\id 2TI - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h 2 TIMOTEO \toc1 Paul gena talotalo vega-rualana Timoteo gena \toc2 2 Timoteo \toc3 2Tim \mt1 PAULO GENA TALOTALO VEGA-RUALANA TIMOTEO GENA \imt1 2 Timoteo vega-matagaina kilara \ip Paulo na Timoteo gena epepa vega-rualana Paulo Romai etipurato aonai etaloato. Etaloato rigolona 66 e 67 aorai etaloato, Iesu ekwaregato mulinai. \ip Epepa aonai golea kamura tenu 1:13-14; 2:15; 4:1-5. \ip Paulo na epepa vega-rualana etaloato, gena ririwa: \io1 1) Timoteo maguli taunataunanaimo pene talu; \io1 2) metau kamura pene rawalira aonai ragai pene moira, na vetugunagi inaguluna pene tiligagia. \iot Paulo na epepa evetaina enavugaato: \io1 1. Keriso valina taunataunana Timoteo na pene gapi-gaugaua \ior (tenu 1:)\ior* \io1 2. Keriso gena vetugunagi inaguluna pene kwalanaa \ior (tenu 2:1-18)\ior* \io1 3. Keriso genana pia gerevagi talimara kilara ekilagito \ior (tenu 3:1-26)\ior* \io1 4. Kerisomo gena kila geregana pene vopatagia \ior (tenu 4:1-5)\ior* \io1 5. Paulo gena vevega-neka kilara etuguto \ior (tenu 4:6-22)\ior* \c 1 \p \v 1 Au Paulo, Keriso Iesu gena apostolo talimaku, Palagu gena ririwa vetainai; gekuna epepa ewatina. Palagu na etugukuto, ekilagi-gavuato magulina Keriso Iesu genana pita rawalia magulina pana vopatagia ulanana. \p \v 2 Timoteo, goi atalo-venimuna, natuku, aulamagimuna. Palagu ita Tamara e Keriso Iesu ita gera Velekou geriana vega-nama iwavagina, venugagiviti, e maino gemu ai pia mia. \s1 Paulo gena vevega-nama e vevega-tiliga kilara \p \v 3 Pogi e lagani vanagivanagi geku rapali aorai goi atugamagimuna. Geku rapali aorai Palagu, maaoku namana na vetugunagina aago-veniana Palaguna, ataniku-veniana. Palagu e au tupuku e gataku na maki vetugunagina gekalaato. \v 4 Otagito atugamagiana, e geku ririwa kamuna goi mapana gitamu, geku verere pene kamu ulanana. \v 5 Goi gemu kamonagi taunataunana atugamagiwai-kuleana. Ne kamonagi nea tovotovonai tupumu garena Lois e tinamu Iunis geriai maki emiawai. Au aripana, vokamonagimo kwapuna goi gemu ai emiana. \v 6 Vovetaina gaurai avega-tugamagi-waimuna, Palagu na evenimuto warewarena, au gimaku atamu ai atao-kauato aonai, ogapiato gauna, pono inagulu-agia. \v 7 Kwalana Palagu na ita evenirato Veaga Palaguna na aora ati pene vega-kalira Veaga Palaguna, na kwalimu, ulamagi, e vaigaoka evenirana Veaga Palaguna. \p \v 8 Ita gera Velekou gena kilakilagi-matagairai ragai pono nuga-rage, e au Keriso galamanai tipura numanai ataluna gaurai maki, nugarageku na ragai pene kalamu. Na Palagu gena tiligai pono vaigaoka e au ria pita kwapuna, pe Vali Namana galamanai pita vitiviti. \v 9 Ia na evega-magulirato e gena keakea veagana na ekearato gena taunilimalimai pita ago ulanana. Vovetaina ekalato, ati ita gera kala e inagulu nama pakurai, na ia matotauna gena ririwa e gena vega-namamo. Vovega-nama voo tovotovonai vegata, kupa e tanopara rogoti ere kalara aonai, Palagu na Keriso Iesu genana evenirato. \v 10 Na ewagumona ita gerai Vevega-maguli Talimana Keriso Iesu evogomaito vetainai, evevega-nama iwavagina ita gerai ema matagaito. Keriso na kwarega gena tiavu evega-aikiato, e Vali Namana genana maguli e talu-vanagivanagi evega-matagairato. \v 11 Palagu na au etaokuto eVali Namana pana vopatagia, pana lakagia, e pana vevega-ripagia ulanana. \p \v 12 Voinagulu galamanai au evetaina avitivitina. Na au ati anuga-ragena, kwalana akamonagi-veniana talimana ripaku vealeva. E au maki ripaku vealeva, einagulu gimaku ai etao-kauato e pene gitatago namanamaku pene ago veagirori tomana kamuna pene kwara. \v 13 Kila-taunataunara au gekuna okamonagirato kilara pono gapi-kikitalira e pono kwalanara kamonagi e ulamagi ai. Vokamonagi e ulamagi Keriso Iesu genana gevogomaina. \v 14 Palagu na evenimuto gauna pono gita-tagoa. Ita aorai etaluna Veaga Palaguna na vowareware gauna gitatagonai pene veakavamu. \p \v 15 Goi ripamu Asia tanonai getaluna talimara maparara au gekuna gelaka-gerevagito Figelas e Hemogenes maki. \v 16 Onesiforas magena numa talimara ria Velekou gena venugagiviti atarai pene taoa, kwalana ia na lagani vogo au aoku eveagaokaawai. E au tipura numanai ataluwai nugaragena na ati ekalaawai. \v 17 Ia Romai ekwarato tomanai, au etavu-ririwa-ragekuto pene ago erawalikuto. \v 18 Velekou gena venugagiviti atanai pene taoa pene ago, veagirori tomana kamunai! E goi ripamu vealeva Epeso ai au vetugunagiku raka eago-veni-tiwaato. \c 2 \s1 Keriso Iesu gena vetali talimana taunatauna \p \v 1 Gaura pakurai, natuku, goi Keriso Iesu gena vega-nama aonai pono kwalimu. \v 2 Taunilimalima vogo wailarai au gekuna rakagau okamonagirato gaura veraramani talimara pono vega-ripara. Ne voirana maki talima reketa geria mapia vekilagira. \p \v 3 Keriso Iesu gena vetali talimana namanai pono ago, e vitiviti aonai pono vaigaoka au akalana vetaina. \v 4 Vetali talimana gena maguli ripamu. Evetalina aonai, inagulu reketa ati pene kalara ripa. Na ia gena ririwa egapi-rageato vetali velena vega-vererena kalanamo pene kalaa. \v 5 Raka vegala kamunai erakana talimana, ati pene tiliga ripa pa raka vegala akwana ati pene gapia ripa, pene raka vegala rovana ati pene kwalanaa genai. \v 6 Araga kala talimana pene inagulu tiliga matotauna roe nea vou voina pene gapi-kunea ginaroginaro tomanai. \v 7 Velekouna vou tugamagi-ilu pene venimu, ne vokila maparara pakilagira pono ripa-namanamara. \p \v 8 Eia pono tugamagi-tagoa. Iesu Keriso Davida tenena, kwaregana ekuliiti-waito. Au na evetaina akilagiana Vali Namana avopatagiana aonai. \v 9 Vovetaina gaurai gevega-vitivitikuna, tipura numanai maki teini na geligoligokuna noowane vagivagi pa lema talimaku. Na Palagu gena kila ati kwatu gaugau. \v 10 Gaura pakurai vitiviti mapararai avaigaokana Palagu na evirigirato talimara pakurai, pe ira maki Keriso Iesu genana evogomaina vevega-magulina, e emia-vanagivanagina maekana ralemana iwavagina pia vaia pakunai. \p \v 11 E kila taunatauna: \q1 “Pene ita Keriso ria takwaregato genai, \q1 ita maki ia ria pita maguli. \q1 \v 12 Pene tavaigaokana genai, \q1 ia ria maki pita vevaikou. \q1 Pene ia taopa-tagoana genai, \q1 ia na maki ita pene opa-tagora. \q1 \v 13 Pene ita ati taveraramanina, \q1 ia gena veraramani kapunai roe emiana; \q1 Kwalana ia matotauna ati pene vekilagi-veavuga, \q1 (e ia gena kilagavu kilara ia na ati \q1 pene vega-irau kapuvagira).” \s1 Inagulu talimana namana \p \v 14 Vokila mapono vega-ripa-waira, e Palagu wailanai pono vega-ripa-kunera, kila kovagora ragai pia veitu-agira. Kwalana voanana nama ta ati pene vega-walaa, na pia kamonagi talimaramo geria maguli pene vega-rakavara. \v 15 Pono inagulu gunagave, pe Palagu wailanai pono matagai genai, pene vega-taunataunamu, inagulu talimana ati enuga-ragena talimana vetaina. Kwalana ia na Palagu gena kila taunatauna na evevega-ripagi-gitakauana. \v 16 Gavutina rakavara e kawakawara ragai pono kilagi, e geriana pono gerevagi, kwalana vogavutina gekilagirana talimara Palagu genana pakara gerauvagina. \v 17 Kila vovetaina gekilagirana noowane komata geraragana vetaira. Himenias e Filetas vovetaina talimara. \v 18 Ira tauria ruala na kila taunatauna rauparana geraokwaniato. Gekilana kuliitiwai ewalato, pe eaikito. Vovetaina gekilana gaurai, talima reketa geria kamonagi gevega-rakavarana. \p \v 19 Na Palagu gena kila kwalana eruga-gaugauna no vatu kamuna vetaina, ati pene kalavo-kalavo. Atanai ekila etaloato, “Velekou ripana rai ia gena.” Maekilana, “Rai ekilana ia Velekou gena netina talimana kala rakava genana pene gerevagi.” \p \v 20 Numa kamuna aonai mereki irauiraura voa, ati maparara kolo e siliva na gekalarato gauramo, na mara e maka na gekalarato gaura maki voa. Reketa toma kamurai vou pia inagulu-agira, reketa geinaguluagi-vanagivanagirana ganigani ai pa momo piatoga gaura. \v 21 Pene ekala rakavara geriana matotauna evealevana talimana, inagulu namara inagulu-agira talimanai Velekouna pene vega-agoa e pene vega-veagaa. Ia egita-tagoana talimana gena inagulu talimana alo ripanai pene ago inagulu namara maparara kalakalara ularana. \p \v 22 Gulu valigu geria ririwa rakavara maparara pono raokwanira, e eira pono kwalanara: Kala rorirori, kamonagi, ulamagi, e maino. Maaora nama iwavagira Velekou genogiana pene veakavara ulanana talimara ria pio kwapuna. \v 23 Verenagi veveagarekone kawakawara geriana pono gerevagi, kwalana goi ripamu voirana kogo pia vega-walaa. \v 24 Velekou gena vetugunagi talimana ragai pene kogo, na talima maparara pene ao-namara, pene vevega-ripa-gitakau, ragai pene paru. \v 25 Gekilagi-piatogaana talimara pene kila gapigapira mamanauna na, peiramu Palagu na pene vega-vetugamagi-kulera, ne kila taunatauna na pia ripaa. \v 26 Ne ira geria tugamagi pia raka-gotowai e Tiapolo gena rikiriki na pia kali-maguli, kwalana ia na roe gapi-gaugaurana gena ririwa pia kalara ulanana. \c 3 \s1 Toma ikarai \p \v 1 E eia maki pono ripaa: Toma ikarai rakava vogo pia wala. \v 2 Talima matotauramo pia veulamagi-veveni, moni pia ririwamagira, pia vevega-rage veveagoloka, pia veagi, geria kila pia rakava, tamara e tinara pia karoverave-venira, ati pia tanikiu, e ati pia veaga. \v 3 Ati pia veulamagi, talima geria rakava ati pia tugamagi-piatogara, pia veroli-opakau, ati pia vaigaoka, pia veinala-veveni, karo pia velekwa. \v 4 Ira pia velewa, geria tugamagi rakavara gelegelerai pia kala-kawakawa, aora veagi na pia vonu, tanopara vererera pia ulamagira, Palagu ati pia ulamagia. \v 5 Palagu kwalanagina ganina taunatauna avuavuna mulina kavanaimo getovotovoana, a ia gania taunatauna tiavuna gerugaana. Votaunilimalima geriana pono laka-gerevagi. \p \v 6 Vovetaina talimara taunilimalima geria numa aorai gelaka-togana, ne aomoira garera geoparana. Voaomoira garera geria kala rakavara metaura na gekou-gavurana, e geria ririwa rakavara na gevairana. \v 7 Vogaregare vanagivanagi ripa getavuana, na kila taunatauna ati gerawaliana. \v 8 Tianes e Tiambres, Aikupito geria wara talimara, na Mose gekou-gavuato vetaina, e vevega-ripa opakaura talimara na kila taunatauna gekou-gavuato. Ira geria tugamagi rakava kwaikwai, e ira geria kamonagi ati getiligato, geketoto. \v 9 Na ati pia raka-raurau, kwalana taunilimalima maparara na geria kawa pia gita-rawalira, Tianes e Tiambres geriai gewalato vetaina. \s1 Vevega-nagi ikara \p \v 10 Na goi na au geku vevega-ripa kilara maparara okwalanarato, geku kala, geku ririwa ganira, geku kamonagi, geku vaigaoka, geku ulamagi, geku ruga-gaugau oriparato. \v 11 Gegui-gerevagikuto, gevega-vitivitikuto, e vitiviti maparara au geku ai gewalato Antiokai, e Ikoniai, e Listerai. Gevega-vitivitikuto aonai avaigaokato. Velekouna vogaura maparara aora na evaimagulikuto. \v 12 Taunatauna, Keriso Iesu aonai Palagu kwalanagina pia ririwaa talimara maparara vovetaina pia vega-vitivitira. \v 13 Kala rakava talimara e opakau talimara vovetainamo pia kala-ago, rakava genana rakava iwavaginai pia velakati, talima reketa pia opara, e ira maki Tiapolo na pene opara. \v 14 Na goi rakagau oripaato e ogapi-rageato neiamo pono kwalanaa. Kwalana gevega-ripamuto talimara goi ne ripamu, \v 15 e keimu na pene vogomai ewagumona Puka Veaga kilara ripamu; e Puka Veaga kilarana aoneka pege venimu, ne Keriso Iesu genai pono kamonagi vevega-maguli vaivaina ulanana. \v 16 Puka Veaga kilara maparara Palagu aona na gelaka-piatito, ne taunilimalima aorai Veaga Palaguna na evega-laka-togarato. Ira geria nama kila taunataunara vevega-ripagira ulanana, rakava vega-matagaira, rakava vega-rorirorira ulanana, e raupara rorirorina vevega-ripagina ulanana. \v 17 Vokila geriana Palagu gena talima pia ripa-namanama, pe kala namara maparara pia kalara. \c 4 \p \v 1 Palagu e Keriso Iesu wailarai avaikila-gaokamuna. Iesu pene waikule tomanai, gena vegitatago kapulenai maguli talimara e kwarega talimara pene vevirigira. \v 2 Palagu gena kila pono vopatagia, toma namarai e toma rakavarai. Taunilimalima geria kala rakavara pono vega-rorirorira, pono paku-koera, pono vega-nagira, pono vega-ripara mavaigaokamu ria. \v 3 Kwalana toma ta evogomaina, vonai taunilimalima na vevega-ripa taunatauna ati pia kamonagi-venia, a geria ririwa rakavara rorirai vevega-ripa talimara vovogo pia gapira, ira na geririwa-rakavara kilara pia kamonagira ularana. \v 4 Kila taunatauna kamonagina genana pia laka-gerevagi, na vitona kilara vou pia ririwa-kamura. \v 5 Na goi pono vegita-tago gaura maparara geriai, vitiviti aonai pono vaigaoka, Vali Namana vopatagina inaguluna pono kalaa, Palagu gena vetugunagi inaguluna maparana pono kala-namanamaa. \p \v 6 Kwalana au roli akwaregana, e au ralaku pene vepopo noowane vine nanuna Palagu gevega-namaana aonai gepopoana vetaina. Au geku laka-gerevagi tomana pekwara. \v 7 Vetali aonai avetali-gitakauto, au geku raka-vegala warau pavega-aikia, geku kamonagi roe agapi-gaugauana. \v 8 Ewagumona geku kala rorirori akwana ekala-maavuato, emiana pene ago veagirori kamuna tomana pene vekwara aonai, Velekou, Veagirori Talimana Rorirorina, na pene veniku. Ati aumo, na voraira ia pene matagai tomanai geulamagi-veniana talimara maki pene venira. \s1 Vevega-neka kilara \p \v 9 Pono tiliga pe au geku ai pono vogomai vega-veleke. \v 10 Kwalana Demas na etanopara magulina eulamagi-kamuana, gaurai au eraokwanikuto, Tesalonikai eagoto. Kresens ia Galatiai eagoto, e Tito Dalamatiai. \v 11 Luka gereganamo au ria. Mareko pono vaikaua, goi goti pio vogomai, kwalana ia tupunama e au geku inagulu aonai pene veakavaku ripa. \v 12 Tikikas Epeso ai atuguato. \v 13 Goi pono vogomai aonai, auna kouti pono gapi-kaua, Troas vanuganai Kapas genai araokwaniato, e geku puka maki pono gapi-kaura, gau kamuna mamoe e nanikoti kopirana gekalarato talotalo ulanana gaura, ragai pono tugamagi-lekwalekwara. \p \v 14 Alesanda, auri einagulu-agirana talimana na, au evega-rakava-vagikuto. Voo rakagau ekalaato Velekou na vou voina pene venia. \v 15 Ia genai matotaumu pono vegita-tago, kwalana ia gena vevega-ripa kilara ekilagi-piatoga-rakavarato. \p \v 16 Tovotovonai Veagirori talimara wailarai arugato aonai, ta lagaku ai ati eruga-tagoto, ati eveakavakuto, maparara na geraokwanikuto. Arapalina, Palagu na vokala rakava voira ragai pene venira. \v 17 Na Velekou au lagaku ai eruga-talito, ne kwalimu evenikuto. Vovetaina ekalakuto kwalana, Vali Namana au na pana kilagi-matagaia, ne ati Iuda talimara maparara na pia kamonagia ulanana. E au Palagu na liona pokana na evega-magulikuto. \v 18 Velekou na rakava maparara aora na pene vaimaguliku, e gena Kupa Basileiai pene vaitoga-namanamaku. Ia arana pita vega-ragea pene ago vanagivanagi, ati ikana. Amen. \s1 Vevega-nama ikana \p \v 19 Au geku vevega-nama atuguana Prisila e Akwila geriai, e Onesiforas magena numa talimara geriai. \v 20 Erastas Korinto ai petalu, e Trofimas Miletas ai paraokwania, kwalana evitiana gaurai. \v 21 Pono tiliga, pe pono vogomai vega-veleke, gaulago uvera rogoti gere kwara aorai. \p Iubulas, Pudens, Linas, e Klaudia geria vega-nama getuguana, e ekalesia vewalakavana maparara na maki. \p \v 22 Velekou goi palagumu ria pene talu. Palagu gena nama iwavagina gemi ai pene mia.