\id ACT - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h APOSTOLO \toc1 Apostolo geria kala e inagulo pa Apostolo \toc2 Apostolo \toc3 Apo \mt1 APOSTOLO GERIA KALA E INAGULU \imt1 Apostolo geria inagulu e kala vega-matagaira kilara \ip Eapostolo geria inagulu e kala pukana ganina kamuna Veaga Palaguna Palagu genana emarigoto e apostolo geriana ema inaguluto valira. \ip Epuka maki Luka na Teofilo gena etaloato. Etaloato rigolona ea 63 pene ago 68 vepakara kianai, Iesu ekwaregato mulinai. \ip Kila kamura Luka na Teofilo epepai evega-ripaato gaura ea: \io1 1) Rakavetaina ekalesia goleara gevetinato; \io1 2) e rakavetaina tanopara maparana ekalesia goleara na evaiato; \io1 3) rakavetainai Keriso kupa na Veaga Palaguna genana etanoparai gena ekalesia goleana evega-rugaana; \io1 4) ekalesia maparara Veaga Palaguna na pene vega-vonura, kwalana ia genana vou ira geria vetugunagi inaguluna pene vega-tupua e ganina pene vega-walaa, pene vega-tiligaa e pene vega-tiavua (Apostolo 1:8; Sekaraia 4:6). \iot Luka gena talotalo evetaina enavugaato: \io1 1. Petero gena inagulu Iuda talimara nuganugarai \ior (tenu 1:1–12:25)\ior* \io1 2. Paulo gena inagulu ati Iuda talimara nuganugarai \ior (tenu 13:1–28:31)\ior* \c 1 \p \v 1 Teofilo, goi atalo-venimuna. Geku talotalo tovotovona aonai, Iesu gena inagulu e gena vevega-ripa kilara maparara atalo-matagairato, gena inagulu etinaato vegata, \v 2 eagoto pene ago, Palagu na kupai evegapi-rageato. Rogotina ere gapi-ragea aonai, Veaga Palaguna genana evirigirato apostolora evega-riparato. \v 3 Gena vitiviti e kwarega mulinai ia eapostolo geriai evevega-matagaito e kolema taunataunara vogo vavagirai ia matotauna evevega-taunataunato ia magulina etaluna. Ia toma gagala vativati (40) aonai apostolo geriai raupara vogovagi ai ematagaiwai, gegitaawai, e Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), valina geria ekilagiawai. \v 4 E Iesu ria gelaka-koukouto aonai, Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ierusalema ragai pio raokwania, na au na avaramito warewarena pio aloa vou, voo au Tamaku na ekilagi-gavuato warewarena. \v 5 Kwalana Ioane taunatauna nanu na evebapatisowai, na gomi etoma viravira pia aiki mulinai Veaga Palaguna na pene bapatisomi.” \s1 Palagu na Iesu kupai egapi-rageato \p \v 6 Apostolo Iesu ria getanu-kouto aonai, Iesu gerenagiato, negetiwato, “Velekou, goi na irau elagani ai Isaraela talimamai, Roma geria vegitatago na pono vega-magulimai, ne Isaraela gema vegitatago pa basileia pono veni-waimai pa?” \v 7 Iesu evega-geleto, netiwato, “Neia ne au Tamaku geregana gena tiavu ai tomara e laganira etaorato, gomi na ati pio ripara. \v 8 Na gomi Veaga Palaguna gomi atami ai pene mairigo, tiavu pio gapia, ne au kilagi-matagaiku talimami ai pio ago, Ierusalemai, Iudeai e Samaria kapura mapararai, pene ago tanopara kapura mapararai.” \p \v 9 Ekila-gatuto mulinai, matara ganima-legirai Palagu na kupai egapi-rageato. Gegita-rogorogoato pene ago, iloa na ekou-gavuato, ne ati magegitaato. \v 10 Apostolo na Iesu kupai everagewai roe wagegitagita-rageawai aonai, talima ruala rapuga kulokulora na geverapugato, veganamo ira lagarai gema ruga-talito. \v 11 Ne gekilato, “Galileia talimami, rakagau gaurai nenai pogo ruga-kupa gogita-rogorogoana? EIesu, gomi gemi na kupai pegapi-ragea talimana, mapene waikule-wai. Ia kupai peverage pogo gitaa vetaina, mapene marigo.” \s1 Apostolo Ierusalemai getanu-kouto \p \v 12 Ne apostolo Olive Golona na Ierusalemai gewaikuleto. Vokapu ruala vepakara rauna kilomita kwapuna vetaina. \v 13 Ierusalemai gekwarato, ne getaluwai numana atana kovoganai gerageto. Vokovogai apostolo getanu-kouto, araria Petero; Ioane; Teimiti e Anduru; Filipo e Tomas; Batolomio; Mataio; Teimiti Alfia; Simona, Selote tauna; e Iudas, Iakobo natuna. \v 14 Ira maparara maaora kwapunamo ai gerapali-koukouwai, gare reketa maki e Maria, Iesu tinana, e Iesu walakavana. \s1 Iudas kapuna egapiato tauna \p \v 15 Votomara aorai Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara tinavuna e gagala ruala (120) getanu-kouwai. Ira nuganugara na Petero erugaitito, ne ekilato. \v 16 “Walakavaku maparami, talotalo veagana pema taunatauna, Veaga Palaguna Davida muruna na erapa ekilato, Iudas na, Iesu gapitalina talimara pene vaiagora kilana. \v 17 Iudas ai taukavamai ta, e ia maki apostolo inaguluna talimana, ai vetaimai.” \p \v 18 Gena kala rakava voina monina na tano ta evoiato. Vonai ia eketoto, ne ekwaregato, tinagena evua-pouato, ne evelaku-atito. \v 19 Ierusalema talimara maparara na valina gekamonagiato, ne votano arana gekilagiato geria karo ai “Akeledama” ganina “Rala Tanona.” \v 20 Kwalana Salamo pukanai warauna getaloato, netina, \q1 “‘Gena numa pene kalovo, \q1 talima ta ati pene talu.’ \m Makila ta Salamo aonai netina, \q1 ‘Gena vegitatago inaguluna maki taa na pene gapia.’ \m \v 21 Gaura pakurai namana tau ta ita virigia. Votalima ita ria vanagivanagi talakavo-koukouwai, Iesu Velekou ita nuganugarai talaka-togawai e talakatiwai aonai, \v 22 e Ioane na talima ebapatisorato laganina na, pene vogomai Iesu ai gemana kupai egapi-rageato tomana talimana ta. Kwalana ia maki ai ria Iesu gena kuliitiwai pene kilagi-matagaia.” \p \v 23 Gaura pakurai ira na talima ruala gegapirato, Iosepa, arana Barasaba negetiiwai, arana ta maki Iusto; e Matias. \v 24 Ne gerapalito, negetiwato, “Velekou o, taunilimalima maparara aora goi na oriparana, gaurai ono vega-gitamai, rai goi na pogapi-itia, \v 25 apostolo inaguluna pene kalaa Iudas kapunai; a Iudas eagoto gena kapu taunataunanai.” \v 26 Gaurai vatu ulana gekalaato aonai, vatu Matias aranai eketoto, ne Matias apostolo gagalana kwapuna (11) ria geagi-kauato. \c 2 \s1 Veaga Palaguna erigoto \p \v 1 Pentekoste tomanai, Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara kapu kwapunaimo gekoukouto. Pentekoste ganina gagala imaima (50), Pasova velekwana tomana na pene vogomai etoma. \v 2 Ne atilovana noowane agi kamuna ta kuluna kupa na emarigoto, getanu-kouto numana aona maparana evega-vonuato. \v 3 Ne noowane kalova maera vetaira gemarigowai gegitarato. Vokalova maera gemarigoto, ira kwapurakwapura repara kukurai gemoleto. \v 4 Ne ira maparara Veaga Palaguna na evega-vonurato, ne karo irauirau ai gekilato, Veaga Palaguna na evenirato gelegelenai. \p \v 5 Votomanai Iuda talimara, Palagu kalina na gekaliwai talimara, tanopara kapura maparara na gevogomaito, Ierusalemai getaluwai. \v 6 Vokulu gekamonagiato aonai, taunilimalima gutuma gegalu-kavito. Nugara geparato, kwalana ira kwapurakwapura na Iesu gevega-taunataunaawai talimara gekamonagirato geraka-kouto talimara geria karo ai gekilawai. \v 7 Ira gevevega-kali-rakavato e geaovoaovoto, negetiwato, “E gekilakilana talimara e Galileia talimara, ei? \v 8 Arigi rauparai ita kwapurakwapura gera karo ai gekilana takamonagirana? \v 9 Ita reketana Patia talimara, reketa Media talimara e Elam talimara. Reketana Mesopotamia, Iudea e Kapadokia na, reketana Pontas na e Asia na, \v 10 Frikia e Pamfilia na, Aikupito e Kureni lagana Libia tanora na, e mareketa Roma na tavogomaito, \v 11 Iuda talimara, e ati Iuda talimara Iuda gera aliruputali gegapi-rageato talimara; e ita reketa Krete e Arabia talimara. Na ita maparara na takamonagirana ita kwapurakwapura gera karo ai Palagu na kala kamura iraura vagira ekalarawai gekilagi-matagairana.” \v 12 Maparara nugara geparato e maaovoaovora matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Ekala ganina rakagau?” \v 13 Na talima reketana na gevegarevegare-agirato, negetiwato, “Etalima e pege niu-rakava.” \s1 Petero gena valipia \p \v 14 Ne Petero apostolo gagalana kwapuna (11) ria geruga-itito, e karona evega-kamuato, ne vokoukou talimara evopata-venirato, netiwato, “Iuda talimami e Ierusalemai gotaluna talimami maparami, pio kamonagi namanama, ekala ganina gemi ana kilagi-matagaia. \v 15 Etalima e ati pege niu rakava, gomi gotugamagina vetaina. E amoamo roea ora gauna 9 koloko. \v 16 Na etoma Ioela, peroveta talimana, na ekilagi-kuneato vetainai ematagaina, netiwato, \q1 \v 17 ‘Palagu ekilana: \q1 Toma ikarai au Palaguku pana popo-rigoa \q1 taunilimalima maparara atarai. \q1 Ne natumi melora e vavinera pia peroveta, \q1 gemi malaga valigu pia mata-vanagi, \q1 e velepara e logeapara pia nivi. \q1 \v 18 Pa, votoma au geku vetugunagi marura \q1 e garera atarai au Palaguku pana popo-rigoa, \q1 ne pia peroveta. \q1 \v 19 Ne nugapalevagi kalara kamura \q1 kupa kukunai pana vega-matagaira, \q1 e vegailia tanoparai; \q1 rala, e kalova, e kovu milomilo. \q1 \v 20 Garo pene vetao-kule pene mukunaa, \q1 e uve pene kalovakalova, \q1 rala vetaina pene mia, \q1 Velekou gena vogomai tomana kamuna \q1 e irau vagina pene kavinagi gaurai. \q1 \v 21 Ne rai Velekou aranai ekea-ragena talimana \q1 maguli pene vaia.’ \p \v 22 Isaraela talimami, ekila pio kamonagira: Iesu, Nasareta talimana, Palagu na eveniato inaguluna gomi gemi ai evega-matagai-gitakauato. Ia genana Palagu gena kala irau vagira e nugapalevagi kalara e vegailia irau vagira reketa ekalarato gomi nuganugami ai, pe gomi ne ripami. \v 23 Palagu gena ririwai e ripai warau enavuga-kuneato gelegelenai, Iesu gomi gimami ai etugu-kauato, ne rakava talimara na geveakavamito, gaurai Iesu satauro ai gonaero-kauato ne govagi-kwaregaato. \v 24 Na Palagu na ia kwarega na evega-kuliiti-waiato, e kwarega vitina egaivagiato, kwalana kwarega ati gelegele ia pene gapi-gaugaua. \v 25 Davida na ia ekilagiato, netiwato, \q1 ‘Velekou toma mapararai wailaku ai agitaana. \q1 Ia au gimaku ripana kavanai, \q1 gaurai gau taa na ati pene kalavo-kalavoku. \q1 \v 26 Gaura pakurai aoku verere na pevonu, \q1 e geku kilakila verere na pege vonu. \q1 Kwarega kalina na maki ati akalina, \q1 \v 27 kwalana au kwarega talimara \q1 geria kapu ai ati pono raokwaniku, \q1 e gemu Talima Veagana ati pene poraga. \q1 \v 28 Maguli rauparara warauna ovega-ripakuto; \q1 goi lagamu ai pana talu, \q1 ne verere na pono vega-vonuku.’ \p \v 29 Walakavaku maparami, etoma au aoku matiligana na pana kila, ita kalakalara kamuna Davida ekwaregato pe getoleato, etoma ia kalana ita ria ea. \v 30 Na ia peroveta talimana, e ripana Palagu na warau ekilagi-gavuato, netiwato: Davida kalakalana ta ia gena teronai pene tanukau vegata. \v 31 Davida na eripa-kuneato, Palagu na rakagau wailai pene kalaa egitaato. Gaurana Keriso gena kuliitiwai kilana ekilagiato, netiwato, ‘Ia kwarega talimara geria kapu ai ati eraokwaniato, e tauniparana ati pene poraga.’ \v 32 Palagu na Iesu, kwarega na evega-kuliiti-waiato, ai maparamai ripamai. \v 33 Palagu na egapi-rageato, gimana ripana kavanai etaoato, ne Palagu na ekilagi-gavuato, Veaga Palaguna Tamana genana egapiato. Ne ia na Veaga Palaguna toma pepopo-rigoa, gomi na gogitaana e gokamonagiana. \v 34 Kwalana Davida kupai ati everageto, na ekilato, \q1 ‘Palagu na au geku Velekou ekilagiato, netiwato: \q1 Au gimaku ripana kavanai ono mai-tanu, \q1 \v 35 pene ago gevetali-venimuna talimara pana tao-rigora, \q1 gagemu panakauna gaurai pana vega-agora.’ \p \v 36 Gaura pakurai Isaraela talimara maparara pia ripa-namanama, eIesu, gomi na gosatauroato, Palagu na Velekou e Keriso ai evega-agoato.” \s1 Taunilimalima gutuma gevetugamagi-waito e gelaka-waikuleto \p \v 37 Ekila gekamonagiato aonai, nugara gerageto, ne Petero e voapostolo reketa gerenagirato, negetiwato, “Walakava, ai rakagau aia kala?” \v 38 Petero na evaikilarato, netiwato, “Gomi kwapurakwapura gemi rakava geriana pio vetugamagiwai pio laka-waikule, e Iesu Keriso aranai bapatiso pio gapia, pe gemi rakava pene tugamagi-piatogara; e gena vega-nama, Veaga Palaguna, pio vaia. \v 39 Kwalana Palagu gena kilagavu ekalaato gomi gemi e gomi natumi geria, e kapu raurai getaluna talimara geria. Pa, Velekou ita gera Palagu na ekilagi-gavuato Veaga Palaguna na pene keara talimara maparara pene venira.” \p \v 40 Petero na kila vogo ekilagirato, egavu-tinarato evaikila-gaivagirato, netiwato, “Egulu talimara rakavara geriana matotaumi pio kali-maguli.” \v 41 Talima gutuma na gena kila gegapi-rageato, gaurai bapatiso gegapiato. Votomaimo taunilimalima maparara ragana toitoi (3,000) vetaira ira geria golea aonai gelou-togato. \v 42 Ne vanagivanagi apostolo talimara geriana ripa gegapiwai, gekoukouwai e geveveakavawai, pereti gekala-koruwai pa ganikou geganiwai e gerapali-koukouwai. \s1 Iesu gevega-taunataunaawai talimara geria maguli \p \v 43 Apostolo geriana Palagu na nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira vogo ekalarawai, e taunilimalima maparara gekali-rakavato. \v 44 Iesu gevega-taunataunaato talimara maparara getanu-kouwai e geria e garia geveware-veniwai. \v 45 Geria rinaga e tano gevoi-agirawai, ne monira ira maparara aorai gewarerawai, kwapurakwapura geria rapu gelegelerai. \v 46 Toma mapararai Rupu Veaga aonai getanu-kouwai. Geria numai ganikou geganiwai e gegani-koukouwai mavererera e mamainora ria. \v 47 Palagu gevega-rageawai, e taunilimalima maparara geria vetaukava veveni nama geverere-agiawai. Gaurai toma mapararai Velekou na evega-magulirawai talimara ira ria etao-kourawai. \c 3 \s1 Gage rakava talimana enamato \p \v 1 Toma ta lavilavi ora gauna 3 koloko rapali oranai, Petero e Ioane Rupu Veaganai geagoto. \v 2 Vonai talima ta ewalato gagena rakava gerawaliato. Toma mapararai gevua-agoawai, Rupu Veaga vanagina arana “Nama Iwavagi” kwalanai gevega-tanu-taliawai, ne Rupu Veaganai gelaka-togawai talimara geriai moni enogiwai. \v 3 Ia na Petero e Ioane ia laka-toga aonai egitarato, ne gau ta ia venia ulanana enogirato. \v 4 Taura ruala na gegita-kalakalaato, ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Ai ono gitamai!” \v 5 Vokila ekamonagiato vetainai, ira ruala egitarato, ia matapolu ekilato gau ta pia venia. \v 6 Na Petero na evaikilaato, netiwato, “Au ati geku moni, na geku ai rakagau emiana gauna ana venimu. Iesu Keriso, Nasareta tauna, aranai avaikilamuna, ono kuliiti, ono laka!” \v 7 Ne Petero na gage rakava talimana gimana ripanai egapito, evega-rugaitiato. Veganamo ia gagena e gagena komukomura getiligato. \v 8 Ia epuriitito, eruga-talito, elaka-nagito. Ne Petero e Ioane ria Rupu Veaga aonai gelaka-togato, elakato e epuriitito, Palagu evega-rageato. \v 9 Taunilimalima maparara na gegitaato, elakato e Palagu evega-rageawai, \v 10 e gegita-leaato, ia “Nama Iwavagi” vanagina kwalanai etanuwai voupe enoginogiwai talimana gaurai, ira maparara palagura geveruluvagito gevevega-kali-rakavato ia genai vokala ewalato genai. \s1 Petero gena vopata Rupu Veaga aonai \p \v 11 Votalima Petero e Ioane geriai roe waegapi-tagowai, aonai tourage kamuna arana “Solomona Gena Tourage” ai, taunilimalima maparara gevevega-kalito, ne geagoto geriai. \v 12 Petero na votaunilimalima egitarato, ne evaikilarato, netiwato, “Isaraela talimami, rakagau gaurai egau govevega-kaliagiana? Rakagau gaurai ai gogita-kalakalamaina? Gomi gotugamagina e ai matotaumai gema tiavu ai e Palagu kwalanagina gaurai, etalima paga vega-lakaa nogotina? \v 13 Aperaamo, Isaako, Iakobo geria Palagu, ita tenera maparara geria Palagu, na gena vetugunagi talimana Iesu evega-rageato, na gomi na Roma talimara govenirato pia vagia ulanana, e Pilato gena ririwa pene luga-vagia ragaina pia vagia netiwato, na gomi ati goririwato. \v 14 Ia Veaga e Kala-rorirori talimana, na gomi na ati goririwaato, gaurai Pilato gonogiato, vagivagi talimana pene luga-vagia nogotiwato. \v 15 Maguli evuamaiato talimana gomi na govagi-kwaregaato. Na Palagu na kwarega na maevega-kuliiti-waiato. Ai eia e ripamai e gakilagi-matagaiana. \v 16 Ai gema kamonagi Iesu genai gaurai, etalima gomi na gogitaana e ripami pevega-namaa. EmaIesu aranai e kamonagi ia genana evogomaina gauna na, etalima pevega-nama taunataunaa, gomi maparami na gogitaana ea. \p \v 17 Walakavaku maparami, au ewagumona aripana, rakagau gemi vekuneagi talimara ria na gokalaato voati ripami gaurai. \v 18 Na Palagu na kunenai gena peroveta talimara maparara muruna na ekilagiato, ia gena Keriso roe nea viti pene vua netiwato. Vokila gomi gemina ema taunataunato. \v 19 Gaura pakurai iovetugamagiwai e iolaka-waikule Palagu genai, pe ia na gemi rakava pene gapi-pakara. \v 20 Pene vovetaina pio kala genai, Palagu gena kwalimu Velekou genana pene vogomai, e ia na Iesu Keriso pene tugu-maia. Ia Palagu na gomi gemi ekilagi-maavu-kuneato. \v 21 Ia kupai roe wapene talu, pene ago, Palagu na gaura maparara pene vega-valigu-waira. Ia na gena peroveta talimara veagara murura na rauvagi-vegata ekilagiato gelegelenai. \v 22 Kwalana Mose ekilato, ‘Velekou gemi Palagu na gomi gemi talima aora na gemi peroveta talimana ta pene vega-rugaa au vetaiku. Ia na pene vaikilami kilara maparara pio kamonagira. \v 23 Talima taa na ia gena kila ati pene kamonagi-venia talimana, Palagu na gena taunilimalima aora na pene gapi-vagia, ne pene vagi-kwaregaa.’ \p \v 24 Taunatauna, peroveta talimara maparara Samuela na pene vogomai toma, e ia mulina na gevogomaito peroveta talimara maki vogo warau gekilato, e tomara gekilagirato. \v 25 Gomi peroveta talimara naturia, e Palagu gena kilagavu gomi tenemi geria ekalaato maki gomi gemi. Palagu na Aperaamo evaikilaato aonai netiwato, ‘Goi natumu genana tanopara petera maparara na nama pia vaia.’ \v 26 Gaura pakurai Palagu gena vetugunagi talimana Iesu evega-rugaato, ne gemi ai etugu-wati-kuneato, gomi pene vega-namami ularana. Vonama ganina gomi kwapurakwapura gemi rakava geriana pene vaiwaikulemi.” \c 4 \s1 Petero e Ioane gegapi-gaugaurato \p \v 1 Petero e Ioane na taunilimalima roe wagevega-vegupurawai aonai, Rupu Veaga velera, e Rupu Veaga gitatagona talimara geria vele, e Sadukea talimara gekwarato. \v 2 Ira geparuto, kwalana eapostolo ruala na taunilimalima gevega-riparawai e geria gevopatawai aonai gekilawai, Iesu kwarega na ekuliiti-waito; gaura pakurai kwarega talimara maki pia kuliiti-wai. \v 3 Ne tauria ruala gegapi-gaugaurato, tipura numanai gekana-gavurato; vonai pia maitu pene ago amoamo, kwalana garo maki erigoato. \v 4 Na Petero e Ioane geria vopata talima vogovagi na gekamonagiato, gaurai talima vogo na gevega-taunataunaato, aonai marumo maparara vogora ragana imaima (5,000) vetaina. \p \v 5 Elaganiato aonai Iuda velera, e vanuga talimara kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara Ierusalemai getanu-kouto. \v 6 Anas, Rupu Veaga velena kamuna, Kaiapa, e Ioane, e Alesanda, e Rupu Veaga velena kamuna gena pete maki vonai. \v 7 Ne taura ruala gevaiagorato, wailarai gevega-rugarato vou gerenagirato, negetiwato, “Arigi tiavu ai pa rai aranai ekala gokalaato?” \p \v 8 Ne Petero, Veaga Palaguna na evonuto gaurai evega-gelerato, netiwato, “Isaraela velemi e vegitatago talimami! \v 9 Pene ai etoma pogo kea-maimai goririwana ai na aia vaikilami, egage rakava talimana genai kala namana paga kalaa e arigi rauparai ia penama genai, \v 10 gomi maparami e Isaraela aonai taunilimalima maparami pio ripa, Iesu Keriso, Nasareta talimana, gomi na gosatauroato, na Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana, aranai etalima penama-vagi, gomi wailami ai eruga-tagona. \v 11 VoIesu, \q1 ‘gomi, numa kala talimami, na gorugaato vatuna, \q1 ia keakwala vatunai emiato.’ \m \v 12 Vevega-maguli iamo geregana genana pita rawalia; tanopara maparana aonai Palagu na ara ta ati evenirato, ita pene vega-magulira ulanana.” \p \v 13 Kaonsela talimara na Petero e Ioane gegitarato, ati gekaliwai e geripato maki, ira vevega-ripa kapuna taai ati gelakato, pe taura ruala ati aonekara. Voia gegitaato aonai, gekalito e aora gevekala-pakato, gaurai geripato, ira Iesu ria gelaka-kouwai talimara. \v 14 E votalima gegitaato nama vagi Petero e Ioane ria geruga-tagowai, gaurai ati geria kila rauparana. \v 15 Gaura pakurai gevaikilarato, votanukou kapuna na pia laka-gerevagi. Ne gelaka-piatito muli ai ne ira geregariamo aonai matotauria geverenagito, negetiwato, \v 16 “Etalima ruala e raka ita kalagi-tiwara? Ierusalemai getaluna talimara maparara riparia, ira kala irau vagina ta pege kalaa, e ita na ati pita kilagi-veavugaa ripa. \v 17 Na taunilimalima na nege varavaragiana kalinana, etalima patara vega-kalira e ita kila-waira, Iesu aranai talima ta ragaina mapia vaikila-waia.” \v 18 Ne magekea-togarato, gevaikilarato, Iesu aranai ragaina vagi mapia vopata e vevega-ripa. \p \v 19 Na Petero e Ioane na gevega-gelerato, negetiwato, “Gomi matotaumi iovega-vetovoa, arigia rorirori Palagu wailanai? Gomi na rakagau gokilagiana gauna paia kalaa, pa Palagu na ekilagiana kalana paia kalaa? \v 20 Kwalana gagitarato e gakamonagirato gaura ai ati gelegele paia kilagi-veavugara e murumai maki vogaura kilagikilagirai ati paia koura ripa.” \p \v 21 Gevaikila-gaokarato mulinai, getugu-atirato. Vega-rakavara rauparana ta ati gerawaliato, kwalana talima maparara na Palagu gevega-rageawai, vokala irau vagina pakunai. \v 22 Kwalana vokala irau vagina na enamato talimana gena maguli rigolora gagala vativati (40) maki evanagiato. \s1 Ekalesia gerapalito \p \v 23 Petero e Ioane getugurato mulinai, taukavaria geriai gewaikuleto. Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na rakagau gevaikila-venirato gaura maparara taukavaria geria gekilagirato. \v 24 Ne taukavaria na vokila gekamonagirato aonai, ira maparara na Palagu gerapali-veni-koukouato, negetiwato, “Velekou o, kupa, tanopara, rawapara, e aorai gemiana gaura maparara goi na okalarato. \v 25 Veaga Palaguna genana, ai tenemai Davida, goi gemu vetugunagi talimana, muruna na okilato gaurai netiwato, \q1 ‘Rakagau gaurai ati Iuda talimara geparu-rakavana? \q1 E rakagau gaurai taunilimalima na \q1 ati pia inagulu navugara getovorana? \q1 \v 26 Tanopara velera gekala-maavuto, \q1 e vegitatago talimara kamura gegalu-kavito Velekou \q1 magena Keriso ria pia vetali-venira ularana.’ \p \v 27 Taunatauna vegata, Heroda e Pontio Pilato, e ati Iuda talimara Isaraela talimara ria evanuga kamunai gekoukouto, goi gemu vetugunagi talimana veagana Iesu, ia goi na ovirigiato e Keriso ai ovega-agoato, navugana getovoato. \v 28 Ira na gekalarato gaura rakagau goi na gemu tiavu ai e ririwai onavuga-kunerato pia vetalo notiwato gauramo. \v 29 Gaura pakurai, Velekou o, geria vevega-kali kalara ono gitara, e ai goi gemu vetugunagi talimamai tiliga ono venimai, pe valimu paia kilagia matiligamai na. \v 30 Gimamu ono tugu-atia, pe viti talimara pono vega-namara, e vegailia irau vagira e kala irau vagira pono kalara, Iesu, goi gemu vetugunagi talimana veagana aranai.” \p \v 31 Gerapali-gatuto mulinai, getanu-kouto numana eveakaveakato. Ne ira maparara Veaga Palaguna na gevonuto, Palagu valina gepiaato matiligara na. \s1 Ekalesia kunena gena maguli \p \v 32 Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara geria tugamagi e aora kwapunamo. Ta gena rinaga ia geregana gena ati netiiwai, na geria gau maparara ira kwapurakwapura gevewareagi-veveniwai. \v 33 Apostolo talimara matiavu iwavagira na Iesu Velekou gena kuliitiwai valina gepiaawai, e Palagu gena vega-nama iwavagina ira maparara atarai epopo-rigoato. \v 34 Ira nuganugarai ta ati erapuwai. Kwalana mageria tano pa numa talimara na, geria numa e tano gevoi-agirawai, ne voira monira geago-agirawai, \v 35 Apostolo wailarai getao-talirawai. Ne maparara geveniagi-gelegelerawai, kwapurakwapura geria rapu vetairai. \p \v 36 Iosepa apostolo na arana gekeaato Banabas, ganina “Vevega-tiliga Talimana”. Ia Levina kwalu, Saipras mounai ewalato. \v 37 Ia gena tano evoi-agiato, ne voina monina eago-agiato, apostolo gageria kwalarai evetao-taliato. \c 5 \s1 Anania e Safira \p \v 1 Tau ta etaluwai arana Anania, garawana arana Safira. Anania na geria tano ta eve voi-agiato, garawana na maki egapi-rageato. \v 2 Na votano monina kwautamo eago-agiato apostolo wailarai evetao-taliato, na kovana egapi-gaugauato. Vokala ekalaato garawana ripana. \v 3 Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Anania, rakagau gaurai Satani na peporogimu, ne Veaga Palaguna poopaa, tano monina kwauta goi gemu pogapi-waia? \v 4 Rogotina oro voi-agia aonai tano goi gemu, ei? Pege voia mulinai moni maki goi gemu. Rakagau potugamagia gaurai ekala pokalaa? Goi ati taunilimalima poopara, na Palagu poopaa.” \v 5 Anania na vokila ekamonagiato aonai, eketo-talito, ekwaregato. Ne vokala ewalato valina gekamonagiato talimara maparara gekali-rakavato. \v 6 Gaurai malaga valigu gekuliitito, Anania tauniparana rapugai gekumuato, gevua-atiato, ne geve toleato. \p \v 7 Ora toitoi vetaira mulirai, garawana ema laka-togato, na ia rakagau ewalato gauna ati ripana. \v 8 Petero na erenagiato, netiwato, “Ono varaku, gomi ruala na tano monina pogo gapia gauna eiamo pa?” Ia evega-geleto, netiwato, “Pa, voina neiamo.” \v 9 Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Rakagau gaurai goi magarawamu goti gokila-kouto, Velekou Palaguna goopaato? Ono gitaa, goi garawamu pege tolea talimara vanagi ai geruga-tagona, ira na goi maki pia vua-atimu.” \v 10 Voora kianai ia Petero gagena kwalanai eketo-talito, ekwaregato. Ne vomalaga valigu gelaka-togato, gegitaato kwaregana, gaurai tauniparana gevua-atiato, garawana laganai geve toleato. \v 11 Ekalesia maparana evali gekamonagiato talimara maparara kali kamu vagi na egapirato. \s1 Vegailia e kala irau vagira \p \v 12 Vegailia irau vagira e kala irau vagira vogo apostolo na taunilimalima wailarai gekalarawai. E Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara “Solomona Gena Tourage” ai getanu-kouwai. \v 13 Ati geria kamonagi talimara na gevega-ragerawai, na gekaliwai, pe ira ria ati geve tanu-kouwai. \v 14 Na maru e gare gutuma iwavagi na Velekou gevega-taunataunaawai. Gevega-taunataunaawai marura e garera maparara apostolo geria goleai gelaka-togato. \v 15 Apostolo na gekalarawai kalara taunilimalima na geriparato, ne viti talimara gevua-atirato rauparai, ne maokomaoko valarai gepai gevega-maokorato, Petero gena lakavanagi ai, avugana na pene avugara ulanana. \v 16 E taunilimalima gutuma para Ierusalema lagana vanugara na viti talimara e palagu rakavara na geporogirato talimara gevua-agorato, ne maparara genamato. \s1 Apostolo talimara gevega-vitivitirato \p \v 17 Gaurai Rupu Veaga velena kamuna mataukavana Sadukea goleana ria, apostolo talimara geriai gemunemune-rakavato. \v 18 Ira na apostolo talimara gegapi-gaugaurato, ne tipura numanai gekana-gavurato. \v 19 Na vopogi Velekou gena aneru na tipura numana vanagina elovoato, ne apostolo egapi-atirato, evaikilarato, netiwato, \v 20 “Ioago, Rupu Veaga aonai pio ruga, nee maguli valiguna maparana taunilimalima geria pio kilagia.” \v 21 Amoamo valiguvaliguna Rupu Veaga aonai gelaka-togato, aneru na evaikilarato gelegelenai taunilimalima gevega-riparato. \p Rupu Veaga velena kamuna mataukavana ria gelakatito, ne kaonsela talimara e Isaraela velera maparara gekea-koukourato, ne tipura numanai getugu-agorato, apostolo talimara ularana. \v 22 Na vetugunagi taura tipura numanai geve kwarato aonai apostolo talimara ati gerawalirato. Ne gewaikuleto, geve vaikilarato, negetiwato, \v 23 “Tipura numana vanagina kanagavu, e vegitatago talimara maki rugatago; na vanagi paga kala-pakaa aonai apostolo ta ati paga rawalia.” \p \v 24 Rupu Veaga gitatagona talimana kamuna e Rupu Veaga velera kamura na vokila gekamonagiato aonai geaovoaovo-rakavato, ati riparia vokala ganina rakagau. \v 25 Roe wageaovoaovowai aonai talima ta elaka-togato, ne evaikilarato, netiwato, “Iokamonagi! Tipura numanai pogo kana-gavura talimara Rupu Veaga aonai geruga-tagona, e taunilimalima gevega-riparana.” \v 26 Ne Rupu Veaga gitatagona talimana kamuna magena melo ria apostolo talimara gevevaiwaikulerato. Ati gekwara-rolorolorato, kwalana taunilimalima na irauna nege vaturana kalirana. \p \v 27 Gelakagi-togarato, kaonsela wailanai gevega-rugarato, ne Rupu Veaga velena kamuna na erenagirato, netiwato, \v 28 “Ai na gavaikila-gaoka-vagimito, etalima aranai ragaina pio vevega-ripa, na iogitaa, gomi rakagau pogo kalaa! Gomi na vevega-ripa pogo vega-lovolovoa, ne Ierusalema maparana warau pevaia, e gomi goririwana ia gena kwarega kepina ai gemai pia rolia.” \p \v 29 Petero e apostolo reketa gevega-geleto, negetiwato, “Ai Palagu gena ririwa paia kwalanaa, ati taunilimalima geria ririwa. \v 30 Iesu gomi na satauro kukunai gonaero-kauato ne, govagi-kwaregaato, na ita tamara geria Palagu na maevega-kuliiti-waiato. \v 31 Palagu na egapi-itiato, ia gimana ripana kavanai evega-rugaato, Vegitatago Velena e Vevega-maguli Talimanai evega-agoato. Isaraela talimara pene vega-vetugamagi-waira, e geria rakava pene tugamagi-piatogara ulanana. \v 32 Ai egaura kilagi-matagaira talimamai. Veaga Palaguna na maki egaura ekilagi-matagairana. VoVeaga Palaguna voma Palagu na ia gekamonagi-veniana talimara maparara evenirato.” \p \v 33 Kaonsela talimara na ekila gekamonagiato aonai geparu-rakavato, e geria ririwa voapostolo talimara ia vagi-kwaregaramo. \v 34 Na ira nuganugarai Parisea talimana arana Gamaliel, rova evevega-ripagiawai, e taunilimalima maparara na gekupa-rageawai talimana, kaonsela aora na erugaitito. Ne ekilato, neapostolo talimara ia vaiatira vou. \v 35 Gaurai ia na kaonsela tanukouna evaikilaato, netiwato, “Isaraela talimami, etalima raka iokalagi-tiwara nogotina genai pio tugamagi-namanama. \v 36 Toma reketa pege vanagi, Teuda erugaitito, evekilagito, ia talima kamuna ta, ne talima tinavu vativati (400) vetaira ia ria gekauto. Na ia gevagi-kwaregaato aonai gena taunilimalima maparara geraka-lovolovoto; vogolea toma verovero vagi. \v 37 Voia mulinai Iudas, Galileia tauna, taunilimalima arara talotalora pa tentiti (census) gapigapina tomarai ematagaito, ia maki gutuma kamu evairato, na ia maki gevagiato gaurai gena taunilimalima geraka-lovolovoto. \v 38 Gaura pakurai etoma kalanai, au na avaikilamina, etalima ioraokwanira, e geriai gau ta ragaina pio kalaa. Kwalana pene geria navuga e inagulu taunilimalima geriana evogomaina genai pene lekwalekwa. \v 39 Na pene eia Palagu genana evogomaina genai gomi na etalima ati gelegele pio koura. Ati nama Palagu pio vetali-venia!” \p Kaonsela na Kamaliela gekamonagi-veniato. \v 40 Ne apostolo magekea-togarato, gekwarirato, ne gevaikilarato, Iesu aranai ragaina mapia vevega-ripawai; ne getugu-lakarato. \v 41 Apostolo na kaonsela tanukouna geraokwaniato mavererera na, kwalana Palagu na egapi-itirato, ira gelegele Iesu aranai nugarage pia rawalia. \v 42 Gaurana toma mapararai Rupu Veaga aonai e taunilimalima geria numa aorai ira Vali Namana gevevega-ripagiawai e gevopatagiawai, e gekilawai, Iesu ia Keriso. \c 6 \s1 Veveakava talimara taulatoi kwapuna (7) \p \v 1 Votomara aorai Iesu gekwalanaawai talimara gegutuma-agowai. Iuda talimara, Grik karonai gekilawai talimara, e Heberu karonai gekilawai talimara aorai kogo ewalato. Grik karonai gekilawai talimara gekilato, ira geria wapu toma kwapurakwapura ganigani gewarewai aonai ira gevega-rapurawai. \v 2 Gaura pakurai apostolo gagalana ruala (12) na Iesu gekwalanaawai talimara maparara gekea-koukourato, ne gekilato, “Ai na ganigani warewarena ulanana, Palagu gena kila ati paia vali-piagia ati rorirori. \v 3 Gaura pakurai, walakavaku maparami, gomi aomi na talima taulatoi kwapuna iogapi-itira, valira nama talimara, Veaga Palaguna e aoneka na gevonuto talimara; ne einagulu ira paia veni-vanagira. \v 4 A ai matotaumai gema taim maparana rapali e vopatai paia taoa.” \p \v 5 Apostolo geria navuga ira maparara na geverere-agiato. Ne ira na etalima gegapirato: Setepano, kamonagi na e Veaga Palaguna na evonuto talimana; Filipo; Porokora; Nikano; Timon; Pamena; e Nikolas, Antioka talimana na Iuda talimara geria aliruputali ekwalanaawai. \v 6 Ira na e talima ea apostolo wailarai gevega-rugarato, ne atarai gerapalito e gimara atarai getao-kaurato. \p \v 7 Ne Palagu gena kila eraka-lovolovoto. E Iesu kwalanagina talimara Ierusalemai gevogo-veleke-vagito, e Rupu Veaga velera vogo galagala vagina maki Palagu gena kila gegapi-rageato, e gevega-taunataunato. \s1 Setepano gegapi-taliato \p \v 8 Setepano Palagu gena vega-nama e tiavu na evonuto talimana, ia na nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira taunilimalima wailarai ekalarawai. \v 9 Na vekilagi-piatoga kamu ewalato. Iuda talimara geria rupu goleana ta gekilagiawai “Lugavagi Talimara”. Ira e Iuda talimara, Kureni e Alesandria na e Silisia e Asia tanoparara na gevogomaito talimara, Setepano ria geveituto. \v 10 Na Setepano gena kila ati gegaoawai, kwalana ia Veaga Palaguna na eveniawai aonekanai ekilawai. \v 11 Gaurai ira na talima reketa aora geganirato pia kila, “Ai na Setepano gakamonagiato, ia na Mose e Palagu ekilagi-piatogarato.” \v 12 Vorauparai ira na taunilimalima, e Iuda velera, e rova gevevega-ripagiawai talimara gekaro-iluilurato. Ira Setepano genai geagoto, geve gapiato, ne Iuda geria kaonsela wailanai geago-agiato. \v 13 Vonai pia opagia ularana veroli-opakau talimara reketa gevaitogarato, ne gekilato, “Etalima toma mapararai ita gera Rupu Veagana e Mose gena rova ekilagi-piatogarana. \v 14 Ai na gakamonagiato, netiwato, ‘Iesu, Nasareta talimana, na eRupu Veagana pene vega-rakavaa, e Mose na evenirato kalara maparara pene vega-iraura.’” \p \v 15 Kaonselai getanukou-tagowai talimara maparara na Setepano gegita-kalakalaato, e wailana gegitaato noowane aneru ta wailana. \c 7 \s1 Setepano gena vopata \p \v 1 Rupu Veaga velena kamuna na Setepano erenagiato, netiwato, “Ekila e taunatauna pa?” \v 2 Setepano na evega-gelerato, netiwato, “Walakavaku e tamaku maparami, au iokamonagiku! Ita tenera Aperaamo Haran vanuganai rogotina ere talu aonai maeka ralema iwavagina Palaguna ia genai ematagaito Mesopotamiai, \v 3 ne evaikilaato, netiwato, ‘Gemu talima e tanopara ono raokwanira, ne au na pana vega-gitamu tanoparanai pono ago.’ \v 4 Ne ia na Kaldea tanoparana eraokwaniato, Haran ai eve vanugato. Tamana ekwaregato mulinai, Palagu na etugu-maiato ewagumona gotalu-agiana tanoparanai. \v 5 A Palagu na Aperaamo tano girina kiata vagi ati eveniato. Gagena panatalina kapuna gelegelenai girina kiata maki ati eveniato. Na Palagu ekila-gavuato ia na tano ta pene venia, ia e ia mulinai pia wala talimara na tano ta pia kwalanaa ira geria. Volaganinai Aperaamo ati natuna. \v 6 Palagu na maevaikilaato, netiwato, ‘Goi gemuna pia wala gulura tano poluna taai pia talu. Rigolo tinavu vativati (400) vokapu talimara geria vetugunagi talimarai pia ago e pia vega-vitivitira.’ \v 7 Palagu maekilato, ‘Isaraela talimara na vetugunagira geago-venirana kwalura au na pana agirorira, voia mulinai ira votano na pia laka-piati, ekapu ai au pia aliruputali-veniku.’ \v 8 Ne Palagu na Aperaamo kopi-lamavagi inaguluna eveniato, voo ia gena kilagavu vegailiana. Ne Aperaamo na Isaako evega-walaato, toma taula vativati (8) mulinai tauniparana kopina elama-vagiato. Voia mulinai Isaako na Iakobo evega-walaato, ne Iakobo na gera kwalu gereparana talimara gagalana ruala evega-walarato. \p \v 9 Kwalu repara talimara Iosepa genai gemunemuneto, gaurai Aikupito talimara geriai gevoi-agiato. Na Palagu vou Iosepa goti, \v 10 gaurai gena raupara verauleara maparara aorana evega-maguliato. Palagu na Iosepa aoneka eveniato, e Parao, Aikupito velena, aona evega-namaato Iosepa genai, ne Parao na eririwaato e tiavu eveniato, Aikupito tanona e ia gena numa talimara e rinaga pene gita-tagora. \p \v 11 Ne Aikupito tanona maparana e Kanaana tanona maparanai roge gewalato, voanana vito e nanu vekala kamu evega-walaato, ne ita tenera ati garia ganigani rawali rauparana. \v 12 Na Iakobo ekamonagito Aikupito ai vuiti voa, gaurai ia na ita tenera etugu-agorato, voo ira geria lakalaka tovotovona. \v 13 Geria ago vega-rualanai Iosepa matotauna kakana e tarina geriai evevega-matagaito ia rai, ne Parao na Iosepa gena wala eripaato. \v 14 Voia mulinai Iosepa evetuguto, tamana Iakobo magena pete geriai Aikupito ai pia ago ulanana. Iakobo petena Kanaanai maparana gagala taulatoi kwapuna imaima (75). \v 15 Ne Iakobo Aikupito ai everigoto, vonai ia e ita tenera gekwaregato. \v 16 Ira tauniparara Sekem ai gevua-waikulerato, ne vonai gevetolerato. Vokala kapuna Aperaamo na Hamora natuna geriana moni na evoiato. \p \v 17 Palagu gena kilagavu Aperaamo genai pene vega-taunataunaa tomana ekavinagiwai laganinai ita gera taunilimalima Aikupito ai gegutuma-vagito. \v 18 Voia mulinai vele taa na Aikupito egita-tagoato. Vovele ati ripana Iosepa. \v 19 Ia na ita tenera eoparawai e evega-vitivitirawai, e evaikilarawai, naturia ralaralara geria numa na pia tao-atira, pia kwarega ulanana. \v 20 Volaganinai Mose ewalato. Mose ewalato aonai, gitagitana nama iwavagi. Ia uve toitoi tamana gena numai gegita-tagoato, \v 21 ne numa na getao-atiato aonai Parao natuna vavinena na egapiato, ne natunai evega-agoato. \v 22 Mose Aikupito geria ripa e aoneka maparana gevega-ripaato, e gena kila e kala matiavura talimanai eagoto. \p \v 23 Gena maguli rigolora gagala vativati (40) egapiato, ne taukavana Isaraela talimara ene laka-gitara netiwato. \v 24 Ia na Aikupito talimana ta egitaato, Isaraela talimana ekwariawai, ia eagoto galamana ekalaato, ne Aikupito talimana evagi-kwaregaato. \v 25 Mose matapolu ekilato gena taunilimalima pia tugamagi ripa, ia genana Palagu na Isaraela talimara pene vega-magulira, na voia Isaraela talimara na ati geripa-roriroriato. \v 26 Elaganiato aonai ia na Isaraela talimara ruala egitarato gegalamawai, ne ene vega-mainora ulanana evaikilarato, netiwato, ‘Gomi ruala, iokamonagi, gomi nema mawalakavami ruala, na rakagau gaurai taumi ruala gogalamana?’ \v 27 Na galama evega-walaato talimana na Mose eroli-gerevagiato, ne evaikilaato, ‘Goi rai na ai gema vele e agirorimai talimanai ekilagimuto? \v 28 Goi oririwana walagani Aikupito talimana povagi-kwaregaa vetaina au maono vagi-kwaregaku notina?’ \v 29 Mose na vokila ekamonagiato, ne eraka-kwanirato, Midian ai ekali-lakato. Vonai etaluwai aonai natuna melora ruala gewalato. \p \v 30 Rigolo gagala vativati (40) geaikito mulinai, aneru ta tanoleanai Sinai Golona laganai Mose genai evevega-matagaito. Voaneru gautupu lukuna aonai kalova molenai eagoto, ne Mose genai evevega-matagaito. \v 31 Mose na vogau egitaato aonai, ekalito; ne ene gita-namanamaa ulanana elaka-kaviagowai aonai, Velekou karona ekamonagiato, evetaina ekilato, \v 32 ‘Au goi tenemu Aperaamo, Isaako, e Iakobo geria Palagu.’ Mose ekali-rakavato, ne ati eririwato mapene poe-agowai. \v 33 Palagu na evaikilaato, netiwato, ‘Gemu tamaka gagemu na ono gaivagira, kwalana oruga-tagona kapuna ne maveagana. \v 34 Taunatauna, au geku taunilimalima Aikupito ai gevega-vitivitirana pagitara e geria viti-vua lailaina kuluna pakamonagira gaurai au pamarigo ana vega-magulira ulanana. Ewagumona ono vogomai, au na goi ana tugu-waikulemu Aikupito ai.’ \p \v 35 Mose ema Isaraela talimara na gerugaato talimana. Evetaina gekilato, ‘Goi rai na ai gema vele e toto-rorirorimai talimanai ekilagimuto?’ Etalimamo kwapuna Palagu na etuguato pene vele e pene vevega-maguli. E ia na maki gautupu lukunai kalova molena aona na ematagaito aneruna na eveakavaato. \v 36 Ia na Isaraela talimara Aikupito na evaipiatirato aonai, nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira ekalarawai, Aikupito aonai Rawapara Kalovakalova e tanoleanai rigolo gagala vativati (40). \v 37 EMosemo kwapuna na Isaraela talimara evaikilarato, netiwato, ‘Palagu na gemi peroveta talimana pene tugua, au etugukuto vetaina. Voperoveta gomi gemi taunilimalima ta.’ \v 38 Ia Isaraela talimara geria tanukou aonai tanoleanai ita tenera Sinai Golonai evaikilarato aneruna ria vonai. Ia na Palagu gena maguli kilana Palagu genana egapiato, ita mapene vega-ripara ulanana. \p \v 39 Na ita tenera ati geririwato gena kila pia gapi-ragea, e ia gekila-piatogaato e aorai geria ririwa Aikupito ai maia waikule. \v 40 Ira na Aarona gevaikilaato, negetiwato, ‘Ita gera palagu reketa ono kalara, ita wailarai pia laka ulanana. Kwalana eMose ita Aikupito na evaipiatirato talimana ita ati ripara ia raka pe kala-tiwa.’ \v 41 Votoma ira na polomakau natuna vetaina kaivakukuna gekalaato. Ne vokaivakuku wailanai vega-nama gaura geve taoto e gevelekwato. Matotaura gimara na gekalaato gauna geverere-veniato. \v 42 Ne Palagu elaka-gerevagito, e Isaraela talimara etugu-kwanirato, kupa mitiura pia aliruputali-venira ulanana. Voperoveta talimara geria pukai getaloato gelegelenai, netina, \q1 ‘Isaraela talimami! \q1 Rigolo gagala vativati tanoleanai govagirawai mamoera, \q1 e polomakaura, e vega-nama gaura ati au geku. \q1 \v 43 Vokaivakuku palaguna Molok gena palai rupuna, \q1 e gemi palagu Refan gena mitiu avuavuna govuaawai; \q1 vokaivakuku gomi na gokalarato, pio aliruputali-venira ularana. \q1 Gaura pakurai au na gomi pana tugu-lakami Babulonia vokavanai.’ \p \v 44 Ita tenera tanoleanai getaluwai aonai palai rupuna maki ira geriai. Vopalai rupuna Palagu na, gena kila taunataunara evega-matagairawai. Vopalai rupuna gekalaato Palagu na Mose evaikilaato rorinai, e Mose na palai rupuna kolemana egitaato gelegelenai gekalaato. \v 45 Voia mulinai ita tenera na vopalai rupuna tamara geriana gegapiato, ne Iosua gena vevai laganinai gevua-agoato kwalu polu talimara ita tenera wailarai Palagu na geria tano na egui-atirato. Vopalai rupuna vonai emiato pene ago Davida gena lagani. \v 46 Davida na Palagu gena vega-nama egapiato, e enoginogito, vonai Iakobo gena Palagu gena talu numana pene kalaa netiwato. \v 47 Na Solomona na vou gena numa ekalaato. \p \v 48 Na Goloka Iwa Palaguna talima gimara na gekalarana numarai ati etaluna, peroveta talimana ekilana vetaina, \q1 \v 49 ‘Velekou ekilana: \q1 Kupa au geku terona, \q1 e tanopara au gageku panatalina kapuna. \q1 Gaurai, au geku numa rakagau na pio kalaa? \q1 Au geku agalagi kapuna arigia? \q1 \v 50 Egaura maparara au gimaku na \q1 ati akalarato, pa?’” \p \v 51 Setepano maekilato, netiwato, “Kila-guilagi talimami! Gomi aomi e tegami Palagu ati geririwaana talimara vetaira. Gomi tenemi gekalawai vetaira gokalana, vanagivanagi Veaga Palaguna gogui-gerevagiana! \v 52 Arigi peroveta gomi tenemi na ati gevega-vitivitiato? Ira na Kala Rorirori Talimana gena vogomai gekilagi-matagai-kuneato talimara gevagi-kwaregarato. Ewagumona gomi na Iesu pogo lewaa e pogo vagi-repaa. \v 53 Palagu gena rova aneru na gema rigo-agiato gomi na gogapiato, na ati gokwalanaato.” \s1 Setepano vatuna gevatu-mateato \p \v 54 Ira na vokila gekamonagiato aonai, geparu-rakavato, karikarira maki gegala-kikitalirato Setepano genai. \v 55 Na Setepano Veaga Palaguna na evega-vonuato, epoe-rageto kupai, ne kupai Palagu maekana ralemana iwavagina egitaato, e Iesu egitaato Palagu gimana ripanai rugatago. \v 56 Ne ekilato, “Iogitaa! Kupa pevekala-paka agitaana, e Taunilimalima Natuna Palagu gimana ripanai eruga-tagona!” \p \v 57 Vokila gekamonagiato aonai gimara na tegara gekou-gavurato voupe geparalato. Ne maparara veganamo ia geraka-veniato, \v 58 gegapiato, ne siti mulinai gerolo-atiato, ne vatu na gevatuato. Vega-taunatauna talimara geria rapuga koloakoloa ta arana Saulo, ia gagena kwalanai getao-talirato. \v 59 Gevaleawai aonai, Setepano erapalito, netiwato, “Iesu Velekou o, au palaguku ono gapi-ragea.” \v 60 Evetiu-talito, ne matagina ekea-rageto, netiwato, “Velekou o, geria kala rakavana ea voina ragai pono venira.” Vovetaina ekilato, ne ekwaregato. \c 8 \pc \v 1 Saulo na Setepano vagi-kwaregana gauna egapi-rageato. \s1 Ekalesia vega-vitivitina e gui-lovolovona evetinato \p Votoma Ierusalema aonai ekalesia vega-vitivitina e gui-lovolovona kamuna evetinato. Kamonagi talimara maparara geraka-lovolovoto, Iudea e Samaria tanora mapararai geagoto, na apostolo talimara maparara geregariamo geraka-kwanirato. \v 2 Palagu gekwalanaawai talimara reketa na Setepano getagiagi-rakavaato e matagira na gevuaato, ne geve toleato. \v 3 Na Saulo na vou ekalesia ene vega-rakava-taunataunaa netiwato. Numa kwapurakwapura aorai elaka-togawai, ne kamonagi marura e garera erolo-piatirawai, tipura numai eve kana-gavurato. \s1 Filipo Samaria ai evopatato \p \v 4 Gevega-raka-lovolovorato talimara geagoto kapurai Palagu gena kila gevopatagiato. \v 5 Filipo Samaria vanugana kamunai eagoto, vonai Keriso valina eve piaato. \v 6 Gutuma na Filipo gena kila gekamonagiato e vegailia irau vagira ekalarato gegitarato aonai, ira maparara na gekamonagi-kalakalaato. \v 7 Palagu rakava taunilimalima gutuma geriana malailaira gelaka-vagito, e tauniparara kavatara gekwaregato talimara e gage-rakava talimara gutuma genamato. \v 8 Gaura pakurai Samaria vanugana aonai verere kamu vagi ewalato. \p \v 9 Vovanugai talima ta etaluwai arana Simona. Kunenai gena megamega e wara kalara na Samaria talimara evega-kali-rakavarawai. Matotauna evekilagiwai, ia iwavagi, \v 10 e taunilimalima maparara vanuga aonai keira na pene ago kamura na gekamonagiawai, e gekilagiawai, “Etalima e voPalagu genana evogomaito tiavuna gekilagiana ‘Tiavu Iwavagi.’” \v 11 Ia ekamonagi-veniato, kwalana lagani rauvagi ia gena megamega kalara na evega-kalirato. \v 12 Na Filipo na Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), Valina Namana e Iesu Keriso arana valina evopata-venirato aonai, maru e gare na gevega-taunataunaato, ne ebapatisorato. \v 13 Simona na maki evega-taunataunaato, gaurai bapatiso egapiato. Voia mulinai Simona na Filipo ekwaru-guiguiato, e Filipo na vegailia irau vagira e nugapalevagi kalara kamura ekalarawai gaurai geriai evevega-kalito. \p \v 14 Apostolo talimara Ierusalemai getaluwai gekamonagito, Samaria talimara na Palagu gena kila warau gegapi-rageato, gaurai Petero e Ioane getugu-agorato Samariai. \v 15 Taura ruala gekwarato aonai kamonagi talimara atarai gerapalito, Veaga Palaguna pia gapia ulanana. \v 16 Kwalana Veaga Palaguna ira ta atarai rogotina ere mairigo. Ira Iesu Velekou aranaimo bapatiso gegapiato. \v 17 Petero e Ioane gimara ira atarai getao-kaurato, ne ira na Veaga Palaguna gegapiato. \p \v 18 Simona na apostolo talimara egitarato, gimara getao-kaurato vou Veaga Palaguna gegapiato, ne ia na moni Petero e Ioane etugu-venirato, ekilato, \v 19 “Au maki netiavu ioveniku, pe gimaku ta atanai pana tao-kaua aonai, Veaga Palaguna pene gapia.” \p \v 20 Na Petero na evaikilaato, netiwato, “Goi magemu moni ria kalova kapunai ioago, kwalana otugamagina Palagu gena vega-nama gauna moni na pono voia! \v 21 Einagulu ai goi ati gemu kapu, kwalana aomu ati rorirori Palagu wailanai. \v 22 Gemu ririwa rakavana na ono vetugamagiwai, ne Velekou ono nogia, peiramu ia na netugamagi tevelena ogapiana aomu ai gauna pene tugamagi-piatogaa. \v 23 Kwalana agitamuna, goi aoginigini na ovonuto, e rakava na eligomuto.” \v 24 Ne Simona na Petero evega-geleato, netiwato, “Gemu kala, au ataku ai Velekou ono nogia, pe pokilagira gaura ta au geku ai ragai pene wala.” \p \v 25 Petero e Ioane na Velekou gena kila gekilagi-matagaiato e gevali-piato mulinai, Ierusalemai gewaikuleto. Geria waikule ai Samaria vanugara vogo aorai Vali Namana gevopatagiato. \s1 Filipo e Itiopia talimana kamuna \p \v 26 Velekou gena aneru taa na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, waiatina kavanai ono ago, tipo pono agomo Ierusalema na Gasai geagona rauparanai. Votanoleana rauparanai, talima ta ati etaluna.” \v 27 Gaurai ekuliitito, eagoto. Ne eagowai aonai, Itiopia talimana ta, raki kamu talimana, gena vanugai ewaikule-wai. Ia Itiopia logeana kamuna gena rinaga egita-tagorawai talimana kamuna. Ia eunuko, (ragira gegapirato talimana). Ia Ierusalemai elakato Palagu pene aliruputali-venia ulanana. \v 28 Gena waikule ai kariota atanai etanukauto vou, Isaia peroveta talimana gena puka eagi-agoawai. \v 29 Ne Veaga Palaguna na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ono ago, vokariota laganai pono velaka.” \v 30 Gaurai Filipo kariota laganai eraka-agoto, ne votalima ekamonagiato, Isaia peroveta talimana gena puka eagiawai. Gaurai evaikilaato, “Nekila oagiana ganina ripamu pa?” \v 31 Ia evega-geleto, netiwato, “Au raka ana ripa-tiwa? Talima taa na pene vega-ripaku vou pana ripa taunatauna.” Ne Filipo evaikilaato, netiwato, “Kariotai ono mai-ragekau, lagaku ai ono mai-tanu.” \p \v 32 Ia na puka aonai eagiawai kilana ea, \q1 “Ia mamoe vetaina geago-agiato, \q1 pia vagi-kwaregaa ulanana; \q1 ia mamoe natuna vetaina guira gepakoti-vagirana \q1 aonai murura ati gekala-pakarana, \q1 vovetainai ia maki muruna ati ekala-pakaato. \q1 \v 33 Getao-rigoato e gena Kota rauparana gekouato. \q1 Gena pete talimara rai na pene kilagira? \q1 Kwalana gena maguli tanoparai pema aiki.” \p \v 34 Eunuko na Filipo enogiato, netiwato, “Ono varaku, eperoveta talimana na rai vovetaina ekilagiato? Ia matotauna evekilagito pa tau ta ekilagiato?” \v 35 Ne Filipo na votalotalo genana gena kilakila etinaato, e Iesu Valina Namana evega-ripaato. \p \v 36 Voraupara na geagowai, nanu kapuna taai gelakatito. Vonai eunuko na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ono gitaa, nanu ea, rakagau na au bapatisoku evega-waiana?” [ \v 37 Ne Filipo ekilato, “Na pene aomu maparana na ovega-taunataunaana genai pana bapatisomu.” Ia evega-geleto, netiwato, “Pa, aoku maparara na avega-taunataunaana Iesu Keriso ia Palagu Natuna.”] \p \v 38 Ne kariota egiuato talimana evaikilaato, kariota ene vega-ruga-talia, ne kariota evega-ruga-taliato. Filipo e eunuko taura ruala nanu ai gelaka-rigoto, ne Filipo na eunuko ebapatisoato. \v 39 Taura ruala nanu na gerage-vagiwai aonai, Velekou Palaguna na Filipo egapi-vagiato. Eunuko na ati maegita-waiato, na gena lakalaka rauparana na eagowai mavererena. \v 40 Filipo Asoto ai maeve matagaito. Vonai vanuga mapararai elaka-togato, Vali Namana evopatagiawai, eagoto pene ago Kaisareai ekwarato. \c 9 \s1 Saulo evetugamagi-waito \p \v 1 Saulo maparuna roe voa Velekou gekwalanaawai talimara vega-rakavara e vagi-matera kilara ekala-vigi-rageawai. Gaurai eagoto Rupu Veaga velena kamuna genai, \v 2 enogiato, vevega-ripa pepana pene taloa, Damaseko ai Iuda talimara geria rupu pene venira ulanana. Pe, Iesu gekwalanaana marura e garera vonai pene rawalira e pene ligora, ne Ierusalemai pene vogomai-agira. \p \v 3 Ne Saulo na Ierusalema eraokwaniato Damaseko ai eagoto. Damaseko vanugana ekavinagiato aonai, maeka ta kupa na emarigoto ia ewae-taliato. \v 4 Ne ia kwano ai eketo-talito, e karo ta ekamonagiato, netiwato, “Saulo, Saulo! Rakagau gaurai au ovega-vitivitikuna e oguikuna?” \v 5 Ia everenagito, netiwato, “Velekou, goi ne rai?” \p Vokaro na evega-geleato, netiwato, “Au Iesu, goi na au ovega-rakavakuna talimaku. \v 6 Na ono kuliiti, vanuga kamunai ono laka-toga, vonai talima taa na pene vaikilamu rakagau pono kala.” \p \v 7 Ia gekwaruato talimara maparara geruga-talito, ati gekilakilato, kwalana karo gekamonagiato, na talimana vou ati gegitaato. \v 8 Saulo kwano na ekuliitito, matana ealirato aonai gau ta ati egitaato. Ne taukavana na gimanai gegapito, Damaseko ai gevaiagoato. \v 9 Toma toitoi vegata matana gekeleto ati evegitato, e ati eganiganito e nanu pa rakagau ta ati eniuato. \p \v 10 Damaseko ai Iesu gekwalanaawai talimana ta arana Anania, mata-vanagi ai Velekou na evaikilaato, netiwato, “Anania!” Ia evega-nokoto, “Ou! Velekou, au ea.” \v 11 Velekou na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, pe raupara ta arana Rorirori Rauparana na ono ago. Pono ago Iudas gena numai Taso talimana ta arana Saulo pono verenagi-agia, kwalana ia vonai erapalina voa. \v 12 Ia na mata-vanagi ai talima ta arana Anania pegitaa, pelaka-toga, gimana ia atanai petao-kaura, matana pene alira ulanana.” \p \v 13 Anania evega-geleto, netiwato, “Velekou, talima gutuma na gevarakuto, etalima Ierusalemai goi gemu taunilimalima veagara kala rakava kwaikwaira ekala-venirana. \v 14 Damaseko ai pevogomai maki Rupu Veaga velera kamura na rorirori geveniato, goi aramu gevega-rageana talimara maparara pene ligora e tipura numanai pene taora ulanana.” \v 15 Na Velekou na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, kwalana etalima au na warau avirigiato, ati Iuda talimara e tanopara velera kamura e Isaraela talimara wailarai au araku pene kilagia ulanana. \v 16 E au na pana vega-gitaa, ia au araku pakunai vitiviti vogo roe nea pene vuara.” \p \v 17 Gaurai Anania eagoto, numai elaka-togato, e gimana Saulo atanai etao-kauato. Ne netiwato, “Walakavaku Saulo, Velekou Iesu, ekapu ovogomai-veniawai aonai raupara kapanai gemu ai evevega-matagaito talimana. Ia na petuguku, kwalana matamu mapia vekala-paka e Veaga Palaguna na goi pene vega-vonumu ulanana.” \v 18 Ati lovana gau kwatuna magani gunavera vetaina ia matana na eketo-vagito, ne maevegita-waito. Voia mulinai ekuliitito, ne bapatiso egapito. \v 19 Eganiganito mulinai, tauniparana etiliga-waito. \s1 Saulo Damaseko ai evopatato \p Saulo Damaseko ai toma reketa maetalu-agirato, Iesu gekwalanaawai talimara ria. \v 20 Ia veganamo rupu ai eagoto, Iesu eve vopatagiato, netiwato, “Iesu ia Palagu Natuna.” \v 21 Saulo gekamonagiato talimara maparara nugara geketo-vagito, ne gekilato, “Etalima Iesu arana gekilagiana talimara Ierusalemai evagirana talimana ei? E enai pevogomai ekalamo ulanana pene gapira, pe Rupu Veaga velera geria ai pene vaiwaikulera ulanana ei?” \p \v 22 Na Saulo gena vopata tiavuna ekamuwai. Gena kilakilai Iesu evega-taunataunaawai, taunatauna Iesu ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). Vokila Iuda talimara Damaseko ai getaluwai talimara ati geria vega-gele rauparana. \p \v 23 Toma vogo geaikito mulinai, Iuda talimara getanu-kouto, Saulo vagi-kwaregana rauparana navugana getovoato; \v 24 na raka navuga getovoato gauna talima reketa na Saulo gevaraato, pe eripato. Pogi-lagani vanuga kamuna laka-togara gegita-tagorawai, ia pia vagia ulanana. \v 25 Na pogi ta Iesu gekwalanaawai talimara na gegapiato, potegai geuraato, ne vanuga kanana mulina na getugu-rigoato. \s1 Saulo Ierusalemai \p \v 26 Saulo Ierusalemai evekwarato aonai gena ririwa Iesu gekwalanaawai talimara ria pia tanu-kou, na ira maparara na gekali-veniato, kwalana ati gevega-taunataunaawai, ia taunatauna Iesu gena melo. \v 27 Na Banabas na evevaiato, apostolo talimara geriai evaiagoato. Ia na vou geria ekilagiato, Saulo na Velekou rauparai raka egita-tiwaato, e Velekou na evega-vegupuato. E evararato, rakavetaina Saulo Damaseko ai matiligana, e ati ekalito, Iesu aranai evopatato genai. \v 28 Gaura pakurai Saulo ira ria getaluwai e Ierusalema maparanai evopatawai Velekou aranai matiligana. \v 29 Grik karonai gekilawai Iuda talimara ria gevevaikilawai e geveituwai, na ira na pia vagia rauparana getavuawai. \v 30 Taukavana na enavuga geripaato gaurai Saulo Kaisareai geverigo-agiato, voanana Taso ai getugu-lakaato. \p \v 31 Gaura pakurai ekalesia maparana Iudea, Galileia, e Samaria tanorai maino ewalato. Ekalesia gena tiliga ekamuto e Velekou kalina na gekaliwai e Veaga Palaguna na eveakavarato. \s1 Petero Lida e Iopai \p \v 32 Petero kapu mapararai eagoto, aonai Lidai maki everigoto, Palagu gena taunilimalima veagara lakagitara. \v 33 Vonai talima ta arana Aenea erawaliato. Ia gagena kwaregara rigolo taula vativati (8) gena genogeno kapuna na ati ekuliitiwai. \v 34 Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Aenea, Iesu Keriso na evega-namamuna. Ono kuliiti, gemu genogeno ono ikua.” Veganamo Aenea ekuliitito. \v 35 Vonai getaluwai Lida e Saron talimara maparara na gegitaato, gaurai Velekou genai gewaikuleto. \p \v 36 Iopai Iesu ekwalanaawai garena ta arana Tabita etaluwai. Grik karonai arana Toreka, ganina “deer”. Ia kala namara vogo ekalarawai, e ati geria e ati garia talimara eveakavarawai. \v 37 Volaganinai ia evitiato, ne ekwaregato. Tauniparana geguligiato, numa kukuna kovogana ta aonai getaoato. \v 38 Iopa e Lida vepakara ati rau. Iesu gekwalanaawai talimara Iopai gekamonagito Petero Lidai gaurai talima ruala getugurato ia genai, pia nogia, nepiatiwa, “Ai ria ita ago, ragai pono kwaipo!” \v 39 Gaura pakurai Petero ekuliitito, ne ira ria geagoto. Ekwarato aonai numa kukuna kovoganai gevairageato. Vonai wapu maparara na geruga-gegelagiato, ne kouti e rapuga reketa, Toreka na, magulinai etulirawai gaura, ia gevega-gitaato matagira na. \v 40 Petero na ira maparara kovoga na etugu-atirato, ne etiu-talito, erapalito. Voia mulinai epoe-talito, kwarega garena egitaato, netiwato, “Tabita, ono kuliiti!” Tabita matana ealirato, Petero egitaato, ne etanuitito. \v 41 Petero na gimanai egapito, evega-rugaitiato. Gaurai vega-taunatauna talimara e wapu ekea-togarato. Ira gema laka-togato aonai, Tabita magulina eruga-tagowai. Ne Petero na geriai eveni-vanagiato. \v 42 Ekala valina Iopa maparanai eraka-lovolovoto, gaurai talima gutuma na Velekou gevega-taunataunaato. \v 43 Petero toma vogo Iopai etaluto, polomakau kopira einagulu-agirawai talimana goti arana Simona. \c 10 \s1 Petero e Korenelio \p \v 1 Talima ta arana Korenelio, ia Kaisarea vanuganai etaluwai. Ia Roma geria vetali talimara tinavuna (100) ekune-agirawai talimana. Ia na vetali goleana arana gekilagiawai “Itali geria Vetali Goleana” egita-tagorawai. \v 2 Ia e gena numa talimara maparara Palagu gekwalanaawai e Palagu kalina na gekaliwai. Ia na ati geria e ati garia Iuda talimara eveakava-kamuvagirawai, e vanagivanagi erapaliwai Palagu genai. \v 3 Lavilavi ta, ora gauna 3 koloko vetaina ia emata-vanagito, Palagu gena aneru ta egita-taunataunaato, elaka-togato, ia evaikilaato, netiwato, “Korenelio!” \v 4 Gaurai makalina na Korenelio na voaneru egita-kalakalaato, netiwato, “Velekou, rakagau?” \p Aneru na evega-geleato, netiwato, “Gemu rapali e gemu veveakava ati geria e ati garia talimara geriai Palagu na egapi-ragerato, e ia na etugamagirana. \v 5 Toma, talima reketa Iopai ono tugura, talima ta arana Simona, arana mataa Petero, piave vaia. \v 6 Ia Simona, polomakau kopira einagulu-agirana talimana goti etaluna; gena numa kone ai.” \p \v 7 Evaikilaato aneruna na eraokwaniato, ne Korenelio na gena vetugunagi talimara ruala e gena vetali talimana ta ekearato. Gena vetali talimana Palagu gekwalanaawai talimana e ia vanagivanagi Korenelio laganai ia vetugunagina eago-veniawai talimana ta. \v 8 Rakagau gewalato gaura maparara Korenelio na evararato mulinai Iopai etugurato. \s1 Petero gena mata-vanagi \p \v 9 Elaganiato, ira raupara na roe wageagowai aonai Iopa gekavinagiato, garogota Petero numa kukunai erageto, ene verapali ulanana. \v 10 Ia warau evitoato, gaurai gena ririwa pere ganigani. Ganigani roe wagekalarawai aonai, ia emata-vanagito. \v 11 Ia na kupa evekala-pakato egitaato, gau ta rapuga kamuna vetaina, pipina kava vativati emarigowai ia genai, noowane gema tugu-rigoawai tanoparai. \v 12 Ia emarigowai aonai maguli gaura irauirau maparara, gagera vativati gelakana gaura, e gealana gaura, e kupai gelovona manura. \v 13 Ne karo taa na evaikilaato netiwato “Petero, ono kuliiti, pe ono vagira, ono ganira!” \v 14 Na Petero na evega-geleato, netiwato, “Velekou, aikina kinavagi! Rakava e ati vealeva gaura ta au na rogotina ara gania.” \v 15 Vokaro na maevaikila-waiato netiwato, “Palagu na ealevarato gaura ta rakavana ragai pono kilagi.” \v 16 Vega-toitoi vovetaina ewalato, ne vorapuga atilovana kupai maegapi-rageato. \p \v 17 Petero na gena vomata-vanagi ai egitarato gaura ganina roe waetugamagi-vetavurawai aonai, Korenelio gena vetugunagi talimara gekwarato, e geripato Simona gena numa ariginai. Ne geagoto vonuma vanagina kwalana wailanai geve ruga-talito. \v 18 Ne gekeato e geverenagito, negetiwato, “Simona, arana ta gekilagiana Petero, enai etaluna pa?” \v 19 Petero vomata-vanagi ganina roe waetugamagi-vetavuawai aonai, Veaga Palaguna na evaikilaato, netiwato, “Ono kamonagi, goi talima toitoi na getavumuna. \v 20 Gaurai ono kuliiti, ono verigo, ira ria pio laka. Ragai pono veituveitu, kwalana au na patugura gaurai.” \p \v 21 Petero eraka-rigoto votalima geriai, ne evaikilarato, “Gotavuana talimana au ea. Rakagau gaurai pogo vogomai?” \v 22 Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ai vetali talimara tinavuna (100) ekune-agirana talimana arana Korenelio na petugumai. Ia kala rorirori e Palagu kalina na ekalina talimana, e Iuda talimara maparara na maki gekuparage-kamuvagiana. Ia Palagu gena aneru taa na evaikilaato, goi pene keagi-kaumu, gena numai pono ago, e goi na rakagau pono kilagira gaura pene kamonagira.” \v 23 Ne Petero na votalima egapi-ragerato gena numai, vonai gemaituto. \s1 Petero Korenelio gena numai eagoto \p Amoamo gekuliitito, Petero ira ria geagoto, e walakavaria reketa Iopa na maki ira gekwarurato. \v 24 Ira geagoto, raupara kapanai geve maituto, elaganiato vou Kaisareai gekwarato. Korenelio na ira ealo-tagorawai, gena talima e gatana maki ekea-koukourato gena numai. \v 25 Petero elaka-togato aonai, Korenelio na erawaliato, ne gagena kwalanai etiu-talito e ealiruputali-veniato. \v 26 Na Petero na evega-rugaitiato, evaikilaato, “Ono kuliiti, au maki taunilimalimamo.” \v 27 Numa aonai gelaka-togawai aonai, Petero na Korenelio evega-vegupuawai. Numa aonai taunilimalima gutuma tanukou-tago erawalirato. \v 28 Ne ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi matotaumi maki ripami vealeva, ai gema rova ekilana, Iuda talimana ta ati Iuda talimana ta goti ati pia tanu-kou e ati pene wariwaria maki, rova. Na Palagu na pevega-gitaku, au na talima ta ati pana kilagia ia rakava pa ati vealeva. \v 29 Gaura pakurai pogo keagi-kauku genai tipo pavogomai ati pakaroverave. Gaurai ana renagimi, au rakagau gaurai pogo keagi-kauku?” \p \v 30 Korenelio na netiwato, “Toma vativati warau pege aiki, au geku numai arapaliwai ora gauna 3 koloko lavilavi kavanai, ewagumona ora gauna vetaina. Aikina, na rapuga kulokulo iwavagina na everapugato talimana ta wailaku ai eruga-talito, \v 31 ne ekilato, ‘Korenelio! Palagu na gemu rapali pekamonagia e veveakava kalara ati geria e ati garia talimara geriai etugamagirato. \v 32 Iopai ono vetugu, Simona, ia arana gekeana Petero negetina, piave vaikilaa, pe pene vogomai. Ia Simona, polomakau kopira einagulu-agirana talimana gena numai etaluna kone ai.’ \v 33 Gaura pakurai veganamo avetugu-agimuto, nonamana, goi kala nama taumu, kwalana povogomai gaurai. Ewagumona ai maparamai Palagu wailanai ea, pe Velekou na pevaikilamu kilara maparara paia kamonagira ulanana.” \s1 Petero gena vopata \p \v 34 Ne Petero gena kila etinaato, netiwato, “Au ewagumona pama ripa rorirori, Palagu na taunilimalima maparara egapirage-gelegelerana. \v 35 Pete maparara aorai rai ia kalina na ekalina, e kala rorirori ekalana talimanamo ia na egapi-rageana. \v 36 Palagu na Isaraela talimara geria ai etugu-maiato valina ea, vomaino valina Iesu Keriso genana maino valina namana epiaawai. Iesu Keriso talima maparara geria Velekou. \v 37 Gomi ripami Iudea aonai rakagau ewalato, Galileia na evetinato. Ioane na bapatiso evopatagiato mulinai. \v 38 Iesu, Nasareta talimana valina, gomi ripami, Palagu na Veaga Palaguna e tiavu ia atanai rakavetaina epopo-rigoato. Ia kapu mapararai eagoto, kala namara ekalarawai, e Tiapolo gena tiavu na egapirato talimara maparara evega-magulirawai, kwalana Palagu ia ria. \v 39 Ai ia na Iuda e Ierusalema tanorai ekalarawai gaura maparara gavega-taunataunarana talimara. Ia satauro ai genaero-kauato aonai gevega-kwaregaato. \v 40 Na Palagu na toma vega-toitoinai (3) evega-kuliiti-waiato e evega-matagaiato pia gitaa ulanana. \v 41 Ia taunilimalima maparara na ati gegitaato, na gevega-taunataunaana talimara, Palagu na evirigi-kunerato talimara namo gegitaato. Votalima ai ea. Ia ekuliiti-waito mulinai, ai ia ria gagani-kouto e ganiu-kouto. \v 42 Ia na evega-nagimaito, taunilimalima geria paia vopata e paia kilagi-matagaia, ia Palagu na egapi-itiato, maguli talimara e kwarega talimara geria veagirori talimanai eagoto. \v 43 Peroveta talimara maparara na ia gekilagi-matagaiawai, negetiiwai, ia pia vega-taunataunaa talimara maparara ia arana tiavunai Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara.” \s1 Ati Iuda talimara Veaga Palaguna gegapiato \p \v 44 Petero roe waekilakilawai aonai, Palagu gena kila gekamonagiawai talimara maparara atarai Veaga Palaguna emarigoto. \v 45 Iuda talimara Iesu gevega-taunataunaawai e Petero ria Iopa na gevogomaito talimara gevevega-kalito, kwalana Palagu na Veaga Palaguna ati Iuda talimara maki evenirato atarai epopo-rigoato. \v 46 Kwalana gekamonagirato karo iraurai gekilawai, e Palagu gevega-rageato. Ne Petero ekilato, \v 47 etaunilimalima na Veaga Palaguna warau pege gapia, ita na tagapiato vetaina. Gaurana, nanuna bapatiso pia gapia gauna rai na pene kila-waira? \v 48 Gaura pakurai ia na evaikilarato, Iesu Keriso aranai pia bapatisora. Ne ira na Petero genogiato, toma reketa ira ria mapia talu vou. \c 11 \s1 Petero gena varavara Ierusalemai \p \v 1 Apostolo e walakava Iudea kapura mapararai gekamonagito, ati Iuda talimara na maki Palagu gena kila warau gegapi-rageato. \v 2 Na Petero Ierusalemai everageto aonai, Iesu gevega-taunataunaawai talimara, na tauniparara kopira gevoro-vagirato gaura, na gegao-piatogarato, \v 3 negetiwato, “Goi taunipara kopira ati gevoro-vagirana ati Iuda talimara geria numai olaka-togato, e ira ria goganigani-kouto!” \p \v 4 Ne Petero na vali maparana geria epiaato, raka evetina-tiwato pene ago ikanai. Netiwato, \v 5 “Au Iopa vanugana kamunai arapaliwai aonai amata-vanagito. Apoeto, gau ta rapuga kamuna vetaina, riki kava vativati, kupa na emarigowai, noowane gema tugu-rigoawai, wailaku ai ema vetao-talito. \v 6 Apoe-rigoto aonai maguli gaura irauirau, tanoparai gageria vativati na gelakana ramaramara, e urai getaluna ramaramara, gealana gaura, e kupai gelovona manura agitarato. \v 7 Ne karo ta akamonagiato, netiwato, ‘Petero, ono kuliiti, ono vagira ono ganira!’ \v 8 Na au akilato, ‘Velekou, aikina ragaina vagi, rakava e ati kala vealeva gaura ta au muruku na rogotina gelaka-toga.’ \v 9 Vokaro kupa na maekila-waito, netiwato, ‘Palagu na ealevarato gaura rakavara ragai pono kilagi.’ \v 10 Vega-toitoi vovetaina ewalato, ne gaura maparara kupai maegapi-ragerato. \p \v 11 Voora kianai talima toitoi au ataluwai numanai gekwarato. Ira Kaisarea na getugurato au geku ai. \v 12 Ne Veaga Palaguna na evaikilakuto, ira ria paia ago, ragai pana veituveitu. E walakava taula toitoi maki au ria Kaisareai gaagoto, maparamai Korenelio gena numai galaka-togato. \v 13 Ia na gema ekilagiato, raka aneru ta ia gena numai ematagaito egitaato, e evaikilaato, netiwato, ‘Iopai ono vetugu, Simona, ia arana ta Petero, piave vaikilaa, pene vogomai. \v 14 Ia na kila reketa gemu pene kilagira, ne vokila geriana Palagu na goi e gemu numa talimara maparara pene vega-magulimi.’ \v 15 Au na kila warau atinaato aonai, Veaga Palaguna emarigoto ira atarai, Pentekoste tomanai ita atarai emarigoto vetaina. \v 16 Ne Velekou na rakagau ekilagiato gauna atugamagi-rawaliato, netiwato, ‘Ioane nanu na evebapatisowai, na gomi Veaga Palaguna na pene bapatisomi.’ \v 17 Pene Palagu na vovega-nama kwapunamo, ita Velekou Iesu Keriso tavega-taunataunaato gaurai evenirato vega-namana, ati Iuda talimara maki evenirato genai, au rai gaurai, au na Palagu pana kila-waia?” \p \v 18 Ira na vokila gekamonagiato aonai, geria kila paruparu gevega-aikiato, ne Palagu gevega-rageato, negetiwato, “Navou ati Iuda talimara maki Palagu na vetugamagiwai rauparana pevega-gitara, maguli pia gapia ulanana.” \s1 Ekalesia evetinato Antiokai \p \v 19 Setepano ekwaregato aonai, ekalesia vega-vitivitina e vagivagina ewalato, ne vega-taunatauna talimara gevega-raka-lovolovorato. Ira reketa geagoto pene ago Foenikia, Saipras e Antiokai geve kwarato. Vonai Iuda talimara geriaimo Iesu valina gevopatagiawai. \v 20 Na vega-taunatauna talimara reketa, Saipras e Kureni talimara Antiokai geagoto, Grik talimara geriai maki vali geve piato, Iesu Velekou Valina Namana gevopatagiawai. \v 21 Velekou tiavuna ira geriai, gaurai taunilimalima gutuma para Velekou gevega-taunataunaato e gevetugamagi-waito. \p \v 22 Ierusalema ekalesiara na evali gekamonagiato, ne ira na Banabas Antiokai getuguato. \v 23 Ia Antiokai ekwarato, Palagu gena vega-nama taunilimalima geriai egitaato aonai, everere-gaokato. Maparara evega-nagirato, rorirori ai Velekou pia kwalanaa maaora maparara na. \v 24 Banabas talima namana, Veaga Palaguna e kamonagina evonuto. E taunilimalima gutuma para Velekou gena taunilimalimai geagoto. \p \v 25 Ne Banabas Taso ai eagoto, Saulo tavutavuna. \v 26 Erawaliato, ne Antiokai evaiagoato. Vonai rigolo kwapuna, taura ruala ekalesia ria getanu-kouwai e taunilimalima gutuma para gevega-riparawai. Iesu gekwalanaawai talimara Antioka vanuganai vou gekilagirato “Christian”. \p \v 27 Votoma peroveta talimara reketa Ierusalema na Antiokai geverigoto. \v 28 Ta ira aorai arana Akapas. Akapas ekuliitito, Veaga Palaguna na evega-ripaato gelegelenai tanopara maparanai roge kamuna pene wala valina epia-kuneato. Voroge kamuna Klaudias gena vegitatago laganinai ewalato. \v 29 Iesu gekwalanaawai talimara na geririwaato, ira kwapurakwapura geria rawali gelegelenai walakavara Iudeai geria wareware gaura reketa pia tugura, pia veakavara ularana. \v 30 Vokala gekalagiato, Banabas e Saulo geriai geria moni getugukauto, rupu gitatagona talimara pia venira ulanana. \c 12 \s1 Ekalesia vagivagina e gui-lovolovona ekamuwai \p \v 1 Votomara aorai King Heroda na ekalesia talimara reketa egapirato, pene vega-vitivitira ularana. \v 2 Teimiti, Ioane kakana, kativa na repana epati-vagiato. \v 3 Heroda na Iuda talimara egitarato, vokala geverere-agiato gaurai Petero maki maeve gapiato. Voo ati egorona paraoana velekwana tomarai ewalato. \v 4 Petero egapiato, ne tipura numanai etaoato. Vonai vetali talimara gagalana taula toitoi (16) etaorato, vativatira evega-rugarato Petero pia gita-tagoa. Heroda gena ririwa Pasova mulinai vou, taunilimalima wailarai pene vaiatia e pene veakotaa. \v 5 Gaura pakurai Petero tipura numanai gegita-tagoawai, na ekalesia Palagu genai gerapali-veaoleawai Petero gena. \s1 Aneru na Petero evega-maguliato \p \v 6 Pogi, pene lagania Heroda na taunilimalima wailarai Petero pene vaiatia, Petero teini na geligoligoato, ne vetali talimara ruala nuganugarai emaituto, e vetali talimara na maki vanagi gegita-tagoawai. \v 7 Ne Velekou gena aneru ta ematagaito, Petero laganai eruga-talito, e maeka ta tipura numana aonai ewae-taliato. Voaneru na Petero pagana eraka-valeato, ne evago-keroato, evaikilaato, “Vega-veleke, ono kuliiti!” Ne teini Petero gimana na geketo-vagito. \v 8 Ne aneru na evaikilaato, netiwato, “Gemu pae kopina ono kala-kaua? E gemu tamaka ono kalara.” Ne Petero na ekalarato. Aneru maekilato, “Gemu kota ono rogagia, au muliku na ono vogomai.” \v 9 Petero ia mulinai elakato pene ago, tipura numana na elakatito. Na ia ati ripana, voaneru na rakagau ekalaawai taunatauna. Ia matapolu ekilato emata-vanagina netiiwai. \v 10 Vanagi gitatagona talimara gerugato kapuna ta gelaka-vanagiato, e vega-rualana gelaka-vanagiato, geagoto pene ago, auri vanaginai geve kwarato. Vovanuga kamuna lakapiatina vanagina. Vovanagi matotauna ira geria evekala-pakato, ne gelaka-piatito. Raupara na gevelaka-rigowai aonai, veganamo aneru na Petero eraokwaniato. \p \v 11 Vonai vou Petero eripato ia genai rakagau ewalato, ne ekilato, “Au ewagumona taunatauna pama ripa, Velekou na gena aneru petugua Heroda gimana na, e Iuda talimara na au geku ai rakagau pia kalaa negetiiwai genana pema vega-maguliku.” \p \v 12 Vokala etugamagi-kalakalaato, ne Maria gena numai eagoto. Maria Ioane Mareko tinana. Vonuma aonai taunilimalima gutuma getanu-kouto, gerapaliwai. \v 13 Petero numa mulina vanaginai ekoekoeto, ne vetugunagi vavinena ta arana Roda eagoto, eneve gitaa ulanana. \v 14 Na ia na Petero karona ekamonagi-iliaato, ne verere na evega-vonuato, gaurai vanagi ati ekala-pakaato, na ia eraka-waikuleto, eve vaikilarato, Petero muli ai eruga-tagona voa. \v 15 Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Goi pekawamu pa!” Na ia evigiragewai, netiiwai, “Taunatauna, Petero muli ai eruga-tagona.” Ne ira gekilato, “Nema ia gena aneru!” \p \v 16 Na Petero roe waekoekoe-vigiragewai. Ne geagoto, vanagi geve kala-pakaato aonai Petero gegitaato, gevevega-kali-rakavato. \v 17 Petero gimanai elao-wairato ragai pia kilakila, na Velekou na tipura numana na raka evaiati-tiwaato gauna geria ekilagiato. Ia na evaikilarato, netiwato, “Teimiti e walakava maparara geria evali pio piaa.” Ne ia elakato kapu taai maeagoto. \p \v 18 Amoamo, vetali talimara nuganugarai aovoaovo kamu vagi ewalato; geverenagi-verenagito, negetiwato, “Petero raka pekala-tiwa?” \v 19 Heroda na kapu maparana etavu-namanamaato, na Petero ati erawaliato. Ne Petero gegita-tagoato talimara eveakotarato mulinai, gena vetali talimara evaikilarato piave vagi-kwaregara. Voia mulinai Heroda na Iudea eraokwaniato, Kaisareai toma reketa eve taluto. \s1 Heroda ekwaregato \p \v 20 Heroda na Taia e Sidona talimara eparu-veni-rakavarato; gaura pakurai Taia e Sidona talimara gekila-koukouto, Heroda geve gitaato. Na kune, Blasto, Heroda gena maitu-kovogana gitatagona talimana goti vegata roe voa gevega-maranaato, e ira kavarai roe waekauto. Voia mulinai geagoto, Heroda genai maino geve nogiato, kwalana ira geria tanopara ganiganina Herodana tanoparai gegapiwai. \p \v 21 Gaurai ekilagi-maavuato tomanai Heroda na gena vele rapugana erogagiato, ne gena teronai eve tanukauto vou, taunilimalima evaikilarato. \v 22 Na taunilimalima gevevega-kalito, negetiwato, “E palagu ta karona, ati taunilimalima karona.” \v 23 Voorai Velekou gena aneru taa na Heroda ekwariato, kwalana ia na vokila ekamonagirato gaurai, Palagu ati evega-rageato. Ia vuo na geganiato, ekwaregato. \p \v 24 Na Palagu gena kila vou ekamuto e eraka-lovolovoto. \p \v 25 Banabas e Saulo geria inagulu gevega-guguluato ne Ierusalema na gewaikuleto; Ioane Mareko maki gevaikauato. \c 13 \s1 Banabas e Saulo gevirigirato e getugurato \p \v 1 Antioka ekalesiana aonai peroveta talimara e vevega-ripa talimara reketa. Araria Banabas; Simeona, arana ta Nika; Lusias, Kureni talimana; Manaen, ia Kavana Heroda goti gekamu-kouto; e Saulo. \v 2 Ira na Velekou gealiruputali-veniawai e gevokawai aonai, Veaga Palaguna na evaikilarato, netiwato, “Banabas e Saulo au geku pio gapi-gerevagira, kwalana au na pakeara, geku inagulu ta pia kalaa ulanana.” \v 3 Ira gevokato e gerapalito mulinai, gimara ira atarai getao-kaurato, ne getugurato. \s1 Saipras ai \p \v 4 Veaga Palaguna na Banabas e Saulo etugurato, ne taura ruala kone vanugana Seleusiai geverigoto. Seleusia na taura ruala poti ai gerageto, ne Saipras mounai gevanagito. \v 5 Banabas e Saulo Salami ai gekwarato aonai, Palagu gena kila Iuda talimara geria rupu reketai gevopatagiato. Ioane Mareko maki ira ria, ira taura ruala eveakavarawai. \p \v 6 Taura ruala Saipras mouna aonana gelaka-vanagiato, geagoto Papos vanuganai gevekwarato. Vonai Iuda geria wara e peroveta opakau talimana ta arana Ba-Iesu geve rawaliato. \v 7 E Ba-Iesu maki vomou velena, e aoneka rakavarakava talimana arana Serekias Paulo gatana. Vovele na Banabas e Saulo ekearato ia wailanai, kwalana gena ririwa Palagu gena kila pene kamonagia. \v 8 Na vowara talimana Elima, (Ba-Iesu arana ta Elima), na geria kila ekilagi-piatogarato, gena ririwa vele na Iesu ragaina pene vega-taunataunaa. \v 9 Ne Saulo, arana ta Paulo, Veaga Palaguna na evega-vonuato, ne Elima egita-kalakalaato. \v 10 Ne ekilato, “Goi Tiapolo natuna, e kala rorirorira maparara goi na ovetali-venirana! Goi opa e rakava maparara na ovonuto. Velekou gena kala rorirorira opakauai pono vega-agora ularana ovegovana. Vokala arigi toma vou pono vega-aikia? \v 11 Ono kamonagi! Ewagumona Velekou gena tiavu goi gemu ai pene matanai, matamu pene kele, e lagani maekana ati pono gitaa pene ago, toma ta.” \p Ati lovana Elima mukuna na matana egapi-gavuato, ne elaka-gegelagi-gegelagito, gena ririwa taa na gimanai pene gapi, e pene vaia. \v 12 Vovele na rakagau ewalato gauna egitaato aonai, Velekou evega-taunataunaato. E evevega-kalito Velekou gena vevega-ripa kilarai. \s1 Antioka vanugana Pisidiai \p \v 13 Paulo mataukavana ria Papos geraokwaniato, poti na Pekai geagoto. Peka Pamfilia aonai. Pekai Ioane Mareko na Paulo e Banabas eraokwanirato, ia Ierusalemai ewaikule-waito. \v 14 Peka na gagera na Antiokai geagoto. Antioka Pisidia tanonai. Tapati ai Iuda talimara geria rupu ai gelaka-togato, ne getanu-talito. \v 15 Mose gena rova e peroveta talimara geria talotalo geagirato mulinai, rupu gitatagona talimara na ira ruala genogirato, negetiwato, “Walakava, pene magemi vevega-kwalimu kilara etaunilimalima geriai genai ai gaririwana, geria iokilagi.” \p \v 16 Paulo ekuliitito, gimana na elao-talirato, ne ekilato, “Isaraela taumi e ati Iuda talimara nuganugarai Palagu kalina na gokalina talimami, iokamonagi! \v 17 E Isaraela talimara geria Palagu na ai tenemai evirigirato, e ia na evega-gutumarato, Aikupito tanonai getaluwai aonai. Palagu gena tiavu kamuna na Aikupito tanona na evaipiatirato, \v 18 e rigolo gagala vativati (40) vetaina tanoleanai ira egita-tagorato. \v 19 Ia na Kanaana tanonai pete taulatoi kwapuna talimara eporo-mourato. E geria tano egapiato, Isaraela talimara evenirato e geria tanoparai evega-agoato. \v 20 Vogaura maparara rigolo tinavu vativati e gagala imaima (450) vetaira aonai gewalato. Voia mulinai ia na veagirori talimara evenirato, pene ago peroveta talimana Samuela gena vegitatago laganina. \v 21 E geria vele pa king ta pia gapia-noginogina gekalaato gaurana Palagu na Saulo evenirato. Ia Kisi natuna, Peniamina gena kwalu talimana. Saulo na rigolo gagala vativati (40) egita-tagorato. \v 22 Saulo king rakina na egaivagiato mulinai, Palagu na Davida egapiato, Isaraela geria king ai evega-agoato. Palagu na Davida evetaina ekilagi-matagaiato, netiwato, ‘Au na Davida, Iese natuna, parawalia, ia au nugaku na eririwaveni-rakavaana talimana. Ia na au geku ririwa kalara maparara pene kalara.’ \v 23 Palaguna kilagavu gelegelenai, Davida petena na, Isaraela talimara geria vevega-maguli talimana ema tugu-rigoato. Vovevega-maguli talimana Iesu. \p \v 24 Iesu rogotina ere inagulu aonai, Ioane na Isaraela talimara maparara evopata-venirato, evaikilarato, geria rakava geriana pia vevega-vua, ne bapatiso pia gapia. \v 25 Ioane na gena inagulu roli evega-aikiato aonai, taunilimalima evaikilarato, netiwato, ‘Gomi gotugamagina au rai? Au ati gomi na goalo-tagoana talimana. Na iogita! Ia au muliku na evogomaina, e au ati gelegele ia gagena tamakara pana gaivagira.’ \p \v 26 Walakavaku, Aperaamo petena, e gomi ati Iuda talimara nuganugarai Palagu kalina na gokalina talimami: Evevega-maguli kilana ita gera etuguato. \v 27 Ierusalema talimara mageria vele ria Iesu ati gegitailiaato, eIesu, peroveta talimara geria kila Tapati mapararai geagirawai, na ati getugamagi-ilurato. Vovetaina gaurai ira na Iesu vagi-kwaregana kilana gekilagiato aonai, peroveta talimara geria kila gevega-taunataunarato. \v 28 Pa, vagi-kwaregana ganina ati gerawaliato, na Pilato genogiato, pene vagi-kwaregaa negetiwato. \v 29 Puka Veaga aonai ia gekilagiato kilara maparara gekalarato mulinai, satauro kukuna na gegapi-rigoato, ne vatu gekoloato kovogana kalanai getaoato. \v 30 Na Palagu na kwarega na maevega-kuliiti-waiato, \v 31 ia ria Galileia na Ierusalemai geagowai talimara na toma vogo gegitaato. E ia ewagumona Isaraela talimara geriai Iesu gekilagi-matagaiana. \p \v 32 E Palagu na ita tenera rakagau ekilagavu-venirato Valina Namana gomi gavega-ripamina. \v 33 Vokilagavu Palagu na ita, ita tupura, gera evega-taunataunaato, voia na Iesu kwarega na evega-kuliiti-waiato pakunai. Salamo vega-rualanai etaloato gelegelenai, netina, \q1 ‘Goi au Natuku; \q1 etoma au goi Tamamu ai paago.’ \m \v 34 Palagu na taunatauna kwarega na evega-kuliiti-waiato e ati mapene waikule kalai, ne pene poraga. Palagu na evetaina ekilagiato, netiwato, \q1 ‘Davida gena akilagi-gavurato, \q1 vevega-nama veagara e taunataunara \q1 gomi pana venimi.’ \m \v 35 E Salamo ta aonai maekilana, \q1 ‘Goi gemu talima veagana ati pene poraga, \q1 kwalana ati pene wala notiwato.’ \p \v 36 Davida gena gulu ai Palagu gena vetugunagi eago-veniawai aonai ekwaregato, ne tenena lagarai getoleato, e tauniparana eporagato. \v 37 Na Iesu, Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana, tauniparana ati eporagato. \v 38 Gaura pakurai, walakavaku maparami, au aririwana pio ripa, ai Iesu pakunai rakava tugamagi-piatogara valina gomi gemi gavali-piagiana. \v 39 Mose gena rova na gomi gemi rakava ati pene luga-vagira ripa, a Iesu na ia gevega-taunataunaana talimara maparara geria rakava eluga-vagirana, kala rorirori talimarai evega-agorana. \v 40 Rogomi pio vetole, pe peroveta talimara na gekilagirato gaura, gemi ai ragaina pia wala; gekilato, \q1 \v 41 ‘Gomi veveagoloka talimami iogitaa! \q1 Nugami ia pale-vagi, ne iokwarega! \q1 Kwalana gemi maguli tomarai \q1 au na kala ta pana kalaa, \q1 lewana taa na gemi pene kilagi-namanamaa, \q1 na ati pio vega-taunataunaa!’” \p \v 42 Paulo e Banabas rupu na gelaka-rigowai aonai, taunilimalima na genogirato, wailara Tapatinai mapia waikule, pe vokila reketa geria mapia kilagi. \v 43 Taunilimalima tanukou na gelaka-lovolovoto mulinai, Iuda talimara gutuma, e ati Iuda talimara, Palagu gekwalanaawai talimara, gutuma maki Paulo e Banabas mulira na geagoto. Taura ruala na gevaikilarato e gevega-tiligarato, Palagu gena vega-nama aonai pia ruga-gaugau. \p \v 44 Tapati vega-rualanai, roli kianamo vanuga kamuna talimara maparara na Velekou gena kila kamonagina ulanana gelaka-koukouto. \v 45 Iuda talimara na vogutuma gegitarato aonai, gemunemune-rakavato; gaurai Paulo na rakagau ekilagirawai kilara ira na gekilagi-piatogarato e gekogo-agiato. \v 46 Na Paulo e Banabas makwalimura na gevega-gelerato, negetiwato, “Palagu gena ririwa vetainai ia gena kila ai na gomi paia vara-kunemi. Na gomi na ati gogapi-rageana, voanana gomi matotaumi na govega-taunataunaana, gomi ati gelegele maguli vanagivanagi pio vaia. Gaura pakunai, ai na gomi garaokwanimina, e ati Iuda talimara geriai gaagona. \v 47 Kwalana Velekou na evetaina evega-nagimaito, netiwato, \q1 ‘Au na gomi ataomito \q1 ati Iuda talimara geria maekai pio ago, \q1 pe vevega-maguli pio lakagia tanoparai \q1 getaluna talimara maparara geriai.’” \p \v 48 Ati Iuda talimara na vokila gekamonagiato aonai, geverereto e Velekou gena kila gevega-rageato; e Palagu na evirigirato maguli vanagivanagi pia gapia talimara maparara gevega-taunataunato. \v 49 Velekou gena kila vokapu maparana aonai eraka-lovolovoto. \v 50 Na Iuda talimara ati Iuda garera, raki kamura gegapirawai e Palagu gekwalanaawai garera, e vanuga kamunai vegitatago taura, aora geganirato. Ne ira na vevega-vitiviti gevega-walaato Paulo e Banabas geriai, e geria kapu na gegui-atirato. \v 51 Taura ruala na gagera kavura gekwarakwara-vagirato, ira geria kila-pelegovo vega-taunataunara ulanana, ne Ikoniai geagoto. \v 52 Iesu gekwalanaawai talimara Antiokai verere e Veaga Palaguna na gevonuvonu-rageto. \c 14 \s1 Ikoniai \p \v 1 Ikoniai Paulo e Banabas taura ruala Iuda talimara geria rupu ai gekalawai vetaina gelaka-togato, ne gevopatato. Geria vopata na Iuda e Grik talimara gutuma kamu vagi gevega-taunataunato. \v 2 Na Iuda talimara ati geririwato Iesu pia vega-taunataunaa, talima reketa na ati Iuda talimara gekaro-iluilurato, ne walakava kamonagi aonai talimara geao-rakavarato. \v 3 Paulo e Banabas vonai getalu-rauto. Makwalimura na Velekou gena vega-nama kilana gekilagiawai. Velekou na geria kila evega-taunataunarato tiavu evenirato, vegailia irau vagira e nugapalevagi kalara kamura gekalarato. \v 4 Na vanuga kamuna talimara geveware-kavalugato, reketa Iuda talimara ria gekauto, reketa apostolo talimara ria. \v 5 Gaurai ati Iuda talimara e Iuda talimara mageria vekuneagi taura ria gekila-koukouto, geririwato apostolo pia vega-vitivitira e vatu na pia vatu-matera. \v 6 Na Paulo e Banabas na vonavuga geripaato, gaurai Likaonia tanonai vanuga kamura ruala Listera e Derebe, e lagara tanorai gekali-agoto e lagara vanugara reketai. \v 7 Vonai Vali Namana gevopatagiawai. \s1 Listera e Derebe ai \p \v 8 Listerai talima ta etaluwai; ia ewalato gagena rakava, pe ati elakawai. \v 9 Votalima ekamonagiwai Paulo evopatawai aonai. Paulo na egita-kalakalaato, ne eripato ia gena kamonagi na pene vega-namaa ripa, \v 10 ne ekila-paralato, netiwato, “Ono rugaiti ono ruga.” Ne epuriitito, elakato. \p \v 11 Taunilimalima gutuma na Paulo na rakagau ekalaato gauna gegitaato aonai, geria Likaonia karonai gekeato, negetiwato, “Palagu taunilimalimai pege ago, pegema rigo ita gerai!” \v 12 Ira na Banabas arana Dios negetiwato, e Paulo arana Hemes negetiwato, kwalana Paulo ekilakila-vogowai. \v 13 Dios gena Rupu Veaga velena gena rupu vanuga kamuna mulinai. Ia na polomakau e tiare vanuga kanana vanaginai eago-agirato, kwalana taunilimalima gutuma ria geririwato, apostolo geriai vega-nama kalara pia kalara ulanana. \p \v 14 Na apostolo ruala Banabas e Paulo na gekamonagirato, rakagau pia kalaa negetiwato aonai, geria rapuga geralerato, ne gutuma aorai geraka-kogokogo-togato. \v 15 Negetiwato, “Rakagau gaurai gomi nevetaina gokalana? Ai maki talimamo gomi vetaimi! Ai na Vali Namana gomi gemi ai gavogomai-agiana, gomi gavaikilamina, ati ganira gaura pio raokwanira, ne Palagu Magulina genai pio laka-waikule-wai nagatina. Ia na kupa, tanopara, rawapara, e getalu-agirana gaura maparara ekalarato. \v 16 Kunenai ia na pete maparara egita-guilagirato, matotaura geria ririwa raupararai pia laka ulanana. \v 17 Na gau namara ekalarana geriana, ia matotauna vanagivanagi evevega-taunataunana: Ia na gura kupa na evenimina e varovaro gaura geria toma rorirorirai evenimina. Ia na ganigani vogovagi evenimina e aomi verere na evega-vonurana.” \v 18 Vovetaina gevaikilarato, na votaunilimalima gutuma kamu ira taura ruala geriai vega-nama kalara ia kalara vou negetiwato, kila-waira taura ruala geriai gegaokato. \p \v 19 Iuda talimara reketa Antioka e Ikonia na gevogomaito, e votalima ira kavarai gegapi-vanagirato. Gaurai Paulo vatu na gevaleato ne gerolo-atiato vanuga mulinai. Ira getugamagito ia warau ekwaregato. \v 20 Na Iesu gekwalanaawai talimara na geruga-gegelagiato aonai erugaitito, ne vanuga kamuna aonai elakatoga-waito. Amoamo Banabas goti Derebe ai geagoto. \s1 Siria Antiokana gewaikuleto \p \v 21 Paulo e Banabas na Derebe ai Vali Namana gevopatagiato, ne taunilimalima gutuma Iesu gekwalanaana talimarai gegapi-togarato. Ne magewaikule-waito Listera, e Ikonia, e Pisidia Antiokai. \v 22 Ira na Iesu gekwalanaawai talimara gevega-tiligarato e gelaunagirato geria kamonagi pia gapi-gaugaura. E gekilato, “Ita vitiviti vogo pita rawalira vou Palagu gena Basileiai pita laka-toga.” \v 23 Taura ruala na rupu kwapurakwapurai vekuneagi talimara gevega-rugarato. E taura ruala gevokato e gerapalito mulinai, Velekou gimanai getao-kaurato. Voo ira na gekamonagi-veniawai Velekouna genai. \p \v 24 Pisidia tanona na gelaka-vanagito mulinai Pamfilia tanonai gekwarato. \v 25 Peka vanuganai Velekou gena kila gevopatagiato mulinai, Atalia vanuganai geagoto. \v 26 Atalia na poti na gewaikule-waito Antiokai. Vonai geria evanelia lakalakana rogotina gere tinaa aonai, walakava na Palagu gena vega-nama aonai getao-kaurato, einagulu pia kalaa ulanana. Inaguluna ewagumona pege vega-aikia. \p \v 27 Antiokai gekwarato aonai ekalesia talimara gevega-tanu-kourato, ne Palagu na ira geriana rakagau ekalarato gaura maparara, rakavetaina ia na ati Iuda talimara geria kamonagi vanagina ekala-pakaato valira, geria ekilagito. \v 28 Vonai Iesu gekwalanaawai talimara ria taura ruala getalu-rauto. \c 15 \s1 Ekalesia tanukouna kamuna Ierusalemai \p \v 1 Marumaru reketa Iudea na Antiokai geverigoto, ne walakava kamonagi aonai talimara gevega-riparato, negetiwato, “Gomi ati gelegele vevega-maguli pio gapia, pene melo tauniparara kopira vorovagira kalana Mose gena rovai ekilagiana gauna ati pio kwalanaa genai.” \v 2 Vokila galamanai, Paulo e Banabas ira ria veitu kamu vagi gekalaato. Gaura pakurai Paulo e Banabas e Antioka ekalesia talimara reketa gevirigirato, Ierusalemai pia verage, apostolo e ekalesia gevaiawai talimara geriai vokila piave verenagi-agia. \p \v 3 Ira rupu na getugurato. Foenikia e Samaria tanora aora na gelaka-vanagito aonai vonai walakava geria gevaravarato, rakagau gaurai ati Iuda talimara Palagu genai gevetugamagi-waito. Walakava maparara na vovali gekamonagiato aonai, maparara geverere-rakavato. \v 4 Ierusalemai gekwarato aonai, ekalesia talimara, apostolo, e ekalesia gegita-tagoawai talimara na gegapi-ragerato. Ne Palagu na ira geriana rakagau ekalato gaura maparara geria gekilagirato. \v 5 Na Parisea golea na Iesu gekamonagi-veniawai talimara reketa geruga-itito, gekilato, “Ati Iuda talimara maki tauniparara kopira pia voro-vagira, e pio vaikilara, Mose gena rova pia kwalanaa.” \p \v 6 Ne apostolo e ekalesia gegita-tagoawai talimara getanu-kouto, voverenagi gevega-vetovoato. \v 7 Rauvagi gekilagiato mulinai, Petero ekuliitito, ekilato, “Walakavaku maparami, gomi ripami, rauvagi-vegata gomi aomi na Palagu na au egapi-itikuto, ati Iuda talimara geria Vali Namana pana kilagia, pe ira maki pia kamonagi e pia vega-taunatauna. \v 8 Etaunilimalima aora eriparana Palaguna na ati Iuda talimara Veaga Palaguna evenirato, ita evenirato vetaina. Vokala genana evega-gitarana, ira maki egapi-ragerato. \v 9 Ita e ira nuganugarai vega-iraura vetogana ati ekalaato, kwalana geria vega-taunatauna rorirai, Palagu na aora ealevarato. \v 10 Ewagumona rakagau gaurai Palagu gokalatovoana, Iesu gekwalanaana talimara atarai metau gotaorana. Ita matotaura na e ita tenera na maki vomaruna vuavuana ati gegelegeleto gauna. \v 11 Aikina! Ita taripana, ita Iesu Velekou gena vega-nama rorinai, Palagu na evega-magulirana, ira maki vovetaina.” \p \v 12 Petero vovetaina ekilato aonai, tanukou talimara maparara ati gekilakilato. Ne Banabas e Paulo gekamonagirato, Palagu ira geriana vegailia irau vagira e nugapalevagi kalara kamura, Grik talimara nuganugarai ekalarato gaura, maparara gekilagirato. \p \v 13 Ira gekila-gatuto vou, Teimiti ekilato, “Walakavaku maparami, iokamonagiku! \v 14 Simona na ewagumona pekilagi-vealevaa, rakagau tovotovonai Palagu na ati Iuda talimara etugamagirato, ne ira nuganugara na pete ta evirigiato, ia arana pia gapia ulanana. \v 15 E peroveta talimara geria kila ria pege gelegele-gitakau, kwalana evetaina getaloato, \q1 \v 16 ‘Velekou ekilana: \q1 Eia mulinai au mapana vewaikule-wai, \q1 Davida gena numa, \q1 evua-kapuato gauna, pana kala-waia. \q1 Gekwara-lovolovoato gauna, pana kala-waia, \q1 e pana vega-rugaiti-waia. \q1 \v 17 Kwalana taunilimalima reketa maki maparara na, \q1 e au araku gegapi-lakavoana talimara \q1 ati Iuda talimara maparara na, \q1 au, Velekou, pia tavuku ulanana. \q1 \v 18 Velekou na egaura maparara pene vega-walara. \q1 Rauvagi-vegata e kala evega-matagairato.’ \p \v 19 Gaura pakurai au atugamagina, ati Iuda talimara gevetugamagi-waina Palagu genai ragaina pita veagaokaa. \v 20 Na pepa ta pita taloa, pita vaikilara, kaivakuku gevega-namagirana ganiganira ragaina pia ganira, kwalana opakau palagura gevenirana gaura; mata-poraga kalara ragaina pia kalara, e gaagora na gepito-materana ramaramara ragaina pia ganira e ralara ragaina pia gani. \v 21 Kwalana Mose gena rova rauvagi-vegata vanuga kamura mapararai gevopatagirana e Tapati tomara mapararai Iuda talimara geria rupu ai geagirana.” \s1 Ati Iuda talimara vega-taunatauna talimara geria pepa \p \v 22 Ne apostolo e ekalesia gevaiawai talimara e ekalesia maparara geririwato, ira aora na marumaru reketa pia virigira, ne Paulo e Banabas ria Antiokai pia tugura. Ira na Iudas, arana ta Barasaba negetiiwai, e Sila gevirigirato. Ira walakava na gekuparage-kamurawai talimara. \v 23 Epepa ira ria getuguato: \p “Ai gomi walakavami kamonagi aonai, apostolo talimamai e ekalesia gegita-tagoana talimamai na gema vega-nama gatugu-watiana, gomi walakava kamonagi aonai ati Iuda talimami, Antiokai, Siriai, e Silisiai gotaluna talimami maparami gemi ai. \v 24 Ai pagama kamonagi, eanana marumaru reketa gewatito, ne geria kila na gemi tugamagi gevega-vevilirato e gevega-aovoaovomito. Kwalana gevaikilamito, tauniparami kopira pio voro-vagira e rova pio kwalanaa. Na neira ne ati ai gemana gegapito kilara. \v 25 Gaura pakurai, gema tanukou ai, ai maparamai na gavega-taunataunaato, marumaru reketa paia virigira, pe paia tugu-watira, gema raramani talimara Banabas e Paulo ria pia wati. \v 26 Ira geria maguli kwavira ati gegapirato, getao-talirato, gera Velekou Iesu Keriso arana pakunai. \v 27 Gaura pakurai, Iudas e Sila paga tugura, rakagau paga talora gaura ira matotaura murura na kilakilai gomi gemi ai pia vega-taunataunara ulanana. \v 28 Veaga Palaguna e ai gakilato, namana gomi atami ai metau ta ragai paia tao-kaua. Na evetaina kalaramo pio kwalanara: \v 29 Opakau palagura pa kaivakuku gevenirana ganiganira ragai pio gani; rala ragai pio gani; gaagora na gepito-materana ramaramara ragai pio ganira; e mata-poraga kalara ragai pio kala. Vogaura geriana pio laka-gerevagi genai, gomi pio nama. Pio talu.” \p \v 30 Gevirigirato talimara getugurato, Antiokai gelakato. Vonai kamonagi talimara maparara gevega-tanu-kourato vou, geria pepa gevenirato. \v 31 Ira na vopepa geagiato aonai, geverere-rakavato, kwalana veveakava kilana gekamonagiato gaurai. \v 32 Iudas e Sila, ira matotaura peroveta talimara. Ira taura ruala na walakava geria kila vogo gekilagirato, gevega-tiligarato, e gelaunagirato. \v 33 Toma reketa vonai getaluto mulinai, mamainora ria walakava na getugu-waikulerato, getugurato talimara geriai. [ \v 34 Na Sila eririwato Antiokai pene talu vou.] \v 35 Paulo e Banabas Antiokai getalu-rauto, e talima gutuma ria Velekou gena kila gevevega-ripagiawai, e gevopatagiawai. \s1 Paulo e Banabas geveraokwanito \p \v 36 Toma reketa gevanagito mulinai, Paulo na Banabas evaikilaato, netiwato, “Taura ruala ita waikule-wai, Velekou gena kila tavopatagiawai vanugara mapararai, walakavara pita gitara, geria kamonagi magulina rakavetaina.” \v 37 Banabas gena ririwa Ioane Mareko maki pia vaikaua, pe ira ria pia ago. \v 38 Na Paulo ati gena ririwa ia pia vaikaua, kwalana ia na Pamfiliai eraokwanirato, e ira ria ati geinaguluto pene ago geria inagulu ikanai. \v 39 Voia galamanai ira taura ruala geveitu-rakavato. Ne taura ruala geveraokwanito. Banabas na Mareko evaiato, poti ai gerageto, ne Saipras ai geagoto. \v 40 A Paulo na Sila evirigiato. Walakava na Velekou gena vega-nama vevega-namana gevenirato mulinai gelakato. \v 41 Siria e Silisia tanora na gelaka-vanagito, ne ekalesia goleara vonai gevega-tiligarawai. \c 16 \s1 Timoteo Paulo e Sila ria gelakato \p \v 1 Paulo voanana evanagito Derebe ai eve kwarato, ne voanana eagoto Listerai eve kwarato. Listerai Iesu gekwalanaawai talimana ta etaluwai, arana Timoteo. Timoteo tinana Iuda garena, ia maki ekamonagiwai garena, na tamana Grik talimana. \v 2 Walakava maparara Listerai e Ikoniai Timoteo talima namanai gekilagiawai. \v 3 Paulo eririwato Timoteo pene vaikaua, pe ia goti pia laka, gaura pakurai, ia tauniparana kopina evoro-vagiato. Vovetaina ekalato, kwalana vonai getaluwai Iuda talimara maparara riparia, Timoteo tamana Grik talimana. \p \v 4 Vanuga rorira na gevanagiwai aonai Ierusalemai getaluwai apostolora e ekalesia kuneagira talimara na gevega-taunataunarato kilara kamonagi talimara geria gekilagirawai, ira na pia kwalanara ulanana. \v 5 Ne ekalesia talimara geria kamonagi geveakwalimurato, e toma mapararai ekalesia gegutumawai. \s1 Troas ai -Paulo gena mata-vanagi \p \v 6 Paulo mataukavana ria Frikia e Galatia tanora aora na tipo gelaka-vanagito kwalana Veaga Palaguna na ekila-wairato, Asia tanorai Palagu gena kila ragai pia kilagia. \v 7 Misia tanona vetoganai gekwarato, ne Bitinia tanonai ia laka-toga negetiwato, na Iesu Palaguna ati eririwato ira voanana pia ago. \v 8 Gaura pakurai Misia na gevanagito, Troas vanuganai geve kwarato. \v 9 Vopogi Paulo emata-vanagito. Ia na Makedonia talimana ta rugatago egitaato, ia enogiawai, netiwato, “Makedoniai ono vogomai, ono mai-veakavamai.” \v 10 Paulo na vomata-vanagi egitaato mulinai, garaka-gapi-kavito, Makedoniai paia ago ulanana. Kwalana garipato, voo Palagu na ekeamaito, votaunilimalima geriai Vali Namana paia piaa ulanana. \s1 Filipi ai -Lidia gena vetugamagiwai \p \v 11 Gaura pakurai Troas ai poti ai garageto, ne rorirori Samotrake mounai gaagoto. Vonai gamaituto, elaganiato vou Neapoli ai gaagoto. \v 12 Voanana kunina gaagoto, Filipi ai gakwarato. Filipi Makedonia tanonai vanuga kamuna tene vanugana, e Roma geria kapu. Vonai toma reketa gataluto. \v 13 Tapati ai, vanuga kanana vanagina na galaka-piatito, wai ai gaagoto, ai gatugamagito, Iuda talimara geria rapali kapuna ta vonai. Ai gatanu-talito vonai vowai pipinai gatanu-kouto garera gavaikilarato. \v 14 Vonai ekamonagimaiwai garena ta arana Lidia, Taiatira garena. Ia rapuga voira kamura evoi-agirawai. Ia Palagu ealiruputali-veniawai garena. Ia Velekou na aona ekala-pakaato, ne Paulo na rakagau ekilagiawai ekamonagiato e egapi-rageato. \v 15 Ia magena numa talimara ria bapatiso gegapito mulinai, ia na enogimaito, netiwato, “Pene gotugamagina au Velekou genai avega-taunataunana genai, ita ago, pe geku numai pita talu.” Ne, gaurai ia ria gaagoto. \s1 Filipi tipura numanai \p \v 16 Toma ta rapali kapunai gaagowai aonai, inagulu talimana ati voina vavinena taa na erawalimaito. Ia palagu rakavana taa na eporogiato, e wailai rakagau pia wala gaura ekilagi-matagairawai. Wailai pia wala gaura ekilagi-matagairawai aonai gitatagona talimara geria moni kamu vagi ekalarawai? \v 17 Vovavine Paulo e ai maparamai mulimai na evogomaito, ekogowai, evetaina ekilawai, “Etalima e Goloka Iwa Palaguna gena vetugunagi talimara! Vevega-maguli raka pio vaitiwaa rauparana valina gepiaana.” \v 18 Toma vogo vovetaina ekalawai, pene ago, Paulo eparuto, ne eruga-kuleto, vopalagu rakavana evaikilaato, netiwato, “Iesu Keriso aranai au na avaikilamuna, nevavine genana ono laka-vagi!” Ne veganamo palagu rakavana vovavine genana elaka-vagito. \p \v 19 Vovavine gitatagona talimara geripato, ira geria moni rawali rauparana eaikito, gaurana ira na Paulo e Sila gegapirato, rova taura geriai maketi kapunai geago-agirato. \v 20 Kota gekamonagina talimara wailarai gevega-rugarato vou gekilato, “E Iuda talimara. Ira na ita gera vanuga kamunai rakava gevega-walaana. \v 21 E ira na gevevega-ripagirana kalara ita gera rova na ati egapi-ragerana. Ita Roma talimara, ira geria kala ragaina pita gapi-ragera e ati pita kalara ripa.” \p \v 22 Taunilimalima gutuma para ira ria gekauto, Paulo e Sila gekulu-venirato. Ne Kota gekamonagina talimara na Paulo e Sila geria rapuga geralerato, ne vogutuma para gevaikilarato, pia kwarira. \v 23 Gekwari-pilupilurato mulinai, tipura numanai gepia-togarato, e tipura numana gitatagona talimana gevaikilaato, pene gitatago-namanamara. \v 24 Ia na vovevega-nagi kilana ekamonagiato, ne tipura numana nuga tumakenai epia-togarato. Gagera mara kamura kwatu ruala e metaura vekarawarai geteini-talirato. \p \v 25 Pogi nugana Paulo e Sila gerapaliwai e Palagu vega-ragena marira gemarirawai, tipura numana talimara reketa na gekamonagirawai. \v 26 Atilovana tanokepo kamuna ekwarato, tipura numana kwalana maguguluna maki eveakaveakato. Veganamo vanagi maparara gevekala-pakato, e tipura talimara geligorato teinira maparara geveluga-vagito. \v 27 Tipura numana gitatagona talimana ekeroto, vanagi maparara egitarato vekalapaka. Gena tugamagi tipura talimara maparara gekaliatito netiwato, gaurai gena vetali kativana einu-vagiato, matotauna ene vekwanu-mate netiwato. \v 28 Na Paulo na egagata-veniato, netiwato, “Matotaumu ragai ono vevega-rakava! Ai maparamai ea!” \v 29 Tipura numana gitatagona talimana kere ekeagito, elaka-togato, mapilupiluna Paulo e Sila gagera kwalarai eveketo-talito. \v 30 Ne voanana evaipiatirato e erenagirato, netiwato, “Velemi, au rakagau pana kala vou maguli pana rawalia?” \p \v 31 Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Iesu Velekou pono kamonagi-venia, ne maguli pono vaia, goi e gemu numa talimara maparara.” \v 32 Ne ira na Velekou gena kila, ia magena numa talimara maparara geria gekilagito. \v 33 Vopogi nugana oranaimo, tipura numana gitatagona talimana na taura ruala evaiagorato, makora eve guligirato, e ia magena numa talimara maparara gebapatisorato. \v 34 Voia mulinai ia na Paulo e Sila gena numai evaiagorato, ne ganigani evenirato, geganito. E ia magena numa talimara ria verere na gevonuto, kwalana ira ewagumona Palagu genai gevega-taunataunana. \p \v 35 Amoamo, Kota gekamonagina talimara na vetugunagi talimara getugurato, negetiwato, “Tipura numanai votalima ruala iove tugu-atira.” \v 36 Ne tipura numana gitatagona tauna na Paulo evega-ripaato, netiwato, “Kota gekamonagina talimara na kila pege tugua, goi e Sila paia tugu-atimi nepegetiwa. Gaura pakurai iolaka-piati mamainomi.” \v 37 Na Paulo na vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, “Ai Roma talimamai, na ira na taunilimalima gutuma para wailarai ai tipo gekwari-kawamaito, gema rakava ati getavuato, na tipura numanai gepia-togamaito. Ewagumona veavugai ia tugu-atimai negetina? Aikina kinavagi! Ira matotaura enai pia vogomai, ne ai piama gapi-atimai.” \p \v 38 Ne vetugunagi talimara na vokila Kota gekamonagina talimara gevaikilarato. Ira gekamonagito Paulo e Sila Roma talimara gaurai gekalito. \v 39 Gaurai geagoto, Paulo e Sila genogirato, geria rakava pia tugamagi-piatogara. Ne ira taura ruala tipura numa na getugu-atirato, e genogirato, vovanuga kamuna pia raokwania. \v 40 Paulo e Sila na tipura numana geraokwaniato, Lidia gena numai geagoto. Vonai walakava ria geverawalito, ne vevega-tiliga kilara na geveakwalimurato, ne gelakato. \c 17 \s1 Tesalonikai \p \v 1 Paulo e Sila na Amfipoli e Apolonia gelaka-vanagiato, pene ago Tesalonikai gekwarato. Iuda talimara geria rupu ta vonai. \v 2 Paulo ekalawai vetaina rupu ai elaka-togato. Tapati tomara toitoi aorai, ia taunilimalima ria Puka Veaga kilara gekilagi-kilagirato. \v 3 Ira geria ekilagi-vealevaawai, e evega-taunataunaawai, Keriso pene vitiviti e kwarega na mapene kuliiti-wai. E ekilato, “EIesu, valina gomi gemi apiaana talimana, Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna).” \v 4 Iuda talimara reketa na vokila gevega-taunataunaato, ne Paulo e Sila ria gekwapunato. E Palagu gealiruputali-veniawai Grik talimara gutuma kamu vagi e vanugai geria raki kamu garera gutuma maki ira ria gekauto. \p \v 5 Na Iuda talimara gemunemuneto, gaurai voivoi kapunai karoverave iwavagi talimara reketa gegapi-koukourato, karoverave goleana ta pia tinaa negetiwato. Gaurai ira na veineveine e galama kamuna vanuga kamuna aonai gekalaato. E Iason gena numa gerageato, Paulo e Sila pia rawalira, pe taunilimalima wailarai pia vaiatira ulanana. \v 6 Na ati gerawalirato, gaurai Iason e walakava reketa gevaiagorato, vanuga gitatagona taura wailarai, gekogowai gekilato, “Tanopara mapararai etalima na rakava gevega-walarana, ewagumona enai pege vogomai, \v 7 ne Iason na gena numai egita-tagorana. Ira na Kaisara gena rova gekilagi-piatogaana, kwalana gekilana, vele kamuna ta moe negetina. Gekilana, vovele arana Iesu.” \v 8 Vanuga talimara e gitatagona talimara na vokila gekamonagiato aonai, geria aovoaovo ekamuto. \v 9 Ne ira na Iason mataukavana ria tipo gevega-painerato ne getugu-lakarato. \s1 Bereai \p \v 10 Epogiato aonai veganamo walakava na Paulo e Sila Bereai geraka-tugu-lakarato. Bereai geve kwarato aonai geagoto, Iuda talimara geria rupu ai. \v 11 Berea taunilimalima namara, ati Tesalonika talimara vetaira. Ira na Palagu gena kila gekamonagiawai aonai, geririwa-kamuawai. E toma mapararai Puka Veaga aonai Paulo na rakagau ekilagiawai gauna getavuawai. Kwalana geririwawai pia ripa, Paulo na rakagau ekilagiawai kilara taunatauna pa, pia vega-taunataunara ulanana. \v 12 Iuda talimara gutuma Iesu Keriso gevega-taunataunaato; e Grik garera kamukamura reketa na e Grik marumarura gutuma maki Iesu Keriso gevega-taunataunaato. \p \v 13 Na Iuda talimara Tesalonikai gekamonagito, Paulo Bereai Palagu gena kila evopatagiawai. Gaurai geagoto, vanuga talimara aora geganirato e gekila-paru-ragerato. \v 14 Ne Paulo veganamo walakava na kone ai getugu-lakaato; a Sila e Timoteo Bereai getaluto. \v 15 Paulo gekwaruato taura na geago-agiato pene ago Atena. Voanana magewaikuleto Bereai. Ira gewaikuleto aonai Paulo gena kila keakau kilana ta maki geago-agiato, ekilato, Sila e Timoteo ia genai pia ago vega-veleke netiwato. \s1 Atenai \p \v 16 Atenai, Paulo na Sila e Timoteo ealo-tagorawai aonai, vovanuga kamuna egitaato kaivakuku na gevega-vonuato. Gaurai ia aona emetau-rakavato. \v 17 Gaura pakurai ia eagoto Iuda talimara geria rupu ai, Iuda talimara e ati Iuda talimara Palagu gealiruputali-veniawai talimara ria gekilakilato. E toma mapararai maketi ai gelaka-matagaiwai talimara evega-vegupurawai. \v 18 Vevega-ripa taura iraura, geria golea gekilagirawai Epikurea e Stoiki, na Paulo gerawaliato, ne gevega-veituato. Ira reketa geverenagito, negetiwato, “E muru-papo rakagau ekilagina?” Mareketa gevega-geleto, negetiwato, “Ia ema no palagu iraura ekilagirana.” Ira vovetaina gekilato, kwalana Paulo Iesu e gena kuliitiwai valina evopatagiawai. \v 19 Ira na Paulo gegapiato, Areopakas golonai geago-agiato, kaonsela getanu-kouwai kapunai. Ne vonai gevaikilaato, negetiwato, “Ai gaririwana aia ripa, evevega-ripa valiguna okalaana erakagau okilagiana? \v 20 Goi na kila taarana okilagirana ai na ati gakamonagirana gaura, gaurai ai gaririwana ganira paia ripara.” \v 21 Kwalana Atena talimara maparara e irau kapu talimara vonai getaluna inagulu ta ati gekalaawai, na ira geria kala kwapuna toma mapararai tipo vokila valiguramo gekilagirawai e gekamonagi-tagorawai. \p \v 22 Ne Paulo na Areopakas tanukouna aona na erugaitito, ne evaikilarato, “Atena talimami! Au na gomi agitamina, gomi gemi palagu geriai goveraramani-taunataunana. \v 23 Kwalana gemi vanugai alaka-loulouna e gemi aliruputali kapura agitarato aonai au na pata veagana ta agitaato, atanai ekila getaloato, ‘ATI RIPAMAI PALAGUNA GENA.’ Gaura pakurai voati ripami Palaguna, gomi na goaliruputali-veniana eewagumona au na avega-ripamina. \p \v 24 Tanopara e tanopara aonai gemiana gaura maparara ekalarato Palaguna kupa e tanopara velena. Ia talima gimara na gekalarato rupu veagarai ati etaluna. \v 25 Ia gau kwautai ati eraputo, pe talima gimara na ia gena ati pia kalaa ripa. Ia matotauna na talima maparara maguli evenirana, agila e gau maparara evenirana. \v 26 Talima kwapuna genana ia na taunilimalima petera maparara evega-walarato, e tanopara maparana pia talu-agia netiwato. Ia matotauna na geria maguli rigolora e geria talu kapura taunatauna enavuga-kunerato. \v 27 Palagu na vovetaina ekalaato, kwalana ia pia gita-vetavua ulanana; e pia tavu-tiligatiligaa, ne pia rawalia. Pa, Palagu e ita kwapurakwapura vepakara ati rau. \v 28 ‘Kwalana ita ia pakunai tamagulina, takalavo-kalavona e roe ata magulina.’ Gemi mari getovona e gegavutinamina taura na gekilagiato vetaina, negetiwato, ‘Ita maki ia natuna.’ \p \v 29 Ita Palagu natuna gaurai, ragai pita tugamagi, Palagu kolo, siliva, pa vatu, taunilimalima geria navugai e ripai gekenerato gaura vetaira. \v 30 Kunenai taunilimalima ati geria ripa rorirori gaurai, Palagu na vogaura egita-guilagirato. Na ewagumona ia na taunilimalima maparara kapu mapararai evaikilarana, pia vetugamagiwai. \v 31 Kwalana ia na toma ta ekilagi-gavuato, votomai gena gapiiti talimana na tanoparai veagirori pene kalaa marorirorina na. Palagu na votalima evega-taunataunaato taunilimalima maparara wailarai, vegailiana kwarega na evega-kuliiti-waiato.” \p \v 32 Kwarega na kuliitiwai kilana gekamonagiato aonai, reketa na Paulo gemamai-agiato. Reketa gekilato, “Ai gaririwana vovali gema maono kilagi-waia.” \v 33 Ne Paulo na votanukou eraokwaniato. \v 34 Na marumaru kikalua ia genai gelakakauto e Palagu genai gevega-taunataunato. Ira aorai Dionisio, ia Areopakas golonai getanu-kouwai talimana ta, e gare ta arana Damari, e talima reketa maki. \c 18 \s1 Korinto ai \p \v 1 Voia mulinai Paulo na Atena eraokwaniato, Korinto ai elakato. \v 2 Vonai ia na Iuda talimana ta arana Akwila erawaliato. Akwila Pontas ai ewalato. Ia garawana Prisila goti Itali na gekwarato. Ira Italina gevogomaito, kwalana Klaudias na Iuda talimara maparara evaikilarato, Roma pia raokwania. Paulo eagoto ira geriai, eve gitarato. \v 3 Ia maki Akwila magarawana ria vetaira palai numara getuliwai. Gaura pakurai Paulo vonai ira ria getaluwai e geinagulu-koukouwai. \v 4 Tapati mapararai Iuda talimara geria rupu ai evopatawai, Iuda e Grik talimara aora ene gapira ulanana. \s1 Sila e Timoteo gekwarato \p \v 5 Sila e Timoteo Makedonia na gekwarato aonai, Paulo Palagu gena kila evopatagiawai toma mapararai, Iuda talimara geriai ekila-matagaiawai, Iesu ia taunatauna Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). \v 6 Na Iuda talimara na Paulo gena kila gevega-waiato, ekila ati namara genai gevevega-veitu-agirawai gaurai, Paulo gena rapuga ekwara-lagiato ira wailarai voupe evaikila-gaokarato, netiwato, “Gomi ralami kepina matotaumi atami ai! Au geku ai kepi ta aikina. Ewagumona au aagona ati Iuda talimara geriai.” \p \v 7 Ne vorupu na elaka-piatito, eagoto, ati Iuda talimana ta arana Titio Iusto gena numai. Titio Palagu ealiruputali-veniawai talimana, gena numa rupu lagana kianai. \v 8 Krispo, rupu kuneagina talimana e gena numa talimara maparara ria Velekou gekamonagi-veniawai. E Korinto talimara gutuma na maki vali gekamonagiato, ne gevega-taunataunaato e bapatiso gegapiato. \p \v 9 Pogi ta aonai Velekou na Paulo nivi-akau ai evaikilaato, netiwato, “Ragai pono kali, murumu ragai pene kapu, pono kila! \v 10 Kwalana au goi goti gaurai; taa na ati pene wati-venimu e ati pene vega-rakavamu ripa, kwalana au geku taunilimalima gutuma evanuga kamunai.” \v 11 Gaura pakurai Paulo vonai etaluto rigolo kwapuna e uve taula toitoi; Palagu gena kila taunilimalima evega-riparawai. \p \v 12 Galio ia Akaia tanona kavana na aonai, Iuda talimara gegalu-kouto, Paulo gegapiato, Kota kapunai geago-agiato. \v 13 Gekilato, “Etalima na taunilimalima aora eganirana, e rova na ati ekilagiana rauparanai Palagu pia aliruputali-venia netina.” \v 14 Paulo ene kila netiwato aonai, Galio na Iuda talimara evaikilarato, netiwato, “Gomi Iuda talimami, pere kala rakavana taai pa kepi kamuna taai pogoro tamania genai para kamonagi-venimi ripa. \v 15 Na ne veitu e vevega-ripa, e ara, pe matotaumi gemi rova veitura, gaurai matotaumi na pio kala rorirorira. Au evetaira gaura Kotai ati pana kamonagira!” \v 16 Gaurai ia na Kota kapuna na egui-atirato. \v 17 Ira maparara na rupu kuneagina talimana, Sostene, gegapiato, Kota kapunai ne gekwari-korukoruato. Galio na egitarato na eali-guilagito. \s1 Paulo Antiokai ewaikuleto \p \v 18 Paulo Korinto ai walakava kamonagi aonai taunilimalimara ria toma kiata vogo magetaluto. Voia mulinai eraokwanirato, ne Prisila e Akwila ria poti taa na Siriai geravuto. Kenkrea na rogoti na gere ravu aonai, ia repana geraloato, kwalana gena kilagavu gaokana ta Palagu genai ekalaato gaurai. \v 19 Epeso ai gekwarato, ne Paulo na Prisila e Akwila vonai eraokwanirato. Ia Iuda talimara geria rupu ai elaka-togato ne Iuda talimara ria geve kilakilato. \v 20 Ira na genogiato, vonai Iuda talimara ria pia talu vou, na geria noginogi ati egapi-rageato. \v 21 Na evega-nekarawai aonai evetaina evaikilarato, netiwato, “Pene Palagu pene ririwa genai, gomi gemi ai mapana waikule-wai.” Ne poti ai eve ragekauto, Epeso eraokwaniato. \p \v 22 Kaisareai ekwarato aonai, gagena na Ierusalemai everageto, ekalesia ria geve verawalito vou, Antiokai everigoto. \v 23 Toma reketa vonai etaluto mulirai, Galatia e Frikia tanorai eagoto, Iesu gekwalanaawai talimara maparara kapu kwapurakwapurai getaluwai talimara eve veakwalimurato. \p \v 24 Voorai Iuda talimana ta arana Apolos, Alesandria ai ewalato talimana, Epeso ai eagoto. Ia gena ripa kamu vagi, kilakilai nama vagi e Puka Veaga maki eripa-vealevaato. \v 25 Ia Velekou gena raupara gevega-ripaato, ne maaona maparana na Iesu valina epiaato, evevega-ripagi-vealevaato. Gau kwatunamo, ia Ioane gena bapatisomo eripaato. \v 26 Rupu aonai evopatawai matiligana. Vonai Prisila e Akwila na gekamonagiato, ne gevaikauato, ira na talu numanai gevaiagoato, vonai vou Palagu gena raupara taunataunana gevega-ripa-namanamaato. \v 27 Ne Apolos eririwato, Akaiai pene ago. Gaura pakurai walakava Epeso ai talimara na geveakavaato, e pepa getaloato Akaiai Iesu gekwalanaawai talimara geriai, genogirato, Apolos eagona aonai pia gapi-ragea. Apolos ekwarato aonai Palagu gena vega-nama genana Palagu gevega-taunataunato talimara veveakava Apolos genana gerawalito. \v 28 Kwalana gena kila tiligatiligana na Iuda talimara evega-ketorato taunilimalima gutuma wailarai, Apolos na Puka Veaga na geria evega-taunataunaawai Iesu ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). \c 19 \s1 Paulo Epeso ai \p \v 1 Apolos Korinto ai etaluwai aonai, Paulo kuni kavana na eagoto pene ago Epeso ai eve kwarato. Vonai Iesu gekwalanaawai talimara taarana erawalirato, \v 2 ne erenagirato, netiwato, “Iesu genai govega-taunataunato aonai, Veaga Palaguna gogapiato pa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Aikina, ai Veaga Palaguna maki etaluna kilana ta rogotina gara kamonagia.” \v 3 Ne Paulo na maerenagirato, netiwato, “Gomi raka bapatiso gogapiato?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ioane gena bapatiso.” \p \v 4 Ne Paulo ekilato, “Ioane rakava geriana gevetugamagi-waito talimara ebapatisorato, e Isaraela talimara evaikilarato, ia mulina na pene vogomai talimana pia kamonagi-venia, ia voo Iesu.” \v 5 Vokila gekamonagiato aonai, Velekou Iesu aranai bapatiso gegapiato. \v 6 Paulo gimana ira atarai etao-kaurato aonai Veaga Palaguna emarigoto ira atarai. Ne karo irauirau ai gekilato, e Palagu na ira geriai evega-matagairato kilara valira gepiarato. \v 7 Talimara maparara gagalana ruala vetaira. \p \v 8 Paulo vonai etaluto uve toitoi. E vanagivanagi rupu ai elaka-togawai, Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), evopatagiawai matiligana e taunilimalima ria na gekilagiawai e aora eganirawai. \v 9 Na taarana aora vekanagavu, gaurai ati gekamonagi-veniato, e taunilimalima gutuma wailarai Velekou gena raupara atanai kila-rakavara gekilagito. Gaura pakurai Paulo na eraokwanirato, Iesu gekwalanaawai talimaramo evaikaurato, ne toma mapararai Tirano gena vevega-ripa numanai evega-riparawai. \v 10 Rigolo ruala vovetaina ekalato, vovetainai gaurai Asia tanonai getaluwai Iuda talimara e Grik talimara maparara na Palagu gena kila gekamonagiato. \s1 Skeva natuna \p \v 11 Palagu na Paulo genana kala irau vagira ekalarato. \v 12 Ia na einagulu-agirawai mukora e eligorawai rapugara viti talimara geriai gegapi-agorawai aonai geria viti genamawai, e palagu rakavara ira geriana gelaka-vagiwai. \p \v 13 Iuda talimara reketa vonai gelakavowai e palagu rakava gegui-atirawai taura na maki Velekou Iesu arana gevatoato palagu rakavara na geporogirato talimara atarai. Palagu rakavara gevaikilarato, negetiwato, “Paulo na evopatagiana talimana Iesu aranai avaikilamina, iolaka-vagi.” \v 14 Skeva, Iuda geria Rupu Veaga velena kamuna ta, natuna melora taulatoi kwapuna vovetaina gekalawai. \v 15 Ne toma ta palagu rakavana na evaikilarato, netiwato, “Iesu au ripaku, e Paulo maki ripaku, na gomi raira?” \v 16 Gaurai palagu rakavana na eporogiato talimana na tauria taulatoi kwapuna ekulu-venirato, e ekwari-korukorurato. Evagi-rakavarato, ne vonuma na gema kaliatito kopira kovagora e maralara. \p \v 17 Epeso ai getaluwai talimara, Iuda e Grik talimara maparara, na vovali gekamonagiato aonai, gekali-rakava-rakavato, e Iesu Velekou arana gevega-ragekamuato. \v 18 Iesu gevega-taunataunaato talimara vogo gevogomaito, ne gutuma wailarai geria kala rakavara gekilagi-matagairato. \v 19 Megamega talimara gutuma geria mega pukara gevua-koukourato, ne taunilimalima maparara wailarai gekapurato. Vopuka voira getao-kourato siliva monira ragana gagala imaima 50,000. \v 20 Ekala tiavura gewalato geriana Velekou gena kila eraka-lovolovoto, e ekamuto matiavuna. \s1 Epeso ai veineveine kamuna ewalato \p \v 21 Vogaura mulirai Paulo aonai etugamagito, Makedonia e Akaia tanora na pene vanagi Ierusalemai. Ekilato, “Voanana pana ago mulinai, Roma maki pana gitaa.” \v 22 Gaurana Timoteo e Erastas, ia geveakavaawai talimara ruala, Makedoniai etugurato, a ia Asia tanonai kiata etalu-rauto. \p \v 23 Votomamo aonai Epeso ai veineveine kamuna ewalato, kwalana Velekou gena Raupara pakunai. \v 24 Vonai siliva einagulu-agirawai talimana ta arana Demetrio, ia na palagu garena arana Diana gena rupu kamuna gitagitana gelegelenai rupu girigirira siliva na ekalarawai. Voanana gena inagulu talimara moni polura kamu iwavagi gerawalirato. \v 25 Gaurai Demetrio na ira maparara, e ira geria inagulu vetaina talimara ekea-koukourato, evaikilarato, netiwato, “Marumaru, gomi ripami ita gera moni einaguluna evogomaina. \v 26 Ewagumona gomi matotaumi na gogitaana e gokamonagiana, etalima Paulo na rakagau ekalaana. Ia ekilana, taunilimalima gimara na gekalarana palagura ati palagu, e ia na taunilimalima gutuma para aora eganirana, evaipakarana, ati Epeso aimo, na Asia tanona maparanai maki. \v 27 E ati ita gera inagulu namana aranamo evega-rakavaana, na palagu garena kamuna, Diana, gena rupu maki ati ganinai pia vega-agoa, e Diana goloka-iwa ati mapia vevato-agia; pa, e palagu garena Asia talimara e tanopara maparana na gealiruputali-veniana.” \p \v 28 Vokila gekamonagiato aonai, geparu-rakavarakavato, e gekogoto, gekilato, “Epeso palaguna Diana goloka-iwa!” \v 29 Ne vogarulugarulu erageto gauna na vovanuga kamuna maparana aovoaovo na eraka-lovaato. E Paulo ria gelakavowai Makedonia talimara ruala, Gaius e Aristakas, gegapirato, ne moalemoale kapunai gerolo-agorato. \v 30 Paulo gena ririwa taunilimalima gutuma para wailarai pene laka-piati, na Iesu gekwalanaawai talimara ati geririwato, ne geruga-gavuato. \v 31 Asia velera reketa Paulo gatana. Ira na maki gena kila getuguto, genogiato, moale kapunai ragai pene matagai. \p \v 32 Votanukou aonai aovoaovo ati keikeina ewalato, kwalana taunilimalima maparara gelailaito gekogoto e gekeakeato. Gelailaiwai e gekeawai aonai, reketa kila reketa gekilagirawai, mareketa kila polura reketa gekilagirawai, kwalana taunilimalima gutuma ati riparia rakagau ulanana gegalu-kavito. \v 33 Iuda talimara na Alesanda vogutuma para aona na getugu-atiato, taunilimalima wailarai eve rugato, Iuda talimara atarai pene kila ulanana. Gaurai Alesanda gimana na taunilimalima elao-talirato ragai pia kilakila. \v 34 Na gegitailiaato, ia Iuda talimana gaurai, maparara veganamo kila kwapunamo gekeagiwai-keagiwaiawai, negetiiwai, “Epeso palaguna, Diana, goloka-iwa!” \p \v 35 Vanuga gena talotalo tauna pa klak votaunilimalima gutuma evega-rawarato, ne netiwato, “Epeso talimami, taunilimalima maparara riparia, Epeso Diana palagu garena kamuna gena rupu gitatagona vanugana, e kupa na vatu veagana Diana gelegelenai gauna eketo-piarigoto gitatagona vanugana maki. \v 36 Talima taa na egaura ati pene kilagi-veavugara ripa. Gaura pakurai ragaina ioveineveine, ragaina iokala-kawakawa. \v 37 Etalima na rupu gauna ta ati pege lemaa, e gera palagu garena genai maki kila rakavana ta ati pege kilagia, na gomi na enai pogo vogomai-agikawara. \v 38 Pene Demetrio magena inagulu talimara ria mageria paru talima ta genai, ita magera kavana, gera Kota tomara vekalapaka. Vonai vou pia vega-rorirorira. \v 39 Pene goririwana gau ta mapio kilagia genai, rova na evega-taunataunaato tanukounai vou pia kilagia. \v 40 Ewagumona rakagau pewala ganina pia renagira genai, ita pita kepi. Kwalana eveineveine kamuna pata kalaa ati ganina ta, gera galukavi kawa ganina ati pita kilagia ripa.” \v 41 Ekila-gatuto mulinai, gegalu-kavito talimara etugu-lovolovorato. \c 20 \s1 Paulo Makedonia e Grik ai eagoto \p \v 1 Voaovoaovo aonai gekogowai, gelailaiwai, gauna enotuto mulinai, Paulo na Iesu gekwalanaawai talimara ekea-kourato; ne evega-tiligarato mulinai, evega-nekarato. Ne ia elakato Makedoniai. \v 2 Vokapu aora na elaka-vanagiwai aonai, kila vogo ekilagito, taunilimalima evega-tiligarawai. Voanana eagoto pene ago, Grik ai ekwarato. \v 3 Vonai uve toitoi etaluto. Poti na Siriai pene ago ulanana egapi-kaviwai aonai ekamonagito, Iuda talimara na ia pia vagia navugana getovoawai. Gaura pakurai Makedonia aonana pene waikule-wai netiwato. \v 4 Talima reketa na ia gekwaruato, talimara ea: Sopata Piro, Berea talimana; Aristakas e Sekundo, Tesalonika taura; Gaius, Derebe talimana; Tikikas e Trofimas, Asia taura; e Timoteo. Ira na gekwaruato, Asia ai geagoto. \v 5 Ira gelaka-kuneto, Troas ai vou ai geve alomaito. \v 6 Na ai Ati Egorona Paraoana Velekwana eaikito mulinai vou, Filipi garaokwaniato. Toma imaima geaikito vou, ira geriai Troas ai gakwarato, gaverawalito. Vonai toma taulatoi kwapuna gataluto. \s1 Paulo gena lakalaka ikana Troas ai \p \v 7 Epetoma toma tovotovonai pa Sandei ai galaka-koukouto ganikou paia gania ulanana. Ne Paulo na volavilavi taunilimalima evopata-venirato, pene ago, pogi nugana, kwalana pene lagania ia pene laka gaurai. \v 8 Vonuma kukuna kovoganai gatanu-kouto, lamepa vogovagi geveagalarato. \v 9 Malaga valigu ta arana Eutiko pokeilu ai etanuto. Paulo gena kila emoga-agowai gaurai, Eutiko matana eputeputeto ne emaitu-verakwato. Ne vonuma kukuna ragea vega-toitoina na evegapi-rakato pene ago kwano ai. Geve gapi-itiato aonai ia kwaregana. \v 10 Na Paulo eraka-rigoto, Eutiko atanai epavukauto, evuato, netiwato, “Nugami ragai pia golugolu, ia magulina!” \v 11 Voia mulinai numa kukunai maeverageto, e paraoa epuki-kavalugaato, geganito. Ne gena kila maetilivuato, pene ago elaganiato, ne elakato. \v 12 Tanukou talimara na vomalaga valigu gevaiato, ne mavererera gelakato. \s1 Paulo Troas na eagoto pene ago Miletas \p \v 13 Ai poti na Aso ai garavu-kuneto, na Paulo vonai vou paia ura-kaua. Paulo na vovetaina evaikilamaito, kwalana ia gagena na pene laka-vanagi netiwato. \v 14 Aso ai ema rawalimaito, ne gaura-kauato, Mitilene ai garavuto. \v 15 Voanana poti na garavuto pene ago elaganiato vou, Kioso tairagenai garai-talito. Votoma mulinai Samo ai gakwarato, toma ta evanagito vou, Miletas ai gakwarato. \v 16 Paulo eririwato, Epeso pia ravu vanagia, Asia tanonai toma reketa nege vega-aikirana kalinana, kwalana ia evailavailawai. Gena ririwa pene marauparana genai Ierusalemai pia kwara voupe Pentekoste tomana pene kwara, voo Pasova toma gagala imaima (50) mulinai. \s1 Paulo gena vevega-neka kilara Epeso ekalesiana kuneagina taura geriai \p \v 17 Paulo Miletas vanugana na Epeso ekalesia kuneagina talimara geria kila etuguato, evaikilarato, pia vogomai, ia ria piama verawali. \v 18 Ira gema kwarato aonai, evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami au toma mapararai gomi ria tataluwai aonai, rakavetaina ataluto, toma tovotovona na Asia tanonai ama kwarato vegata. \v 19 Toma vogo Iuda talimara geririwawai au pia vega-waiku, kala rakavara vogo au geku ai gekalarawai. Na aoku maomana e matagiku na Velekou vetugunagina aago-veniwai. \v 20 Gomi ripami, veakavagimi kilara maparara avega-ripamito, ta ati atao-togaato, gemi numai e gutuma wailarai avevega-ripawai aonai. \v 21 Iuda talimara e Grik talimara wailarai akila-matagaiwai, geria rakava geriana pia vetugamagiwai, Palagu genai pia waikule, e gera Velekou Iesu Keriso pia kamonagi-venia. \v 22 Au ewagumona Ierusalemai aagona, kwalana Veaga Palaguna na evega-nagikuna gaurai, e ati ripaku vonai geku ai rakagau pene wala. \v 23 Gau kwapunamo au ripaku Veaga Palaguna na vanuga kamura mapararai evega-ripakuna, au wailaku ai tipura numana e vitivitina gevealo-tagokuna. \v 24 Na au geku ai, au geku maguli ati atugamagi-kamuana, rakagau kalagina natina, geku ririwa kwapuna geku raka-vegalamo pana vega-gugulua, e voinagulu Velekou Iesu na evenikuto, pana kalaa netiwato inaguluna, pana vega-aikia. Voinagulu: Palagu gena vega-nama Valina Namana pana kilagi-matagaia. \p \v 25 Au gomi maparami nuganugami ai alakavo-lakavoto, Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), gemi avopatagiato. A ewagumona au ripaku, taa na ati mapono gita waiku. \v 26 Gaura pakurai toma gomi wailami ai au akila-matagaina, pene gomi ta Palagu genana pene laka-lekwalekwa genai, vuavuana ati au geku ai. \v 27 Kwalana Palagu gena ririwa maparana avega-ripamito, girina kiata vagi ati akilagi-taotogaato. \v 28 Matotaumi rogomi pio vetole, e mamoe lavetana rogora pio tolera. Ne mamoe lavetana ne Veaga Palaguna na evenimito pio gita-tagora ulanana. Palagu gena ekalesia pio gita-tagoa e pio kune-agia. Ne ia Natuna ralana na evoiato. \v 29 Au ripaku, au pana laka muliku ai uraura kwaevara rakavara gomi nuganugami ai pia laka-toga, ne mamoe lavetana pia vega-rakavaa. \v 30 Gomi matotaumi aomi na maki talima reketa pia kuliiti, ne opakau kilara pia kilagira, Iesu gekwalanaana talimara ira na pia rolo-gerevagira ulanana. \v 31 Gaura pakurai rogomi pio vetole! Pio vetugamagi-tago, au na rigolo toitoi vegata mataku matagina na, gomi agavutina pogimiwai e agavutina-laganimiwai. \p \v 32 Ewagumona Palagu gimanai e gena vega-nama kilana aonai etaomina, ia na pene vega-ruga-rorimi gelegele, e voimi pene venimi evega-veagarato talimara maparara ria. \v 33 Au na ta gena siliva, pa kolo, pa rapuga ririwana ati akalaato. \v 34 Gomi matotaumi ripami, au geku rapu e taukavaku geria rapu gaura maparara, egimaku ruala geria inagulu na arawalirawai. \v 35 Gaura maparara aorai au na avega-gitamiwai, au voinagulu tiligatiligana aoarana vou moiramoira talimara pita veakavara. Iesu Velekou gena kila pio tugamagi-tagoa, netiwato, ‘Veveni vererena kamu, a tarawalina vererena kei.’” \p \v 36 Paulo ekila-gatuto vou, ira ria getiu-talito, ne maparara gerapalito. \v 37 Ira maparara getagi-rakavato, gevekapani-waloto, gevelavuato. \v 38 Ira aora gevekwalavi-rakavato evetaina evaikilarato aonai, ekilato, ira na wailana ati mapia gita-waia. Ne poti ai geago-agiato. \c 21 \s1 Paulo Ierusalemai eagoto \p \v 1 Ira ria gavevega-nekato, ne galakato. Rawapara na garavuto, rorirori pene ago Koso ai gakwarato; elaganiato vou Rodes ai garavuto, voanana garavuto Patarai. \v 2 Foenikiai pene ago potina vonai garawaliato, garagekauto, ne garavuto. \v 3 Gapoe-agoto Saipras gagitaato, ne waiatina (pa south) kavana na gavanagito, garavuto pene ago Siriai gakwarato. Taia vuapona na vou garigoto, kwalana vopoti rinagana vonai pia tao-rigora gaurai. \v 4 Iesu gekwalanaawai talimara reketa vonai garawalirato, ira ria epetoma kwapuna gataluto. Veaga Palaguna tiavuna na ira na Paulo gevaikilaato, Ierusalemai ragai pene ago. \v 5 Na gema laka tomana egapiato, ne galakato. Ira maparara magarawaria e manatura ria na vanuga kamuna na geago-agimaito kone ai. Ne ai maparamai gavetiutiu-talito, garapalito. \v 6 Ira kwapurakwapura ria gavevega-nekato, ne ai poti kamunai garagekauto, na ira voanana gewaikuleto geria numai. \p \v 7 Taia na garavuto Tolemais. Gema rawapara lakalakana ikana voa. Vonai walakava reketa ria gaverawalito, e gavega-namarato, ira ria toma kwapuna gagapiato. \v 8 Elaganiato, ne gagemai na galakato, gaagoto, Kaisarea ai gakwarato. Vonai evanelia talimana arana Filipo gena numai gaagoto, ia ria gataluto. Ia Ierusalemai talima taulatoi kwapuna gevirigirato talimana ta. \v 9 Ia natuna vavinera vativati Palagu na peroveta warewarena evenirato. \p \v 10 Toma vogo vonai gataluto mulinai, peroveta talimana ta arana Akapas, Iudea na ema kwarato. \v 11 Ia ai gemai evogomaito, Paulona peleta egapi-itiato, ne ia matotauna gagena e gimana eligorato, ne ekilato, “Veaga Palaguna evetaina ekilana, ‘Epeleta gatana Iuda talimara na Ierusalemai evetaina pia ligoa, ne ati Iuda talimara gimarai pia tao-kaua.’” \p \v 12 Ekila gakamonagiato aonai, ai e vonai talima reketa ria Paulo ganogiato, Ierusalemai ragai pene ago. \v 13 Na ia evega-geleto, netiwato, “Rakagau tagina gokalaana au aoku govega-moiraana? Au kala-maavu, ati tipo Ierusalemai pia ligoku, na Velekou Iesu arana pakunai pana kwarega maki.” \v 14 Ai ati gelegele ia paia gaoa gaurai, ia noginogina gavega-aikiato, ne gakilato, “Velekou gena ririwamo pene vekala.” \p \v 15 Toma reketa geaikito mulirai, gema rinaga gagapi-kavirato, ne Ierusalemai galakato. \v 16 Kaisarea ai getaluwai Iesu gekwalanaawai talimara reketa maki ai ria galakato. Ira na geago-agimaito, Nason, Saipras talimana, gena numai. Nason rauvagi-vegata Iesu ekwalanaawai talimana. \s1 Paulo na Teimiti elaka-gitaato \p \v 17 Ierusalemai gakwarato aonai, walakava mavererera na gegapi-ragemaito. \v 18 Elaganiato, Paulo ai ria gaagoto Teimiti gitagitana; e rupu kuneagina talimara maparara vonai tanukou-tago. \v 19 Paulo na evega-namarato mulinai, ia gena inagulu aonana Palagu na ati Iuda talimara raka ekala-tiwarato valira maparara geria ekilagirato. \p \v 20 Ira na gekamonagiato aonai, maparara na Palagu gevega-rageato. Ne ira na Paulo gevaikilaato, negetiwato, “Walakavamai, ogitaana Iuda talimara ragana vira warau Iesu gekamonagi-veniana, e rova maki gekwalana-namanamaana. \v 21 Goi valimu ira gevararato. Gevaikilarato, goi na irau tano ai getanuna Iuda talimara maparara ovevega-riparana, okilana, Mose gena rova pia raokwania, natura melora tauniparara kopira ragai pia voro-vagira, e Iuda tenera geria kala ragaina pia kwalanara. \v 22 Pe, ai ewagumona rakagau aia kala? Goi poma kwara valina pia kamonagia vegata. \v 23 Gaura pakurai rakagau paia vaikilagimu kalana pono kalaa. Taura vativati (4) ea, ira kilagavu gaokana ta gekalaato Palagu genai. \v 24 Ira ria pio ago, e goi maki ira ria pio vekala-aleva, e pia vua-agora gaura pono vega-voira, pe ira repara pia ralora. Evetaina pono kala vou, taunilimalima maparara pia ripa, goi atamu ai gekilagirawai kilara maparara ati taunatauna, a goi matotaumu maki Mose gena rova gelegelenai omagulina. \v 25 Ati Iuda talimara gekamonagina geria pepa warauna gatuguto, gavaikilarato, kaivakuku gevenirato ganiganira ragaina pia ganira, e rala e gaagorana gepora-materana ramaramara virigora ragai pia gani, e ragaina pia mata-poraga.” \p \v 26 Ne Paulo na votalima vativati egapirato, elaganiato aonai maparara kala-aleva inaguluna geve kalaato. Voia mulinai Rupu Veaga aonai elaka-togato, e arigi toma kala-aleva pene aiki tomana, e arigi toma wareware gaura ira kwapurakwapura ararai pia tao ekilagi-matagaiato. \s1 Iuda talimara na Paulo Rupu Veaga aonai gegapiato \p \v 27 Geria vekala-aleva inaguluna toma taulatoi kwapuna; roli geaikito aonai, Iuda talimara reketa Asia tanona na gevogomaito, ira na Paulo Rupu Veaga aonai gegitaato. Ira na talima maparara aora geganirato, nea Paulo gegapiato, \v 28 gekogoto, negetiwato, “Isaraela taumi, ai ioveakavamai! Etalima e kapu mapararai eagona, taunilimalima maparara evega-riparana; Isaraela talimara, e Mose gena rova, e eRupu Veaga ragaina pia kwalanaa netina. Ewagumona maki, ia na Grik talimara eRupu Veaga aonai pevaitogara, ekapu veagana pevega-rakavaa.” \v 29 Vovetaina gekilato, kwalana ira na Epeso talimana arana Trofimas, Paulo goti vovanuga kamunai gegitarato, e getugamagito, ia Paulo na Rupu Veaga aonai evaitogaato. \v 30 Vanuga maparana aovoaovo na egapiato, e talima maparara vonai gema galukavito, ne Paulo gegapiato, Rupu Veagana gerolo-atiato. Ati lovana Rupu Veaga vanagira geve kana-gavuto. \p \v 31 Ira na Paulo ia vagi-matea negetiiwai aonai, talima ta eve raka-rageto, Roma vetali velena kamuna eve vaikilaato, Ierusalema maparanai veineveine kamu vagi gekalaana. \v 32 Ia veganamo gena vetali gitatagona talimara e vetali talimara eago-agirato, ne geraka-rigoto vogutuma para geriai. Talima na vetali velena kamuna magena vetali taura gegitarato aonai, ira na Paulo kwarikwarina gevega-aikiato. \v 33 Ne vetali velena kamuna Paulo genai eagoto, egapiato, gena melo evaikilarato, teini ruala na pia ligoa. Ne everenagito, netiwato, “Etalima e rai, e ia rakagau pekala?” \v 34 Vogutuma para aonai taarana geparalawai; kila ta gekilagiawai, reketa na makila ta, gaurai vetali velena kamuna maki kila rorirorina ta ati egapiato. Gaura pakurai gena melo evaikilarato, Paulo vetali talimara geria kapu ai pia ago-agia. \v 35 Ragerage ai gevaikwaraato aonai vetali talimara na, gevua-rageato, kwalana votaunilimalima maparara aora geginigini-rakavato. \v 36 Votaunilimalima maparara ira mulira na geraka-agoto, gelailaiwai, negetiiwai, “Iovagia!” \s1 Paulo matotauna evelaugato \p \v 37 Roli kiana vetali talimara geria numai gevaitogaato aonai, Paulo na vetali velena kamuna evaikilaato, netiwato, “Pana vaikilamu rorinai pa?” Ia na evega-geleato, netiwato, “Goi Grik geria karo ripamu? \v 38 Pe goi ne ati voAikupito talimana, toma reketa warau pege vanagi, ia na kaomani vevagi-venina etinaato, e vagivagi talimara ragana vativati (4,000), mageria vevagi rinagara tanoleanai eago-agirato talimamu?” \v 39 Paulo na evega-geleato, netiwato, “Au Iuda talimaku, awalato vanugana kamuna arana Taso, vanuga mavalina, Silisia tanonai. Anogimuna, gemu kala, etaunilimalima ana vaikilara.” \v 40 Vetali velena kamuna na rorirori eveniato, ne Paulo ragerage ai erugato, gimana na taunilimalima elao-talirato. Veineveine enotuto, ne Paulo na Heberu karonai evaikilarato. \c 22 \p \v 1 “Walakavaku e tamaku maparami, wailami ai ana vekilagi-piati, pe pio kamonagi.” \v 2 Ira gekamonagito, ia na Heberu karonai evaikilarato aonai, gevaigarito, maparara gevaivakoloto pene ago ikanai; ne Paulo na netiwato: \p \v 3 “Au Iuda talimaku, Taso vanuganai Silisia tanona aonai awalato, na eIerusalema vanuga kamunai akamuto. Gamaliel gena vevega-ripa aonai ataluwai, ia na ita tenera geria rova veagara gaokara evega-ripakuwai, e Palagu gena inagulu akalawai makwalimuku na, ewagumona gomi na gokwalimu-agiana vetaina. \v 4 Au na eraupara gekwalanaawai talimara avega-vitivitirawai pene ago geve kwaregawai. Maru e gare agapirawai, tipura numarai alapu-togarawai. \v 5 Rupu Veaga velena kamuna e kaonsela talimara maparara na maki pia vega-taunataunaku, au akila-taunataunana. Au maki ira na pepa gevenikuto, walakava Iuda talimara Damaseko ai pana venira ulanana. Ne au voanana aagoto, e taunilimalima pana gapira, teini na pana ligora e Ierusalemai pana ago-agira, geria rakava akwara pia gapira ulanana.” \s1 Paulo gena vetugamagiwai ekilagiato \p \v 6 “Au raupara na roe waagowai, Damaseko akavinagiato, garogota-kilipaaluna, maeka kamuna ta kupa na emarigoto, atilovana ewae-talikuto. \v 7 Au kwano ai aketo-talito, e karo ta akamonagiato, au evaikilakuto, netiwato, ‘Saulo! Saulo! Rakagau gaurai au ovega-rakavakuna?’ \v 8 Ne au averenagito, natiwato, ‘Velekou, goi ne rai?’ Ia evega-geleto, netiwato, ‘Au Iesu, Nasareta talimaku, goi na ovega-rakavakuna.’ \v 9 Au taukavaku na maki maeka gegitaato, ne gekalito, na au evaikilakuto karona ati gekamonagiato. \p \v 10 Ne averenagito, natiwato, ‘Velekou, au ewagumona rakagau ana kala?’ Velekou evega-geleto, netiwato, ‘Ono kuliiti, Damaseko ai onove laka-toga, vonai vou taa na pene vega-ripamu, goi rakagau pono kala.’ \v 11 Vomaeka kamuna na mataku ekala-keleato, ne taukavaku na gimaku ai gegapito, Damaseko ai gevaiagokuto. \p \v 12 Vonai tau ta arana Anania, ia Palagu kalina na ekaliwai e rova ekwalanaawai talimana, e Iuda talimara maparara Damaseko ai getaluwai talimara na gekuparage-kamuawai. \v 13 Ia evogomaito lagaku ai ema ruga-talito, ne ekilato, ‘Saulo walakavaku, matamu ono alira.’ Atilovana mataku aalirato, ia agitaato. \v 14 Voia mulinai Anania na evaikilakuto, netiwato, ‘Ita tenera geria Palagu na warau pegapi-itimu, ia gena ririwa rakagau pono kalaa, pono ripaa. Ekala rorirori talimana pono gitaa, e ia matotauna muruna na pene kila karona pono kamonagia. \v 15 Kwalana goi ia povega-taunataunaa talimamu, rakagau pogitaa e pokamonagia gaura, talima maparara pono vega-ripara. \v 16 Rakagau oalo-tagoana? Ono kuliiti, bapatiso ono gapia. Ia arana ono vega-ragea, ne gemu rakava ene guligi-vagira.’” \s1 Paulo gena keakea ati Iuda talimara pene vopata-venira ulanana \p \v 17 “Voanana Ierusalemai awaikuleto, ne Rupu Veaga aonai arapaliwai aonai, amata-vanagito. \v 18 Vonai au na Velekou agitaato, au evaikilakuto, netiwato, ‘Ono kala, Ierusalema ono raokwani vega-velekea, kwalana enai au valiku pono piaa, na etaunilimalima na ati pia vega-taunataunamu.’ \v 19 Au na avega-geleato, natiwato, ‘Velekou, ira ripara nama, au rupu mapararai aagowai, gevega-taunataunamuna talimara agapirawai, tipura numanai akanagavurawai e akwarirawai. \v 20 E goi evega-taunataunamuwai talimana Setepano ralana gevega-rigoato tomanai au vonai, gevagi-kwaregaato avega-taunataunaato, e gevagiawai talimara geria rapuga agita-tagorato.’ \v 21 Na Velekou na evaikilakuto, netiwato, ‘Ono ago, kwalana au na pana tugumu, ati Iuda talimara kapu raurai getaluna talimara geriai.’” \p \v 22 Taunilimalima na Paulo gekamonagiwai, pene ago, ia vovetaina ekilato. Ne geparalato, negetiwato, “Iogapi-pakaa! Iovagi-kwaregaa! Ia ati gena nama ta etanoparai roe magulina.” \v 23 Gelailaiwai, geria rapuga gekwara-lagirawai, e kakavu gekwari-itirawai. \v 24 Roma geria vetali velena kamuna na gena melo evaikilarato, Paulo pia ago-agia, vetali talimara geria talu kapunai. E evaikilarato pia kwaria, e pia renagia rakagau galamanai ia vovetaina gelailai-veniana, pene varara. \v 25 Na geligoawai pia kwaria ulanana aonai Paulo na vetali gitatagona talimana evaikilaato, netiwato, “E taunatauna rova aonai ekilana, goi na Roma talimana pono kwari-kunea; a ia na rakagau pekala-lea gauna Kota na rogotina ere kilagia, genai?” \p \v 26 Vovetali gitatagona talimana na vokila ekamonaigiato, ne eraka-agoto vetali velena kamuna genai, evaikilaato, netiwato, “Goi na raka ono kala-tiwaa? Votalima voma Roma talimana!” \v 27 Gaura pakurai vetali velena kamuna eagoto Paulo genai, ne eve renagiato, netiwato, “Ono varaku, goi Roma talimamu pa?” Paulo na evega-geleato, netiwato, “Pa.” \v 28 Ne vetali velena kamuna ekilato, “Au Roma talimaku ai aagoto gauna moni kamunana kaomani genai avoiato.” Paulo evega-geleto, netiwato, “Na au Roma petera geriana awalato Roma talimaku.” \v 29 Ati lovana Paulo pia renagia talimara geruga-waito, e vetali velena kamuna maki ekalito, kwalana eripa-rorirorito, Paulo Roma talimana, ia na eligoato pia kwaria ulanana. \s1 Paulo kaonsela wailanai \p \v 30 Elaganiato, vetali velena kamuna gena ririwa pene ripa-rorirori, rakagau pakunai Iuda talimara na Paulo gevega-veroliato. Gaura pakurai ia na Paulo geligoato walora elugarato, ne Rupu Veaga velera kamura e kaonsela maparana evaikilarato pia tanu-kou. Ne ia na Paulo evaiagoato, ira wailarai eve vega-rugaato. \c 23 \s1 Paulo Iuda geria kaonsela talimara wailarai \p \v 1 Paulo na kaonsela talimara egita-kalakalarato, ne evaikilarato, “Walakavaku maparami! Au aoku marorirori na Palagu wailanai ataluna, pene vogomai etoma.” \v 2 Paulo vovetaina ekilato aonai Rupu Veaga velena kamuna Anania na Paulo laganai geruga-tagowai taura evaikilarato, muruna pia vale-gavua. \v 3 Ne Paulo na evaikilaato, netiwato, “Goi Palagu na pene valemu, goi pilipili gevega-kulokuloato vetaina, rakava ragai pia gitaa ulanana opakau talimamu! Goi nenai potanu rova gelegelenai au okota-venikuna, na goi matotaumu na rova poleaa, talima povaikilara, au ia valeku nopotiwa!” \v 4 Paulo lagana taura na gevaikilaato, negetiwato, “Goi Palagu gena Rupu Veaga velena kamuna genai kila rakavara okilagina!” \v 5 Paulo evega-geleto, netiwato, “Walakavaku, au ati paripa-rorirori ia Rupu Veaga velena kamuna. Kwalana ripaku Puka Veaga aonai ekilana, ‘Gomi gemi vele ragai pio vaikila-rakavaa.’” \p \v 6 Paulo na ira reketa egitarato Sadukea talimara, e reketa Parisea talimara, ne kaonsela wailanai ekogoto, netiwato, “Walakavaku, Isaraela talimami, au Parisea talimaku, Parisea talimana natuna. Au veveakota kapunai ea, kwalana au geku vega-taunatauna, kwarega talimara kwarega na pia kuliiti-wai!” \p \v 7 Vovetaina ekilato, nea Parisea talimara e Sadukea talimara geveituto, e geria tanukou maki gekala-kavalugaato. \v 8 Kwalana Sadukea talimara gekilana, taunilimalima kwarega na ati mapia kuliiti-wai, e aneru e palagu ati getaluna; a Parisea talimara na voira maparara gevega-taunataunarana. \v 9 Vovetainai gaurai lailai kuluna ekamuwai, aonai rova gevevega-ripagiawai Parisea talimara geruga-itito, matiligara gekilato, negetiwato, “Etalima genai rakava ta ati pata rawalia! Pene ia palagu na pa aneru taa na taunatauna pevaikilaa genai Palagu ragai ita vega-vevagia!” \v 10 Veitu etiavu-galagalato aonai, vetali gitatagona talimana kamuna ekalito, Paulo irauna nege rale-kinikiniana nea. Gaura pakurai gena vetali taura evaikilarato, piave raka-rigo, Paulo pia vaigerevagia Iuda talimara nuganugara na, ne vetali talimara geria numai pia ago-agia. \p \v 11 Vopoginai, Velekou Paulo laganai eruga-talito, ne ekilato, “Goi na eIerusalemai au okilagi-matagaikuto gelegelena, Romai maki vovetaina ponove kilagi-matagaiku.” \s1 Paulo vagivagina navugana getovoato \p \v 12 Elaganiato amoamonai, Iuda talimara reketa getanu-kouto, ne navuga ta getovoato. Ira na kilagavu kilana gaokana gekilagiato, gau kwauta ati pia gania e ati pia niua, pene ago, Paulo pia vagia. \v 13 Vonavuga getovo-koukouato talimara maparara gagala vativati (40) makavana. \v 14 Nea geagoto Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera geriai, mageve kilato, negetiwato “Ai kilagavu kilana gaokana paga kilagia, ati paia ganigani, pene ago Paulo paia vagi-kwaregaa. \v 15 Ewagumona goi e kaonsela ria noginogi kilana iotugu-agoa, Roma geria vetali velena kamuna genai, Paulo gomi gemi ai penema tugu-rigoa, pio opagia, nopiotiwa, gomi na Paulo goririwaana, kwalana ia genana kila rorirori pio gapia ulanana. Na ai paia vealo-tago, enai ia rogotina ere kwara, ai na paia vagi-kwaregaa.” \p \v 16 Na Paulo vogana koloana na vonavuga ekamonagi-veakauato, ne eagoto, vetali taura geria numai elaka-togato, Paulo evaraato. \v 17 Ne Paulo na vetali kuneagina talimana ta ekeaato, ne evaikilaato, netiwato, “E koloa valiguna vetali velena kamuna genai ono ago-agia. Kwalana ia magena kila ta pevuamaia, pene vega-ripaa.” \v 18 Evetali kuneagina talimana na eago-agiato vetali velena kamuna genai, evaikilaato, “Tipura numanai talimana, Paulo na pekeaku e penogiku, ekoloa goi gemu ai pana vogomai-agia, kwalana ia na gemu kila ta pevogomai-agia, pene vega-ripamu ulanana.” \p \v 19 Vetali velena kamuna na gimanai egapito, erolo-gerevagiato vou, erenagiato, netiwato, “Rakagau oririwana geku ono kilagia?” \v 20 Ia ekilato, “Iuda talimara na kila ta pege vega-taunataunaa, pogipogi pia kala opakau, ne goi pia nogimu, pe Paulo ponove tugu-rigoa kaonsela wailanai. Geria opakau kilana goi pia vaikilamu gauna, ira geria ririwa Paulo valina taunatauna reketa mapia ripara. \v 21 Na ragai pono kamonagira, kwalana talima maparara gagala vativati (40) maiwana pia kumu, ia pia aloa. Ira kilagavu gaokana kilana gekilagiato, ati pia ganigani e gau ta ati pia niua, pene ago Paulo pia vagi-kwaregaa. Vokala pia kalaa gaurana, ira toma gekala-maavuna, goi gemu vega-gelemo gealo-tagoana.” \v 22 Vetali velena kamuna na evaikilaato, netiwato, “Au povaraku kilana, talima ta ragaina mapono varaa.” Ne ia na vokoloa etuguato. \s1 Paulo Kavana Feliki genai etugu-agoato \p \v 23 Ne vetali velena kamuna na gena vetali kuneagina talimara ruala ekearato, evaikilarato, netiwato, “Vetali taura tinavu ruala (200), e osi ai rage talimara gagala taulatoi kwapuna (70), e kolova pia talimara tinavu ruala (200) pio gapi-maavura, epogi ora gauna 9 koloko Kaisareai pio ago gaurai. \v 24 Paulo pene rage osira reketa maki pio kala-maavura, pe Kavana Feliki genai magulina piove kwaragia.” \v 25 Ne vetali velena kamuna na pepa ta evetaina etaloato: \p \v 26 “Au Klaudias Lisia na goi Feliki, kavana talimamu nama iwavagi, atalo-venimuna: Avega-namamuna! \v 27 Iuda talimara na etalima gegapiato, roli kiana gevagi-kwaregaato. Na au aripato, ia Roma talimana gaurai geku vetali taura ria gaagoto, gavega-maguliato. \v 28 Au aririwato pana ripa, rakagau gaurai geroliawai, gaura pakurai averigo-agiato, geria kaonsela wailanai. \v 29 Au na arawaliato ira geria rova galamanai geroliana, na ia pia vagi-kwaregaa pa tipura numanai pia taoa kwalana ta ati arawaliato. \v 30 Iuda taura na pia vagi-kwaregaa ulanana, navugana getovoato valina gema varakuto gaurai, atugamagito, goi gemu ai pana tugu-watia. Ia geroliana talimara maki avaikilarato, goi wailamu ai geria veroli kilara pia kilagira.” \p \v 31 Vetali taura na gevaikilarato kalana gekalaato. Vopogi, ira na Paulo gevaiagoato pene ago Antipatri. \v 32 Elaganiato vou, vetali taura gagera na gelakana taura geria talu kapunai gewaikuleto. Osi tauramo Paulo ria gelakato. \v 33 Kaisareai geve kwarato, ne pepa gegapiato, kavana geveniato, e Paulo maki geveni-vanagiato. \v 34 Kavana na pepa eagiato, ne Paulo erenagiato, ia arigi kapu talimana. Ia eripato Paulo Silisia talimana gaurai, \v 35 evaikilaato, “Gerolimuna talimara pia mai-kwara voupe rakagau okala-leaato gauna kilana au na pana kamonagia.” Ne kavana ekilato, Paulo pia ago-agia, Kota numanai piave gita-tagoa. VoKota numana Heroda magulinai ekalaato. \c 24 \s1 Iuda talimara na Paulo geroli-opakauato \p \v 1 Toma imaima geaikito mulinai, Rupu Veaga velena kamuna, Anania, Kaisareai everigoto, Iuda velera reketa e rova ripana talimana ta arana Teretulo ria. Maparara geverigoto, Kavana Feliki wailanai vou Paulo geroliato kilana geve kilagiato. \v 2 Paulo ekea-togaato, ne Teretulo na Paulo geroliato kilana wailanai ekilagirato, netiwato, “Nama iwavagi geku vele Feliki! Goi gemu vegitatago kapulenai maino ai paga talu lovana rau, e gema pete pia nama pakurai, gau namara vogo povega-valigu-waira. \v 3 Kapu mapararai e toma mapararai ai na gagapi-rageana, gaura pakurai goi gavega-nama-kamuvagimuna. \v 4 Au ati aririwana, goi gemu taim pana vega-aiki-kawaa, na anogimuna, ono gita-vetugamai, ragaina pono paru, pe gema kila kupana ono kamonagia. \v 5 Ai na etalima garawaliato rakava vega-walana talimana, ia na kulu kamu evega-walarana, Iuda talimara kapu mapararai getaluna nuganugarai. Ia Nasareta goleana geria vekuneagi talimana ta. \v 6 Ia na Rupu Veaga maki ene vega-rakavaa netiwato, na ai na gagapiato, [gema rova gelegelenai paia veakotaa nagatiwato. \v 7 Na vetali velena kamuna, Lisia, ema laka-togato, maao-giniginina na Paulo ai gimamai na egapi-pakaato. \v 8 Gaurai Lisia gena kila gelegelenai, ia gavega-veroliana talimara goi wailamu ai pege vogomai.] Goi matotaumu na ia pono renagi-namanamaa voupe, ia garoliana gaura maparara matotauna na pene vega-ripamu.” \v 9 Iuda talimara maki ira ria gekauto, gekilato negau pekilagira gaura maparara taunatauna. \s1 Paulo gena verugagavu kilana Feliki wailanai \p \v 10 Kavana na Paulo evarulagiato pene kila ulanana, Paulo ekilato, netiwato, “Au ripaku, rigolo vogo warauna pege vanagi, goi etaunilimalima geria Kota gitatagona inaguluna okalaana. Gaura pakurai au maverereku na geku verugagavu kilana goi wailamu ai akilagiana. \v 11 Goi matotaumu na maki veganamo porawalia, toma gagalana ruala maki rogotina ere vanagia ea, au Ierusalemai aliruputali averageto. \v 12 Au gema rolikuna talima na ta ria Rupu Veaga aonai gaveituwai aonai ati gerawalikuto, ati gerawalikuto e taunilimalima avega-tanukourato rupu aonai pa kapu taai vanuga kamuna aonai. \v 13 E gerolikuna gaura maki goi wailamu ai ati pia vega-taunataunara ripa. \p \v 14 Au akila-taunataunana, au na ai tenemai geria Palagu aaliruputali-veniana e voRaupara Valiguna akwalanaana, eraupara ira matotaura na opakau negetina. Mose gena rova e peroveta talimara na getalorato kilara maparara avega-taunataunarana. \v 15 Au geku veraramani Palagu genai e etalima geria veraramani pe kwapunamo, voia evetaina: Kala rorirori talimara e kala rakava talimara maparara kwarega na mapia kuliiti-wai. \v 16 Gaura pakurai au vanagivanagi aoku pene rorirori veraputina avaina Palagu wailanai e taunilimalima wailarai. \p \v 17 Rigolo kiata vogo warau geaikito, au na Ierusalema araokwaniato. Voia mulinai au mapawaikule-wai vonai geku talima geriai, ati geria e garia talimara geria moni paagoagi e vega-nama gaura Palagu pana venia ularana. \v 18 Au rova na ekilagiana gelegelenai vevega-vealeva kalana avega-aikiato aonai, Asia tanona na gevogomaito Iuda talimara reketa na Rupu Veaga aonai gerawalikuto. Voia aonai au lagaku ai gutuma kamuna ta aikina, e ta ria maki ati gaveituwai. \v 19 VoIuda talimara Asia tanona na gevogomaito pegere vogomai, pe goi wailamu ai au pegerema roliku, pegere-vaikilamu, au arigi kepi akalaato. \v 20 A etalima na ia kilagi-matagaia, au kaonsela wailanai arugato tomanai, au geku ai arigi kepi gerawaliato. \v 21 Na gau kwatunamo ira wailarai arugato, alailaito, natiwato, ‘Kwarega talimara mapia kuliiti-wai natina genai, gomi na au toma ioveakotaku nogotina.’” \p \v 22 VoRaupara, (e Iesu Keriso kamonagi-venina rauparana), Feliki eripa-namanamaato. Ia na Kota etao-waiagoato, netiwato, “Vetali velena kamuna, Lisia, pene kwara vou, au na gomi gemi kila pana kala-roriroria.” \v 23 Gaurai ia na vetali gitatagona talimana evaikilaato, Paulo tipura numanai pia gita-tagoa, na gitatagona ragaina pia veagaoka. Gatana reketa na pia veakavaa nepiatiwa genai pia gapi-ragera. \s1 Paulo Feliki e Drusila wailarai \p \v 24 Toma reketa geaikito mulirai, Feliki magarawana Drusila goti gekwarato. Drusila Iuda vavinena. Feliki Paulo evetugu-agiato, gaurai Paulo evogomaito, Iesu Keriso kamonagi-venina kilara ekilagirato ekamonagiato. \v 25 Na Paulo gena vegavutinai kala rorirori e vaigaoka e Palagu gena Kota kamuna pene vogomai kilara ekilagirato aonai, Feliki ekalito, gaurai ekilato, “Ewagumona ono laka vou, toma namana taai voupe mapana kea-waimu.” \v 26 Feliki gena tugamagi ta maki, Paulo na moni kiata pene venia. Gaura pakurai maekea-waikule-waikuleawai, ia goti pia kilakila ulanana. \p \v 27 Rigolo ruala mulirai, Posias Festas na Feliki kapuna egapiato. Na Iuda talimara na pia ao-namaa ulanana, Paulo tipura numanai eraokwaniato. \c 25 \s1 Paulo Festas wailanai \p \v 1 Festas pene vegita-tago kapunai ekwarato, toma toitoi geaikito mulinai, Kaisarea na Ierusalemai everageto. \v 2 Vonai Rupu Veaga velera kamura e Iuda gitatagona talimara na Paulo geroliato kilara geve kilagirato, e Festas genogiato, \v 3 ira pene veakavara, pe Paulo Ierusalemai pene tugu-agoa. Kwalana Paulo raupara kapanai pia kumu-venia pia vagi-kwaregaa navugana getovoawai. \v 4 A Festas evega-geleto, netiwato, “Paulo Kaisareai voa, tipura numanai gegita-tagoana, e au vonai roli maawai-agona. \v 5 Pe gemi vegitatago talimara nea genai au ria Kaisareai paia ago, pe vonai rakagau ekala-leaato gauna pia kilagia, pene ia na rakava ta ekalaato genai.” \p \v 6 Festas toma taula vativati pa gagalana ira ria vonai getaluto voupe, Kaisareai everigoto. Elaganiato Kota kapunai eagoto, ne, Paulo evetugu-agiato. \v 7 Paulo ekwarato aonai, Ierusalema na gevogomaito Iuda talimara na geruga-gegelagiato, ne geroliato kilara gaokara vogo gekilagirato, na geria kila ati vega-taunataunara kapura. \v 8 Paulo evega-geleto, netiwato, “Iuda talimara geria rova, e Rupu Veaga, e Roma velena vega-rakavana ularana, kala rakavana ta ati akalaato.” \p \v 9 Na Festas na Iuda talimara pene vega-vererera ularana Paulo erenagiato, netiwato, “Goi oririwana Ierusalemai pono verage, pe gerolimuna kilara vonai vou pana kamonagira pa?” \v 10 Paulo na evega-geleato, netiwato, “Au Kaisara, Roma geria vele, gena Kota kapuna wailanai arugana, pe enai Kota na vevega-rorirori kalana au geku ai pene kalaa. Au na Iuda talimara vega-rakavara kalana ta ati akalaato, goi matotaumu maki ripamu vealeva. \v 11 Pene rova ati akwalanaato pa kwarega kalana rakavana ta akalaato, voina pana kwarega genai, au ati akaroveravena pana kwarega. Na pene eIuda talimara geria veroli kilara au ataku ai ati taunatauna genai, talima ta ati gena tiavu au pene veni-vanagiku ira geriai. Au aririwana Kaisara na pene kamonagiku!” \p \v 12 Gaurana Festas magena kaonsela ria gekilakilato mulinai, Paulo evega-geleato, netiwato, “Gemu noginogi vetainai, Kaisara genai pono ago!” \s1 Paulo Akaripa e Benis wailarai \p \v 13 Toma reketa gevanagito mulirai, vele Agripa e walawalana Benis, Festas lakagitana e pia vega-namaa ulanana, Kaisarea ai gekwarato. \v 14 Vonai toma kiata vogo getaluto mulinai, Festas na Paulo kilana vele gena ekilagi-namanamaato, netiwato, “Talima ta enai ea. Ia Feliki na tipura numanai eraokwaniato. \v 15 Au Ierusalemai aagoto aonai, Iuda geria Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na Paulo geroliato kilara geku ai gevua-agorato, e au genogikuto, negetiwato, ia genai vevega-rorirori kalana pana kalaa. \v 16 Na au na avega-gelerato, natiwato, ‘Ita Roma talimara gera maguli aonai gerolirana talimana ati pita vagi-kwarega-kunera vou. Ia geroliana taura ria pia laka-koukou, e geroliana talimara wailarai gevega-veroliana kilara pene vega-gele-kunera vou.’ \v 17 Gaura pakurai ira e au enai gakwarato aonai, au ati avealoto. Na elaganiato Kota kapunai atanu-talito, ne Paulo avetugu-agiato. \v 18 Veroli taura geruga-itito aonai, au matapolu atugamagito kala rakavara verolira pia kalara natiwato, na aikina. \v 19 Ira geria kila maparara matotauria geria aliruputali rauparara veitura reketa, e talima ta arana Iesu kilanamo. Iesu ekwaregato, na Paulo ekilana, ia magulina. \v 20 Vogaura rauparara tavutavura au geku ai gegaokato. Gaura pakurai au na Paulo arenagiato, eririwana Ierusalemai pene ago pa, vonai vou ia geroliana kilara pana vega-rorirorira. \v 21 Na Paulo enoginogito, tipura numanaimo pia gita-tagoa, pene ago Kaisara na vou pene kamonagia. Gaura pakurai avaikilarato, tipura numanai pia gita-tagoa, pene ago Kaisara genai pana tugua.” \p \v 22 Ne Agripa na Festas evaikilaato, netiwato, “Au aririwana etalima matotauku na pana kamonagia.” Festas evega-geleto, netiwato, “Pogipogi vou pono kamonagia.” \p \v 23 Elaganiato, Agripa e Benis gevegapi-rageto, rapuga ralema iwavagira gekalarato, ne maralemaralemara Kota numanai gema laka-togato, vetali kuneagina talimara kamura e vanuga kamuna talimara kamura ria. Festas ekilato, ne Paulo gelakagi-togaato. \v 24 Ne Festas ekilato, “King Agripa e ai ria pogoma matagai talimami maparami! Etalima gogitaana ea. Ia Iuda talimara Ierusalemai e enai Kaisareai talimara na geroliato kilana au geku ai gevua-agoato. Ira geinalato, negetiwato, ia ragai pene maguli. \v 25 Na ia genai kepi ta ati arawaliato ia pene kwarega. E ia matotauna, Kaisara aranai enoginogito. Gaura pakurai, ia Kaisara genai pana tugua natiwato. \v 26 Na au ati aripa-taunataunana, ita gera vele kamuna gena pepai rakagau pana talo. Gaura pakurai gomi wailami ai pavogomai-agia, e iwavagina goi wailamu ai, King Agripa. Enai ita renagi-namanamaa, pe rakagau pita rawalia kilana Kaisara gena pana taloa. \v 27 Kwalana au atugamagina ati rorirori, etipura talimana au na pana tugua, na geroliana kilana ganina taunataunana ati pana tugu-kaua.” \c 26 \s1 Paulo matotauna gena velauga kilara ekilagirato Agripa wailanai \p \v 1 Agripa na Paulo evaikilaato, netiwato, “Rororori avenimuna, ono varavara.” Paulo gimana egapi-itiato, ne gena velauga kilara etinaato, netiwato: \v 2 “King Agripa! Au avererena, kwalana Iuda talimara na gerolikuna gaura maparara toma goi wailamu ai avega-gelerana. \v 3 Kwalana Iuda tenera na vegata geria kala e veitu maparara goi ripamu vealeva. Gaura pakurai anogimuna, pono vaigaoka, pe geku kila pono kamonagira. \p \v 4 Au raka atalu-tiwato, keiku na vegata pene vogomai etoma, geku tanoparai e Ierusalemai, Iuda talimara maparara ripara. \v 5 Au tovotovona na vegata geripakuto, ia kila matagai pene geririwana genai. Geku maguli evetinato vegata au Parisea goleana talimaku. Aliruputali gekwalanaana gevega-tiligaana goleana. \v 6 Ewagumona au Kota kapunai pama ruga, kwalana au Palagu na ai tenemai ekila-gavurato kilana araramaniana gaurai. \v 7 Ai gema kwalu gagalana ruala na vokilagavu gevega-taunataunaana, e gealo-tagoana pene taunatauna gaurai, ira na Palagu gealiruputaliana pogi-lagani makwalimura na. Vele o, au voveraramani galamanai Iuda talimara na gerolikuna. \v 8 Rakagau gaurai gomi Iuda talimami reketa gokilana, Palagu na kwarega talimana ati gelegele mapene vega-kuliitia? \p \v 9 Au maki atugamagito, gau vogo vavagi pana kalara, Iesu Nasareta talimana arana pana vega-waia ulanana. \v 10 Ierusalemai au vovetaina akalawai. Rupu Veaga velera kamura na tiavu gevenikuto, gaurai Palagu gena taunilimalima veagara vogo tipura numanai ataorawai, e pia vagi-kwaregara negetiiwai aonai, au maki pia kwarega kilara avega-taunataunarawai. \v 11 Toma vogovagi Iuda talimara geria rupu kwapurakwapurai alaka-togawai, ne akwari-korukorurawai, e Iesu pia kilagi-rakavaa ulanana avega-ririwarawai. Au na aparuveni-rakavarakavarawai, gaurai vanuga kamura polurai maki aagowai, pana vega-vitivitira e pana gui-lovolovora ulanana.” \s1 Paulo evetugamagi-kuleto valina \p \v 12 “Vokala ulanana Rupu Veaga velera kamura na rorirori gevenikuto e getugukuto, Damaseko ai aagoto. \v 13 Gaurai, geku vele, au raupara na aagowai, aonai, garogota kilipaaluna ne garo maekana maki evanagiato maekana, kupa na emarigoto, agitaato, au ria gaagoto talimara e au ewae-talimaito. \v 14 Ai maparamai kwano ai gaketo-talito. Ne au na karo ta akamonagiato, Heberu karonai au evaikilakuto, netiwato, ‘Saulo, Saulo! Rakagau gaurai au ovega-rakavakuna. Goi nema gau korilova mata-gogela okwakuana, gaurai gemu ai gaoka e matotaumu ovevega-rakavana.’ \v 15 Ne au akilato, ‘Velekou, goi rai?’ Velekou evega-geleto, netiwato, ‘Au Iesu, goi na ovega-rakavakuna talimaku. \v 16 Ono kuliiti, e ono ruga-tali. Au goi gemu ai pamatagai kwalana ana vega-rugamu, pe au geku vetugunagi talimamu ai pono ago ulanana. Ewagumona rakagau pogitaa gaura e wailai rakagau pana vega-gitamu gaura maki talima reketa geria ponove kilagi-matagaira gaurana. \v 17 Au na Isaraela talimara e ati Iuda talimara geriana pana vega-magulimu. Goi au na atugumuna, \v 18 matara pono vega-alira, e mukuna na pono vaiwaikulera, pe maekai pia ruga, e Satani gena tiavu na pono gapi-vagira, pe Palagu kavanai pia ruga. Ne Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara e Palagu na evirigirato e evega-veagarato talimara ria kapu pia vaia, kwalana au geku ai gekamonagina gaurai.’ \s1 Paulo na gena inagulu ekilagiana \p \v 19 Gaura pakurai, King Agripa, au vovegailia kupa na ematagaito gauna genai ati akaroveraveto. \v 20 Kune Damaseko ai e Ierusalemai avopatato, voia mulinai Iudea tanona maparanai e ati Iuda talimara nuganugarai maki. Au avopatawai aonai, avaikilarawai, geria rakava geriana pia vetugamagi-kule, Palagu genai pia ago. Ne geria vetugamagi-kule geria kala na pia vega-taunataunaa. \v 21 Voia galamanai Iuda talimara na Rupu Veaga aonai gegapikuto, ia vagi-kwaregaku negetiwato. \v 22 Na votoma na pene vogomai ewagumona, au Palagu na eveakavakuna. Gaura pakurai pama ruga-tali, talima maparara keina pene ago kamuna wailarai ama kila-matagaina. Au na rakagau poluna ta ati akilagiana, na peroveta talimara na e Mose na rakagau gekilagirato pene wala gaunamo. \v 23 Gauna ea, Keriso pene vitiviti, e talima tovotovona kwarega na pene kuliiti-wai, ne Palagu gena maeka valina Iuda talimara e ati Iuda talimara geriai pene vali-piagia.” \p \v 24 Paulo vovetaina evetao-gavuto aonai Festas na einala-veniato, netiwato, “Paulo, goi kawa! Gemu ripa kamuna na eveakawamuna.” \v 25 Paulo evega-geleto, netiwato, “Geku vele Festas, au ati kawa. Au na rakagau akilagirana kilara taunatauna e matagai. \v 26 King Agripa! Au makwalimuku e ati kaliku na goi pana vaikilamu, kwalana egaura maparara goi ripamu. Au ripaku, pakilagira gaura maparara goi gemu ai ta ati peveavuga, kwalana egaura veavugai ta ati ewalato. \v 27 King Agripa, goi na eperoveta talimara geria kila ovega-taunataunarana pa? Au ripaku goi na ovega-taunataunarana.” \p \v 28 Agripa na Paulo evaikilaato, netiwato, “E ora kianai, roli kiana vagi aoku povega-moiraa, ne roli kiana Keriso pavega-taunataunaa.” \v 29 Paulo evega-geleto, netiwato, “Ora gauna kupanai pa moganai, na au na Palagu anogiana, goi e ewagumona au gekamonagikuna talimami maparami au vetaiku pogoro kala, na ege ligoligokuto vetainamo ragaina.” \p \v 30 Paulo vovetaina ekila-gatuto, ne king, kavana, Benis, e ira ria getanuto talimara maparara gekuliitito. \v 31 Gelaka-piatito muli ai, ne gekilakilato aonai gekilato, “Etalima kala rakavana ta pakunai pere kwarega pa tipura numai pere talu kalana ta ati ekalaato.” \v 32 Na Agripa na Festas evaikilaato, netiwato, “Pere ati pere kila, Kaisara na gena kila peneve kamonagia ati neperetiwa genai, etalima patara tugu-lakaa.” \c 27 \s1 Paulo Romai eagoto \p \v 1 Itali ai paia ago kilana etaunataunato aonai, Paulo e geligorato talimara reketa pe vetali kuneagina talimana arana Iulias gimanai getaorato. Ia Kaisara gena vetali goleana aonai. \v 2 Ai Adramitio potina taai garagekauto ne garavuto. Vopoti Asia tanona konera na pene ago potina. Makedonia talimana ta arana Aristakas maki ai ria garageto. Ia Tesalonika na evogomaito. \p \v 3 Elaganiato vou Sidona ai gakwarato. Iulias na Paulo vetuganana ekalaato, gaurai rorirori eveniato, taukavana geriai pene ago, pe gena ririwa gaura pia venia. \v 4 Vokapu garaokwaniato aonai Saipras mouna rawarawa na kavana na garavuto, kwalana agi wailamai na evogomaiwai. \v 5 Silisia e Pamfilia atara na garavu-vanagito, gaagoto, Mirai garaikauto. Mira Lisia tanonai. \v 6 Vonai vetali gitatagona talimana na Alesandria potina, Itali ai pene ago, erawaliato, ne vonai evega-rage-vanagimaito. \p \v 7 Toma vogo kiarakiara garavuto pene ago Senidas laganai gakwarato. Vonai agi na eraka-gavumaito gaurai, Krete mouna rawarawa na kavana na garavu-agoto. VoSalmone iruiruna kavata konena. \v 8 Veiriwamagi ai kone lagana na garavu-agoto pene ago kapu ta arana Raikau Kapura Namarai gakwarato. Vokapu e Lasea vanugana vepakara ati rau. \p \v 9 Toma vogo vonai warau geaikito, e poti na voana ravu-ago gaoka e makalina, kwalana voka tomana maki warau eaikito. Gaura pakurai Paulo na egavu-tinarato, netiwato, \v 10 “Marumaru maparami, au aripana ita gera lakalaka pene rakava. Gera rinaga maparara pia lekwalekwa e poti maki pene rakava-vagi. Ati egauramo, na ita gera maguli maki pita piatogara.” \v 11 Na vetali gitatagona talimana na poti etaliawai talimana kamuna e poti gatanana karora ekamonagirato, a Paulo gena kila ati egapi-rageato. \v 12 Voraikau kapuna gaulago uverai ati nama. Gaura pakurai gutuma na geririwaato paia ravu-tovo, pe Foenikis ai vou gaulago uvera paia gapira. Foenikis Krete ai raikau kapuna ta. Kavata rigo avala ewailaana (pa south-west) na kavata walaka (pa north-west) ewailaana. \s1 Galugalu ekwarato evega-rakavaato \p \v 13 Gavurigo egavu-mirulumiruluawai aonai, ira getugamagito geria toma namana pege rawalia. Gaurana ipou geroloato, ne Krete kone taitari namo garavu-agoto. \v 14 Atirau agi kamuna arana Ragepogi, mou atana na emarigoto. \v 15 Poti ai ema lavu-kauato, ne ai ati gema ravu rauparana. Ravu waila veririwamagina, ati gakalaato na agi vetainai garavu-raloto. \v 16 Mou keina arana Kauda waiatina kavanana garavu-togato vou, rawarawana na garavu-agoto. Vonai voupe poti keina paia vega-magulia nagatiwato, vega-magulina ulanana gavekwalavi-rakavato. \v 17 Ira na poti keina gerolo-rageato poti atanai, ne poti ai gekora-kauato pene gapi-gaugaua ulanana. E gekalito, pe poti palaina maki gerolo-rigoato, tipo elavumaito. Ira geria kali ganina agi na irauna poti neelavu-agoana Sirtis ai Afrika kavanai rawapara aonai nugunugu taai neeve rina-rageana kalinana. \v 18 Vogalugaluna, poti roli kiana evega-magutuawai. Gaura pakurai elaganiato, poti ai geurarato rinagara maparara rawaparai gepia-rairato, poti pene malaga ulanana. \v 19 Toma vega-toitoinai poti rinagana magepia-rairato. \v 20 Toma vogo warau geaikito, garo e mitiu ati gematagaito, e agi maki ekamu-vagito. Gaurai gema veraramani maparara geaikito, kwalana gatugamagito, ai ati gema maguli rauparana. \p \v 21 Toma vogo ati geganiganito mulinai, Paulo wailarai erugato, netiwato, “Marumaru, gomi au karoku pogoro kamonagia, pe Krete na ragai patara ravu-ati; pe erinaga evetaina ati patara pia raira. \v 22 Na ewagumona au na avega-nagimina, pio kwalimu! Kwalana ta ati pono kwarega. Na taunatauna poti gavanamo pene rakava-vagi. \v 23 Au Palagu gena talima ta e au ia vetugunagina aago-veniana. Walagani pogi, ia gena aneru ta lagaku ai pema ruga-tali, \v 24 ne pekila, ‘Paulo, ragai pono kali. Goi Kaisara wailanai ponove ruga, e Palagu gena nama goi gemu ai gaunana, goi ria pogo vogomai talimara maparara maguli pia rawalia.’ \v 25 Gaura pakurai, gomi marumaru, au na avaikilamina, pio kwalimu. Kwalana au na Palagu avega-taunataunaana, aneru na rakagau pevaikilaku pekilagira gelegelenai pia wala. \v 26 Na ita agi na mou taai peneve pia-kaura.” \p \v 27 Pogi gagala na vativatinai (14) ai Adria Rawaparanai agi na ekwaravomaiwai. Pogi nugana poti ravuagina taura geripato, ai tanopara warau gakavinagiato. \v 28 Gaura pakurai ropu tovoagina walona rikinai gau metauna ta gekwatu-kauato, ne rawaparai gepia-raiato. Vogauna geripato, rawapara ropuna 37 mita vetaina. Ati lovana magegitaato, 27 mitamo. \v 29 Poti vatu ai neeverara-kauana kalinana, poti mulina kavanai ipou vativati gepia-rairato. Ne gerapalito pene lagani-rakarakaa ulanana. \v 30 Poti ravuagina taura geria ririwa pia kali-lema. Vovetaina gaurana ira na poti keina nanu ai getao-raiato, gekala-opakauto poti wailanai ipou reketa, piave pia-rigora negetiwato. \v 31 Na Paulo na vetali gitatagona talimana e vetali taura evaikilarato, netiwato, “Pene poti ravuagina taura poti ai ati pia tanu-tago genai, gomi maki ati pio maguli.” \v 32 Gaura pakurai vetali taura na poti keina walora gevoro-rukirato, nea gevega-guleato. \p \v 33 Roli elaganiawai aonai, Paulo na ira maparara enogirato, ganigani kiatana pia gani. Ia ekilato, “Gomi toma gagalana vativati (14) pogo vealo-agia, gau kwauta rogoti goro gania. \v 34 Gaura pakurai pio kwalimu e maguli vealoleanai anogimina, ganigani kiatana iogani. Kwalana gomi repami guira nivana ta ati pene lekwalekwa gaurai.” \v 35 Vovetaina ekilato mulinai, ia na pereti ta egapiato, ne ira maparara wailarai Palagu evega-namaato, e ekala koruato, ne eganito. \v 36 Ira maparara maki aora geveakwalimurato, gaurai geganiganito. \v 37 Poti aonai ai maparamai tinavu ruala gagala taulatoi kwapuna taulatoitoi (276). \v 38 Ira maparara gegani-mateto, gaurai poti pene malaga ulanana, vuiti rawaparai gepia-rairato. \s1 Poti epereato \p \v 39 Elaganiato poti ravuagina taura na tanopara kolemana ati gegita-namanamaato. Na galu kala tanopara na rawaparai egalu-atiana, e kone koulanamo gegita-agoato. Gaurai getugamagito, pere marauparana, vonai poti pegere vega-toma-ragea negetiwato. \v 40 Ne ipou walora gevoro-rukirato, rawaparai geraokwanirato. Vooramo kianai pako walora maki etapurukirato. Ne waila na kavanai palai gekoreato, agi na waila konenai pene lavu-agora ulanana. \v 41 Na poti nugunugu ai etomarageto. Nea Poti etomarageto wailana evekwanu-gunugunuato, mulina kavana aku na epere-kinikiniato, e elogi-lovolovoato. \v 42 Vetali taura genavugato, tipura talimara pia vagi-kwaregara, kwalana irauna nege navu kalina, ne nege kalina gaurai. \v 43 Na vetali gitatagona talimana gena ririwa Paulo pene vega-magulia, gaura pakurai ia na ekila-wairato, vokala ragaina pia kalagia. Gaurai navu riparia talimara evaikilarato, rawaparai pia pavurai, ne pia navu-kuneago kone ai. \v 44 A talima maparara mara tupira pa poti marara korura pia gapira voupe, ira mulira na piave navu-rigo. Vorauparai maparara tanopara geve rawaliato, ta ati elekwalekwato. \c 28 \s1 Malta mounai \p \v 1 Ta rawaparai kala ta ati ekalaato, maparamai namamo kone ai garage-vagito. Ne vonai vou garipato, vomou arana Malta. \v 2 Vomou talimara na ai gemai kala nama iwavagina gekalaato. Kwalana vogura e nakula aonai gema kalova-para gekatiato ai pene tunu-tiavutiavumai ulanana. \v 3 Paulo eagoto lako rekota eve gapiato, kalovai ema tao-rageato. Warowaro ta volako rekonai kalova tiavuna na egapiato, ne ema nene-atito, ne Paulo gimanai ekolikauto. \v 4 Vomou taura na vowarowaro Paulo gimanai evepinukauto gegitaato, ne matotaura gevevaikila-garigarito, negetiwato, “Ati vegarevegare, etalima e vagivagi talimana. Kwalana rawapara na penavu-maguli, na kotio vavinena Dike ati vagi eririwana ia pene maguli.” \v 5 Na Paulo na vowarowaro kalovai ekwara-piakauato, na Paulo rakava ta ati erawaliato. \v 6 Talima getugamagito, Paulo tauniparana irauna nee olona, pa toma eketo-talina, ne ekwaregana. Gevealo-raurauto, na Paulo genai gau rakavana ta ati ewalato. Gaurai ira gevetugamagi-waito, ne gekilato, “Ia maki palagu ta!” \p \v 7 Vokapu e mou talimana kamuna arana Pablias. Ia gena kapu ati rau. Ia na egapi-ragemaito, e toma toitoi vegata ia gena wariwari talimamai ai evega-agomaito. \v 8 Pablias tamana viti e eguriwai, pe emaoko-tagowai. Paulo ia genai elaka-togato, e erapalito, e gimana ia atanai etao-kaurato, ne gena viti enamato. \v 9 Vokala ewalato, gaurai vomou ai viti talimara maparara Paulo genai geagoto, ne ia na geria viti evega-namarato. \v 10 Geria wareware gaura vogo geveniato. Gema ravu aonai paia ririwara gaura gevenimaito. \s1 Romai gakwarato \p \v 11 Uve toitoi mulinai Alesandria potina taai garageto. Vopoti ai palagu arana Dios natuna kapa melora ruala kolemara e pikitara getalorato. Vopoti maki gaulago uvera na vomou ai erawalirato. \v 12 Garavuto pene ago Sirakuse ai gakwarato. Vonai toma toitoi gataluto. \v 13 Voanana gaveravu-gegelagito gaagoto pene ago Regium. Toma ta evanagiato mulinai, gavurigo erigoto, toma vega-rualanai vou Puteoli ai gakwarato. \v 14 Vonai walakava reketa garawalirato. Toma taulatoi kwapuna ira na vonai gegapi-gaugaumaito. Voanana vou garavuto Romai gakwarato. \v 15 Vonai walakava reketa valimai gekamonagirato, ne ai gemai tipo gevogomaito vanuga keira araria Apias e Wariwari Numara Toitoi kapurai. Paulo na egitarato, gaurana Palagu evega-namaato, e tauniparana etiligato. \s1 Roma aonai \p \v 16 Romai gakwarato aonai, Paulo rorirori geveniato, geregana pene talu. Na vetali tauna taa namo tipo pene gita-tagoa. \v 17 Toma toitoi gevanagito mulinai, Paulo na Iuda gekune-agiawai talimara ekea-koukourato. Gema laka-koukouto, ne ia na evaikilarato, netiwato, “Walakavaku, au na gera talima ta ati avega-rakavaato, e tenera geria kala maki ati avega-rakavarato. Na au Ierusalemai gegapikuto tipura talimana ta vetaina, Roma geria kaomani gimarai getao-kaukuto. \v 18 Ira na gerenagikuto, e geku kila gekamonagiato aonai geripa-taunataunato, au ati geku kala rakava e pia vagi-kwaregaku ganina ta maki ati gerawaliato. Gaura pakurai geririwato pia luga-vagiku. \v 19 Na Iuda talimara na voririwa ati gegapi-rageato. Gaura pakurai au ati geku raupara ta, gaurai anoginogito Kaisara na geku kila pene kamonagia. Ati au geku taunilimalima ana agirorira ularana natiwato. Aikina. \v 20 Gaura pakurai pakea-maimi, au ria ita mai-kilakila gaurana. Kwalana Isaraela gena veraramani pakunai au evetaina geligokuto.” \p \v 21 Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Goi kilamu pepana ta Iudea na ati garawaliato. Walakavara voanana gevogomaito taura na maki valimu rakavana ta ati gekilagiato, pe ati gakamonagiato. \v 22 Na ai gaririwana goi gemu tugamagi kilana paia kamonagia. Kwalana kapu mapararai taunilimalima na goi na e golea gerugaana.” \p \v 23 Gaura pakurai ira na toma ta gevirigiato. Votomai talima gutuma para Paulo gena talu kapunai geagoto. Amoamo vegata pene ago lavilavi, Paulo na Palagu gena Basileia evopatagiato. E Mose gena rova na peroveta taura geria puka na Iesu valina ira geria ekilagi-vealevaato, Iesu pia vega-taunataunaa ulanana. \v 24 Talima reketa na gena kila gegapi-rageato, a reketa na ati gevega-taunataunaato. \v 25 Ira aora ati kwapuna, gaura pakurai gelaka-lovolovoto. Na rogotina gere laka aonai, Paulo na kila ta ekilagiato, evetaina ekilagiato, “Veaga Palaguna peroveta talimana Isaia genana gomi tenemi kila-taunataunana evaikilarato. \v 26 Kwalana evetaina ekilato, \q1 ‘Ono ago etalima geriai, ne pono kila: \q1 Kamonagi pio kamonagi, na ati pio ripa-rorirori. \q1 Gita pio gita, na ati pio gitailia. \q1 \v 27 Kwalana etalima aora mukuna, \q1 tegara gela, e matara maki kele. \q1 Irau matara na nege vegitana \q1 e tegara na nege kamonagina \q1 e nege tugamagi-iluna, \q1 ne pia vetugamagi-kule \q1 pana vega-namara kalirana. \q1 (Palagu vovetaina ekilana).’ \p \v 28 Gaura pakurai au aririwana gomi pio ripa, Palagu gena vevega-maguli valina ati Iuda talimara geriai etugu-agoato, pe ira na pia kamonagia!” [ \v 29 Paulo vovetaina ekilato mulinai, Iuda talimara gelakato, e matotauria nuganugarai veitu kamuna ta gekalaato.] \p \v 30 Rigolo ruala matotauna na evega-voiawai numanai etaluto. E ia genai gevogomaiwai talimara maparara egapi-ragerawai. \v 31 Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), kilana evopato-venirawai, e Velekou Iesu Keriso valina evega-riparawai makwalimuna na. Talima taa na ati ekila-waiawai.