\id HEB - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h HEBERU \toc1 Heberu \toc2 Heberu \toc3 Heb \mt1 HEBERU \imt1 Heberu vega-matagaina kilara \ip Epepa rai na etaloato talima ta ati ripana. Reketa gekilana Luka na etaloato, reketa gekilana Apolos, pa Banabas, pa Prisila, pa Akwila, pa Paulo na etaloato negetina. Gutuma gekilana Paulo negetina kwalana pepa Paulo gena pepa talo kolemanai getaloato. Epepa rigolo 60 e 70 vekarawarai getaloato, Iesu ekwaregato mulinai. \ip Epepai golea kamura tenu 1:3; 4:14-16. \ip Epepa etaloato talimana gena ririwa kamuna: \io1 1) Heberu ekalesiara pene vaikilara, ekalesia magulina taunataunanai pia maguli, a Iuda geria tene rovara e magulira geriana pia laka-gerevagi geriai ragai mapia waikule-wai, maguli vanagivanagi ati nege rawaliana kalinana (2:1; 6:4-6; 10:26); \io1 2) Iesu Keriso pene vega-matagaia, ia Palagu kolemana taunatauna na ematagaito tanoparai; \io1 3) Palagu gena Vekapawai Valiguna Iesu genai etaunataunato gauna pene vega-matagai -namanamaa netiwato. \iot Epepa evetaina enavugaato: \io1 1. Vevega-ripa kilara \ior (tenu 1:1–10:18)\ior* \io1 2. Ekalesia talutaluna magulira \ior (tenu 10:19–13:25)\ior* \c 1 \s1 Palagu gena kila Natuna genana \p \v 1 Kunenai, toma vogo e raupara gutumai Palagu na peroveta talimara geriana tenera evaikilarato. \v 2 Na etoma ikarai, Natuna genana ema vaikilarato. Palagu na gaura maparara Natuna eveniato pene gaunara. E ia genana maki Palagu na kupa e tanopara ekalarato. \v 3 Ia Palagu kolemana e maekana iwavagina evega-matagairana, e ia Palagu gelegele vagina. Ia gena kila tiavuna na gau maparara egapi-tagorana. Ia matotauna na gera rakava guligi-vagira rauparana ekala-gitakauato mulinai, Palagu goloka iwavagi aloripanai evetanu-talito kupai. \s1 Palagu Natuna kamu iwavagi, aneru maki evanagirato \p \v 4 Palagu na Natuna evetao-rageato, aneru evanagirato. Kwalana arana eveniato maki verage iwavagi, aneru arara evanagirato. \v 5 Kwalana Palagu na aneru ta ati evaikilaato, netiwato, \q1 “Goi au Natuku, \q1 toma au goi Tamamu ai paago.” \m Pa evetaina maki ati evaikilaato, netiwato, \q1 “Au ia Tamanai pana ago, \q1 e ia maki au Natuku ai pene ago.” \m \v 6 E Palagu na Natuna kunena tanoparai mapene vaimaia aonai pene kila, \q1 “Palagu gena aneru maparami na pio aliruputali-venia.” \m \v 7 Aneru evaikilarato aonai ekilato, \q1 “Palagu na gena aneru ekalarato agi vetaina, \q1 gena vetugunagi talimara kalova emolena vetaina.” \m \v 8 Na Natuna ekilagiana netina, \q1 “Palagu o, \q1 goi gemu vele rakina pene mia-vanagivanagi, \q1 gemu Basileia marorirorimuna na ovaiana. \q1 \v 9 Kala rorirori oririwarana, \q1 na kala rakavara ati oririwarana. \q1 Gaura pakurai, Palagu o, \q1 gemu Palagu na maki taukavamu vekarawarai goi evirigimuto, \q1 repamu ai riga epopoato, verere na evega-vonumuto.” \m \v 10 E maevaikilaato, netiwato, \q1 “Vele o, tovotovonai goi na tanopara okalaato, \q1 e kupa maki goi gimamu kalakalana. \q1 \v 11 Ira pia aiki, na goi pono talu; \q1 maparara rapuga vetaira pia rakava. \q1 \v 12 Goi na kouti vetaira pono ikura, \q1 rapuga vetaira kolemara pia irau, \q1 na goi kolemamu ati pene irau, \q1 e goi gemu maguli rigolora maki ati pia ika.” \m \v 13 Palagu na aneru ta maki ati evaikilaato, \q1 “Aloripaku ai onoma tanu, pene ago, \q1 goi gevetali-venimuna talimara goi gagemu \q1 panakaura gaunai pana tao-talira.” \p \v 14 Aneru maparara vetugunagi palaguramo, Palagu na etugurato raira vevega-maguli pia gapia talimara veakavara ularana. \c 2 \s1 Vevega-maguli kamuna \p \v 1 Gaura pakurai rakagau takamonagirato kilara pita gapi-kikitalira, ati nama gerana pia lekwalekwa, ne taago-veniana kapuna pita leaa. \v 2 Kwalana aneru na ita tenera geria gevaravarato kilara taunatauna vegata, e vokila gekaroverave-venirato e ati gekwalanarato talimara geria kala rakava gelegelerai metauna gegapiato, \v 3 a ita raka pita kali-maguli-tiwa, pene evevega-maguli kamuna pita gita-guilagia genai? Evevega-maguli tovotovonai Velekou matotauna na evaravaragiato. Voia mulinai gekamonagiato talimara na ai gema varamaito voo taunatauna. \v 4 Palagu na maki evega-taunataunaato vegailia kamurai, e nugapalevagi kalara kamura, e kala irau vagira raupara irauirau ai, e Veaga Palaguna gena wareware gaurana. VoVeaga Palaguna gena wareware gaura Palagu gena ririwa rorinai kamonagi talimara evenirato. \s1 Iesu na vevega-maguli kapunai evaiagorana \p \v 5 Votanopara pene vogomai ai na gakilagiana Palagu na ati aneru geria vegitatago kapulenai etaoato. \v 6 Na Puka Veaga aonai kapu taai talima ta evaravarato, netiwato, \q1 “Palagu o, taunilimalima rai, pe goi na otugamagi-gaokaana? \q1 Pa Taunilimalima Natuna rai, pe goi na olaka-gitaana? \q1 \v 7 Goi na kiata otao-wairigoato aneru kapulerai; \q1 mulinai maeka ralema iwavagina e venugagi-rage \q1 kraonna genai otao-kauato, \q1 \v 8 e gaura maparara ia gagena kapulenai otaorato.” \m Kwalana Palaguna gaura maparara ia gena vegitatago kapulenai etaorato. Taunatauna, Palagu na gau kwauta ati etaoraka-kwaniato, ia gena vegitatago kapuna mulinai. Na etoma gaura maparara ati ia gena vegitatago kapulenai tagitarana. \v 9 Na Iesu tagitaana, ia Palagu na vopaka kianai etao-wairigoato aneru kapulerai, kwalana Palagu gena vega-nama genana taunilimalima maparara ulara na pene kwarega. Toma Iesu tagitaana, atanai Palagu na ralema e venugagi-rage kamuna etao-kauato, kwalana vitiviti ai ekwaregato. \p \v 10 Gau maparara ekalarato e egaunarato Palaguna, gena ririwa Iesu roe nea vitiviti genana ati vetoukaunai pene ago-kune. Voia mulinai voupe natuna gutuma pene vaimaira, ne ia ralemana e maekana kamuna pia vaia. Palagu genai raupara rorirorina kwapuna voiamo. Kwalana Iesu Palagu natuna geria vevega-maguli talimana kamuna. \v 11 Taunilimalima evega-veagarana tauna, Iesu, e Iesu na evega-veagarato talimara Tamara pe kwapuna. Voia pakunai Iesu ati enuga-ragena, evega-veagarato talimara ekilagirana ia walakavana. \v 12 Ia na Palagu ekilagiana, netina, \q1 “Goi aramu au walakavaku geriai pana kilagi-matagaia; \q1 ekalesia aonai goi mari ai pana vega-ragemu.” \m \v 13 Maekilato, \q1 “Palagu genai pana veraramani.” \m E maekilato, \q1 “Au e Palagu na evenikuto goleana natuna ria.” \p \v 14 Kwalana Palagu natuna maparara mavirigora e maralara gaurai, ia matotauna maki ira gelegelerai eagoto. Vovetaina ekalato kwalana gena kwarega genana kwarega tiavuna egapi-tagoana talimana, Tiapolo, pene vega-aiki-vagia ulanana. \v 15 E taunilimalima raira geria maguli aorai kwarega kalina na eligoligorato pene vega-magulira ulanana. \v 16 Taunatauna, Iesu na ati aneru eveakavarato, na Aperaamo kalakalana. \v 17 Gaura pakaurai Palagu na Iesu raupara mapararai tarina maparara gelegelerai ekalarato. Kwalana vorauparai vou venugagiviti e veraramani Rupu Veaga velena kamunai pene ago. E Palagu vetugunagina pene ago-veni, taunilimalima geria rakavana pene voi-vagira ulanana. \v 18 Kwalana Iesu matotauna na vekalatovo vitivitina mamina egapiato, ewagumona rai vekalatovo pene rawalia genai pene veakavaa ripa. \c 3 \s1 Iesu gena tiavuna Mose gena tiavu evanagiato \p \v 1 Gaura pakurai, walakavaku veagami, gomi Palagu na ekeamito kupa na. Gemi tugamagi pio tao-gaokaa Iesu genai. Ia Palagu na etuguato Rupu Veaga velena kamuna. Ita na ia takilagi-matagaiana. \v 2 Iesu Palagu na evega-rugaato Rupu Veaga velena. E ia magena veraramani Palagu genai, gelegelena Mose magena veraramani Palagu gena numai vetaina. \v 3 Numa evega-rugaana talimana genugagi-rage-kamuana, na ekalaana numana genugagi-rage-keiana. Vovetainamo Palagu na Iesu maeka ralema iwavagina eveniato, Mose na egapiato gauna evanagiato. \v 4 Numa maparara mainagulu-agira talimara, na gau maparara Palagu geregana na ekalarato. \v 5 Mose vetuganagi ago-venina talimana, ia magena veraramani Palagu gena numai. E gena inagulu wailai Palagu na rakagau pene kilagira kilara ekilagi-matagairawai. \v 6 Na Keriso, Palagu Natuna, Palagu gena numa egita-tagoana. Ita ia gena numa, pene matiligara e maverererai taveagi-agiana raramaninai pita gapi-gaugau pene ago ikana. \s1 Palagu gena taunilimalima geria pikapika \p \v 7 Gaura pakurai Veaga Palaguna ekilana vetaina pita kala, evetaina ekilana, \q1 “Toma pene Palagu karona pio kamonagia genai, \q1 \v 8 aomi ragai pio veagaoka-poroporora, \q1 tenemi tanoleanai vekalatovo tomanai \q1 gekamonagi-tegagelato vetaina. \q1 \v 9 Pa, tamami na rigolo gagala vativati (40) \q1 tanoleanai geku inagulu gegitaato, \q1 na geveagare-konekuto e gekalatovokuto. \q1 \v 10 Gaura pakurai vopete aparu-venirato, \q1 ne akilato, ‘Ira aora vanagivanagi au gekuna gegerevagina, \q1 e au geku kala maki ati geriparana.’ \q1 \v 11 Gaura pakurai maparuku akila-matagaito, \q1 ‘Ira au geku tegaole kapunai ati pia laka-toga.’” \p \v 12 Walakavaku maparami, pio vegita-tago. Ati nama walakava ta gomi aomi ai nugana garakaunai kala rakava pene mia, e Palagu gena kila ati pene vega-taunataunaa, ne maguli Palaguna genana pene laka-gerevagi. \v 13 Ewagumona Palagu ekilana, “Etoma” netina pakurai, mataukavami kwapurakwapura ria pio veveakwalimu, pe kala rakava gena opakau na ta aomu ragai pene veagaokaa. \v 14 Ita Keriso ria takwapunato, pene tovotovonai tagapi-rageato veraramanina pita gapi-gaugaua pene ago ikanai. \v 15 Puka Veaga ekilana vetaina, \q1 “Etoma pene karona pio kamonagia aonai, \q1 aomi ragai pio veagaokara, \q1 kunenai gomi tenemi \q1 gekaroveravewai vetaina.” \p \v 16 Raira na Palagu karona gekamonagiato, na gena kila gekilagi-piatogaato, ne gevega-paruato? Voo Mose na Aikupito na evaipiatirato talimara maparara, ei? \v 17 E raira Palagu na vorigolo gagala vativati (40) aorai eparu-venirato? Talimara voa, rakava gekalaato, tanoleanai geketoto, ne gekwaregato, ei? \v 18 E Palaguna raira evaikilarato, netiwato, “Au geku agalagi kapunai ati pia laka-toga.” Gekaroveraveto talimara evaikilarato, ei? \v 19 Gaura pakurai ita taripana, ira ati gelaka-togato, kwalana Palagu ati gevega-taunataunaawai gaurai. \c 4 \p \v 1 Palagu na pikapikai pita laka-toga kilagavu na roe miana. Gaura pakurai pita vegita-tago, ita aorai ta vopikapikai ati neelaka-togana kalinana. \v 2 Kwalana voVali Namana ita gera gevopatagiato Isaraela talimara geria maki gevopatagiato. Na vokila gekamonagirato geriana nama ta ati gerawaliato, kwalana tipo gekamonagirato, na ati gevega-taunataunarato. \p \v 3 Na ita Palagu tavega-taunataunaana talimara, voagalagi ai pita laka-toga gena kila gelegelenai, ekilato, \q1 “Au paru ai kilagavu kilana gaokana akilagi-matagaiato, natiwato, \q1 ‘Au geku pikapikai ati pia laka-toga.’” \m Taunatauna, Palagu vovetaina ekilato, na ia na tanopara ekalaato aonai, gena inagulu maparara warau evega-aikirato. \v 4 Kapu taai Puka Veaga aonai toma vega-taulatoi kwapuna (7) ekilagiato aonai, evetaina ekilana, “Toma vega-taulatoi kwapunai Palagu gena inagulu maparara geriana eagalagito.” \v 5 E roe nea vou pita kilagia kapunai maki ekilato, “Ira au geku agalagi ai ati pia laka-toga.” \p \v 6 Na reketa voagalagi ai pia laka-toga kilagavuna roe emiana kapunai. Na Isaraela talimara, Vali Namana gekamonagi-kuneato talimara, voagalagi ai ati gelaka-togato, kwalana gekaroveraveto gaurai. \v 7 Gaura pakurai Palagu na toma ta maevirigiato, “Etoma” ekilagiato. Rigolo vogo geaikito mulirai, Palagu, Davida genana evetaina ekilato, netiwato, \q1 “Toma, pene Palagu karona pio kamonagia genai, \q1 aomi ragai pio veagaokara.” \p \v 8 Pere Iosua na agalagi pere venira, Palagu na voia mulinai agalagi tomana ta ati mapere kilagia. \v 9 Gaura pakurai Palagu gena taunilimalima geria agalagi wailai roe emiana. \v 10 Kwalana Palagu gena agalagi ai elaka-togana talimana gena inaguluna eagalagina, gelegelena Palagu gena inaguluna eagalagito vetaina. \v 11 Gaura pakurai ita tiliga, Palagu gena agalagi ai pita laka-toga ulanana. E ita aorai ta ragai pene keto, kunenai gekaroveraveto talimara vetaira. \p \v 12 Palagu gena kila maguli e matiavuna. Maki mata gogela, vetali kativana matana kava ruala maki evanagiato, evepati-togana maguli e palagu vekarawarana, e tiliga kalimukalimura ruala gevetilivuto vekarawarana. Talima nugana garakauna ririwana e tugamagina maki eripa-katei-rageana. \v 13 Palagu na ekalarato gaura maparara ta ati veavuga ia matanai. E ia wailanai ita maparara gera maguli pita varavaragira. \s1 Iesu Rupu Veaga velena kamu iwavagina \p \v 14 Palagu Natuna Iesu ita gera Rupu Veaga velena kamu iwavagina; ia kupa elaka-vanagirato. Gaura pakurai gera kamonagi ai ita gapi-gaugau. Voo ita na takilagi-matagaiana kamonagina. \v 15 Ita gera Rupu Veaga velena kamuna ita gera moiramoira ia na maki emamilagirana. Kwalana ia genai maki vekalatovo irauirau maparara gematagaito ita gerai vetaina. Na ia ati ekala-rakavato. \v 16 Gaura pakurai matiligara na Palagu gena vega-nama teronanai ita laka-kavi. Vonai Palagu gena venugagiviti pita gapia, e gena vega-nama pita rawalia, pe pita ulamagia genai, pene veakavara. \c 5 \p \v 1 Rupu Veaga velera kamura maparara taunilimalima aora na Palagu na evirigirato, ne evega-rugarato, taunilimalima ararai Palagu gena inagulu pia kalaa ulanana. Ira geria inagulu taunilimalima geria rakava voi-vagira ulanana vega-nama gaura Palagu pia venia e polomakau, mamoe, e manu pia vagira, ne pia kapura, Palagu na ponara pene enora ulanana. \v 2 Rupu Veaga velena kamuna matotauna maki magena moira kapura, gaurai ia na ati ripara talimara e Palagu gena raupara na gelaka-gerevagina talimara pene gita-vetugara ripa. \v 3 Ia matotauna maki magena moira pakunai, ia na rakava voi-vagira vega-namara ia gena evenina, e taunilimalima geria maki evenina. \p \v 4 Rupu Veaga velena kamuna rakina egapiana talimana arana kamu. Talima taa na eveaonama inaguluna matotauna na ati pene gapi-kawaa, na ia Palagu na pene keaa vou, vega-gelegelena Aarona ekeato vetaina. \p \v 5 Keriso maki vovetaina, ati matotauna evetao-rageto Rupu Veaga velena kamunai evemiato, na Palagu na evega-rugaato, evaikilaato, netiwato, \q1 “Goi au Natuku, \q1 etoma au goi Tamamu ai paago.” \m \v 6 Kapu taai maki ekilana, \q1 “Goi Rupu Veaga velenai pono talu-vanagivanagi \q1 Melkisedek vetaina.” \p \v 7 Iesu tanoparai etaluwai tomarai erapali-lailaiwai e matana mananura Palagu genai enogi-ragewai, matagi kogokogona. Kwalana Palagu geregana namo kwaregana pene vega-magulia. Palagu na ekamonagiato, kwalana mavenugagi-ragena na Palagu kalina na ekaliwai gaurai. \v 8 Ia Palagu Natuna, na gena vitivitina vou kila kamonagi rauparana eripaato. \v 9 Enama-iwavagito mulinai vou, ia pia kamonagi-venia talimara maparara geria maguli vanagivanagi vega-walana talimanai eagoto. \v 10 E Palagu na evega-rugaato Rupu Veaga velena kamuna Melkisedek vetaina. \s1 Ragai pio kivani ralarala \p \v 11 Ia valina vovogo pita kilagira, na voira kilagi-inamainamara gaaoka, kwalana gomi ati gotugamagi-ilu-velekena. \v 12 Ewagumona gomi e vevega-ripa talimami ai pogoro ago, pe pogoro vevega-ripa. Na gomi roe ogo ririwana taa na Palagu gena kila taunataunara kwalanara mapene vega-ripami nogotina. Gomi lata roe ogo ririwana, gomi ganigani gaokara aikina. \v 13 Rai lata roe eruruna ia kivani roe ea. Ia kala rorirori e ati kala rorirori geria irau rogotina ere ripara. \v 14 Na ganigani gaokara talima kamura garia. Ira na geinaguluagi-vanagivanagirana. Geinagulu-agirana tomarai matotaura maki gevevega-ripana nama e rakava geria irau pia gitailiara. \c 6 \p \v 1 Gaura pakurai namana Keriso gena vevega-ripa kilara tovotovonai ripa-kunera gewalana gaura ita raokwanira. Ne ia gena vevega-ripa kamura geriai ita ago. Tovotovonai ripa-kunera gewalana gaura ragai pita vevega-ripagiwai-ripagiwaira. Voo kala rakava geriana tugamagi waikule e laka waikule e Palagu genai kamonagi. \v 2 Bapatiso vevega-ripara e gima talima atarai taokau, kwarega na kulitiwai e vevega-rorirori vanagivanagi. \v 3 Voia pita kalaa pene Palagu na pene vega-taunataunaa genai. \p \v 4 Pene talima taa gena kamonagi pene raokwania, arigi rauparai mapene vetugamagi-kule? Ia aona evega-maekaato, e kupa na emarigoto vega-nama emamitovoato, e Veaga Palaguna maki erawaliato. \v 5 E Palagu gena kila namana erawaliato e roe nea pene vogomai tanopara na tiavura maki emamilagirato. \v 6 Pene ia kamonagina mapene keto gerevagi, ia Palagu Natuna maesatauro-waiana, e gutuma kamunai maetao-atiana e evega-nugaragea na. Ia maono vega-vetugamagi-waikulea ulanana na ati rauparana. \p \v 7 Toma vogo gura eketona, ne kwano na vonanu eroma-rigoana. Ne pene vokwano ai gevarovarona talimara garia ganigani namara pia vega-walara genai, Palagu na vokwano nama pene venia. \v 8 Na gau vekalavekala e gawa maginiginira evega-kalarana kwanona ati gena nama ta; Palagu na vokwano pene kilagia kwano rakavana, e ikanai pene kapua. \p \v 9 Gataku maparami, taunatauna, evetaina gavaikila-gaokamina, na gatugamagi-gaokana, gomi nama kamuna e vevega-maguli piove rawalia. \v 10 Palagu gena kala ati tevele. Palagu na gemi inagulu e ia arana goulamagiana aonai, gena taunilimalima goveakavarato e ewagumona roe ogo veakavarana ati pene tugamagi-lekwalekwara. \v 11 Ai gema ririwa kamuna gomi kwapurakwapura nevetainamo pio inagulu-tiligatiliga, gemi veraramani piave taunatauna pene ago ikanai. \v 12 Pe ragaina pene lepetimi, na votaunilimalima geria kamonagi e geria vaigaoka na vokilagavu gegapiana, pio kulura. \s1 Palagu gena kilagavu \p \v 13 Palagu gena kilagavu kilana Aperaamo genai ekalaato matotauna aranai ekila-gavuto, kwalana talima ta ia atanai aikina, aranai pene kila-gavu rorinai. \v 14 Ekilato, “Taunatauna, goi pana vega-namamu e petemu gutuma pana venimu.” \v 15 Ne Aperaamo evaigaokato, ati emoirato pene ago Palagu na ekilagi-gavurato gaura genai gematagaito. \p \v 16 Taunilimalima kilagavu gaokara maparara gekalana genai, talima kamuna ta ira atarai aranai gekila-gavuna. Voanana vokilagavu kilana gaokana evega-taunataunaana, ne vevega-veitu kilara maparara ekou-gavurana. \v 17 Kunenai Palagu gena kilagavu vokilagavu kilana gaokanai ekalaato. Kwalana ia gena ririwa ia na kilagavu pia gaunaa talimara pia ripa-gitakau, ia gena kilagavu ati pene irau. \v 18 Vokilagavu ruala pia mia, ati pia irau. E vogau ruala geriana ita taripana, Palagu ati pene opa ripa. Pe ita raira rakava genana ta laka-gerevagito, ne Palagu genai tavogomaito talimara patara tiliga taunatauna, pe voveraramani wailarai emiana gauna patara gapia. \v 19 Voveraramani tagapiato ita gera maguli egapi-gaugauana gauna. Everaramani taunatauna e ati eirauna. Ia vegoligavu rapugana mulinana elaka-togana, pene ago, veaga iwavagi kovogana aonai. \v 20 Voanana Iesu eago-kuneto ita pene vega-magulira ularana. Ia Melkisedek gena rauparai Rupu Veaga velena kamunai pene talu-vanagivanagi. \c 7 \s1 Melkisedek Rupu Veaga velena kamuna \p \v 1 EMelkisedek Salema vanuga kamuna velena, e ia Goloka Iwa-kekere ravuravu Palagu na gena Rupu Veaga velena. Ia na Aperaamo erawaliato, vanuga kamura geria vele kamura pa king taarana vetali ai evagirato, ne ewaikule-wai aonai, Aperaamo evega-namaato. \v 2 E Aperaamo na vetali ai egapirato rinagara, tolega gagalana (10) ekalarato, ne tolega ta Melkisedek eveniato. Melkisedek arana ganina kunena “Kala Rorirori Velena,” arana ta “Salema Velena,” voia ganina “Maino Velena”. \v 3 Ia ati tamana, ati tinana, ati petena ta, e gena maguli evetinato tomana, e gena maguli eikato tomana maki aikina. Ia Palagu Natuna vetaina etaluna, Rupu Veaga velena vanagivanagi. \p \v 4 Melkisedek iogitaa, ia talima arana kamu iwavagina, kwalana Aperaamo ita tenera kamuna na maki vetali ai egapirato rinagara tolega gagalana (10) aora na ta ia eveniato. \v 5 Rova ekilana, Levi petena Rupu Veaga velena rakina pia gapia talimara tolega gagalana aora na ta Isaraela talimara geriana pia kokoa, vowalakava geriana. Taunatauna, walakavara maki Aperaamo gena pete talimara, na ira geriai maki pia koko. \v 6 Melkisedek tenena ati Levi genana evogomaito, na Aperaamo genana tolega ta egapiato. Ia na Palagu gena kilagavu egapiato talimana evega-namaato. \v 7 Ragai pita aovoaovo-agia, talima kamuna na talima keina vega-nama eveniana. \v 8 Levi tenena, tolega gagalana geriana ta gegapiato kwaluna, gekwaregawai. Na Melkisedek maki tolega ta egapiato, na ia Puka Veagana ekilagiana ati ekwaregato. \v 9 Ne evetaina maana kila, Levi maki tolega gagalana aonana egapiwai talimana. Ia na Aperaamo genana Melkisedek tolega ta maeveni-waiato. \p \v 10 Kwalana Melkisedek na Aperaamo erawaliato tomanai, Levi rogoti ere wala, roe voa Aperaamo tauniparanai. \s1 Iesu Melkisedek vetaina \p \v 11 Kunenai Palagu na Isaraela talimara rova evenirato. Vorova ekilana, Levi petena na vekapawai veagana inaguluna pia kalaa. Na pene Levi petena geria Rupu Veaga velena genana e geria inagulu tiavuna na nama iwavagi pegere gapia genai, rakagau gaurai Palagu maekilato, Rupu Veaga velena ta mapene tugua Melkisedek gelegelena, na ati Aarona vetaina? \v 12 Kwalana pene vekapawai inaguluna gekalaana talimara geria kwalu gepororogirato genai, rova maki pene veporogi. \v 13 Kwalana Iesu takilagiana talimana kwalu polu. Ia gena kwalu talimana ta pata veagana atanai vekapawai inaguluna ati ekalaato. \v 14 Kwalana ripara, ita gera Velekou Iudea petena na ewalato. Na Mose na Rupu Veaga velera ekilagirawai aonai, Iudea kwaluna ati ekilagiato. \p \v 15 E rakagau pita kilagia ewagumona pita gitailu-gitakaua, kwalana Rupu Veaga velena ta mapematagai Melkisedek vetaina. \v 16 Ia ati tenena vetaira, rova tiavunai Rupu Veaga velenai eagoto, na maguli vanagivanagi genana evogomaina tiavuna na Rupu Veaga velenai eagoto. \v 17 Kwalana Palagu na evetaina evaikilaato, netiwato, \q1 “Goi Rupu Veaga velenai pono talu-vanagivanagi \q1 Melkisedek vetaina.” \p \v 18 Vorova kunena etao-gerevagiato, kwalana ia ati tiavuna e ati pene vevega-maguli ripa. \v 19 Kwalana Mose gena rova na gau taa ati evega-nama-iwavagiato. Vovetaina gaurai Palagu na veraramani ikavagina ta maetao-atiato, voia genana ita Palagu laganai pita laka-kavi. \p \v 20 Palagu na Iesu kilagavu kilana gaokana ekilagiato vou, Rupu Veaga velenai etaoato! Na Rupu Veaga velera maparara geriai kilagavu ta ati ekalaato. \v 21 Na Iesu Veaga velenai eagoto Palagu na kilagavu gaokana ekalaato vou. Palagu na evetaina evaikilaato, \q1 “Velekou ekila-matagaito \q1 e gena tugamagi ati mapene vega-iraua: \q1 ‘Goi Rupu Veaga velenai pono talu-vanagivanagi.’” \m \v 22 Ekilagavu kila gaokana gaurai, Iesu vekapawai valiguna e namana taunatauna na vega-taunataunai eagoto. \p \v 23 Kunenai Rupu Veaga velera vovogo, kwalana gekwaregawai, ta Rupu Veaga velenai ati etalutalu-agoto. \v 24 Iesu etalu-vanagivanagina gaurai, ia Rupu Veaga velenai pene taluago-taluago. \v 25 Gaura pakurai raira ia genana Palagu genai pia ago pene vega-magulira ripa. Kwalana Iesu ira ularana Palagu genai pene rapali ulanana etalu-vanagivanagina. \p \v 26 Evetaina Rupu Veaga velena kamuna na ita gera ririwa gaura evenirana. Ia maveagana, ati gena kala rakava, vekwakunagi ia genai aikina, nama iwavagi; ia kala rakava talimara vetaira aikina. Palagu na kupa atagaina raimoraimonai evetaoato. \v 27 Ia ati kunenai Rupu Veaga velera kamura vetaira, toma rorirori ai vega-nama gaura pene veni. Kune ia gena kala rakava Palagu na pene tugamagi-piatogara ularana evenito, voia mulinai taunilimalima geria rakava Palagu na pene tugamagi-piatogara ulanana. Ia veganamo taunilimalima geria kala rakava ularana vekapawai gaunai evevenito. Voia ia matotauna vekapawai gaunai eagoto, ne Palagu genai eveveni-rageto. \v 28 Mose gena rovaimo geria moira talimara Rupu Veaga velera kamurai etaorawai. Na Palagu gena kilagavu kilana gaokana, Mose gena rova mulinai ema matagaito gauna, na Palagu Natuna evega-rugaato. Ia Palagu na evega-nama-iwavagiato, ne nama iwavagi pene talu-vanagivanagi. \c 8 \s1 Iesu ita gera Rupu Veaga velena kamuna \p \v 1 Ai na rakagau gakilagiana gauna ea. Ita magera Rupu Veaga velena kamuna. Ia kupai Goloka Iwa-kekere ravuravu Palaguna gena terona aloripanai etanu-talito. \v 2 Palagu gena veaga kapunai einaguluna. Vopalai rupuna taunatauna Velekouna evega-rugaato, ati taunilimalima na gevega-ruagaato. \p \v 3 Rupu Veaga velera kamura maparara gevega-rugarato, vega-nama gaura e polomakau, mamoe, manu pia veni ularana. Gaura pakurai eRupu Veaga velena kamuna, Keriso, maki magena gau reketa, pene veni ulanana. \v 4 Pere ia tanoparai pere talu, Rupu Veaga velenai ati pere ago, kwalana ea, Rupu Veaga velera warau getaorato ea, vega-nama gaura gevenina, Iuda geria rova ekilato gelegelenai. \v 5 Ira vega-nama gaura enai veaga iwavagi kovoganai gevenina, kupai voveaga iwavagi kovogana vetaina e kolemanamo. Vovetainai Palagu na Mose aliruputali ulanana palai rupu pene kalaa ulanana, gaura ekilagavu-veniato, netiwato, “Pono gitaa, gaura maparara gokalarana aonai, golo ai avega-gitamuto gelegelenaimo pono kalara.” \v 6 Na ewagumona Iesu na vekapawai vega-namana kalana kunenai Rupu Veaga velera geria inagulu evanagiato. Kwalana Palagu gena kilagavu valigunai Iesu Palagu e taunilimalima vekarawarai erugana, vekapawai valiguna pene vega-tiavua ulanana, evekapawai na vovekapawai kunena tiavuna evanagiana. E Palagu gena kilagavu valiguna na vovekapawai kunena ekilagi-gavuana maki evanagiato. \v 7 Pere vovekapawai kunena ati gena rakava, Palaguna vekapawai valiguna ta ati mapere kilagia. \v 8 Na Palagu na taunilimalima geriai rakava erawaliato gaurai ekilato, \q1 “Velekou ekila-matagaina, \q1 ‘Pio kamonagi, toma ta roe evogomaina, \q1 au na vekapawai valiguna ta mapana kalaa, \q1 Isaraela petena e Iuda petena geria. \q1 \v 9 Evekapawai ati kunenai \q1 ira tenera geria akalaato vetaina. \q1 Ati votoma gimarai agapito, \q1 ne Aikupito na avaiatirato \q1 vekapawai na vetaina. \q1 Kwalana ira au geku vekapawai \q1 genai ati geveraramanina gaurai, \q1 au na araokwanirato,’ \q1 Velekou vovetaina ekilana. \q1 \v 10 Velekou maekilana, \q1 ‘Wailara tomarai au na evekapawai \q1 Isaraela petena geria mapana kalaa: \q1 Au geku rova ira reparai pana tao-togara \q1 e ira aorai pana talora. \q1 Au ira geria Palagu ai pana ago e ira maki \q1 au geku taunilimalimai pia ago. \q1 \v 11 Talima taa na laganai etaluna \q1 talimana ati mapene vega-ripaa, \q1 e talima taa walakava na ati pene vaikilaa, \q1 “Velekou ono ripaa!” \q1 Kwalana maparara na pia ripaku, \q1 girigirina na pene ago kamuna. \q1 \v 12 Geria karoverave pana tugamagi-piatogara, \q1 e geria rakava maparara ati mapana tugamagira.’” \p \v 13 Palagu na evekapawai ea ekilagiana, “Vekapawai valiguna” netina aonai, ia na vovekapawai tovotovonai gauna kunena ekilagiana. Rakagau kanina e rakavana atilovana pene lekwalekwa. \c 9 \p \v 1 Vekapawai kunena magena rova keikeira aliruputali ulanana, e magena veaga kapuna maki. Vokapu veagana tanoparai emiana gauna. \v 2 Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna ta gevega-rugaato. Vopalai rupuna aonai kovoga tovotovona Veaga Kapuna negetiwato. Ia aonai lamepa taokauna gauna, teipolo e Palagu geveniato peretira. \v 3 Vega-gelogavu rapugana vega-rualana mulinai makovoga ta ea. Voo Veaga Iwavagi Kapuna negetiwato. \v 4 Ia aonai kolo patana, kovu maponana atanai pia kalaa ulanana, e Kilagavu Kouna; ia mulina maparana kolona gekalaato. E kou aonai kolo gulona ta, aona maganiganina (mana) e Aarona gena toki, ekalakauto gauna, e vatu ruala Palagu na atarai rova etalorato vatura. \v 5 Vokou atanai kerupi ruala gevega-ruga-vewailarato. Vokerupi mara kalakalara, gitagitara aneru vetaira. Ta kavata kwalunai gevega-rugaato, e ta maki kavata kwalunai, e vanera getugu-gagavarato, ne rakava voivagira kapuna gekou-taliato. Vokerupi ruala na Palagu gena ralema kamuna gekilagiana. Na egaura girikotevera maparara toma ati paia kilagira. \p \v 6 Gau maparara vovetaina gekalarato mulinai, Rupu Veaga Velera toma mapararai kovoga tovotovona aonai gelaka-togawai, ne geria inagulu gekalarawai. \v 7 Na rupu velena kamuna gereganamo rigolo kwapuna aonai veganamo kovoga vega-rualana aonai elaka-togawai. Gena laka-toga tomara mapararai rala maki egapikauwai. Vorala ia na rakava tugamagi-piatogana ulanana vekapawai gaunai evega-agoawai. Tovotovona ia gena rakava ulanana eveniwai e mulinai taunilimalima geria rakava ularana. Vorakava voo ati ripara aonai gaura gekalarawai rakavara. \v 8 Veaga Palaguna ekala maparara geriana ita evetaina evaikilarana: Pene Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna tovotovona eroe eruga-tagona genai, Veaga Iwavagi Kapuna lakatogana rauparana roe nea vou pene vekala-paka. \v 9 Vopalai rupuna elaganinai rakagau pia wala gaura evega-matagairana. Epalai rupuna aonai vega-nama gaura e vekapawai gaura vega-gelegele, polomakau, mamoe, manu Palagu geveniawai gaura maparara gealiruputaliwai talimara aora ati gelegele pene alevara. \v 10 Kwalana Palagu goveniawai gaura maparara voganigani e niuniu gaura, e talima pia vealeva ulanana veguligi magulira irauirau. E maparara taunipara rovaramo. Palagu na taunilimalima evenirato pia kwalanara pene ago, toma ta, raupara valiguna pene vega-rugaa. \s1 Iesu ralana \p \v 11 Na Keriso gau namara gema matagaito geria Rupu Veaga velena kamuna. Ia palai rupuna kamuna e nama iwavagina aonana elaka-togato. Ati taunilimalima na gevega-rugaato palai rupuna, kwalana vopalai rupuna ati etanopara gauna. \v 12 Keriso ati nanikoti pa polomakau natura ralara tiavurai rupu ai elaka-togato. Na ia voia ralana tiavunai Veaga Iwavagi Kapuna aonai veganamo elaka-togato. Ne ita egaivagirato rakava gena tiavuna. \v 13 Nanikoti e polomakau ralara e polomakau natuna valiguna gekapuato kovuna, Rupu Veaga velera na kala rakavai gemilowai talimara atarai girira kiara kiara gepia-kaurawai. Vovetaina gekalarawai taunilimalima tauniparara gevega-veagarawai Palagu wailanai. \v 14 Na Keriso ralana na voira evanagirato. Kwalana ita aora, kwarega gevega-walaana kalara geriana, ealevarato, maguli Palaguna gena vetugunagi pita ago-veni ulanana. Keriso ati vetoukauna ta, matotauna talu vanagivanagi Veaga Palaguna genana evevenito Palagu genai. \p \v 15 Vekapawai valiguna aonai Keriso Palagu e taunilimalima vepakarai erugana. Kwalana Palagu na ekearato talimara maparara na ekilagi-gavuato maguli vanagivanagina pia vaia. Vovetainai Keriso ekwaregato, tovotovona vekapawai na aonai taunilimalima gekala-rakavato geria rakavana pene luga-vagira ulanana. \p \v 16 Talima ta rogoti ere kwarega aonai, eririwana pene kila-matagai, pene kwarega aonai, natuna na gena rinaga pene vaira. Voririwa pa kila matagai pepai pene taloa ia gena kilagavu kilana. Natuna na vorinaga ati pene vaira pene ago, tamana gena kwarega taunilimalima wailarai pene vega-taunataunaa vou. \v 17 Kwalana voririwa getaloana pepana ekila-matagaina talimana pene kwarega vou magena tiavu, pene ia roe waemagulina, voririwa getaloana pepana ati tiavuna. \v 18 Vovetaina gaurai vekapawai kunena maki ralana vou evega-tiavuawai. \v 19 Kwalana Mose na rova kilara maparara taunilimalima geria evalipiagi-gatuawai mulinai, polomakau natura valigura e nanikoti ralara egapirawai, ne nanu goti ekaoveviliawai. Voia mulinai gautupu melomelo (isopo) ragana vulu kalovakalovana na gekapaawai gauna vorala mananunai gepia-raiawai. Ne Mose na voraga mavulunai rala rova pukana e taunilimalima atarai ekwara-lovolovoawai. \v 20 Mose ekilato, “Erala e vekapawai vega-taunataunana gaunana Palagu na evaikilamito pio kwalanaa.” \v 21 Palai Rupuna e vorupu aonai aliruputali ai geinagulu-agirawai rinagara maparara atarai kala kwapuna ekalaawai. Atarai rala ekwara-lovolovorawai. \v 22 Taunatauna, rova ekilana gelegelenai, roli gau maparara ralana pia alevara. Kwalana rala ati pene rigo genai, kala rakava tugamagi-piatogara maki aikina. \p \v 23 Na egaura e kupa gaura avuavuramo evetaina gealevarana. A kupai taunataunara gemiana gaura aleva-alevara ularana vekapawai warewarena nama iwavagi. Evekapawai warewarera evanagirana. \v 24 Kwalana Keriso ati taunilimalima na gekalaato veaga iwavagi kovogana aonai elaka-togato. Iesu kupa taunataunanai elaka-togato. Ewagumona ita ularana Palagu wailanai ematagaina. Votalima na gekalaato voo kupai veaga iwavagi kovoganamo gevega-gelegeleato. \v 25 Rupu Veaga velena kamuna rigolo kwapurakwapura aorai Veaga Iwavagi Kapunai rala evua-togawai. Keriso vovetaina ati ekalana. Ia ati kupai elaka-togato mulinai vou vanagivanagi matotauna vekapawai warewarenai eagona, ne Palagu genai evevenina. \v 26 Vovetaina voo tanopara evetinato vegata pene vitiviti. Na etanopara ikana eago-veniana, enai vou veganamo ema matagaito. Vovekapawai warewarenai evevega-agoto rakava pene gapi-gerevagira ularana. \v 27 Evetaloto, taunilimalima maparara veganamo vagi pia kwarega, mulinai Palagu na pene agirorira. \v 28 Keriso vetaina veganamo vagi vekapawai gaunai eagoto, taunilimalima maparara geria rakava pene gapi-gerevagira ularana. Na ia penema matagaiwai. Voo ati rakava pene gapi-gerevagira ulanana, na raira ia gealo-tagoana talimara vega-magulira ularana. \c 10 \s1 Vekapawai kunena na rakava ati pene gapi-gerevagira \p \v 1 Mose gena rova gau namara roe nea pia wala avuavuramo, ati gaura ganira taunataunara. Ira na vovekapawai gaura-rigolorigolo geveniwai, na vovekapawai gaura na aliruputali ai geagowai talimara ati evega-nama-iwavagirato. \v 2 Pere vovekapawai gaura na gealiruputaliwai talimara pegere vega-nama iwavagira genai, ati mapegere vekapa-waiwai. Kwalana ira pegere vealeva vagi, e geria kala rakava kunera mamilagira ati mapegere gapi-waira. \v 3 Na vovekapawai kalara rigolo kwapurakwapurai gekalarawai kalara na vorigolo kwapurakwapura aorai gekala-rakavawai gaura gevaikila-vegariparawai. \v 4 Kwalana polomakau e nanikoti ralara na rakava ati gelegele pene gapi-gerevagira. \v 5 Gaura pakurai Keriso tanoparai evogomaito ne ekilato, \q1 “Goi vekapawai gaura vega-gelegelena polomakau, \q1 mamoe, nanikoti e vega-nama gaura ati oririwarana, \q1 na taunipara ta okala-maavuato au geku. \q1 \v 6 Kalovana polomakau, mamoe, nanikoti egalarana, \q1 e kala rakava pono gapi-vagira ulanana \q1 vekapawai vega-namara gekalana geriai maki ati overerena. \q1 \v 7 Vovetaina gaurai au akilato, \q1 ‘Palagu o, au tauku ea, \q1 Puka Veaga aonai au gekilagikuto, \q1 au pavogomai gemu ririwa pana kalaa ulanana.’” \m \v 8 Keriso gena kila tovotovona ea, “Goi vekapawai gaura e vega-nama gaura ati oririwana. Kalovai gekapurana vega-namara e kala rakava pono gapi-vagira ularana vekapawai vega-namara gekalana maki ati oririwa-venirana, e geriai ati overerena.” Ekalara rova na ekilagirana gelegelenai, na goina ati overere-agirara. \v 9 Vovetaina gaurai maekilato, “Palagu o, au ea, au pavogomai goi gemu ririwa kalana pana kalaa ulanana.” Gaurai vekapawai kalana tovotovona etao-gerevagiato, ne voia kapunai ta maevega-rugaato. \v 10 Ne Palagu gena ririwa vetainai, Iesu Keriso tauniparana vekapawai gaunai evega-agoato veganamo. Gaurai voanana ita evega-veagarato. \p \v 11 Rupu veaga velera maparara toma mapararai kwapurakwapura geruga-taliwai, ne vovekapawai inagulura gekalarawai. Na geria vekapawai gaura gau kwatunamo geveniwai vanagivanagi. E vovekapawai gaura na rakava ati gegapi-gerevagirawai. \v 12 Na Keriso na rakava gapivagira ularana vekapawai kwapunamo ekalaato toma maparara ularana. Ne voia mulinai Palagu aloripanai evetanu-talito. \v 13 Volaganina pene vogomai etoma evealona, pene ago, ia gevetali-veniana talimara maparara Palagu na ia gagena panakauna gaunai pene tao-talira. \v 14 Kwalana vekapawai gauna kwapuna namo evega-veagarato talimara evega-nama-iwavagirato. Pe ira nama iwavagi pia talu, vanagivanagi. \p \v 15 Veaga Palaguna na maki evega-riparana. Tovotovona ekilato, \q1 \v 16 “Velekou ekilana, \q1 ‘Votoma mulirai, \q1 au ira geria evekapawai pana kalaa. \q1 Au geku rova ira nugarai pana tao-togara, \q1 e ira reparai pana gatura.’” \m \v 17 E maekilato, \q1 “Ira geria kala rakava e kala teveletevelera \q1 ati mapana tugamagi-waira.” \m \v 18 Eira etugamagi-piatogarato gaurai, rakava gapi-gerevagira ularana vega-nama gauna ta aikina ea. \s1 Palagu laganai ita laka-kavi matugamagi-tiligara ria \p \v 19 Voia pakunai, walakavaku, ita aora gaoka-poro Iesu ralana genana Veaga Iwavagi Kapunai pita laka-toga. \v 20 Vovegoli-gavu rapugana pa ketin na everale-kinikinito, voanana Keriso na ita gera maguli rauparana valiguna ekala-pakaato. Vovegoli-gavu rapugana Keriso tauniparana. \v 21 Ita magera Rupu Veaga velena kamuna, Palagu gena numa egita-tagoana. \v 22 Ita aora ealevarato rakava mamilagira geriana, e taunipara maki nanu nama iwavagina na eguligirato. Vovetaina gaurai Palagu genai ita laka-kavinagi aora mataunataunara ria e magera kamonagi taunataunara ria. \v 23 Gera veraramani tavega-taunataunaana gauna genai ita vegapi-kikitali, ragaina pita kalavo-kalavo. Kwalana Palagu na rakagau ekilagi-gavuato pene kalaa. \v 24 E taukavara pita tugamagira rakavetaina kwapurakwapura pita veakavara, ne pia veulamagi-veveni, e inagulu namara pia kala. \v 25 Ita gera laka-koukou ai pita matagai vegata, ragaina pita tanu, reketa gekalana vetaina. Na mataukavara ria vevega-nagi pita vega-kamua. Kwalana matotaumina warau gogitaana, Keriso gena vogomai tomana ekavinagi vagina. \p \v 26 Pene kila taunatauna taripaana mulinai, matavigi-ragena, ne takala rakavana gaurai, pita ripa, rakava gapi-gerevagira ularana, vekapawai gauna ta aikina ea. \v 27 Na makalira ria rakagau wailai gerai pene wala, voiamo pita alo-tagoa. Voo Palagu gena Kota Kamuna, e Palagu gevetali-veniana talimara e palagura pene galara kalovana. \v 28 Talima ta Mose gena rova ati ekwalanaawai, ne gegita-veakauawai talimara ruala pa toitoi na gekilagi-matagaiawai. Votalima gevagi-kwaregaawai, ati gegita-vetugaawai. \v 29 Gomi gotugamagina, Palagu Natuna rai na gagena panakauna gaunai evega-agoana talimana vorakavetaina? Etalima rakava voina kamuna pene gapia. Ia na vovekapawai ralana, ia evega-veagaato gauna, ati veaga ralanai evega-agoana. E vega-nama iwavagina Palagu na genai maki kala rakava kwaikwaina ekalaana. \v 30 Kwalana ita ripara Palagu ekilato, “Rakava au na pana vega-voia, au na pana veni-waia.” E maekilato, “Velekou na gena taunilimalima pene gita virigira.” \v 31 Maguli Palaguna gimanai pono ketokau kalina kamu iwavagi. \p \v 32 Toma kunera iotugamagiwai kulera. Palagu gena maeka gogapiato mulinai, vitiviti kamu gorawalirato, na goruga-gaugauto. \v 33 Lagani reketai gutuma para wailarai gevega-nugaragemiwai, e gevega-vitivitimiwai. E lagani reketai gomi vetaimi gevega-vitivitirawai talimara lagarai goruga-tagowai, goruga-rukurukurawai. \v 34 Getipurarato talimara ria govitivua-kouwai, e gemi rinaga geverarimiwai maki tipo goverere-agirawai. Kwalana ripami, gomi magemi rinaga namara, pia mia-vanagivanagi gaura. \p \v 35 Voia pakunai gemi tugamagi tiligara nea ragaina pio piatogara. Kwalana neia voina kamu iwavagi pio vegapia. \v 36 Pio vaigaoka, kwalana Palagu gena ririwa kalana pio vega-aikia mulinai, rakagau ekilagi-maavuato maparana pio gapia. \v 37 Kwalana Puka Veaga ekilana, \q1 “Lagani girina kianamo, \q1 pene vogomai netina talimana pene vogomai, \q1 ati pene kwaipo. \q1 \v 38 Au geku kala rorirori talimana \q1 gena kamonagi rorinai pene maguli. \q1 Na mulina na mapene waikule genai, \q1 au ati pana verere ia genai.” \m \v 39 Na mulirana ati mapita laka-waikule, ne pita lekwalekwa. Aikina, ita magera kamonagi, pe maguli pita vaia. \c 11 \s1 Kamonagi talimara \p \v 1 Kamonagi ganina evetaina. Tatugamagi-raramanirana gaura tavega-taunatauna-rorirorirana. Matarai rogotina tara gitara, na tavega-taunatauna-rorirorirana, vogaura taunatauna pita gapira. \v 2 Kunera talimara geria kamonagi rorinai, Palagu na egapi-ragerato. \p \v 3 Kamonagi pakunai taripana, Palagu ekilato, ne kupa e tanopara gevetaoto. Voia pakunai tagitarana gaura Palagu na ati tagitarana gaura geriana ekalarato. \p \v 4 Abela magena kamonagi Palagu genai rorinai, Palagu eveniato vega-namana gauna na Kaino gena vega-nama gauna evanagiato. E gena kamonagi pakunai, Palagu na gena vega-nama gauna ekilagiato vega-nama gauna namana e Palagu na evega-taunataunaato ia kala rorirori talimana. Abela warau ekwaregato, na gena kamonagi pakunai roe ekilakilana. \s1 Abela, Enoka, Noa \p \v 5 Enoka gena kamonagi vetainai, Palagu na tipo egapi-rageato, ati ekwaregato. Taunilimalima na maki ati gerawaliato, kwalana Palagu na egapi-vagiato. Rogotina ere gapi-gerevagia aonai, Palagu gena pukai ekilana, Enoka na Palagu aona evega-verereato. \v 6 Ati gena kamonagi talimana na Palagu ati pene vega-verere-vagia. Kwalana rai na Palagu genai evogomaina talima na pene vega-taunatauna Palagu maguli etaluna. E Palagu getavuana talimara maparara voira namara Palagu na pene venira. \p \v 7 Noa magena kamonagi pakunai, Palagu na wailai pia wala gaura ekilagavu-veniato. Voo Noa na rogotina ere gitara gaura. Noa na Palagu evega-taunataunaato, ne makalina ria na pouti ta ekalaato, garawana e natuna pene vega-magulira ularana. Ia gena kamonagi na tanopara talimara ekilagi-matagairana rakava talimara. E ia gena kamonagi vetainai Palagu na evaikilaato kala rorirori talimana. Ekala rorirori kamonagi genana evogomaina gauna. \s1 Aperaamo \p \v 8 Aperaamo magena kamonagi pakunai, Palagu na ekeaato aonai ekamonagito. Palagu na ekeaato gena vanuga pene raokwania, Palagu na matanopara ta mapene venia, vonai pene ago. Ne Aperaamo tipo elaka-piatito, ati ripana ravanai eagona na tipo eagoto. \v 9 Magena kamonagi pakunai, Palagu na ekilagi-gavuato tanoparanai evevanugato. Vonai noowane vega-talutoga talimana ta tanopara polunai etaluna vetaina. Isaako e Iakobo vetaira palai numarai getaluwai. Etalima toitoi Palagu gena kilagavu gegapiato. \v 10 Kwalana Aperaamo vanuga kamuna ealoawai. Vovanuga vatu kamuna atanai pene rugakau. Vovanuga Palagu matotauna na enavugaana e pene kalaa. \p \v 11 Kamonagi pakunai Sara na tiliga erawaliato pene gapi ulanana, e elogeapara-rakavato, na kivani evega-walaato. Ia ripana, Palagu na rakagau ekilagi-gavuato gauna pene wala. \v 12 Ne etalima kwapuna elogeapara-rakavato, na ia genana kalakalana gemagulito kupa mitiura vetaira vogo galagala vagi, e kone kwanona vetaina ati vega-agina. \p \v 13 E taunilimalima maparara kamonagi ai getaluwai aonai gekwaregato. Palagu na ekilagi-gavuarato gaura ira na ati gegapirato, na rauvagi ai gegita-kunerato, ne gegapi-ragerato. E gekila-matagaito ira tanopara poluna talimara. Ira etanoparai vega-talutoga talimaramo. \v 14 Vovetaina gekilana talimara geria kila na evega-matagairana, ira geria tanopara taunatauna na getavuana. \v 15 Pere geraokwaniato tanoparana pegere tugamagi-waikulea genai, maraupara na pegere waikule. \v 16 Na ira tanopara nama iwavagina geririwa-rakavaawai. Voo kupai emiana gauna. Voia pakunai Palagu ati enuga-ragena, ira geria Palagu negetina aonai, kwalana Palagu na geria vanuga kamuna ta ekala-maavuato. \p \v 17 Aperaamo magena kamonagi. Vovetaina gaurai, Palagu na ekalatovoato aonai, natuna Isaako vekapawai gaunai evega-agoato, ne Palagu maevega-namawaikule-veniato. Aperaamo ripana, Palagu na kilagavu ia eveniato, na ia natuna kwapuna kwanilova vekapawai gauna ulanana pene vagia netiwato. \v 18 Palagu na Aperaamo maki evetaina evaikilaato, netiwato, “Isaako genana vou goi kalakalamu pia maguli.” \v 19 Aperaamo etugamagito Palagu na Isaako mapene vega-maguli-waia ripa. Vovetaina gaurai evetaina maita kilagia: Aperaamo na Isaako kwaregana egapi-waikuleato. \s1 Isaako, Iakobo, Iosepa \p \v 20 Isaako magena kamonagi pakunai, Iakobo e Esau evega-namarato, e geriai roe nea pia wala gaura ekilagirato. \p \v 21 Iakobo magena kamonagi pakunai, roli ekwaregawai aonai Iosepa natuna ruala evega-namarato, e gena toki genai egapi-gaugauato, ne Palagu ealiruputali-veniato. \p \v 22 Iosepa magena kamonagi pakunai, evelepara-vealavealato, roli ekwaregawai aonai, Isaraela talimara Aikupito na pia laka-vagi ekilagiato, e tiligana rakavetaina pia kalaa kilana evaikila-venirato. \s1 Mose \p \v 23 Mose tamana e tinana Palagu genai mageria kamonagi. Voia pakunai Mose ewalato tomanai gegitaato kivani namana taunatauna, ne king gena kila kalina na ati gekalito. Na tamana e tinana na gegapiato, ne numa aonai uve toitoi etalu-agirato. \p \v 24 Mose magena kamonagi pakunai, ekamuto aonai ati eririwato pia kilagia, ia Parao natuna vavinena natuna melona. \v 25 Ia matotauna eririwato, Palagu gena taunilimalima ria pia vega-vitiviti-koura. E ati eririwato, kala rakava aonai ati pia talu-rau verererai pene talu-nama. \v 26 Ia na etugamagiato, Keriso pakunai pia vega-nugaragea voina kamu iwavagi, Aikupito ai rinaga voira pene vanagira. Kwalana ia epoe-kune-agoto, wailai voina egita-agoato. \p \v 27 Mose magena kamonagi pakunai, Aikupito na elaka-gerevagito, Aikupito velena pene paru kalina na ati ekalito. Ia ekwalimuto, kwalana ati tagitaana Palaguna ia na matanana noowane egitaato. \v 28 Magena kamonagi pakunai, Pasova velekwana ekwalanaato e Isaraela talimara evaikilarato, rala geria vanagi vuatara mulirai pia irukau. Ne kwarega aneruna na natura, gewala-kuneto melora, ati pene vagira. \s1 Isaraela talimara na Palagu gekamonagi-veniato \p \v 29 Isaraela talimara na Palagu gekamonagi-veniato pakunai, Rawapara Kalovakalova aona na noowane tano lakilakina na gelaka-vanagito. E Aikupito talimara maki ia vanagi negetiwato aonai, rawaparana ekou-gavurato. \p \v 30 Isaraela talimara mageria kamonagi pakunai, Ieriko vanuga kanana toma vega-taulatoi kwapuna gelaka-makeato mulinai evua-kapuato. \p \v 31 Tauniparana evoi-agiawai vavinena Rahaba Palagu genai magena kamonagi pakunai, Isaraela geria vegita-veakau talimara egapi-ragerato, ne Palagu gekaroverave-veniato talimara ria ati gevagirato. \p \v 32 E rakagau mapita kilagia? Ati geku taim Gideona, Baraka, Samson, Iepeta, Davida, Samuela e peroveta talimara valira pana kilagira. \v 33 Ira mageria kamonagi pakunai, tanopara basileiara gevetali-venirawai aonai, gekwalimuwai. Kala rorirorira gekalarawai, e kilagavu gaura gegapirato liona pokara gekou-gavurato. \v 34 Kalova tiavu-kolo emolena gekala-puterato, e vetali kativara matara na gekali-magulito. Geria moiramoira aorai getiligato; vetali ai kilara maki tiavu kolo, e gevetali-venirawai kwalura talimara gevega-ketorawai. \v 35 Gekwaregawai talimara magevega-maguli-wairawai, ne tinara na magegapi-wairawai. Reketa tipura numai taunipara gekwari-rakava-kwaikwairawai e roli gekwaregawai, na ati geririwawai Palagu pia kilagi-veavugaa, ne tipura numana na pia luga-vagira. Kwalana geria ririwa vega-kuliitiwai namana pia gapia. \p \v 36 Reketa gavegarevegare-agirawai, gekwarirawai, reketa teini na geligoligorawai, ne tipura numanai getaorawai. \v 37 Vatu na gevalerawai; reketa gevoro-rukirawai; mareketa vetali kativara na gevagirawai. Mamoe kopira e nanikoti kopira gerogagi-vorawai, ati geria e ati garia, gevega-vitivitirawai, e taunilimalima na kala ati namara geriai gekala-venirawai. \v 38 Tanopara ira geriai ati nama vagi. Tanopakara e golo kukura na, golo kovogara na, e legai getaluvowai. \p \v 39 E taunilimalima maparara geria kamonagi pakurai, Palagu na evega-magulirato. Na taa na Palagu na ekilagi-gavuato gauna ta ati egapiato. \v 40 Kwalana Palagu na raupara namana ta ita gera enavugaato. Ia gena ririwa ira maki ita ria veganamo pene vega-nama iwavagira. \c 12 \p \v 1 Vokamonagi talimara, ita gegita-tagorana talimara, gutuma iwavagi, noowane iloa na pia gegelagira. Voia pakunai ita gekoukou-gavurana gaura, e kala rakava ita geligoligorana gaura maparara ita piatogara. Ne matiligara ria wailarai Palagu na etaoato raka-vegalanai ita raka. \v 2 Matara Iesu genai ita tao-kaura. Kwalana Iesu na ita gera kamonagi etinaato, e pene vega-gugulua. Ia na wailanai vereremo etugamagiato gaurai, satauro nuga ragena ati etugamagiato. Ne Palagu gena terona aloripanai etanu-talito. \p \v 3 Iesu ita tugamagia. Ia kala rakava talimara na ati gegapi-rageato, gekaroverave-veniato, na ekwalimuto. Gaura pakurai ragaina pio tugamagi-moira, e ragaina pio ruga-guilagi. \v 4 Gomi rakava ria govevagina. Na gomi nevevagi aonai, ta ralamu rogoti na ere rigo. \v 5 E gomi Palagu na ekeamito ia natuna, na evega-nagi kilana gotugamagi-lekwalekwaato, netiwato, \q1 “Natuku, Velekou na vevega-ripa kalara gaokara \q1 evenimuna aonai, ragaina pono gapi-malagara, \q1 e pene vaikila inalamu genai, aomu ragaina pono vega-moiraa. \q1 \v 6 Kwalana Velekou na eulamagirana talimara \q1 vevega-ripa gaokara evenirana, \q1 e ia natunai evega-agorana talimara \q1 maparara ekwarirana.” \p \v 7 Gaura pakurai vevega-nunuka kalara gemi ai pia wala aorai pio tiliga. Kwalana gomi Palagu natuna gaurai vovetaina ekalamina. Maita gitaa, arigi melo keina tamana na ati evega-nunukaana? \v 8 Tama maparara na naturia gevega-nunukarana. E pene gomi Palagu na ati evega-nunukamina, voia ganina gomi ati Palagu natuna taunatauna, gomi gamaka melomi. \v 9 Vega-gelegele taunipara kavanai ita tamara taunatauna na gevega-nunukarana, voira pakurai tamara takupa-ragerana. Vovetainai namana ita kwapurakwapura palagura Tamara Palagu maki patara kupa-ragea, ne pita maguli. \v 10 Ita tamara na toma kwapuramo gevega-nunukarana. Voo ira matotaura na getugamagirana nama negetiana tomaraimo. Na Palagu na evega-nunukarana ita gera nama ulanana, e ia ria pita veaga-koukou ulanana. \v 11 Etoma nunuka kalara gevogomaina mavitivitira, ati vererera. Na mulinai vou vonunuka kalara geriana pene ripa talimana kala rorirori e maino talimanai pene ago. \s1 Aora pita vega-tiligara e pita ruga-kikitali \p \v 12 Gaura pakurai gimami pege matemate, iogapi-itira, e tiumi gepilupiluna, iovega-tiligara. \v 13 Ne gagemi na golakagirana panara iovega-rorirorira, pe gage rakava talimana gagena ragaina pene rakava vagi, na pene nama. \p \v 14 Pio tiliga taunatauna, taunilimalima maparara ria maino ai pio talu ulanana. Pe gemi maguli pia veaga e ati vetoukaumi pia ago. Kwalana mavetoukauna e ati veagana talimana na Velekou ati pene gitaa. \v 15 Pio vegita-tago, pe talima ta Palagu gena vega-nama genana ragai pene laka-gerevagi, vemamaki lamuna ia aonana ragai pene tupu-rage. Kwalana vemamaki lamuna pene tupu, lamu mamakina na gomi aomi ai rakava pene vega-walaa, ne taunilimalima vogo pene vega-rakavara Palagu wailanai. \v 16 Pio gitaa, ta gomi aomi ai mata-poraga kalara ragai pene kalara, e Esau na Palagu ati ekwalanaato vetaina ragai pene kala. Esau na gena malita tiavuna ganigani rivu kwapuna vagi ulanana eware-piatogaato. \v 17 Voia mulinai gomi ripami, vomalita vevega-namana tamana genai ene gapia netiwato tamana na ati egapi-rageato. Taunatauna, tamana matagina na enogiato, na tamana ati maetugamagi-waito \p \v 18 Gomi ati gimami na pio napakaunagia golonai pogo vogomai, Isaraela talimara vetaira. Ira Sinai Golona lagana taunataunanai gerugato, ne kalova emoleto gegitaato, e mukuna kaikolo e agi kamu iwavagina; \v 19 e kipi kuluna kamu iwavagi erageto e karo kamuna ekilakilato gekamonagirato. Isaraela talimara na vokaro gekamonagiato aonai, Mose genogiato vokaro na ragai mapene vaikilara. \v 20 Kwalana Palagu na rova kilara evenirato aonai, gekali-rakavato, Palagu ekilato, “Pene talima taa na pa polomakau ta pa nanikoti taa na vogolo peneve kala-kaunagia genai, vatu na pio vale matea.” \v 21 Vokolema gematagaito kalira kamu iwavavagi, ne Mose ekilato, “Au evega-pilupilukuna, akali-rakavana.” \p \v 22 Na gomi Siona Golonai pogo vogomai e kupa Ierusalemana maguli Palaguna gena vanuga kamuna genai, e aneru gutumagutuma ati vega-agira geriai pogo vogomai. \v 23 Gomi tanukou kamuna gena e Palagu natuna gewala-kuneto ekalesiara geriai pogo vogomai. Ira arara Palagu na kupai etalorato. E gomi taunilimalima maparara Kotai pene gita virigira Palaguna genai e kala rorirori talimara palagura, Palagu na evega-nama iwavagirato palagura, geriai pogo vogomai. \v 24 E Iesu genai pogo vogomai. Iesu vekapawai valigunai Palagu e taunilimalima vekarawarai erugana. E ia ralana genai pogo vogomai. Iesu ralana gemi ai eketokauto. Iesu ralana na ekilagiana kilana tiavu na Abela ralana gena kila tiavuna evanagiana. \p \v 25 Pio vegita-tago, Palagu na evaikilamina aonai, karo na ragai pio karoverave-venia. Kwalana tanoparai Palagu na ekilagi-gavurato talimara gekaroveraveto aonai, ati gekali-magulito. Geria karoverave voina gegapiato. Ita raka pita kali-maguli-tiwa? Palagu toma kupai etaluna, ne voanana ita ekilagavu-venirana. Pene ia genana pita laka-gerevagi genai, raka pita kali-maguli-tiwa? \v 26 Votomai Palagu karona na tanopara etano-kepoato. Na toma Palagu ekila-gavuto, netina, “Au na tanopara veganamo vagi pana nukea. Ati tanopara gereganamo pana nukea, na kupa maki pana nukea.” \v 27 Ekila “veganamo vagi,” ganina kunenai Palagu na ekalarato gaura pia veakaveaka genai pene gaivagivagira. Kwalana ati pia veakaveaka gauramo pia mia-tago ulanana. \p \v 28 Ita na tagapiana basileiana ati pene kalavo-kalavo. Voia pakunai Palagu ita tanikiu-venia, e Palagu na eririwaana magulinai ita aliruputali-venia mavekuparagera e makalira ria. \v 29 Kwalana ita gera Palagu kalova galagala. \c 13 \s1 Palagu vega-vererena kalara \p \v 1 Gomi nuganugami ai walakava veulamagina pene mia-vanagivanagi. \v 2 Tau polu gapiragera ragai pio tugamagi-lekwalekwaa, kwalana talima reketa nevetaina gekalawai aonai, aneru gegapi-ragerato. Na ira ati geripa-rorirorito voo aneru gegapi-ragerato. \p \v 3 Tipura numanai getaluna talimara pio tugamagira. Pio tugamagi, gomi maki ira ria tipura numanai pogoro talu-koukou. E gevega-vitivitirana talimara pio tugamagira. Pio tugamagi gomi maki pegere vega-vitivitimi. \p \v 4 Taunilimalima maparara na vegarawa pia kupa-ragea, e vegarawa talimara geria maokomaoko kapuna pene nama iwavagi. Kwalana magarawana, na etuga-rakavona, pa maevegarawa-tilivagina talimana, e mata-poraga kalara gekalana talimara maparara Palagu na geria rakava voira pene venira. \p \v 5 Moni ragaina pio ulamagi iwavagira. Rakagau gemi ai nea gaura pio gapi-ragera mavereremi ria. Pio kila, egaura ea gemai ai gelegele. Kwalana Palagu ekilato, \q1 “Au na ati vagi pana raka-kwanimi, \q1 e geregami ati vagi pana raokwanimi.” \m \v 6 Gaura pakurai aora matiligara ria pita kila, \q1 “Velekou na au pene veakavaku, \q1 gaurai au ragai pana kali. \q1 Taunilimalima rakagau pia kalaa au geku ai?” \p \v 7 Iotugamagi-waikule, gekune-agimiwai talimara iotugamagira. Ira na Palagu gena kila gemi gekilagito. Ira geria maguli ai rakagau gematagaito pene ago geve kwaregato pio tugamagira, e ira geria kamonagi pio kulura. \p \v 8 Iesu Keriso walagani, toma, e vanagivanagi ati pene irau. \v 9 Vevega-ripa irauirauna raupara taunataunana na ragaina pia vaigerevagimi. Namana Palagu gena vega-nama na ita palagura pene vega-tiligara. Ganigani rovara irauiraurana ita palagura ragai pene vega-tiligara. Vorova gekwalanarawai talimara nama ta ati gerawaliato. \p \v 10 Ita magera pata veagana. Na Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna aonai vekapawai inagulura gekalarawai talimara epatai ati pia ganigani. \v 11 Rupu Veaga velena kamuna na polomakau, nanikoti, mamoe evagirawai aonai, tauniparara egapi-atirawai Isaraela talimara geria talu kapuna na, ne muli ai vou evekapurawai. Ralaramo Veaga Iwavagi Kapunai evevua-togarawai, rakava gapi-gerevagira vega-namana pene kalagira ulanana \v 12 Vovetaina gaurai Iesu maki ralana na taunilimalima pene vega-veagara ulanana, Ierusalema vanuga kamuna kanana mulinai evitivitito. \v 13 Gaura pakurai ita maki Iesu genai gera talu kapurana ita laka-piati. Pe, ia na egapiato nugaragena ita na maki pita gapia. \v 14 Kwalana enai ita ati gera talu-vanagivanagi vanugana. A ita vanuga roe nea pene vogomai gauna tatavuana. \v 15 Voia pakunai vanagivanagi Palagu vonevone-agina vega-namara Iesu genana pita veni-ragea Palagu genai. Palagu arana vonevone-agina ita murura vuavuara. \v 16 Kala namara kalakalara ragaina pio tugamagi-lekwalekwara, e gemi ai kila taunatauna gaura nea taukavami geria maki pio kilagira. Kwalana nevetaina kalara vekapawai gaura namara Palagu na everere-agirana. \p \v 17 Gekune-agimina talimara karora pio kamonagira, e geria vevai rorirorina kapulenai pio talu. Kwalana ira na gomi gemi maguli gegita-tagorana, e gomi gemi maguli rakavetaina Palagu genai piave kilagimi. Karora pio kamonagira, pe mavererera ria geria inagulu pia kalaa, na ati maaora metaura ria. Kwalana pene aora mametaura ria gomi pia gita-tagomi genai, gomi nama ta ati pio rawalia. \p \v 18 Gema pio rapali. Ai ripamai ai aomai kala-aleva Palagu wailanai, e gema ririwa kamuna vekuparage aimo paia talu. \v 19 Geku noginogi kamu iwavagina gomi gemi ai pio rapali, pe gemi ai mapana waikule vega-veleke. \p \v 20 Maino Palaguna na gera Velekou Iesu pene talu-vanagivanagi vekapawai ralana na maevega-maguli-waiato. Iesu mamoe gitatagora talimana kamuna. \v 21 E maino Palaguna na gau namara maparara pene venimi, gena ririwa pio kalaa ulanana. E rakagau ia na everere-agirana gaura Iesu Keriso genana ita aorai pene inagulu-agira. Ralema kamuna ia gena pene ago-vanagivanagi. Amen. \p \v 22 Walakavaku maparami, anogimina, geku vevega-nagi kilara ea pio gapi-ragera maaomi namara ria; kwalana pepa kupa vagi pataloa. \v 23 Au aririwana ana vega-ripami, ita walakavara Timoteo tipura numana na pege tugu-atia. Pene ia penema kwara vega-veleke, taumai ruala paia wati-gitagitami. \p \v 24 Gema vevega-nama gemi vekuneagi talimara e Palagu gena taunilimalima veagara maparara pio venira. Itali talimara na maki gemi vevega-nama pege tugu. \p \v 25 Palagu gena nama e vetuga kamu iwavagina maparami gemi ai pene mia.