vetaina. Osi repara liona repara vetaira, e pokarana kalova e kovu e kalova maera gelaka-piatito. \v 18 Votaunilimalima vega-vitivitira gaura toitoi voa, kalova, kovu, e kalova maera, osi pokarana gelaka-piatito gaura, na taunilimalima toitoira aorai kwapurakwapura gevagi-kwaregarato. \v 19 Voosi geria tiavu pokarai e givurai maki. Kwalana givura gelema vetaina, marepara. Vogivura repara na taunilimalima gevega-vitivitirawai. \p \v 20 Taunilimalima kovara, vovevega-vitiviti gaura toitoina ati gevagi-kwaregarato talimara, rogoti gere vetugamagiwai gimara kalakalara gaurana. Palagu rakavara aliruputali-venirai e ati gepoepoena e ati gekamonagina e ati gelakana kaivakukura, kolo, siliva, e auri polapolara, e vatu e mara na gekalarato gaura aliruputali-venira ati gevega-aikiato. \v 21 E geria vagivagi, geria megamega, geria mata-poroga kalara, e geria lema aora na maki ati gevetugamagi-waito e ati geruga-kuleto. \c 10 \s1 Aneru e talotalo pepana mogana keina \p \v 1 Ne Aneru ta, tiliga iwavagi aneruna, kupa na emarigowai agitaato. Ia iloa na gerapuga-mogamogaato, repana atanai kevau ta. Ia wailana noowane garo maekana, e gagena kalova gemolena vetaina. \v 2 Ia gimanai talotalo pepana mogana keina ta vekalapaka egapi-tagoawai. Ia gagena ripana rawaparai epanaato, gagena kaulina tanoparai epanaato. \v 3 Ia elailaito, liona egilina aonai ekogona vetaina. Ia elailaito mulinai, gaita taulatoi kwapuna karora kulura gekilato, (ia gevega-geleato). \v 4 Vogaita taulatoi kwapuna gekilato gaura roli-atalo vanagirato, na kupana karo ta ema rigoto, netiwato, “Ne gaita taulatoi kwapuna rakagau pege kilagira gaura ono tao-togara, ragai pono talo-vanagira.” \p \v 5 Ne voaneru, rawaparai e tanoparai gagena epanarato aneruna, agitaato, gimana ripana egapi-itiato, kupa vanugana eruiato, \v 6 ne talu-vanagivanagi Palaguna aranai kila matagai gaokana ekilagiato. Kupa, e aonai gemiana gaura maparara, e tanopara e aonai gemiana gaura maparara, e rawapara e aonai gemiana gaura maparara ia na ekalarato. Ia aranai kila matagai gaokana ekilato, netiwato, “Taim warau peaiki, Palagu ati pene vealo. \v 7 Na aneru vega-taulatoi kwapuna na gena kipi eviliana aonai, Palagu gena kila veavugara kalara e navugara pia wala, gena peroveta talimara geriai ekilagi-matagairato gelegelerai.” \p \v 8 Ne kupana akamonagiato karona na evaikilakuto, netiwato, “Ono ago, voaneru rawaparai e tanoparai erugana aneruna, gimanai talotalo pepa na mogana vekalapaka-tago, ono vegapia.” \v 9 Ne aagoto, voaneru avaikilaato, votalotalo pepana mogana keina ene veniku natiwato. Ne ia na evaikilakuto, netiwato, “Ono gapia, pe ono gani-gatua! Pokamu ai mamina kwarere mamina maki pene vanagia, na aomu ai pene vevokai.” \v 10 Ne talotalo pepana mogana keina voaneru gimana na agapiato, ne aganiato. Aganiato mamina muruku ai kwarere mamina maki evanagiato, na agani-gatuato aonai, aoku evevokaito. \p \v 11 Ne evaikilakuto, netiwato, “Tanopara petera gutuma, karo irauirau talimara e geria vele kamura pa king geriai rakagaurakagau pia wala gaura pono perovetagira.” \c 11 \s1 Vevega-taunatauna talimara ruala \p \v 1 Ne lovalova gauna ta, gitagitana noo toki vetaina, evenikuto, ne evaikilakuto, netiwato. “Ono ago, Palagu gena Rupu Veaga e pata veagana ono velovaa, e vonai aliruputali talimara vira pono vega-agira. \v 2 Na ne Rupu Veaga aonai Iuda talimara geria aliruputali kapuna kanana mulina, voia pono raokwania, ragaina pono lovaa, kwalana neia ne ati Iuda talimara geria (rapali kapuna) evenirato, ia na evanuga kamuna veagana uve gagala vativati ruala (42) aorai pia panapana-talia. \v 3 Au vega-taunataunaku talimara ruala tiavu pavenira, ne toma maparara raganana tinavu ruala gagala taula toitoi (1,260) Palagu na pene venira kilara pia kilagi-matagaira. Ira pute rapugara na pia verapuga.” \p \v 4 Evega-taunatauna talimara ruala olive gautupura ruala e volamepa taokaura gaura ruala, tanopara Velena wailanai gerugana voa. \v 5 Pene talima taa na ene vega-rakavara nepenetiwa genai, pokarana kalova pia lakati, ne gekukurana talimara pia poro-moura. Ira ia vega-rakavara nepenetiwa talimana vovetaina pene kwarega. \v 6 Etalima ruala matiavura kupa pia kou-gavua, ne ira peroveta kilara pia kilagira tomarai, gura ati pene keto. E matiavura maki, nanu pia porogia, ralai pene ago, e pia ririwa tomarai taunilimalima vega-vitivitira gaura irauirau tanoparai pia vega-walara. \p \v 7 Geria varavara pia vega-aikia tomanai, vevega-rakava gauna lega ropu kelau, (palagu rakavara geria tipura), aonana pene laka-piati, ne ira pene vega-vevagira. Ira geria tiavu pene vanagira, ne pene vagi-kwaregara. \v 8 Ne ira tauniparara vanuga kamuna rauparana nuganuganai pia pia-talira pia mia-tago. Kila vega-gelegele ai vovanuga kamuna arana gekilagiana Sodoma e Aikupito. Ira taura ruala geria Velekou vovanugai gesatauroato. \v 9 Toma toitoi e kavana aorai pete irauirau, e kwalu irauirau, karo irauirau, e tanopara irauirau talimara ira tauniparara pia gitara, na tolegavura ati pia ririwa. \v 10 Ira geria kwarega pakurai tanoparai getaluna talimara pia verere, pia gani-koukou, e taukavara kwapurakwapura geria veveni gaura pia tugu; kwalana eperoveta talimara ruala na tanoparai getaluna talimara geriai vitiviti kamuna gevega-walaato. \p \v 11 Na votoma toitoi e kavana geaikito mulinai, maguli agilana Palagu genana ira taura ruala aorai elaka-togato, ne geruga-itito. Ira ruala gegitarato talimara maparara gekali-rakavato. \v 12 Ne vevega-taunatauna taura ruala na karo kamuna ta gekamonagiato, kupana emarigoto, ira evaikilarato, netiwato, “Eanana ioma rage!” Ne taura ruala iloa ta aonana kupai geverageto, gekukurawai talimara wailarai. \v 13 Vooramo aonai tanokepo kamuna ekwarato, ne vanuga kamuna kava gagalana (10) aonai kavata eporo-mouato, talimara maparara ragana taulatoi kwapuna (7,000) gekwaregato. Na taunilimalima kovara gekali-rakavato, ne Kupa Palagu na gevega-rageato. \p \v 14 Rakava vega-rualana pe aiki voa, na vega-toitoina warauna roli evogomaina. \s1 Vilivili vega-taulatoi kwapuna \p \v 15 Aneru vega-taulatoi kwapuna na gena vilivili eviliato, ne karo kamura kupai gekilato, negetiwato, “Tanopara basileiana pa vegita-tago tiavuna ita gera Velekou e gena Keriso geria basileiai pe ago. Pe ia pene vele vanagivanagi!” \v 16 Ne vegita-tago taura gagala ruala e vativati (24), Palagu wailanai geria teronai getanuna talimara, getiu-talito, wailara kwano ai, Palagu gealiruputali-veniato, \v 17 gekilato, \q1 “Velekou o, Goloka Iwavagi Palagumu, \q1 omagulina, e omaguliwai, \q1 ai na goi gatanikiu-venimuna, \q1 kwalana goi gemu tiavu kamuna ogapiato, \q1 e gemu Basileia pa vegitatago warau otinaato. \q1 \v 18 Ati Iuda talimara geparuto, \q1 na goi gemu paru pekwara. \q1 Kwarega talimara agirorira laganina, \q1 e voperoveta taura, goi gemu vetugunagi talimara, \q1 e gemu talima maveagara, e goi aramu genugagi-rageana \q1 talimara keira kamura voira venivenira tomana, \q1 e tanopara gevega-rakavaato talimara vega-rakavara tomana pekwara.” \p \v 19 Ne Palagu gena Rupu Veaga kupa aonai evekala-pakato, ne gena Kilagavu Kouna Rupu Veaga aonai ematagaito agitaato. Ne rama gaita, e karo kulura reketa, e kupa ekuluato kuluna kamuna, e tanokepo, e aisi vatura ati keikeira geketo-rigoto. \c 12 \s1 Gare e vugae vetaina gauna para ati keikeina \p \v 1 Aonai nuga-ketovagi vegailiana kamuna ta kupai ematagaito: Gare ta, garona everapugato, na uve gagena kapulerai, e mitiu gagalana ruala kraon vetaina, ia repanai gevetao-gegelagito. \v 2 Ia matinagena, e roli egapiwai, vovetaina gaurai melo gapi vitinana egapiato, elailaiwai. \p \v 3 Ne nuga-ketovagi vegailiana ta kupai ematagaito: Vugae vetaina gauna para, kalovakalova, repana maparara taulatoi kwapuna, varuna maparara gagalana (10), e kraon taulatoi kwapuna repa kwapurakwapura atarai kwapurakwapura taokau. \v 4 Ia givunana kupa mitiura toitoira geriana kwapurakwarpura tanoparai eralo-piarigorato. Ia vogare, roli egapiwai, wailanai erugato, pene gapi, atilovana kivani pene gapia, pene gania gaurai. \v 5 Gare egapito aonai, melo evega-walaato. Vomelo na tanopara irauirau petera maparara auri tokina na roe nea pene vaira matiavuna kamuna ria. Ne melo emagulito na geraka-gapi-kwaravagiato, Palagu e gena terona wailanai gevua-agoato. \v 6 Vogare Palagu na gena ekala-maavuato kapuna tanoleanai ekali-agoto. Vonai pia gita-tagoa e pia gupua toma maparara raganana tinavu ruala gagalataula toitoi (1,260). \p \v 7 Ne kupai vetali ta ewalato: Maikolo magena aneru ria vugae vetaina gauna para gevetali-veniato, ne vugae magena aneru na maki ira magevetali-venirato. \v 8 Na vugae vetaina gauna ati ekwalimuto, gaurai kupai ati geria kapuai gevega-agorato. \v 9 Vovugae vetaina gauna para ati keikeina, kunena na vegata warowarona, arana “Tiapolo” pa “Satani,” tanopara maparana eopaato gauna, geroli-atiato, e tanoparai gepia-rigoato. Gena aneru maparara maki ia ria gepia-rigorato. \p \v 10 Ne kupai karo kamuna ta eveguputo akamonagiato, netiwato, “Ewagumona ita gera Palagu gena vevega-maguli, e gena tiavu, e gena vegita-tago kamuna, e gena Keriso gena rorirori kamuna warau pekwara. Kwalana Palagu wailanai ita walakavara pogi e lagani evega-vekwakunagirawai gauna warau pege pia-rigoa. \v 11 Ia ita walakavara na Mamoe Natuna, (vekapawai mamoena), ralana e ia gena kila taunataunara gevaravaragirawai, gaurana gekwalimuto, pe gevega-ketoato. Geria maguli ati getugamagirato, pene ago, geve kwaregato. \v 12 Kupa o, e kupai gotaluna talimami o, pio verere! Na tanopara e rawapara gomi vetugami kika! Kwalana Satani gomi gemi ai warau pewati-rigo, aona paru na pevonuvonu-rage, kwalana ripana, ia gena lagani warau pekupa-vagi.” \p \v 13 Vovugae vetaina gauna eripato, ia tanoparai gepia-rigoato laganinai, melo evega-walaato garena mulinana eagoto. \v 14 Na vogare gamoga ati keikeina vanena ruala Palagu na eveniato, tanoleanai, ekala-maavuato kapunai, pene lovo-ago ulanana. Ia vonai rigolo toitoi makavana pia gita-tagoa e pia gupua ulanana. Kwalana vonai vugae, e vowarowaro vetaina, ati gelegele pene gapi-kaulagia. \v 15 Ne vugae, warowaro rakavana, pokana na nanu egalu-atito noo gapata vetaina. Ia eririwato vogare vogapata na pene gugutua netiwato. \v 16 Na tano na vogare eveakavaato, kwalana tano evekala-pakato, ne vugae pokana na elakatito nanuna maparana enonoato. \v 17 Ne vugae vetaina gauna na vogare eparu-veni-rakavaato, ne eagoto, vogare petena, Palagu gena rova kilara gekwalanarawai e Iesu gena varavara kilara gevega-taunataunarawai talimara maparara evetali-venirato. \v 18 Ne vugae kone ai everugato. \c 13 \s1 Rawapara na vevega-rakava gauna elaka-piatito, voo Keriso opakauna \p \v 1 Ne au na vevega-rakava gauna ta agitaato, rawaparana elaka-rageto. Ia varuna maparara gagalana (10), e repana maparara taulatoi kwapuna. Kraon maparara gagalana (10). Vokraon ia varuna kwapurakwapura geriai, na repana kwapurakwapura geriai Palagu vega-rakavana arana. \v 2 Vovevega-rakava gauna agitaato, gitagitana leopati vetaina, (leopati noowane taika), gagena bea gagera vetaira, e pokana liona pokana vetaina. Ne vugae vetaina gauna para ati keikeina matotauna gena tiavu, gena terona, e gena rorirori egapirato, vovevega-rakava gauna eveniato. \v 3 Vevega-rakava gauna repana taai pau kamuna ta, gevagi-kwaregaato pauna, na vokomata kamuna enamato. Tanopara talimara maparara vovevega-rakava gauna genai nugara geparato, ne ia mulinai gelakato. \v 4 Taunilimalima maparara na vugae gealiruputali-veniato, kwalana ia gena tiavu vovevega-rakava gauna eveniato. E vevega-rakava gauna maki gealiruputali-veniato, geverenagito, gekilato, “Rai evevega-rakava gauna vetaina? Rai na ia pene vetali-venia?” \p \v 5 Vovevega-rakava gauna rorirori eveniato, veveagoloka kilara e Palagu vega-rakavana kilara pene kilagira ulanana, e uve gagala vativatai e ruala (42) aorai gena rorirori pene inagulu-agira. \v 6 Ne muruna ekala-pakaato, Palagu vega-rakavana kilara ekilagi-tinarato; Palagu arana e gena talu kapuna ekilagi-rakavarato, e kupai getaluna talimara maparara evega-rakavarato. \v 7 Rorirori eveniato, Palagu gena veaga talimara pene vetali-venira aonai pene tiliga, pe ira pene gapi-vanugavanugara. E tiavu eveniato, kwalu maparara, pete maparara, e karo maparara, e tanopara maparara pene vele-agira ulanana. \v 8 Tanoparai getaluna talimara maparara na ia pia aliruputali-venia. Etalima, Palagu na tanopara rogoti ere kalaa aonai vegata, araria Mamoe Natuna, gevagiato gauna, gena maguli pukanai araria ati etalorato talimara. \p \v 9 Mategana talimana pene kamonagi. \v 10 Palagu pene ririwa tipura numanai pia ligoligoa nepenetiwa talimana, tipura numanai pia ligoa vegata. Palagu pene ririwa vetali kativana na pia vagi-kwaregaa nepenetiwa talimana, vetali kativana na pia vagi-kwaregaa. Ekilana Palagu gena talima veagara evaikilarana, pia vaigaoka, e mararamanira pia talu. \s1 Vevega-rakava gauna vega-rualana, voo peroveta talimana opakauna \p \v 11 Voia mulinai au na vevega-rakava gauna ta maagitaato, tanona erageto. Ia varuna ruala, Mamoe Natuna varuna vetaina, e ia vugae vetaina ekila kilawai. \v 12 Ia na vevega-rakava gauna tovotovo na voa aranai gena rorirori e tiavu maparara einagulu-agirato. Ia na tanopara taluagina talimara maparara elaunagirato, vovevega-rakava gauna tovotovona, repanai pau kamuna, gevagi-kwaregaato pauna, komatana enamato gauna, pia aliruputali-venia netiwato. \v 13 Evevega-rakava gauna vega-rualana eanana kala kamura e vegailia irau vagira reketa ekalarawai. Ta, ia na taunilimalima maparara matara taitairai kalova kupana ema vega-rigoato. \v 14 Ia vegailia kamura reketa eveniato, vovevega-rakava gauna tovotovona wailanai ekalarato, tanoparai getaluna talimara eopa-learato. Maevaikilarato, vovetali kativana na gevega-makoato, ewagumona roe magulina vevega-rakava gauna, nugagi-ragena ulanana vegailiana gauna pa avuavuna ta pia kalaa, ne pene vega-rugaitia netiwato. \v 15 Vovevega-rakava gauna vega-rualana tiavu eveniato, vevega-rakava gauna avuavuna tovotovona voa agila pene venia, pe pene kilakila, e vovevega-rakava gauna avuavuna ati geririwana aliruputali-venina talimara maparara pene vagi-kwaregara ulanana. \p \v 16 Ne taunilimalima maparara, girigiri e kamura, mageria rinaga vogo talimara e ati geria rinaga talimara, inagulu talimara ati voira talimara e pakai getaluna pa ati inagulu talimara ati voira talimara, etugu-naginagirato vegailia pa maka ta gimara riparai pa pakurai pia kala-kaua netiwato. \v 17 Vovetaina pia kala, pe talima ta gau kwauta ati pene voi-kawaa, pa ati pene voivoiagi-kawaa, na vovevega-rakava gauna tovotovona gena vegailia, eia e ia arana pa arana eruga-porogiato nuumerana, genai talimana gereganamo gau pene voi e pene lakagi-voivoi. \v 18 Aoneka ea: Aonama pa tugamagi-ilu talimana na vovevega-rakava gauna nuumerana pene vega-penoa, kwalana vonuumera voo talima ta nuumerana. Nuumerana ea: 666. \c 14 \s1 Vekapawai mamoena na evoi-vagirato talimara geria mari \p \v 1 Ne apoeto, Mamoe Natuna wailaku ai agitaato, Siona Golonai eruga-tagowai, e ia laganai taunilimalima ragana tinavuna gagala vativati e vativati (144,000) geruga-tagowai. Pakurai ia arana e Tamana arana gevetaloto. \v 2 Ne kupana karo ta wai vogo galura gerakana kuluna e kupa ekuluana kuluna voa akamonagirato. Vokulu noowane hap gelavuna talimara na geria hap gelavurawai kulura vetaira. \v 3 Ira voterona e maguli gaura vativati (4) e vegita-tago talimara kamura wailarai mari valiguna ta gemariato. Talima taa na vomari voa marimarina ati pene rawalia ripa, na etanopara na vekapawai mamoena na evoi-vagirato talimara ragana tinavuna gagala vativati e vativati (144,000) geregaria namo. \v 4 Etalima e gare ria ati getugato pa ati gevekalakauto, pe ati gemiloto, ira matotaura gevelaugato, pe ira nama iwavagi. Ira Mamoe Natuna ravairavai eagona aonai, mulinai gelakana. Taunilimalima vekarawarai ira Palagu na evoirato, ne Palagu e Mamoe Natuna geria taunilimalima tovotovorai geagoto. \v 5 Murura na opa kilana ta ati gekilagiato, ira geriai rakava girina kiata maki aikina kinavagi. \s1 Aneru toitoi \p \v 6 Ne au na aneru ta ea kupa pakanai elovowai agitaato. Ia genai Vali Namana, pene mia-vanagivanagi valina. Ia na eVali Namana tanopara maparara, e kwalu maparara, e karo maparara, e gulu maparara tanoparai getaluna geria pene varavaragia ulanana. \v 7 Ekila paralato, netiwato, “Palagu kalina na pio kali e Palagu pio vega-ragea! Kwalana ia gena veagirori orana warau pekwara. Kupa, tanopara, rawapara, e nanu egaluana kapura ekalarato Palagu na pio aliruputali-venia.” \p \v 8 Aneru vega-rualana mulinana evogomaito, ne netiwato, “Peketo, Babulonia kamuna warauna peketo. Ia na tanopara irauirau gulura maparara ia gena vekalakau-wainina gaokana evega-niurato.” \p \v 9 Aneru vega-toitoina ia mulinana evogomaito, ne ekila-paralato, netiwato, “Pene talima taa na vovevega-rakava gauna e avuavuna gauna pene aliruputali-venia, e gena vegailia pakunai pa gimanai pene gapi-ragea, \v 10 ia maki Palagu gena paru kamuna wainna pene niua. Voparu kamuna wainna gaokana maparana Palagu gena paru kaperina aonai epopo-rigoato. Ia aneru veagara e Mamoe Natuna wailarai kalova molena e salfa aonai pia vitiviti. \v 11 Ira vokalova molera aorai pia vitiviti kovuna pene rage vanagivanagi ati ikana. Vevega-rakava gauna e ia gitagitana pa avuavuna gauna pia aliruputali-venia talimara pa ia arana makana pia gapia talimara, pogi lagani ati pia agalagi.” \p \v 12 Eanana Palagu gena taunilimalima veagara, Palagu gena rova gekwalanaana e Iesu genai geveraramanina talimara, evaikilarana, pia vaigaoka e pia tiliga. \p \v 13 Ne kupa na karo ta maakamonagiato, netiwato, “Ekila ono talora: Ewagumona pene ago, Velekou gena maguli aonai getaluna talimara pia kwarega genai pia verere.” Veaga Palaguna evega-geleto, “Pa, ira geria inagulu e vekwalavina pia agalagi, kwalana geria kala namara ira ria pia ago-koukou.” (Voia ganina, geria vekwalavi voina namana pia rawalia vegata). \s1 Tanoparai kuakua laganina \p \v 14 Ne apoe-agoto, iloa kulokulona ta agitaato, voiloa kulokulona atanai Taunilimalima Natuna vetaina talimana etanuto. Ia repanai kolo kraonna ta, gimanai kativa vegegena mata-gogelana ta. \v 15 Ne aneru ta ea Rupu Veaga aonana emalakatito, ne iloa kulokulo atanai etaluto talimana ekea-parala-veniato, netiwato, “Gemu kativa vegegena ono gapi-itia, neganigani gaura ono pati-vagira! Kwalana kuakua pa patipati laganina warau pekwara, tanoparai gauganigani pege tolagatu.” \v 16 Ne voiloa atanai etanuto talimana gena kativa vegegena tanopara atana na eavu-vanagiato, ne tanopara ganiganina epati-vagiato, egapiato. \p \v 17 Aneru ta ea kupa na Rupu Veaga aonana ema laka-piatito. Ia maki gimanai kativa vegegena mata-gogelana ta. \v 18 Aneru ta epata veagana na evogomaito. Ia kalova egita-tagoawai aneruna. Ia evogomaito, ne kativa vegegena mata-gogelana egapiato aneruna ekea-parala-veniato, netiwato, “Gemu kativa vegegena mata-gogelana ono gapia, ne tanopara vinena vuara marorogura ono pati-taokoura, kwalana vine vuara (grapes) warau pege mera.” \v 19 Ne voaneruna gena kativa vegegena voa veganamo eavuato, ne tanopara atanai vine vuara maparara epati-taokourato. Ne voira maparaparara egapirato, vine gepanarana kapunai epopo-kaurato. Vovine vuara gepana-talirana kapuna, voo Palagu gena paru ekilagiana kapuna. \v 20 Vovine vuara maparara vanuga kamuna mulinai vine vuara gepanarana kapunai gepana-talirawai kwarara pia rigo ulanana. Ne vine vuara gepanarana kapuna na rala egalu-atito. Rala egalu-atito gena ropu kwano peneve rage, osi muruna ikana, na vepakana rauna mita tinavu toitoi (300). \c 15 \s1 Aneru taulatoi kwapuna geriai vevega-vitiviti gaura rakavara taulatoi kwapuna \p \v 1 Ne kupai vegailia kamuna ta, nuga-ketovagi gauna agitaato: Aneru taulatoi kwapuna agitarato, geriai gau rakava kwaikwaira taulatoi kwapuna, taunilimalima vega-vitivitira gaura. Voo gau rakavara ikana. Kwalana vogaurana Palagu gena paru pene vega-aiki vagia. \p \v 2 Rawapara ta vegita vetaina makalovana agitaato. Vorawapara laganai votaunilimalima, vevega-rakava gauna e ia avuavuna gauna e ia arana ekilagiana nuumerana gevega-ketorato talimara, geruga-tagowai agitarato. Ira gimarai Palagu na evenirato hapra gegapi-tagorawai, \v 3 e Palagu gena vetugunagi talimana, Mose, gena mari e Mamoe Natuna gena mari gemariawai, \q1 “Velekou o, \q1 goi Goloka Iwavagi Palaguna, \q1 gemu inagulu kamu, \q1 ati tau vega-gelegelena e nama iwavagi. \q1 Gulu maparara geria Vele o, \q1 goi gemu raupara rorirorira e taunatauna vegata. \q1 \v 4 Velekou o, rai goi kalimuna ati pene kali \q1 e goi aramu ati pene vega-ragea? \q1 Kwalana goimo geregamu veaga. \q1 Tanopara maparara talimara pia vogomai, \q1 ne goi pia mai-aliruputali-venimu. \q1 Kwalana gemu kala rorirorira warau pegema matagai.” \p \v 5 Eia mulinai au apoe-agoto, ne kupai Rupu Veaga, voo Palagu gena kila taunataunara evega-matagairana palai numana veagana, evekala-pakato agitaato. \v 6 Voaneru taulatoi kwapuna, geriai taunilimalima vega-vitivitira gaura rakavara; palai numana veagana na gelakatito, rapuga gaokara namara gevekemelena rapugara na geverapugato, koparai kolo peletara gepinu-gegelagirato. \v 7 Ne vomaguli gaura vativati vekarawarai taa na voaneru taulatoi kwapuna kolo rivura ira vetairai evenirato. Vokolo rivura voo talu-vanagivanagi Palaguna gena paru na evega-vonu-poraketorato. \v 8 Ne voRupu Veaga Palagu maekana ralemana iwavagina kovuna e tiavuna kovuna na evega-vonuato. Talima ta Rupu Veaga aonai ati pene laka-toga vou, pene ago, taunilimalima vega-vitivitira gaura rakavara taulatoi kwapuna pia aiki vou. \c 16 \s1 Palagu gena paru rivu taulatoi kwapuna aorai \p \v 1 Ne karo kamuna ta Rupu Veaga aona na evogomaito akamonagiato. Vokarona aneru taulatoi kwapuna evaikilarato, netiwato, “Ioago, Palagu gena paruna evega-vonurato rivura taulatoi kwapuna voa tanopara atanai iove popo-rigora.” \p \v 2 Aneru tovotovona eagoto, gena rivu tanopara atanai eve popo-kauato. Ne komata gitagitara rakava kwaikwaira mavitivitira maki ati keikeira vevega-rakava gauna gena vegailia pa maka gegapiato e ia avuavuna gauna gealiruputali-veniato talimara na gerawalirato. \p \v 3 Aneru vega-rualana gena rivu rawaparai epopo-rigoato. Ne vorawapara kwarega talimana ralana vetaina emiato, e aonai maguli gaura maparara gekwaregato. \p \v 4 Aneru vega-toitoina gena rivu wai ai e nanu egaluana kapurai epopoato, ne ralai geagoto. \v 5 Ne nanu egita-tagoana aneruna karona akamonagiato, ekilato, \q1 “Veaga Palagumu, \q1 goi tovotovonai otaluwai, e ewagumona maki otaluna. \q1 Goi gemu veagirori inaguluna tanopara talimara geriai \q1 evetaina okalaana rorirori e taunatauna vagi. \q1 \v 6 Kwalana ira na goi gemu taunilimalima veagara \q1 e peroveta talimara ralara gevega-rigorato. \q1 Vovetainai geria kala rorinai, pe rala povenira pege niu.” \m \v 7 Ne Palagu gena pata veagana na karo ta evogomaito akamonagiato, netiwato, \q1 “Velekou o, goi taunatauna vegata \q1 Goloka Iwavagi Palaguna, \q1 gemu veagirori inaguluna raupara \q1 taunataunai e rorirorinai okalaana.” \p \v 8 Aneru vega-vativatina gena rivu garo atanai epopo-kauato. Ne garo tiavu eveniato, taunilimalima kalovana pene galara ulanana. \v 9 Ne vogaro kukulana tiavuna na taunilimalima egalarato. Voanana taunilimalima ati getugamagi-waito, ne Palagu ati gevega-rageato, na ira na Palagu arana gevega-rakavaato. Palagu magena rorirori kamuna evitiviti gaura rakavara pene vega-walara e ati pene vega-walara. \p \v 10 Aneru vega-imaimana gena rivu vevega-rakava gauna gena terona atanai epopo-kauato, ne gena vegitatago kapuna emukuna-gavuato. Ne taunilimalima vitiviti iwavagina na egapirato, ne maera gepati-kavirato. \v 11 Vovitiviti e komata pakurai, ira na kupai etaluna Palagu na gevega-rakavaato. A ira ati geririwato geria kala rakava aora na pia vetugamagiwai. \p \v 12 Aneru vega-taula toitoina gena rivu Eufreiti waina kamunai epopo-raiato. Ne vowai kamuna eroroato, garo eragena kavana na king (mageria vetali goleara ria) pia vogomai, talimara geria raupara ekala-pakaato. \v 13 Voia mulinai palagu rakavara toitoi noowane kolokolo agitarato. Taa vugae vetaina (e Satani) pokana na ema lakatito, ta vevega-rakava gauna, (e Keriso opakauna), pokana na ema lakatito, na ta peroveta opakau talimana pokana na ema lakatito. \v 14 Vopalagu voo temoni palagura, ira na vegailia irau vagira gekalarawai, e geagoto tanopara maparara kingra geriai, pia vaikoukoura, pe Goloka Iwavagi Palagu na gena toma kamunai Palagu pia vetali-venia ulanana. \p \v 15 “Ono kamonagi! Au lema talimara vetaira pana vogomai! Pene vealo-tago e gena rapuga tauniparanai, pene rogagi-tagora talimana pene verere. Kwalana ia tauniparana kovagona ragai pene ago, pe gutuma wailarai ragai pene nuga-rage.” \p \v 16 Ne temoni palagura toitoi na king maparara gevaikoukourato kapu taai, Heberu karorai vokapu arana Amagedon. \p \v 17 Aneru vega-taulatoi kwapuna gena rivu kupa pakanai epopoato, ne Rupu Veaga aona na karo kamuna ta terona na evogomaito, netiwato, “Warau peaiki!” \v 18 Ne eramaato, e karo kulura reketa gerageto, ekuluato, e tanokepo kamuna ekwarato. Taunilimalima tanoparai getalu-kuneto, voanana vegata pene vogomai ewagumona vovetaina tanokepo na ta ati ewalato. Voia tanokepo kamu iwavagina vegata. \v 19 Ne vanuga kamuna ekavalugato, kava toitoi gemiato, e tanopara maparara vanugara maki geketo-lovolovoto. Palagu na vanuga kamuna Babulonia maetugamagi-waito, ne Palagu gena paru e aoginigini wainna na evega-vonu-poraketoato kaputi na eveniato, pene niua ulanana. \v 20 Ne mou maparara gelekwalekwato e golo maki gelekwalekwato, taa vagi aikina. \v 21 Kupa na aisi, noowane vatu ati keikeira, geria metau pauni tinavuna (100) vetaina, kwapurakwapura taunilimalima atarai geketokauto. Ne votaunilimalima na Palagu gevaikila-rakavaawai, kwalana voaisi, noowane vatu atikeikeira, atarai geketokauwai pakurai. Kwalana vovevega-vitiviti gauna rakava kwaikwai. \c 17 \s1 Babulonia mata-poraga garena kamuna \p \v 1 Ne vorivu taulatoi kwapuna gegapi-tagorawai anerura aorai ta evogomaito au geku ai, au ema vaikilakuto, netiwato, “Ono vogomai, pe mata-poraga garena kamuna gena mata-poraga voina metauna pene gapia gauna ana vega-gitamu. Ia nanu vogo atarai etaluna. \v 2 Tanoparai getaluna velera kamura pa king maparara ia ria gevekalakauto. E tanoparai getaluna talimara maki ia gena mata-poraga wainna na geniu-kawakawato.” \p \v 3 Ne Veaga Palaguna na eporogikuto, aneru taa na egapi-itikuto, tanoleanai eago-agikuto. Vonai gare ta agitaato, vevega-rakava gauna kalovakalovana ta atanai etanu-tagowai. Vovevega-rakava gauna tauniparana Palagu vega-rakavana ararana gevega-vonuato. Ia repana maparara taulatoi kwapuna, e varuna gagalana (10). \v 4 Vogare rapuga kalovakalovana e kiatana kalovakalova pa pepolora nama iwavagira eligoto, e kolo e vatu veroverora e kurukuru maralemara na ekwagoto. Gimanai kolo kaputina ta egapiato. Vokolo kaputina kala rakava kwaikwaira e gena mata-poraga milora na evonu-poraketoto. \v 5 Ia pakunai ara ta getaloato, ganina maki veavuga, evetaina getaloato, “Babulonia kamuna, mata-poraga tinara e tanoparai kala rakava kwaikwaira maparara tinara.” \v 6 Ne au na vogare agitaato, Palagu gena taunilimalima veagara, gevagi-kwaregarato talimara, ralara eniurato, ne eniu-kawakawato. Voo Iesu gevega-taunataunaawai gaurai, gevagi-kwaregarato talimara ralara. Au na ia agitaato aonai, avevega-kali-rakavato. \p \v 7 Ne voaneru na evaikilakuto, netiwato, “Goi rakagau gaurai ovevega-kalina? Negare ne valina veavuga e nevevega-rakava gauna atanai perage nea, ia repana taulatoi kwapuna e varuna gagalana (10), valina veavugara ana vega-ripamu. \v 8 Vovevega-rakava gauna pogitaa, kunenai etaluwai, na ia ewagumona aikina. Ia kwano kapulena lega ropukelau na pema lakati, pe pene ago kapuna rakava kwaikwai, vitiviti kamuna pene rawalia. Tanoparai getaluna talimara, Palagu na tanopara ekalaato voanana vegata arara maguli pukanai ati etalorato talimara, na vovevega-rakava gauna gegitaato aonai, nugara geketo-vagito. Kwalana ia tovotovonai etaluwai, na ewagumona aikina, na ia mapene vogomai. \p \v 9 Aoneka talimana na eia pene tugamagi-pakaa. Vorepa taulatoi kwapuna vogare etanukauna golora taulatoi kwapuna. \v 10 Na ira ganira ta maki vele kamura pa king taulatoi kwapuna. Vele kamura imaima geketoto, kwapuna roe eruga-tagona, na ta rogoti ere vogomai. A ia pene vogomai, etanoparai ati pene talu-rau. \v 11 Vovevega-rakava gauna kunenai etaluwai, na ewagumona ia aikina, voo king vega-taula vativatina (8). Ia ne vele kamura pa king taulatoi kwapuna taukavara ta, ia pene ago kapu rakava kwaikwaina vitiviti kamu pene mamilagia. \p \v 12 Vovaru gagalana (10) ogitarato, ira voo king gagalana (10). Ira tauria gagalana (10) king rakira e pia gita-tagora tanoparara rogotina gere gapira. Na ira ora kwapunamo vevega-rakava gauna ria king vetaina vegita-tago rorirorina kamuna pia gapia. \v 13 Ira geria tugamagi kwapunamo, e geria tiavu e rorirori kamuna evevega-rakava gauna pia venia. \v 14 Ira na Mamoe Natuna pia vetali-venia, na Mamoe Natuna na pene vega-ketora, kwalana ia vele maparara geria Vele, e king maparara geria King. E ekearato e evirigirato e maveraramanira ria ia mulinai gelakana talimara maki ia ria pia kwalimu.” \p \v 15 Ne voaneru na evaikilakuto, netiwato, “Vomata-poraga garena etanu-tagona nanura pogitara, voo tanopara petera, talima gutuma galagala vagi, tanopara irauirau talimara, e karo irauirau talimara pogitara. \v 16 Vovevega-rakava gauna e vovaru gagalana (10) pogitara gaura, ne mata-poraga garena pia aorakava-vagia. Ira na ati gena rinagai pia vega-miaa, e rapugana pia rale vagira, tauniparana kovagona pia vega-lakaa; virigona pia gania e kalovai pia kapu-ragea. \v 17 Kwalana Palagu na ne king aora evega-ririwarato, ia gena ririwa pia kalaa netiwato. Gaura pakurai ira maki geririwato gaurai, geria tiavu vovevega-rakava gauna pia venia, pe pene vevai, pene ago, Palagu gena kila maparara pia gugulu. \v 18 E pogitaa garena ia vanuga kamuna. Ia na tanopara velera pa kingra maparara evairana.” \c 18 \s1 Babulonia pene keto \p \v 1 Eia mulinai aneru ta magena tiavu kamu kupana emarigoto agitaato. Ia ralemana maekana na tanopara ewae-gavuato. \v 2 Ne maki ati ekogo-gagavuto, netiwato, \q1 “Peketo! Vanuga kamuna Babulonia peketo! \q1 Ia temoni geria talu kapunai peago, \q1 e palagu rakavara e palagu mamilora, \q1 e manu rakava kwaikwaira geria talutago kapunai peago. \q1 \v 3 Kwalana pete maparara na gena wain geniuato aonai gekala-kawakawato; \q1 vowain ia gena mata-poraga inagulura. \q1 Tanoparai getaluna kingra maparara ia ria gemata-poragato, \q1 e tanoparai gau gevoivoi-agina talimara maki \q1 ia gena rinaga namara na geverinagato.” \p \v 4 Voia mulinai kupa na karo ta evogomaito maakamonagiato, netiwato, \q1 “Geku talima maparami, \q1 evanuga kamuna aonana iomai-lakati. \q1 Pe ia gena kala rakava kalara ragai pio kalara, \q1 ia na vitiviti gaura rakavara pene gapira gaura \q1 gomi na ragai pio gapira. \q1 \v 5 Kwalana ia gena kala rakava ataiatai peve tenutenukau, peve rage neamo, kupa vanugana maki peve rawalia. \q1 Na Palagu na gena kala, ati rorirori gaura, \q1 etugamagi-tagorana, ati etugamagi-lekwalekwarana. \q1 \v 6 Ia na gomi evenimito gelegelena mapio veni vega-voia. \q1 Gena kala voina gelegelena pio vega-rualaa, ne pio venia. \q1 Niuniu wainna kaputi kwapuna gomi evenimito genai, \q1 ia gena kaputi taunataunai niuniu wainna gauna aonai \q1 kwauta mapio wagi-rigoa, pio vega-rualaa, ne voina pio venia. \q1 \v 7 Matotauna evevega-rageto e egani-namawai \q1 e etalu-namawai gelegelenai, \q1 vitiviti pio venia e pio kala-tagitagia. \q1 Ia aonai eveagina, ekilana, \q1 ‘Au logea vetaina amagulina. \q1 Au ati wapu e ati vagi pana tagi-wanonowanono.’ \q1 \v 8 Vovetaina gaurai ia toma kwapunamo aonai vitiviti irauirau na pene vega-ketoa, \q1 voo kwarega, tagi-wanonowanono, e roge ia genai pene kwara. \q1 E ia kalovana pene galaa. \q1 Kwalana ira geria rakava voina pene venia Palaguna \q1 ia Palagu Velekou, ia matiavuna.” \p \v 9 Tanopara kingra, ia ria gemata-poragato e ia ria gegani-namawai e getalu-namanamawai kingra, na ia pene galaa kovuna pia gitaa aonai, galamanai pia tagi, e pia tagi-wanonowanono. \v 10 Ia gena vitiviti pia gitaa, voia kalina na pakai pia ruga, ne pia tagi-kilakila, nepiatiwa, \q1 “Vetugamu! Siti kamuna vetugamu keikei! \q1 Babulonia o, tiavu rakava sitina! \q1 Goi ora kwapunamo aonai gemu rakava voina metauna pogapia!” \p \v 11 Tanoparai gau gevoi-agirana talimara pia tagi e pia tagi-wanonowanono, kwalana geria voivoi rinagara ati tau voira talimana ta. \v 12 Vogeria kolo, e siliva, e vatu nama iwavagira voi kamu vatura, e kurukuru ralemara iwavagi gaura; rapuga gaokara namara, e rapuga kiatana kalovakalova pa pepolora, e rapuga tilikara, e rapuga kalovakalovara; maponara gaura, e elepanti rogara na gekalarana gaura irauiraura, e gau voira kamu mararana gekalarato, e auri polapolara e auri namara e maapolona gekalarato gaura; \v 13 ganigani mamira vega-namara mulamulana arana sinamon, e maponara mulamulara, e kovu maponana ekalaana mulamulana, e ponana namana mulamulana arana muro, e tauniparai geiruana mulamulana arana frenkinsens, vine nanuna, olive rigana, paraoa e vuiti, polomakau e mamoe, osi e kariota, e taunilimalima maki. \v 14 Pia kila, “Gautupu vuana pono gapia notiiwai ririwaragena okalaawai gauna gemuna pegerevagi. Gemu rinaga vogo e gemu ralema maparara pege lekwalekwa, ati pono rawali-waira!” \p \v 15 Gau gevoivoi-agina talimara na egau gevoi-agirato e ia genana rinaga vogo gerawalito, gaura rauvagi ai pia veruga, vovitiviti irana nege rawaliana kalinana. Ira pia tagi-rakavarakava e pia tagi-wanono, \v 16 e pia tagi-kilakila, nepiatiwa, \q1 “Vetugamu! Vanuga kamuna, vetugamu kekei! \q1 Rapuga gaokara namara, e rapuga kiatana kalovakalova pa pepolora, \q1 e kalovakalovara na overapugato; \q1 kolo vekemelerana, e vatu nama iwavagira, \q1 e kurukuru ralemara galagala vagi okalawai. \q1 \v 17 Ora kwapunamo aonai gemu rinaga vogo galagala vagi \q1 maparara pege maiaiki-verovero-vagi!” \p Poti kamura geravu-agirana talimara maparara, e poti ai rawaparana geagona talimara maparara, e poti ai geinaguluna talimara, e rawapara maganira e magau reketa geriana geve rinagana talimara maparara rauvagi ai geverugato. \v 18 Ne egalaato kovuna gegitaato aonai, evetaina gekilato, ‘Evanuga kamuna irau vagi vegata, siti ta evetaina ati emiawai.’ \v 19 Ne kwano kavura reparai gelakukauto, getagito e getagi-wanonowanonoto, gekilato, \q1 “Vetugamu kekei! Vanuga kamuna, vetugamu kekei! \q1 Geria poti rawaparai talimara ia na rinagana \q1 geverinaga-vogovagito talimara, arigia? \q1 Ora kwapuna aonai ia verovero vagi ai pemia. \q1 \v 20 Kupa vanugana o, ia gena keto vererena iokalaa. \q1 Palagu gena talima veagami, \q1 e apostolo talimami e peroveta talimami ioverere; \q1 kwalana gomi kala rakavara ekala-venimito pakunai, \q1 Palagu na gena rakava voina pevenia.” \p \v 21 Ne aneru tiliga iwana taa na vatu ta vuiti gekao-agiana rivuna kamuna ta vetaina egapiato. Vovatu rivuna gauna egapi-itiato, ne rawaparai epia-raiato, ne ekilato, \q1 “Vanuga kamuna Babulonia evetaina maligoligona pia pia-talia, \q1 ne pene lekwalekwa-vagi, ati gitagitanai pene ago. \q1 \v 22 Hap gelavuana e mari gegapina kulura, e turai gevilina \q1 e kipi gevilina kulura goi gemu nenai ati mapia kamonagi-waira. \q1 Inagulu namara ripara talimara goi aomu ai ati mapia taluwai. \q1 Vuiti gekao-agirana vatura kulura maki nenai ati mapia kamonagi-waira. \q1 \v 23 Nenai lamepa maekara ati mapia waewai. \q1 Vegarawa valigu maruna e garena karora ta maki \q1 nenai ati mapia kamonagi-waira. \q1 Goi na gau gevoi-agirana talimara e tanopara aonai ira talima kamura. \q1 Goi gemu megamega kalarana tanopara irauirau maparara ovailearato. \q1 \v 24 Peroveta talimara e Palagu gena taunilimalima veagara gevagirato ralara, \q1 e tanopara atanai gevagirato taunilimalimara ralara maparara maki \q1 Babulonia vanuga kamuna aonai geve rawalirato.” \c 19 \s1 Kwalimu marina kupai \p \v 1 Voia mulinai noowane taunilimalima galagala vagi karora kulura kupai gekogowai akamonagirato, gekilato, \q1 “Haleluia! \q1 Vevega-maguli, e maeka ralema iwavagina, \q1 e tiavu ita gera Palagu gena. \q1 \v 2 Kwalana ia raupara rorirorinai eveagirorina \q1 e rakava voira evenina. \q1 Ia na mata-poraga garena kamuna kala rakava \q1 voina metau iwavagi na pevenia. \q1 E mata-poraga garena na e tanopara maparana \q1 gena mata-poraga kalana na pevega-rakava-kwaikwaia. \q1 Palagu na gena vetugunagi talimara ralara evega-rigorato galamanai, \q1 rakava voina metau iwavagina pevenia.” \m \v 3 Magekogo-waito, negetiwato, \q1 “Haleluia! \q1 Vanuga kamuna na eragena kovuna ati pene aiki, \q1 vokovu pene rage vanagivanagi.” \m \v 4 Ne vovegitatago talimara gagala ruala vativati (24) e vomaguli gaura vativati gevetiu-talito, ne Palagu gena teronai tanutago gealiruputali-veniawai, evetaina gekilato, “Amen, Haleluia!” \s1 Mamoe Natuna gena vegarawa velekwana \p \v 5 Ne voterona na karo ta evogomaito, netiwato, \q1 “Palagu gena vetugunagi talimami maparami, \q1 e Palagu kalinana gokalina talimami, \q1 girigirina pene ago kamuna, \q1 gera Palagu iovega-ragea!” \m \v 6 Ne au na kulu ta noowane gutuma para kulura vetaina akamonagiato, noo wai vogo galura gerakana kulura vetaina, e noo kupa ekuluana kuluna kamuna vetaina, gekogowai, negetiiwai, \q1 “Haleluia! \q1 Ita gera Goloka Iwavagi Palaguna \q1 Vele kamuna roe etaluna. \q1 \v 7 Maparara ita verere, ita vonelagi, \q1 e ita vega-ragea, \q1 kwalana Mamoe Natuna gena vegarawa \q1 tomana warau pekwara, \q1 e garawana maki pege kala-maavua. \q1 \v 8 Rapuga kulokulora gaokara namara, ati rapurelera, \q1 milo girina kiata maki aikina kinavagina gevega-rapugaato.” \m Vorapuga kulokulora gaokara namara voo Palagu gena veaga talimara geria kala-rorirori ekilagirana. \p \v 9 Ne voaneru na au evaikilakuto, netiwato, “Evetaina ono taloa: ‘Mamoe Natuna gena vegarawa ganikouna pakunai gekearato talimara pia verere!’” Maevaikilakuto, netiwato, “E Palagu gena kila taunataunara!” \v 10 Ne au voaneru gagena kwalanai avetiu-talito, ana aliruputali-venia ulanana. Na ia na ekila-waikuto, netiwato, “Nevetaina ragaina ono kala! Au maki vetugunagi talimaku goi vetaimu, e goi walakavamu Iesu valina kilara gevega-taunataunarana talimara vetaira. Palagumo ono aliruputali-venia! Kwalana Iesu gena varavara kilarana taunilimalima elaunagirana peroveta kilara pia kilagi-matagaira.” \s1 Osi kulokulonai erageto talimana \p \v 11 Au apoeto, kupa evekala-pakato, ne wailaku ai osi kulokulona ta agitaato. Voosi atanai erageto talimana arana “Raramani” e “Taunatauna” negetiwato. Ia kala rorirorina eveagirorina e evetalina. \v 12 Ia matana kalova molera vetaina, e repanai kraon galagala vagi. Ia genai ara ta evetaloto, voara talima ta ati ripana, ia gereganamo ripana. \v 13 Ia ralana evonuto rapugana na everapugato, e arana “Palagu gena Kila.” \v 14 Kupa vanugana gena vetali goleana ia mulinai gelakanagi-lakanagiwai. Ira maparara rapuga gaokara namara, kulokulora e ralavu-ketorana geverapugato, osi kulokulorai gerageto. \v 15 Ia pokana na vetali kativana mata-gogelagogela ema vegoto-atito. Tanopara irauirau petera evetali-kativana mata-gogela gaunana pene patira. Ia na auri tokina na pene vaira matiavu kamuna ria. Vine vuara gepana-talirana vetaina pene vepana-talira. Voia voo Goloka Iwavagi Palagu na gena paru kamuna pene vevega-lakatia kapuna. \v 16 Rapuga mogana eligoato gaunai e kekevenai eara etaloato, “King maparara geria King e vele maparara geria Vele.” \p \v 17 Ne au na aneru ta garo aonai eruga-tagowai agitaato. Voaneru na kupa pakanai gelovona manura ekea-inala-venirato, ekilato, “Iovogomai, Palagu gena ganikou kamunai ioma rau-koukou. \v 18 Pe tanopara velera kamura virigora, e vetali goleara geria vevai taura kamura virigora, e tiliga iwavagi talimara virigora, e osi virigora e osi ai geragena talimara virigora, e taunilimalima maparara, maguli talimara ati voira talimara, e pakai getaluna talimara, girigiri e kamura, maparara virigora pioma ganira!” \p \v 19 Ne au na vevega-rakava gauna e tanopara velera kamura mageria vetali goleara ria tanukou-tago agitarato. Ira osi kulokulonai erageto talimana magena vetali goleara pia vetali-venira ulanana getanu-kouto. \v 20 Na vovevega-rakava gauna gegapi-gaugauato, e opakau perovetana maki, ia vegailia irau vagira vevega-rakava gauna aranai ekalarawai talimana. E vegailia kamura geriana vevega-rakava gauna gena maka gegapiato talimara e ia vegailiana pa avuavuna gauna gealiruputaliana talimara eopa-learana. Ira taura ruala kovu kalovana molena ati keikeina e salfa aonai gepia-rigorato. \v 21 Na reketa osi ai erageto talimana pokana na vetali kativana evegoto-atito, gauna na evagi-kwarega-kwaregarato, manu maparara geagoto, ira virigora gegani-veroverorato. \c 20 \s1 Rigolo raganana (1,000) aonai rakagau pene wala \p \v 1 Ne au na aneru ta kupa na emarigoto agitaato. Gimanai lega ropu kelau, (avuavu rakavara geria tipura), tavirina, e gimana kavatai teini ati keikeina ta. \v 2 Ia na vovugae vetaina gauna kamuna egapi-gaugauato, votene warowarona, arana Tiapolo pa Satani. Voaneru na teinina eligoligoato, ne ia rigolo raganana (1,000) vovetaina maligoligona pene talu. \v 3 Aneru na egapiato, lega ropu kelau aonai epia-rigoato, ne lega eloka-gavuato, e eveakara-gavuato. Aneru na Satani vovetaina ekalaato ganina, tanopara irauirau petera ragai pene opara, pene ago, rigolo, raganana (1,000) pene veaiki. Voia mulinai pene kala-pakaa, ne muli ai toma ati vogomo mapene talu. \p \v 4 Ne terona reketa agitarato. Voterona atarai Palagu na Kota pia kamonagi rorirorina evenirato talimara getanuto. Maapoeto, Iesu valina kilara gevega-taunataunarato e gekilagi-matagairato e Palagu gena kila galamanai reparia gelama-vagirato talimara palagura magulira agitarato. Ira vovevega-rakava gauna e ia vegailiana pa avuavuna gekalaato gauna ati gealiruputali-veniato, gena maka pakurai pa gimarai ati gekala-kaurato. Ira gemaguli-waito, ne Keriso ria rigolo raganana (1,000) geveleto. \v 5 Kwarega na kuliitiwai tovotovona voa. Kwarega talimara reketa ati gemaguli-waito pene ago, rigolo raganana (1,000) eveaikito. \v 6 Ekwarega na kuliitiwai tovotovona pia kuliiti-wai talimara pia vonelagi e vevega-nama kamu pia rawalia. Ira kwarega vega-rualana tiavuna na ati pene gapira. Ira Palagu e Keriso geria Rupu Veaga velerai pia ago, e Keriso ria vorigolo raganana (1,000) aonai pia vele. \s1 Satani gena keto \p \v 7 Vorigolo raganana (1,000) pia aiki mulinai, Satani gena tipura kapuna na pia vega-lakatia, \v 8 ne pene ago, tanopara irauirau petera tanopara riki kava vativati aorai getaluna, e Gog e Magog, peneve opa-vevilivevilira. Ira maparara pene vaikoukoura, vetali pia kalaa ulanana. Ira maparaparara pia laka-koukou, noowane kone kwanona gutuna vetaina galagala vagi. \v 9 Tanopara na pia ago, ne Palagu gena taunilimalima gekampato kapuna pia veruga-gegelagia. Vokampa kapuna voo Palagu na eulamagiana sitina. Na kupana kalova emarigoto, ne Satani gena vetali goleara ema galarato. \v 10 Ne Tiapolo, eoparato talimana, kalova molera e salfa kovuna aonai pia pia-rigoa. Vevega-rakava gauna e peroveta opakau talimana vonai warauna gepia-rigorato. Taura toitoi vonai kalova molena vanagivanagi ati ikana na pene gala-vanagivanagira. \s1 Kota kamuna \p \v 11 Voia mulinai au na terona kulokulona kamuna e terona atanai etanuto talimana agitaato. Tanopara e kupa ia wailana na gegerevagito, ne ati magegita-wairato. \v 12 Ne kwarega talimara kamura e keira agitarato voterona kulokulona kamuna wailanai. Ne puka reketa ekala-pakarato. Vopuka ekala-pakarato mulinai, puka ta maekala-pakaato, voia voo maguli pukana. Ne kwarega talimara vopuka reketa aorai geria kala etalo-vanagirato gelegelerai Palagu na eagirorirato. \v 13 Rawaparai gekwaregato talimara rawaparana gekuliitito, e Kwarega e kwarega talimara avuavura getaluna Kapuna (pa Hades) na gekuliitito. Ne maparaparara kwapurakwapura rakagau rakagau gekalarato gelegelerai eagirorirato. \v 14 Ne Kwarega e kwarega talimara avuavura getaluna Kapuna (pa Hades) na gekuliitito talimara, kalova kovuna aonai gepia-piarigorato. Vokalova kovuna voo, kwarega vega-rualana. \v 15 Pene talima ta arana maguli pukanai ati gerawaliato talimana, vokalova kovunai gepia-rigoato. \c 21 \s1 Kupa e tanopara valigura \p \v 1 Ne kupa valiguna e tanopara valiguna agitarato, kwalana kupa kunena e tanopara kunena gelekwalekwato. Rawapara maki aikina. \v 2 Vanuga veagana kamuna agitaato, voo Ierusalema valiguna kupa vanugana na Palagu genana emarigowai. Ia vegarawa valigu garena garawana gena gevega-rapugaana e geveakwago-vega-veniana vetaina. \v 3 Ne karo kamuna ta akamonagiato terona na evogomaito, evetaina ekilato, “Ewagumona Palagu gena talukapuna taunilimalima ria, ia ewagumona taunilimalima aorai pene talu. Ira Palagu gena taunilimalimai pia ago, e Palagu matotauna ira lagarai pene talu, [e ira geria Palagu ai pene ago]. \v 4 Ia na matara nanura maparara pene iruvagira. Kwarega e tagi-wanonowanono, e tagitagi kuluna ta e vitiviti pia aiki-vagi, kwalana gau kunera maparara geaikito.” \p \v 5 Voteronai etanu-tagowai Talimana evetaina ekilato, “Iogitaa, au gau maparara avega-valigu-wairana.” Maekilato, “Ekila ono talo-vanagira, kwalana e kila taunataunara e geriai pio veraramani maki.” \v 6 Maevaikilakuto, netiwato, “Maparara pege aiki. Au Alefa e Omega, (kunena e kapina), tovotovona e ikana. Nanu na ekalaana talimana au na maguli nanuna, egalugaluana nanuna, ati voina, pana venia pene niua. \v 7 Rakava e metau pene vega-aikira talimana, gena kwalimu voina egaura maparara pene gaunara, e au ia gena Palagu ai pana ago, e ia maki au natuku ai pene ago. \v 8 Na kali ai ati geruga-gaugauna e ati gekamonagina talimara, kala rakavana gevevega-miloto talimara, vagivagi talimara, gemegamegana e kaivakuku gealiruputali-venina talimara, e opakau talimara, maparaparara geria kapu kalova molera e salfa gegalana kovuna. Eia e kwarega vega-rualana.” \s1 Ierusalema valiguna \p \v 9 Aneru ta au geku ai evogomaito. Ia voaneru taulatoi kwapuna kunenai gimarai rivu taulatoi kwapuna, vorivu aorai taunilimalima vega-vitivitira gaura kovarana gevonuto anerura ta. Ia evogomaito, ne au ema vaikilakuto, netiwato, “Ono vogomai, pe vegarawa valigu garena anama vega-gitamu, ia Mamoe Natuna garawana!” \v 10 Ne Palagu Palaguna na eporogikuto, aneru na golo kamuna e mogaloki ai evua-agokuto. Ne voanana vou siti veagana, Ierusalema, Palagu genana kupa vanugana na emarigowai evega-gitakuto. \v 11 Ia genai Palagu maekana ralemana iwavagina ewaewai, e siti ralemana gitagitana vatu nama iwavagira voira ati keikeira vetaira, e iaspa vatuna, vatu vekemelena vetaira ewaewai. \v 12 Ia kanana ati keikeina e moga vagi, vanagina gagalana ruala. Vovanagi gagalana ruala aneru kwapura kwapurana gegita-togorawai. Vovanagi kwapurakwapura atarai Isaraela kwalura kwapurakwapura arara getalorato, voo Isaraela kwalura gagalana ruala gaura. \v 13 Vanagi toitoi garo eragena kavanai (east), e toitoi garo everigona kavanai (west), e waitogana kavanai (north) toitoi, e waiatina kavanai (south) toitoi gekalarato. \v 14 Vanuga kamuna kanana kwalana pa vatu rugu maparara gagalana ruala atarai gevega-ruga-kauato. Vovatu atarai Mamoe Natuna gena apostolo gagalana ruala arara kwapurakwapura getalorato, vatu ta ara ta, vatu ta ara ta. \p \v 15 Au goti gakilakilawai aneruna voa gimanai lovalova rulana pa vega-vetovo gauna, kolo na gekalaato gauna. Vorulana vanuga kamuna e vanagi na e kana na pene lovara. \v 16 Siti gevega-rugaato rikina vativati (4), e gena reva e moga na pe gelegele. Voaneru na siti lovalova gauna na elovaato, erawaliato gauna ea raganana ruala tinavu vativati (2,400) kilomita. Ia gena moga e reva e atana pe gelegelemo. \v 17 Kanana gena kamu maki elovaato, lovalovana gauna kiubit tinavuna gagala vativati (144), (e mita gagala taulatoi kwapuna (70). Taunilimalima geria lovalova gauna voaneru na vovetaina einagulu-agiato. \p \v 18 Vanuga kamuna kanana iaspa, vatu ralemara galagala vagi, na gekalaato, e siti gavana kolo nama iwavagira, mata ekemelerana kalaati maki gevanagirato kolora na gekalaato. \v 19 Vanuga kamuna kanana gevega-rugaato kwalana pa vatu rugura vatu verovero irauiraura na geveakwagoato: Vatu rugu tovotovona iaspa vatuna, vega-rualana safaia, vega-toitoina ageiti, vega-vativatina emeral, \v 20 vega-imaimana sadoniks, vega-taula toitoi na kanelian, vega-taulatoi kwapuna na krisolait, vega-taula vativati (8) na beril, vega-taula vati kwapuna (9) na topas, veagagala (10) na krisopres, veagagalana kwapuna (11) haiasin, vega-gagalana ruala ametia. \v 21 Vovanagi gagalana ruala voo kwapurakwapura kalaati vatura pa pel voira kamu iwavagira e ralemara irau vagi na gekalarato. Vanagi kwapuna pel kwapuna, vanagi kwapuna pel kwapuna. Siti raupara na kamuna kolo nama iwavagina na, no kalaati vetaina na gekalaato. \p \v 22 Vanuga kamuna aonai Rupu Veaga ta ati agitaato, kwalana Velekou, Goloka Iwavagi Palagu na, e Mamoe Natuna, ira vovanuga kamuna gena Rupu Veaga. \v 23 Vovanuga kamunai garo maekana e uve maekana ati pia wae, kwalana Palagu maekana ralemana vonai ewaena, e Mamoe Natuna siti gena lamepa. \v 24 Tanopara maparana pete na ia maekanai pia laka, e tanopara velera pa kingra maparara na rinaga ralema iwavagira vonai pia velakagi-togara. \v 25 Toma ta maki vanuga kamuna vanagina ati pia kanara, kwalana vositi ati pene pogia. \v 26 Tanopara irauirau maparara geria rinaga ralemara e geria verinaga gaura maparara ia gena pia vevua-togara. \v 27 Gau mamilona ta ati pene laka-toga, e nugarage e opakau kalara pene kalara talimana ta maki ativagi pene laka-toga. Raira Mamoe Natuna gena maguli pukanai araria etalo-vanagirato talimara geregariamo pia laka-toga. \c 22 \s1 Maguli nanuna waina \p \v 1 Voia mulinai aneru na maguli nanuna waina evega-gitakuto. Vonanu nekawaina waina kalaati vetaina. Vonanu Palagu e Mamoe Natuna geria terona na egalu-atito. \v 2 Siti rauparana kamuna aonana egalu-agoawai. Vowai pipina kavarualai maguli gautupura getuputo. Vogautupu uve kwapurakwapura aorai gevuawai, rigolo kwapuna aonai vega-gagalana ruala gevuawai; e gautupu laurana tanopara maparara petera evega-namarawai e evega-magulirawai. \v 3 Voanana pene vetina pene ago, talima ta atanai pa tanopara atanai Palagu gena paru ta ati pene wala. Palagu e Mamoe Natuna geria terona vanuga kamuna aonai, gena vetugunagi talimara na vetugunagina pia ago-veni. \v 4 Ia wailana pia gitaa, e ia arana maki ira pakurai pene mia. \v 5 Vonai pogi aikina. Lamepa e garo maekara ta ati pia gitaa, e ati pia ririwaa, kwalana Palagu, Velekou na maeka pene venira. E ira vele pia talu-vanagivanagi. \s1 Iesu Velekou mapene waikule-wai \p \v 6 Ne voaneru na au evaikilakuto, netiwato, “Ekila e taunatauna e geriai maki pono veraramani. Velekou, ia Palaguna peroveta talimara mururana ekilana Palaguna, gena aneru etuguato, ia gena vetugunagi talimara rakagau roli gewalana gaura pene vega-gitara ulanana. \v 7 Iokamonagi, au roli awatina. Epuka aonai peroveta kilara pene kwalanara talimana pene verere.” \p \v 8 Egaura akamonagirato e agitarato talimana au, Ioane. Egaura akamonagirato e agitarato aonai, evega-ripakuto e evega-gitakuto aneruna gagena kwalanai avetiu-talito, ana aliruputali-venia natiwato. \v 9 Na ia na evaikilakuto, netiwato, “Nevetaina ragai ono kala. Au goi, e walakavamu peroveta talimara, e epuka kilana gekwalanaana talimara ria gelegele, Palagu vetugunagina aago-veniana. Palagu ono aliruputali-venia!” \v 10 Voia mulinai evaikilakuto, netiwato, “Epukai peroveta kilara ragai pono veakara-gavura, ragaina pono tao-veavugara, kwalana lagani warau pekavinagi. \v 11 Kala rakava talimana roe wapene kala-rakava-ago, e kala mamilora ekalana talimana kala mamilora roe wapene kala-ago, kala rorirorira ekalana talimana kala rorirorira roe wapene kala-ago, e maveagana etaluna talimana maveagana pene talu-ago.” \p \v 12 Iesu evetaina ekilato, “Iokamonagi! Au roli awatina! Taunilimalima geria inagulu voira au geku ai, pe awati-agirana. Taunilimalima maparara geria kala e inagulu gelegelerai voira pana venira. \v 13 Au Alefa e Omega, (kunena e kapina), au tovotovona vegata e ikana.” \p \v 14 Geria rapuga geguligirana talimara pia verere. Ira Palagu na rorirori evenirana, maguli gautupuna vuana pia gania, a vanuga kamuna kanana vanagina na pia laka-toga. \v 15 A kwaeva (pa kala rakava talimara), gemegamegana talimara, vekalakau e mata-poraga talimara, e vagivagi talimara, kaivakuku gealiruputali-venirana talimara, e opakau geririwa-rakavaana talimara, maparaparara siti mulinai pia talu. \v 16 “Au, Iesu, na geku aneru patugu-watia, ekalesia goleara geriai evali taunataunana gomi ene wati vega-ripami ulanana. Au Davida kalakalana e ia genana avogomaito Talimaku. Au mitiu lagani, maekaku kamu.” \p \v 17 Veaga Palaguna e vegarawa valigu garena gekilana, “Ono vogomai!” E pene kamonagi talimana maki pene kila, “Ono vogomai!” Nanuna pekalaa talimana pene vogomai; e pene ririwa talimana, emaguli nanuna, ati voina, pene niua. \s1 Kila ikana \p \v 18 Epukai peroveta kilara pia kamonagira talimara maparara akila-karigavurana: Pene rai na ekila atarai kila reketa pene tao-kaura talimana, epukai talima vega-vitivitira gaura, ekilagirana gaura, Palagu na ia atanai pene tao-kaura. \v 19 Pene talima taa na eperoveta pukana na kila reketa pene gaivagira genai, ia Palagu na voina maguli gautupuna genai e siti veagana aonai vonai talu-vanagivanagi, e pukai ekilagirana gaura, ia genai pene gapi-vagira. \p \v 20 Egaura pene kilagi-matagaira talimana ekilana, “Pa, au roli awatina!” \p Amen. Iesu Velekou o, ono vogomai! \p \v 21 Iesu Velekou gena vega-nama gomi maparami atami ai pene mia. Amen.