\id RUT - West Kewa NT (Portions of Genesis, Ruth, Proverbs, Ecclesiastes) [kew] -Papua New Guinea 2004 (DBL 2014) \h Rut \toc1 Rut \toc2 Rut \toc3 Rut \mt1 Rut \imt1 Aba-Ripia dipiape agaa: \ip Go buk-na remare ora epe remaa meda ia. Aa mudunu asimi dina pia. Rut-re Moap oname Israel ruru aa meda pisa. Nipu Moap ruruna suna aasipi pare Rut-na aani omesa raburi Rut-mi aanina agi surubua nipuna supara pisa rabu ratamea Judia supara pisa. Rut nipuri Israel onaana Gote-na rolopara pirisa. Oropere Rut nipu aa meda pua king David-na aaya ipisa gore nipu Israel ruru-na epe aa mudu (king). \ip Go remaa dipiali-raburi neme go ona Rut raname waru omali. Ririnane Rut-re Gote na agaa napage ona yapare nipuna loromba rayo Israel-na Gote kaloa aya page kasa. Rut nipuna pisao rayomere Gote na rekena iagaa rayo Israel onaa kasare ratisa. Nimimi Gote ora raaname waru omalepape. Go page nimina yagonu raaname omalepape. Go buku-miri raarane ae onaame page Gote na puri mua nipuna ruru-para mada epalilo lapaaya. Goa pali raburi Israel onaa medalomana peme aanu page mada rabuaniaali. \c 1 \s1 Rut-na ruru Moap omesimi \p \v 1 Agaa Pagoa rumaae aanumi Israel su surubisimi raburi reae ada meda pabisa. Betlem aa medare nipu Juda aa-ga pa ogepu yapina Moap supara aata pisa. Go aa-re nipuna ore-para si lapo page pisimi. \v 2 Go aana biri Elimalek pare orena biri Naomi yade. Si lapona biri Malon-para Kilion lapo. Pirisimi nimuri Eprata ruru gore Juda ruruna Betlem supara aawoa pisimi. Nimu Moap aata pisimi. \p \v 3 Go yapare Elimalek omesa raburi Naomi nipu si lapo raapu pirisa. \v 4 Orope naaki lapome Moap ona lapo misipi. Go ona lapona biri Opa-para Rut lapo pirisipi. \v 5 Gore Malon-para Kilion lapo page omesipi. Abiare Naomina aani-para si lapo page omesipi-pulu agurapo aasa. \s1 Rut-me Naomi epea pisa \p \v 6 Naomi-mi remaa gupa pagesa: Adaa Aa-me nape eta nipuna onaa kaloa epe raana kalalo pagesa. Go rabu nipuna aaya lapo raapu Moap su gima polalo managolasimi. \v 7 MoJudanuna su-para Naomi-para aaya lapo page pisimi pare pora pa pulawa. \p \v 8 Naomi-mi nipu goa lakesa: Nipi wala nipina ada pua nipina ama lapo raapu pua aatepape. Nipimi ni page na si lapo aba omapede page epea pisipide-pulu Adaa Aa-me page nipi epea mada palia. \v 9 Adaa Aa-me nipi rabamealia rabu nipi page aa pua epe-rupa mada aalipi. \p Naomi mi ona lapo para patalepape sa rabu nipumi re ora waru sipi \v 10 pare nipumi gipia loa nena onaana ada baina sipi. \p \v 11 Yapare Naomi-mi lalo: Diaga nipina ada palipina sa. Akepeada nipimi ni ratamea epalipiya? Dia. \v 12 Niri onagae yade. Ni aa meda wala mada na-palua. Nipina adaa wala palipina. Go page neme abia go ribaa aa meda pua naaki madialua rabu \v 13 nipimi surubaawa go aa mada napalipi. Gore nasurubalipi nipi pa aanu meda palipina. Adaa Aa-me ni waea pisa-pulu, nipi page odo waru pia. \p \v 14 Rut Opa lapo upia re wala sipi. Opa-me Naomi patape loa pisa pare Rut-ri Naomi raapu pa aisa. \p \v 15 Go rabu Naomi-mi Rut goa lakesa: Ada, nena akini nipuna onaanuna ada pua nimuna makirae gote-nuya wala mo pulada. Ne page wala pulupa. \p \v 16 Gore Rut-me agaa gupa abusa: Ni ne minarepaawa ora pulo rutu natape. Ne palide suparare ni page pamuapana. Ne aali-parare ni page aawapana. Nena onaare nina onaa page yalia. Nena Gote-re nina Gote page yalia. \v 17 Ne omali-parare ni page omaluada rogaalimi. Yae medame saa naruguna lapana. Neraapu go rogaato agaada mabebola taluadare Adaa Aa-me ni mabebola talia. Omape yaeme ne saa rugulala paina. \v 18 Rut nipu Naomi raapu polalo agu rapesa-pulu nipu agaa wala meda nasa. \p \v 19 Goa pua nipu lapo Betlem pua pelapasipi. Naomi nipu Betlem pua opopasipi rabu go ada repara piri onaa reko oyasimi. Go rabu go ada piri ona medame goa sa: Gore Naomi ya? \p \v 20 Go rabu nipumi nimu goa lakesa: Nimimi nipara Naomi bi wala natapape. Ni-para bi Mara tapape. Akoloya? Gote puri rayona reme ni waea pisada lalo. Goa peaga ni kone wae mi ona-yapulu niparare Mara-ya tapape. \v 21 Ni go supara pa aaru raburi oyae adaapu waru oraaru pare Ada Aame ni wala mea epaa raburi oyae meda wala nasaayo. Ni kedaa ma-adasa rabu ni radaa ne. \p \v 22 Go remaare Naomi Moap su gimoa epena remaa yade. Rut Moap ona raapu nipuna ayaa ona pua nipu Betlem opopasipi. Gore rais bali ini napeyoa kereape yapi dina ipisipi. \c 2 \s1 Rut-me Boas-na maapu eta asapisa \p \v 1 Boas-re Elimalek-na ruru-para ada aa pirisa. Nipuri Naomi-na abana aanina ruru aa. \p \v 2 Yapi medame Rut-mi Naomi-para goa sa: Niri maapu-para aanumi ponatu amu peme rais balina ini kereta pulu. Kogono aanumida mada temedare gore nimu raapu aawa rais madiaa palua. \v 3 Gore Rut maapu-para mo kogono aanu ratamea pua rais bali-na ini pua makiroatasa. Go maapuri Elimelek-na ame Boas-na maapu kone na-isa. Boas-me Rut epea pisa. \p \v 4 Boas-me Betlem su gimoa nipuna kogono aanu piri epa pelapaawa go-rupa epe naarepa sa. Adaa Aa nimi raapu pirina sa. Gore nimumi nipuna agaa gorupa abusimi: Adaa Aa-me ne maepeaina. \p \v 5 Go rabu Boas-me surube aa gupa agaa misa: Go ona inumakua-re ane ruru nogo ya? \p \v 6 Surube aame go-rupa abusa: Naomi raapu epape ya pare pa ruru nogo meda yade. Nipu Mopa gimoa epape-ya. \v 7 Nipumi ni agaamea apo aanu raapu pamua bali ini kiratano la. Nipu ora ribaa reko ripima kogono pua kitu ogesi go epa mealada. \p \v 8 Go rabu Boas-me Rut gupa lakesa: Go nogo, naa agaa paga. Ne wala maapu meda-para napope. Dia pa go maapuna balina ini keraina. Nena kogono ona-repa raapu kogono paina. \v 9 Kogono pimi-rupa adoa nimu raapu aape. Nina kogono aanu aba lakeloa ne waru surubalepapelo lakelawa. Ipa nala paliare apo no imiga nola pope. \p \v 10 Rut-me rumu pegepua suna kubuniaawa Boas-para goa lakesa: Niri pa ada meda ona yadega akepeada neme ni adoa epea pi? \p \v 11 Boas-me agaa gupa abusa: Nena aani omenaloa nena aaya-para paeyade-a rayo aba pagawa. Ni makuaayo. Nena ama aapanu-para nena adare page gimaeyade. Goa pua nina onaanu raapu epa aaye. \v 12 Ne Gote piri epaena Israel-na Adaa Aa nipumi ne surubenalo. Gore nipumi nena pae epe aunu aba ada-pulu ne epe yoto gina. \p \v 13 Gore Rut-me Boas-na agaa gupa abusa: Neme ni ora epea waru pi. Niri nena epe kogono onanu nonapida dia pare neme ni epe agaa kuma pi lage rabu go-me nina pu robaa ne piri mea epea. \p \v 14 Eta nape raburi Boas-me Rut wala goa lakesa: Ne go-pare ipua bret meda epa mua wain-para pataawa naa. \p Go rabu Rut nipu kogono ona meda raapu pirisa. Go rabu Boas-me repena egaana irini bali medaloma kasa. Mea nisa rabu Rut-na robaa rubisada medaloma pa isa. \v 15 Rut-me eta no kiritua balina ini medaloma kirata isa. Go rabu Boas-me nipuna kogono aanupara goa sa: Nimi apo radala pira ia balina iniri Rut-me mea kirata ina tapape. Nimimi nipu ratu nayawalepape. \v 16 Nimimi balina rogorogo medaloma ma lopatepape. Nipumi mea kirataina nimimi nipu naratu rubalepape. \s1 Rut-me mo pisa-o rayo Naomi pua lakesa \p \v 17 Rut-me rais balina ini amaa kirita amu pala pirina naare pabola popesa. Makiraata suare ini rada rada malaawa napere kirita isa. Nape iniri ten kilo popesa. \v 18 Rut-me adare-para mea pua aaya pua wasa. Naare-palu nisade etana purapina page aaya pua kasa. \p \v 19 Go rabu Naomi-mi Rut gupa agaa misa: Abiare balire aapara meae? Nere kogono akepiane aana maapu-para pae? Ne adoa kone saana aare Adaa Aa-me nipu epea pina. \p Go rabu Rut-me agaa gupa abusa: Abiare ni Boas-ne aa-na maapu kogono pawa sa. \p \v 20 Gore Naomi-mi lalo: Adaa Aa-me go aa ora ma-epeaina sa Adaa Aa nipuna palua ne-are aba omeme onaa page pa pimi onaa mada page ora pea: Naomi-mi wala goa sa: Go aare niana yapi mada ora niana ruru yade. \p \v 21 Gore Rut-me goa sa: Boas-me nipara wala goa la. Nere nipuna kogono onanu raapu kogono pua bali kirata sape kogono dia yalia rabu pua gimaina la. \p \v 22 Naomi-mi lalo: Ora lae Aaya. Gore neme aa medana maapu-para kogono pali raburi go aa-na kogono aa-numi ne wae-anu palimi. Goa peaga Boas-na kogono onanu raapu kogono paina. \p \v 23 Rut-me Boas-na kogono onanu raapu kogono paama pua bali-para wit lapo po kiritisa. Goa pua Rut nipu aaya raapu pa aasa. \c 3 \s1 Boas-me Rut epea pisa \s1 Naomi-mi Rut-na aa asapasa \p \v 1 Naomi-mi Rut gupa lakesa: Aaya pagae. Neme ne surubape aa meda asapano pae? Ne suruboa waru ado aata pea-rupa. \v 2 Abiare paga go aa Boas nipuna kogono onanu raapu kogono paayadere ora nina yapi ria yade. Abia go ribaare rais balina yo kininu waritimi-para kogono palia. \v 3 Gore ne pua wel sada-nupara epe maninanu maraaawa nena yogane ipaa pua radepeape. Goa pua nipuna kogono palia-para pope. Gore nipuna ini aga-nare napope. Dia pare nipu eta ipanu aba no kiritina-lape. \v 4 Nipu u patula paliare pua patala-para waru adape. Pua nipuna aa-nane blaket pua musaawa age regepea pua patape. Orope neme goa papelo lagialia. \p \v 5 Rut-me agaa gupa abusa: Epeta. Neme nena agaa rayo ratalua. \v 6 Gore Rut-me Naomi-mi mo sade-rupa balina ini yo ada warini-para rekoa pisa. \s1 Boas-me Rut raba mealua sa. \p \v 7 Boas-me eta ipanu mada noare nipuna lo robaa epesa. Nipu u patala pisa-pulu rais-bali ubura i regepea pua patisa. Gore Rut pawa pua blaket pua musaawa Boas-na age regepea pua patisa. \v 8 Riba Boas nipu pereke tisa pare ona meda nipuna age regepea go epaa patisa rabu nipu pogolasaasa. \p \v 9 Go rabu nere api-ya palo agaa misa. Rut-me lalo: Ni Rut nena kogono ona meda yade. Nere Elimelek-na yapiga neme ni raba mua surubape. \p \v 10 Boas-me pagoa Rut-para agaa go-rupa abusa: Na wane Adaa Aa-me ne ora epea pina. Abia neme go piare nena aaya-para paeyade epea rayo page rabuaniate. Ogegeaa-re adapu aeme pare medalomare oyae imi medalomare na imi. Go yapare neme goanu meda palua kone nasaena. \v 11 Abiare naa wane pala naomape. Neme nena teare rayo palua. Ora lae. Niri nena aanina yapi medaa yapulu ne surubape kogono palua. Onaa rayome nere epe ona yana kone salimi. \v 12 E abiare ora lae. Niri nena aanina yapi meda yapulu neme ne mada surubalua. Go yapare aba ririnane aya aame go kogono rayo palia. \v 13 Abiare ne go-pare aape. Ekeraa yapipuri go aa-na kone adola palua. Ne surubalua teadare mada pare dia teare gore neme ne surubalua. Neme ora lalo Adaa Aa-me makuaaya. Abiare wala abi pata. \p \v 14 Gore Boas-me wala goa sa: Onanumi ne go-para epaenalo namakuaaena. Gore Rut wala Boas-na age rolopara wala patisa. Gore yapi abi naneaina pisa-pulu oname na-adesimi. \p \v 15 Wala Boas-me Rut-para lalo: Laplap meda mea ipua suaama epaa rabola sa. Rut-me goa pisa rabu Boas-me bali medaloma koyaasa. Bali-na kedare 20 kilo popisa. Boas-me minasaawa ma-riasa rabu Rut-me ria pisa. Boas nipu wala adare-para pisa. \p \v 16 Rut ada pua opapasa rabu aayame lalo: Aaya apore ora neya? Go rabu Rut-me Boas-me goa palo rayo lakesa. \v 17 Rut-me lalo: Boas-me lalaara nena aaya piri pa napainalo bali medaloma rumaawa mea gia. \p \v 18 Gore Naomi-mi lalo: Aaya ogeda pa adoa. Apo aare pa napiralia. Diaagaa pamu maredepo yalaara pia. Paliare saa na-adepa. \c 4 \s1 Boas-me Rut misa \p \v 1 Oropere Boas adare-na poragape-nane onaa kiritae-pare pua pirisa. Mo aba lade aa Elimelek-na medapara pati repera ipasa. Boas-me adami Aa ya loa go pare ipua epa pira. Nin go pare pua pirisa. \p \v 2 Boas-me aa mudunu (10) mua gupa lakesa: Nimi epa piralepa. Gore nimu epa pirisimi. \v 3 Nipumi nipuna yapi medagupa lakesa: Naomi-ri Moap gimoa wala epade pare sana yapi Elimalek-na sudere medame kabenalo rapata. \v 4 Goa lagialua-me lawade. Neme kabali-dare gore go aa mudunu-para pa aanu medaloma go epa pimi-nuna ini agaana kabaina. Nere ora aba repara yapi yade pulu neme kabainalo lawade. Nakabaliri gore ni lagi. \p Gore mo aame lalo: Kabalua sa. \p \v 5 Boas lakesa apo Naomi-para Rut lapona su kabalidare apo Moap ona Rut page meape nena ore pirina. Goa pua go suri mo omesade aana ruru repara ina. \p \v 6 Mo aa nipumi lalo: Gore apo yaere na yapare naa naakinu raapu page pa naki meda raapu nina yaenu pa narumalua. Ni apo su na kabalua pare goa peaga abiare nena iya. \p \v 7 (Abare Israel ruruna oyae meda kabapenare go page oyae ropo ropo papenare gore goa pala pisimi. Aa medame nipuna age ada koyo rua meda kalala pisimi. Israel onaame agaa rogaa penare goa pala pisimi.) \p \v 8 Go rabu mode aame Boas gupa lakesa: Go suri nena kabaina. Goa loa nipuna age ada koya paawa Boas kasa. \p \v 9 Oropere Boas-me aa mudunu-para pa onaa medaloma-para goa sa: Nimi rayome adalepa Abare Naomi-para Elimelek-para Kilion-para Malon aalana oyae rayo sarude. Go yapare abiare go oyae raayome neme apo kabaloda. \v 10 Agaa meda wala lano. Rut page na ore pirinalo go mealoda. Rut-re mo Moap ona Malon-me mua pirina omesade. Rut mealua rabu Malon-na su ruginiri nipuna ruru-para ina. Gore go ome aana onamere nipuna bi pa oroyala niminaina. Abia nimi apo piare royome apo adalemeda. \p \v 11 Onaa rayome talo: E Goa rayo apo adoa makuatema-da. Aa mudunu-mi lalo: Go onare abia nena ada-para epena gore Adaa Aa-me nipu ma-epeaina. Goa pua Resel-para Lea lapo-rupa ma-epaina. Niaa Israel ruruna aaya lapo rupa pirina. Nere Eprata ruruna adaa aa pirua Betlem suna adaa bi ina. \v 12 Adaa Aa-me nipi nogo naaki adaapu gialia. Goa pua Peres ruru-para Juda-para Tama-na sinu rupa alimi. \p \v 13 Gore Boas-me Rut misa-pulu Adaa Aame nipu epea pisa. Rut naaki pada pirua naaki meda madisa. \v 14 Gore onanumi Naomi gupa lakesimi: Adaa Aa-na bi minasaamina. Abiare ne naaki meda apo giade. Go naakiri nena aaya naki yapulu nipumi ne mada surubalia. Nipumi go Israel ruruna adaa bi mada mealia. \v 15 Aaya neme raana omae-pulu neme page nipu raaname waru ome. Gore neme naaki seven (7) madu i lae pare go nena aaya ona raana ome-rupa mada raana na omola pae. Go abia madu sae naakimiri ne waru suruboa onagae pirali rabu epe-rupa surubalia. \p \v 16 Gore Naomi-mi naaki mua repara mea saba pirisa. \v 17 Go ada onanumi goa simi: Naomi-ri naaki saba pia simi. Mo naakina biri Obet lo bi ma-asimi. Oropere Jesina aaraa pirisa. Jesi-ri Devit-na Aara pirisa. \s1 Kin Devit-na ruru gupa \p \v 18 Gore Peres na ruru pua Devit mada lo kirutu: \b \li1 Peres-re Esron-na aaraa pirisa. \li1 \v 19 Esron-re Ram-na aaraa pirisa. \li1 Ram-re Aminadap-na aaraa pirisa. \li1 \v 20 Aminadap-re Nason-na aaraa pirisa. \li1 Nason-re Salmon-na aaraa pirisa. \li1 \v 21 Salmon-re Boas-na aaraa pirisa. \li1 Boas-re Obet-na aaraa pirisa. \li1 \v 22 Obet-re Jesina aaraa pirisa. \li1 Jesi-re Devit-na aaraa pirisa.