\id 2PE - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) 
\h 2 PETERO 
\toc1 Petero gena talotalo vega-rualana 
\toc2 2 Petero 
\toc3 2Pet 
\mt1 PETERO GENA TALOTALO VEGA-RUALANA  
\imt1 2 Petero vega-matagaina kilara  
\ip Petero na epepa vega-rualana maki peiramu Roma na etaloato. Etaloato rigolona 65 e 67 vekarawarai, Iesu ekwaregato mulinai. Petero epepa etaloato mulinai vou geligo-kwanutupuato, ne gevagiato.  
\ip Epepa aonai golea kamura tenu 3:17-18.  
\ip Petero na epepa etaloato ganina taunatauna:  
\io1 1) Palagu gena talima veagara pene vega-nagira, pe Palagu kwalanagina kalara taunataunara pia kalara ulanana;  
\io1 2) vevega-ripa talimara opakaura na nege opa-veraulearana kalinana evaikila-gavutinarato;  
\io1 3) ripa-rorirorira na Palagu genana evogomaina rakavetaina e Satani na ripa opakauna evega-laka-piatiana ripana rakavetaina, gaura ekilagi-matagairato;  
\io1 4) Velekou gena tomai Kota kamuna pene vegapi-gauna ekilagi-matagai-gitakauato.  
\iot Petero na epepa evetaina ewareato:  
\io1 1. Palagu genana evogomaina ripana rakavetaina \ior (tenu 1:1-21)\ior*  
\io1 2. Ripa rorirorina na pono laka-gerevagi rakava rakavetaina pene wala \ior (tenu 2:1-22)\ior*  
\io1 3. Palagu gena kilagavu taunataunara \ior (tenu 3:1-18)\ior*  
\c 1  
\p
\v 1 Au, Simona Petero, Iesu Keriso gena vetugunagi e gena apostolo tauku; gekuna epepa ewatina.  
\p Gomi ai ria gera kamonagi kwapuna tagapiato talimami atalo-venimina. Gera Palagu, gera Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso, gena kala-rorirori e raramani vetainai, gomi maki vokamonagi nama iwavagina kwapuna gogapiato ai apostolo vetaimai.  
\v 2 Gemi ripa e tugamagi-ilu Palagu genai e gera Velekou Iesu Keriso genai pia kamu. Voanana vou vega-nama iwavagina e maino gemi ai pene kamu.   
\s1 Palagu na ekeamito ia gena  
\p
\v 3 Gena tiavu na Iesu Keriso na gera maguli vega-tiligara gaura maparara warau evenirato, Palagu gena ririwa pita kwalana taunataunara ulanana. Kwalana Keriso gena Palagu tama ripaato, maekana ralemana iwavagina e nama geriana ekearato talimana.  
\v 4 Gena maeka ralemana iwavagina e nama geriana gena kilagavu kamura e nama iwavagi warau evenirato vega-gelegelena: Etanopara gena ririwa rakavara e kwarega gevega-walaana kalara geriana pene vega-magulira, Palagu magulina taunataunana pita gapia.   
\p
\v 5 Gaura pakurai pio tiliga, gemi kamonagi genai kala nama pio tao-kaua; kala nama genai tugamagi aoneka pio tao-kaua;  
\v 6 tugamagi aoneka genai vaigaoka pio tao-kaua; vaigaoka genai Palagu kwalanagina pio tao-kaua.  
\v 7 Palagu kwalanagina genai walakava ulamagina pio tao-kaua; walakava ulamagina genai taunilimalima maparara ulamagira pio tao-kaua.   
\p
\v 8 Egaura gomi gemi ai pia mia, e pia kamu, kwalana egaurana gomi pia launagimi e pia vega-tiligami, ne gemi ripa Iesu Velekou genai ati pia mia kawa, na vuavuara namara vovogo pia wala.  
\v 9 A pene egaura maguli-agirai erapuna talimana, ia mata-kele talimana vetaina, kwalana Palagu na gena kala-rakavara-kunera warau eguligi-piatogarato gaura etugamagi-lekwalekwarana.   
\p
\v 10 Gaura pakurai, walakavaku, pio tiliga, Palagu na ekeamito e evirigimito gauna pio vega-taunataunaa. Vovetaina pio kala genai, ati pio keto.  
\v 11 Vovetaina pio kala genai, Palagu na pene gapirage-gitakaumi, ne gera Velekou e Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso gena talu-vanagivanagi Basileiana aonai pio laka-toga.   
\p
\v 12 Vomaguli namana gomi wailami ai ealomina, gaura pakurai au na gomi vanagivanagi pana gavutinawai-gavutinawaimi. Taunatauna, egaura maparara warau goriparato, e Palagu gena kila taunatauna na gogapiato e gogapi-gaugauana maki.  
\v 13 Na au atugamagina, eraupara namara gomi gemi vetugamagi-tago ai pana vega-matagaira, au roe amagulina aonai.  
\v 14 Kwalana au ripaku, au tauniparaku kovagona roli atao-taliana, ita gera Velekou Iesu Keriso na evaikilakuto gelegelenai.  
\v 15 Vovetaina gaurai geku ririwa egaura maparara pana vega-ripa-gitakaumi. Ne geku kwarega mulinai, gomi na pio tugamagi-tago vanagivanagira ulanana.   
\s1 Iesu maekana ralemana iwavagina matamai na gagitaato  
\p
\v 16 Ai ati tinatina opakaura na ita gera Velekou Iesu Keriso gena tiavu e gena waikule-wai gomi gavega-ripamito. Aikina! Ai matotaumai matamai na ia maekana ralemana iwavagina gagitaato.  
\v 17 Ai matamai ganima-legirai Palagu ita Tamara na ia ara iwavagina e maeka matiavuna eveniato. Vomaeka iwavagina aonai etaluna Palagu na kupa na ekea-rigoto Iesu genai, ekilato, “E au Natuku, aulamagi-veniana; e ia genai averere-rakavana maki.”  
\v 18 Ai matotaumai na gakamonagiato, ekaro kupa na emarigoto, ia goti golo veaganai gatanu-tagowai aonai.   
\p
\v 19 Gaura pakurai ai peroveta talimara na geperovetagirato kilara gagapi-gaugaura na. Gomi maki vokila pio kwalanara nama, kwalana peroveta talimara geria kila lamepa vetaina, mukuna kapurai ewaena, pene ago toma pene kwara, Keriso, mitiulagani, gomi aomi ai pene wae-lovolovo.  
\v 20 Voira maparara atarai ekila ragai pio tugamagi-lekwalekwara: Talima ta ia matotauna gena ripai peroveta kilara ganira ati pene kilagira.  
\v 21 Kwalana peroveta kilara ati taunilimalima geria ririwai gevogomaito, na Veaga Palaguna na taunilimalima evega-nagirato vetainai, ekila evenirato gelegelenai, Palagu gena kila geperovetagirawai.   
\c 2  
\s1 Vevega-ripa talimara opakaura  
\p
\v 1 Kunenai peroveta talimara opakaura Isaraela talimara nuganugarai geoparawai. Voraupara kwapunai vevega-ripa talimara opakaura maki gomi nuganugami ai pia matagai. Ira na veavugai vevega-ripa opakaura pia vega-ripami, gemi kamonagi vega-rakavara ulanana. E geria Velekou, evoirato talimana, maki ira na pia rugaa; vovetaina pia kala, ira matotaura na geria kwarega pia vega-pourage-vegalapolua.  
\v 2 Gutuma na maki ira geria kala rakavara e mata-poraga kalara pia kala-tovotovora, voira pakurai reketara na raupara taunatauna na raupara rakavanai pia kilagia.  
\v 3 Geria ririwamagi rakavara na e kila opakauna aomi pia ganira, pene ago pia vegapimi. Na ira erapa veagirori talimana na ealo-tagorana, e ira pene veakalovora talimana evemala-tagona.   
\p
\v 4 Palagu na gekala-rakavato anerura maki ati evega-magulirato, na rakava kapunai epia-rigorato. Vonai teini na geligoligorato mukuna kaikolo aonai, veagirori tomana gealoana.  
\v 5 E Palagu na tanopara kunena maki ati evega-maguliato, na gutugutu evega-matagaiato Palagu ati gekwalanaawai talimara geriai; a Noa, kala rorirori evopatagiawai talimana, e talima taulatoi kwapunamo ia ria evega-magulirato.  
\v 6 Palagu na Sodoma e Gomora maki eagirorirato, kalovana egala-gaturato, gekavuto. Vokalana Palagu ati gekwalanaana talimara matara pia alira ulanana.  
\v 7 A Lotamo evega-maguliato, ia kala rorirori talimana, ia maki taunilimalima geria kala rakavara e poragara tugamagirai eragato.  
\v 8 Voo talima rorirorina rakava talimara aorai etaluwai, toma mapararai eao-vitivitiwai, kwalana ia na Palagu gena rova kilagi-piatogara kalara egitarawai e ekamonagirawai gaurai.   
\p
\v 9 Pio tugamagi, Velekou na ia gekwalanaana talimara vekalatovo e vekwakunagi aora na pene vega-magulira ripa, a kala rakava talimara pene pili-gavura, pene ago, Palagu na pene agirorira tomanai.  
\v 10 Talima reketa na rakava voina kamu iwavagina pia rawalia, e taunipara gena ririwa poragara geago-venirana talimara e Palagu gena kila gekilagi-piatogaana talimara.  
\p E vevega-ripa talimara opakaura veagi e vekilagi-rakavarakava talimara, kupa palagura ati gekupa-ragerana e gemamai-agirana.  
\v 11 Aneru kwalimu e tiavu iwavagi, e opakau talimara geria tiavu gevanagirato, na aneru na palagu kamura ati gevega-vekwakunagirana e ati geveagare-konerana Velekou wailanai.  
\v 12 A etaunilimalima ati getugamagina, geria mamilaginamo gevairana, noowane manega paera vetaira, gemagulina pia vagiramo ulanana vetaira. Ati geriparana gaura gemamai-agirana. Gaura pakurai ira vomanega paera vetaira pia vega-rakavara e pia lekwalekwa.  
\v 13 Geria kala rakavara voira pia gapira. Taunipara vega-vererera kalara toma mapararai gekalarana, ati genuga-ragena. Votalima gomi gemi gani-koukou gokalarana aonai, ira no mamilora gomi aomi ai; kwalana geria vevega-ripa opakaura gemi gani-koukou ai maki gekilagirana.  
\v 14 Gare ta gegitaana genai, mata-poraga tugamagiramo gekalana; rakava-kalakalarai ati geragana. Kamonagi ai rogoti gere tola talimara gevega-veraulearana. Ira aora ririwamagi-rakavarana gevega-maranarato. Palagu na geria rakava voira pene venira vegata.  
\v 15 Ira na raupara rorirori na pege raokwania, geraka-kawakawana, Balaama, Beoro natuna, ekalato vetaina. Ia moni veaolerai kala rakavara ekalarawai.  
\v 16 Na gena kala rakavara pakurai, toniki na evaikilaato. Toniki ati kilakila ripana, na taunilimalima karorai evaikilaato, gaurai votalima gena kala-kawakawa kalara evega-aikirato.   
\p
\v 17 Votalima puluka rorora vetaira; e iloa agina elavuvorana vetaina. Palagu na mukuna kaikolo kapuna geria ekala-maavuato.  
\v 18 Gekila-kawana e geveagi-kawana, talima reketa ewagumona raupara rorirorinai ati gelakana talimara aora na gelaka-gerevagina, na ia na taunipara na gena ririwa rakava e mata-poraga kalara na gema koukou-gavurana.  
\v 19 Talima geoparana, gekilana, maguli namana e raka-gotona pia rawalia negetina, na ira matotaura geria ririwa rakavara vetugunagira geago-venina. Kwalana taunilimalima kala rakavana taa na eporogiana genai, ia vokala rakavana gena inagulu talimana ati voina talimana.  
\v 20 Taunatauna, ira na ita gera Velekou e Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso gema ripaato pakunai, tanopara gena milo e kala rakava genana gelaka-gerevagito; na voia mulinai pene rakavana aonai magelaka-togana, ne gena tiavu kapulenai, gemagulina aonai, ira geria maguli pia rakava-kwaikwai ikanai, ati tovotovonai vetaina.  
\v 21 Ira raupara raka-gotona ragai pegere ripa-kunea nama, a ati nama, geripaato mulinai, rova veagana, gegapiato gauna, mageruga-muligiana.  
\v 22 Vovetaina gekalana gaurai, ira na evegavutina ruala gevega-taunataunarana, negetina, “Kwaeva na evuaga-piatiana gauna maegani-waiana,” e, “Evetaporana paena maewaikule-waina, maevetapora-waina.”   
\c 3  
\s1 Iesu Keriso gena waikule-wai  
\p
\v 1 Gataku maparami, ewagumona pepa vega-rualana maatalo-venimina. Epepa ruala geriana, au na gomi aomi ai tugamagi raka-gotora pana vega-valigu-waira natina.  
\v 2 Au aririwana peroveta veagara na gekilagirato kilara kunera rigolora rau vavagi pio tugamagi-tagora, e apostolo talimara na gera Velekou e Vevega-maguli Talimana gena vevega-nagi gevaramito kilara maki.   
\p
\v 3 Kune, gomi pio ripa-rorirori: Toma ikarai veveagarekone talimara pia matagai, geria ririwa rakavara na pia kune-agira. Ira na pia mamai-agimi,  
\v 4 nepiatiwa, “Keriso ekilato, mapene waikule-wai netiwato? Talimana ariginai nea? Ita tamara gevealo-kavato, erapa gekwaregato, na gau maparara tanopara evetinato vegata kapurai roe ege mia-tagona!”   
\p
\v 5-6 Etalima ati geririwana ekila pia kamonagia: Palagu na tanopara kunena gutugutu na evega-rakavaato. A kupa e tanopara tovotovona na vegata gena kila na ekalarato, tanopara nanu aona na emarageto e nanu na emia-gegelagiato.  
\v 7 Ewagumona kupa e tanopara roe ege miana, Palagu gena kila kwapuna na egapi-tagorana, kalovana roe nea vou pene vega-rakavaa tugamaginai. Palagu ati gekwalanaana talimara agirorira e poromoura tomanai vou veganamo pene vega-rakavaa.   
\p
\v 8 Gataku maparami, egau kwatuna ragai pio tugamagi-lekwalekwaa: Velekou genai taim irau, ita gerai irau, kwalana ia genai toma kwapuna rigolo ragana na (1,000) vetaina, e rigolo ragana na (1,000) toma kwapuna vetaina.  
\v 9 Velekou na ekilagi-gavurato gaura kalakalarai ati ekwaipona, talima reketa getugamagina vetaina. Aikina, ia gomi gemi ai evaigaokana, kwalana ia ati eririwana talima ta pene lekwalekwa, na eririwana maparara gera rakava geriana pita vetugamagiwai e pita laka-waikule.   
\s1 Kupa e tanopara pia lekwalekwa  
\p
\v 10 Na Velekou gena toma pene kwara lema talimana ta ekwarana vetaina. Votomai kupai gemiana gaura pia lekwalekwa makulura ria. Kupai gemiana gaura maparara kalova na pene gala-gatura, e tanoparai gemiana gaura maparara pia lekwalekwa.  
\v 11 Pio tugamagi, egaura maparara erauparai pia rakava, aonai gomi raka pio maguli-tiwa? Gomi gemi maguli pia veaga e Palagu gena ririwa pio kwalanara.  
\v 12 Palagu gena toma pio aloa, e gena kwara pio vailavailagia. Votomai kupai gemiana gaura pene galara pia rakava, e kupai gemiana gaura tiavuna na pene vega-moirara pia galu.  
\v 13 Na ita Palagu na ekilagi-gavuato gauna taaloana, kupa e tanopara valigura, vonai kala rorirorira pia mia kapuna   
\s1 Vevega-nagi e vevega-nama kilara  
\p
\v 14 Gaura pakurai, gataku maparami, avega-nagimina, votoma goaloana aonai, ati milomi e ati gemi kepi pio talu Palagu wailanai, e ia ria maino aonai pio talu.  
\v 15 Gera Velekou gena vaigaoka pio tugamagia, ia gomi ealomina pene vega-magulimi ulanana. Palagu na ita walakavara namana Paulo tugamagi-ilu eveniato, ne ia na voia gelegelenai etalo-venimito.  
\v 16 Ia gena pepa mapararai maki neia ekilagiana. Gau reketa gena pepa aorai gaoka-vavagi, ati ripara talimara e geria kamonagi ati ropu talimara na gevevega-ripagi-learana. Puka Veaga aonai maki talotalo maparara vovetaina geopagirana. Vovetaina gekalana gaurai, matotaura geria maguli gevega-rakavarana.   
\p
\v 17 Na gomi, au gataku namami, warau ripami, egaurai rogomi pio vetole, pe rova ati gekwalanarana talimara na ragai pia opa-leami, gemi kamonagi namara na nogo keto pia rigona nea.  
\v 18 A ita gera Velekou e Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso gena vega-nama e ulamagi gerai etaoana gauna pio vega-tupua, e ia pio ripa-namanamaa. Ia maekana ralemana iwavagina pita vega-ragea ewagumona pene ago-vanagivanagi! Amen.