\id 1TI - Kalo NT (dialect of Keapara) [khz] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2014) \h 1 TIMOTEO \toc1 Paul gena talotalo tovotovona Timoteo gena \toc2 1 Timoteo \toc3 1Tim \mt1 PAULO GENA TALOTALO TOVOTOVONA TIMOTEO GENA \imt1 1 Timoteo vega-matagaina kilara \ip Paulo na epepa e ati ekalesia goleana ta gena etaloato, e talima kwapuna arana Timoteo gena etaloato. Timoteo peiramu Paulo gena evanelia inaguluna aonai evevega-vuato (Apostolo 14; 1Timoteo 1:2). \ip Paulo na epepa Timoteo gena rigolo 61 e 65 vekarawarai etaloato, Iesu ekwaregato mulinai. \ip Epepa aonai golea kamura tenu 3:15; 4:12; 6:11-12. \ip Paulo na epepa etaloato: \io1 1) Timoteo evaikila-gavutinaato, vevega-ripa talimara opakaurana nege opaana nea; \io1 2) ekalesia goleana vaivaira talimara e diakono raka talima vetaira pene gapira; \io1 3) vevega-ripa taunataunara pene vevega-ripagira; \io1 4) Timoteo evega-nagiato, voVali Namana eripaato gauna rogona pene tolea e pene vopatagia. \iot Gena talotalo evetaina enavugaato: \io1 1. Vevega-ripa kilara taunataunara pene gapi-kikitalira \ior (tenu 1:1-20)\ior* \io1 2. Rapali e aliruputali kilara \ior (tenu 2:1-15)\ior* \io1 3. Vegitatago talimara kamura e diakono raka pia ruga-tiwa \ior (tenu 3:1-16)\ior* \io1 4. Vevega-ripa talimara opakaura \ior (tenu 4:1-16)\ior* \io1 5. Vetugunagi ago-venina talimana e ekalesia goleana raka pia maguli-tiwa \ior (tenu 5:1–6:21)\ior* \c 1 \p \v 1 Au Paulo, Keriso Iesu gena apostolo talimaku, gekuna epepa ewatina. Eapostolo inaguluna akalaana e ita gera vevega-maguli Palaguna e Keriso Iesu geria kila rorinai. Ita Keriso Iesumo genai taveraramanina. \p \v 2 Timoteo, goi atalo-venimuna, natuku taunatauna kamonagi aonai. Palagu ita Tamara e Keriso Iesu ita gera Velekou geriana vega-nama iwavagina, venugagiviti, e maino gemu ai pia mia. \s1 Vevega-ripa opakaura talimara pono gita-kalakalara \p \v 3 Makedoniai ana ago natiwato aonai, goi avaikilamuto, natiwato, Epeso ai pono talu. Kwalana talima reketa vonai kila opakaura gevevega-ripagirana. Goi na votalima pono vaikilara, pia vega-aiki. \v 4 Pono vaikilara, vitona e tupura gatara arara ragai pia tavura, kwalana voirana veitumo pene vega-walara. E voirana maki ira geria kamonagi ati pene veakavara, e Palagu na ita gerai rakagau ene kalaa netina gauna ati pia ripaa. \v 5 Au na ekila ganina taunatauna geku ririwa ulamagi pene matagai. Voulamagi voo ao vealeva iwavagina, tugamagi rorirorina, e kamonagi taunatauna geriana evogomaina. \v 6 Talima reketa voanana gelaka-gerevagito, ne kila kawakawa, ati ganira kilara gekilagirana. \v 7 Ira geria ririwa Palagu gena rova vevega-ripagira talimarai pia ago, na ira matotaura geria kila ati getugamagi-ilurana, gekilagirana gaura ganira taunataunara maki veavuga vavagi, ati ripara. \p \v 8 Ita ripara, rova nama pene talimana geinaguluagi-gitakauana genai. \v 9 Eia maki ripara: Rova gekalarato ati kala rorirori talimara geria, na rova ati gekwalanarana talimara geria, e kila-tilivagi talimara geria, Palagu kalina na ati gekalina e kala rakava talimara geria, ati veaga talimara e Palagu ati gekupa-rageana talimara, tinara e tamara gevagirana e vagivagi talimara. \v 10 Mata-poraga e veopa-lema talimara, maru pa gare mataukavara ria gekala-kawakawana talimara, taunilimalima gelemarana ne magevoi-agirana talimara, opakau talimara Kota aonai opakau kilara gekilagirana. E kala rakavara vogo gekalana vevega-ripa kilara taunataunara ria ati gelegele. Rova votaunilimalima vetaira geria gekalarato. \v 11 Vovevega-ripa kilara taunataunara Vali Namana aonai, Palagu na au evenikuto pana kilagi-matagaira ulanana. VoVali Namana maeka ralema iwavagina Palaguna gena nama e tiavu valina. \s1 Paulo na Keriso etanikiu-veniato \p \v 12 Gera Velekou Keriso Iesu na tiliga evenikuto, e etugamagikuto mageku veraramani gena vetugunagi pana ago-venia. Vovetaina gaurai etaokuto, gena vetugunagi pana ago-venia ulanana. Gaura pakurai atanikiu-veniana. \v 13 Taunatauna, kunenai au na Keriso avaikila-rakava-veniawai, aguiawai e avega-rakavaawai. Na Palagu na evetugakuto, kwalana volaganinai rakagau akalaawai au ati ripaku, e Keriso ati avega-taunataunaawai. \v 14 Gera Velekou gena vega-nama kamu iwavagi au ataku ai epopo-kauato, kamonagi e ulamagi ria. Vokamonagi e ulamagi Keriso Iesu ria pita kwapuna vou pita vaira gaura. \p \v 15 Ekila taunatauna, e talima maparara na pia gapi-ragea e pia vega-taunataunaa nama: Keriso Iesu tanoparai evogomaito kala rakava talimara vega-magulira ularana. Kala rakava talimara maparara aorai rakava kwaikwai talimana au. \v 16 Na Palagu gena venugagiviti au, rakava kwaikwai talimaku, geku ai etaoato, kwalana Keriso Iesu gena vaigaoka pene vega-matagaia ulanana. Vevega-gita namanai pene vega-agoku, taunilimalima na pia vega-taunataunaa vou, ia genai pia kamonagi, maguli vanagivanagi pia vaia ulanana. \v 17 Palagu talu-vanagivanagi Velena, ia kwarega ati ripana, ati gitagitana, ia geregana kwanilova Palagu. Iamo pita kupa-ragea, pita vega-ragea, ewagumona pene ago vanagivanagi. Amen. \s1 Timoteo na vetali namana pene vetali-agia \p \v 18 Timoteo, natuku o, au na evega-nagi goi avenimuna, peroveta talimara na geperovetagimuto gelegelenai, voira pono tugamagi-tagora. Voperoveta kilara pono kwalanara, pe Palagu gena vetali aonai vevagi namana pono kalaa. \v 19 Gemu kamonagi pono gapi-kikitalia, e aomu ai nama pene mia. Talima reketa na aora aonekara ati gekamonagi-venirato, ne geria kamonagi noowane poti vatu ai gevega-vekuakauana, ne epere-lovolovoana vetaina. \v 20 Wagekala-tiwato talimara ta Himenias e mataa Alesanda. Ira tauria ruala Satani gimana aonai ataorato. Kwalana ira pia ripa, pe Palagu ragai mapia vega-rakavaa ulanana. \c 2 \s1 Rupu aliruputali na rauparana taunatauna \p \v 1 Au geku vegavutina kunena ea; Taunilimalima maparara pakaurai Palagu pio nogi-venia, pio rapali, taunilimalima maparara pakurai Palagu e talima vekarawarai pio ruga, Palagu pio nogia e pio tanikiu-venia. \v 2 King e kaomani maparara geria maki pio rapali, pe pita talu namanama mamainora ria, e Palagu pita kwalanaa mataunataunara na. \v 3 Vovetaina voo nama, e Palagu gera vevega-maguli talimana pita vega-vererea. \v 4 Palagu eririwana taunilimalima maparara pia maguli e kila taunatauna pia ripaa. \v 5 Kwalana Palagu geregana kwanilova; e Palagu e taunilimalima vekarawarai erugana talimana maki kwapunamo, Keriso Iesu. \v 6 Ia matotauna gena maguli eveveni-agiato, taunilimalima maparara pene voi-waira ulanana. Palagu gena vevega-taunatauna na votoma evirigiato, vonai vou ematagaito. \v 7 Vovetaina gaurai au etaokuto, apostolo e vopata talimaku. E taunatauna, ati aopamina. Au etaokuto, ati Iuda talimara geriai kamonagi taunataunana pana vevega-ripagia. \p \v 8 Au aririwana kapu mapararai maru gimara veagara pia gapi-itira rapali aonai. Na rapali ai gimara veagara pia gapi-itira genai, aora ati parura e ati aovoaovora. \p \v 9 Au aririwana gare maki pia verapuga-gitakau, mavekuparagerai rapuga pia ligo. Guira ragai pia vatu kaki irauiraura, e kolo pa gege maralemara irauiraurana ragai pia kwago, e rapuga voira kamura na ragai pia verapuga. \v 10 Na kala namara e rorirorira maparara noo kwagokwago gaura pia kalara. Kwalana Palagu gekupa-rageana garera geria kala taunatauna vovetaina. \v 11 Gare na Palagu gena kila pia kamonagi-venira aora mamanaura ria, ragai pia kogo. \v 12 Au ati aririwana gare vevega-ripa inaguluna pia kalaa, e vevai magulinai irana maru ragai pia kune-agira, e ragai pia kilakila. \v 13 Kwalana Palagu na Adamu ekala-kuneato, mulinai vou Eva ekalaato. \v 14 E Satani na ati Adamu eopaato, na Eva eopaato, ne ekala-rakavato. \v 15 Na gare melo pia gapi. Kwalana voanana gare vevega-maguli pia vaia. Voo pene geria kamonagi e ulamagi pia gapi-gaugaura e pia veaga e pia maguli namanama. \c 3 \s1 Vevai talimara rupu aonai \p \v 1 Ekila e taunatauna: pene talima ta eririwa-rakavana, ekalesia vaivaina rakina pene gapia netina, ia inagulu nama iwavagina eririwaana. \v 2 Ekalesia vaivaina talimana evetaina pene maguli: Ia kala rorirori talimana, rakava ta genai ati pio gitaa. Ia garawana kwapunamo, vaigaoka talimana, gena tugamagi e kala maki rorirori rakagoto. Taunilimalima polura egapi-ragerana gena numai e vevega-ripa inagulura ripana talimana. \v 3 Ati niuniu rakavarakava talimana e ati inala kawakawa talimana, na manau e maino talimana; moni ati eririwamagiana talimana. \v 4 Gena numa talimara egitatago-namanamarana talimana e natuna keikeira na karona gekamonagi-veniana mavekuparagena talimana. \v 5 Kwalana pene talima taa na gena numa talimara taunataunara ati egitatago-namanamarana genai, arigi rauparai Palagu gena ekalesia goleana pene gita-tagoa? \v 6 Ekalesia valiguna na vevai rakina ragai pene gapia, kwalana neeveagina nea. Kwalana pene veveagoloka genai, Palagu na pene agiroria Tiapolo ekalaato vetaina. \v 7 Ia ati ekalesia na maki gekupa-rageana talimana, reketa na kila rakavara ati pia kilagira genai, Tiapolo gena kwanaki ai maki ragai pene vekwanaki. \s1 Diakono talimara \p \v 8 Diakono maki vovetaina, taunilimalima na geria kala namara vetairai gekupa-ragerana talimara, e ati gau ta kilagikilaginai talima ta genai kila taa gevekilagiaana, ta genai kila poluna ta mageve kilagiana talimara. Wain ati geniu-kamuna, e moni e rinaga ati geririwamagirana, e kala opakaura na moni e rinaga ati gegapina talimara. \v 9 Ira na kila taunatauna veavugara Palagu na ita takamonagina tilimara gerai ema vega-matagairato, voira gegapi-kikitalirana aora marorirorira na. \v 10 Ira pio kalatovo-kunera. Pene geriai vetoukau gauna ta ati pio rawalia genai, diakono rakina pia gapi. \v 11 Garawara garera maki taunilimalima na gekupa-ragerana garera, ati geveroli-opakauna, vaigaoka ripara e mageria veraramani gaura maparara geriai. \v 12 Diakono garawana kwapunamo, natuna e gena numa talimara gitatagora ripana. \v 13 Kwalana diakono inaguluna gekala-gitakauana talimara taunilimalima na gekupa-ragerana, e ira matotaura maki aora makwalimura na Keriso Iesu genai geria kamonagi pia vega-rugara. \s1 Kila veavuga maparana \p \v 14 Pa, au geku tugamagi pana raka-wati, pe pana wati-gitamu, na ekila atalo-venimuna. \v 15 Pene pana kwaipo genai, ekilana pene vega-ripamu, taunilimalima Palagu gena pete aonai raka pia maguli-tiwa. Palagu gena pete talimara maguli Palagu na gena ekalesia, e ia kila taunatauna na ruguna kamuna e kwalana. \v 16 Taunatauna Palagu kwalanagina veavuga e ropu vagi, Palagu na evega-matagaiato ea: \q1 Ia ematagaito talima tauniparanai, \q1 Veaga Palaguna rorirorina ekilagiato, \q1 aneru na gegitaato. \q1 Tanopara maparara aorai gevopatagiana, \q1 tanoparai taunilimalima na gevega-taunataunaana, \q1 gena maeka ralemana iwavaginai Palagu na egapi-rageato. \c 4 \s1 Vevega-ripa opakau talimara \p \v 1 Veaga Palaguna na ekilagi-matagaiana, talima reketa toma kapirai Keriso kamonagi-venina pia raokwania, ne opakau Palagura pia kamonagi-venira, e palagu rakavara geria vevega-ripa pia gapi-ragera. \v 2 Vovevega-ripa kila opakau talimara na pia kilagira. Ira geria tugamagi rorirori rauparana ekwaregato, noowane auri egoru tiavu kolona na gekapu-kwaregarato vetaina. \v 3 Votalima na taunilimalima gekila-wairana ragai pia vegarawa, e ganigani reketa pia kilagira ragai pia gani. A voganigani Palagu na ekalarato gaura. Keriso gevega-taunataunaana e kila taunatauna geripaato talimara na pia ganira vega-nama rapalina mulinai. \v 4 Kwalana gaura maparara Palagu na ekalarato namamo. Ganigani ta ragai pita rugaa, pene Palagu tatanikiu-veniana vou tagapi-ragerana genai. \v 5 Kwalana voo Palagu gena kilana e rapalina gevega-veagarana Palagu wailanai. \s1 Keriso gena vetugunagi talimana namana \p \v 6 Pene goi na vokila walakavara pono vega-ripara genai, goi Keriso Iesu gena vetugunagi talimamu namana ta. E Iesu kamonagi-venina kilara taunataunara e vevega-ripa kilara namara okwalanarana, neira ne palagu ganiganira, goi gegupu-agimuna. \v 7 Vitona kawakawara geriana pono gerevagi e pono raokwanira. Palagu kwalanagina taunataunanai pono tiliga. \v 8 Taunipara vega-tiligana kalara geria nama kianamo, na Palagu kwalanagina gena nama kamu iwavagi raupara mapararai. Kwalana voanana nama pita rawalia emaguli aonai e wailara magulinai. \v 9 Voo kila taunatauna, gaurai pita gapirage-namanamaa. \v 10 Voia pakunai tavekwalavina e tavitivitina, kwalana maguli Palaguna genai gera veraramani tatao-kauana. Ia taunilimalima maparara geria vevega-maguli Palaguna, e ia gevega-taunataunaana talimara geria vevega-maguli Palaguna taunatauna. \p \v 11 Ekila ea pono vevega-nagi-agira e pono vevega-ripagira. \v 12 Taa na goi ragai pene gita-guilagimu, kwalana goi malaga valigu, na vevega-gita vanagi talimamu namanai pono ago gemu kilai, kalai, ulamagi ai, kamonagi ai, e maguli nama iwavaginai. \v 13 Puka Veaga pono agi-matagaia taunilimalima geriai, pono vopatagia, pono vevega-ripagia, pene ago, au pana wati. \v 14 Palagu na evenimuto warewarena gauna inagulunai ragai pono moira. Vowareware pa tiavu peroveta kilara geriana ogapiato gauna, ekalesia vaivaina talimara gimara goi repamu ai getao-kaurato tomanai. \v 15 Vogaura pono inaguluagi-gitakaura. Einagulu pono tiligagia maaomu e matauniparamu maparana ria, pe gemu tiliga taunilimalima maparara na pia gitaa. \v 16 Gemu maguli navugana pono tovoa, gemu vevega-ripa kilara nakara pono gatura. Ekala ea pono kalagi-vanagivanagira. Kwalana pene vovetaina pono kala genai, matotaumu pono vevega-maguli e gekamonagimuna talimara maki pono vega-magulira. \c 5 \s1 Inagulu kamonagi talimara kavarai \p \v 1 Talima kamuna ta ragai pono vaikila-paku-koea; na pono karo-magelo-venia tamamu vetaina. Malaga valigu pono vaikilara walakavamu vetaira. \v 2 Gare kamura tinamu vetaira pono kalara, e vavine valigu walawalamu vetaira pono kalara, maaomu nama iwavagina ria. \p \v 3 Wapu gerega vagira pono kupa-ragera. \v 4 Na wapu ta pene manatuna, pa matupuna genai, ia tovotovona Palagu kwalanagina kalana geria pete aonai pia ripaa vou pia vega-matagaia. Voo geria pete rogora pia tolera e veakavara. Vovetaina kalarai tamara e tinara e tupura veleparara e logeaparara geria vekwalavi gevega-voi-wairana. Ekalara na Palagu gevega-verereana. \v 5 A wapu, gereganamo ati tau gitatagona, gena veraramani Palagumo genai pene taoa. Pogi e lagani pene rapali, Palagu pene nogia pene veakavaa ulanana. \v 6 Na tauniparana vega-vererenamo kalana ekalaana wapuna ia warau ekwaregato, lewana ia roe magulina. \v 7 Ekila wapu maparara pono venira, pe ta genai rakava ta ragai pia rawalia. \v 8 Na pene talima taa na kalakalana, pa ita kila gena numa talimara taunatauna, geria e garia ati evuatina ati egupurana genai, ia gena kamonagi Keriso genai etao-veavugaana. Ia gena rakava ati ekamonagina talimana gena rakava evanagiana. \p \v 9 Wapu ta arana ragai pono taloa vou, wapu maparara arara atalorana pukanai. Na pene ia gena maguli rigolona gagala taula toitoi (60) evanagiato, e maru kwapunamo egarawaato. \v 10 E gena kala nama vetainai taunilimalima na geripaana, e natuna rogora etole-gitakaurana, wariwari talimara egapi-ragerana gena numai, veaga pa ekalesia talimara gagera eguligirana, (voia ganina matotauna evevega-rigona), gevega-vitivitirana talimara eveakavarana, e kala namarai etiligana wapunamo arana pono taloa. \p \v 11 Na wapu valigura arara ragai pono talora, kwalana geria tugamagi rakavara na nege vairana, ne Keriso genana nege gerevagina, ne nege vegarawana. \v 12 Ne metauna matotaura na pia gapia, kwalana geria kilagavu kunena Keriso genai gepia-togaana vetainai. \v 13 Lepeti pia ripaa e numa gaura gaurai pia raka-louragelourage. Ati lepetimo, na pia munemune, laka-poeragepoerage e ati pegere kilagira gaura pia kilagira. \v 14 Gaura pakurai au aririwana wapu valigura pia vegarawa, pe natura pia vega-walara, e geria numa pia gita-tagora, ne evetali-venirana palaguna paka ta ragai pia venia ita pene opara ulanana. \v 15 Kwalana wapu reketa warau Iesu gena raupara na pege laka-gerevagi, ne Satani mulinai gelakana. \p \v 16 Na pene Iesu gevega-taunataunaana garena ta gena numai wapu reketa getaluna, vogarena vowapu pene gitatago-namanamara, pe ekalesia atanai metau ragai pia tao-kaua. Vovetainai vou ekalesia na geregara getaluna wapuramo pene gita-tagora. \p \v 17 Ekalesia gevaiana talimara, ekalesia inagulura gekala-gitakaurana talimara, pio kuparage-kamura, e voira atarai pio taokau. E Palagu gena kila gevopatagiana gevevega-ripagirana talimara akilagirana. \v 18 Kwalana puka veaga aonai evetaina ekilana, “Polomakau na vuiti epanapanagirana genai, muruna ragai pono kwatu-gavua.” Maekilana, “Inagulu talimana gena inagulu voina pene gapia, voia voo rorirori.” \p \v 19 Pene talima taa na ekalesia ekune-agiana talimana evaikilaana, ia ekepina genai, ragai pono kamonagira, pene ago, talima ruala pa toitoi na pia vega-taunataunaa vou. \v 20 Gekala-rakavana talimara ekalesia wailarai pono golora, pe taunilimalima maki pia kali. \p \v 21 Palagu e Keriso Iesu e aneru veagara wailarai au na goi avaikilamuna, e evevega-nagi kilara pono kamonagira maaomu kwapuna. Talima kamura e gemu talimamo ragai pono gapi-ragera. \v 22 Gimamu talima ta repanai ragai pono taokau-vailavailaa, reketa geria kala rakavai ragai pono kala-rakava, matotaumu nakamu pono vegatu, pono nama-iwavagi. \p \v 23 Nanu taunataunamo ragai pono niu, na wain kiatarana maki pono niu, kwalana aomu pene alevaa, warigi eviti-gitamuna gaurai. \p \v 24 Talima reketa geria rakava matagai vavagi, vorakavana ira geraokwanirana, ne geago-kunena Palagu gena veagirori kapunai. Na reketa geria rakava veavuga, kapinai vou mulirana gelakanagi-lakanagina. \v 25 Vovetainamo kala namara maki matagai-tago. Na kala namara reketa ati gematagai-velekevelekena gaura veavugaimo ati pia mia, na piave matagai. \c 6 \p \v 1 Inagulu talimara ati voira talimara geria kamuna pia kupa-ragea e gena vevai kapulenai pia talu. Vovetaina pia kala genai, geria kamuna na Palagu arana e ita gera vevega-ripa atarai kila rakavara ati pia kilagira. \v 2 Pene inagulu talimara ati voira talimara geria kamura Iesu gevega-taunataunaana talimara genai, evetaina ragai pia tugamagi, “E au walakavaku, pe karona ragai pana kamonagia e ragai pana kupa-ragea.” Aikina! Ira evetaina ne pia kala, geria kamura geria vetugunagi girigirira maparara pia agoveni-gitakaura. Kwalana ira geria inagulu gena nama geria kamura, Iesu gevega-taunataunaana talimara, na pia gapia; voira voo ira gatara namara. \s1 Vevega-ripa opakaura e rinaga taunataunara \p Vogaura ira pono vega-ripara e pono vega-nagira. \v 3 Pene talima ta vevega-ripa opakaura pene vevega-ripagira, e gena vevega-ripa ita gera Velekou Iesu Keriso gena kila taunatauna na ria ati gekwapunana, Palagu gena maguli ati pene vega-ripara, \v 4 ia veagi talimana, e gau ta ati etugamagi-iluana. Ia verenagi irauiraura pene kala, e Palagu gena kila pene vegolo-agira. Vogaura na, munemune, kogo, kila rakavara, taunilimalima geriai vevega-veraulea tugamagira rakavara pia vega-walara, \v 5 e vanagivanagi vevega-veitu maki ati geaikina. Vovetaina gekalana talimara geria tugamagi rakava kwaikwai, e kila taunatauna na gelaka-gerevagito; ira matapolu getugamagina, Palagu kwalanagina rinaga vovogo pono rawali rauparana. \p \v 6 Taunatauna, Palagu gekwalanaana, e rinaga vogora na ati geagona talimara rinaga vogo vavagira pia rawalira. \v 7 Kwalana gau ta tanoparai ati tavuamaiato, e gau ta maki tanoparara na ati pita vuagoa, aikina! \v 8 Gaura pakurai, pene ita magara ganigani e magera rapuga genai, pita kila, eira e gelegele. \v 9 Taunilimalima raira geririwana rinaga vogo vavagi pia rawali negetina talimara veopatovona egapirana, geria ririwa kawakawara e ririwa rakavara na evega-vekwakunagirana, voanana erolo-rigorana rakavai e kalova kapunai. \v 10 Kwalana moni ulamagi venina rakava maparara lamuna. Taunilimalima reketa moni geulamagi-kamuana Iesu kamonagi-venina na gelaka-gerevagito, e aovitiviti vogora na aora ekwanurana. \s1 Paulo gena vevega-ripa kilara Timoteo genai \p \v 11 Na goi, Palagu gena talima, vogaura maparara pono raokwanira! Ne kala rorirorira, Palagu kwalanagina, kamonagi, ulamagi, vaigaoka, aoma pono tavura makwalimumu ria. \v 12 Kamonagi vetalinai pono tiliga. Maguli vanagivanagi pono gapi-gaugaua, kwalana emaguli pakunai Palagu na goi maki ekeamuto, taunilimalima gutuma wailarai gemu kamonagi okilagi-matagaiato tomanai. \p \v 13 Palagu na gau maparara maguli evenirana, e Keriso Iesu Pontio Pilato wailanai evevaravaragito kila namana ekilagiato. E Palagu e Keriso Iesu wailarai goi avega-nagimuna. \v 14 Erova kilara maparara pono kwalanara aomu ati vetoukauna e kepi ta gemu ai maki ragaina, atirapurelemu, pene ago, ita gera Velekou Iesu Keriso gena vogomai tomana. \v 15 Palagu matotauna gena toma taunataunana pene kwara vou, Iesu Keriso pene matagai. Palagu gereganamo Vele nama iwavagi, Vegitatago Talimana kwapuna kwanilova, king geria King e vele geria Vele. \v 16 Iamo geregana etalu-vanagivanagina; ia maeka kamu iwavagina aonai etaluna, gaura pakurai taa na ati pene lakakavi-venia ripa; ia taa na ati egitaato e taa na ati pene gitaa ripa. Ia genai vekuparage e tiavu pene mia pene ago-vanagivanagi. Amen. \p \v 17 Rinaga vogo talimara etanoparai pono vaikilara, ragai pia veagi, tanopara rinagara geriai geria veraramani ragai pia taoa, kwalana vogaura maparara pia aiki, na Palagu genai pia veraramani; ia na gau namara vovogo evenirana gera verere ularana. \v 18 Pono vaikilara, kala namara pia kala, kala namara geria rinaga namarai pia vega-agora. Vegapi-rage talimarai pia ago e geria rinaga talima reketa maki kiata na pia venira mavererera ria. \v 19 Vorauparai ira geria rinaga namara pia tao-kou maavura wailara tomara ularana, e maguli taunatauna pia gapia. \p \v 20 Timoteo, Palaguna evenimuto kilara pono gapi-gaugaura, kila rakavara e kila kawakawa e aoneka opakaura kogorai ragai pono laka-toga. Talima reketa na voaoneka gekilagirana, “Ripa.” Voo geopakauna. \v 21 Taunilimalima reketana voo “Ripa” negetina voo gegapi-ragerato, ne geria kamonagi Iesu genai geraokwaniato. \p Palagu gena vega-nama iwavagina gomi gemi ai pene mia.