\id LUK - Kadiwéu NT -Brazil 1999 (DBL -2013) \h LUCAS \toc1 Notaɡ̶anaɡ̶axi Ane Idí Lucas \toc2 Lucas \toc3 Lc \mt1 NOTAǤANAǤAXI ANE IDÍ LUCAS \ip Lucas one dotowegi, Paulo lowooɡ̶otagi, codaa eliodi me lixigaɡ̶atibece niɡ̶ijo Paulo me diniwiajetibece midiwataɡ̶a eletidi iiɡ̶otedi me yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus. (Awiniteloco miditaɡ̶a Colossenses 4.14; 2 Timóteo 4.11, Atos 1.1). \ip Lucas aɡ̶ica aneetege noiigi judeu, codaa aɡ̶icoa me nadi Jesus. Pida beɡ̶elioditibece me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece Jesus ajaaɡ̶ajo eliodo Jesus me diniiɡ̶axitece latematiko codaa me liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. Naɡ̶adi liwakate didikotibige ica ɡ̶oneleegiwa anodita Teófilo, ɡ̶oneleegiwa romaano anida naɡ̶atetigi. \ip Lucas yalaɡ̶ata lanikegi Jesus neɡ̶epaaɡ̶icota moyeloadi, codaa naɡ̶a yewiɡ̶atace. Yatemati Jesus meliodi me niwikodetediniwace madewetedi, codaa wajekalodipi, inaa niɡ̶ina oko iwikodadipi, inaa nigaanigipawaanigi. Eledi yatemati Jesus me igotedibeci minitaɡ̶a oko abeyacaɡ̶aɡ̶a me yeloɡ̶oditediogi niɡ̶ina natigide Aneotedoɡ̶oji me yemaa me iwilegi laaleɡ̶enali codaa me iigi anee me newiɡ̶a. Lucas eledi yalaɡ̶ata Jesus me yatemati natematiko anida ane iciaceeketetege me ikee Aneotedoɡ̶oji me doletibige oko ananiatagigipi. \c 1 \s1 Ane leeɡ̶odi me dinidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi \r (Atos 1.1-2) \p \v 1 Iniotagodi Teófilo. Eliodi oko dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji moiditedini niɡ̶ijoa Jesus Cristo loenataka ɡ̶odiwigotigi. \v 2 Oidi niɡ̶ijoa baaniɡ̶ijo monatematitoɡ̶owa, niɡ̶idi anonadi niɡ̶ijo maleekoka dinojogoti libakedi, codaa joɡ̶oditece latematiko ane icoɡ̶otedigi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 3 Iɡ̶enaɡ̶a monatematitediwa niɡ̶ijoa odoejedi libaketedi, odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jakadi mele me jidikotibigaɡ̶aji, iniotagodi, ijoatawece niɡ̶ijoa baanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo, ewi me ilaɡ̶atedice. \v 4 Jidikotibigaɡ̶aji, iniotagodi, amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti minoatawece ewi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anabaatege. \s1 Ica aanjo dibodicaxinaɡ̶atece lanikegi João Batista \p \v 5 Niɡ̶ijo Herodes, malee ninionigi-eliodi niiɡ̶o judeutedi, onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Zacarias, one sacerdoti ane libakadi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Ida aneetege licoɡ̶egi niɡ̶ijo lapo sacerdotitedi ane liboonaɡ̶adi loiigiwepodi Abias. Aca lodawa liboonaɡ̶adi Isabel, loiigiwepodi inaaɡ̶ina sacerdotitedi. \v 6 Zacarias aniaa Isabel idioka limedi mowo ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa idokee mowo niɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji. Idioka limedi modeemitetibige ijoatawece ane lajoinaɡ̶aneɡ̶eco codaa me liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. \v 7 Pida aɡ̶ica lionigi, leeɡ̶odi Isabel gojoloɡ̶o, codaa joɡ̶opake. \p \v 8 Ica noko Zacarias oneo ica ane libakeditibece minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, leeɡ̶odi icota ica noko maɡ̶aɡ̶a diba. \v 9 Onowo niɡ̶ica ane lakatigi niɡ̶idiwa sacerdotitedi, oiwi niɡ̶ica anepaɡ̶a dinete me yalegi ica ane liditege lanigi liciagi ɡ̶onadokojegi, ane ligileɡ̶egitibece moyalegi. Odaa Zacarias jiɡ̶ijaa dinete me dakatiwece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. \v 10 Odaa eɡ̶idiaaɡ̶i Zacarias me yalegi niɡ̶ica aneletege lanigi, idiaaɡ̶idi ica noiigi ideiticoace we, oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \p \v 11 Odaa ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ja dinikee lodoe Zacarias, one dabiditi liwai ɡ̶obaaɡ̶adi aca nameeja anei moyalegi niɡ̶ica aneletege lanigi. \v 12 Niɡ̶ica Zacarias naɡ̶a nadi niɡ̶ijo aanjo, odaa nawela, eliodi me doi. \v 13 Odaa mee niɡ̶ijo aanjo, “Jinaɡ̶adoii Zacarias! Aneotedoɡ̶oji wajipatedaɡ̶awa niɡ̶ijo me ipokitalo, odaa natigide ɡ̶adodawa jiɡ̶icaa lionigi, odaa awii me liboonaɡ̶adi João. \v 14 Eliodi maniniitibeci leeɡ̶odi lanikegi, codaa eliodi oko aaɡ̶aɡ̶a ninitibigiwaji. \v 15 Igaataɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egi lodoe Aneotedoɡ̶oji. Awacipeta viinyo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a anigetiɡ̶ida ɡ̶odacipaɡ̶adi ane yoniciwadi. Nigenitini, odaa ja dakatiogi Liwigo Aneotedoɡ̶oji. \v 16 Odaa eo meliodi loiigi Israel odopitalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. \v 17 Niɡ̶ica liwigo codaa me loniciwaɡ̶a liciagi Elias liwigo ane icoɡ̶otibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Aniɡ̶icatibige daɡ̶a diba Ǥoniotagodi meote ane libakeditetema Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶idi nigaanigawaanigi yeloɡ̶oditedibece latematiko Aneotedoɡ̶oji, eotibige niɡ̶ina eniododipi me daɡ̶adiaa odinotigimadetege oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a oideleɡ̶e lionigipi, codaa eotibige niɡ̶ijo ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me nowookonaɡ̶a liciagi niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. Odaa jiɡ̶idaa libakedi, ilakideticoace niɡ̶idi noiigi modinoweditege lanokegi Ǥoniotagodi.” \p \v 18 Odaa Zacarias ja ige niɡ̶ijo aanjo, meeta, “Amiida ica ane jowooɡ̶oditece nigewi ida ɡ̶agegi? Igaataɡ̶a jeɡ̶eemoda oxiiɡ̶odi, codaa naɡ̶ajo yodawa jaɡ̶aɡ̶a opake.” \p \v 19 Niɡ̶ijo aanjo naɡ̶a igidi, meeta, “Ee Gabriel. Idioka limedi me idejotice miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me jibatema. Odaa idiiɡ̶e me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni codaa me jeloɡ̶oditaɡ̶awa niɡ̶ida nibodigi anele. \v 20 Odaa niɡ̶ina natigide jaɡ̶akaami aticilonaɡ̶a, codaa makaami ewaloɡ̶onaɡ̶a, aɡ̶akati motaɡ̶ani nigepaa icota noko menitini ɡ̶adionigi, leeɡ̶odi me daɡ̶a iwaɡ̶atiteda yotaɡ̶a, igaataɡ̶a niɡ̶inoa yotaɡ̶a ewi micotalo anigida noko.” \p \v 21 Niɡ̶ijo noiigi anonibeotege Zacarias joɡ̶oyopo me leegi midiaaɡ̶i catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. \v 22 Niɡ̶ijo naɡ̶a noditice, aɡ̶alee yakadi me dotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo noiigi joɡ̶oyowooɡ̶odi mica lakatigi catiwedi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a daɡ̶a yakadi me dotaɡ̶a, odaa ja yatitiogi libaaɡ̶atedi me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶idi noiigi. \p \v 23 Niɡ̶ijo naɡ̶a dinelio nokododi me diba digoida Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa Zacarias joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi. \v 24 Odaa aoniɡ̶ica daɡ̶a leegi Isabel jiɡ̶ipileɡ̶e. Odaa aona noditice liɡ̶eladi niɡ̶icoa ciinco nepenaitedi. Odaa meetigi le, \v 25 “Joaniɡ̶idaa igotediwa Ǥoniwa-aagodi. Niɡ̶inoa nokododi eletedomi me noɡ̶owa iboliɡ̶a lodoe eledi oko. Igaataɡ̶a idiboliɡ̶a niɡ̶ijo me-ee diɡ̶icata i-oonigi.” \s1 Ica aanjo dibodicaxinaɡ̶atece lanikegi Jesus \p \v 26 Niɡ̶ica naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nepenaitedi Isabel me ipileɡ̶e, Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e aanjo Gabriel migo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Nazaré, nipodigi Galiléia. \v 27 Iiɡ̶etedicogi manitaɡ̶a aca awicije ane liboonaɡ̶adi Maria. Maria aona niɡ̶ica me nadi ɡ̶oneleegiwa, onaleekoka doletibige me lodawa ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi José, anida aneetege licoɡ̶egi Davi. \v 28 Niɡ̶ijo aanjo niɡ̶icota Maria, nice, odaa meeta, “Iniotagodawaana, Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adinikegi. Aneotedoɡ̶oji yemaa meote ane daɡ̶axa meletaɡ̶adomi. Idioka limedi me ideite makaamitaɡ̶a.” \p \v 29 Maria eliodi me nawela leeɡ̶odi lotaɡ̶a niɡ̶ijo aanjo, codaa domaɡ̶a yowotece niɡ̶ica anodaa diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, pida ayowooɡ̶odi. \v 30 Odaa niɡ̶ijo aanjo meeta, “Jinaɡ̶adoii Maria! Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eliodi meletedaɡ̶adomi. \v 31 Digawini! Icota makaami ipileɡ̶e, odaa jaɡ̶anigajeetece nigaanigawaanigi, odaa awii me liboonaɡ̶adi Jesus. \v 32 Icota me ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi, odaa idokoyatigi me Lionigi Aneotedoɡ̶oji, Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e inoatawece. Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji eote me inionigi-eliodi, digo anee licoɡ̶egi Davi. \v 33 Codaa idioka limedi me inionigi-eliodi ane iiɡ̶e anida aneetege licoɡ̶egi Jacó, odaa niɡ̶ica ninioxigi aɡ̶ica liniogo.” \p \v 34 Odaa Maria jeɡ̶eeta niɡ̶ijo aanjo, “Igamodaaɡ̶ee ica me yakadi? Aniɡ̶icoda daɡ̶a idina-aaditege aaginaɡ̶a.” \v 35 Odaa niɡ̶ijo aanjo ja niniɡ̶odi, meeta, “Liwigo Aneotedoɡ̶oji enagi makaamita, odaa Aneotedoɡ̶oji ditibigimedeoodi ikeetedaɡ̶awa nimaweneɡ̶egi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶adionigi anenitini, enitini miniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me nebi, odaa liboonaɡ̶adi ‘Lionigi Aneotedoɡ̶oji’. \v 36 Digowoo! Moditibece ɡ̶aditaagi Isabel me daɡ̶a yakadi mica lionigi, pida natigide jiɡ̶idiwa ciinco nepenaitedi me ipileɡ̶e, digo anee noɡ̶opake. \v 37 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica idi ane daɡ̶a yakaditeda meote.” \v 38 Odaa Maria mee, “Niɡ̶ida meeyo, eeyo liota Iniwa-aagodi Aneotedoɡ̶oji. Anikanitici niɡ̶ica aneeteta Iniwa-aagodi.” Odaa joɡ̶opi niɡ̶ijo aanjo. \s1 Maria dalita Isabel \p \v 39 Naɡ̶a ixomaɡ̶atedice icoa nokododi, Maria ja dinoe, odaa ja yediiɡ̶aticogi nigotaɡ̶a nipodigi Judéia, midiwa icoa wetiadi. \v 40 Naɡ̶a dakatiwece liɡ̶eladi Zacarias, odaa ja yecoaditece Isabel. \v 41 Isabel naɡ̶a wajipata Maria me nice, odaa niɡ̶ijo nigaanigawaanigi catiwedi le ja ditineɡ̶e. Odaa Isabel ja dakatiogi Aneotedoɡ̶oji Liwigo. \v 42 Odaa ja dinigetaɡ̶atee me dotaɡ̶a, mee, “Aneotedoɡ̶oji eliodi meote aneletaɡ̶adomi, caticedi niɡ̶ina ɡ̶oniwaalowepodi, codaa jeɡ̶eote aneletema niɡ̶idi niga-aanigawaanigi catiwedi ɡ̶ade-ee. \v 43 Odaa Aneotedoɡ̶oji eliodi me idiwe-eeniɡ̶ide, le-eeɡ̶odi managi adaliitiwa, ano-oota ma-aami eliodo Iniwa-aagodi. \v 44 Niɡ̶ijo naɡ̶a jajipa-aataɡ̶awa madiceni, niga-aanigawaanigi ninitibece, odaa ja ditineɡ̶e catiwedi ye-ee. \v 45 Ǥoniwa-aagodi Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adibinieni le-eeɡ̶odi mi-iiwaɡ̶ati mo-oota niɡ̶ijo ane ligegitedaɡ̶awa.” \s1 Maria doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji \p \v 46 Odaa jeɡ̶ee Maria, \q1 “Jigaanaɡ̶atibigimece Ǥoniwa-aagodi Aneotedoɡ̶oji, \q1 mele yaaleɡ̶ena. \q1 \v 47 Odaa eliodi me idinitibeci le-eeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me idewikatidi. \q1 \v 48 Igaataɡ̶a yemaa meotedomi anele, \q1 eeyo liota ane diɡ̶ica me dinabaketibece, \q1 eeyo iwikodaɡ̶alo. \q1 Niɡ̶ina natigide, \q1 nigepaa ganigicatibige, \q1 niɡ̶ina oko odi Aneotedoɡ̶oji meliodi me idibinie. \q1 \v 49 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji aneliodi nimaweneɡ̶egi, \q1 eotedomi niɡ̶ica ane jopooɡ̶a. \q1 Aɡ̶ica ane beyagi miniwataɡ̶a. \q1 \v 50 Iwikode inatawece niɡ̶ina anode-eemitetibige, \q1 niɡ̶ina baaniɡ̶ina me newiɡ̶a, \q1 codaa niɡ̶ina ane-eediɡ̶ica menitiniwace. \b \q1 \v 51 Aneotedoɡ̶oji ja ikee meliodi loniciwaɡ̶a niɡ̶ina meote niɡ̶inoa ane loweenataka. \q1 Iɡ̶e-eeke niɡ̶inoa anaɡ̶axakenaɡ̶aɡ̶a, \q1 codaa me noɡ̶owa lowooko. \q1 \v 52 Niɡ̶ina ane ni-iiɡ̶enatakanaɡ̶a, \q1 Aneotedoɡ̶oji noɡ̶owa nimaweneɡ̶eco, \q1 codaa eote naɡ̶atetigi niɡ̶ina anodi me diɡ̶ica naɡ̶atetigi. \q1 \v 53 Yajigo niɡ̶inoa anele, \q1 nediatediniwace niɡ̶ina ane nigiciletibigiwaji, \q1 codaa i-iiɡ̶e moitibece niɡ̶inoa liicotedi me diɡ̶ica anoyadeegi. \q1 \v 54 Idioka lime-eedi meote mo-oota niɡ̶inoa ane lotaɡ̶a anigotediogi jotigide ɡ̶odaamipi, \q1 codaa midioka lime-eedi me yaxawa ɡ̶odoiigi Israel, \q1 ane liotagipi. \q1 \v 55 Igaataɡ̶a ligegite jotigide ɡ̶onelokodi Abraão, \q1 codaa niɡ̶ina anida aneetege licoɡ̶egi midioka lime-eedi me iwikodetediogi.” \q1 (Odaa ja liniogo me dotaɡ̶a Maria). \p \v 56 Maria ejinaɡ̶a eote iniwatadiɡ̶ini epenaitedi midiaaɡ̶i mani Isabel, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi. \s1 Lanikegi João Batista \p \v 57 Niɡ̶icota ica noko me dinigaje Isabel, odaa ja dinigajetece nigaanigawaanigi. \v 58 Ica lipecaɡ̶awepodi codaa me litacepodi odibodicetibige, odaa modi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji eliodi me iwikode Isabel. Odaa ja linikaɡ̶awepodi. \p \v 59 Niɡ̶ijo neɡ̶eote oito nokododi menitini nigaanigawaanigi, odaa jiɡ̶igotibeci oyakagidi lolaadogo, ane lakatigi judeutedi (moikee me loiigi Aneotedoɡ̶oji). Odaa ja domoɡ̶owo me liboonaɡ̶atewa eliodi, Zacarias. \v 60 Pida naɡ̶ajo eliodo mee, “Oɡ̶oa, biɡ̶ida liboonaɡ̶adi João.” \p \v 61 Odaa modi, “Pida aɡ̶ica ɡ̶aditaagi ane liboonaɡ̶adi João!” \v 62 Odaa odatikatalo libaaɡ̶atedi moige eliodi ica ane yemaa me liboonaɡ̶adi nigaanigawaanigi. \p \v 63 Odaa Zacarias ja dipokotibige taaboawaanigi me iditeloco, “Jemaa me liboonaɡ̶adi João.” Iditawece niɡ̶ijo oko oyopo. \v 64 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja yakaditace me dotaɡ̶a, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji. \v 65 Niɡ̶ijo lipecaɡ̶awepodi eliodi moyopo niɡ̶ida niciagi, odaa niɡ̶ica nibodigi aneetece niɡ̶ida niciagi jiɡ̶ilaagiteloco idiwatawece nipodaɡ̶a Judéia, ane inoa wetiadi. \v 66 Odaa inatawece oko anowajipata oyowo niɡ̶ida natematigo, odaa dinigetiwage, modi, “Igamigodaaɡ̶ee ica nigaanigawaanigi? Igaataɡ̶a loniciwaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ewi me idei miditaɡ̶a.” \s1 Zacarias yatemati anodaaɡ̶ee niɡ̶ica nigaanigawaanigi \p \v 67 Zacarias, eliodi niɡ̶ijo nigaanigawaanigi one dakatiogi Liwigo Aneotedoɡ̶oji, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi me yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, mee, \q1 \v 68 “Joɡ̶eeɡ̶atalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, \q1 Noenoɡ̶odi loiigi Israel. \q1 Igaataɡ̶a enagi midi loiigi me yatamaɡ̶ateetetege libeyaceɡ̶eco. \q1 \v 69 Niwakateetedoɡ̶owa Ǥonewikatitoɡ̶odi anida nimaweneɡ̶egi, \q1 anida aneetege licoɡ̶egi Davi, \q1 ane liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji. \q1 \v 70 Jotigide Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a ligegi me niwakatee niɡ̶ica Ǥonewikatitoɡ̶odi. \q1 Niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, \q1 niɡ̶ijo aniniokiniwateda modibatema, \q1 oyeloɡ̶odi ane ligegi Aneotedoɡ̶oji. \q1 \v 71 Odaa ligegi me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege ɡ̶odaxakawepodi, \q1 codaa me loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo ane deɡ̶etiɡ̶odemaa. \q1 \v 72 Codaa ligegi me iwikode ɡ̶odaamipi, \q1 codaa nalaɡ̶atigilo niɡ̶ijo ane dinilakidetetege, \q1 leeɡ̶odi aixomaɡ̶atice ane ligegi. \q1 \v 73-74 Akaa ligegiteta ɡ̶onelokodi Abraão me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege loniciwaɡ̶a ɡ̶odaxakawepodi, \q1 eote me jakataɡ̶a me jibaaɡ̶atema me diɡ̶ica ane idoiiɡ̶ata. \q1 \v 75 Odaa jakataɡ̶a miniokiniwateda me jibaaɡ̶atema, \q1 codaa me jakataɡ̶a me jaoɡ̶o inokina ane iɡ̶enaɡ̶a inoatawece nokododi. \b \q1 \v 76 Akaami, ionigi, \q1 etiɡ̶adadalitigi makaami niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji anidioka limedi me diiɡ̶enataka. \q1 Odaa eloɡ̶oti latematiko Aneotedoɡ̶oji aniɡ̶icatibige daɡ̶a diba Ǥoniotagodi, \q1 anenyaɡ̶ati laaleɡ̶enali niɡ̶idi noiigi modinoweditege lanokegi. \q1 \v 77 Awii loiigi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee me yewikatidi, \q1 niɡ̶ina me napitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco. \q1 \v 78 Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eliodi me ɡ̶odiwikode. \q1 Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane niwakatee me ɡ̶odewikatidi \q1 liciagi niɡ̶ina maleekoka daxoditibige aligeɡ̶e. \q1 \v 79 Niɡ̶ina nigeno, \q1 yajigotediogi lokokena niɡ̶ina ane ideiticoace nexocaɡ̶a anodipegitege némaɡ̶a, \q1 ɡ̶odadeegitedinece naigi aneo mele ɡ̶odaaleɡ̶enali.” \q1 (Odaa ja liniogo me dotaɡ̶a Zacarias). \p \v 80 Odaa niɡ̶ijo nigaanigawaanigi naɡ̶a ili, odaa jaɡ̶aɡ̶a ili liwaxinigi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i midiwataɡ̶a nipodaɡ̶a ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi neɡ̶epaaɡ̶icota noko migo yeloɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a midi loiigi Israel. \c 2 \s1 Lanikegi Jesus \r (Mateus 1.18-25) \p \v 1 Niɡ̶ijo César Augusto minionigi-eliodi ane iiɡ̶e idiwatawece niiɡ̶otedi romaanotedi, ja diiɡ̶enatakata niɡ̶ijoa nokododi me dinilaɡ̶adi oko, diniditedini liboonaɡ̶atedi iditawece noiigi. Codaa one odoejegi noko me dinilaɡ̶aditibigiwaji. \v 2 Niɡ̶ijo noɡ̶onilaɡ̶adi oko ica ane iiɡ̶e niiɡ̶o Síria boɡ̶one ica Cirênio. \v 3 Odaa leeditibige miditawece oko igotibeci minoataɡ̶a niɡ̶inoa anepaa nigotadi ane lanikadi, me dinilaɡ̶aditibigiwaji. \p \v 4 José ida aneetege licoɡ̶egi Davi niɡ̶ica jotigide inionigi-eliodi ane lanikadi nigotaɡ̶a Belém, nipodigi Judéia. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me noditicogi nigotaɡ̶a Nazaré, nipodigi Galiléia, odaa jiɡ̶igo Belém me dinilaɡ̶adi. \v 5 Odaa yadeegi Maria, analeedaɡ̶a lodawa, pida jiɡ̶ipileɡ̶e. \v 6 Niɡ̶ijo midiaaɡ̶i Belém, jiɡ̶icota noko me dinigaje. \v 7 Odaa ja dinigajetece odoejegi lionigi. Odaa jona ilipaditece lipegeteɡ̶e, yexaɡ̶atinigi nicooxo eijedi, leeɡ̶odi aɡ̶aleeɡ̶ica oyakadi limedi manitaɡ̶a ɡ̶odiotaɡ̶axi. \s1 Nowienoɡ̶ododi waxacocoli onadi aanjotedi \p \v 8 Midiwataɡ̶a icoa nipodaɡ̶a onidiwa icoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli, oyeloɡ̶oteetigi moyowie icoa lapoli waxacocoli. \v 9 Odaa ica niaanjo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ja dinikeetiogi, odaa latalaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ja naloteloco niɡ̶ica aneiticoace. Odaa eliodi me doitibigiwaji. \v 10 Pida niɡ̶ijo aanjo meetiogi, “Jinaɡ̶a domaɡ̶adoiitiwaji! Igaataɡ̶a inadeegitaɡ̶awatiwaji nibodigi anele, aneo minatawece oko ninitibigiwaji. \v 11 Digawini! Niɡ̶ina noko digoida Belém, nigotaɡ̶a Davi, enitini ane ɡ̶adewikatititiwaji, Niɡ̶ijoa anakaa jibodicaɡ̶atege, Cristo, ane Ǥoniotagodi. \v 12 Odaa owooɡ̶otitiwaji mewi. Akapetege nigaanigawaanigi, oilipaditece lipegeteɡ̶e, oyeliiɡ̶etinigi nicooxo eijedi.” \p \v 13 Aniaaɡ̶ani naɡ̶aca lakata jaɡ̶aɡ̶a dinikee mijotaɡ̶a niɡ̶ijo aanjo, ica nelegi lapo eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi. Oigaa enaco, odigaanaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji, modi, \q1 \v 14 “Digoina ditibigimedi jigaanaɡ̶anaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji. \q1 Eote mele laaleɡ̶enali oko digoina iiɡ̶o, \q1 leeɡ̶odi yemaa meote aneletema niɡ̶idi oko.” \p \v 15 Niɡ̶ijoa aanjotedi noɡ̶opitacibigimece ditibigimedi, odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli modi, “Iniɡ̶a Belém, iniɡ̶a jiwinaɡ̶a niɡ̶ica nigaanigawaanigi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneote ɡ̶obodigi neɡ̶enitini.” \p \v 16 Odaa jiɡ̶igotibeci yediiɡ̶atibigiwaji, odaa joɡ̶otota Maria, José, odaa joɡ̶onadi nigaanigawaanigi, anoyeliiɡ̶etinigi nicooxo eijedi. \fig |src="CN01625b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 2.16" \fig* \v 17 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi, odaa joɡ̶oyatemati niɡ̶ijo ane lotaɡ̶a aanjotedi moditece niɡ̶idi nigaanigawaanigi. \v 18 Ijotawece niɡ̶ijo anowajipatiogi niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli eliodi moyopo. \v 19 Pida Maria biɡ̶idioka limedi me nalaɡ̶atibige baanaɡ̶a ixomaɡ̶ateetice, codaa eliodi me yowo lotaɡ̶a niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli. \v 20 Odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli joɡ̶opitibeci. Nigaanaɡ̶anaɡ̶atece ligi, odigaanaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji, odiniotagodetalo leeɡ̶odi ijoatawece anowajipatalo, codaa anonadi. Ijoatawece ane eetece niɡ̶ijo aanjo onadi, codaa mowajipatalo moyalaɡ̶atalo. \s1 Jesus oibootalo Aneotedoɡ̶oji minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji \p \v 21 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo oito nokododi menitini, joɡ̶oyakagidi lolaadi nigaanigawaanigi ane ligileɡ̶egi judeutedi. Odaa joɡ̶owo me liboonaɡ̶adi Jesus, igaataɡ̶a jiɡ̶idaa liboonaɡ̶adi aneeta niɡ̶ijo aanjo maleediɡ̶icatibige diɡ̶ipileɡ̶e Maria. \p \v 22 Niɡ̶ijo naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo icoa nokododi ane diiɡ̶enatakata lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés me diniwilegitibigiwaji lodoe Aneotedoɡ̶oji, José ajaa Maria joɡ̶oyadeegi nigaanigawaanigi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém moibootalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. \v 23 Igaataɡ̶a diniditeloco liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji ane iditedini Moisés, anee, “Inatawece nionigi liidaɡ̶a leeditibige moiomaɡ̶aditema Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, odaa iniokiniwateda me nebi.” \v 24 Odaa José ajaa Maria igotibeci maɡ̶aɡ̶a oibootema Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneledi liiɡ̶enatakaneɡ̶egi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, iniwataale yotipitedi, oɡ̶oa domige iniwataale yotipitedawaanaɡ̶a liboonaɡ̶a. \p \v 25 Manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém ini ica ɡ̶oneleegiwa niɡ̶eladimigi ane liboonaɡ̶adi Simeão. One ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa midioka limedi meyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, codaa me nibeotibigege me niwakatee Aneotedoɡ̶oji ane yewikatidi loiigi Israel. Liwigo Aneotedoɡ̶oji idei mijotaɡ̶a. \v 26 Codaa iniaaɡ̶ini Liwigo Aneotedoɡ̶oji ikeeta me daɡ̶a yeleo nigepaa nadi icoa Cristo, liwaaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi. \v 27 Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo migo Simeão minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Ijaaɡ̶ijo noko moyadeegi eliododipi Jesus minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, mowote aneeta najoinaɡ̶aneɡ̶eco mowo. \v 28 Odaa Simeão ja dibata niɡ̶ijo nigaanigawaanigi. Naɡ̶a noɡ̶ele, odaa ja doɡ̶etedibigimece Aneotedoɡ̶oji, meetalo, \q1 \v 29 “Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji, \q1 niɡ̶ina natigide, \q1 ane eemoda ɡ̶adiiɡ̶exegi ja yakadi mikani me inipetini. \q1 Ideleo mele yaaleɡ̶ena, \q1 igaataɡ̶a jiɡ̶icota niɡ̶ijo ane ɡ̶agegitiwa. \q1 \v 30 Igaataɡ̶a niɡ̶ida me ee ja jinadi niɡ̶idi ananiiɡ̶eni ane ɡ̶odewikatidi. \q1 \v 31 Inatawece noiigi icota monadi niɡ̶idi ananiiɡ̶eni Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji. \q1 \v 32 Niɡ̶idi maniiɡ̶eni liciagi lokokena miditaɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi me ikeetiogi anewi. \q1 Odaa joɡ̶oiweniɡ̶ide ɡ̶adoiigi Israel idiaaɡ̶idi leeɡ̶odi.” \p \v 33 José ajaa Maria eliodi moyopo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Simeão me yalaɡ̶ata niɡ̶idi nigaanigawaanigi. \v 34 Simeão dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ibinietediogi, odaa jeɡ̶eeta Maria, eliodo Jesus, “Aneotedoɡ̶oji niwakatee niɡ̶idi nigaanigawaanigi meliodi okotigi ɡ̶odoiigi Israel oyototedice Aneotedoɡ̶oji, pida eliodi eledi ɡ̶odoiigi odopitalo. Aneotedoɡ̶oji niwakatee me ikee niɡ̶ica anodaaɡ̶eeteda. Codaa eliodi oko odotaɡ̶atibige niɡ̶idi nigaanigawaanigi. \v 35 Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶inoa lowooko niɡ̶ina noiigi ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda ja dineloɡ̶otee. Icota me eemiteetece mileeni ɡ̶adaaleɡ̶ena leeɡ̶odi ɡ̶agecaɡ̶aloɡ̶o, micataɡ̶a niɡ̶ina me leegitinece ɡ̶otaciledi me ɡ̶odapeegi nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a.” \p \v 36 Onani aca iwaalo opake, ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Liboonaɡ̶adi Ana, liona ica Fanuel, anida aneetege licoɡ̶egi Asa. Niɡ̶ijo me wado, naɡ̶a ixomaɡ̶atedice seete nicaaɡ̶ape, lodawa ja yeleo. Odaa ja wajekalo. \v 37 Natigide joniɡ̶idiwa 84 nicaaɡ̶ape. Aoniɡ̶ica daɡ̶a noditicogi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Noko, codaa menoale, one doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Aɡ̶aniodi niɡ̶ina me idei lodoe Aneotedoɡ̶oji me yotaɡ̶aneɡ̶e. \v 38 Acaaɡ̶aca naɡ̶aca lakatatibece micota me diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yalaɡ̶ata nigaanigawaanigi yatematitiogi ijotawece niɡ̶ijo anonibeotege Aneotedoɡ̶oji me yatamaɡ̶atee noiigitigi Jerusalém me yatamaɡ̶ateetetege laxakawepodi. \p \v 39 Odaa José ajaa Maria noɡ̶oigodi mowotema niɡ̶ijo nigaanigawaanigi icoatawece niɡ̶icoa ane liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi mani nigotaɡ̶a Nazaré, nipodigi Galiléia. \v 40 Odaa niɡ̶ijo nigaanigawaanigi ja ili, ja yoniciwadi. Codaa jiɡ̶inoa lixaketedi, Aneotedoɡ̶oji eliodi meote aneletema. \s1 Jesus nenyaɡ̶atedini minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi \p \v 41 Inoatawece nicaaɡ̶ape eliododipi Jesus igotibeci Jerusalém odiita niɡ̶ica nalokegi anodita “Páscoa”. \v 42 Niɡ̶ijo Jesus neɡ̶eote dooze nicaaɡ̶ape, jiɡ̶igotacibece nalooɡ̶o ane lakatigitibece. \v 43 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo nalokegi noɡ̶one dinelio, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi. Odaa niɡ̶ijoa nigaanigawaanigi, Jesus, ja nenyaɡ̶atedini mani nigotaɡ̶a Jerusalém. Pida eliododipi aɡ̶oyowooɡ̶odi me nenyaɡ̶atedini. \v 44 Odiletibige diɡ̶inoa liwigotigi niɡ̶ijo lapo ane dopitibeci, odaa ja wiajeeɡ̶a ijotawece noko. Igaanaɡ̶a domoɡ̶odoletibige Jesus mijotaɡ̶a niɡ̶ijo litacepodi codaa mijoataɡ̶a niɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedipi, pida aɡ̶icoa moyakadi. \v 45 Odaa niɡ̶ijo naɡ̶a diɡ̶icoateda moyakadi, niɡ̶ijo eliododipi joɡ̶opitacicogi Jerusalém modoletibige. \p \v 46 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedice itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa joɡ̶oyakadi Jesus minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Nicotedini liwigotigi icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi judeutedi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece icoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ane iditedini. Jesus wajipatediogi codaa nigetediniwace. \fig |src="CN01647B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 2.46" \fig* \v 47 Ijotawece niɡ̶ijo anowajipatalo eliodi moyopo leeɡ̶odi minoa lixaketedi, codaa me lotaɡ̶a niɡ̶ina me igiditediogi. \v 48 Niɡ̶ijo eliododipi noɡ̶onadi, aaɡ̶aɡ̶a oyopo. Odaa naɡ̶ajo eliodo meetalo, “I-oonigi, igaamee ina mideɡ̶emiitoɡ̶owa? Alopoo! Ǥadiodi, eeyomoda, eliodi me joɡ̶owikomataaɡ̶atibigaɡ̶aji.” \p \v 49 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, meetediogi, “Igaamee ina moleetibigijitiwaji? Aɡ̶owooɡ̶oti me leeditibige minaaɡ̶ejo liɡ̶eladi Eiodi?” \v 50 Pida aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica aneyatedigi ligegi. \p \v 51 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja lixigaɡ̶awepodi eliododipi, opiticogi Nazaré, idioka limedi meyiwaɡ̶adi eliododipi. Odaa naɡ̶ajo eliodo idioka limedi me nalaɡ̶atibige ijoatawece ane ixomaɡ̶ateetedijo. \v 52 Odaa Jesus ja ili, codaa minoa lixaketedi. Codaa idioka limedi Aneotedoɡ̶oji me iweniɡ̶ide codaa niɡ̶ina oko moiweniɡ̶ide. \c 3 \s1 Lotaɡ̶a João Batista \r (Mateus 3.1-12; Marcos 1.1-18; João 1.19-28) \p \v 1 Neɡ̶eote ciinze nicaaɡ̶ape Tibério ja ninionigi-eliodi romaanotedi codaa iiɡ̶e inoatawece iiɡ̶otedi. Niɡ̶ijo romaano ane iiɡ̶e nipodigi Judéia baɡ̶a Pôncio Pilatos. Ninionigi-eliodi nipodigi Galiléia baɡ̶a Herodes, nioxoa ica Filipe ninionigi-eliodi nipodigi Ituréia codaa me Traconites. Nipodigi Abilene, baɡ̶a ninionigi-eliodi Lisânias. \v 2 Lacilo-sacerdotitedi baɡ̶a Anás ijaa Caifás. Niɡ̶ijoa nokododi Aneotedoɡ̶oji ja yotaɡ̶aneɡ̶e João, lionigi Zacarias. João idiaaɡ̶i miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. \v 3 João diɡ̶etita iditawece nipodigi akiidi Jordão, odaa yatematitibece me leeditibige inatawece oko modinilaatece libeyaceɡ̶eco, codaa me leeditibige me dinilegetibigiwaji, odaa Aneotedoɡ̶oji ja iwilegitetema inoatawece libeyaceɡ̶eco. \v 4 Niɡ̶ida libakedi João, akaa eetece Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide. Isaías iditeloco lotaɡ̶anaɡ̶axi, mee, \q1 “Ida ica ane igedi me dotaɡ̶a miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. \q1 Mee me dotaɡ̶a, \q1 ‘Oenitece naigi Ǥoniotagodi menagi, \q1 awii naicoli ane dixoketema! \q1 \v 5 Inoatawece ane elagigi icota me dinoxoco, \q1 codaa inoatawece wetiadi ane leegitibigimece oyakagidi. \q1 Naicoli ane dinamage icota me dixoke, \q1 codaa naicoli aninoa nalaɡ̶atedi icota mabotiwage. \q1 \v 6 Odaa inatawece oko onadi Aneotedoɡ̶oji anodaaɡ̶ee me yewikatidi oko.’” \m (Joaniɡ̶idaa Isaías iboɡ̶oditege niɡ̶ijo me ilakidetice naigi Ǥoniotagodi, João ane ilakideticoace laaleɡ̶enali oko mowajipatalo lotaɡ̶a Jesus.) \p \v 7 Eliodi oko domoɡ̶odiita João me dinilegetibigiwaji. Pida João meetiogi, “Akaamitiwaji lionaɡ̶a laketedi. Amiijo aneo ɡ̶abodigitiwaji ina noɡ̶oleetigi me ɡ̶adiwokonitiwaji lélaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco? \v 8 Iigitiwaji ɡ̶adakataɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a ikeeni naɡ̶adinilaanitibece, macataɡ̶a naɡ̶ana niale ela me ikee anada naɡ̶ada niale. Jinaɡ̶a domeɡ̶enitiwaji me ɡ̶anelokodi Abraão, (Igaataɡ̶a niɡ̶ina anida aneetege licoɡ̶egi Abraão leeditibige me dinilaatibece), igaataɡ̶a ejitaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji yakadi me ibake niɡ̶idiwa wetiadi meote mida aneetege licoɡ̶egi Abraão. \v 9 Codaa micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa baanaɡ̶a igo me yakagidi niale neɡ̶epaa litodi. Inoatawece nialeli ane deɡ̶eleteda ela oyakagidi, odaaɡ̶oyalegi.” (Joaniɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji ja igo me iloikatidi oko aneo ane beyagi). \p \v 10 Pida niɡ̶idi noiigi idioka limedi monigetice João, modita, “Amiida ica ane leeditibige me jaoɡ̶a? (Odaa aɡ̶alee ɡ̶odiloikatidi Aneotedoɡ̶oji.)” \v 11 Odaa ja niniɡ̶odi, meetiogi, “Niɡ̶ini anidiwa itiwataale noecaɡ̶axiidi, leeditibige me yajigota onaditeci niɡ̶ijo ane daɡ̶aca noecaɡ̶axi. Codaa niɡ̶ini anidi ane yeligo, leeditibige me yedia niɡ̶ina ane diɡ̶ica ane yeligo.” \p \v 12 Niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, eledi icotiobece me domaɡ̶aɡ̶a dinilegetibigiwaji, odaa joɡ̶oige João, modita, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, oko amiida ane leeditibige maɡ̶aɡ̶a jaoɡ̶a?” \v 13 Odaa jeɡ̶eetiogi, “Jinaɡ̶alee abanoonaɡ̶anitiwaji caticedi ane iiɡ̶etaɡ̶awa najoinaɡ̶aneɡ̶eco mabanoonaɡ̶ani.” \p \v 14 Codaa iodaɡ̶awadi eletidi oige, modita, “Epoɡ̶oko, amiida ane leeditibige me jaoɡ̶a?” Odaa ja niniɡ̶odi, meetiogi, “Jinaɡ̶atikani ɡ̶adoniciwaɡ̶a mabanoonaɡ̶anitece dinyeelo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a awitaka oditaɡ̶a jaɡ̶abanoonaɡ̶ani. Pida adinanenitibece leeɡ̶odi niɡ̶idoda ɡ̶anigaanyeɡ̶egi.” \p \v 15 Niɡ̶ijo noiigi eliodi mowalita João deɡ̶eo anigetiɡ̶ida loenatagi anodoxicetema. Meetibige le niɡ̶idi noiigi ijoa nige niɡ̶idaaɡ̶ida João Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi. \v 16 Pida João meetiogi iditawece, “Ǥadilegenita ninyoɡ̶odi. Pida enagi anida loniciwaɡ̶a caticedi ee. Ajakadi me jaxawatece, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a me jowilece liwelatedi, leeɡ̶odi eliodi me ɡ̶oneɡ̶egi, aiciagi. Idi ane yajigotediogi Liwigo Aneotedoɡ̶oji, idiaaɡ̶eledi niɡ̶ina akaamitiwaji baɡ̶a iloikatidi, micataɡ̶a daɡ̶a yalegi noledi. \v 17 Aneotedoɡ̶oji ja igo me iomaɡ̶adi oko, micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa baaniɡ̶ida najo libaaɡ̶adi naɡ̶a igo me ibinie lawodigijedi, odaa iomaɡ̶aditege leyeema, lapadi. Iladie leyeema minitaɡ̶a diimigi ane iladiete nijaacotedi. Pida napadi baɡ̶a yalegi mini noledi ane daɡ̶a ipe.” \p \v 18 Odaa João ibodicaxitiogi niɡ̶idi noiigi mowidi eletidi lotaɡ̶a me yaxawatiogi, niɡ̶ina me yatemati nibodicetedi anele. \p \v 19 Pida João ja dotaɡ̶atibige Herodes inionigi-eliodi, leeɡ̶odi Herodes dibanoonaɡ̶atece aca Herodias lodawa nioxoa, codaa leeɡ̶odi Herodes mowidi eletidi libeyaceɡ̶eco. \v 20 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Herodes naɡ̶a diiɡ̶enatakata moixotiwece João niwiloɡ̶onaɡ̶axi, pida joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi neɡ̶eote daɡ̶axatace mowidi niɡ̶icoa loenataka ane beyagi. \s1 Jesus dinilege \r (Mateus 3.13-17; Marcos 1.9-11) \p \v 21 Niɡ̶ica naɡ̶a nigomaɡ̶a ijotawece niɡ̶ica noiigi me dinilegetibigiwaji, odaa Jesus jaɡ̶aɡ̶a dinilege. Niɡ̶ijo naɡ̶a yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ica ditibigimedi domoke. \v 22 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikatelogo Jesus dinanatigi yotibi. Odaa joɡ̶owajipata ica ane dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, anee, “Akaami Ionigi aneliodi me ɡ̶ademaani, codaa eliodi me idinitibeci akaami leeɡ̶odi.” \s1 Ica ane licoɡ̶egi Jesus \r (Mateus 1.1-17) \p \v 23 Niɡ̶ijo niɡ̶idaa dinanatedigi Jesus me diba, ijoa 30 nicaaɡ̶ape. Odaa eliodi oko odiletibige daɡ̶a lionigi José. Pida Jesus ida aneetetege licoɡ̶egi Eli. \q1 \v 24 Eli eliodi ica Matate, \q1 Matate eliodi ica Levi, \q1 Levi eliodi ica Malqui, \q1 Malqui eliodi ica Janai, \q1 Janai eliodi ica José, \q1 \v 25 José eliodi ica Matatias, \q1 Matatias eliodi ica Amós, \q1 Amós eliodi ica Naum, \q1 Naum eliodi ica Esli, \q1 Esli eliodi ica Nagai, \q1 \v 26 Nagai eliodi ica Maate, \q1 Maate eliodi ica Matatias, \q1 Matatias eliodi ica Semei, \q1 Semei eliodi ica José, \q1 José eliodi ica Joda, \q1 \v 27 Joda eliodi ica Joanã, \q1 Joanã eliodi ica Resa, \q1 Resa eliodi ica Zorobabel, \q1 Zorobabel eliodi ica Salatiel, \q1 Salatiel eliodi ica Neri, \q1 \v 28 Neri eliodi ica Melqui, \q1 Melqui eliodi ica Adi, \q1 Adi eliodi ica Cosã, \q1 Cosã eliodi ica Elmadão, \q1 Elmadão eliodi ica Er, \q1 \v 29 Er eliodi ica Josué, \q1 Josué eliodi ica Eliézer, \q1 Eliézer eliodi ica Jorim, \q1 Jorim eliodi ica Matate, \q1 Matate eliodi ica Levi, \q1 \v 30 Levi eliodi ica Simeão, \q1 Simeão eliodi ica Judá, \q1 Judá eliodi ica José, \q1 José eliodi ica Jonã, \q1 Jonã eliodi ica Eliaquim, \q1 \v 31 Eliaquim eliodi ica Meleá, \q1 Meleá eliodi ica Mena, \q1 Mena eliodi ica Matata, \q1 Matata eliodi ica Natã, \q1 Natã eliodi ica Davi, \q1 \v 32 Davi eliodi ica Jessé, \q1 Jessé eliodi ica Obede, \q1 Obede eliodi ica Boaz, \q1 Boaz eliodi ica Sala, \q1 Sala eliodi ica Nassom, \q1 \v 33 Nassom eliodi ica Aminadabe, \q1 Aminadabe eliodi ica Admim, \q1 Admim eliodi ica Arni, \q1 Arni eliodi ica Esrom, \q1 Esrom eliodi ica Peres, \q1 Peres eliodi ica Judá, \q1 \v 34 Judá eliodi ica Jacó, \q1 Jacó eliodi ica Isaque, \q1 Isaque eliodi ica Abraão, \q1 Abraão eliodi ica Tera, \q1 Tera eliodi ica Nacor, \q1 \v 35 Nacor eliodi ica Seruque, \q1 Seruque eliodi ica Ragaú, \q1 Ragaú eliodi ica Faleque, \q1 Faleque eliodi ica Éber, \q1 Éber eliodi ica Sala, \q1 \v 36 Sala eliodi ica Cainã, \q1 Cainã eliodi ica Arfaxade, \q1 Arfaxade eliodi ica Sem, \q1 Sem eliodi ica Noé, \q1 Noé eliodi ica Lameque, \q1 \v 37 Lameque eliodi ica Metusalém, \q1 Metusalém eliodi ica Enoque, \q1 Enoque eliodi ica Jarete, \q1 Jarete eliodi ica Malaleel, \q1 Malaleel eliodi ica Cainã, \q1 \v 38 Cainã eliodi ica Enos, \q1 Enos eliodi ica Sete, \q1 Sete eliodi ica Adão, \q1 ane lionigi Aneotedoɡ̶oji. \c 4 \s1 Ǥodaxakawa dineetalo Jesus \r (Mateus 4.1-11; Marcos 1.12-13) \p \v 1 Aneotedoɡ̶oji Liwigo ini miniwataɡ̶a Jesus. Naɡ̶a dopitedijo Jesus me icoɡ̶otedicogi akiidi Jordão, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yadeegitedicogi miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo, ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. \v 2 Niɡ̶icoatigilo cwareenta nokododi, odaa diaabo ja dineetalo Jesus me domeɡ̶eo deɡ̶eote libeyaceɡ̶egi. Niɡ̶ijoa nokododi aɡ̶ica ane yeligo, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nigicile. \v 3 Odaa ɡ̶odaxakawa jeɡ̶eetalo, “Nigewi makaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, awii niɡ̶inoa wetiadi me paontedi.” \v 4 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Ajakadi, igaataɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji diniditeloco me diɡ̶inokina paon meo lewiɡ̶a oko, pida oko ewi mida lewiɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ina meyiwaɡ̶adi inoatawece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 5 Odaa diaabo ja yadeegitedicogi Jesus digoida maditaɡ̶a aca aneneɡ̶egi daɡ̶axa me leegitibigimece wetiɡ̶a. Odaa aniɡ̶ica daɡ̶a leegi, ja ikeetalo icoatawece niɡ̶icoa iiɡ̶otedi. \v 6 Odaa jeɡ̶eetalo Jesus, “Jajigotaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶atetigi me iiɡ̶eni inoatawece iiɡ̶otedi, codaa jajigotedaɡ̶awa inoatawece ane libinico aneiteloco. Igaataɡ̶a inoatawece onajigotediwa, odaa jakadi maɡ̶aɡ̶a jajigota okanicodaaɡ̶ica ane jemaa me jajigota. \v 7 Odaa idiwatawece niɡ̶idiwa ɡ̶anepilidi, nige amakitedini ɡ̶adokotidi yodoe moɡ̶eetetiwa.” \v 8 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Emii opili Satanás! Igaataɡ̶a diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, ‘Oɡ̶eetetalo Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji, codaa iniokiniwateda moɡ̶eetetalo.’” \p \v 9 Odaa diaabo ja yadeegitedicogi Jesus nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ideyate miditaɡ̶a ica ane daɡ̶axa me leegitibigimece mini liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, odaa meetalo, “Nigewi makaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji, adinaxokitinece natinedi. \v 10 Igaataɡ̶a diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, ‘Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e niaanjotedi modoweditaɡ̶aloco’. \v 11 Codaa aaɡ̶aɡ̶a diniditini, ‘Moilokaditalo ɡ̶abaaɡ̶atedi modoweditaɡ̶aloco me deɡ̶etaciloteda ɡ̶adoɡ̶onaka midiwa wetiadi.’” \p \v 12 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Ajakadi, igaataɡ̶a madi lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji diniditeloco, ‘Jinaɡ̶a adineenitalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji.’” \p \v 13 Niɡ̶ijo diaabo naɡ̶a ika me dineetalo Jesus minoatawece niɡ̶icoa anigotalo, odaa ja ikanawaanigi micaaniɡ̶igotalo. \s1 Jesus yojogotedini libakedi digoida nipodigi Galiléia \r (Mateus 4.12-17; Marcos 1.14-15) \p \v 14 Jesus opitacedicogi nipodigi Galiléia, niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji Liwigo jeɡ̶eliodi me yajigotalo loniciwaɡ̶a. Odaa niɡ̶icoa nibodicetedi anoditece Jesus joniɡ̶ilaagiteloco iditawece niɡ̶idi nipodigi. \v 15 Odaa diiɡ̶axinaɡ̶a midiwa liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, odaa ijotawece ica oko anowajipatalo oiweniɡ̶ide. \s1 Niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Nazaré aɡ̶odibatege Jesus \r (Mateus 13.53-58; Marcos 6.1-6) \p \v 16 Jesus niɡ̶icotedicogi nigotaɡ̶a Nazaré ane liidaɡ̶adi. Odaa naɡ̶a saabado, jiɡ̶igo mani liiakanaɡ̶axi judeutedi ane lakatigitedibece. Odaa ja dabiditedini me dalomeɡ̶enataka. \v 17 Oyajigotalo notaɡ̶anaɡ̶axi ane idí Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa Jesus naɡ̶a yowiegi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, yowiegitedeloco midiwa nidiko anee, \q1 \v 18 “Liwigo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji etini meetaɡ̶a. \q1 Igaataɡ̶a ee liomaɡ̶atagi, \q1 codaa me najigotiwa inimaweneɡ̶egi me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele midiwa madewetedi. \q1 Idiiɡ̶e me jeloɡ̶oditiogi niwilogojedi me jikaticoace, \q1 codaa jeloɡ̶oditiogi ɡ̶oladi me jao me yatetacibigiwaji, \q1 codaa me jao moiwoko niɡ̶ijo anoiatetibeci. \q1 \v 19 Idiiɡ̶e me jeloɡ̶oditiogi niɡ̶ica nicaaɡ̶abi \q1 nige ikee Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meliodi meletetema niɡ̶ina oko.” \p \v 20 Odaa Jesus ja ilipaditacediwage naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi, odaa ja yopilaɡ̶adite niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niiakanaɡ̶axi. Odaa ja nicotacedini. Ijotawece oko mani niiakanaɡ̶axi owatacotece. \v 21 Odaa ja dotaɡ̶a, meetediogi, “Niɡ̶ina noko, niɡ̶idi ane diniditeloco niɡ̶idi liwai lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji anajipaatatiwaji natigide, jiɡ̶icota. (Leeɡ̶odi jiɡ̶idaa idinanatigi me jiba.)” \p \v 22 Iditawece oko ele modotaɡ̶atibige Jesus, codaa oyopo leeɡ̶odi lotaɡ̶a libinienaɡ̶a. Odaa modi, “Ica mele me dotaɡ̶a, niɡ̶idooda lionigi José!” \p \v 23 (Jesus naɡ̶a yowooɡ̶odi me doɡ̶odibatege.) Odaa meetediogi, “Ajawienataka menitiwatiwaji niɡ̶ijo nigegi anee, ‘Dotowegi, akamaɡ̶a adinicilatiti!’ Codaa maɡ̶aɡ̶a enitiwa, ‘Awii digoina manataɡ̶a naɡ̶ana ɡ̶anigotaɡ̶a niɡ̶ijoa ane jibodicaɡ̶atalo mawiite manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cafarnaum.’” \v 24 Odaa mee, “Jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, aɡ̶ica ini ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko anele modibatege miditaɡ̶a epaa loiigi. \v 25 Diganajipaatiwatiwaji! Niɡ̶ijo jotigide owidi wajekalodi digoina ɡ̶oniiɡ̶o Israel malee yewiɡ̶a Elias, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo me daɡ̶a datiode itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape niɡ̶igo meeya. Odaa eliodi niɡ̶ica nigigi inatawece ɡ̶oniiɡ̶o. \v 26 Pida Aneotedoɡ̶oji aiiɡ̶e Elias me yaxawa anigeteɡ̶epidaɡ̶aca niɡ̶ina wajekalodipi judeutedi, digoina Israel. Pida iiɡ̶e Elias manitaɡ̶a aca wajekalo ane daɡ̶a ɡ̶odoiigi, ane liɡ̶eladi mani nigotaɡ̶a Sarepta digoida nipodigi Sidom ane daɡ̶a ɡ̶onipodigi. \v 27 Eledi eliodi dawace-loolatedi judeutedi digoina Israel maleeɡ̶ijo Eliseu, inaaɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Pida aɡ̶ica ane icilatidi. Ijokijo Naamã, ane loiigi siiriotedi, baɡ̶a icilatidi.” \p \v 28 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo Jesus lotaɡ̶a, ijotawece niɡ̶ijo ane idei mani liiakanaɡ̶axi judeutedi eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a. \v 29 Odaa ja dabiditiniwace oixigitedicogi wetice nigotaɡ̶a. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a idei ditibigimedi ica lojotaɡ̶adi, odaa joɡ̶oyadeegitedicogi Jesus ditibigimedi lojotaɡ̶adi domaɡ̶a oyamaɡ̶atedinece wakagi iiɡ̶o. \v 30 Pida Jesus yakagiditediogi liwigotigi niɡ̶ijo noiigi, odaa joɡ̶opi. \s1 Ica ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi \r (Marcos 1.21-28) \p \v 31 Jesus one dinikatedinicogi manitaɡ̶a aca nigotaɡ̶a Cafarnaum nipodigi Galiléia. Odaa niiɡ̶axitediniwace niɡ̶idi noiigi me saabado. \v 32 Eliodi moyopo leeɡ̶odi anodaaɡ̶eeteda me diiɡ̶axinaɡ̶a, igaataɡ̶a dotaɡ̶a micataɡ̶a anida epaa naɡ̶atetigi. \v 33 Manitaɡ̶a niiakanaɡ̶axi aneite me diiɡ̶axinaɡ̶a onini ica ɡ̶oneleegiwa anodakatiogi, icoa lowooko one beyagi. Odaa igedi me dotaɡ̶a, mee, \v 34 “Amiina anemaanitoɡ̶odici, Jesus ane ɡ̶adiɡ̶eladi Nazaré? Domige naɡ̶anagi me ɡ̶odaaɡ̶ateɡ̶egi? Jowooɡ̶odi anakaami! Jaɡ̶akamaɡ̶akaami ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa iniokiniwateda mabaatema.” \p \v 35 Odaa Jesus ja yapeteɡ̶e, meeteta, “Anotokiti, codaa anotitice niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa!” Niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi yokoletinigi iiɡ̶o niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa lodoe ijotawece niɡ̶ijo noiigi, pida aɡ̶ica elaciledi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. Odaa ja noditice niwigo abeyaceɡ̶egi. \p \v 36 Iditawece niɡ̶ica oko nawelatibigiwaji, odaa dinotaɡ̶aneɡ̶e midiaaɡ̶iditiwage, modi, “Ganigaaleeɡ̶inoa niɡ̶inoa lotaɡ̶a! Igaataɡ̶a ida nimaweneɡ̶egi codaa me loniciwaɡ̶a me iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Niɡ̶ina me iiɡ̶e, odaa ja noditicoaci.” \v 37 Odaa nibodicetedi anoditece Jesus jiɡ̶ilaagiteloco iditawece niɡ̶idi nipodigi. \s1 Jesus nicilatiditediniwace eliodi oko \r (Mateus 8.14-17; Marcos 1.29-34) \p \v 38 Jesus naɡ̶a noditedice niiakanaɡ̶axi, odaa jiɡ̶igo liɡ̶eladi Simão. Aca loxiiɡ̶ate Simão one deelotika, dapicoɡ̶o-lolaadi. Odaa joɡ̶odipokotalo Jesus me icilatidi. \v 39 Odaa Jesus jiɡ̶igo. Niɡ̶icoteta naɡ̶ajo iwaalo, odaa ja dakagitedeloco, ja iiɡ̶e me noditice dapicoɡ̶o-lolaadi. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja icí, odaa ja dabiditini, ja doolaɡ̶atema Ǥoniotagodi idiaa lokaaɡ̶etedipi. \p \v 40 Niɡ̶ijo naɡ̶a dalimeti aligeɡ̶e, niɡ̶ica oko anini litaagi ane deelotika, oyadeegitalo Jesus. Adinatopiamico leelotika. Jesus dibatedeloco oninitecibeci ane deelotika, odaa ja icilatidi. \v 41 Niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a noditicoaci mijotaɡ̶a eliodi oko. Naɡ̶a noditicoaci, dinigetaɡ̶ateetibigiwaji me notaɡ̶anaɡ̶a, modi, “Ja makamaɡ̶akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji!” Oyowooɡ̶odi niɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶icoa Cristo, ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi. Pida joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Jesus me yapeteɡ̶e, codaa aika modi niɡ̶ijaaɡ̶ijoa icoa Cristo. \s1 Jesus yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele \r (Marcos 1.35-39) \p \v 42 Niɡ̶ijo naɡ̶a yeloɡ̶otibige, Jesus ja noditedice nigotaɡ̶a, igo miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. Niɡ̶ijo noiigi odoletibige, odaa noɡ̶odakapetege, adomaɡ̶aleeɡ̶oikatedice mopi. \v 43 Pida Jesus meetediogi, “Leeditibige mejigo jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele midiwataɡ̶a eletidi nigotadi. Igaataɡ̶a idiiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele, me icota anigida noko iiɡ̶e inatawece niɡ̶ina noiigitigi niɡ̶ina iiɡ̶o.” \v 44 Odaa ja yatematitedibece nibodicetedi anele midiwataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi nipodigiteloco Galiléia. \c 5 \s1 Jesus eniditediogi niɡ̶ica odoejedipi anodiotibece \r (Mateus 4.18-22; Marcos 1.16-20) \p \v 1 Ica noko Jesus ideite liniogotibece niweiigi Genesaré (eledi liboonaɡ̶adi me Galiléia), odaa niɡ̶ica noiigi joɡ̶odiniligicetelogo, leeɡ̶odi moyemaa mowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. \v 2 Odaa naɡ̶a nadi icoa itiwataale niwateceli ane ideitedice liniogotibece weiigi. Niɡ̶ijo nomiigomigipi waxoditicoace liwateceli, oiwilegi leelatiidi anoibake me nomiigomigipi. \v 3 Odaa Jesus jona waxoditedinigi aca niwatece ane Simão nebi. Odaa jona dipokote me yotonawaanigitice liniogotibece. Odaa naɡ̶a nicotedini Jesus, ja niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo noiigi, ideite catinedi naɡ̶ajo niwatece. \p \v 4 Niɡ̶ijo naɡ̶a ika me niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo noiigi, odaa meeteta Simão, “Adeegiticogi ɡ̶awatece digoida liwigotinigi, odaa okolenitinitiwaji ɡ̶adeelatiidi abaatalo noɡ̶ojedi.” \p \v 5 Odaa Simão ja niniɡ̶odi, meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, ja jomiigaɡ̶a ijotawece enoale, aɡ̶ica ɡ̶obakajetege. Pida leeɡ̶odi makaami ɡ̶odiiɡ̶eneɡ̶egi, jiɡ̶idaa leeɡ̶odi nige jokolenaɡ̶atacedini ɡ̶odeelatiidi.” \v 6 Odaa niɡ̶ijo noɡ̶oyokoletedini leelatiidi, owidi niɡ̶icoa libakajetedi noɡ̶ojedi, ja domaɡ̶a daa niɡ̶ijoa leelatiidi. \v 7 Odaa joɡ̶oyategitiogi icoa eletidi lokaaɡ̶etedi maditaɡ̶a aca eledi niwatece menagitibeci oyaxawatiogi. Neɡ̶enagitibeci odaa joɡ̶oyetigilo niɡ̶ijoa niwateceli noɡ̶ojedi, jona domaɡ̶a domololetedini, leeɡ̶odi me daɡ̶axa me iwaaɡ̶adi niɡ̶ijoa noɡ̶ojedi. \fig |src="CN01875B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 5.6-7" \fig* \v 8 Niɡ̶ijo Simão Pedro naɡ̶a nadi loniciwaɡ̶a Jesus, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus, odaa meetalo, “Adiwikodeni, adotonitice Iniotagodi, igaataɡ̶a eemoda ɡ̶oneleegiwa aninoa libatico!” \p \v 9 Eo niɡ̶ida ligegi leeɡ̶odi Simão ijaaɡ̶ijoa eletidi ane idei mijotaɡ̶a eliodi moyopo loniciwaɡ̶a Jesus, igaataɡ̶a onowidi niɡ̶icoa noɡ̶ojedi anodibatalo. \v 10 Tiago ijaa João lionigipi Zebedeu, lokaaɡ̶etedi Simão, eledi eliodi moyopo. Odaa Jesus jeɡ̶eete Simão, “Jinaɡ̶adoii! Natigidiwaɡ̶a abaatalo noɡ̶ojedi majicitiogi oko. Pida niɡ̶ina natigide ja ɡ̶abakedi mawii metidadiwaɡ̶adi oko, odaa jaɡ̶ajicitalo Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 11 Odaa noɡ̶oyadeegitedicogi liwateceli daato, odaa joɡ̶odiotece Jesus, joɡ̶oika ijoatawece ane libaketedi. \s1 Jesus icilatidi ica dawace-lolaadi \r (Mateus 8.1-4; Marcos 1.40-45) \p \v 12 Ica noko, Jesus me ideite manitaɡ̶a aca nigotaɡ̶a, odaa onini ica ɡ̶oneleegiwa ane daɡ̶axatece ica dawace-lolaadi. Niɡ̶ijo naɡ̶a naditege Jesus, odaa ja dakagitinigi iiɡ̶o neɡ̶epaa itinigi iiɡ̶o latobi, diniwikodetibece. Odaa ja dipokotalo Jesus, meetalo, “Iniotagodi, nigemaani madicilatiti, jowooɡ̶odi mida ɡ̶adoniciwaɡ̶a madicilatiti.” \v 13 Odaa Jesus ja dibatedeloco, meete, “Ee! Jemaa me ɡ̶adicili!” Aoniɡ̶ica daɡ̶a leegi jona icí niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane dawace-lolaadi. \v 14 Pida Jesus yajoi me diɡ̶ica ane yeloɡ̶odita me icilatidi, meeteta, “Emii minitaɡ̶a ane libakadi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, adinikeenita, codaa aboonitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo eijeeɡ̶agi ane diiɡ̶enataka Moisés me dinalegi, amaleeɡ̶aɡ̶a oyowooɡ̶odi niɡ̶ina oko naɡ̶a ɡ̶adicili.” \p \v 15 Pida niɡ̶ijo okotigi anitawece nigotaɡ̶a jeɡ̶eliodi moyalaɡ̶atalo Jesus, odaa niɡ̶ica noiigi joɡ̶ototalo mowajipatalo lotaɡ̶a, codaa me nicilatiditediniwace. \v 16 Pida idioka limedi me dinoɡ̶atedicobece, migo miditaɡ̶a nipodigi ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \s1 Jesus icilatidi ica alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e \r (Mateus 9.1-8; Marcos 2.1-12) \p \v 17 Ica noko Jesus niiɡ̶axitediniwace ica noiigi. Niɡ̶ica aneite, onidi me nicotiniwace icoa fariseutedi icaaɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Oicoɡ̶oticogi inoatawece ane nigotadawaanaɡ̶a nipodaɡ̶a Galiléia aniaa Judéia, codaa me oicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶ica loniciwaɡ̶a Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji idei mijoataɡ̶a Jesus niɡ̶ina me nicilatiditediniwace eelotaginadi. \v 18 Odaa digawini niciagi, onicoa icoa ɡ̶oneleegiwadi anoyadeegi ica alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e, one iwoteloco liɡ̶elate, odaa joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi me dakatiobece catiwedi diimigi aneite Jesus, domoɡ̶oyadeegiticogi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa lodoe Jesus. \v 19 Pida aɡ̶oyakadi me dakatiobece leeɡ̶odi niɡ̶ica noiigi-nelegi. Odaa joɡ̶onoɡ̶eletibigimece ditibigimedi diimigi leláɡ̶a. Odaa jonoɡ̶onoɡ̶a deegajoli, owo lawimaɡ̶ajegi diimigi. Noɡ̶oigodi moyomoke niɡ̶ijo diimigi leláɡ̶a, odaa joɡ̶oyexaɡ̶atinigi niɡ̶ijo alejaado catinedi liɡ̶elate, odaa joɡ̶onikatini lodoe Jesus liwigotigi niɡ̶ijo noiigi. \v 20 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a nadi mida eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi niɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi alejaado, odaa jeɡ̶eete, “Yokaaɡ̶edi, ɡ̶abeyaceɡ̶eco ja inapitaɡ̶adi.” \p \v 21 Odaa niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaaɡ̶ijoa fariseutedi dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Amiidoa icoa ɡ̶oneleegiwa ane diniciaceeketetege Aneotedoɡ̶oji? Igaataɡ̶a iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji me yakadi me napitaɡ̶adi oko libeyaceɡ̶eco.” \p \v 22 Pida Jesus ja yowooɡ̶odi niɡ̶ica anodinotaɡ̶aneɡ̶etigi, odaa jeɡ̶eetediogi, “Igaamee ina mawii ida ɡ̶adowoogotiwaji? \v 23 Mige daɡ̶axa me dakake mejita niɡ̶idi alejaado, ‘Ja inapitaɡ̶adi ɡ̶abeyaceɡ̶eco,’ oɡ̶oa, domige daɡ̶axa me dakake me jiiɡ̶e me dabiditini, odaa jeɡ̶ewaligi? \v 24 Pida natigide amaleeɡ̶aɡ̶a owooɡ̶otitiwaji, jikeetaɡ̶awa me Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, mida iiɡ̶enatakaneɡ̶egi digoina iiɡ̶o me inapitaɡ̶adi libeyaceɡ̶eco oko.” Odaa jeɡ̶eete niɡ̶ijo alejaado, “Adabititini! Abaata ɡ̶adiɡ̶elate, odaa opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi!” \p \v 25 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dabiditi lodoe ijotawece niɡ̶ijo noiigi, naɡ̶a dibata liɡ̶elate, odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi, diniotagodetibigimece Aneotedoɡ̶oji. \v 26 Ijotawece niɡ̶ijo noiigi eliodi moyopo, codaa odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Eliodi maɡ̶aɡ̶a doitibigiwaji, odaa modi, “Niɡ̶ina noko, jinataɡ̶a nibinico ane diɡ̶icoa me jinataɡ̶a!” \s1 Jesus enidite Levi me diotibece \r (Mateus 9.9-13; Marcos 2.13-17) \p \v 27 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus naɡ̶a noditedice nigotaɡ̶a, odaa ja nadi ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Levi. One libakedi me dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi. One nicote niɡ̶ica aneitibige moyedia. Odaa Jesus jiɡ̶igo minitaɡ̶a, odaa jeɡ̶eete, “Anagi, aniwitici!” \v 28 Odaa Levi ja dabiditini, ja yaladi ane libakedi, odaa ja diotece Jesus. \p \v 29 Odaa Levi ja yaloke Jesus eo ica nalokegi nelegi mini liɡ̶eladi. Odaa eliodi niɡ̶ica anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa meledi eliodi oko idi me nicoɡ̶owepodi. \v 30 Icoa fariseutedi icaaɡ̶icoa anodiiɡ̶axinaɡ̶atece najoinaɡ̶aneɡ̶eco anida aneetege niɡ̶ijo lapo fariseutedi eledi idi, joɡ̶oyalomeɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, moditiogi, “Igaamee ina me ɡ̶agiiwepoditiwaji idi anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa me niɡ̶inoa eletidi abeyacaɡ̶aɡ̶a?” \p \v 31 Odaa ja igidi Jesus, meetediogi, “Niɡ̶ina anicileɡ̶egipi aɡ̶oyopotibige dotowegi, pida niɡ̶ina ane neelotikanaɡ̶a boɡ̶oyopotibige dotowegi. \v 32 Ajanagi daɡ̶a jiniditiogi ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji, pida janagi me jiniditiogi aninoa libeyaceɡ̶eco amaleeɡ̶aɡ̶a odinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa joɡ̶odopitalo Aneotedoɡ̶oji.” \s1 Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee me jikanakawaanigi me jiniodaɡ̶a me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji \r (Mateus 9.14-17; Marcos 2.18-22) \p \v 33 Ica noko moditalo Jesus, “Niɡ̶ijo anodiotibeci João Batista idatecibece aniodaɡ̶a, owotibige meneɡ̶egi yoniciwaditibigiwaji moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Anaɡ̶aɡ̶a oniotoɡ̶odici ane fariseutedi idaaɡ̶ee. Pida niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici baadiɡ̶ica doɡ̶oika me niodaɡ̶a.” \p \v 34 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Domigakatitiwaji molii me niodaɡ̶a, niɡ̶ina nodenigipi midi nadoneɡ̶egi, ina niɡ̶ini miditaɡ̶a niɡ̶ini ane wado? \v 35 Pida icota noko monoɡ̶atice niɡ̶ini ane wado me ideitice liwigotigi. Odaa niɡ̶ida noko joɡ̶oika me niodaɡ̶a.” \p \v 36 Jesus eledi yatematitediogi ica natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axitece, meetediogi, “Aɡ̶ica ini ane dapadenaɡ̶ata niɡ̶ina lipegeteɡ̶e liwai gela daɡ̶a napadeteloco nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi. Nigica anidaɡ̶aee, ibeyacaɡ̶adi naɡ̶adi lapadexe, codaa niɡ̶ina napadenaɡ̶anaɡ̶adi me gela aɡ̶eyotinigi niɡ̶ina nowoodaɡ̶agi oxiiɡ̶odi. \v 37 Eleditace migini ane yadotinigi viinyo gela naɡ̶ana laɡ̶aaɡ̶axi ewacogo baanoɡ̶opake. Nigica anidaaɡ̶ee, niɡ̶idiwa laɡ̶aaɡ̶axidi laxokodi datope, odaa jaɡ̶anado niɡ̶ica viinyo, codaa jaɡ̶aɡ̶a beyagi niɡ̶icoa laɡ̶aaɡ̶axidi. \v 38 Leeditibige moyetigi niɡ̶ina viinyo gela naɡ̶ana laɡ̶aaɡ̶axi gela. \v 39 Codaa aɡ̶ica ane yemaa viinyo gela, niɡ̶ina naɡ̶a eliodi me wacipeta viinyo oxiiɡ̶odi, igaataɡ̶a yakadi mee, ‘Niɡ̶ina viinyo oxiiɡ̶odi daɡ̶axa mele.’” (Jesus yatemati niɡ̶ida natematigo me ikee liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco mepaɡ̶a geladi.) \c 6 \s1 Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece anodaaɡ̶ee saabado \r (Mateus 12.1-8; Marcos 2.23-28) \p \v 1 Neɡ̶eledi saabado Jesus jonaɡ̶a yakagiditedeloco ica nixoɡ̶otagi aninaa leyeema. Niɡ̶ijo anodiotibece onotegi noɡ̶onigakala, odaa joɡ̶oyeligo lolacidi leyeema. \v 2 Odaa onicoa icoa fariseutedi anodi, “Igaamee ina mawiitiwaji ida aneni, ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco aɡ̶odika me jaoɡ̶a niɡ̶ida aneni niɡ̶ina me saabado? (Igaataɡ̶a ane daɡ̶a ɡ̶odika me jaoɡ̶a okanicodaaɡ̶ica nibakedi codaa me inigakalaɡ̶a leyeema).” \v 3 Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Agodiɡ̶ica malomeɡ̶enitelocotiwaji, niɡ̶ijo Davi loenatagi, naɡ̶a nigicile, ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi. \v 4 Davi geme dakatiwece lopegedi Aneotedoɡ̶oji. Odaa ja dibatalo niɡ̶ijoa paontedi anoyajigotalo Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yeligo, ligiiwepodi lokaaɡ̶etedi. Pida ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco modi midiokidi moyakadi moyeligo niɡ̶idi ane nibaaɡ̶a mini Aneotedoɡ̶oji lopegedi, niɡ̶idiwa paontedi anoibootalo Aneotedoɡ̶oji.” (Pida aɡ̶ica daɡ̶a nilaagedi Davi.) \v 5 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, jeɡ̶emaɡ̶a jiiɡ̶e niɡ̶ina anoyakadi mowo niɡ̶ina me saabado.” \s1 Jesus icilatidi ica beyagi libaaɡ̶adi me saabado \r (Mateus 12.9-14; Marcos 3.1-6) \p \v 6 Neɡ̶eledi saabado, Jesus one dakatediwece niiakanaɡ̶axi me diiɡ̶axinaɡ̶a. Odaa oninica ɡ̶oneleegiwa alejaado, beyagi libaaɡ̶adi. \v 7 Icoa anodiiɡ̶axinaɡ̶atece najoinaɡ̶aneɡ̶eco icoa fariseutedi, anaɡ̶aɡ̶a idi oiɡ̶oaditalo Jesus, oyemaa moiwi mige dicilatitaɡ̶a niɡ̶ina me saabado. Owotibige moyakadi modotaɡ̶atibige Jesus me daɡ̶a yoteteteda saabado. (Leeɡ̶odi lakatigi judeutedi me daɡ̶a nibaaɡ̶a niɡ̶ina me saabado.) \v 8 Pida Jesus yowooɡ̶oditediwe niɡ̶icoa lowooko. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meete niɡ̶ijo beyagi libaaɡ̶adi, “Adabititini lodoe niɡ̶ina oko!” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dabiditi. \p \v 9 Odaa Jesus meetediogi, “Ǥadigeetiwaji, amiini ica ane diiɡ̶enatakata ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me jaoɡ̶a ina me saabado? Domige ɡ̶odiiɡ̶e me jaoɡ̶a anele, oɡ̶oa, domige ane beyagi? Jakadi me inoɡ̶a ane yeloadi oko, oɡ̶oa domige jakadi me jeloadi oko?” \v 10 Odaa iwitediogi iditawece niɡ̶idi anoyawiile. Odaa meete Jesus niɡ̶ijo ane beyagi libaaɡ̶adi, “Ixokenitice ɡ̶abaaɡ̶adi!” Naɡ̶a ixoketice libaaɡ̶adi, odaa ja icí. \v 11 Odaa eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a niɡ̶ijoa lakapetedipi, codaa odinotaɡ̶aneɡ̶etigi niɡ̶ica anodigotalo Jesus. \s1 Jesus iomaɡ̶aditedice niɡ̶icoa dooze ɡ̶oneleegiwadi anodiotibece \r (Mateus 10.1-4; Marcos 3.13-19) \p \v 12 Niɡ̶ijoa nokododi, Jesus igo dalaɡ̶atetedibigimece aca wetiɡ̶a me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa idiaa ixomaɡ̶ateetedice ijotawece enoale me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 13 Noɡ̶one yeloɡ̶otibige, Jesus jeɡ̶eniditediogi ɡ̶oneleegiwadi anodiotibece. Odaa ja iomaɡ̶aditedice dooze, odaa joniɡ̶ida ica aneyatedigi me “Liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji.” Odaa liboonaɡ̶atedi niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi: \v 14-16 Simão aneote Jesus me liboonaɡ̶adi me Pedro, ijaaɡ̶ijo nioxoa anodita André; Tiago, ijaa João, Filipe; ijaa Bartolomeu; Mateus ijaa Tomé; Tiago ane lionigi Alfeu; Simão analeeɡ̶oyatigi me Zelotes; Judas ane lionigi eledi Tiago; ijaa Judas Iscariotes aneyaa Jesus mijotaɡ̶a neloɡ̶ododipi. \s1 Jesus niiɡ̶axitediniwace codaa me nicilatiditediniwace oko \r (Mateus 4.23-25) \p \v 17 Odaa noɡ̶one dinikatedini Jesus me icoɡ̶otedibigimece aca wetiɡ̶a, odaa ja dabiditedini miditaɡ̶a ica anabotiwage ijaaɡ̶ijo noiigi anodiotibece. Codaa onidi ica eliodi oko aɡ̶icaadaɡ̶a icoɡ̶oticogi niɡ̶icoa nipodaɡ̶a Judéia, codaa me nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa me nipodaɡ̶a aca Tiro aniaa Sidom, anodipegitinece ica akiidi-eliodi. \v 18 Igotibeci mowajipatalo lotaɡ̶a Jesus, codaa me nicilatiditediniwace leelotika. Icaaɡ̶ica ane diotibece niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anowote niɡ̶inoa lowooko ane napioi, eledi igotibeci diniwakateetibigiwaji. \v 19 Ijotawece niɡ̶ijo noiigi odoletibige modibatelogo Jesus, leeɡ̶odi noditice ica loniciwaɡ̶a ane icilatidi iditawece oko ane neelotikanaɡ̶a. \s1 Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece anodaaɡ̶ee ica oko anida linikegi icaaɡ̶ica ica oko ane agecaɡ̶alo \r (Mateus 5.1-12) \p \v 20 Jesus iwitediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, \q1 “Niɡ̶ida makaamitiwaji aniniitibeci, \q1 anakaami madewetedi, \q1 igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶ena. \q1 \v 21 Aniniitibecitiwaji ane anigicile niɡ̶ina natigide, \q1 igaataɡ̶a icota me ɡ̶aditiminitiwaji. \q1 Aniniitibecitiwaji ane anoenitibece niɡ̶inoa nokododi, \q1 igaataɡ̶a icota malajikanitibece. \q1 \v 22 Aniniitibeci niɡ̶ina akaamitiwaji ane deɡ̶etiɡ̶ademaani, \q1 ane deɡ̶ele modibataɡ̶agi, \q1 codaa metiɡ̶adienitibige, \q1 nige odi makaami abeyacaɡ̶aɡ̶a, \q1 leeɡ̶odi maniwitici ane Ee, \q1 Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. \p \v 23 Niɡ̶ina nige ixomaɡ̶ateenitedijo niɡ̶inoa nawikodico anejitalo, jemaa meliodi maniniitibecitiwaji. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ja yotetetedaɡ̶adomi ane daɡ̶axa meletaɡ̶adomitiwaji digoida ditibigimedi. Igaataɡ̶a diganee natigide, jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijo jotigide litacepodi niɡ̶ina oko moyametibigo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \q1 \v 24 Pida akaamitiwaji biɡ̶icota meliodi mawikodeetiwaji, \q1 anakaami liicotedi, \q1 igaataɡ̶a jaɡ̶abaatege icoatawece niɡ̶icoa anakati mabaatege, \q1 aɡ̶aleeɡ̶abaatege eledi aneletaɡ̶adomi. \q1 \v 25 Icota meliodi maɡ̶aɡ̶a awikodeetiwaji, \q1 akaami anele manioditiwaji niɡ̶inoa nokododi, \q1 igaataɡ̶a icota me ɡ̶adeloati nigigi. \q1 Codaa icota meliodi mawikodee, \q1 akaami ane alajikanitibece, \q1 igaataɡ̶a icota manoeni leeɡ̶odi ɡ̶agecaɡ̶aloɡ̶o. \q1 \v 26 Eliodi maɡ̶aɡ̶a awikodee niɡ̶ina akaami anetiɡ̶adiweniɡ̶ideni niɡ̶ina oko, \q1 igaataɡ̶a niɡ̶ica jotigide ɡ̶adaamipi aaɡ̶aɡ̶a oiweniɡ̶ide niɡ̶ijoa awitakaɡ̶aɡ̶a anodi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \q1 (Pida oinaale niɡ̶ijo noiigi.) \s1 Leeditibige me jemaanaɡ̶a ɡ̶oneloɡ̶ododipi \r (Mateus 5.38-48) \p \v 27 Pida ejitaɡ̶awatiwaji ane anajipaatiwa, me leeditibige memaani ɡ̶oneloɡ̶ododipi, codaa awii niɡ̶ica aneletema niɡ̶ijo anakaami neleɡ̶etedipi. \v 28 Ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me ibinietediogi niɡ̶ina anodotaɡ̶atibigaɡ̶aji, codaa otaɡ̶aneɡ̶enitetiwaji Aneotedoɡ̶oji me ibinietediogi niɡ̶ina anoyametibigaɡ̶aji. \v 29 Nigica ane yabaketigi ɡ̶adajice, ajicita naɡ̶ani eledi ɡ̶adajice maɡ̶aɡ̶a yabake. (Me ikeeni me diɡ̶ica ɡ̶adelaɡ̶atema.) Nigica ane dibata ɡ̶anicaapa ajici codaa me ɡ̶anoecaɡ̶axi. \v 30 Idioka limedi medianitiwaji niɡ̶ina ane dipokotaɡ̶awa ganigica. Codaa niɡ̶ina ane dibata ganigidi ane ɡ̶anebi, jiniɡ̶ipoki doɡ̶oyopilaɡ̶aditaɡ̶awa. \v 31 Ademii oko niɡ̶ica anemaani modigotaɡ̶awa. \p \v 32 Niginoka emaani niɡ̶ina anetiɡ̶ademaani, aɡ̶ica ɡ̶anigaanye miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane beyagi aaɡ̶aɡ̶oyemaa niɡ̶ina nemaanoɡ̶odi. \v 33 Codaa nigawii aneletema inokina niɡ̶ina anowotaɡ̶adomi anele, odaa aɡ̶icatace ɡ̶anigaanye. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko abeyacaɡ̶aɡ̶a jiɡ̶idaaɡ̶ee. \v 34 Codaa nigadilaɡ̶aneɡ̶enitiogi inokina niɡ̶ina ane eni metiɡ̶adediani, nigica anigidi ɡ̶adowoodaɡ̶agi anonadila, aɡ̶icatace ɡ̶anigaanyetiwaji. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko ane beyagi eo ladiligi niɡ̶ina inaaɡ̶ina abeyaceɡ̶egi eotibige me dibatege liikoa. \v 35 Pida jemaa memaani ɡ̶aneloɡ̶ododipi, codaa awii niɡ̶ina aneletema, awii ladiligi, pida niɡ̶ina me daɡ̶a aliitege me yopilaɡ̶aditaɡ̶awa liikoa. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee odaa baɡ̶a ɡ̶adedianitetiwaji Aneotedoɡ̶oji, codaa akaami lionigipi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e inoatawece. Igaataɡ̶a eletetema codaa me niɡ̶ina oko ane daɡ̶a diniotagodetibigiwaji codaa me abeyacaɡ̶aɡ̶a. \v 36 Iwikodeni eledi oko, diganigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji Ǥadiodi me ɡ̶adiwikodenitetiwaji. \s1 Jinaɡ̶awini eledi oko ane doɡ̶owooɡ̶oti niɡ̶ica ane loenatagi \r (Mateus 7.1-5) \p \v 37 Jinaɡ̶awini anee eledi oko niɡ̶ina ane daɡ̶a iwikodeni, odaa Aneotedoɡ̶oji aiwi anenitiwaji oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiloikatititetiwaji. Jineɡ̶eni me leeditibige moiloikatidi oko leeɡ̶odi meo ane beyagi. Odaa Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ee me leeditibige metiɡ̶adiloikatititetiwaji. Adinaagitititibige okanicodaaɡ̶ica ane beyagi anowotaɡ̶adomi. Odaa Aneotedoɡ̶oji yaagiditedibige niɡ̶ijoa ɡ̶adoenataka ane beyagi. \v 38 Ajicitatiwaji eledi oko niɡ̶ica ane yopotibige, odaa Aneotedoɡ̶oji yajigotedaɡ̶awatiwaji niɡ̶ica anopootibige. Digo micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane yetigi nelegei leyeema neɡ̶epaa niolakati, alee ipiati, joaniɡ̶idaaɡ̶ee eliodi ane yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji yajigotedaɡ̶awa liciagi niɡ̶ina anajicita eledi oko.” \p \v 39 Jesus yeloɡ̶oditediogi ica natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axitece, meetediogi, “Niɡ̶ina ɡ̶olaɡ̶a domige yakadi me digilaɡ̶atedeta eledi ɡ̶olaɡ̶a? Nige digilaɡ̶atedeta, odaa niɡ̶idoa itoata ɡ̶oladi yeloɡ̶o me daxaboketinece diɡ̶ica begi. \v 40 Codaa niɡ̶ina ane didiko anaɡ̶axateloco niiɡ̶axinoɡ̶odi. Pida niɡ̶ina nige igodi icoatawece niɡ̶icoa lidiko, odaa ja liciagi niɡ̶ini niiɡ̶axinoɡ̶odi. \p \v 41 Jinaɡ̶a ɡ̶adiɡ̶oati laɡ̶amicaɡ̶ajegi ɡ̶anioxoa catiwedi ligecooɡ̶e, leeɡ̶odi akamaɡ̶akaami oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a emaani mowooɡ̶oti niɡ̶idi iwoɡ̶o liwai ane idei catiwedi ɡ̶agecooɡ̶e. \v 42 Pida menita ɡ̶anioxoa, ‘Inioxoa, anagi! Inoɡ̶a ɡ̶adaɡ̶amicaɡ̶ajegi catiwedi ɡ̶agecooɡ̶e.’ Igaamee ina mawii ida ɡ̶agegi, akamaɡ̶akaami aɡ̶emaani mowooɡ̶oti niɡ̶idi iwoɡ̶o liwai catiwedi ɡ̶agecooɡ̶e? Ǥademaanigi mokawii makaami ele. Pida ele majela manoɡ̶aa niɡ̶idi iwoɡ̶o liwai catiwedi ɡ̶agecooɡ̶e, odaa jeɡ̶ele manatiteloco laɡ̶amicaɡ̶ajegi ɡ̶anioxoa manoɡ̶aatema. \s1 Jowooɡ̶otaɡ̶a niale leeɡ̶odi elali \r (Mateus 7.16-20; 12.33-35) \p \v 43 Naɡ̶ana niale anele, abeyagi elali. Odaa naɡ̶ana niale ane beyagi, aɡ̶ele elali. \v 44 Codaa jowooɡ̶otaɡ̶a anada naɡ̶ana niale leeɡ̶odi niɡ̶inoa elali. Igaataɡ̶a ainotecaɡ̶a ilipeɡ̶e madataɡ̶a lalepiɡ̶igo, codaa ainoɡ̶aaɡ̶a ‘uuva’ maditaɡ̶a omiigonaɡ̶a. \v 45 Igaataɡ̶a niɡ̶ina anele icoɡ̶otiwece laaleɡ̶ena niɡ̶ina oko anele, leeɡ̶odi laaleɡ̶ena nolee niɡ̶ica anele. Pida niɡ̶ina ane beyagi icoɡ̶otiwece laaleɡ̶ena niɡ̶ina oko ane beyagi, leeɡ̶odi laaleɡ̶ena nolee ane beyagi. Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko eetece inokina niɡ̶ina ane idei catiwedi laaleɡ̶ena. \s1 Icoa itoa latopaco lipodaɡ̶alatedi diimigi \r (Mateus 7.24-27) \p \v 46 Igaamee ina menitiwatiwaji, ‘Ǥoniotagodi, Ǥoniotagodi,’ pida aɡ̶awii niɡ̶ina ane jiiɡ̶etaɡ̶awatiwaji? \v 47 Natigide jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶ee niɡ̶ina oko anenagi meetaɡ̶a, odaa wajipatalo yotaɡ̶a, codaa idadiwaɡ̶adi. \v 48 Jiciaceeketege niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane dabiteɡ̶etini liɡ̶eladi. Odaa ilecatiditinece me naligitedini lawonadi ditibigimedi wetiɡ̶a. Odaa naɡ̶a abooɡ̶o-akiidi, icota ninyoɡ̶odi minitaɡ̶a liɡ̶eladi. Pida ninyoɡ̶odi ayakadi me igike niɡ̶ini diimigi, leeɡ̶odi datiteta moyojogotini. \v 49 Pida niɡ̶ina oko ane wajipatalo yotaɡ̶a, pida aɡ̶eyiwaɡ̶adi, baɡ̶a liciagi eledi ɡ̶oneleegiwa ane dabiteɡ̶etini liɡ̶eladi. Dabiteɡ̶etini miditaɡ̶a dotiwadi, pida boɡ̶odaa ayatitaɡ̶aditedini lawonadi. Naɡ̶a abooɡ̶o-akiidi, niɡ̶icota ninyoɡ̶odi liɡ̶eladi. Odaa jeɡ̶enitini, aɡ̶ica nenyakigi.” \c 7 \s1 Jesus icilatidi liotagi ica lacilo icoa niodaɡ̶awadi romaanotedi \r (Mateus 8.5-13) \p \v 1 Niɡ̶ijo naɡ̶a nigotedini Jesus me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶idi noiigi, odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cafarnaum. \v 2 Odaa oninica ɡ̶oneleegiwa ane iiɡ̶e onaniteci taalia iodaɡ̶awadi. Ica liotagi ane daɡ̶axa me yemaa, one deelotika, jona doletibige me yeleo. \v 3 Niɡ̶ini ane iiɡ̶e niodaɡ̶awadi romaanotedi naɡ̶a dibodicetalo Jesus, jona iiɡ̶e icoa lacilodi judeutedi migotibeci odipokotalo Jesus migo icilatidi niɡ̶ijo liotagi. \v 4 Noɡ̶ototalo Jesus, odaa icaanoɡ̶odigotalo mowotibige migo, moditalo, “Janagaɡ̶a makaamitaɡ̶a, jemaanaɡ̶a micilatiti liotagi lacilo iodaɡ̶awadi, igaataɡ̶a niɡ̶ini ane iiɡ̶e niodaɡ̶awadi romaanotedi, ɡ̶oneleegiwa libinienigi. \v 5 Codaa eliodi me yemaa ɡ̶odoiigi, jeɡ̶epaa diiɡ̶enatakata modabiteɡ̶etini ɡ̶odiiakanaɡ̶axi.” \p \v 6 Odaa Jesus jiɡ̶igo lixigaɡ̶awepodi. Pida niɡ̶ijo niɡ̶ipegitedio liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odaa ja iiɡ̶etege icoa lokaaɡ̶etedi migotibeci odakapetege Jesus. Odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditalo Jesus niɡ̶icoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, monee, “Ǥoniotagodi, ajemaa daɡ̶alee ɡ̶adigiwoci. Eliodi ɡ̶aniwaló, aɡ̶akaami iciagi managi anakaatiwece iɡ̶eladi. \v 7 Codaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶a ejigo jipokotaɡ̶awa managi deɡ̶epaa digoina. Pida okexaa eni me icí idida iotagi, odaa ja icí inioneeɡ̶a. \v 8 Igaataɡ̶a akaami iciagi, ee aaɡ̶aɡ̶a idi anetidiiɡ̶e, codaa idiwa iniodaɡ̶awadi maɡ̶aɡ̶a jiiɡ̶e. Idatecibece ini anejita, ‘Emii’, odaaɡ̶igo. Iniaaɡ̶eledi mejita, ‘Anagi’, odaa jeɡ̶enagi. Idatecibece mejita iotagi, ‘Etidi anawii.’ Odaa jeɡ̶eo.” \p \v 9 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a wajipate niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, eliodi me yopo. Odaa naɡ̶a nawiilitetedijo, meetediogi niɡ̶ijo noiigi anodiotece, “Ejitaɡ̶awatiwaji, aniɡ̶ica oko jakapetege midi ɡ̶odoiigi Israel ane eliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi digo minitaɡ̶a niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa (ane daɡ̶a ɡ̶odoiigi).” \v 10 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi niɡ̶ijo ane iiɡ̶e niodaɡ̶awadi romaanotedi, noɡ̶opitiobeci ane icoɡ̶oticogi. Noɡ̶otota, niɡ̶ijo niotagi ja icí. \s1 Jesus eote me yewiɡ̶atace lionigi aca wajekalo \p \v 11 Ica noko Jesus onigo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Naim. Ijaaɡ̶ijo anodiotibece icaaɡ̶ica eledi noiigi-nelegi lixigaɡ̶awepodi. \v 12 Odaa noɡ̶one odipegita niɡ̶ica lapoagi niɡ̶ica niwilanigi ane niotaa naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶odakapetetege ica lapo-nelegi, anoyadeegi ica lioneeɡ̶a ane yeleo, oyadeegi monaligitini. Niɡ̶ica émeɡ̶egi onokijoteci me lionigi acoda wajekalo. Niɡ̶ica noiigi-nelegi oigaalatibece naɡ̶ajo eliodo. \v 13 Niɡ̶ijo naɡ̶a nadi Ǥoniotagodi naɡ̶ajoda wajekalo, eliodi me iwikode. Odaa jeɡ̶eeteta, “Jinaɡ̶a anoeni!” \v 14 Odaa joneɡ̶epaanaɡ̶a ipegiteta, odaa ja dibatedeloco aca iwokodaɡ̶axi. Odaa niɡ̶ijo anoyadeegi ja dabiditiniwace. Odaa jeɡ̶ee Jesus, “Lioneeɡ̶a, Ee ɡ̶adiiɡ̶eni, anicootini!” \v 15 Odaa niɡ̶ijo émeɡ̶egi jona nicotini, odaa ja dotaɡ̶a. Jesus ja yopilaɡ̶adite naɡ̶ajo eliodo. \p \v 16 Ijotawece niɡ̶ijo oko eliodi me doitibigiwaji, odaa odoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, modi, “Dinikeetoɡ̶owa ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa niɡ̶ida eliodi nimaweneɡ̶egi. Aneotedoɡ̶oji ja dalitediogi loiigi, odaa yaxawatediogi!” \v 17 Nibodicetedi anoditece Jesus jiɡ̶ilaagiteloco iditawece nipodigi Judéia, codaa me niɡ̶icoa nipodaɡ̶a anipegitege. \s1 João iiɡ̶e niɡ̶ijo anodiotibeci migotibeci midoataɡ̶a Jesus \r (Mateus 11.2-19) \p \v 18 Niɡ̶ijo anodiotibeci João Batista oyeloɡ̶odita icoatawece niɡ̶icoa baaneɡ̶eote Jesus. \v 19 Odaa João eniditiogi icoa itoataale anodiotibeci, odaa ja iiɡ̶e moige Ǥoniotagodi, meetiogi, “Nigicootalo, enitalo, ‘Manigakamaɡ̶akaami icoa ane inibeoonaɡ̶atege menagi me ɡ̶odewikatidi, oɡ̶oa, domigalee inibeoonaɡ̶atege eledi oko?’” \p \v 20 Noɡ̶ototalo Jesus, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Ǥoniotagodi, João Batista ɡ̶odiiɡ̶e me ɡ̶adigeeɡ̶egi manigakamaɡ̶akaami icoa ane inibeoonaɡ̶atege menagi ɡ̶odewikatidi, oɡ̶oa, domigalee inibeoonaɡ̶atege eledi oko?” \p \v 21 Ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata niɡ̶icotibeci niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi João, Jesus ja icilatidi eliodi oko ane neelotikanaɡ̶a, ina anodakatiogi, codaa eote me yatetacibigiwaji ɡ̶oladi. \v 22 Odaa Jesus ja igiditediogi niɡ̶ijo ane iiɡ̶e João, meetediogi, “Opilitacicogi minitaɡ̶a João, odaa eloɡ̶oti niɡ̶inoa ananati, codaa anajipaatalotiwaji. Eloɡ̶oti me yatetacibigiwaji ɡ̶oladi, mewaligi ane beyagi laxace, codaa me icí dawace-loolatedi, aticilonadi ja wajipatacibigiwaji, émaɡ̶aɡ̶a newiɡ̶atace, codaa me jatemati nibodicetedi anele miditaɡ̶a madewetedi. \v 23 Niɡ̶ina oko ninitibece niɡ̶ina me daɡ̶a dinibolikatiditici.” \p \v 24 Niɡ̶ijo noɡ̶opitibeci niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi João, odaa Jesus ja yalaɡ̶ate João Batista, meetediogi niɡ̶idi noiigi, “Ijo me emiitiwaji midi nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, amiijo anemii awinitiwaji? Domigemii mawini ɡ̶oneleegiwa ane diɡ̶ica baɡ̶a niiticogi ane liciagi niɡ̶ina naanyogo ane igike niocodi? \v 25 Amiina anemii awinitiwaji? Domigemii awini ɡ̶oneleegiwa anele me dinixo? De jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji! Niɡ̶ijo anele me dinixotibigiwaji, ane diɡ̶ica ananiaditema, ane diɡ̶eladetigi diimaɡ̶a libinienaɡ̶a, liɡ̶eladi niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli. \v 26 Enice, amiijo ica anemii awinitiwaji? Domige emii awinitiwaji niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko? Beɡ̶ewi! Jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji mepeɡ̶ewi me emii awinitiwaji niɡ̶ijo ane naɡ̶axatelogo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide. \v 27 Igaataɡ̶a joaniɡ̶ijaa João niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, neɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji, ‘Jiwakatee iiɡ̶exegi ɡ̶adodoe, yoetece ɡ̶aligi’. \v 28 Jeloɡ̶oditaɡ̶awa, João me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticedi ijotawece niɡ̶ijo eledi anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Pida niɡ̶ina oko iwikodaɡ̶a ane iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶ena, baɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi caticeditace João.” \p \v 29 Niɡ̶ina anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa me iditawece niɡ̶idi noiigi owajipatalo lotaɡ̶a Ǥoniotagodi, joaniɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ica ane nilegetiniwace João, noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a Jesus, odaa modi Aneotedoɡ̶oji iɡ̶enaɡ̶a. \v 30 Pida niɡ̶ijoa fariseutedi ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés baadoɡ̶oyemaa me nilegetiniwace João. Joaniɡ̶idaa modowocetege niɡ̶ica ane domaɡ̶a yemaa Aneotedoɡ̶oji mowo. \p \v 31 Odaa Ǥoniotagodi mee, “Niɡ̶ina noiigi, amiini ica ane jakadi me jiboɡ̶oditege? Natigide jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji ane jiboɡ̶oditege. \v 32 Liciagi nigaanigipawaanigi ane nicotiniwace me nalooɡ̶o midi lalokaditibece. Ini lapo meeta, me dapaaweta niɡ̶ini eledi lapo, ‘Ja jatenaɡ̶atigi nateneɡ̶egi nadoneɡ̶egi, pida aɡ̶anibailetiwaji. Codaa ja domaɡ̶a jigaanaɡ̶a ica nanaagi monaligitini émeɡ̶egi, pida aɡ̶anoenitiwaji’. (Odaa niɡ̶idi nigaanigipawaanigi idioka limedi me dinotigimade.) \v 33 Igaataɡ̶a João Batista enagi, odaa ayeligo paon, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a wacipeta viinyo. Odaa menitiwaji me dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi. \v 34 Odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, naɡ̶aɡ̶a janagi, odaa baɡ̶a jeligo paon, codaa me jacipe viinyo. Odaa menitiwaji, ‘Digawini! Niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa olade, codaa me acipeɡ̶egi. Lokaaɡ̶etedipi niɡ̶idi anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa lokaaɡ̶etedipi inatawece niɡ̶ina oko anowidi libeyaceɡ̶eco!’ (Odaa ɡ̶adiciagitiwaji niɡ̶ijo nigaanigipawaanigi leeɡ̶odi midioka limedi madinotigimadenitiwaji.) \v 35 Pida niɡ̶ina oko anida liwaxinigi, baanaɡ̶a yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me diwaxinaɡ̶a, codaa midioka limedi meo ane iɡ̶enaɡ̶a.” \s1 Jesus igo liɡ̶eladi ica fariseu anodita Simão \p \v 36 Ica fariseu one node Jesus migo aniodi liɡ̶eladi. Odaa Jesus jiɡ̶igo. Naɡ̶a dakatediwece liɡ̶eladi, odaa ja nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja maniodi. \v 37 Manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a onani aca iwaalo agopeloa. Naɡ̶a dibodicetalo miniwatedigi Jesus liɡ̶eladi niɡ̶ijo fariseu maniodi, odaa jiɡ̶igo, yadeegi aca bootawaana wetiɡ̶a, anodita “alabastro”. Naɡ̶aca bootawaana one nolee ladokojegi. \v 38 Naɡ̶ajo iwaalo dabiditi lowidi Jesus micoataɡ̶a loɡ̶onaka, anoetibece. Odaa latiidi datikoletelogo loɡ̶onaka Jesus. Odaa ja yatita lamodi me iwilegi Jesus loɡ̶onaka, codaa eliodi me napicoɡ̶otedice loɡ̶onaka, ikee me diniotagodetalo. Codaa yadotelogo loɡ̶onaka niɡ̶ica ladokojegi. \v 39 Niɡ̶ijo fariseu ane node Jesus naɡ̶a nadi anee naɡ̶ajo iwaalo, odaa meetibige le, “Niɡ̶ina deɡ̶ewi niɡ̶iniaaɡ̶iniwa Niɡ̶icoa ane neloɡ̶oditedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji lowooko, daɡ̶anagawini yowooɡ̶odi anani naɡ̶ani iwaalo ane dibatelogo, codaa taɡ̶aɡ̶a yowooɡ̶odi niɡ̶icoa ligopeloaɡ̶eco, codaa ane libeyaceɡ̶eco.” \p \v 40 Odaa Jesus meeteta niɡ̶ijo fariseu, “Simão, domiɡ̶ida igegi.” Odaa ja igidi, meetalo, “Digageni, niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a.” \v 41 Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Idiwa iniwataale ɡ̶oneleegiwadi onaalewe ica anidioka limedi me yajigo monadila ninyeelo. Onica ica ane dinaalewe ciinco taalia beexotedi, odaa ica eledi baɡ̶a dinaalewe meya-taalia beexotedi. \v 42 Niɡ̶idi iniwataale aɡ̶oyakadi moyedia niɡ̶ijoa naaleweta niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. Odaa joaniɡ̶idaa meetiogi me daɡ̶adiaa leeditibige moyedia. Natigide ɡ̶adige, amepidiɡ̶ica ijoa itoa ane daɡ̶axa me yemaa ijo ɡ̶oneleegiwa anonaalewe?” \p \v 43 Simão ja niniɡ̶odi, meetalo, “Ejime niɡ̶ijo ane daɡ̶axa me dinaalewe jiɡ̶ijaa daɡ̶axa me demaanaɡ̶a.” Odaa Jesus meete, “Ele motaɡ̶ani!” \p \v 44 Odaa Jesus naɡ̶a niwiteta naɡ̶ajo iwaalo, odaa meete Simão, “Jaɡ̶anati naɡ̶ani iwaalo. Niɡ̶ijo naɡ̶a inakatiwece ɡ̶adiɡ̶eladi, aɡ̶anajicitiwa ninyoɡ̶odi me jiwilegi iɡ̶onaka. Pida baɡ̶a iwilegi iɡ̶onaka yatitalo latiidi, odaa yatita lamodi me yadilonatidi iɡ̶onaka. \v 45 Codaa niɡ̶ijo naɡ̶a janotio, aɡ̶adapiciɡ̶i me ɡ̶adecoatitici. Pida niɡ̶ijo naɡ̶a nakatio, naɡ̶ani iwaalo naɡ̶ani me napicoɡ̶otedice iɡ̶onaka. \v 46 Codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a adootigi najidi yacilo mikeeni moɡ̶eetetiwa, pida aniaaɡ̶ani baɡ̶a yadotelogo iɡ̶onaka ladokojegi. \v 47 Odaa jemaa mejitaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji ja iwilegi libeyaceɡ̶eco naɡ̶ani iwaalo anowidi. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi me idemaa. Pida niɡ̶ina oko ane daɡ̶a deemitetece me leeditibige me doletibige Aneotedoɡ̶oji me iwilegi libeyaceɡ̶eco, aɡ̶ewi me idemaa.” \p \v 48 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta naɡ̶ajo iwaalo, “Aneotedoɡ̶oji ja napitaɡ̶adi ɡ̶abeyaceɡ̶eco.” \p \v 49 Niɡ̶ijo eledi oko anidiaaɡ̶i madi nameeja, dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Amiiniwa icoa ɡ̶oneleegiwa anee me yakadi me napitaɡ̶adi ɡ̶obeyaceɡ̶eco?” \p \v 50 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta naɡ̶ajo iwaalo, “Aneotedoɡ̶oji ja ɡ̶adewikatiti leeɡ̶odi madinakatoni. Odaa emii opili, mele ɡ̶adaaleɡ̶ena!” \c 8 \s1 Iwaalepodi anodiotibece Jesus \p \v 1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja diniwiajetedicogi midiwataɡ̶a icoa nigotadi icaaɡ̶icoa nigotadawaanaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi, yeloɡ̶oditedibece icoa nibodicetedi anele, anoneloɡ̶oditoɡ̶owa anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶ena. Niɡ̶ijo dooze anodiotibece eledi ijo me lixigaɡ̶awepodi. \v 2 Codaa onica ica iwaalepodi anaɡ̶aɡ̶a igotibeci. Jesus one iticoitedice niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi anigepidaɡ̶aca niɡ̶ijo iwaalepodi, codaa one nicilatidi ica ane neelotikanaɡ̶a. Aca anodita Maria aneledi oyatigi me Madalena. Joanaɡ̶ajaa Jesus ane icilatidi modakatiogi seete niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. \v 3 Acaaɡ̶aca aca Joana lodawa ica Cuza ane dowediteloco liɡ̶eladi ica inionigi-eliodi Herodes. Codaa eledi igo aca Susana, icaaɡ̶ica eledi iwaalepodi, anoyaxawa Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece, oyajigo liwai niɡ̶icoa ane nepilidi moyaxawatiogi. \s1 Jesus yatemati ica natematigigi ica anetanaɡ̶a \r (Mateus 13.10-23; Marcos 4.10-20) \p \v 4 Ica oko ane icoɡ̶oticogi inoatawece nigotadi ototalo, odaa ja dilapode niɡ̶ica noiigi-nelegi. Niɡ̶ijo naɡ̶a dilapodetibigiwaji, odaa Jesus ja yatemati ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axi, meetediogi, \v 5 “Digawinitiwaji! Ica ɡ̶oneleegiwa onigo etanaɡ̶a. Niɡ̶ijo naɡ̶a yokoletedibece niɡ̶ijoa nolacidi, onicoa icoa ane enitedini midi naigi. Analee onipodi oko, codaa me ilaaɡ̶axodi aaɡ̶aɡ̶a oyeligo. \v 6 Icoa eletidi nolacidi one enitedini midiwa icoa wetiadawaanaɡ̶a. Odaa ja domaɡ̶a ili, pida yadilo, leeɡ̶odi ibeyacaɡ̶adi me yadilo niɡ̶ijo anei. \v 7 Pida icoa eletidi boɡ̶onenite midi ica ipelakijadi. Naɡ̶a domaɡ̶a ili, pida jonaɡ̶aɡ̶a ili niɡ̶ijo ipelaɡ̶a, odaa ja yapoɡ̶oditedini. \v 8 Pida onicoa icoa eletidi anenitedinigi miditaɡ̶a ica iiɡ̶o anele. Odaa boɡ̶one ili, codaa onele. One onidateci libatadi yajigo onaniteci taalia ligecidi.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus joneɡ̶eetediogi, “Ane yemaa me wajipatalo niɡ̶inoa ane jiiɡ̶axinaɡ̶atece, enice atacolitece!” \s1 Jesus yeloɡ̶odi niɡ̶ica ane diitigi niɡ̶ida natematigo \p \v 9 Niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oigetece Jesus niɡ̶ica ane diitigi niɡ̶ijo natematigo ane yatemati. \v 10 Jesus igidi, meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a ikeetedaɡ̶awatiwaji anodaaɡ̶ee me iiɡ̶e oko laaleɡ̶ena, igaataɡ̶a aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Odaa niɡ̶ina me jiiɡ̶axi eledi oko, baɡ̶a jatemati natematiko anida ane jiciaceeketege. Jaotibige moiwi pida aɡ̶onadi niɡ̶ica anewi, owajipata pida aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi. \p \v 11 Niɡ̶ijo natematigo ane jatemati, digawini ane diitigi. Niɡ̶ijoa lolacidi liciagi niɡ̶inoa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 12 Niɡ̶ijoa lolacidi anenite miditaɡ̶a naigi, liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Pida neɡ̶enagi ɡ̶odaxakawa, odaa ja noɡ̶a niɡ̶ijoa notaɡ̶a anowajipatalo ane ideite laaleɡ̶ena. Eotibige me daɡ̶adiaa oyiwaɡ̶adi Niɡ̶ijoa ane ɡ̶odewikatidi, odaa Aneotedoɡ̶oji aɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a eote lewiɡ̶a. \v 13 Niɡ̶ijoa lolacidi anenite midiwa wetiadawaanaɡ̶a, liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, odaa joɡ̶odibatege codaa eliodi me ninitibigiwaji. Pida niɡ̶idi oko aɡ̶ewi niɡ̶ica eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Liciagi niɡ̶inoa enanigijedi ane daɡ̶a leegitinece litodi. Odaa aleegi metiwaɡ̶ataka, neɡ̶enagi ɡ̶odaxakawa dineeta, odaa jeɡ̶eyamaɡ̶aticoace leeɡ̶odi lawikodico. \v 14 Niɡ̶ijoa lolacidi anenite miditaɡ̶a ipelakijadi, liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, pida idokee mowo niɡ̶inoa lakataɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o, codaa noɡ̶owikomataaɡ̶a, odoletibige me liicotedi, codaa odoletibige mowo niɡ̶ica anepaaɡ̶oyemaa. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijo ipelakijadi ane doɡ̶oika me ili niɡ̶ijoa enanigijedi, metaye, liciagi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi niɡ̶ijo oko aili pida dinelio. \v 15 Odaa niɡ̶ijoa aneniteloco iiɡ̶o anele baɡ̶a liciagi niɡ̶ina oko anowajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa oyotete catiwedi laaleɡ̶ena. Odaa baadaɡ̶a inaale laaleɡ̶ena, pida ele. Codaa me lewiɡ̶a niɡ̶idi oko diniigi, owo niɡ̶ina ane yemaa Aneotedoɡ̶oji codaa odinatitalo lawikodico. \s1 Aca lokokena \r (Marcos 4.21-25) \p \v 16 Aɡ̶ica ini ane yalegi loledaɡ̶axi oditaɡ̶a yamaɡ̶ateloco ɡ̶inogo ane leegitinece le, migetaɡ̶a ixotiwece lipe le loledaɡ̶axi, pida ipeke loledaɡ̶axi ditibigimedi, odaa inatawece oko anodakatiwece diimigi onadi liwitiigi. \p \v 17 Igaataɡ̶a inoatawece niɡ̶inoa ane dinaɡ̶aditedini, icota me jowooɡ̶otaɡ̶a, codaa inoatawece ane daɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶ateda, icota me jinataɡ̶a, codaa enagi manitaɡ̶a aca nilokokena Aneotedoɡ̶oji. \v 18 Enice anidakitatiwaji anodaaɡ̶eni majipaatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Igaataɡ̶a niɡ̶ina baanaɡ̶a dibatege ganigidi, dibatacege caticeditace niɡ̶ijo baanaɡ̶a dibatege. Pida niɡ̶ina ane diɡ̶ica, niɡ̶ijo ane diletibige diɡ̶idi me nebi, onoɡ̶aticogi minitaɡ̶a.” \s1 Ica loiigiwepodi Jesus \r (Mateus 12.46-50; Marcos 3.31-35) \p \v 19 Naɡ̶ajo eliodo ijaa nioxoadipi Jesus igotibeci midoataɡ̶a. Pida aɡ̶oyakadi modipegitalo, leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi-nelegi. \v 20 Odaa joniɡ̶ica ica aneo libodigi, meetalo, “Ǥadiodo, idiaa ɡ̶anioxoadipi etidi digoida wetice niɡ̶ina diimigi. Oyemaa metiɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni.” \v 21 Pida Jesus ja niniɡ̶odi, meeteta, “Eiodo, inioxoadipi, niɡ̶ina anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, anowo ane yemaa Aneotedoɡ̶oji.” \s1 Jesus eote me notokoti niwocotaɡ̶a \r (Mateus 8.23-27; Marcos 4.35-41) \p \v 22 Ica noko Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece owaxoditinigi aca niwatece, odaa mee Jesus, “Iniɡ̶a daato niɡ̶ina weiigi.” Odaa jiɡ̶igotibeci. \v 23 Eɡ̶idaa diiticogi migotibeci, Jesus jona diote. Codaaɡ̶ida joneɡ̶enagi ica niwocotaɡ̶a, odaa jona nolee ninyoɡ̶odi aca niwatece. Eliodi modiitege niɡ̶ica ane doide. \v 24 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus jonoɡ̶odipegitalo moyojietelogo, moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi! Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi! Aiwoko moko ma!” Odaa jona niwodi Jesus. Odaa ja yapeteɡ̶e niɡ̶ijo niocodi, ijaaɡ̶ijoa ebekadi, codaa iiɡ̶e me notokotiniwace. Odaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a, ijaaɡ̶ijoa ebekadi ja notokotiniwace, jona watacoti. \v 25 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Igaamee ina me daɡ̶adadiwaɡ̶atitatiwaji?” Pida eliodi moyopo, codaa doitibigiwaji, dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage modi, “Amiidoa icoa ɡ̶oneleegiwa? Igaataɡ̶a iiɡ̶e niocodi, ebekadi me notokotiniwace, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee!” \s1 Jesus icilatidi ica ane dakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a \r (Mateus 8.28-34; Marcos 5.1-20) \p \v 26 Noɡ̶otota nipodigi ica noiigi gadareenotedi, daato niɡ̶idi weiigi ane dilokotege Galiléia. \v 27 Naɡ̶a waxoditedice Jesus naɡ̶ajo niwatece, odaa jona dakapetege ica ɡ̶oneleegiwa anelatibige naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Jona jotigide modakatiogi niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Aonaɡ̶aleeɡ̶icoa lowoodi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶aleeɡ̶ica liɡ̶eladi, pida one lotokaɡ̶adi midiwataɡ̶a icoa lawimaɡ̶ajetedi-wetiadi minitaɡ̶a ica apiiɡ̶o. \fig |src="CN01709B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 8.27" \fig* \v 28-29 Igaataɡ̶a niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi elioditibece me dibata. Codaa onidatecibeci niɡ̶ica oko one oigoetece galeena libaaɡ̶atedi, loɡ̶onaka, pida idioka limedi me nakagidi. Codaa niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi yadeegiticobige miditaɡ̶a ica nipodigi ane yadilo ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi. Niɡ̶ijo naɡ̶a naditege Jesus, odaa jona dapaawe, odaaɡ̶enitini loɡ̶onaka Jesus, odaa mee me dinigetaɡ̶atee, “Jesus, Lionigi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶e inoatawece! Amiina ica anemaanitici? Jipokotaɡ̶awa me daɡ̶adiloikatiti.” Eo niɡ̶ida ligegi, leeɡ̶odi Jesus ja iiɡ̶e me noditicoaci niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. \p \v 30 Odaa Jesus jona ige, oneete, “Igame ɡ̶aboonaɡ̶adi?” Naɡ̶a igidi, mee, “Iboonaɡ̶adi me ee, ‘Noiigi-nelegi’.” Eo niɡ̶ida ligegi leeɡ̶odi owidi niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi. \v 31 Odaa niɡ̶icoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a eliodi modipokotalo Jesus me daɡ̶a iiɡ̶etedicogi midataɡ̶a libegi ane leegitinece, meote me nawikodeeɡ̶a. \p \v 32 Onini ica lapo-nelegi nigidagiwadi noxicoɡ̶onaɡ̶a odipegitege aca wetiɡ̶a. Odaa niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a odipokotalo Jesus me ika modakatiogilo niɡ̶ijoa nigidagiwadi. Odaa ja ika. \v 33 Odaa niɡ̶ijoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a joɡ̶oika niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa joɡ̶odakatiogilo nigidagiwadi. Odaa niɡ̶idiwa nigidagiwadi waleditiniwace ica elagigi, odaa joɡ̶odaxaboketinece ica weiigi, joɡ̶oceɡ̶aɡ̶a. \p \v 34 Niɡ̶ijo anoyowie niɡ̶ijoa nigidagiwadi noɡ̶onadi niɡ̶ida niciagi, odaa joɡ̶odeleta naɡ̶ani nigotaɡ̶a, codaa me bajeendatedi, oyatemati niɡ̶ida niciagi. \v 35 Eliodi oko igotibeci oiwi niɡ̶ica niciagi. Noɡ̶odipegitalo Jesus, odaa joɡ̶onadi niɡ̶ijo ane icilatidi modakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa eliodi me doitibigiwaji, leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ini me nicoti micoataɡ̶a Jesus loɡ̶onaka, joniɡ̶idoa lowoodi, codaa aɡ̶aleeɡ̶icoa niɡ̶ijoa lowooko yetoledi. \v 36 Niɡ̶ica anonadi niɡ̶ida niciagi, oyatematitiogi niɡ̶idi noiigi ica anodaaɡ̶ee noɡ̶oicilatidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. \v 37 Odaa iditawece noiigi ane niɡ̶eladimigipitigi nipodigi icoa gadareenotedi odipokotalo Jesus me noditedice nipodigi, igaataɡ̶a one eliodi me doitibigiwaji. Odaa jonoɡ̶owaxoditacinigi aca niwatece, odaa joɡ̶opitacicogi daato weiigi. \p \v 38 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a nipegi me dawace liwatece, odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane icilatidi eliodi me dipokotibigalo migo diotece. Pida Jesus naɡ̶a ibode, meeteta, \v 39 “Emii opiliticogi ɡ̶adiɡ̶eladi, odaaɡ̶atematii niɡ̶ica anigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶igoteloco anitawece nigotaɡ̶a, yatematitibece niɡ̶ica anigote Jesus lewiɡ̶a. \s1 Jesus icilatidi aca iwaalo, acaaɡ̶aca nigaanawaana \r (Mateus 9.18-26; Marcos 5.21-43) \p \v 40 Niɡ̶ijo Jesus niɡ̶icotacedicogi daato weiigi, ica noiigi ele modibatege, codaa ninitibigiwaji leeɡ̶odi ijotawece akaaɡ̶onibeotibigege. \v 41 Joniɡ̶igo dakapetege Jesus ica ɡ̶oneleegiwa anodita Jairo. Joniɡ̶ijaa dowediteloco liiakanaɡ̶axi judeutedi manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Naɡ̶a yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus, odaa ja dipokotalo migo liɡ̶eladi. \v 42 Leeɡ̶odi Jairo onajoteci me liona, onaleekeote dooze nicaaɡ̶ape, pida eliodi me deelotika, jona doletibige me yeleo. \p Odaa Jesus jiɡ̶igo, pida niɡ̶ica noiigi joɡ̶odiniligicetelogo. \v 43 Odaa ja dakapetetege aca iwaalo awodina. Joneɡ̶eote dooze nicaaɡ̶ape me deelotika, codaa jona yaaɡ̶adi icoatawece niɡ̶icoa ane nepilidi me yedia dotowexedi. Pida aɡ̶ica ane yakadi me icilatidi. \v 44 Odaa naɡ̶ajo iwaalo jona nowidila Jesus, odaa dibatigi laxabi nijayogo, odaa jona wakagitege lawodi. \v 45 Odaa Jesus ja digika, onee, “Amiijo ane dibatiloco?” Pida niɡ̶ijo noiigi modi me diɡ̶ica ane dibatelogo. Odaa Pedro meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, inatawece niɡ̶ina noiigi etiɡ̶adawiileni, codaa metiɡ̶adiligiceni.” \v 46 Pida Jesus mee, “Oɡ̶oa ijo ica ane dibatiloco, igaataɡ̶a jeemitetece me noditice yoniciwaɡ̶a ane ɡ̶odicilatidi.” \v 47 Naɡ̶ajo iwaalo naɡ̶a nadi me daɡ̶adiaa yakadi me yaɡ̶aditi niɡ̶ijo loenatagi, odaa joniɡ̶igo dawigicetijo, yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe Jesus. Codaa yatemati lodoe ijotawece niɡ̶ijo noiigi ane leeɡ̶odi me dibatelogo Jesus, codaa yatemati niɡ̶ica me daɡ̶a leegi odaa ja icí me awodina. \v 48 Odaa Jesus meeteta, “Iona, ja ɡ̶adicili leeɡ̶odi madadiwaɡ̶ati. Emiita opili, mele ɡ̶adaaleɡ̶ena!” \p \v 49 Eɡ̶idaaɡ̶eeteda Jesus me dotaɡ̶atedibece, joniɡ̶ica ica ane icoɡ̶oticogi liɡ̶eladi Jairo, niɡ̶ijo ane dowediteloco niiakanaɡ̶axi, odaa jeɡ̶eeta, “Ǥadiona ja yeleo. Jinaɡ̶aleeɡ̶anigiwoci Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi.” \v 50 Naɡ̶a wajipate Jesus niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa jeɡ̶eeteta Jairo, “Jinaɡ̶adoii! Biɡ̶ida adinakatoni, odaa jeɡ̶eletace ɡ̶adiona.” \p \v 51 Niɡ̶icotediwece diimigi, aɡ̶ica ane ikatedio me dakatio, pida ijokijo Pedro, Tiago, ijaa João, ijaaɡ̶ijo eliododipi naɡ̶ajo nigaanawaana baɡ̶a ikatediobece me dakatiobece. \v 52 Ijotawece niɡ̶ijo oko nacaagaɡ̶ateloco, codaa me notaɡ̶anaɡ̶ateloco leeɡ̶odi naɡ̶ajo nigaanawaana. Odaa Jesus meetediogi, “Jinaɡ̶acaagetibecetiwaji! Naɡ̶adi nigaanawaana ayeleo, pida diote.” \p \v 53 Odaa jonoɡ̶oyame, igaataɡ̶a oyowooɡ̶odi neɡ̶ewi me yeleo naɡ̶ajo nigaanawaana. \v 54 Odaa ja imonyatedicoace me noditicoaci, odaa naɡ̶a dibatedigi libaaɡ̶adi naɡ̶ajo nigaanawaana, odaa jeɡ̶ee niɡ̶ina me dinigetaɡ̶atee, “Nigaanawaana, anicootini!” \v 55 Odaa niɡ̶ica liwigo jonaɡ̶a dopiteloco, aoniɡ̶ica ica daɡ̶a leegi jona nicoti. Odaa Jesus ja diiɡ̶enatakate mowo liweenigi. \v 56 Niɡ̶ijo eliododipi eliodi moyopo. Odaa Jesus ja yajoi me doɡ̶oyatematitibece niɡ̶ida niciagi. \c 9 \s1 Jesus iiɡ̶e niɡ̶ijo dooze anodiotibece moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele \r (Mateus 10.5-15; Marcos 6.7-13) \p \v 1 Jesus eniditediogi niɡ̶ijo dooze anodiotibece me dinatecoɡ̶otee, odaa yajigotediogi ica loniciwaɡ̶a codaa me naɡ̶atetigi moiticoitedice inoatawece ane niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa moicilatidi eelotaginadi. \v 2 Odaa ja iiɡ̶etediogi moyeloɡ̶odi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, codaa moicilatidi eelotaginadi. \v 3 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Jiniɡ̶ica ananibaatinetiwaji maniwiaje. Jinaɡ̶adeegi ɡ̶agiilaɡ̶adi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adowoodaɡ̶axi, niweenigi, dinyeelo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eledi ɡ̶anoecaɡ̶axi. \v 4 Adeoni minitaɡ̶a diimigi anele modibataɡ̶agitiwaji, nigepaa limedi manotitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \v 5 Odaa nigaca nigotaɡ̶a anicootatiwaji ane deɡ̶ele modibataɡ̶agitiwaji niɡ̶eladimigipi, odaa niganotiticetiwaji naɡ̶ani nigotaɡ̶a, iticiɡ̶i lamoɡ̶o ɡ̶adoɡ̶onaka, amaleeɡ̶aɡ̶a ikeeni Aneotedoɡ̶oji me yelatetema niɡ̶idi niɡ̶eladimigipi.” \p \v 6 Odaa jiɡ̶igotibeci niɡ̶ijo anodiotibece odigotece icoatawece niɡ̶icoa nigotadawaanaɡ̶a, oyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele, codaa oicilatidi eelotaginadi niɡ̶ica anodigotece. \s1 Herodes doɡ̶owikomata \r (Mateus 14.1-12; Marcos 6.14-29) \p \v 7 Herodes ane ninionigi-eliodi niɡ̶ica nipodigi dibodicetalo icoatawece niɡ̶icoa Jesus loenataka. Odaa eliodi me doɡ̶owikomata, aɡ̶aleeɡ̶ica baɡ̶a lowoogo, leeɡ̶odi onica ica anodi Jesus me João Batista naɡ̶a yewiɡ̶atace. \v 8 Ica eledi modi mone Elias, naɡ̶a dinikeetaci, odaa ica eledi onodi Jesus minaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, baanaɡ̶a yeleo anokaanaɡ̶a yewiɡ̶atace. \v 9 Odaa Herodes mee, “Jeɡ̶emaɡ̶a jiiɡ̶enatakata moyakagidi lacilo João. Enice, amiida ica ɡ̶oneleegiwa? Igaataɡ̶a jibodicetalo niɡ̶icoa loenataka.” Odaa Herodes ja doletibige nimaweneɡ̶egi me nadi Jesus. \s1 Jesus niodeɡ̶etedini noiigi-nelegi \r (Mateus 14.13-21; Marcos 6.30-44; João 6.1-14) \p \v 10 Naɡ̶a dopitijo niɡ̶ijo liiɡ̶exedipi, odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditalo Jesus icoatawece niɡ̶icoa ane loenataka. Odaa ja yadeegi igotibeci manitaɡ̶a aca nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Betsaida, ijokijo niɡ̶ijo anodiotibece me yadeegi. \v 11 Pida niɡ̶ijo noiigi noɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitedicogi Jesus, odaa joɡ̶oigaalatece. Odaa ja dibatetege Jesus, yatematitediogi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali, codaa icilatidi niɡ̶ijo ane neelotikanaɡ̶a. \p \v 12 Niɡ̶ijo naɡ̶a ɡ̶ocidi, niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus jiɡ̶igotibeci midoataɡ̶a, odaa moditalo, “Jeɡ̶ele me iiɡ̶eni mopitibeci niɡ̶ina noiigi, amaleeɡ̶aɡ̶a igotibeci minoataɡ̶a niɡ̶inoa nigotadawaanaɡ̶a, bajeendatedi, odoletibige niɡ̶ica aniwote, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a oyakadi anoyeligo. Igaataɡ̶a niɡ̶ina anejonaɡ̶a yadilo, aɡ̶ica niɡ̶eladimigipi.” \v 13 Pida Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Akamaɡ̶akaamitiwaji, ajicitiogi ane yeligo!” Odaa modi, “Aɡ̶icoda ɡ̶oweenigi, idiwa mina ciinco paontedi, idiaaɡ̶idioda itiwataale noɡ̶ojedi. Ajakataɡ̶a daɡ̶a jajicaɡ̶atiogi anoyeligo, ajiboɡ̶otege me jinoojeteeɡ̶atibige niweenigi.” \v 14 Owo niɡ̶ida ligegi, leeɡ̶odi jona domaɡ̶a iwida ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi (we nigaanigipawaanigi codaa me iwaalepodi). Odaa Jesus oneetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Iiɡ̶eni me nicotiniwace niɡ̶idi noiigi, mowo lapotibece meya-taaliatibece oko.” \p \v 15 Niɡ̶ijo anodiotibece jiɡ̶idaaɡ̶ee, joɡ̶oiiɡ̶e niɡ̶ijo noiigi me nicotiniwace. \v 16 Odaa Jesus ja dibate niɡ̶ijoa ciinco paontedi ijaaɡ̶ijoa itiwataale noɡ̶ojedi. Naɡ̶a iwitedibigimece ditibigimedi, odaa ja diniotagodete Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niweenigi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ninoketedini niɡ̶ijoa paontedi, ijaaɡ̶ijoa noɡ̶ojedi. Odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece monediatiniwace niɡ̶idi noiigi. \v 17 Ijotawece niodaɡ̶a, codaa nitiminaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oyetigilo dooze etacanitedi niɡ̶icoa liwailidi ane iiɡ̶otedice. \s1 Pedro yeloɡ̶odi anijoa Jesus \r (Mateus 16.13-19; Marcos 8.27-29) \p \v 18 Ica noko one oniniwatece Jesus, yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa jonoɡ̶ototalo niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa jonaɡ̶a nigetediniwace, meetediogi, “Amiijo anodi me Ee, ina noiigi?” \v 19 Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Initecibece oko modi makaami João Batista. Pida ina eledi modi makaami Elias. Codaa ina eledi modi makaami anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko jotigide, anokaanaɡ̶a yewiɡ̶atace.” \v 20 Odaa ja nigetediniwace, meetediogi, “Biɡ̶ida makaamitiwaji, ame Ee me enitiwaji?” Odaa Pedro ja igidi, meetalo, “Oko baɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a naɡ̶akamaɡ̶akaami ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi.” \s1 Jesus eetetece lemeɡ̶egi, codaa yalaɡ̶ate me yewiɡ̶atace \r (Mateus 16.20-28; Marcos 8.30–9.1) \p \v 21 Odaa Jesus ja yajoi me doɡ̶oyatematitibece niɡ̶iniaaɡ̶iniwa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 22 Odaa meetediogi, “Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, leeditibige meliodi me jawikode. Odibatigi, niɡ̶ina anoiiɡ̶e ɡ̶odoiigi, codaa me niɡ̶idi anoiiɡ̶e sacerdotitedi, idiaaɡ̶idi niɡ̶idi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Codaa etideloadi, pida nigicotalo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.” \p \v 23 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi ijotawece, “Nigica ane yemaa me niotici, leeditibige me daɡ̶a doletibige niɡ̶ica anepaa yemaa, codaa leeditibige me igotema me dawikode codaa me yeleo, inoatawece nokododi. Odaa ja yakadi me niotici. \v 24 Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane yemaa lakataɡ̶a niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o, yeleo nigidiaaɡ̶idi. Pida niɡ̶ina ane yeleo Ee leeɡ̶odi, biɡ̶icota noko me yewiɡ̶atace. \v 25 Codaa niɡ̶ina oko daɡ̶a dinigaanyetece niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o, nige yeleo, Aneotedoɡ̶oji iloikatidi, codaa aɡ̶aleeɡ̶ica niwaló, jaɡ̶aniatagigi. \v 26 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko nige dinibolikatiditici, codaa me yotaɡ̶a, odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, aaɡ̶aɡ̶a idinibolikatiditece nige janagi inadeegi yoniciwaɡ̶a, codaa nige jatale iciagi miniwataɡ̶a Eiodi me datale, codaa iciaco me datale aanjotedi ane idioka limedi modibatema. \v 27 Ejitaɡ̶awatiwaji mewi mina oko digoina anaɡ̶a nigo, nigonadi Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko.” \s1 Jesus dakapetetege Moisés ijaa Elias \r (Mateus 17.1-13; Marcos 9.2-8) \p \v 28 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ejinaɡ̶a ixomaɡ̶atedice oito nokododi me yeloɡ̶odi Jesus niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa ja yadeegi me lixigaɡ̶awepodi Pedro, João, ijaa Tiago. Odaa ja dalaɡ̶atetedibigimece aca wetiɡ̶a ane leegitibigimece, igo me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 29 Eɡ̶idaa diitigi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji jona diniigi anodaaɡ̶ee latobi, lowoodi jonaɡ̶aɡ̶a yapacaɡ̶a, codaa me datale. \v 30 Codaaɡ̶ida icoa itoa ɡ̶oneleegiwadi naɡ̶a dinikeetibigiwaji, odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Jesus. Niɡ̶idoa itoa ɡ̶oneleegiwadi one Moisés, ijaa Elias. \fig |src="CN01728B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 9.30" \fig* \v 31 Niɡ̶idoa itoa aaɡ̶aɡ̶a dataletibigiwaji. Odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶etibigo Jesus, oyalaɡ̶ata ica lemeɡ̶egi ane nibikota Aneotedoɡ̶oji micota digoida Jerusalém. \v 32 Pedro ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi jonaɡ̶a nibaciɡ̶a, odaa ja niotaɡ̶a. Pida naɡ̶a niwoditibigiwaji, odaa joɡ̶onadi Jesus me datale, ijaaɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi midoataɡ̶a. \v 33 Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi mopitibeci niɡ̶idiwa itoataale ɡ̶oneleegiwadi, Pedro meetalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, niɡ̶ica mele minaaɡ̶ejonaɡ̶a! Jaoɡ̶ate iniwatadiɡ̶ini ɡ̶adopecetiiditiwaji, oniniteci ɡ̶anebi, ini eledi Moisés, iniaaɡ̶eledi Elias.” Eo niɡ̶ida ligegi, pida ayowooɡ̶odi niɡ̶ica ane diitigi. \p \v 34 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, naɡ̶a dinikatiogi ica lolaadi, odaa ja yapoɡ̶oditiniwace. Niɡ̶ijo anodiotibece Jesus doitibigiwaji niɡ̶ijo naɡ̶a nowicetiogi niɡ̶ijo lolaadi. \v 35 Odaa joɡ̶owajipata ica ane dotaɡ̶a catiwedi niɡ̶ijo lolaadi, onee, “Niɡ̶idoa, jiɡ̶idaaɡ̶idoa Ionigi aneliodi me jemaa. Ajipaata ane ligegi!” \p \v 36 Niɡ̶ijo naɡ̶a nigotini ica ane dotaɡ̶a, niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶onadi mokaaniɡ̶idoatece. Odaa ja notokotiniwace, odaa niɡ̶ijoa nokododi aɡ̶ica anoyeloɡ̶odi niɡ̶ijo anonadi. \s1 Jesus icilatidi nigaanigawaanigi ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi \r (Mateus 17.14-21; Marcos 9.14-29) \p \v 37 Neɡ̶eledi noko ja daxoditiniwace me idei ditibigimedi wetiɡ̶a. Odaa ica noiigi-nelegi jiɡ̶igotibeci odakapetege Jesus. \v 38 Odaa onica ica ɡ̶oneleegiwa ane idei liwigotigi niɡ̶idi noiigi, onee me dinigetaɡ̶atee, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, jipokotaɡ̶awa managi icilatiti ionigi, igaataɡ̶a onididateci me ionigi. \v 39 Niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi, niɡ̶ina me dibata, odaa eo me codaaɡ̶idata naɡ̶a dapaawe, dinawigice niɡ̶ica niwigo, natiamaɡ̶aditigi nioladi niɡ̶idi nigaanigi. Niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi idioka limedi me yawigice, ayemaa me noditice. \v 40 Ja domaɡ̶a jipokotiogi niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici moiticoitice niwigo abeyaceɡ̶egi, pida aɡ̶oyakadi moiticoitice.” \p \v 41 Jesus naɡ̶a dotaɡ̶a, mee, “Akaami oko ane daɡ̶a adinakatonitiwaji, akaami abeyacaɡ̶aɡ̶a. Aɡ̶aleeɡ̶owidi nokododi minaaɡ̶ejo makaamitaɡ̶atiwaji. Amigida ica noko nige daɡ̶adiaa jakadi me idinatitaɡ̶awatiwaji?” Odaa joneɡ̶eete niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, “Anadeegi ɡ̶adionigi digoina meetaɡ̶a!” \v 42 Niɡ̶ica naɡ̶a yadeegi niɡ̶ijo nigaanigawaanigi, niwigo abeyaceɡ̶egi jona yokoletinigi iiɡ̶o, codaa me yawigice. Pida Jesus ja iiɡ̶e me noditice niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, odaa ja icilatidi niɡ̶ijo nigaanigawaanigi. Odaa ja yopilaɡ̶adite niɡ̶ijo eliodi. \v 43 Ijotawece niɡ̶ijo oko eliodi moyopo, leeɡ̶odi me nelegi niɡ̶ica notoetiigi Aneotedoɡ̶oji. \s1 Jesus yalaɡ̶atace ica lemeɡ̶egi \r (Mateus 17.22-23; Marcos 9.30-32) \p Eɡ̶idaaɡ̶ee modoxicetema niɡ̶ijoa loenataka Jesus, neɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, \v 44 “Digatacolitece yotaɡ̶ataɡ̶awatiwaji. Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, etidajigota loniciwaɡ̶a ɡ̶oneleegiwadi.” \v 45 Pida niɡ̶ijo anodiotibece aɡ̶oyowooɡ̶oditece niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji aneɡ̶eote moyowooɡ̶odi. Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me doɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica ane diitigi niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a. Pida odoitalo doɡ̶oigetece niɡ̶ica ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. \s1 Niɡ̶ica ane daɡ̶axa me diniwaloe \r (Mateus 18.1-5; Marcos 9.33-37) \p \v 46 Niɡ̶ijo anodiotibece Jesus jonoɡ̶odinotigimadetigi niɡ̶ica ane daɡ̶axa me diniwaloe. \v 47 Pida Jesus yowooɡ̶odi niɡ̶ica anoyowo catiwedi laaleɡ̶enali. Odaa jona dibate ica nigaanigawaanigi. Naɡ̶a nicooɡ̶ete liwai, \v 48 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ina ane dibatege niɡ̶ini nigaanigawaanigi, leeɡ̶odi naɡ̶atetigi Iboonaɡ̶adi, niɡ̶ini dibatigi. Odaa niɡ̶ini ane dibatigi, aaɡ̶aɡ̶a dibatege ane idiiɡ̶e. Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶axa me iwikodaɡ̶a ɡ̶adiwigotigitiwaji, joaniɡ̶iniaa daɡ̶axa mida niwaló.” \s1 Niɡ̶ica ane daɡ̶a ɡ̶odakapetegi, ɡ̶odicaajo \r (Marcos 9.38-40) \p \v 49 Odaa João oneetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, jinataɡ̶a ijo ɡ̶oneleegiwa ane iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a datika Ǥaboonaɡ̶adi. Odaa ja joxokojoɡ̶o me iticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, igaataɡ̶a adiotibigaɡ̶adici digo anejinaɡ̶a me jiwaɡ̶ataɡ̶adici.” \v 50 Pida Jesus meeteta, “Igaamee ina moxoki? Igaataɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶a ɡ̶odakapetegi, ɡ̶odicaajo.” \s1 Samaritaanotedi aɡ̶odibatege Jesus \p \v 51 Naɡ̶a nipegi niɡ̶ica noko Jesus mopitedibigimece ditibigimedi, odaa ja lowoogo mewi migo Jerusalém. \v 52 Joneɡ̶eote lienigipi migotibeci odoe. Odaa niɡ̶igotibeci joɡ̶odakatiwece aca nigotakawaana samaritaanotedi, domoɡ̶odoletibige ane lotokaɡ̶adi Jesus. \v 53 Pida niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi aɡ̶odibatege Jesus, leeɡ̶odi moyowooɡ̶odi me lowoogo migo Jerusalém. \v 54 Niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, Tiago ijaa João noɡ̶onadi me doɡ̶odibatege, odaa modi, “Ǥoniotagodi, emaani me jiiɡ̶enaɡ̶a me dinikatini noledi icoɡ̶otibigimece ditibigimedi me yaaɡ̶adi niɡ̶idi noiigi, anee Elias niɡ̶ijo jotigide?” \p \v 55 Pida Jesus naɡ̶a nawiilitetege, odaa ja napeteɡ̶etediniwace, meetediogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶owooɡ̶oti anodaaɡ̶eni. \v 56 Igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ajanagi me jaaɡ̶adi oko, pida janagi me jao lewiɡ̶a.” Odaa joniɡ̶igotibeci manitaɡ̶a aca eledi nigotakawaana. \s1 Ica oko onodi moyemaa modiotibece Jesus \r (Mateus 8.18-22) \p \v 57 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a ideite naigitinece ijaaɡ̶ijo anodiotibece, ica ɡ̶oneleegiwa oneetalo Jesus, “Iniotagodi, jemaa me jiotaɡ̶adici okanicodaaɡ̶ica anemaani me aaticogi.” \v 58 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Naɡ̶ana eti ida epaa libegi, codaa me ilaaɡ̶axodi ani epaa libato. Pida Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, baadiɡ̶icanejo me inipetini.” \p \v 59 Odaa Jesus oneete ica eledi ɡ̶oneleegiwa, “Anagi aniwitibici!” Pida onee, “Iniotagodi, ecoɡ̶otace ejigo iɡ̶eladi, inaligitini eiodi.” \v 60 Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Ikani niɡ̶ina ane liciagi émeɡ̶egi me naligitini némeɡ̶egi. Pida akaami baanaɡ̶a akamaɡ̶a emii, eloɡ̶oti anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e oko laaleɡ̶enali.” \p \v 61 Odaa ica eledi ɡ̶oneleegiwa oneetalo Jesus, “Iniotagodi, ee ejigo jiotaɡ̶adici, pida ecoɡ̶otace ejigo jibodenaɡ̶a digoida iɡ̶eladi.” \v 62 Pida Jesus naɡ̶a igidi meeteta, “Niɡ̶ina ane gela me yabooɡ̶odi iiɡ̶o, odaa niwiticogi lowidi, Aneotedoɡ̶oji ayakadi daɡ̶a yajigote me libakedi me yeloɡ̶oditibece anodaaɡ̶ee me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko.” \c 10 \s1 Jesus imonya seteenta ɡ̶oneleegiwadi moyeloɡ̶odi nibodicetedi anele \p \v 1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Ǥoniotagodi Jesus naɡ̶a igiditediogi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodi moyemaa modiotibece, odaa ja iomaɡ̶aditedice eletidi seteenta ɡ̶oneleegiwadi. Odaa ja imonya itoataaletibece migotibeci dinewadetibigiwaji, midiwataɡ̶a nigotadi, codaa me midiwataɡ̶a icoa nigotadawaanaɡ̶a ane lowoogo Jesus migotetece. \v 2 Odaa meetediogi, “Eliodi oko anonibeotege mowajipatalo nibodicetedi anele, micataɡ̶a niɡ̶ina nixoɡ̶otagi nelegi baanaɡ̶a limedi monopilaɡ̶aditedio nawodigijedi, pida aɡ̶eliodi ane nibaaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me niwakatee eletidi liotaka. Micataɡ̶a niɡ̶ina ane nebi nixoɡ̶otagi me iiɡ̶e niɡ̶inoa eletidi liotaka me naxawanatakanaɡ̶a monopilaɡ̶aditedio lawodigijedi. \v 3 Emiitiwaji! Ǥadiiɡ̶eni micoataɡ̶a niɡ̶inoa waxacocoli miditaɡ̶a noiigi ane liciagi diwilecoɡ̶oni. \v 4 Jinaɡ̶adeegi ɡ̶aninyeelaɡ̶axi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶aniboco ane nolee niweenigi, migetaɡ̶a eletidi ɡ̶awelatedi. Codaa jiniɡ̶ica ananicenitiwaji oko ɡ̶adakapetegitinece naigi. \p \v 5 Nigakaatiwece diimigi, odoejegi ane alitigi ɡ̶agegi, eni, ‘Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meote mele ɡ̶adaaleɡ̶enali akaamitawecetiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi niɡ̶ina diimigi.’ \v 6 Nigica oko anoyemaa Aneotedoɡ̶oji meote mele laaleɡ̶ena, odaa Aneotedoɡ̶oji ibinie ane ɡ̶adipoketegi. Pida nige diɡ̶ica ane yemaa Aneotedoɡ̶oji meote mele laaleɡ̶ena, odaa Aneotedoɡ̶oji aibinie niɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, ane domaɡ̶a ɡ̶adipoketegiteloco. \v 7 Idiaaɡ̶onitetiwaji minitaɡ̶a niɡ̶ini diimigi, odaa elici anoyajigotaɡ̶awatiwaji. Igaataɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina nibakecajo me dibatege nigaanyeɡ̶egi. \p \v 8 Codaa niɡ̶ina nigakaatiwecetiwaji nigotaɡ̶a, odaa nigele modibataɡ̶agi, elici niɡ̶ica anoyajigotaɡ̶awa. \v 9 Icilatititiwaji eelotaginaditigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, codaa enitiogi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, ‘Aneotedoɡ̶oji ja igo me iiɡ̶e laaleɡ̶enali noiigitigi naɡ̶ana nigotaɡ̶a’. \v 10 Pida nigakaatiwece nigotaɡ̶a ane deɡ̶ele modibataɡ̶agi, emiitelogo ladicotiidi, odaa enitiwaji, \v 11 ‘Niɡ̶ina amoɡ̶otigi naɡ̶ana nigotaɡ̶a ane yexogotece ɡ̶odoɡ̶onaka, jiticoɡ̶ojoɡ̶o amaleeɡ̶aɡ̶a jikeenaɡ̶ataɡ̶awatiwaji me yelatedaɡ̶adomi Aneotedoɡ̶oji. Domaɡ̶a jemaanaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji naɡ̶a igo Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji, pida aɡ̶emaanitiwaji.’” Odaa Jesus meetediogi niɡ̶ijoa seteenta liiɡ̶exedi, \v 12 “Ejitaɡ̶awatiwaji, Aneotedoɡ̶oji daɡ̶axa meote me nawikodeeɡ̶a niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a ane deɡ̶ele modibataɡ̶agi, caticedi niɡ̶ijo oko niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Sodoma, ane yaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide. Eliodi me nawikodeeɡ̶a niɡ̶idi oko ane deɡ̶ele modibataɡ̶agi niɡ̶ica noko nige limedi me iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina noiigi leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco.” \s1 Icoa nigotadi anei me doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Jesus \r (Mateus 11.20-24) \p \v 13 Jesus idokee me niiɡ̶axitediniwace niɡ̶idi oko, odaa meetediogi, “Akaamitiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi Corazim, icota meliodi mawikodeetiwaji. Codaa akaamitiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi Betsaida aaɡ̶aɡ̶a icota meliodi mawikodeetiwaji, leeɡ̶odi me daɡ̶a adadiwaɡ̶ati. Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi aneote Aneotedoɡ̶oji mani ɡ̶anigotaɡ̶atiwaji, deɡ̶eote mijoataɡ̶a nigotadi Tiro aniaa Sidom, noiigitigi niɡ̶ijoa nigotadi toɡ̶oika mowo ane beyagi niɡ̶ijo jotigide. Taɡ̶a nicotiniwace, odinixotinigilo lowoodi jaacogoli, codaa toɡ̶oyatita lojienigi lacilodi, moikee modinilaatece libeyaceɡ̶eco. \v 14 Pida niɡ̶ica noko nige iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina oko leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco, ɡ̶adiloikatititetiwaji caticedi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi Tiro aniaa Sidom. \v 15 Odaa akaami noiigitigi Cafarnaum, domige ɡ̶adiweniɡ̶ideni Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi? Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a onateciɡ̶ini! Pida baɡ̶a ɡ̶adokolenitediogi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe, mawikodeetiwaji.” \p \v 16 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Niɡ̶ina ane wajipataɡ̶awatiwaji, aaɡ̶aɡ̶a najipatiwa. Codaa niɡ̶ina ane daɡ̶a dibataɡ̶agitiwaji, Ee idaaɡ̶igotiwa. Odaa niɡ̶ina ane daɡ̶a dibatigi, adibatege Aneotedoɡ̶oji ane idiiɡ̶e.” \s1 Niɡ̶ijoa seteenta liiɡ̶exedi Jesus ja dopitijo \p \v 17 Niɡ̶ijoa seteenta liiɡ̶exedi naɡ̶a dopitijo, odaa eliodi me ninitibigiwaji. Odaa moditalo Jesus, “Ǥoniotagodi, codaa me niɡ̶inoa niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a etiɡ̶odadiwaɡ̶adi niɡ̶ina me jiticodaɡ̶aticoace, jibakenaɡ̶a Ǥaboonaɡ̶adi me jiticodaɡ̶aticoace modakatiogi oko.” \p \v 18 Pida Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Jinadi ɡ̶odaxakawa Satanás yediiɡ̶a menitini icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, micataɡ̶a niɡ̶ina nalebepaɡ̶a ane yediiɡ̶a. \v 19 Diganajipaatiwatiwaji! Ja jajigotaɡ̶awa ɡ̶animaweneɡ̶egi me ipoditeloco lakeedi, codaa me nelá. (Odaa aɡ̶ica anigotaɡ̶awa.) Codaa aɡ̶ekeni icatawece niɡ̶ica domaɡ̶a loniciwaɡ̶a ɡ̶odaxakawa, odaa aɡ̶ica anigotaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina ane beyagi. \v 20 Pida jinaɡ̶a aniniitibecitiwaji leeɡ̶odi metiɡ̶adadiwaɡ̶ati niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Pida jemaa maniniitibeci leeɡ̶odi naɡ̶a iditedini Aneotedoɡ̶oji ɡ̶aboonaɡ̶atedi digoida ditibigimedi madi lotaɡ̶anaɡ̶axi aneite liboonaɡ̶atedi loiigi.” \s1 Jesus ninitedibece \r (Mateus 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Naɡ̶ajo lakata Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo niɡ̶ica meliodi me ninitedibece Jesus. Odaa mee, “Eiodi, jaɡ̶akamaɡ̶akaami ane iiɡ̶eni ditibigimedi, codaa me iiɡ̶o, joɡ̶etetibigimaɡ̶adici, leeɡ̶odi jiɡ̶ikeenitiogi niɡ̶ina oko iwikodadi niɡ̶ica anaɡ̶atitema niɡ̶ina oko aninoa lixaketedi, codaa me niɡ̶ina aneliodi me nidikonaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa anakamaɡ̶a emaani mawii, odaa ica mele. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me iniotagodetaɡ̶awa.” \p \v 22 Odaa Jesus meetediogi niɡ̶ijo oko anidi miniwataɡ̶a, “Eiodi najigotediwa inoatawece. Aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Lionigi, iniokiniwateda Eliodi. Aɡ̶ica ane yowooɡ̶odi niɡ̶icoa Eliodi, iniokiniwateda Lionigi me yowooɡ̶odi, codaa niɡ̶ina ane yemaa Lionigi me ikeete anodaaɡ̶eeteda Eliodi.” \p \v 23 Odaa Jesus ja nawiilitetetege niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa meetediogi niɡ̶ica midiokiditiwage, “Ninitibigiwaji niɡ̶ina oko anonadi niɡ̶inoa ananatitiwaji! \v 24 Igaataɡ̶a ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ijo jotigide eliodi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa owidi inionaɡ̶a-eloodoli niɡ̶ijo jotigide, domoɡ̶oyemaa monadi niɡ̶ina analeeɡ̶anatitetiwaji, pida aɡ̶onadi. Codaa domoɡ̶oyemaa mowajipatalo niɡ̶inoa analeeɡ̶ajipaatalo, pida aɡ̶ica doɡ̶owajipatalo.” \s1 Ica samaritaano anele \p \v 25 Digawinitiwaji! Ica niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, niɡ̶ini dabiditi, odaa igeteda Jesus mina dineetalo, mee, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, amiina ane leeditibige me jao, odaa ja jakadi midioka limedi me idewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?” \v 26 Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Amiidi ica ane diniditeloco midiwa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés? Amiidi ica baanaɡ̶a alomeɡ̶eniteloco?” \p \v 27 Odaa mee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, me igidi, “Emaani Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena, codaa minoatawece niɡ̶icoa ane eemiteetece, codaa minitawece ɡ̶adoniciwaɡ̶a, codaa minoatawece ɡ̶adowooko. Codaa leeditibige memaani ɡ̶adipecaɡ̶awa digo aneni madinemaani.” \v 28 Odaa Jesus meete, “Jaɡ̶adigititece niɡ̶ina anewi. Awii niɡ̶ida anenita, odaa idioka limedi me ɡ̶adewiki miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 29 Pida niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa domaɡ̶a dinikeenaɡ̶aneɡ̶e me iɡ̶enaɡ̶a. Odaa ja digikataci, mee, “Pida, amiijo ica ipecaɡ̶awa?” \p \v 30 Jesus naɡ̶a igidi, meete, “Ica ɡ̶oneleegiwa one dinikatini manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém, one igo Jericó. Naigitinece jona dakapetege icoa olicaɡ̶aɡ̶a, odaa jonoɡ̶onoɡ̶a lowoodi, codaa eliodi monalaketibige, pida noɡ̶oika, jona doletibige me yeleo, odaa joɡ̶opitibeci. \v 31 Pida ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa sacerdotitedi ane libakadi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, jonaɡ̶aɡ̶a dinikatini mijotaɡ̶a niɡ̶ijo naigi. Odaa naɡ̶a nadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa ja nawiile, inigotinece eledi liwai niɡ̶ijo naigi. \v 32 Ica leviita eledi jonaɡ̶aɡ̶a inaaɡ̶igotinece. Naɡ̶a nadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa onexaa iwiteloco, odaa jaɡ̶aɡ̶a ixomaɡ̶atijo. \v 33 Pida ica samaritaano onaɡ̶aɡ̶a diniwiaje, odaa niɡ̶icoteloco. Naɡ̶a nadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa eliodi me iwikode. \v 34 Odaa jona diiteloco niɡ̶ipegi, odaa jeɡ̶eo liwetadi, one yatita najidi inaa viinyo niɡ̶icoa elaciletedi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yexaɡ̶ateloco niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa nemadica, odaa jona yadeegiticogi manitaɡ̶a aca ɡ̶odiotaɡ̶axi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me dowediteloco. \fig |src="CN01749B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 10.33-34" \fig* \v 35 Neɡ̶eledi noko jona yajigota niɡ̶ijo ane nebi naɡ̶aca ɡ̶odiotaɡ̶axi iniwataale beexotedi ane loojedi modowediteloco. Odaa meeta, ‘Adowetiteloco, codaa nigicoa eletidi laakataka, nige idopitijo, odaa jediateda.’” \p \v 36 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane ige, “Amiida ica anakati? Amepidiɡ̶ica idi itoatadiɡ̶ida anewi me lipecaɡ̶awa niɡ̶ijo anonaxacoɡ̶otibige?” \v 37 Odaa niɡ̶ijo ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ja igidi Jesus, mee, “Niɡ̶ijo aneneɡ̶egi iwikode niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, codaa me yaxawa.” Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Dice awii liciagi.” \s1 Jesus dalite Marta ajaa Maria \p \v 38 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece odioteci naigi, odaa joɡ̶otota manitaɡ̶a aca nigotakawaana. Odaa aca iwaalo anodita Marta ja nodetedicogi Jesus minitaɡ̶a liɡ̶eladi. \v 39 Aca nioxoa anodita Maria, odaa jona dilokotege Ǥoniotagodi Jesus, odaa ja wajipatalo niɡ̶icoa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco. \v 40 Pida Marta baɡ̶a yajolitaɡ̶atelogo niɡ̶icoa libaketedi mini liɡ̶eladi. Odaa niɡ̶igo miniwataɡ̶a Jesus, odaa oneetalo, “Iniwa-aagodi, agodaɡ̶ana-aati, naɡ̶ani ininyooxoa naɡ̶a idika moka eeyotece me jaote digawi-iinitelogo iba-aaketedi? Iiɡ̶eni menagi idaxawanawaanigi!” \p \v 41 Pida Ǥoniotagodi ja igidi meeteta, “Niɡ̶ida makaami ɡ̶adajolitakitibece, codaa me aɡ̶owikomataatibece, leeɡ̶odi niɡ̶inoa anicinoa. \v 42 Pida leeditibige mokidatece niɡ̶ica ɡ̶adoenatagi, odaa Maria baanaɡ̶a iomaɡ̶aditice niɡ̶ica ane daɡ̶axa mele, codaa aɡ̶ica ane ibanootece.” \c 11 \s1 Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji \r (Mateus 6.9-15; 7.7-11) \p \v 1 Ica noko Jesus ganigidi ica aneite me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa naɡ̶a nigotedini me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anodiotibece dipokotalo Jesus, mee, “Ǥoniotagodi, ɡ̶odiiɡ̶axineɡ̶egi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, digo anee João Batista me iiɡ̶axitiogi anodiotibeci.” \p \v 2 Odaa meetediogi, “Niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, enitiwaji, \q1 ‘Ǥodiodi anadeoni ditibigimedi, \q1 jemaanaɡ̶a minatawece oko odoɡ̶eteta Ǥaboonaɡ̶adi. \q1 Jemaanaɡ̶a me iiɡ̶eni laaleɡ̶enali inatawece oko. \q1 Awii niɡ̶ica anemaani mawii digoina iiɡ̶o, \q1 liciagi mowo anemaani digoida ditibigimedi. \q1 \v 3 Anajicitoɡ̶owa ɡ̶oweenigi ane jopooɡ̶atibige inoatawece nokododi. \q1 \v 4 Ixomaɡ̶ateenitedice ɡ̶obeyaceɡ̶eco, \q1 igaataɡ̶a niɡ̶ida moko jixomaɡ̶ateenaɡ̶atice \q1 niɡ̶ina anowotoɡ̶odomi ane beyagi. \q1 Codaa jiniɡ̶ikani daɡ̶a dineetoɡ̶owa ɡ̶odaxakawa. \q1 Pida ɡ̶odoɡ̶aaɡ̶egiticogi miditaɡ̶a loniciwaɡ̶a nibeyacaɡ̶a.’” \p \v 5 Odaa Jesus meetediogi, “Diɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji anigo liɡ̶eladi lokaaɡ̶edi niɡ̶ina me liwigo-enoale me doletibige ladiligi, oditaɡ̶a eeta, ‘Yokaaɡ̶edi, awiitate yadilaɡ̶a itiwatadiɡ̶idi paontedi. \v 6 Igaataɡ̶a ini yokaaɡ̶edi gela meno me diniwiaje, pida aɡ̶ica anigetiɡ̶idi ane jajigota me yeligo.’ \v 7 Pida idei catiwedi liɡ̶eladi me igidi, onee, ‘Jinaɡ̶awii igecaɡ̶aloɡ̶o! Ja jinoxoco yapoagi, codaa ionigipi ja niotaɡ̶a, aɡ̶alee jakadi daɡ̶a idicoti oditaɡ̶a jajigotedaɡ̶awa paontedi.’ \v 8 Odaa ejitaɡ̶awatiwaji anicotini daɡ̶a leeɡ̶odi me lokaaɡ̶edi, pida yajigota ane dipokotibige, leeɡ̶odi jeɡ̶eo ligecaɡ̶aloɡ̶o me daɡ̶a yakamaɡ̶adi. \p \v 9 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitaɡ̶awatiwaji, ipokitalo Aneotedoɡ̶oji, odaa jaɡ̶abaatege ane ɡ̶adipoketegi. Oleetibige Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina midi ananiaditibige makaamitaɡ̶atiwaji, odaa akatitiwaji. Atokeni epoagi, odaa domoketaɡ̶adomi. \v 10 Jiɡ̶idaaɡ̶ee inatawece niɡ̶ina anodipokotalo Aneotedoɡ̶oji, yajigotediogi anodipokotibige, codaa inatawece niɡ̶ina anodoletibige, oyakadi. Codaa epoagi domoketema niɡ̶ina ane yatoke. \v 11 Domigica ina akaamitiwaji anakaami eniododipi ane yajigota lionigi lakeedi, ina me dipokotigi noɡ̶ojegi? \v 12 Oɡ̶oa, domige ajicita nelá ina me dipokotigi okoɡ̶okoodi ligetegi? \v 13 Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji, anakaami abeyacaɡ̶aɡ̶a, owooɡ̶oti majici ɡ̶adionigi anele. Odaa Ǥadiodi ane itiniwa digoida ditibigimedi daɡ̶axatace me yajigotediogi Liwigo niɡ̶ina anodipokotalo!” \s1 Onica ica anodi mini niwigo ane beyagi midoataɡ̶a Jesus \r (Mateus 12.22-30; Marcos 3.20-27) \p \v 14 Jesus one iticoitedice ica niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi ica ɡ̶oneleegiwa, aneo mewaloɡ̶onaɡ̶a. Niɡ̶ijo naɡ̶a noditice niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jonaɡ̶a yakaditace me dotaɡ̶a. Odaa niɡ̶idi noiigi eliodi moyopo. \v 15 Pida onidi ica oko anodi, “Naɡ̶anati! Belzebu ane iiɡ̶e niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a eo notoetiigi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa me iticoitedice niwicidi ane beyagi. (Belzebu aneledi liboonaɡ̶adi Satanás).” \p \v 16 Odaa ica eledi oko odineetalo odipokotalo meote loenatagi anodoxicetema, me ikee me icoɡ̶oticogi nimaweneɡ̶egi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 17 Pida Jesus yowooɡ̶odi lowooko, odaa meetediogi, “Niɡ̶ijo noiigi anowotibece lapoawaanigi me dakapetibigiwage, niɡ̶idi noiigi icota me ma. Codaa niɡ̶ina dinoiigiwepodi ane daɡ̶a ilaɡ̶atiwage aaɡ̶aɡ̶a icota me ma. \v 18 Codaa niɡ̶ijo ane iiɡ̶e Satanás, nige diniomaɡ̶adi me dinideleɡ̶e, baadaɡ̶a yeyaɡ̶aticoace. Igaamee ina meni me Belzebu najigotiwa inotoetiigi me jiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a? \v 19 Pida daantiɡ̶idaaɡ̶ee, amiijo ane yajigotiogi notoetiigi niɡ̶ijo anodiotibigaɡ̶adici moiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a? Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo anodiotibigaɡ̶adici ijaaɡ̶oikeetaɡ̶awa meliodi mabataa. \v 20 Pida jatika loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me jiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa niɡ̶ida ikee naɡ̶a diiɡ̶enataka Aneotedoɡ̶oji digoina ɡ̶adiwigotigitiwaji. \p \v 21 Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi anele manigoe, dowediteloco epaa liɡ̶eladi, codaa icoatawece niɡ̶icoa ane nepilidi dotete. \v 22 Pida nigicota niɡ̶ina ane daɡ̶axa me loniciweɡ̶enigi, odaa ja dinigaanyetece niɡ̶ijo loniciweɡ̶enigi, odaa ja yadeegi icoatawece niɡ̶icoa likanaɡ̶anaɡ̶atedi, niɡ̶ijoa ane nakato niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi. Odaa ja yawalace niɡ̶icoa latekatece niɡ̶ijo loniciweɡ̶enigi. \p \v 23 Niɡ̶ina ane daɡ̶a icaajo, dice yakapetegi, codaa niɡ̶ina ane daɡ̶a idaxawatece me jatecoɡ̶otee iniwaxacocoli anilaagitedibece, odaa ja miniaa ilaagaɡ̶aditedibece. \s1 Anodaaɡ̶ee niwigo abeyaceɡ̶egi mopitacicogi ane icoɡ̶oticogi \r (Mateus 12.43-45) \p \v 24 Niɡ̶ina niwigo abeyaceɡ̶egi naɡ̶a noditicogi oko, onigotelogo nipodaɡ̶a ane yadilo, ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, doletibige ane lotokaɡ̶adi. Niɡ̶ina naɡ̶a diɡ̶ica yakadi, odaa meetibige le, ‘Jopitacicogi iɡ̶eladi ane idoditicogi.’ \v 25 Odaa joɡ̶opitaceloco niɡ̶ijo oko, anakaaɡ̶ijo me dakatiogi, odaa yakadi me micataɡ̶a niɡ̶ina diimigi ane dinoladitice, codaa anoyoetibigo. \v 26 Odaa ja noditice, odaa igotiogi eletidi seete niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, niɡ̶idiwa daɡ̶axa me beyagi caticedi niɡ̶ijo odoejegi. Noɡ̶odakatiogi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶iticoace. Odaa niɡ̶ica anee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja daɡ̶axa me beyagi caticedi niɡ̶ijo anee maleekoka dakatiogi niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi.” \s1 Niɡ̶ica anepeɡ̶ewi me ninitibece \p \v 27 Eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a Jesus, aca iwaalo ane idei liwigotigi niɡ̶idi noiigi mee, niɡ̶ina me dinigetaɡ̶atee me yotaɡ̶aneɡ̶e Jesus, “Ninitibece naɡ̶aca iwaalo ane dinigajetaɡ̶adici, codaa ane ɡ̶adilipeɡ̶eni!” \v 28 Pida Jesus naɡ̶a igidi, meete, “Daɡ̶axa me ninitibigiwaji niɡ̶ijo anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa moyiwaɡ̶adi.” \s1 Odipokotalo Jesus meote loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi me ikee anijoa \r (Mateus 12.38-42; 16.1-4) \p \v 29 Niɡ̶ijo noiigi naɡ̶a diniligice, moyawiile Jesus, odaa jona dotaɡ̶a onee, “Niɡ̶ina noiigi niɡ̶inoa nokododi daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odipokotalo Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odoxiceɡ̶edi me ikee me niɡ̶iniaa idiiɡ̶e. Pida Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote eledi loenatagi, igaataɡ̶a jeɡ̶eote niɡ̶ijo anigote Jonas niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \v 30 Igaataɡ̶a Jonas ikeetiogi niɡ̶eladimigipitigi Nínive miniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e migo naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶icoa ane ninyaco Jonas. Jiɡ̶idaaɡ̶eji Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, idinikeetiogi niɡ̶ina noiigi me idiiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 31 Naɡ̶ajo iniona-eloodo ane icoɡ̶oticogi micataɡ̶a niocodi niwetaɡ̶a, icoɡ̶oticogi ditigedi enagi me wajipatalo lotaɡ̶a Salomão, niɡ̶ijo aninoa owidi lixaketedi. Odaa niɡ̶ica noko nige limedi Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco, ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo iwaalo dabiditini, ikee me abataatiwaji, igaataɡ̶a ite Ee ɡ̶adiwigotigitiwaji ane daɡ̶axa me inoa ixaketedi caticedi Salomão. Pida aɡ̶emaani mabaategetiwaji inoa yotaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a adinilaanitibece. \v 32 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo Jonas lotaɡ̶a niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi Nínive, odaa joɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco. Odaa niɡ̶ica noko nige limedi Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco, odaa niɡ̶eladimigipitigi Nínive dabiditiniwace, oikee makaami nilaagetedipi, igaataɡ̶a ite Ee ɡ̶adiwigotigitiwaji, codaa yotaɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a aliciaco lotaɡ̶a Jonas. Pida akaamitiwaji aɡ̶abaatege inoa yotaɡ̶a, codaa aɡ̶adinilaanitibecetiwaji. \s1 Niɡ̶ica ane nalo catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena \r (Mateus 5.15; 6.22-23) \p \v 33 Aɡ̶ica ini oko ane yalegi loledaɡ̶axi oditaɡ̶a yapoɡ̶oditini, domigetaɡ̶a yapoɡ̶oditeloco baxia. Pida ideyate loledaɡ̶axi ditibigimedi, eotibige minatawece oko anodakatiwece diimigi onadi liwitiigi. \v 34 Niɡ̶inoa ligecooɡ̶e niɡ̶ina oko micataɡ̶a daɡ̶a lokokenatema laaleɡ̶ena. Niɡ̶inoa ligecooɡ̶e nigele, odaa anitawece laaleɡ̶ena nalo. Pida nige deɡ̶eleteda ligecooɡ̶e, laaleɡ̶ena idaaɡ̶ee, idei nexocaɡ̶a. \v 35 Pida anidakitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a naɡ̶ani lokokena anani makaamitaɡ̶atiwaji adinanatigi me nexocaɡ̶a. \v 36 Niganitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena nolee lokokena, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a idei nexocaɡ̶a, odaa atale macataɡ̶a naɡ̶ana lokokena me nalo catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena.” \s1 Jesus eetedeloco icoa fariseutedi icaaɡ̶icoa anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés \r (Mateus 23.1-36; Marcos 12.38-40) \p \v 37 Naɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa ica fariseu jonaɡ̶a node migo aniodi liɡ̶eladi. Odaa Jesus joniɡ̶igo, odaa jona nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja. \v 38 Niɡ̶ijo naɡ̶a nadi niɡ̶ijo fariseu Jesus me diɡ̶ica daɡ̶a aniwilegi ane lakatigi codaaɡ̶anioditeda, eliodi me yopo. \v 39 Odaa Ǥoniotagodi oneete, “Niɡ̶ida makaamitiwaji anakaami fariseutedi, inoka iwileci ɡ̶anigoopa, ɡ̶aniɡ̶inogo wetice. (Odaa idaɡ̶aɡ̶a enitiwaji aniwileci me wetice.) Pida catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena, inokemaani molice, codaa mawii ane beyagi. \v 40 Akaami yetoledi! Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶ijaa eote wetice, codaa me yoe catiwedi. \v 41 Pida daɡ̶ajicitiogi madewetedi ɡ̶aweenigi ane nolee ɡ̶aniɡ̶inogo, ɡ̶anigoopatiwaji. Odaa inoatawece yapiditedaɡ̶adomitiwaji. \p \v 42 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji anakaami fariseutedi! Igaataɡ̶a ajicitalo liwai ɡ̶adawodigijedi ane ɡ̶anidiizimo, ‘hortelã’, ‘arruda’, codaa meletidi niale-laamotiidi ane jelicaɡ̶a. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶oleetibige makaami eletema eledi oko, codaa aɡ̶emaanitiwaji Aneotedoɡ̶oji. Leeditibige makaami eletema eledi oko, codaa memaani Aneotedoɡ̶oji, codaa niɡ̶inoa anicinoa eletidi ajicitalo Aneotedoɡ̶oji. \p \v 43 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji anakaami fariseutedi! Leeɡ̶odi daɡ̶axa me ɡ̶ademaanigitiwaji manicooteloco nibaanco niɡ̶ina oko anida naɡ̶atetigi midiwa niiakanaɡ̶axiidi, codaa ɡ̶ademaanigi modeemitetibigaɡ̶aji metiɡ̶adiceni miditaɡ̶a ane licooɡ̶aditibece oko me dakapetibigiwage. \v 44 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji anakaami fariseutedi, codaa makaamitiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, oko ane daɡ̶a dinikee niɡ̶ica anee. Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ina anonaligite émeɡ̶egi, pida ayeloɡ̶o, odaa niɡ̶ina oko odaɡ̶axatibigeloco, pida aɡ̶oyowooɡ̶odi midi.” \p \v 45 Odaa ica ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés jona igidi Jesus, oneetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, niɡ̶ina mawii niɡ̶ida ɡ̶agegi, jaɡ̶aɡ̶a enitoɡ̶oloco.” \v 46 Jesus oneeteta, “Aneotedoɡ̶oji aaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiloikatititetiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Leeɡ̶odi micataɡ̶a daɡ̶awii loyaɡ̶agi eledi oko, leeɡ̶odi maɡ̶axakeni ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, niɡ̶inoa ane iwaaɡ̶adi, ane daɡ̶adiaa domiɡ̶ica anabotege. Pida akamaɡ̶akaamitiwaji aɡ̶axawani niɡ̶ina oko moyotete icoa ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco daɡ̶a micataɡ̶a madoti maxawanitiwaji me yadeegi loyaɡ̶agi. \p \v 47 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji leeɡ̶odi miwilaniteloco aniwote niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko naijedi ɡ̶aditacepodi niɡ̶ijo jotigide. Akamaɡ̶akaamitiwaji jiɡ̶iwilaniteloco niɡ̶inoa libecoli manalakitibige. \v 48 Niɡ̶ina miwilaniteloco niɡ̶inoa libecoli, jiɡ̶ikeenitiwaji maniwotitema anee niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo noɡ̶onigodi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa natigide jiɡ̶iwilani aniwote, codaa jaɡ̶awii me libinienigi. \v 49 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ane daɡ̶axa niɡ̶ica lowooɡ̶otakaneɡ̶egi, meete, ‘Jiwakateetiogi niɡ̶idi noiigi anoyeloɡ̶oditedibece yowooko, codaa niɡ̶ina ane jiiɡ̶etibigiwaji mowo ibakedi. Odaa niɡ̶idi noiigi idi anonigodi, idiaaɡ̶eledi oiatetibeci niɡ̶idi anoyeloɡ̶oditedibece yowooko.’ \v 50 Odaa leeɡ̶odi niɡ̶ida niciagi, Aneotedoɡ̶oji icota me iloikatidi niɡ̶ina noiigi niɡ̶inoa nokododi, leeɡ̶odi ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane nigo, niɡ̶ijo maleekoka yoeteda niɡ̶ina iiɡ̶o. \v 51 Abel, jiɡ̶ijaa odoejegi anoyeloadi, codaa me eletidi anonigodi, odaa owidijegi anoyeloadi Zacarias digoida lagitege nameeja wetiɡ̶a minitaɡ̶a niɡ̶ijo eledi diimigi-le aneitedice Aneotedoɡ̶oji. Ejitaɡ̶awatiwaji mewi micota me iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina noiigi aninaa niɡ̶inoa nokododi, leeɡ̶odi lemeɡ̶egi niɡ̶ijo liotagipi. \p \v 52 Aneotedoɡ̶oji icota me ɡ̶adiloikatititetiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Igaataɡ̶a ɡ̶adiciagitiwaji niɡ̶ina ane noxoco lapoagi liɡ̶eladi, odaa aika oko me dakatiobece. Joaniɡ̶idaaɡ̶enitiwaji aɡ̶ikani oko moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee moyakadi migotibeci lodoe Aneotedoɡ̶oji, pida oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaamitiwaji aɡ̶emaani makaatiobece.” \p \v 53 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a noditedice, odaa niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ijaaɡ̶ijoa fariseutedi joɡ̶oyalomeɡ̶e. Odaa eliodi moyelatema, codaa eliodi monigetedice. \v 54 Domoɡ̶odoletibige daɡ̶a dibatá niɡ̶ina me dotaɡ̶a, domoɡ̶owo moyakadi me nilaagedi. \c 12 \s1 Jesus yalaɡ̶ate ica oko ane lemaanigi me yeloɡ̶o, pida ayeloɡ̶o \r (Mateus 10.26-27) \p \v 1 Icoa fariseutedi onigetedice Jesus, odaa eliodi oko yatecoɡ̶o codaa joɡ̶oipoditibigeloco eledi. Odaa Jesus ja yajoitediogi niɡ̶idi anodiotibece, meetediogi, “Onexaa anidakitiogi fariseutedi anoyotete ane beyagi catiwedi laaleɡ̶ena, ane ibeyacaɡ̶adi lewiɡ̶a. Liciagi niɡ̶ina labookojegi leyeema ane idei catiwedi paon, ajinataɡ̶a, pida eo me dabo. \v 2 Inoatawece ane dinapoɡ̶oditedini, icota me dinowiegi, codaa inoatawece anoyowiegitelogo, icota me jowooɡ̶otaɡ̶a. \v 3 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee ijoatawece ane ɡ̶adotaɡ̶a digoida nexocaɡ̶a, icota me jajipaaɡ̶atalo digoina getaɡ̶a. Inoatawece icoa ɡ̶adotaɡ̶a ane domaɡ̶a aɡ̶atitedini catiwedi diimigi-le ane dinoxoco, icota nigidiaaɡ̶idi oyatemati owotibige minatawece oko owajipatalo. \s1 Ica ane leeditibige me idoiiɡ̶a \r (Mateus 10.28-31) \p \v 4 Ejitaɡ̶awa yokaaɡ̶etedi, anaɡ̶adoiita niɡ̶ina ane yakadi me yeloadi ɡ̶adolaadi, leeɡ̶odi aɡ̶alee yakadi meo eledi anigotaɡ̶awa. \v 5 Pida jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji anepaɡ̶a leeditibige madoiita. Adoiitalo Aneotedoɡ̶oji anepiɡ̶ida loniciwaɡ̶a me ɡ̶adokolenitedicogi minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe, nigicota me yaaɡ̶adi ɡ̶adewiɡ̶a. Jopitacaɡ̶alocotiwaji mejitaɡ̶awa, adoiitalo niɡ̶iniwa anejitedaɡ̶awa. \p \v 6 Niɡ̶ina moyaa ciinco imikola, aɡ̶icoda loojedi, loojedi iniwataale beexotedi. Pida Aneotedoɡ̶oji idokee ayaagiditedibige otaɡ̶anitece imikola. \v 7 Eleditace jemaa mejitaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji me yowooɡ̶odi ane liwokodi ɡ̶adamodi aneitigi ɡ̶adacilo. Enice jinaɡ̶adoiitiwaji, igaataɡ̶a daɡ̶axa meliodi ɡ̶aniwaló, aɡ̶adiciagitiwaji niɡ̶ijoa imikola anowidi. \s1 Niɡ̶ica oko anida aneetege Jesus, icaaɡ̶ica ane diɡ̶ica aneetege \r (Mateus 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina oko anee lodoe eledi oko mida anejitege, odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, eji lodoe niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji mewi mida anejitege. \v 9 Pida niɡ̶ina oko ane dinaɡ̶aditi lodoe eledi oko mida anejitege, odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, aaɡ̶aɡ̶a eji lodoe Aneotedoɡ̶oji codaa me aanjotedi mewi me diɡ̶ica anejitege. \v 10 Niɡ̶ina ane beyagi me dotaɡ̶atibigiji, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yakadi me ixomaɡ̶ateetedice loenataka ane beyagi, nige dinilaatece libeyaceɡ̶eco. Pida niɡ̶ina ane beyagi me dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji Liwigo, Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice loenataka ane beyagi. \v 11 Niɡ̶ina nigetiɡ̶adadeegi metiɡ̶adalomeɡ̶eni midiwataɡ̶a liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, oɡ̶oa, domige lodoe ɡ̶oniwinoɡ̶ododi idiaa lacilodi judeutedi, jinaɡ̶a aɡ̶owikomataa leeɡ̶odi me doɡ̶owooɡ̶oti me ojetee oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti magitatakani. \v 12 Igaataɡ̶a naɡ̶ani lakata, Aneotedoɡ̶oji Liwigo ikeetaɡ̶awa niɡ̶ica ane leeditibige me ɡ̶agegi.” \s1 Ica liico ane liciagi niɡ̶ina yetole ane diɡ̶ica liwaxinigi \p \v 13 Ica ɡ̶oneleegiwa anidiaaɡ̶i liwigotigi niɡ̶idi noiigi-nelegi meetalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, adiwikodeni, iiɡ̶eni inioxoa me iniwaiɡ̶awatece niɡ̶idiwa ane nenyaɡ̶aditedoɡ̶odomi ijoolatibige ɡ̶odiodi.” \v 14 Pida Jesus meeteta, “Yokaaɡ̶edi, amiijo ica aneetaɡ̶awa me Ee ɡ̶aniwinoɡ̶odi, oɡ̶oa amiijo ica aneo me Ee ɡ̶adacilo me jawalace icoa ɡ̶anepilidi?” \v 15 Odaa Jesus meetediogi iditawece niɡ̶ijo oko, “Atacolitecetiwaji, codaa adowetitatiwaji ineɡ̶ewianaɡ̶a memaani gaantiɡ̶ini ane nebi eledi oko. Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ayemaa me yewiɡ̶atema niɡ̶ina oko minokina me dinigaanyetece niliicaɡ̶ajetegi niɡ̶ina iiɡ̶o.” \p \v 16 Odaa Jesus ja yatemati ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axi, meetediogi, “Ica ɡ̶oneleegiwa liico, onidiwa icoa lixoɡ̶otaka anoyajigo owidi nawodigijedi. \v 17 Odaa meetibige le, ‘Igamige ele mejigotalo? Igaataɡ̶a aɡ̶ica anejate niɡ̶inoa yawodigijedi.’ \v 18 Odaa jeɡ̶eo lowoogo, mee, ‘Ja jowooɡ̶odi anejigotalo, jojiketedi niɡ̶inoa idiimaɡ̶a nelecoli aneite me jotete yawodigijedi, odaa jaotace geladi diimaɡ̶a daɡ̶axatace me nelecoli, odaa ja jotete niɡ̶inoa yawodigijedi ela. Odaa catiwedi idiimaɡ̶a geladi jotete idiwatawece yawodigijedi codaa me niɡ̶inoa eletidi ane inepilidi.’ \v 19 Odaa meetibige le, ‘Nige jotete idiwatawece ane jopotigi me jixomaɡ̶ateetedice owidi nicaaɡ̶ape. Odaa ja inipetini, ele me jiniodi, jacipe, jaote icoa ane inikeco.’ \v 20 Pida Aneotedoɡ̶oji meeteta, ‘Niɡ̶ida makaami, akaami yetole! Igaataɡ̶a inaaɡ̶ina niɡ̶ina enoale ja ɡ̶adelewi. Odaa amiijo ica aneote nepilidi idiwatawece icoa ɡ̶adotetenataka?’ \v 21 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ina oko ane nioda niliicaɡ̶ajetecidi niɡ̶ina iiɡ̶o, lodoe Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a liico.” \s1 Leeditibige me jinakatonaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji \r (Mateus 6.25-34) \p \v 22 Odaa Jesus meetediogi anodiotibece, “Joaniɡ̶idaa mejitaɡ̶awatiwaji jinaɡ̶a ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni niweenigi anopootibige me ɡ̶adewiki, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adowoodaɡ̶agi anopootibige madinixomitinigi. \v 23 Igaataɡ̶a ɡ̶adiwigo daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi aliciagi niweenigi. Ǥadolaadi daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi aliciagi nowoodaɡ̶agi. \v 24 Digawini ilaaɡ̶axodi! Aɡ̶enanaɡ̶anaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a onioda liweenaɡ̶a. Codaa aɡ̶ica lidiimigi anoyate liweenaɡ̶a moyotete. Pida Aneotedoɡ̶oji idokee me yajigotediogi liweenigi. Pida akaamitiwaji daɡ̶axa makaami ɡ̶oneɡ̶egi caticedi niɡ̶inoa ilaaɡ̶axodi. \v 25 Amiijo ina akaamitelocotiwaji ane yakadi me iigitedice nokododi me yewiɡ̶a, leeɡ̶odi ɡ̶adoɡ̶owikomatiigitiwaji? \v 26 Enice nige daɡ̶akati mawii ɡ̶adoenatagi lionicawaanigi, igame leeɡ̶oditiwaji ina me ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni inoa eletidi ane daɡ̶axa me dakake? \p \v 27 Digawini niɡ̶inoa niale lawoɡ̶o libinienaɡ̶a! Anibaaɡ̶a, aɡ̶oyoe lipegeteɡ̶e. Pida ejitaɡ̶awatiwaji ijaaɡ̶ijo Salomão midiwatawece ane niliicaɡ̶ajetecidi, pida aɡ̶ica daɡ̶a dinixotinigilo nowoodi libinienaɡ̶a daɡ̶a naɡ̶axatelogo niɡ̶inoa niale lawoɡ̶o. \v 28 Aneotedoɡ̶oji eote nadegogo micataɡ̶a diɡ̶inoa lowoodi libinienaɡ̶a. Nadegogo ane ili niɡ̶ina noko, natiinigoi joɡ̶oyalegi. Odaa ajawienataka me yajigotedaɡ̶awa ɡ̶adowoodi anele, akaamitiwaji ane deɡ̶eliodi ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. \p \v 29 Enice jinaɡ̶a adinigecaɡ̶aloɡ̶otiti, diɡ̶idokee moleetibige me ɡ̶adigecaɡ̶aleɡ̶eni niɡ̶ica anelici, codaa anacipeta. \v 30 Igaataɡ̶a noiigi anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o idokee modoletibige inoatawece niɡ̶inoa anicinoa. Leeɡ̶odi Ǥadioditetiwaji Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi inoatawece niɡ̶icoa anopootibige. \v 31 Enice jinaɡ̶a ɡ̶adigecaɡ̶aloɡ̶otiti niɡ̶inoa ganicinoa, pida odoejegi oleetibige mawii Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, odaa Aneotedoɡ̶oji jaɡ̶aɡ̶a yajigotedaɡ̶awa inoatawece anopootibige. \s1 Niɡ̶icoa niliicaɡ̶ajetecidi niɡ̶ica ditibigimedi \r (Mateus 6.19-21) \p \v 32 Akaami yoiigi anakaami onateciɡ̶idi, jinaɡ̶adoii. Igaataɡ̶a Ǥadiodi Aneotedoɡ̶oji yakadi mele meote makaami lacilodi niɡ̶ina loiigi. \v 33 Aani niɡ̶icoa ane ɡ̶anepilidi, odaa anedianitiniwace madewetedipi dinyeelo. Oleetibige ɡ̶anaɡ̶aaɡ̶axi ane daɡ̶a daa, odaa oteteni ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi digoida ditibigimedi, aneite me daɡ̶adiaa daa. Igaataɡ̶a digoida ditibigimedi oliceɡ̶egi aɡ̶icoticogi me dolice, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ipilaɡ̶awaana aɡ̶aca daɡ̶a yaaɡ̶adi. \v 34 Igaataɡ̶a aneite ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi, jiɡ̶idiaa yemaa ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji me onite. \s1 Icoa niotaka ane nigomaɡ̶atema okanicodaaɡ̶ica \p \v 35 Leeditibige madinoetitiwaji me ɡ̶adigomitema okanicodaaɡ̶ica gaantiɡ̶ica anenagi, ipiciati ɡ̶anigoenaɡ̶adi, codaa aleci ɡ̶adoledaɡ̶axiidi. \v 36 Awii liciagi niɡ̶ijoa niotaka anowalitibigege necalailegi me icoɡ̶oticogi miditaɡ̶a nadoneɡ̶egi. Nige yatoke epoagi me doletibige me dakatio, odaa aleegi joɡ̶oyomoketege. \v 37 Niɡ̶ijoa niotaka ane icotiogi necalailegi malee niwotaɡ̶a, ane nigomaɡ̶a modibatema, odaa ninitibigiwaji niɡ̶ijoa niotaka. Ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ijo necalailegi diniikoaɡ̶e, iikoaɡ̶e lowoodi me nediatiniwace, odaa ja iiɡ̶e me nicotiniwace madi nameeja, odaa epaa noɡ̶atema liweenigi. \v 38 Eleditace deɡ̶eno me liwigo enoale, migetaɡ̶a iniwatadaɡ̶ani lakata me nigoitijo, idokee micotiogi me niwotaɡ̶a, idokee me nigomaɡ̶a me nibaaɡ̶a, odaa ninitibigiwaji niɡ̶ijoa niotaka. \v 39 Pida leeditibige mowooɡ̶otitiwaji niɡ̶ina niɡ̶eladimigi daɡ̶a yowooɡ̶odi naɡ̶aca lakata micotio oliceɡ̶egi, odaa agotaɡ̶a ika me yawime liɡ̶eladi me dolice. \v 40 Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji leeditibige me ɡ̶adigomi, igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, janotaɡ̶awatiwaji naɡ̶aca lakata maleedaɡ̶a anibeoonitege me yanokegi.” \s1 Ica niotagi ane yakadi me jinakatonaɡ̶a, icaaɡ̶ica ane daɡ̶a yakadi me jinakatonaɡ̶a \r (Mateus 24.45-51) \p \v 41 Odaa Pedro ja ige Jesus, meetalo, “Ǥoniotagodi, okomokoko manatematiitoɡ̶owa ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axi, oɡ̶oa, aaɡ̶aɡ̶a atematiitiogi inatawece oko?” \p \v 42 Ǥoniotagodi naɡ̶a igidi, meeteta, “Amiijo ica liciagi niɡ̶ijo niotagi ane yakadi me jinakatonaɡ̶a, aninoa lixaketedi? Necalailegi nenyaɡ̶aditini me yowie niɡ̶icoa eletidi niotaka, codaa me yediatece liweenigi me ditibigimedi lakata. \v 43 Odaa niɡ̶ijo niotagi aneo idiwatawece niɡ̶icoa necalailegi ane nenyaɡ̶aditini me libaketedi, nigeno necalailegi, niɡ̶ijo niotagi eliodi me ninitibece. \v 44 Ejitaɡ̶awatiwaji mewi mepaanaɡ̶a ixotio necalailegi me doweditelogo icoatawece ane nepilidi. \v 45 Pida niɡ̶ijo niotagi daɡ̶a eledi lowoogo, oditaɡ̶a dotaɡ̶atigi le, deɡ̶ee, ‘Inecalailegi ja leegi aniɡ̶ica me dopitijo’, oditaɡ̶a ja nalaketiniwace niɡ̶ijoa eletidi niotaka, daɡ̶a daɡ̶axa me aniodi, wacipe, yemaɡ̶atibece. \v 46 Odaa necalailegi niɡ̶ijo niotagi dopitijo niɡ̶ina me daɡ̶adiaa nibeotege, naɡ̶aca aligeɡ̶e me daɡ̶adiaa yowooɡ̶odi. Odaa necalailegi taɡ̶a nakagiditibige eote liwailidawaanaɡ̶a. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijo niotagi oiloikatidi nigepaa anigicatibige, oyawanaɡ̶aditege niɡ̶ina ane doɡ̶oyiwaɡ̶aditeda Aneotedoɡ̶oji. \p \v 47 Niɡ̶ina niotagi ane yowooɡ̶odi necalailegi ane yemaa, pida adinoe, aɡ̶eo necalailegi ane yemaa, icota meliodi monalaketibige. \v 48 Pida niɡ̶ijo eledi niotagi ane daɡ̶a yowooɡ̶odi ica necalailegi ane yemaa, diba, pida beyagi libaketedi, odaa idokee me leeditibige me dinalake, pida onateciɡ̶ini me dinaxacoɡ̶o. Aneotedoɡ̶oji idaaɡ̶ee, eliodi me ipiciadi niɡ̶ina oko aneliodi ane yajigote. Codaa me walitetege me dibatetege me naɡ̶axataceloco ane liwokodi niɡ̶ina anowidi me yajigote. \s1 Ina oko dawalacetiwage leeɡ̶odi Jesus \r (Mateus 10.34-36) \p \v 49 Janagi niɡ̶ina iiɡ̶o micataɡ̶a niɡ̶ina oko ane dáloɡ̶o me yalegi nipodigi, codaa eliodi me jemaatibige doɡ̶odaa yabidi ane jalegi. \v 50 Leeditibige meliodi me jawikode. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi eliodi me joɡ̶owikomata nigepaa enotiloco niɡ̶ida niciagi. \v 51 Migaleetibigetiwaji daɡ̶a janagi niɡ̶ina iiɡ̶o daɡ̶a jaotibige niɡ̶ina oko me daɡ̶adiaa nidelaɡ̶a? Aniɡ̶idaa ibakedi me janagi. Pida ejitaɡ̶awatiwaji ane leeɡ̶odi me janagi, jaotibige oko me dawalacetiwage. \v 52 Igaataɡ̶a diɡ̶idi ciinco oko dinoiigiwepodi icota me dawalacetiwage, iniwatadiɡ̶ini oko dakapetege iniwata oko, codaa iniwataale dakapetege iniwatadiɡ̶ini. \v 53 Eniodi ja lakapetegi lionigi, nionigi jaɡ̶aɡ̶a lakapetegi eliodi; eniodo ja lakapete liona, niona ja lakapete eliodo; noxiiɡ̶ate ja lakapete liiɡ̶ate, niiɡ̶ate jaɡ̶aɡ̶a lakapete loxiiɡ̶ate.” \s1 Niɡ̶inoa ane jinataɡ̶a niɡ̶inoa nokododi ikee Aneotedoɡ̶oji ane yoe \r (Mateus 16.2-3) \p \v 54 Odaa Jesus meetediogi ica noiigi, “Digoina ɡ̶oniiɡ̶otedi, niɡ̶ina nige ica manatitece lolaadi ane icoɡ̶oticogi niocodi wajenaɡ̶a, odaaɡ̶eni, ‘Natigidawaanigi datiode!’ Odaa ewi niɡ̶idaaɡ̶ee. \v 55 Odaa niocodi nige icoɡ̶oticogi natinedi, odaaɡ̶enitiwaji, ‘Niláɡ̶a!’ Odaa ewi me niláɡ̶a. \v 56 Owooɡ̶otitiwaji anodaa diitigi ane ixomaɡ̶atice niɡ̶ina iiɡ̶o, codaa me ditibigimedi. Enice, igaamee me doɡ̶owooɡ̶oti ica Aneotedoɡ̶oji anigote inoa nokododi? Akaamitiwaji niɡ̶ina anodi mowo Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, pida aɡ̶awii. \s1 Adinilakidenitege niɡ̶ina ane daɡ̶a ɡ̶adilakiitege \r (Mateus 5.25-26) \p \v 57 Igaamee daɡ̶akamaɡ̶akaamitatiwaji awii ɡ̶adowoogo ane iɡ̶enaɡ̶a? \v 58 Nigica ane beyagi me dotaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji, codaa ane domaɡ̶a ɡ̶adadeegiticogi lodoe ɡ̶oniwinoɡ̶odi, oleetibige ɡ̶animaweneɡ̶egi madinilakidenitege digoida naigitece, amaleeɡ̶aɡ̶a daɡ̶adiaa ɡ̶adadeegiticogi lodoe ɡ̶oniwinoɡ̶odi. Igaataɡ̶a nige daɡ̶adinilakidenitege, ja ɡ̶adajicita iodaɡ̶awadi libaaɡ̶adi, odaa iodaɡ̶awadi jeɡ̶etiɡ̶adiwilo. \v 59 Ejitaɡ̶awatiwaji aɡ̶anotiticogi niwiloɡ̶onaɡ̶axi nigepaa ediani owidije beexo ɡ̶oniwinoɡ̶odi ane diiɡ̶enatakata mediani.” \c 13 \s1 Nige daɡ̶a idinilaanaɡ̶atibece, odaa idokee me ɡ̶odeleo nigepaa ganigicatibige \p \v 1 Ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata ica oko ototalo Jesus, odaa joɡ̶oyatematitalo ica anodaaɡ̶ee Pilatos me diiɡ̶enataka monigodi anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa galileutedi, maleeɡ̶idaa diitigi monigodi waxacocoli moibootema Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi libeyaceɡ̶eco. \v 2 Odaa Jesus ja niniɡ̶odi, meetediogi, “Migakati mijo ijo ninyaagi ijoa galileutedi me leeɡ̶odi mowote libeyaceɡ̶eco caticedi me liciagi niɡ̶inoa eletidi galileutedi? \v 3 Ejitaɡ̶awatiwaji aɡ̶ica libeyaceɡ̶egi ane caticedi me liciagi eletidi galileutedi. Codaa niɡ̶ida makaamitiwaji nige daɡ̶adinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶eco, akaami eleditetiwaji ɡ̶adelewi anee me nigo, odaa idokee me leegitalo Aneotedoɡ̶oji motonitedice. \v 4 Niɡ̶ijo 18 oko ane nigo aneniteloco aca niwilana ane leegitibigimece niɡ̶ijo eledi liwai Jerusalém ane liboonaɡ̶adi Siloé. Migakati me nigo leeɡ̶odi me daɡ̶axa me nilaagetedipi lodoe Aneotedoɡ̶oji caticedi niɡ̶idiwa eletidi niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém? \v 5 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ijo ane nigo adaɡ̶axa me nilaagetedipi lodoe Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a liciagi niɡ̶ina eledi oko. Pida nige daɡ̶adinilaanitecetiwaji ɡ̶abeyaceɡ̶eco, akaami eleditetiwaji ɡ̶adelewi digo anee me nigo, odaa idokee me leegitalo motonitedice Aneotedoɡ̶oji.” \s1 Aca fiigoigo ane daɡ̶aca ela \p \v 6 Odaa Jesus ja yatemati ica natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axitece, odaa meetediogi, “Ica ɡ̶oneleegiwa ada lawodigije fiigoigo midiwataɡ̶a elanigijedi ‘uuva’. Odaa neɡ̶enagi domaɡ̶a doletibige ela naɡ̶ada niale, pida aɡ̶aca yakadi. \v 7 Odaa meeta niɡ̶ica ane yowie lawodigijedi, ‘Digawini! Jiɡ̶ijoa itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape ixomaɡ̶atedijo, idokee niɡ̶ina me janagi joletibige ela naɡ̶ada niale, pida aɡ̶aca jakadi. Natigide akagiti naɡ̶ada niale! Jinaɡ̶alee jikanaɡ̶a naɡ̶ada niale daɡ̶a iteloco iiɡ̶o anele, ane yakadi mejanaɡ̶ate eletidi nawodigijedi.’ \v 8 Pida niɡ̶ijo ane yowie lawodigijedi ja igidi, mee, ‘Inecalailegi, ecoɡ̶otace jikanaɡ̶a naɡ̶ada niale jiwinaɡ̶a niɡ̶ina nicaaɡ̶abi, jabooɡ̶odi libatadi, amaleeɡ̶aɡ̶a yaxawa me ili. \v 9 Naɡ̶ada niale nigetaye niɡ̶ina nicaaɡ̶abi anenagi, odaa jikanaɡ̶a me ili. Pida nige daɡ̶acata ela, odaaɡ̶epaanaɡ̶a adiiɡ̶enita me jakagidi.’” \s1 Jesus icilatidi aca iwaalo awenanaɡ̶a me saabado \p \v 10 Ica saabado Jesus diiɡ̶axinaɡ̶a manitaɡ̶a aca liiakanaɡ̶axi judeutedi. \v 11 Digawini! Onani aca iwaalo joneɡ̶eote dezoito nicaaɡ̶ape me awenanaɡ̶a leeɡ̶odi ica niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi. Aona yakadi me dineɡ̶enaɡ̶adi. \v 12 Odaa Jesus ja nadi aca iwaalo, neɡ̶enidite, meeteta, “Iwaalo, ida makaami ja ɡ̶adicilitema ɡ̶adeelotagi!” \v 13 Odaa ipeketedeloco libaaɡ̶atedi, odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ja icí me diwena, odaa ja doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. \p \v 14 Pida ica nowienoɡ̶odi niiakanaɡ̶axi ja deliɡ̶ide, leeɡ̶odi Jesus me icilatidi naɡ̶ajo iwaalo me saabado. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meetiogi niɡ̶idi noiigi, “Idiwa dibatio ɡ̶obaaɡ̶adi nokododi me jakataɡ̶a me jibaaɡ̶a. Odaa anagi niɡ̶inoa eletidi nokododi me diniwakateeni, pida jinaɡ̶anagi niɡ̶ina me saabado.” \p \v 15 Odaa Ǥoniotagodi ja igidi, meeteta, “Akaamitiwaji niɡ̶ina anodi moyotete liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, pida aɡ̶otetenitetiwaji! Niɡ̶ina me saabado okanicodaaɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji igo aneite neijedi ane noxocotege, odaa ikatedice noɡ̶odinadi, oɡ̶oa, domige nemadicali yadeegitinigi ninyoɡ̶odi me yacipeɡ̶etedi. \v 16 Pida naɡ̶ada iwaalo anida aneetege licoɡ̶egi Abraão, niwilo Satanás 18 nicaaɡ̶ape. Igame leeɡ̶odi ina me eni me daɡ̶a yakadi me jicilatidi ina me saabado?” \v 17 Odaa Jesus naɡ̶a igiditediogi, ijotawece niɡ̶ijo neloɡ̶ododipi niboliɡ̶atibigiwaji. Pida ijo eledi noiigi baɡ̶a ninitibigiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi aneote. \s1 Lolagi aca mostaada \r (Mateus 13.31-32; Marcos 4.30-32) \p \v 18 Odaa Jesus jeɡ̶ee, “Igamigodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e laaleɡ̶enali ina oko? Amigini ica ane jiciaceeketege? \v 19 Digawini! Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e niɡ̶ina oko laaleɡ̶enali, jiciaceeketege lolagi ‘mostaada’ ane daɡ̶axa me lionawaana. Ica ɡ̶oneleegiwa dibata, odaa jeɡ̶eyateloco niogó. Odaa naɡ̶ajo elanigije ja ili, odaa ja niale nelegi. Odaa ilaaɡ̶axodi joɡ̶owote libatoli midoataɡ̶a libiweli.” (Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee me ili niɡ̶ina lapo oko ane nepilidi Aneotedoɡ̶oji). \s1 Natematigigi labookojegi leyeema \r (Mateus 13.33) \p \v 20 Jesus naɡ̶a dotaɡ̶atace, odaa mee, “Amigetiɡ̶ini ane jiciaceeketege ica Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e ina oko laaleɡ̶enali? \v 21 Niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e niɡ̶ina oko laaleɡ̶enali, liciagi niɡ̶ina ane yabooɡ̶odi leyeema anoibake moyoe paon, odaa joɡ̶oyawanaɡ̶aditege leyeema oiatigi itoatadiɡ̶ida baxiatedi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ijoatawece baxiatedi ja nolee leeɡ̶odi jiɡ̶inaa ane yabooɡ̶odi leyeema.” \s1 Ica epoacawaanigi \r (Mateus 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Jesus yakagiditedeloco nigotadi nelecoli, codaa me nigotadawaanaɡ̶a, niiɡ̶axitediniwace oko, eɡ̶idaaɡ̶ee me diniwiajetedicogi nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 23 Odaa joniɡ̶ica ane ige, oneetalo, “Ǥoniotagodi, migeliodi ica oko Aneotedoɡ̶oji ane yajigote lewiɡ̶a?” \p \v 24 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Adinoniciwaɡ̶atitiwaji makaatiwece niɡ̶ida epoacawaanigi amaleeɡ̶aɡ̶a yajigotedaɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adewiɡ̶a. Leeɡ̶odi ejitaɡ̶awatiwaji eliodi oko anodoletibige me dakatiobece, pida aɡ̶oyakadi. \p \v 25 Nigidiaaɡ̶idi nige dabiditini niɡ̶eladimigi, odaa ja noxoco epoagi, odaa akaamitiwaji jiɡ̶idiaaɡ̶onitice we. Odaa jaɡ̶anatokenitice epoagi, manidita, odaa menitiwaji, ‘Ǥoniotagodi, omokeni epoagi amaleeɡ̶aɡ̶a jakatio.’ Odaa ja ɡ̶adigititetiwaji, meetedaɡ̶awa, ‘Ajowooɡ̶odi ane icoɡ̶iticogitiwaji!’ \v 26 Odaa menitiwaji, ‘Gemakaami ɡ̶ogiiwa, codaa geme aniiɡ̶axinitiniwace oko niɡ̶inoa ɡ̶onigotadawaanaɡ̶a.’ \v 27 Pida nige ɡ̶adigititetiwaji, meetedaɡ̶awa, ‘Geneɡ̶ejitaɡ̶awa, ajowooɡ̶odi ane icoɡ̶iticogi. Adotonitice akaamitawece anawii ane beyagi!’ \v 28 Niganatitiwaji Abraão, Isaque, Jacó, codaa mijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko digoida Aneotedoɡ̶oji ninioxadi, pida baɡ̶akaamitawece etiɡ̶adokoleniticogi we, odaa jaɡ̶anoenitibece, acigiceni ɡ̶adowe leeɡ̶odi me daɡ̶axa me eliɡ̶ideetiwaji. \v 29 Odaa ina oko ane enagitibeci aɡ̶icaadaɡ̶a icoɡ̶oticogi, icoɡ̶oticogi nigoi, ɡ̶ocidi, wajenaɡ̶a, codaa me niwetaɡ̶a. Odaa ja nicotiniwace madi nameeja me niodaɡ̶a minitaɡ̶a ninioxadi Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi. \v 30 Digawini! Niɡ̶ina oko iwikodadipi, ane ideitice lowiditice, niɡ̶idi jiɡ̶idiaa ideitice odoe. Odaa niɡ̶ina oko ane diniwaloetibigiwaji ane ideitice odoe, niɡ̶idi jiɡ̶idiaa ideitice owiditice.” \s1 Jesus agecaɡ̶alo leeɡ̶odi niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém \r (Mateus 23.37-39) \p \v 31 Aniaaɡ̶ani aca lakata jonoɡ̶ototalo Jesus icoa fariseutedi, odaa moditalo, “Anotitice, emii opili leeɡ̶odi Herodes doletibige me ɡ̶adeloati!” \p \v 32 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Herodes liciagi niɡ̶ina eijeeɡ̶agi ane diwaxinaɡ̶a. Emii, nigicoota, odaa enita, ‘Digawini! Niɡ̶inoa onateciɡ̶inoa nokododi, jiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, jicilatidi oko eelotaginadi. Odaa nige ixomaɡ̶atedice itoatadiɡ̶ida nokododi, ja jigodi ibaketedi. \v 33 Pida leeditibige me jiotece inaigi niɡ̶inoa nokododawaanaɡ̶a. Igaataɡ̶a ayakadi diɡ̶ica anigeteɡ̶epidiɡ̶ica niɡ̶ina anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko daɡ̶a lemaɡ̶adi eledi nipodigi ditigedi nigotaɡ̶a Jerusalém.’ \p \v 34 Akaamitiwaji niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém, jaɡ̶akamaɡ̶a anigoti niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, eleditace anigidaatiniwace niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane niwakateetedibigaɡ̶aji. Anigenaɡ̶a liwokodi domaɡ̶a jemaa me ɡ̶adatecoɡ̶oteenitiwaji meetaɡ̶a, leeɡ̶odi me domaɡ̶a jemaa me idoweditaɡ̶alocotiwaji, macataɡ̶a naɡ̶ana okoɡ̶okoodi me ixomodatediwece lionaɡ̶a catiwedi labadi. Pida aɡ̶emaanitiwaji. \v 35 Natigide, digawini! Ǥanigotaɡ̶atiwaji aɡ̶aleeɡ̶ica ane dowediteloco. Odaa ejitaɡ̶awatiwaji, aɡ̶aleeɡ̶ica madatitiwaji nigepaaɡ̶icota niɡ̶ica noko menitiwaji, ‘Ninitedibece Niɡ̶inoa anenagi, anida naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji!’” \c 14 \s1 Jesus icilatidi eelotaginaɡ̶a me saabado \p \v 1 Ica noko me saabado, Jesus dakatediwece liɡ̶eladi ica lacilo fariseutedi ane node maniodi. Odaa icoa fariseutedi eledi onidi moiɡ̶oaditalo Jesus. \v 2 Jiɡ̶igo Jesus lodoe ica ɡ̶oneleegiwa eelotaginaɡ̶a, nadedi libaaɡ̶atedi, loɡ̶onaka. \v 3 Odaa Jesus ja igetediogi niɡ̶idiwa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, idiaaɡ̶idiwa fariseutedi, meetediogi, “Mige oyoli ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco daɡ̶a jicilatidi niɡ̶ina eelotaginaɡ̶a ina noko me saabado, oɡ̶oa, aɡ̶oyoli?” \p \v 4 Pida aɡ̶oigidi. Odaa Jesus ja dibate niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. Naɡ̶a icilatidi, odaa ja imonya mopi. \v 5 Odaa Jesus ja igetediogi, meetediogi, “Ina diɡ̶ica ɡ̶adionigi ane daxaboketinece nalice, migetaɡ̶a ɡ̶anoɡ̶odinaɡ̶atiwaji, odaa migetaɡ̶a adinopaɡ̶atitibece manoɡ̶aa leeɡ̶odi me saabado? Oɡ̶oa domige odaa aɡ̶anoɡ̶aa leeɡ̶odi me saabado?” \v 6 Odaa aɡ̶oyakadi moigidi. \s1 Jesus yalaɡ̶ate ica oko ane diniwikodetibece \p \v 7 Jesus iwitediogi niɡ̶ica oko nodenigipi oniwitedi limetiidi odoletibige niɡ̶ina nimedi ane daɡ̶axa mele. Odaa ja yatemati natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axi, meetediogi, \v 8 “Niɡ̶ina nigakaami nodenigi midi nadoneɡ̶egi, jinaɡ̶anicooteloco baancotedi ane daɡ̶axa mele. Igaataɡ̶a eji meledi onode eledi oko ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi ane daɡ̶a ɡ̶adiciagi. \v 9 Odaa niɡ̶ijo ane ɡ̶adodeni, diɡ̶icotaɡ̶awa ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo eledi nodenigi, odaa meetaɡ̶awa, ‘Ajicita ɡ̶amedi niɡ̶ida eledi yodenigi.’ Odaa jaɡ̶aniboliki, odaa jaɡ̶anicooteloco nimedi ane deɡ̶ele. \v 10 Pida niɡ̶ina nigakaami nodenigi nalooɡ̶o, anicooteloco niɡ̶idi nimedi ane daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egi. Odaa niɡ̶ida ane ɡ̶adodeni igo makaamita, meetaɡ̶awa, ‘Yokaaɡ̶edi, anagi, anicooti digoina miditaɡ̶a nimedi anele.’ Joaniɡ̶idaaɡ̶ee ɡ̶adeloɡ̶oteeni lodoe iditawece niɡ̶idi lodenigipi. \v 11 Igaataɡ̶a niɡ̶ina oko anepaa doletibige me yeloɡ̶o, nigidiaaɡ̶idi icota me diniwikodetibece. Pida niɡ̶ina ane diniwikodetibece, nigidiaaɡ̶idi icota me yeloɡ̶o.” \p \v 12 Jesus meeteta niɡ̶ijo ane node, “Ina nigawiite niweenigi nelegi me yaxoɡ̶o-noko, oɡ̶oa, mige ɡ̶ocidi, jinaɡ̶anodeni ɡ̶adokaaɡ̶etedi, ɡ̶anioxoadipi, codaa me ɡ̶aditacepodi, migetaɡ̶a ɡ̶adipecaɡ̶awepodi ane liicotedi. Leeɡ̶odi nigidiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a etiɡ̶adodeni, odaa ja micataɡ̶a deɡ̶etiɡ̶adediani. \v 13 Pida nigica mawii nalokegi, anodeni madewetedipi, alejaadotedi, inoa ane daɡ̶a yakadi mewaligitibigiwaji, etoinadi. \v 14 Odaa Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adibinieni. Igaataɡ̶a aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi niɡ̶idi deɡ̶etiɡ̶adediani. Odaa Aneotedoɡ̶oji yajigotedaɡ̶awa anele niɡ̶ica noko nigeote me newiɡ̶atace niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji.” \s1 Natematigigi ica nalokegi nelegi \r (Mateus 22.1-10) \p \v 15 Anigepidiɡ̶ijo niɡ̶ijo oko anidiaaɡ̶i maditaɡ̶a nameeja miniwataɡ̶a Jesus wajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa meetalo, “Niɡ̶ica ane nicotiniwace maditaɡ̶a nameeja me nalooɡ̶o digoida ninioxadi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶idi icota me daɡ̶axa me ninitibigiwaji.” \p \v 16 Pida Jesus meeteta, “Ica ɡ̶oneleegiwa one dodenaɡ̶a node eliodi oko miditaɡ̶a lalokegi aneote. \v 17 Niɡ̶icota aca lakata nalokegi, odaa ja iiɡ̶e liotagi me nodetece oko, mee, ‘Anagitiwaji, inoatawece ja igo.’ \v 18 Pida iditawece idokida lowoogo, jeɡ̶ecoɡ̶otace owote inoa linetedi. Niɡ̶ica odoejegi nodenigi meeta niɡ̶ida niotagi, ‘Ibeyacaɡ̶adi jinoojeteta nipodigi, leeditibige mejigo jiwi. Jipokotalo ɡ̶aniotagodi me daɡ̶a yakaditeda me beyagi.’ \v 19 Odaa niɡ̶ini eledi nodenigi meeta, ‘Jinoojeteta dooze lacilodi ewalaile. Ecoɡ̶otace ejigo jiwi migele me nibaaɡ̶a. Jipokotalo ɡ̶aniotagodi me daɡ̶a yakaditeda me beyagi.’ \v 20 Odaa niɡ̶ica eledi mee, ‘Ajakadi mejigo, ibeyacaɡ̶adi gela me jado. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi daɡ̶a jakadi mejigo.’ \p \v 21 Odaa niɡ̶ijo niotagi ja dopitijo, ja yatematita niɡ̶ini niotagodi, odaa ja deliɡ̶ide. Odaa meeta liotagi, ‘Emii ɡ̶adediiki, emiitece ladicotiidi, ina ladicotiidawaanaɡ̶a diimaɡ̶a, odaa anadeegi niɡ̶inoa madewetedi, inoa alejaadotedi, ina ane deɡ̶ewaligi, etoinadi.’ \v 22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dopitijo niɡ̶ijo niotagi, odaa mee, ‘Iniotagodi, ja jaote ijoatawece ane ɡ̶adiiɡ̶enatakaneɡ̶eco, pida eɡ̶idiwa nimetiidi iiɡ̶otedice.’ \v 23 Odaa niɡ̶ijo niotagodi meeta niɡ̶ijo liotagi, ‘Emii iwitece naicoli, naicolawaanaɡ̶a wetice nigotaɡ̶a. Awii me nakatiobece oko digoina iɡ̶eladi nigepaa nolee. \v 24 Igaataɡ̶a ejitaɡ̶awatiwaji, otiɡ̶initece niɡ̶ijo odoejegipi nodenigipi aniodi digoina yalokegi.’” \s1 Ica ane yakadi me diotibece Jesus \r (Mateus 10.37-38) \p \v 25 Eliodi oko anodiotece Jesus me diniwiaje, naɡ̶a noletedijo, meetediogi, \v 26 “Niɡ̶ina anenagi meetaɡ̶a, ayakadi me niotibici, nige deɡ̶ewi me idemaa caticedi me liciagi me yemaa eliodi, eliodo, lodawa, lionigipi, nioxoadipi, niwaalepodi, codaa miniaaɡ̶ini. \v 27 Niɡ̶ina ane daɡ̶a igotema me dawikode nigepaa yeleo, codaa aniotici, niɡ̶ini ayakadi miniɡ̶ina ane niotibici. \p \v 28 Niɡ̶ina akaamiteloco nige ɡ̶adowoogo mawii ɡ̶adiɡ̶eladi nelegi, odoejegi leeditibige manicooti owoo ane liwokodi yajigo odaa awini migabo mediani. \v 29 Nige doɡ̶owoo ane liwokodi, doidetibige me idioka oeni lipodaɡ̶aladi, pida aɡ̶initawece agoti diimigi. Odaa niɡ̶ina oko anonadi niɡ̶ida niciagi oyame. \v 30 Odaa joɡ̶odi, ‘Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa domaɡ̶a yoe liɡ̶eladi, pida aigodi libakedi.’ \p \v 31 Niɡ̶ina diɡ̶ini inionigi-eliodi anidiwa deez miili niodaɡ̶awadi daɡ̶a doletibige me ideleɡ̶e niɡ̶ini eledi inionigi-eliodi ane iwitideɡ̶eta, nadeegi onokotece ɡ̶odigoti miili iodaɡ̶awadi. Odoejegi ecoɡ̶otace nicotini, doletibige me yowooɡ̶odi migica loniciwaɡ̶a me ideleɡ̶e niɡ̶ini eledi inionigi-eliodi. \v 32 Nige yakadi ina me daɡ̶a abotege, odaa niboloitee malee leegitege niɡ̶ini eledi, odaa ja imonya liiɡ̶exedi igetece niɡ̶ini eledi inionigi niɡ̶ica ane yemaa eotibige me daɡ̶alee ideleɡ̶e. \v 33 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee aɡ̶ica niɡ̶ina akaamiteloco ane yakadi me niotibici nige daɡ̶a ika idiwatawece icoa ane nepilidi.” \s1 Ica yoci ane deɡ̶ele \r (Mateus 5.13; Marcos 9.50) \p \v 34 Odaa eɡ̶idaa diitigi me dotaɡ̶a Jesus, mee, “Niɡ̶ina yoci eletema inoatawece, pida niganiaditema libayodaɡ̶a, aɡ̶ica ɡ̶onimaweneɡ̶egi daɡ̶a jaoɡ̶atace me bayodi. \v 35 Odaa aɡ̶aleeɡ̶eletema iiɡ̶o, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eletema me iniboloiteenaɡ̶a, pida idoka eletema me jalataɡ̶a. Ane yemaa me wajipatalo iiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, atacolitece!” \c 15 \s1 Natematigigi waxacoco ananiadi \r (Mateus 18.12-14) \p \v 1 Ica noko eliodi niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, idiaaɡ̶idi ica eledi oko anodi me daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a, igotibeci odipegitalo Jesus mowajipatalo latematiko. \v 2 Pida idiwa icoa fariseutedi, icaaɡ̶icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, eliodi moyalomeɡ̶e Jesus, modi, “Niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa dibatetege niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa ligiiwepodi.” \v 3 Odaa Jesus ja yatemati ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axi, meetediogi, \v 4 “Niɡ̶ida makaamitiwaji diɡ̶ini anidiwa onaniteci taalia niwaxacocoli, odaa daɡ̶aca ananiaditibige. Ajawienatakanaɡ̶a me igo doletibige, ecoɡ̶otace yoya niɡ̶ijoa eletidi ane yeyaɡ̶atedice digoida nipodigi. Odaa jiɡ̶igo doletibige naɡ̶ajo waxacoco ananiadi nigepaa yakadi. \v 5 Nigidiaaɡ̶idi nige yakadi naɡ̶ajo waxacoco, odaa ja yoyaɡ̶adi, eliodi me ninitibece. \v 6 Nigicota liɡ̶eladi, odaa jeɡ̶eniditiogi lokaaɡ̶etedi, lipecaɡ̶awepodi, odaa meetiogi, ‘Jemaa makaami inikaɡ̶awepodi, leeɡ̶odi idinitibeci me jakadi naɡ̶ajo iniwaxacoco ananiadi.’ \v 7 Ejitaɡ̶awatiwaji jiɡ̶idaaɡ̶ee, iditawece ane idei digoida ditibigimedi ninitibigiwaji niɡ̶ina mini ane dinilaatece libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina oko abeyaceɡ̶egipi, pida baadaɡ̶a ninitibigiwaji leeɡ̶odi niɡ̶ina eledi oko anodiletibige daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji, codaa anodi me daɡ̶alee leeditibige me dinilaatibigiwaji. \s1 Natematigigi aca beexo ananiadi \p \v 8 Daɡ̶a aca iwaalo anidiwa deez nibeexotedi daɡ̶aniadi onaniteci, ajawienatakanaɡ̶a migo doletibige. Yalegi loledaɡ̶axi, yoladitice liɡ̶eladi, doletibige nigepaa yakadi naɡ̶ajo beexo. \v 9 Naɡ̶a yakadi naɡ̶ajo beexo, odaa jeɡ̶eniditiogi lokaaɡ̶etedi, lipecaɡ̶awadi, odaa meetiogi, ‘Jemaa makaami inikaɡ̶awepodi leeɡ̶odi idinitibeci me jakadi inibeexo ananiadi.’ \v 10 Ejitaɡ̶awatiwaji, jiɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji niaanjotedi me ninitibigiwaji leeɡ̶odi me dinilaatece libeyaceɡ̶eco niɡ̶ina oko aniatagigi.” \s1 Natematigigi ica nionigi aniatagigi \p \v 11 Odaa Jesus meetetiogi, “Ica ɡ̶oneleegiwa onidiwa iniwataale lionaɡ̶a. \v 12 Ica noko niɡ̶ica baɡ̶alee lioneeɡ̶a lionigi meeta eliodi, ‘Eiodi, jemaa manajicitediwa niɡ̶icoa ane inepilidi ane domaɡ̶a jibatege nige ɡ̶adelewi.’ Odaa ja yawalace ane nepilidi nediatiniwace niɡ̶idoa itoataale lionaɡ̶a. \p \v 13 Aɡ̶ica doɡ̶owidi nokododi niɡ̶ijo baɡ̶alee lioneeɡ̶a lionigi ja nioda idiwatawece ane noɡ̶etedi, odaa ja noditice, jiɡ̶igo ica eledi iiɡ̶o ane leegita. Odaa oneliodi me dalotibece, wacipetibece, codaa me itineɡ̶e awicijipi, yaaɡ̶adi ijoatawece niɡ̶icoa noɡ̶etedita eliodi. \v 14 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a yaaɡ̶adi ijoatawece icoa ane nepilidi, pida jaɡ̶aɡ̶a icota nigigi niɡ̶idi nipodigi. Odaa ja dawikode. \v 15 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igo doletibige libakedi miditaɡ̶a niɡ̶eladimigipitigi niɡ̶idi nipodigi, odaa ja yakadi necalailegi iiɡ̶e me yowie nigidagiwadi. \v 16 Odaa leeɡ̶odi me daɡ̶axa me nigicile, ja domaɡ̶a yemaa me yeligo nigidagiwadi liweenigi, leeɡ̶odi aɡ̶oyediatece ane yeligo. \p \v 17 Pida naɡ̶a eliodi me dowooko, meetigi le, ‘Eiodi idiwa owidi liotaka, inoa liweenaɡ̶a caticedi me liciagi ane jopotibige, emeɡ̶ee ite ee digoina ja ideloadi nigigi. \fig |src="cn01759B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 15-15.17" \fig* \v 18 Natigide ja jopita eiodi liɡ̶eladi. Nigejota, odaa ejita, “Eiodi, jao ane beyagitema Aneotedoɡ̶oji, codaa makaami. \v 19 Natigide aɡ̶alee yakadi deɡ̶enitiwa me ee ɡ̶adionigi, leeɡ̶odi aɡ̶ee oko anele. Pida jemaa mawii ibakedi liciagi niɡ̶inoa ɡ̶adiimetedi.” ’ \v 20 Naɡ̶a ika me dowooko, odaa jiɡ̶igo opita eliodi. \p Odaa niɡ̶ijo lioneeɡ̶a eleegitege, odaa niɡ̶ijo eliodi ja naditege. Odaa eliodi me iwikodetege. Naɡ̶a walokoditege lionigi, ibedotece, napicoɡ̶o. \v 21 Odaa niɡ̶ijo lioneeɡ̶a meeta eliodi, ‘Eiodi, jao ane beyagitema Aneotedoɡ̶oji, codaa makaami. Aɡ̶alee yakadi deɡ̶enitiwa me ee ɡ̶adionigi, leeɡ̶odi aɡ̶ee oko anele.’ \v 22 Pida niɡ̶ijo eliodi, meetiogi liotaka, ‘Ǥadediiki manadeegi naɡ̶aca ane daɡ̶axa me libiniena jayogo anixomeɡ̶enitinigi. Awii libaaɡ̶ateje ixomitiwece nibedona, codaa awiite liwelatedi. \v 23 Codaa awii abaata wacawaanigi ane daɡ̶axa majakalo, eloati, jaoɡ̶a nalokegi, ɡ̶odinitibece. \v 24 Igaataɡ̶a niɡ̶ida ionigi ane dopitijo, micataɡ̶a daɡ̶a yeleo, odaa ja yewiɡ̶atace, codaa aniadi, noɡ̶okaanaɡ̶a jakataɡ̶a.’ Odaa joɡ̶owo nalokegi. \p \v 25 Niɡ̶ijo lionigi boɡ̶oxiiɡ̶odi ideitice nipodigi, naɡ̶a dopitio, niɡ̶ipegitio liɡ̶eladi, ja wajipatalo natenaɡ̶aneɡ̶eco, ica oko dayaagetiogi me nalooɡ̶o. \v 26 Odaa jeɡ̶enidita anigepidiɡ̶ijo niɡ̶idiwa liotaka, naɡ̶a ige, meeta, ‘Amiidi ica ayaagi?’ \v 27 Odaa ja igidi, meeta, ‘Ǥanioxoa ja dopitijo, mele. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶adiodi diiɡ̶enataka moyeloadi wacawaanigi ajakalo.’ \p \v 28 Niɡ̶ijo boɡ̶oxiiɡ̶odi lionigi ja deliɡ̶ide, odaa ayemaa me dakatio. Odaa eliodi ja noditicogi we, domaɡ̶a yemaa me yadeegitio, yocaɡ̶aneɡ̶etibigo. \v 29 Pida naɡ̶a igidi eliodi, meeta, ‘Digawini! Joɡ̶owidi nicaaɡ̶ape me jibataɡ̶adomi, liciagi niɡ̶inoa ɡ̶aotaka. Aɡ̶ica daɡ̶a ɡ̶adotigimadeni. Pida aɡ̶ica daɡ̶anajicitiwa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a waxigida me jeloadi daɡ̶a jao nalokegi me inode yokaaɡ̶etedipi. \v 30 Niɡ̶ini ɡ̶adionigi ane yaaɡ̶adi ɡ̶aninyeelo, yaaɡ̶aditeloco iwaalepodi agopeloaɡ̶a, odaa neɡ̶eno, jeɡ̶eloatitema wacawaanigi ajakalo.’ \v 31 Odaa niɡ̶ijo eliodi meeta, ‘Ionigi, idioka limedi makaami meetaɡ̶a. Odaa inoatawece ane inepilidi, akaami ɡ̶anepilidi. \v 32 Pida baɡ̶a leeditibige me jaoɡ̶a nalokegi me ɡ̶odinitibece. Leeɡ̶odi niɡ̶ida ɡ̶anioxoa micataɡ̶a daɡ̶a yeleo, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yewiɡ̶atace. Micataɡ̶a daɡ̶aniadi, niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶oyakadi!’” \c 16 \s1 Natematigigi ica niotagi ane daɡ̶a yakadi me jinakatonaɡ̶a \p \v 1 Jesus meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Ica ɡ̶oneleegiwa liico, oninica liotagi ane iiɡ̶e icoa libaketedi. Odaa joniɡ̶ica anenagitibeci minitaɡ̶a niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa liico, odaa joɡ̶oyatematita niɡ̶ijo liotagi me yaaɡ̶adi ninyeelo. \v 2 Odaa jeɡ̶enidita niɡ̶ijo liotagi, meeta, ‘Ewi ijo anonatematitiwa? Natigide jemaa maneloɡ̶otitediwa icoatawece niɡ̶icoa ɡ̶adaakataka, jilakidenaɡ̶atedi ɡ̶anaalewe, leeɡ̶odi niɡ̶ina natigide aɡ̶alee iiɡ̶eni niɡ̶inoa ibaketedi.’ \v 3 Odaa niɡ̶ijo liotagi meetibige le, ‘Inecalailegi ja idikatice. Amigini ica ane jao? Ajakadi me jiba daɡ̶a inaligi iiɡ̶o, codaa idiboliɡ̶a daɡ̶a jipokotibige dinyeelo. \v 4 Pida ja jowooɡ̶odi ane inimaweneɡ̶egi modibatigi niɡ̶ina niɡ̶eladimigipi midiwataɡ̶a liɡ̶elatedi, nige idiiɡ̶e inecalailegi me jopi.’ \p \v 5 Odaa niɡ̶ijo niotagi jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijo anonaalewe necalailegi. Odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ijo odoejegi, ‘Igame liwokodi manaaleweeni inecalailegi?’ \v 6 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa mee, ‘Jinaalewe onaniteci taalia bootitedi najidi.’ Niɡ̶ijo niotagi mee, ‘Digawini analee liwokodi ɡ̶anaalewe. Idiitini manaaleweeni meya-taalia bootitedi najidi.’ \v 7 Odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ijo eledi anenotio, ‘Apaɡ̶a akaami, igame liwokodi ɡ̶anaalewe?’ Odaa jeɡ̶ee, ‘Jinaalewe onaniteci taalia jaacotedi leyeema.’ Odaa niɡ̶ijo niotagi mee, ‘Idiitedini manaaleweeni onexaa oiteenta jaacotedi leyeema.’ \p \v 8 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi niɡ̶ijo necalailegi niɡ̶ijo niotagi ane daɡ̶a yakadi me jinakatonaɡ̶a, odaa ja iweniɡ̶ide leeɡ̶odi niɡ̶ida anee. Leeɡ̶odi niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o, baɡ̶a daɡ̶axa me niwaxinaɡ̶anaɡ̶a, niɡ̶ina mowote noojetekico caticedi me liciagi niɡ̶ina oko anida aneetege nilokokena Aneotedoɡ̶oji. \p \v 9 Ejitaɡ̶awatiwaji mabakeni niliicaɡ̶ajetecidi niɡ̶ina iiɡ̶o bidige ina ɡ̶adokaaɡ̶etedipi, awiitibige nige daɡ̶aleeɡ̶icoa niɡ̶ijoa ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja dibatedaɡ̶agi me ɡ̶adiɡ̶eladi digoida ditibigimedi. \v 10 Niɡ̶ina ane yakadi me jinakatonaɡ̶atema niɡ̶inoa anicinoa ane diɡ̶ica jaoɡ̶ate, odaa yakadi me jinakatonaɡ̶atema niɡ̶inoa anicinoa anida ane jaoɡ̶ate. Pida niɡ̶ina ane daɡ̶a yakadi me jinakatonaɡ̶atema niɡ̶inoa anicinoa ane diɡ̶ica jaoɡ̶ate, odaa ayakadi daɡ̶a jinakatonaɡ̶atema niɡ̶inoa anicinoa anida ane jaoɡ̶a. \v 11 Enice nige daɡ̶a yakadi metiɡ̶adinakatonitema niɡ̶inoa niliicaɡ̶ajetecidi niɡ̶ina iiɡ̶o, amiijo ica ane ɡ̶adinakatonitema niɡ̶icoa beɡ̶ewi me ɡ̶oniliicaɡ̶ajetecidi? \v 12 Niɡ̶ina nige daɡ̶awiitetiwaji niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶atema niɡ̶inoa ane nepilidi eledi oko, amiijo ica ane yajigotaɡ̶awa ica ane ɡ̶anebi? \p \v 13 Aɡ̶ica ane yakadi me dibatema iniwataale necalaixedi, igaataɡ̶a ini ane daɡ̶a yemaa, odaa iniaaɡ̶eledi baɡ̶a lemaanigi, domige ini ane nienaɡ̶aneɡ̶e, odaa iniaaɡ̶eledi aɡ̶alee deemitetibige. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee aɡ̶akati mabaatema Aneotedoɡ̶oji, nige leedi mawiite inoatawece onidaaɡ̶ida manigaanyetece dinyeelo.” \s1 Liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji adiniigi \r (Mateus 11.12-13; 5.31-32; Marcos 10.11-12) \p \v 14 Icoa fariseutedi anowajipatalo lotaɡ̶a Jesus, jonoɡ̶oyame leeɡ̶odi daɡ̶axa moyemaa dinyeelo. \v 15 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ina makaamitiwaji oleetibige niɡ̶ina oko modi ica makaami oko ane iɡ̶enaɡ̶a, pida Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a yowooɡ̶oditediwece ɡ̶adaaleɡ̶enali. Igaataɡ̶a niɡ̶inoa ganicinoa analeetibige daɡ̶a diniwaloe, Aneotedoɡ̶oji yakadi me diɡ̶ica ane jaoɡ̶a. \p \v 16 Aneotedoɡ̶oji domaɡ̶a yemaa niɡ̶ina oko me niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, codaa modiiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶exedi anoyeloɡ̶oditedibece lowooko. Aneotedoɡ̶oji domaɡ̶a yemaa doɡ̶odiiɡ̶axinaɡ̶atece niɡ̶inoa notaɡ̶a deɡ̶epaaɡ̶eno João Batista. Pida niɡ̶ijo maleeɡ̶ijo João, idokee me jeloɡ̶otaɡ̶a ɡ̶obodicetedi anele anodaaɡ̶eeteda Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. Odaa natigide digawiniteloco inatawece oko ja dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji me dinawanaɡ̶aditege niɡ̶ina noiigi ane iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶enali. \v 17 Icota me daa ditibigimedi, codaa me iiɡ̶o, pida baɡ̶a dakake monidateci ligegi inoɡ̶aaɡ̶a liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. \p \v 18 Diɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ane iticoitice lodawa, odaa ja lodawa eledi iwaalo. Odaa niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ja doɡ̶olaɡ̶ataka. Odaa diɡ̶ica eledi ane lodawa naɡ̶ani iwaalo ane oiticoitice, odaa jaɡ̶aɡ̶a doɡ̶olaɡ̶ataka. \s1 Natematigigi ica liico iniaa ica madewedi Lázaro \p \v 19 Ica ɡ̶oneleegiwa liico ane dinixotinigilo nowoodi libinienaɡ̶a ane dakake loojedi. Eotibiga nalokeco, codaa ele maniodi. \v 20 Pida onaɡ̶aɡ̶ini ica ɡ̶oneleegiwa madewedi ane liboonaɡ̶adi Lázaro, one diwexege lolaadi. Idiaaɡ̶itibige lapoagi liɡ̶eladi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa liico. \v 21 Lázaro walitibigege latijedi niɡ̶ini liico maniodi naɡ̶aleekoka aaɡ̶aɡ̶a aniodi. Icoa necexodi one onapitibece liwexegadi Lázaro. \p \v 22 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa madewedi niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yeleo, odaa aanjotedi joɡ̶oyadeegi liwigo me nicote liwai Abraão miditaɡ̶a nalooɡ̶o digoida ditibigimedi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liico jaɡ̶aɡ̶a yeleo, odaa joɡ̶onaligitini. \v 23 Odaa beɡ̶eliodi me dawikode digoida lawikodadi émaɡ̶aɡ̶a. Igaanaɡ̶a noletibige, odaa ja nadi Abraão digoida ditigedi, iniaa Lázaro liwai Abraão. \v 24 Odaa ja dapaawe mee, ‘Eiodi Abraão, adiwikodeni! Anieni Lázaro me itiminatidi nibedona, amaleeɡ̶aɡ̶a ilege yoceligi, igaataɡ̶a ja daɡ̶axa me jawikode minataɡ̶a niɡ̶ina noledi.’ \p \v 25 Abraão naɡ̶a igidi, meeta, ‘Ionigi, analakitibige makati inoatawece anele malee ɡ̶adewiki digoida iiɡ̶o, iniaa Lázaro inoka dibatege ane beyagi. Pida natigide Lázaro ja ilaɡ̶atini, akamaɡ̶akaami baanaɡ̶a awikodee. \v 26 Codaa eleditace ida nelegi wakagi iiɡ̶o ane ɡ̶odawalacetiwage digoina ɡ̶odiwigotigi, aneotibige me daɡ̶a yakadi me diɡ̶etita ane domaɡ̶a yemaa migo digoida daato makaamitaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶ica ane yakadi me niɡ̶etita digoina naato mokotaɡ̶a.’ \p \v 27 Odaa niɡ̶ijo liico mee, ‘Enice, eiodi Abraão, jipokotaɡ̶awa, iiɡ̶eni Lázaro digoida liɡ̶eladi eiodi. \v 28 Igaataɡ̶a idiwa nigotini ɡ̶obaaɡ̶adi inioxoadipi. Iiɡ̶eni Lázaro me ibodicaxi inioxoadipi me deɡ̶enagitibeci niɡ̶ina anejo me jawikode.’ \p \v 29 Abraão naɡ̶a igidi, meeta, ‘Miditaɡ̶a ɡ̶anioxoadipi idiwa notaɡ̶anaɡ̶axiidi ane iditedini Moisés, ijaaɡ̶ijoa anoidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Ikani ɡ̶anioxoadipi mowajipatalo lotaɡ̶a niɡ̶ijoa notaɡ̶anaɡ̶axiidi.’ \v 30 Niɡ̶ijo liico mee, ‘Oɡ̶oa, eiodi Abraão, aɡ̶owajipatalo. Pida diɡ̶ica ane yewiɡ̶atace, diɡ̶igo datematikatema, odaa boɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco.’ \v 31 Pida Abraão naɡ̶a igidi, meeta, ‘Nige doɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane iditedini Moisés, ijaaɡ̶ijoa lidiko niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji, odaa idaaɡ̶ee diɡ̶ica ane yewiɡ̶atace, idokee doɡ̶oyiwaɡ̶adi.’” \c 17 \s1 Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee ica ane beyagi \r (Mateus 18.6-7, 21-22; Marcos 9.42) \p \v 1 Jesus meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Ajawienatakanaɡ̶a midioka limedi menagi aneo niɡ̶ina oko mowo loenatagi ane beyagi! Pida Aneotedoɡ̶oji eliodi me iloikatidi niɡ̶ina aneo eletidi oko mowo ane beyagi. \v 2 Niɡ̶ina aneo anigepidiɡ̶ica niɡ̶ina nigaanigipawaanigi mowo ane beyagi, domeɡ̶eletema doɡ̶oigoetece lotoinaɡ̶adi naɡ̶ana wetiɡ̶a ane iwaaɡ̶adi, oditaɡ̶a oyokoletinigi akiidi-eliodi. Pida daɡ̶axa me beyagitema niɡ̶ina meo niɡ̶ina nigaanigipawaanigi moyoe ane beyagi. \v 3 Ina baɡ̶a adinoetitiwaji! \p Niɡ̶ina ɡ̶anioxoa deɡ̶eo ane beyagitaɡ̶adomi, oxoki. Odaa nige dinilaatibece, ixomaɡ̶ateenitedice icoatawece niɡ̶icoa aneotaɡ̶adomi ane beyagi. \v 4 Deɡ̶eo seete ane beyagitaɡ̶adomi noko, odaa seete maɡ̶aɡ̶a igo makaamitaɡ̶a, odaa meetaɡ̶awa, ‘Ja idinilaatibece’, odaa ixomaɡ̶ateenitedice icoatawece niɡ̶icoa aneo ane beyagitaɡ̶adomi.” \s1 Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi \p \v 5 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi joɡ̶odipokotalo Ǥoniotagodi, odaa moditalo, “Ǥoniotagodi, ɡ̶odaxawaneɡ̶egi aleeni ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi.” \v 6 Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶eetediogi, “Nigokateciɡ̶ini ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, macataɡ̶a naɡ̶ana lolagi ‘mostaada’ ane daɡ̶axa me lionawaana, odaa akatitiwaji me iiɡ̶eni niale nelegi, me enitatiwaji, ‘Adinawaceni, odaa emii adinananiti digoida miditaɡ̶a akiidi-eliodi!’ Odaa naɡ̶ada niale ɡ̶adadiwaɡ̶ati. \s1 Libakedi ica niotagi \p \v 7 Diɡ̶ica ganigepidiɡ̶ijo niɡ̶ina akaamitiwaji anini ɡ̶aotagi ane dibateloco nixoɡ̶otagi, oɡ̶oa, migetaɡ̶a yowie waxacocoli. Niɡ̶ina naɡ̶a dopitio me icoɡ̶oticogi nipodigi, migetaɡ̶a enita? ‘Anagi, anicooti madi nameeja, aniodi.’ \v 8 Pida aɡ̶enita! Pida baɡ̶a enita, ‘Oenitomi iweenigi, codaa iikoeni ɡ̶adowoodi manadeegitiwa iweenigi, aliitiwa nigepaa idiaadi me jiniodi, codaa me jacipe. Odaa nigidiaaɡ̶idi baɡ̶akamaɡ̶a adinediani maniodi, codaa macipe.’ \v 9 Aleeditibige me iniotagodeeɡ̶ata niotagi leeɡ̶odi niɡ̶ina meo niɡ̶ina anoiiɡ̶eta me yoe. \v 10 Odaa akaamitiwaji idaaɡ̶eni. Nigidiaaɡ̶idi nigagoti mawiite icoatawece niɡ̶icoa anetiɡ̶adiiɡ̶enitalo mawiite, odaa enitiwaji, ‘Aleeditibige doɡ̶odiniotagodetoɡ̶owa, leeɡ̶odi oko niotagipi, codaa jaoɡ̶ate inokinoa niɡ̶inoa anoniiɡ̶etedoɡ̶owa me jaoɡ̶ate.’” \s1 Jesus icilatidi deez ɡ̶oneleegiwadi dawace-loolatedi \p \v 11 Jesus eɡ̶idaa diitedicogi me diniwiajetedicogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa inaaɡ̶igotetece midiwa nipodaɡ̶a Galiléia, aniaa Samaria. \v 12 Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi me dakatediwece aca nigotakawaana, odaa jiɡ̶igotibeci odakapetege icoa deez ɡ̶oneleegiwadi dawace-loolatedi. Odaa ja dabiditiniwace, pida leegitiogi moyetecetedice Jesus. \v 13 Odaa ja napaawaɡ̶a dinigetaɡ̶ateetibigiwaji, modi, “Jesus, Ǥoniotagodi, ɡ̶odiwikodeneɡ̶egi!” \p \v 14 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a naditediogi, odaa jeɡ̶eetediogi, “Emii midiwataɡ̶a sacerdotitedi, adinikeenitiogi naɡ̶a ɡ̶adicilitiwaji.” Odaa eɡ̶idaa diiticogi mewaligitibigiwaji, codaaɡ̶ida naɡ̶a nicilaɡ̶a. \p \v 15 Odaa ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi naɡ̶a nadi me icí, odaa ja dopitege Jesus, igedi me dotaɡ̶a, doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. \v 16 Niɡ̶icotalo Jesus, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi lodoe, diniotagodetalo. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane diniotagodetalo, samaritaano. \v 17 Jesus mee, “Ijoa deez ɡ̶oneleegiwadi ane nicilaɡ̶a. Odaa igame diɡ̶etedigi ijoa eletidi noove? \v 18 Agodiɡ̶ica eledi ane dopitijo me doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji, pida tibiginiokini niɡ̶ini ane daɡ̶a ɡ̶odoiigi?” \v 19 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Adabititini, odaaɡ̶emii opili! Ja ɡ̶adicili, leeɡ̶odi me iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji.” \s1 Niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iolatedicoace oko \r (Mateus 24.23-28, 37-41) \p \v 20 Icoa fariseutedi joɡ̶oige Jesus ica Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e inatawece niɡ̶ina oko. Naɡ̶a igidi, meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji aɡ̶inatawece ikeetediogi nige limedi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. \v 21 Aɡ̶ica anee, ‘Digawini! Ǥoninionigi-eliodi etiniwa digoina!’ Oɡ̶oa, domigetaɡ̶a ee, ‘Ǥoninionigi-eliodi etiniwa digoidane!’ Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji iniwa me diiɡ̶enataka catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶enali.” \p \v 22 Odaa jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Icota meliodi memaani madatitace niɡ̶ica noko Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige janagi jiiɡ̶e inatawece iiɡ̶o, pida aɡ̶adatitiwaji. \v 23 Odaa niɡ̶ina eledi oko moditaɡ̶awa, ‘Digawini! Etiniwa digoida!’ Oɡ̶oa, migetoɡ̶odi, ‘Etiniwa digoina!’ Pida jineɡ̶emiitiwaji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a iwitece. \v 24 Igaataɡ̶a liciagi nalebepaɡ̶a me ídi, me naloteloco ditibigimedi onidateci liwai nigepaaɡ̶eledi liwai, joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica noko Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige janagi me jiiɡ̶enataka. \v 25 Pida odoejegi, leeditibige me jawikode, codaa niɡ̶ina oko niɡ̶inoa nokododi aɡ̶odibatigi. \p \v 26 Niɡ̶ica niciagi liciagi niɡ̶ijoa nokododi Noé, niɡ̶ijo jotigide, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icoa nokododi maleedaɡ̶a idopitijo Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. \v 27 Niɡ̶ijo jotigide niɡ̶ica oko niodaɡ̶a, owacipeta viinyo, nadonaɡ̶a, codaa moyajigo inoa lionaɡ̶a me nadonaɡ̶a. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶epaa niɡ̶ijo noko Noé naɡ̶a dakatiwece naɡ̶ajo etogo-nelegi. Odaa neɡ̶eno abooɡ̶o-ninyoɡ̶odi, ja yaaɡ̶adi ijotawece niɡ̶ijo oko. \v 28 Eleditace jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icoa nokododi Ló, niɡ̶ijo jotigide. Ica oko niodaɡ̶a, owacipeta viinyo, oojeteeɡ̶a, oyaa elaanaɡ̶a, codaa moyoe diimaɡ̶a. \v 29 Pida niɡ̶ijo noko Ló naɡ̶a noditicogi nigotaɡ̶a Sodoma, odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote meniteloco noledi, codaa me wetiadi ane ídi, odaa ja nigodi ijotawece niɡ̶ijo oko. \v 30 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica noko Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige idinikee. \p \v 31 Niɡ̶ica noko, niɡ̶ijo ananipeti ditibigimedi liɡ̶eladi, ele me daɡ̶a dinikatini me dakatiwece liɡ̶eladi daɡ̶a dibatalo niɡ̶ijo ane nepilidi anele, ade dinopaɡ̶adi melodi. Odaa niɡ̶ijo ane ideitice nipodigi aɡ̶ele daɡ̶a dopitio daɡ̶a dibatalo ane nepilidi. \v 32 Analakitibigetiwaji ane ninyaagi naɡ̶ajo Ló lodawa! (Ane yeleo, leeɡ̶odi me dinopaɡ̶adi meo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji). \v 33 Niɡ̶ina oko anidioka limedi me doletibige mepaa iiɡ̶e lewiɡ̶a, nige yeleo, odaa jaɡ̶aniatagigi. Pida niɡ̶ina oko ane yeleo me Ee leeɡ̶odi, odaa baɡ̶a yewiɡ̶atace nigidiaaɡ̶idi. \v 34 Natigide jeloɡ̶oditedaɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa notaɡ̶a anida ane jaoɡ̶ate. Niɡ̶ica enoale itiwataale oko dinoomatewamigi, niotaɡ̶a. Onijoteci oyadeegitibigi, idiaaɡ̶eledi baɡ̶a nenyaɡ̶ati. \v 35 Iniwataale iwaalepodi onidi leyeema. Onaniteci oyadeegitibigi, aniaaɡ̶eledi baɡ̶a nenyaɡ̶ati. \v 36 Itoataale ɡ̶oneleegiwadi nibaaɡ̶a nipodigi. Odaa onidateci oyadeegitibigi, odaa idaaɡ̶eledi baɡ̶a nenyaɡ̶ati.” \p \v 37 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oige, moditalo, “Ǥoniotagodi, igamei nige jinataɡ̶a ida niciagi?” Odaa jeɡ̶eetediogi, “Anei anigidi émeɡ̶egi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me dilapode opoedi.” (Odaa jiɡ̶idaa me jowooɡ̶otaɡ̶a ane diɡ̶etigi ganigidi émeɡ̶egi, leeɡ̶odi me jinataɡ̶a opoedi). \c 18 \s1 Jesus yatemati ica natematigo ane yalaɡ̶ata ica ɡ̶oniwinoɡ̶odi acaaɡ̶aca wajekalo \p \v 1 Jesus yatemati ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axitece me leeditibige niɡ̶ina oko midioka limedi me doɡ̶oibagitema moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 2 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Manitaɡ̶a aca nigotaɡ̶a onini ica ɡ̶oniwinoɡ̶odi ane daɡ̶a deemitetibige Aneotedoɡ̶oji, codaa aɡ̶ica ane deemitetigi. \v 3 Naɡ̶ani nigotaɡ̶a onani aca wajekalo. Anidioka limedi me doletibige niɡ̶ini ɡ̶oniwinoɡ̶odi, dipokota me yaxawa, codaa idioka limedi meetibiga, ‘Adaxawani, codaa awii niɡ̶ica ane ilaɡ̶atice me jakapetege yaxakawa.’ \v 4-5 Igaanoɡ̶owidi nokododi ixomaɡ̶atedijo me daɡ̶a niniɡ̶odi ane yemaa. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi epaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, mee, ‘Digo aneji me daɡ̶a idoitalo Aneotedoɡ̶oji, codaa me diɡ̶ica ane jeemitetibige, jaxawa naɡ̶ajo wajekalo, leeɡ̶odi jeɡ̶eliodi me idigiwogotice. Daaditaɡ̶a jaxawa, odaa idioka limedi me doletibigiji, pida jeɡ̶eliodi me idigiwogotice.’” \p \v 6 Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶eetediogi, “Dige atacolitece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oniwinoɡ̶odi aiɡ̶enaɡ̶a. \v 7 Ajawienataka Aneotedoɡ̶oji me yaxawa loiigi, anodipokotibigalo, noko codaa menoale, me yaxawatediogi, odaa eotetema niɡ̶ica ane iɡ̶enaɡ̶a modakapetege laxakawepodi. Oɡ̶oa domige dinopaɡ̶adi nige yaxawatediogi idi loiigi? \v 8 Pida ejitaɡ̶awatiwaji me age me yaxawa, codaa meote ane iɡ̶enaɡ̶a modakapetege laxakawepodi. Odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige janagitace, migica jakadi oko anetidadiwaɡ̶adi digoina iiɡ̶o?” \s1 Jesus yatemati ica natematigo ane yalaɡ̶ata ica fariseu, icaaɡ̶ica ica ane dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi \p \v 9 Jesus yatematitediogi ica eledi natematigo niɡ̶ica oko anodiletibige daɡ̶a daɡ̶axa meletibigiwaji, pida inaaɡ̶ina anoiligoiticoace eledi oko. \v 10 Odaa jeɡ̶ee, “Icoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi igotibeci Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi moyotaɡ̶aneɡ̶e. Onijoteci fariseu, ica eledi baɡ̶a niɡ̶ina ane dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi. \p \v 11 Niɡ̶ijo fariseu naɡ̶a dabiditi odaa dinigetaɡ̶atee mepaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, mee, ‘Aneotedoɡ̶oji, iniotagodetaɡ̶awa, leeɡ̶odi aɡ̶ee oko adodigomadaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ee oko ane daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ee oko ane itineɡ̶e lodawa eledi, digo anee niɡ̶inoa eletidi ɡ̶oneleegiwadi. Eleditace iniotagodetaɡ̶awa aiciagi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa ane dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi. \v 12 Idinatita nigigi itoataale nokododi inoatawece domiingotedi, codaa me inidiizimo jajigotaɡ̶awa.’ \p \v 13 Niɡ̶ijo ane dibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi, idiaaɡ̶aɡ̶a itice, pida aɡ̶ipegitege. Odaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a iwitibigimece ditibigimedi. Pida yabaketibigeloco elipije me ikee magecaɡ̶alo, odaa jeɡ̶ee, ‘Aneotedoɡ̶oji, adiwikodeni, leeɡ̶odi eemoda abeyaceɡ̶egi.’ \v 14 Ejitaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa noɡ̶opiticogi minitaɡ̶a liɡ̶eladi, Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote me iɡ̶enaɡ̶a. Pida niɡ̶ijo eledi Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote me iɡ̶enaɡ̶a. Leeɡ̶odi niɡ̶ijo oneo mida ane jaoɡ̶a, icota moyame, pida niɡ̶ijo ane diniwikodetibece, Aneotedoɡ̶oji icota me iweniɡ̶ide.” \s1 Jesus dibatetege nigaanigipawaanigi \r (Mateus 19.13-15; Marcos 10.13-16) \p \v 15 Ica noko eliodi oko oyadeegi nigaanigipawaanigi midoataɡ̶a Jesus, owotibige me dibatedeloco me ibinie. Pida niɡ̶ijo anodiotibece noɡ̶onadi, odaa joɡ̶oyolitege niɡ̶ijo anonadeegi nigaanigipawaanigi. \v 16 Pida Jesus eniditediogi niɡ̶ijo nigaanigipawaanigi mototalo, odaa jeɡ̶ee, “Ikani niɡ̶ina nigaanigipawaanigi menagitibeci meetaɡ̶a, codaa jinoɡ̶oliitege, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina ane liciagi niɡ̶ina nigaanigipawaanigi. \v 17 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, niɡ̶ina ane ikatece Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena, liciagi niɡ̶ina nigaanigawaanigi me dibatege niɡ̶ina anodita, odaa niɡ̶ini oko baɡ̶a yakadi me dakatiwece Aneotedoɡ̶oji aneitedice digoida ditibigimedi.” \s1 Ica ɡ̶oneleegiwa liico \r (Mateus 19.16-30; Marcos 10.17-31) \p \v 18 Ica ɡ̶oneleegiwa ane lacilo judeutedi, igo ige Jesus, meetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi anele, amiida ica ane leeditibige me jao, odaa jiɡ̶idaa yewiɡ̶a digoida ditibigimedi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?” \v 19 Jesus naɡ̶a igidi, meeteta, “Igame leeɡ̶odi ina menitiwa me Ee ele? Oniniwatece Aneotedoɡ̶oji mele, aɡ̶ica eledi anele. \v 20 Codaa noɡ̶owooɡ̶oti ijoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, anodi, ‘Jinaɡ̶aɡ̶olaɡ̶atakani, jinaɡ̶a aijee, jinoɡ̶olice, jiniɡ̶inaaleni eledi oko. Codaa eemiteetibige ɡ̶adiodi, codaa me ɡ̶adiodo.’” \v 21 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa mee, “Niɡ̶ijo maleeɡ̶ee nigaanigawaanigi naɡ̶a jeemitetibige ijoatawece niɡ̶ijoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 22 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a wajipateta niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa jeɡ̶eete, “Eɡ̶idaa ananiaditibige mawii. Aani idiwatawece niɡ̶icoa ane ɡ̶anepilidi, odaa edianitiniwace madewetedi ɡ̶aninyeelo. Odaa jaɡ̶akati ɡ̶aniliicaɡ̶ajetecidi digoida ditibigimedi. Odaa nigidiaaɡ̶idi odaaɡ̶anagi, aniwitici!” \v 23 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus, odaa eliodi magecaɡ̶alo, leeɡ̶odi owidi niɡ̶icoa niliicaɡ̶ajetecidi. \p \v 24 Jesus nadi meliodi magecaɡ̶alo, odaa jeɡ̶ee, “Ica me dakake niɡ̶inoa liicotedi moika Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. \v 25 Aɡ̶ica laɡ̶aliigi gameelo me ixomaɡ̶atiwece etakado libegi. Pida baɡ̶a dakake ɡ̶oneleegiwa liico me ikatece Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶ena.” \p \v 26 Niɡ̶ijo anowajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a ja nigikanaɡ̶a, modi, “Enice, amiijo ica ane yakadi midioka limedi me yewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji?” \v 27 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ina anoyakadi niɡ̶ina oko me diɡ̶ica nimaweneɡ̶egi moyoe, pida Aneotedoɡ̶oji biɡ̶ida nimaweneɡ̶egitetece me yoe.” \p \v 28 Odaa Pedro mee, “Digawini! Ja jikanaɡ̶atedice ijoatawece ane ɡ̶onepilidi, odaa ja jiwaɡ̶atibigaɡ̶adici.” \v 29 Odaa Jesus meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, inatawece oko ane daɡ̶adiaaɡ̶ewianaɡ̶a niwita liɡ̶eladi, eliododipi, nioxoadipi, lodawa, idiaa lionigipi, meotibige me iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶enali niɡ̶ina eledi oko, \v 30 Niɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi caticedi niɡ̶ijoa baanoɡ̶oikatedice, niɡ̶ina malee newiɡ̶a digoina, codaa aaɡ̶aɡ̶eote niɡ̶ina oko midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a digoida ditibigimedi.” \s1 Jesus eetacetece lawikodico anicotece nigidiaaɡ̶idi \r (Mateus 20.17-19; Marcos 10.32-34) \p \v 31 Jesus yadeegi ijokijo niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Digawini! Jiɡ̶iniɡ̶a Jerusalém, odaa digoida jiɡ̶idiaaɡ̶i nige jawikode, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, icotece niɡ̶icoa anoiditedini, niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide aneetici. \v 32 Etidajigotiogi niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi, odaa oyametibigiji, etidiweenigetice, codaa metidawaletice. \v 33 Etidalaketigi, odaa nigidiaaɡ̶idi jeɡ̶etideloadi. Pida nige ixomaɡ̶atedice itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.” \p \v 34 Niɡ̶ijo anodiotibece aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a. Oyaɡ̶aditema niɡ̶ica ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica Jesus aneyatedigi ligegi. \s1 Jesus icilatidi ica ɡ̶olaɡ̶a awikotaagi \r (Mateus 20.29-34; Marcos 10.46-52) \p \v 35 Jesus niɡ̶ipegitedio nigotaɡ̶a Jericó. Odaa onini ica ɡ̶oneleegiwa etoinaɡ̶a nicotinece liniogotibece naigi, dipokotibige dinyeelo. \v 36 Niɡ̶ina me wajipatece niɡ̶ina noiigi me ixomaɡ̶atijo, odaa ja digika, digikatece anigina ica ane enagi. \v 37 Odaa modita, “Jesus niɡ̶ijoa ane icoɡ̶otedicogi Nazaré, inaaɡ̶enagitetece digoina!” \v 38 Odaa dinigetaɡ̶atee me dapaawe, mee, “Jesus, anida anenitege licoɡ̶egi Davi, adiwikodenita!” \v 39 Odaa niɡ̶ijo noiigi ane dinewadetibigiwaji joɡ̶oyoxoɡ̶o niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a, domoɡ̶oiiɡ̶e me notoko. Pida jeɡ̶epaanaɡ̶a dapaawe, mee, “Akaami anida anenitege licoɡ̶egi Davi, adiwikodenita!” \v 40 Odaa Jesus ja dabiditedi, ja diiɡ̶enatakate monadeegitalo niɡ̶ijo ɡ̶olaɡ̶a. Naɡ̶a nipegitalo, odaa Jesus ja ige, meeteta, \v 41 “Amiina ica anemaani mejigotaɡ̶awa?” Odaa jeɡ̶ee, “Iniotagodi, jemaa me jatetibece.” \v 42 Odaa Jesus jeɡ̶eete, “Anoleetice, odaa jaɡ̶atenitibece! Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adicilatiti, leeɡ̶odi madinakatoni.” \v 43 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi, niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja yatetibece, odaa ja diotece Jesus, codaa doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Odaa ijotawece niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶onadi niɡ̶ijo Jesus loenatagi, odaa joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. \c 19 \s1 Jesus igo aniodi Zaqueu liɡ̶eladi \p \v 1 Jesus dakatediwece nigotaɡ̶a Jericó, yakagiditedeloco naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \v 2 Onini ica ɡ̶oneleegiwa liboonaɡ̶adi Zaqueu, lacilo niɡ̶ijo anodibatibigege ninyeelo ninionigi-eliodi romaanotedi. Zaqueu one liico. \v 3 Odaa domaɡ̶a yemaa me nadi anidoa icoa Jesus, pida ayakadi me nadi leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi, ibeyacaɡ̶adi me daɡ̶axa moxiiɡ̶otawaanigi. \v 4 Odaa jona walokoditicogi lodoe niɡ̶idi noiigi, odaa ja dalaɡ̶atetibigimece aca niale, fiigoigo loidena, eotibige me yakadi me nadi Jesus, leeɡ̶odi idiaaɡ̶igotetece digoida aneitice me dalaɡ̶ate. \p \v 5 Niɡ̶ijo Jesus niɡ̶icotedicogi digoida aneitice, naɡ̶a iwitedibigimece ditibigimedi, odaa jeɡ̶eeteta, “Zaqueu, adinageni madaxotiti, igaataɡ̶a leeditibige midiaaɡ̶ejo ɡ̶adiɡ̶eladi niɡ̶ina noko.” \fig |src="CN01776B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 19.5" \fig* \v 6 Odaa ja yediiɡ̶a me waxoditice, odaa ja dibatege Jesus digoida liɡ̶eladi, codaa eliodi me ninitibece. \v 7 Ijotawece niɡ̶ijo anonadi Jesus me lixigaɡ̶awa Zaqueu, dinoxatiwage, modi, “Igo aniodi digoida liɡ̶eladi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anowidi libeyaceɡ̶eco.” \p \v 8 Naɡ̶a dabiditi Zaqueu, odaa jeɡ̶eetalo Ǥoniotagodi, “Digawini, Iniotagodi! Natigide jajigotiogi madewetedi liwigotigi inoa ane inepilidi. Pida nigica ane jinaale me inoɡ̶a ninyeelo, jopilaɡ̶aditace cwaatolo mopitibigeloco niɡ̶ijoa dinyeelo ane jibanootece.” \v 9 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Niɡ̶ina noko Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ina oko ane liɡ̶eladi niɡ̶ina diimigi midioka limedi me newiɡ̶a miniwataɡ̶a. Igaataɡ̶a akaami eledi ida anenitege ane licoɡ̶egi mijotaɡ̶a Abraão. \v 10 Igaataɡ̶a Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, janagitiogi me jao lewiɡ̶a miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo aniatagigipi, codaa me ane leegitalo moyototedice Aneotedoɡ̶oji.” \s1 Jesus yatemati icoa deez beexotedi oolo \r (Mateus 25.14-30) \p \v 11 Odaa niɡ̶ijo noiigi noɡ̶owajipatalo ijoa lotaɡ̶a, odaa Jesus ja yatemati ica natematigo ane ɡ̶odiiɡ̶axi. Niɡ̶ijo noɡ̶odipegita Jerusalém, odaa joɡ̶odiletibige daantaɡ̶a nipegi ica nige iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji inatawece oko. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Jesus naɡ̶a yatemati niɡ̶ida natematigo. \v 12 Mee, “Onini ica ɡ̶oneleegiwa ica loiigiwepodi one niɡ̶inoa ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. One igo miditaɡ̶a eledi iiɡ̶o digoida ditigedi, eotibige moixotio me ninionigi-eliodi niɡ̶idi epaa nipodigi. Odaa ja dopitijo. \v 13 Aniɡ̶icatibige daɡ̶a diniwiaje, odaa jeɡ̶eniditiogi deez liimetedi. Odaa yajigota oninitecibeci onaniteci beexo oolo, odaa meetiogi, ‘Abakeni niɡ̶inoa dinyeelo bidige owidi nigepaa idopitijo.’ \v 14 Pida niɡ̶idi loiigi ane ideitice miditaɡ̶a niiɡ̶o aɡ̶oyemaa me ninionigi-eliodi. Odaa joɡ̶oiomaɡ̶aditicoace icoa ɡ̶oneleegiwadi, odaa joɡ̶oiiɡ̶eticogi niɡ̶idi oko me igotibeci digoida miditaɡ̶a eledi iiɡ̶o moyeloɡ̶odita niɡ̶ijo ane domaɡ̶a ixotio niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa me inionigi-eliodi. Oyeloɡ̶odita me doɡ̶oyemaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane domaɡ̶a ixotio me ninionigi-eliodi niɡ̶idi noiigi. \p \v 15 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a dopitijo, ja ninionigi-eliodi niɡ̶ijo ane daɡ̶a domoɡ̶oyemaa. Niɡ̶ijo naɡ̶a dopitijo, odaa jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijoa liimetedipi ane yajigotiogi ninyeelo, leeɡ̶odi yemaa me yowooɡ̶odi niɡ̶ica ane liwokodi dinyeelo anowote moibake niɡ̶ijoa beexotedi oolo. \v 16 Niɡ̶ijo odoejegi limeedi neɡ̶enota, meeta, ‘Iniotagodi, jakaditedaɡ̶adomi deez beexotedi me jibake naɡ̶ajo beexo ananajicitiwa.’ \v 17 Odaa niɡ̶ijo inionigi-eliodi meeta, ‘Jiɡ̶idiaaɡ̶i! Akaami nimeedi anele! Jaɡ̶anikeenitiwa me jakadi me ɡ̶adinakatoni, mele mawii niɡ̶ijo ane jajigotaɡ̶awa me ɡ̶abaketawaanigi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ɡ̶adixomitio me iiɡ̶eni deez nigotadi.’ \v 18 Odaa niɡ̶ijo eledi limeedi naɡ̶aɡ̶a enota, meeta, ‘Iniotagodi, jakaditedaɡ̶adomi ciinco beexotedi me jibake naɡ̶ajo ananajicitiwa beexo.’ \v 19 Odaa jaɡ̶aɡ̶a eeta niɡ̶ijo ninionigi-eliodi, ‘Jiɡ̶idiaaɡ̶i! Jajigotaɡ̶awa me iiɡ̶eni ciinco nigotadi.’ \p \v 20 Odaa niɡ̶ijo eledi nimeedi naɡ̶aɡ̶a enota, meeta, ‘Digawini, Iniotagodi! Etani naɡ̶ajo ɡ̶anibeexo. Jilipaditigi leenxo, odaa ja jotete. \v 21 Igaataɡ̶a idoitaɡ̶awa, leeɡ̶odi makaami ɡ̶oneleegiwa ane dakake laaleɡ̶ena. Akati manoɡ̶aa niɡ̶ina ane daɡ̶a ɡ̶anebi, codaa anopilaɡ̶atitio ane daɡ̶a ɡ̶atanigijegi.’ \v 22 Odaa niɡ̶ijo inionigi-eliodi meeta, ‘Akaami nimeedi ane beyagi! Niɡ̶inoa ɡ̶adotaɡ̶a ja ikee makaami beyagi. Owooɡ̶oti me ee ɡ̶oneleegiwa ane dakake laaleɡ̶ena, me inoɡ̶a ane daɡ̶a inebi, codaa inopilaɡ̶aditio niɡ̶ina ane daɡ̶a eyanigijegi. \v 23 Enice, igaamee daɡ̶ajicitiogi ijoa ininyeelo niɡ̶ina anonadila dinyeelo modoletibige me gaanyaɡ̶a? Daɡ̶ajicitiogi, odaa naɡ̶a idopitijo, otaɡ̶aɡ̶a jibatacege ininyeelo codaa me niɡ̶icoa ane ɡ̶anigaanye.’ \p \v 24 Odaa niɡ̶ijo inionigi-eliodi jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo anowalitibigege niɡ̶ica ligegi, meetiogi, ‘Anoɡ̶aa naɡ̶ani nibeexo, odaa ajicitiogi niɡ̶ijo anidiwa deez nibeexotedi.’ \v 25 Odaa joɡ̶odita, ‘Pida Ǥoniotagodi, jiɡ̶idiwa deez nibeexotedi.’ \v 26 Odaa jeɡ̶ee, ‘De jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji, niɡ̶ijo anidiwa, odaa alee dibatege eletidi. Pida niɡ̶ijo ane diɡ̶icoa, icaaɡ̶ica onateciɡ̶idi ane nebi pida oibanootece. \v 27 Natigide, anadeegitediwa niɡ̶icoa idelaɡ̶awepodi ane daɡ̶a domoɡ̶oyemaa me ee ninionigi-eliodi, odaa anigoti digoina yodoe.’” \s1 Jesus dakatediwece nigotaɡ̶a Jerusalém \r (Mateus 21.1-11; Marcos 11.1-11; João 12.12-19) \p \v 28 Niɡ̶ijo Jesus neɡ̶ee niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa ja dinewade, dalaɡ̶atetedibigimece nalaɡ̶ate Jerusalém. \v 29 Naɡ̶a icotediogi icoa nigotadawaanaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Betfagé, aniaa Betânia, anipegitiwage odipegitege ica lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”. Niɡ̶ijo niɡ̶ipegitediogi, odaa ja iiɡ̶e itoataale niɡ̶ijo anodiotibece. \v 30 Meetediogi, “Emii nigepaa midiwataɡ̶a nigotadawaanaɡ̶a digoida ɡ̶ododoe. Nigakaatiotiwaji, odaa jaɡ̶akati boliicawaanigi dinigoetini, analeediɡ̶ica mowaxoditeloco. Owileceni ini boliicawaanigi, odaa anadeegiticogi digoina meetaɡ̶a. \v 31 Nigica ane ɡ̶adigeetiwaji, nigeetaɡ̶awa, ‘Igaamenitiwaji ina mowileceni ini boliicawaanigi?’ Odaa enita, ‘Jowilecenaɡ̶a ini boliicawaanigi leeɡ̶odi Ǥoniotagodi yopotedibige.’” \p \v 32 Odaa jiɡ̶igotibeci niɡ̶ijo ane iiɡ̶etedibigiwaji, odaa joɡ̶oyakadi niɡ̶ijo aneyatedigi Jesus ligegi. \v 33 Niɡ̶ijo naɡ̶a oikatice niɡ̶ijo boliicawaanigi, odaa niɡ̶ica ane nebi ja nigikanaɡ̶a, modi, “Igame leeɡ̶odi ina mowileceni ini boliicawaanigi?” \v 34 Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Jowilecenaɡ̶a niɡ̶ini boliicawaanigi leeɡ̶odi Ǥoniotagodi yopotedibige.” \v 35 Odaa joɡ̶oyadeegi boliicawaanigi midoataɡ̶a Jesus, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyexaɡ̶ateloco nijayogoli leláɡ̶a niɡ̶ijo boliicawaanigi. Odaa joɡ̶oyadodi Jesus me waxoditedibige. \v 36 Igaanaɡ̶a onaditege Jesus, odaa niɡ̶idi noiigi oipecetinigi iiɡ̶o nijayogoli naigitinece, owotibige moikee moiweniɡ̶ide. \p \v 37 Niɡ̶ipegitedio nigotaɡ̶a Jerusalém, naɡ̶a idinikanaɡ̶atinece minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi aninoa icoa nialeli “oliveira”, anodita “Lojotaɡ̶adi Oliveira”. Niɡ̶ijo niɡ̶ico niɡ̶ica noiigi-nelegi anodiotibece ninitibigiwaji, odigaanaɡ̶atibigimece Aneotedoɡ̶oji me dinigetaɡ̶ateetibigiwaji leeɡ̶odi ijoatawece niɡ̶ijoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi libinienaɡ̶a baaniɡ̶ijo monadi. \v 38 Odaa modi niɡ̶ijo noiigi, \q1 “Jemaanaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meote aneletema niɡ̶iniwa inionigi-eliodi anida naɡ̶atetigi aneitelogo Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. \q1 Inoatawece aninoa digoida ditibigimedi idioka limedi me ilaɡ̶atiwage. \q1 Joɡ̶eeɡ̶atibigimece ane ideitedice ditibigimedi.” \p \v 39 Odaa onicoa icoa fariseutedi, anidiaaɡ̶i liwigotigi niɡ̶idi noiigi-nelegi, onoditalo Jesus, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a! Oxoki niɡ̶idi anodiotibigaɡ̶adici leeɡ̶odi niɡ̶inoa lotaɡ̶a.” (Leeɡ̶odi aɡ̶oyemaa modi Jesus me inionigi-eliodi.) \v 40 Odaa ja igidi, meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji daɡ̶a notokotiniwace, odaa niɡ̶inoa wetiadi jaɡ̶aɡ̶a napaawaɡ̶ateloco modoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji!” \s1 Jesus anoe leeɡ̶odi me iwikode niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém \p \v 41 Niɡ̶ijo Jesus niɡ̶ipegite nigotaɡ̶a, naɡ̶a naditeta naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa jaɡ̶anoe leeɡ̶odi ane ninyaagi nigidiaaɡ̶idi niɡ̶idi niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a. \v 42 Odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida me Ee domaɡ̶a jemaa mowooɡ̶oti niɡ̶ina noko niɡ̶ica ane leeditibige mawii makatitiwaji Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶alee yelatedaɡ̶adomi. Pida niɡ̶ina natigide aɡ̶aleeɡ̶akatitiwaji manati niɡ̶ica ane leeditibige mawii. \v 43 Leeɡ̶odi icotalo nokododi ɡ̶adaxakawepodi onojotaɡ̶adi iiɡ̶o moyolitaɡ̶agitiwaji manotiticogi we nigotaɡ̶a. Jiɡ̶idaaɡ̶ee nigonoxocotaɡ̶agitiwaji, etiɡ̶adiligicenitiwaji inoatawece ɡ̶awailidi. \v 44 Odaa joɡ̶oyaaɡ̶adi anitawece ɡ̶anigotaɡ̶atiwaji, codaa makaamitawece anakaami niɡ̶eladimigipi. Odaa aɡ̶aca nenyaɡ̶ati otaɡ̶anitece wetiɡ̶a ane waxoditeloco eledi, leeɡ̶odi aɡ̶emaani mowooɡ̶oti Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me dalitaɡ̶awatiwaji Liiɡ̶exegi me domeɡ̶eotedaɡ̶adomi anele.” \s1 Ica Jesus aneote digoida Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi \r (Mateus 21.12-17; Marcos 11.15-19; João 2.13-22) \p \v 45 Jesus naɡ̶a dakatediwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja niticoitedicoace icoa anoojetekaɡ̶a anidiaaɡ̶ite. \v 46 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji diniditeloco niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane ligegi, niɡ̶ijo neɡ̶ee, ‘Iɡ̶eladi jiɡ̶idiaa ite niɡ̶ina oko ane etidotaɡ̶aneɡ̶e.’ Pida jaɡ̶ademiitiwaji liɡ̶eladi micataɡ̶a daɡ̶a latecaɡ̶adi olicaɡ̶aɡ̶a.” \p \v 47 Jesus one diiɡ̶axinaɡ̶a minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi icoatawece niɡ̶icoa nokododi. Odaa niɡ̶ijoa sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e judeutedi, joɡ̶odoletibige moyeloadi Jesus. \v 48 Pida aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi, leeɡ̶odi iditawece oko watacotibigiwaji, mowajipatalo lotaɡ̶a Jesus. \c 20 \s1 Ica ane icoɡ̶oticogi naɡ̶atetigi Jesus me iticoitedicoace niɡ̶ijo anoojetekaɡ̶a minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi \r (Mateus 21.23-27; Marcos 11.27-33) \p \v 1 Ica noko Jesus idiaaɡ̶ite Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa niiɡ̶axitediniwace ica noiigi, yeloɡ̶oditediogi niɡ̶icoa nibodicetedi anele ane icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Odaa joɡ̶ototalo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, codaa me niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece icoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaaɡ̶ijoa icoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi, lacilodi noiigi judeutedi. \v 2 Odaa joɡ̶oige, moditalo, “Igame icoɡ̶oticogi ica ɡ̶anaɡ̶atetigi mawiite inoa ɡ̶adoenataka? Codaa amiijo ica ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶anaɡ̶atetigi me yakadi mawiite inoa ɡ̶adoenataka?” \p \v 3 Jesus ja igidi, meetediogi, “Ee aaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adigeetiwaji, odaa jemaa madigiti. \v 4 Amiijo ica ane niiɡ̶e João me nilegetiniwace oko? Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e? Oɡ̶oa, ɡ̶oneleegiwadi oniiɡ̶e?” \v 5 Odaa jiɡ̶idiaa dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Daɡ̶a jigitaɡ̶a me Aneotedoɡ̶oji niwakatee João me dilegenaɡ̶a, odaa jeɡ̶eetedoɡ̶owa, ‘Joaniɡ̶idaaɡ̶ee igatime leeɡ̶odi ina diɡ̶iwaɡ̶atiteda icoa aneetedaɡ̶awa João?’ \v 6 Pida deɡ̶ejinaɡ̶a me ɡ̶oneleegiwadi oniiɡ̶e, odaa niɡ̶ina noiigi-nelegi joɡ̶onokoletoɡ̶oloco wetiadi, leeɡ̶odi oyiwaɡ̶adi João minaaɡ̶ina ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko.” \v 7 Odaa joɡ̶oigidi Jesus, moditalo me doɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica ane yajigota João naɡ̶atetigi me nilegetiniwace oko. \v 8 Odaa Jesus jeɡ̶ee, “Ee eleditiwaji ajeloɡ̶oditaɡ̶awa niɡ̶ica ane najigotiwa inaɡ̶atetigi me jakadi me jaote niɡ̶inoa yoenataka.” \s1 Jesus yatemati natematigigi icoa nawodaɡ̶anadi abeyacaɡ̶aɡ̶a \r (Mateus 21.33-46; Marcos 12.1-12) \p \v 9 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus ja yatematitediogi niɡ̶idi noiigi niɡ̶ida natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axitece, odaa jeɡ̶ee, “Ica ɡ̶oneleegiwa eyatedi ‘uuva’ libatatiidi miditaɡ̶a lixoɡ̶otagi. Odaa ja dinilakidetege icoa ɡ̶oneleegiwadi modoweditelogo, odaa ja noditice, igo eledi iiɡ̶o, ica ditigedi, odaa leegi midiaaɡ̶i. \v 10 Niɡ̶icota ica limedi monopilaɡ̶aditedio lawodigijedi, odaa ja iiɡ̶e onijoteci liotagi me dibatege liwai niɡ̶ica baanaɡ̶a odinilakidetigi. Pida niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodoweditelogo onaxacoɡ̶otibige niɡ̶ijo liotagi, oiiɡ̶e mopi, me diɡ̶icata ane yadeegi. \v 11 Niɡ̶ijo ane nebi nixoɡ̶otagi ja iiɡ̶e eledi liotagi. Pida idaaɡ̶odigota onaxacoɡ̶otibige, onietibige, codaa moiiɡ̶e mopi me diɡ̶icata ane yadeegi. \v 12 Odaa ja niwakatee eledi liotagi. Pida niɡ̶ijo liotagi oyacilotidi, odaa joɡ̶oyokoleticogi wetice niɡ̶idiwa nawodigijedi anoniotaa. \p \v 13 Odaa niɡ̶ijo ane nepilidi niɡ̶ijoa nawodigijedi meetigi le, ‘Amigaleeɡ̶ini ica inimaweneɡ̶egi? Natigide jiiɡ̶e niɡ̶ini ionigi yemaanigi. Ijoatibige doɡ̶odeemitetibige.’ \v 14 Pida niɡ̶ijo anodoweditelogo niɡ̶ijoa nawodigijedi noɡ̶onaditege lionigi niɡ̶ijo ane nepilidi nawodigijedi, odaa modi, ‘Niɡ̶ina niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ijo ane nepilidi nawodigijedi, jiɡ̶inaa nenyaɡ̶atema nawodigijedi, nige yeleo eliodi. Ele me jeloataɡ̶a, odaa niɡ̶inoa nawodigijedi ja ɡ̶onepilidi.’ \v 15 Odaa joɡ̶oyokoleticogi we niɡ̶idiwa nawodigijedi, odaa joɡ̶oyeloadi. \p Natigide, amiini ica anakatitecetiwaji ijo ane nepilidi idiwa nawodigijedi migotiogi idi anoyeloadi lionigi? \v 16 Enagi, odaa ja nigodi niɡ̶idi anodoweditelogo nawodigijedi. Odaa ja yajigotiogi niɡ̶idiwa nawodigijedi eletidi ɡ̶oneleegiwadi modoweditelogo.” Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶owajipata niɡ̶ida natematigo, odaa modi, “Inibeoonaɡ̶atege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a ikateda micota niɡ̶ida niciagi.” \p \v 17 Jesus naɡ̶a iwitediogi, odaa jeɡ̶ee, “Enice, amiini ica aneetece ijo liwai ajo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi anee, \q1 ‘Naɡ̶ajo wetiɡ̶a ane diɡ̶ica mowo, \q1 niɡ̶ijo anoyoe diimigi, \q1 ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo wetiɡ̶a dinoe me wetiɡ̶a ane daɡ̶axa mida anowo mini diimigi, \q1 caticedi niɡ̶idiwa eletidi wetiadi anoibake’? \q1 (Leeɡ̶odi jaɡ̶aniaa dowediteloco initawece niɡ̶ini diimigi.) \p \v 18 Niɡ̶ina oko ane dixipeteloco naɡ̶ani wetiɡ̶a, oninoateci liwailidi yeyaɡ̶atedice. Codaa naɡ̶ani wetiɡ̶a deɡ̶eniteloco oko, iopaaɡ̶adi.” \s1 Oigetece Jesus niɡ̶ijoa dinyeelo ane leeditibige moyediatece niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi \r (Mateus 22.15-22; Marcos 12.13-17) \p \v 19 Niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, oyowooɡ̶odi niɡ̶idiaaɡ̶eetediogi Jesus, niɡ̶ijo naɡ̶a yatemati niɡ̶ida natematigo. Odaa joɡ̶odoletibige moniwilo aniaaɡ̶ani naɡ̶aca lakata, pida aɡ̶ica loenatagi leeɡ̶odi odoitiogi niɡ̶idi noiigi. \v 20 Odaa joɡ̶oiɡ̶oaditalo Jesus, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oiiɡ̶e ɡ̶oneleegiwadi modinanatigi niɡ̶ina oko ane iɡ̶enaɡ̶a moiɡ̶oaditalo Jesus, codaa monigetedice, odoletibige modibatalo oyatitalo lotaɡ̶a. Domoɡ̶oyemaa mica ica anoyatigi ligegi modakapetege Jesus, domoɡ̶owotibige moyakadi moyajigo minitaɡ̶a ninionigi-eliodi romaanotedi, moiloikatidi Jesus. \v 21 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi niiɡ̶exedi joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, jowooɡ̶otaɡ̶a meloɡ̶oti anewi, codaa me iiɡ̶axinaɡ̶anitece anewi. Codaa jowooɡ̶otaɡ̶a me daɡ̶awii ɡ̶ademaani oko daɡ̶a leeɡ̶odi mida ane jaoɡ̶a. Pida ewi me iiɡ̶axinaɡ̶anitece niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yemaa mowo niɡ̶ina oko. \v 22 Natigide digawini, domige ɡ̶odiiɡ̶e inoa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me jajicaɡ̶ata César dinyeelo, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi ane ɡ̶odiiɡ̶eta me jedianaɡ̶a? Oɡ̶oa, domige etiɡ̶odoli inoa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me jedianaɡ̶a?” \p \v 23 Pida Jesus yowooɡ̶odi modoletigi mowotema ane beyagi modakapetege. Odaa jeɡ̶ee, \v 24 “Awii anikeenitiwa beexo romaanexe. Ame liwigo aniwoteloco ani beexo, codaa ame liboonaɡ̶adi ane diniditeloco ani beexo?” Odaa joɡ̶odi, “César.” \v 25 Odaa Jesus jeɡ̶ee, “Enice, ediani César niɡ̶ica ane leeditibige medianitece, codaa ajicitalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica ane leeditibige medianitece.” \p \v 26 Odaa aɡ̶oyakadi modi mica ligegi Jesus ane beyagi lodoe niɡ̶idi noiigi. Codaa eliodi moyopo ane eyatedigi ligegi me igiditediogi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi modaa notokotiniwace. \s1 Oigetece Jesus ica anodaaɡ̶ee niɡ̶ina oko ica nige newiɡ̶atace \r (Mateus 22.23-33; Marcos 12.18-27) \p \v 27 Icoa saduceutedi aonoɡ̶oyiwaɡ̶adi micota me newiɡ̶atace niɡ̶ijo baanaɡ̶a nigo, odaa onica anototalo Jesus, moige, \v 28 Moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, niɡ̶ijo Moisés naɡ̶a idí niɡ̶ijoa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, mee me iditedini, ‘Diɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ane yeleo nenyaɡ̶aditi lodawa me diɡ̶ica lionigi, odaa leeditibige nioxoa me lodawa naɡ̶ajo wajekalo amaleeɡ̶aɡ̶a icoa lionaɡ̶a. Odaa niɡ̶idi lionigipi ja micataɡ̶a daɡ̶a lionigipi niɡ̶ijo baanaɡ̶a yeleo.’ \v 29 Pida onicoa seete dinioxomigi. Odaa niɡ̶ica liidaɡ̶a jona wado. Pida aniɡ̶ica lionigi naɡ̶a yeleo. \v 30 Odaa niɡ̶ijo liiɡ̶ejetewa ja lodawa naɡ̶ajo wajekalo. Pida jaɡ̶aɡ̶a yeleo maleediɡ̶ica lionigi. \v 31 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo aaɡ̶aɡ̶a liiɡ̶ejetewa jaɡ̶aɡ̶a lodawa ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo wajekalo. Pida eledi yeleo. Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶ee ijotawece niɡ̶ijo seete dinioxomigi nodawa ajokajo iwaalo, codaa ijotawece nigo maleediɡ̶ica lionigi. \v 32 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶ajo iwaalo jaɡ̶aɡ̶a yeleo. \v 33 Odaa niɡ̶ica noko nige newiɡ̶atace émaɡ̶aɡ̶a, amigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo seete dinioxomigi baɡ̶a lodawa ajo iwaalo? Igaataɡ̶a ijotawece nodawa ajokajo iwaalo.” \p \v 34 Jesus naɡ̶a igidi, meetediogi, “Niɡ̶ina oko anida aneetege niɡ̶ina iiɡ̶o nadonaɡ̶a, odaa jiɡ̶inoa lionaɡ̶a, odaa jaɡ̶aɡ̶a nadonaɡ̶a niɡ̶inoa lionaɡ̶a. \v 35 Pida niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji aneote me yewiɡ̶atace leeɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji, nige newiɡ̶atace, aɡ̶alee nadonaɡ̶a. \v 36 Pida ja liciaco aanjotedi, aɡ̶alee yakadi daɡ̶a nigo. Ja lionaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi jeɡ̶epaaɡ̶eote naɡ̶a newiɡ̶atace. \v 37 Codaa ijaaɡ̶ijo Moisés ikee niɡ̶ijoa émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace. Niɡ̶ijo naɡ̶a iditini me yalaɡ̶ata naɡ̶ajo nialawaana ane ídi, pida ayabidi. Iditini yalaɡ̶atalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶iniaa, ‘Noenoɡ̶odi Abraão, Noenoɡ̶odi Isaque, codaa me Noenoɡ̶odi Jacó.’ \v 38 Odaa leeɡ̶odi niɡ̶idiwa notaɡ̶a, ja jowooɡ̶otaɡ̶a me daɡ̶a Noenoɡ̶oditeda émaɡ̶aɡ̶a, pida Noenoɡ̶odi niɡ̶ina oko anidi me newiɡ̶a. Leeɡ̶odi lodoe Aneotedoɡ̶oji iditawece newiɡ̶a.” \p \v 39 Niɡ̶idiaaɡ̶idi icoa anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés moditalo Jesus, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, ica mele motaɡ̶ani!” \v 40 Owo niɡ̶ida ligegi leeɡ̶odi niɡ̶ijoa saduceutedi aɡ̶aleeɡ̶abo laaleɡ̶ena mowote eletidi ligikaneɡ̶eco midoataɡ̶a Jesus. \s1 Jesus digikatedigi Niɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi \r (Mateus 22.41-46; Marcos 12.35-37) \p \v 41 Jesus digika, meetediogi, “Ica Aneotedoɡ̶oji ane niwakatee me yewikatidi oko, igame leeɡ̶odi ina oko modi mida aneetege licoɡ̶egi Davi? \v 42-43 Igaataɡ̶a ijaaɡ̶ijo Davi mee miditaɡ̶a liwai Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi anodita Enaco, mee me iditeloco, \q1 ‘Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meeteta Iniotagodi, \q1 “Anicootini iwai ibaaɡ̶adi me jiiɡ̶enatakanaɡ̶a, \q1 nigepaaɡ̶icota me jiɡ̶eke ɡ̶aneloɡ̶ododipi.” ’ \m \v 44 Davi nigeetalo me Niotagodi, odaa igaamee ina me yakadi ica ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji mida aneetege licoɡ̶egi Davi?” \s1 Jesus yalaɡ̶ate niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés \r (Mateus 23.1-36; Marcos 12.38-40) \p \v 45 Niɡ̶ijo noiigi owajipatalo Jesus, neɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, \v 46 “Anidakitiogi niɡ̶ina anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Lemaanigi niɡ̶ina mewaligitibigiwaji, modinixotinigilo nijayogoli niɡ̶ina oko ɡ̶oneɡ̶egi. Eleditace lemaanigi niɡ̶ina oko modeemitetibige monice miditaɡ̶a ane latecaɡ̶aditibece oko. Codaa lemaanigi monicoteloco nibaanco niɡ̶ina oko ɡ̶oneɡ̶egi midiwataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi, codaa niɡ̶ina migotibeci nalooɡ̶o, odoletibige limedi niɡ̶ina anele. \v 47 Pida oninaaletiniwace wajekalodi, odaa joɡ̶odoliceta anigidi lowoodaɡ̶agi anele, codaa lemaanigi me dinikeenaɡ̶aneɡ̶e moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Pida Aneotedoɡ̶oji icota meliodi me iloikatidi.” \c 21 \s1 Aca wajekalo madewete ane yajigotalo Aneotedoɡ̶oji iniodataale beexotedawaanaɡ̶a \r (Marcos 12.41-44) \p \v 1 Jesus iwitediogi ica oko minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Odaa naditediogi niɡ̶ijoa liicotedi noɡ̶oyokoletinigi ninyeelo naɡ̶ajo niwokodaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji. \v 2 Odaa aaɡ̶aɡ̶a nadi naɡ̶ajo wajekalo madewete maɡ̶aɡ̶a yokoletinigi madi iwokodaɡ̶axi iniwataale beexotedawaanaɡ̶a. \v 3 Odaa Jesus jeɡ̶ee, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Naɡ̶ani wajekalo madewete yajigotalo Aneotedoɡ̶oji caticedi anoyajigo niɡ̶ijo eledi oko. \v 4 Leeɡ̶odi niɡ̶ijo eledi oko oyajigo niɡ̶inoa ane iiɡ̶otedice ninyeelo. Pida naɡ̶ani wajekalo digo anee me daɡ̶axa me madewete, pida yajigotalo Aneotedoɡ̶oji ijoatawece niɡ̶ijoa ane domaɡ̶a yopotibige me yewiɡ̶a.” \s1 Jesus yalaɡ̶ate micota moyojiketini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi \r (Mateus 24.1-2; Marcos 13.1-2) \p \v 5 Niɡ̶ijo anodiotibece notaɡ̶anaɡ̶ateloco oyalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, oyakadi ica me daɡ̶axa me libinienigi, icoa niwetiadi libinienaɡ̶a, codaa owidi niɡ̶icoa eletidi elomaɡ̶ajetecidi libinienaɡ̶a niɡ̶ini diimigi anoibootalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ica noiigi. Odaa Jesus jeɡ̶ee, \v 6 “Icota noko niɡ̶ini diimigi libinienigi ananatitiwaji icota moyaaɡ̶adi. Odaa aɡ̶aca nenyaɡ̶atini otaɡ̶anitece wetiɡ̶a ane waxoditeloco eledi wetiɡ̶a.” \p \v 7 Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, igaatigi ica nige jinataɡ̶a ida niciagi? Amiida ica Aneotedoɡ̶oji loenatagi me nikeetedoɡ̶owa ica nige limedi ida niciagi anenita?” \s1 Niɡ̶ina anodiotece Jesus nigidiaaɡ̶idi nawikodeeɡ̶a, codaa moiatetibeci \r (Mateus 24.3-14; Marcos 13.3-13) \p \v 8 Odaa Jesus mee, “Adinowetitiwaji! Adiɡ̶ica ane ɡ̶adinaaleni, leeɡ̶odi eliodi oko odinanatibigiji, modi, ‘Ee liiɡ̶exegi Aneotedoɡ̶oji’, oɡ̶oa, domigodi, ‘Jiɡ̶icota noko Ǥoniotagodi.’ Pida jiniɡ̶iwitecetiwaji. \v 9 Codaa jinaɡ̶adoii nigajipaata moyalaɡ̶ata nideleɡ̶eco digawiniteloco noiigi, codaa me niɡ̶ina dinoiigiwepodi nidelaɡ̶a. Igaataɡ̶a jiɡ̶inaa odoejedi me jinataɡ̶a, pida anaɡ̶a nipegi liniogo niɡ̶inoa nokododi.” \p \v 10 Odaa Jesus jeɡ̶ee, “Icota midi noiigi dinigoditege eledi noiigi, codaa nimaweneɡ̶eco iiɡ̶o dakapetege nimaweneɡ̶eco eledi iiɡ̶o. \v 11 Niɡ̶inoa eletidi nipodaɡ̶a jibodicaɡ̶ata datalale iiɡ̶o ane yoniciwadi, oko nigodi nigigi, codaa me neelotika ane yediiɡ̶a me waxodita eledi oko. Aneotedoɡ̶oji eote ane ikee digoida ditibigimedi ane ikee me deliɡ̶ide, odaa eote niɡ̶ina oko meliodi me doitibigiwaji. \p \v 12 Pida maleedaɡ̶a icotece inoatawece niɡ̶inoa anejitedaɡ̶awa, icota modibataɡ̶awatiwaji, owo mawikodee. Odaa etiɡ̶adajicitiogitiwaji niɡ̶inoa lacilodi liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, odaa jeɡ̶etiɡ̶adixomitiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Leeɡ̶odi Iboonaɡ̶adi etiɡ̶adadeegitatiwaji lodoe inionaɡ̶a-eloodoli, inaaɡ̶inoa eletidi lacilodi metiɡ̶adiwini, odaa joɡ̶owo anodigotaɡ̶awa. \v 13 Joaniɡ̶idaa nigakatitiwaji menitici miditaɡ̶a. \v 14 Atiteteloco ɡ̶adowoogo, jiniɡ̶iigi amanagawini aaɡ̶aɡ̶owikomataatiwaji maleedaɡ̶a icota lakata motaɡ̶ani. \v 15 Leeɡ̶odi emeɡ̶ee jajigotaɡ̶awa ɡ̶adixakedi, odaa jaxawataɡ̶adici ane alitigi ɡ̶agegi magiti ɡ̶adaxakawepodi, odaa iditawece aɡ̶oyakadi modinigaanyetaɡ̶adici, codaa aɡ̶oyakadi moditaɡ̶awa me deɡ̶enitece anewi. \v 16 Pida etiɡ̶adajicita metiɡ̶adiwilo niɡ̶ina ɡ̶adiododipi, ɡ̶anioxoadipi, ɡ̶aditacepodi, inaa ɡ̶adokaaɡ̶etedipi. Codaa ganigepidiɡ̶ica anoyeloadi niɡ̶ina akaamitiwaji. \v 17 Odaa inatawece oko aɡ̶etiɡ̶ademaani Ee leeɡ̶odi. \v 18 Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶ica ananiatitema otaɡ̶aɡ̶idatece ɡ̶adamodi. \v 19 Odaa natigide aatege niɡ̶inoa ane dakaketedaɡ̶adomi, amaleeɡ̶aɡ̶a idioka limedi me ɡ̶adewiki miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \s1 Jesus yalaɡ̶ate ica me daa nigotaɡ̶a Jerusalém \r (Mateus 24.15-21; Marcos 13.14-19) \p \v 20 Niganatitiwaji nigotaɡ̶a Jerusalém, monawiile owidi iodaɡ̶awadi ɡ̶adidelaɡ̶awadi, odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji niɡ̶icotalo nokododi ane nibikota Aneotedoɡ̶oji me yaaɡ̶adi nigotaɡ̶a. \v 21 Odaa anidiaaɡ̶i nipodigi Judéia ele me deletibigimoace midiwataɡ̶a wetiadi. Codaa niɡ̶ina anidiaaɡ̶itice nigotaɡ̶a leeditibige me yediiɡ̶atibigiwaji me noditicoaci. Odaa niɡ̶ina anidiaaɡ̶itice nipodigi aɡ̶alee yakadi me dakatiwece nigotaɡ̶a. \v 22 Leeɡ̶odi niɡ̶icoa nokododi ja limedi Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi niɡ̶idi noiigi, codaa icota midiokidi minoa ninyaco ijoatawece niɡ̶ijoa aniwoteloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi. \v 23 Niɡ̶ina iwaalepodi ipilaɡ̶aɡ̶a, inaaɡ̶ina niɡ̶ina baɡ̶alee oilipeɡ̶e lionigipi, niɡ̶idi eliodi me nawikodeeɡ̶a niɡ̶icoa nokododi, leeɡ̶odi enagi owidi nawikodico digoina iiɡ̶o, codaa Aneotedoɡ̶oji iloikatidi niɡ̶ina noiigi leeɡ̶odi yelatetema me daɡ̶axa mowidi libeyaceɡ̶eco. \v 24 Odaa niɡ̶ica laxakawepodi eliodi anonigodi niɡ̶idi noiigi oyatitiogi lodaajoli-ocaɡ̶atedi, codaa idi eledi oyadeegi micataɡ̶a me niwilogojegipi minoataɡ̶a eletidi iiɡ̶otedi. Odaa idi eledi noiigi oyaaɡ̶adi nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ida loniciwaɡ̶atema moiiɡ̶e nigotaɡ̶a nigepaa liniogo niɡ̶icoa nokododi Aneotedoɡ̶oji ane nibikota me ika mowo niɡ̶ida niciagi. \s1 Lanokegi Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi \r (Mateus 24.29-31; Marcos 13.24-27) \p \v 25 Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ica niciagi, naɡ̶ani aligeɡ̶e, epenai, codaa me yotetitedi, oikeetiogi niɡ̶ina oko naɡ̶a nipegi liniogo iiɡ̶o. Odaa digoina iiɡ̶o, inatawece noiigi aɡ̶aleeɡ̶ica doɡ̶onibeotibigege anele, codaa eliodi me doitibigiwaji, leeɡ̶odi layaageɡ̶egi akiidi-eliodi, nebekadi. \v 26 Codaa niɡ̶ina oko noɡ̶omiwaditiniwace leeɡ̶odi daɡ̶axa me doitibigiwaji, niɡ̶ina moyowo niɡ̶ida niciagi nigicote. Leeɡ̶odi inoatawece ane loniciweɡ̶eco ditibigimedi digikee. \v 27 Odaa niɡ̶ina oko jeɡ̶etidadi, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, me idinikatini jiniotinece lolaadi, meliodi yoniciwaɡ̶a. \v 28 Nige limedi niɡ̶inoa ninyacoli, odaa jaɡ̶abo ɡ̶adaaleɡ̶ena maliitigi, leeɡ̶odi aɡ̶alee leegi odaa Aneotedoɡ̶oji ja ɡ̶adoɡ̶aatedicogi niɡ̶inoa ɡ̶adawikodico.” \s1 Jesus yatemati ica natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axitece ane yalaɡ̶ata niale fiigoigo \r (Mateus 24.32-35; Marcos 13.28-31) \p \v 29 Odaa Jesus ja yatemati niɡ̶ida natematigo anida ane ɡ̶odiiɡ̶axitece, mee, “Digawini niale fiigoigo inaaɡ̶inoa eletidi nialeli. \v 30 Niɡ̶ina manatitiwaji niɡ̶inoa laamotiidi maleekoka daxoditedice, odaa joɡ̶owooɡ̶oti jiɡ̶icota limedi me daamotiide. \v 31 Jiɡ̶idaaɡ̶ee nigicota manati niɡ̶ida niciagi, minoa nawikodico, odaa joɡ̶owooɡ̶otitiwaji naɡ̶a nipegi Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. \p \v 32 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, niɡ̶ina oko aninaa me newiɡ̶a niɡ̶ica nigicotalo niɡ̶icoa nokododi nige limedi nawikodico, aɡ̶inatawece nigo nigicota niɡ̶ida niciagi anejita. \v 33 Ditibigimedi, iiɡ̶o, baɡ̶a ixomaɡ̶atedice, pida yotaɡ̶a baadaɡ̶a ixomaɡ̶atedice, idioka limedi midiwa. \s1 Leeditibige midioka limedi me idinowetaɡ̶atege niɡ̶ica anenagi \p \v 34 Akamaɡ̶akaamitiwaji adinoweti jiniɡ̶idioka limedi moleetibige maloo, daɡ̶a ɡ̶ademakitibece, codaa jinaɡ̶aɡ̶owikomataatelogo niɡ̶inoa aneni digoina iiɡ̶o. Ina daɡ̶adoiita adaɡ̶akaami libakajetegi maleedaɡ̶a enitigi deɡ̶eno niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji. \v 35 Igaataɡ̶a niɡ̶ica noko enagi, odaa dibatiogi eliodi oko digoina iiɡ̶o, niɡ̶ina analee doɡ̶oditibige, macataɡ̶a naɡ̶ana enoona me dibata eijeeɡ̶agi me daɡ̶a eetibige. \v 36 Odaa leeditibige midioka limedi madinoweti, codaa midioka limedi motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, amaleeɡ̶aɡ̶a akatitiwaji metiɡ̶adiwokoni nawikodico anenagi, codaa amaleeɡ̶aɡ̶a akatitiwaji manooticogi yodoe, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.” \p \v 37 Inoatawece nokododi Jesus niiɡ̶axitediniwace niɡ̶ijo noiigi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Odaa niɡ̶ina menoale ja noditedicogi nigotaɡ̶a, idiaaɡ̶itedice maditaɡ̶a aca wetikawaana anodita, “Lojotaɡ̶adi Oliveira”. \v 38 Odaa niɡ̶ina naɡ̶a yeloɡ̶otibige, iditawece niɡ̶idi noiigi igotibeci midoataɡ̶a Jesus minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi mowajipatalo lotaɡ̶a. \c 22 \s1 Lacilodi judeutedi odinilakidetege Judas me ikee Jesus \r (Mateus 26.1-5, 14-16; Marcos 14.1-2, 10-11; João 11.45-53) \p \v 1 Naɡ̶a nipegi ica nalokegi anodita “Lalokegi paon ane diɡ̶ica labookojegi”, aneledi oyatigi me “Páscoa”. \v 2 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Jesus. Pida aɡ̶oyakadi, leeɡ̶odi odoitiogi niɡ̶idi noiigi. \p \v 3 Judas, aneledi oyatigi me Iscariotes, ida aneetege niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus. Satanás ja dakatiwece laaleɡ̶ena Judas. \v 4 Odaa jiɡ̶igo yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo anoiiɡ̶e niɡ̶icoa iodaɡ̶awadi anoyowie Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Odinotaɡ̶aneɡ̶etege ica nimaweneɡ̶egi me yajigo Jesus midiwa lacilodi judeutedi. \v 5 Odaa eliodi me ninitibigiwaji, codaa odinilakidetege moyediatece dinyeelo. \v 6 Judas ja niwoditema, odaa ja doletibige nimaweneɡ̶egi me yakadi me yajigo Jesus midiwa neloɡ̶ododipi me doɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶idi noiigi. \s1 Jesus iiɡ̶e itoa anodiotibece moilakideti ane niodaɡ̶adi me Páscoa \r (Mateus 26.17-25; Marcos 14.12-21; João 13.21-30) \p \v 7 Niɡ̶icota ica noko nalokegi “Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, niɡ̶ica noko noɡ̶onigodi waxacocoli moninitege ica lalokegi Páscoa. \v 8 Odaa Jesus ja iiɡ̶e Pedro ijaa João, meetediogi, “Emiitiwaji odaaɡ̶oeni ɡ̶oweenigi lajo Páscoa.” \v 9 Odaa ja nigikanaɡ̶a, modi, “Igamei ica anemaani mejonaɡ̶atice me joenaɡ̶a ica ɡ̶oweenigi?” \v 10 Odaa Jesus ja igidi, meetediogi, “Digawinitiwaji, nigakaatiwece nigotaɡ̶a, akapetege ɡ̶oneleegiwa yoyaɡ̶adi boote ane nolee ninyoɡ̶odi. Odaa iwitece nigepaa minitaɡ̶a niɡ̶ica diimigi ane dakatiwece. \v 11 Odaa enita niɡ̶ini ane nebi diimigi, ‘Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi ɡ̶odiiɡ̶e me jigikanaɡ̶atigi ica ane diiɡ̶etigi ica ɡ̶odicooɡ̶adi nelegi, anei me niodaɡ̶a, Ǥoniotagodi inaaɡ̶inoa anodiotibece moyeligo liweenigi Páscoa.’ \v 12 Odaa ja ikeetaɡ̶awatiwaji ica ɡ̶odicooɡ̶adi nelegi ditibigimedi diimigi initawece ilaɡ̶atini. Odaaɡ̶idiaaɡ̶onitetiwaji me oeni ɡ̶oweenigi.” \v 13 Niɡ̶ijo niɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶odakapetege niɡ̶ijo Jesus aneyatedigi ligegi. Odaa joɡ̶oyoe liweenigi Páscoa. \s1 Jesus diiɡ̶enatakate moyeligo ica niweenigi moyalaɡ̶atibige \r (Mateus 26.26-30; Marcos 14.22-26; 1 Coríntios 11.23-25) \p \v 14 Niɡ̶ijo niɡ̶icota aca lakata, odaa Jesus ja nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja awatetege niɡ̶ijo anodiotibece. \v 15 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Jiɡ̶ijo mejitaɡ̶awatiwaji, meliodi me jemaa me jeligo niɡ̶ida ɡ̶oweenigi me Páscoa, mokotawece jatecoɡ̶ojoɡ̶o maleedaɡ̶a icota me jawikode. \v 16 Leeɡ̶odi ejitaɡ̶awatiwaji me daɡ̶adiaa jeligo liweenigi nalokegi Páscoa nigepaa jiniodaɡ̶a nige limedi lalokegi Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice, nigicota me iiɡ̶e laaleɡ̶enali inatawece oko.” \p \v 17 Odaa Jesus naɡ̶a dibate aca goopa viinyo, odaa diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ee, “Abaatege naɡ̶ada goopa, odaa adinajicitigi niɡ̶ida viinyo. \v 18 Leeɡ̶odi ejitaɡ̶awatiwaji aɡ̶alee jacipe viinyo nigepaa limedi Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko.” \p \v 19 Odaa ja dibate paon, naɡ̶a diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. Odaa ja inoke niɡ̶ijo paon. Naɡ̶a yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶idi paon micataɡ̶a yolaadi ane jajigo leeɡ̶odi akaamitiwaji. Awiitibiga niɡ̶ida anejinaɡ̶a amaleeɡ̶aɡ̶a analakitibigiji.” \v 20 Igaanaɡ̶a oiaaditece moyeligo paon, odaa naɡ̶a dibate naɡ̶ajo goopa, idaaɡ̶igote, odaa jeɡ̶eetediogi, “Naɡ̶ada goopa viinyo micataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a gelatace me dinilakidetetege oko me noɡ̶a libeyaceɡ̶eco, odaa ja dibatacetetege leeɡ̶odi yawodi ane anado ane akaamitawecetiwaji leeɡ̶odi. Odaa niɡ̶ida viinyo anacipetatiwaji micataɡ̶a daɡ̶a yawodi. \p \v 21 Pida digawini! Niɡ̶ijo ane idajigotiogi yaxakawepodi, etini aniodi digoina meetaɡ̶a. \v 22 Odaa Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, ideleo, leeɡ̶odi mina lowoogo Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ini ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi, nigidiaaɡ̶idi eliodi me dawikode.” \v 23 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece ja dinigetiwage, modi, “Amigijo ica ane yajigo Ǥoniotagodi midi neloɡ̶ododipi?” \s1 Niɡ̶ica ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi \p \v 24 Niɡ̶ijo anodiotibece Jesus ja dinotigimadetiwage, odoletibige moyowooɡ̶odi ganigepidiɡ̶ijo ica ane daɡ̶axa me diniwaloe. \v 25 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶inoa ninionaɡ̶a-eloodoli digoina iiɡ̶o lemaanigi moiiɡ̶e oko, codaa lacilodi lemaanigi moditiogi, ‘Miniɡ̶ina aneo anele mokotaɡ̶a’. \v 26 Pida baɡ̶aleediɡ̶idaaɡ̶enitatiwaji. Pida niɡ̶ina ane idei makaamitaɡ̶atiwaji ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, leeditibige miniaaɡ̶ini micataɡ̶a niɡ̶ina niotagi baɡ̶alee lioneeɡ̶a. Odaa niɡ̶ina ane ɡ̶adacilo, ele midioka limedi me diniciaceeketege nimeedi. \v 27 Amiijo ica ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi? Manigijaaɡ̶ijo ijo ane nicotini madi nameeja maniodi, oɡ̶oa, manigijaaɡ̶ijo ane nadeegita eledi oko liweenigi ane yeligo? Nige yemaa niɡ̶ijo ane nicotini madi nameeja jiɡ̶ijaa ɡ̶oneɡ̶egi! Pida Ee baɡ̶a diniciaceeketege niɡ̶ina niotagi digoina ɡ̶adiwigotigitiwaji. \p \v 28 Jaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji niɡ̶ijo anidioka limedi me idinadeegitibigege minoa yawikodico. (Pida aɡ̶adikanitiwaji). \v 29 Pida joaniɡ̶idaa Eiodi me najigotediwa me jiiɡ̶e inoatawece, odaa Ee, aaɡ̶aɡ̶a jajigotaɡ̶awatiwaji me iiɡ̶eni inoatawece. \v 30 Odaa icota maniodi, macipe, codaa makaami ɡ̶ogiiwepodi miditaɡ̶a nalokegi Aneotedoɡ̶oji aneote nige limedi me jiiɡ̶e inoatawece. Codaa niɡ̶ida makaami jiɡ̶ida ɡ̶anaɡ̶atetigitiwaji me iiɡ̶enatakani, odaa jaɡ̶awinitiwaji anemiitiogi, codaa me iiɡ̶eni niɡ̶ijoa dooze latopaco loiigi Israel.” \s1 Jesus eote leemidi Simão Pedro \r (Mateus 26.31-35; Marcos 14.27-31; João 13.36-38) \p \v 31 Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶ee, “Simão, Simão, digawini! Satanás dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ika me dineetaɡ̶awa akaamitawecetiwaji, me ɡ̶adigikeni, micataɡ̶a nawodaɡ̶anaɡ̶a me yajigijice leyeema, catinedi beneela. \v 32 Pida jaɡ̶aɡ̶a jipokotaɡ̶aloco me ɡ̶adaxawani Aneotedoɡ̶oji, me daɡ̶a ikani madadiwaɡ̶ati, Simão. Odaa nige adopilitiwa, odaa awii me yoniciwaditace ɡ̶anioxoadipi mabo laaleɡ̶ena.” \v 33 Pida Pedro meetalo, “Iniotagodi, ja idigo makaami iniwilaɡ̶awa, codaa makaami yemaɡ̶awa.” \v 34 Odaa Jesus meeteta, “Pedro, ejitaɡ̶awa, niɡ̶ina enoale aniɡ̶icatibige daɡ̶a anoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.” \s1 Jesus jaɡ̶aɡ̶eote leemidi niɡ̶ijo anodiotibece \p \v 35 Odaa Jesus ja ige, meetediogi, “Ica ananiaditaɡ̶adomitiwaji, ijo me ɡ̶adiiɡ̶eni memiitiwaji me diɡ̶icoa ɡ̶anibocoli, me daɡ̶aca ɡ̶anixacoola, codaa meletidi ɡ̶awelatedi?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Aɡ̶ica ane aniaditibige.” \p \v 36 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Pida niɡ̶ina natigide anidiwa nibocoli, mige nixacoola, ele me yadeegi. Odaa niɡ̶ini ane diɡ̶ica lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a, odaa ele meyaa nicaapa, me yakadi me dinoojeteta lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a. \v 37 Leeɡ̶odi ejitaɡ̶awatiwaji me leeditibige micota niɡ̶ida niciagi, aneeta naɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi mee, ‘Awatetege monilaɡ̶adi niɡ̶ijoa agopeloaɡ̶a.’ Leeɡ̶odi jiɡ̶icota niɡ̶ida niciagi, ijo aneetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi.” \v 38 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece moditalo, “Ǥoniotagodi, digawini! Digoina idiwa itiwataale ɡ̶ododaajoli-ocaɡ̶atedi.” Odaa jeɡ̶eetediogi, “Jaɡ̶abo!” \s1 Jesus igotace minitaɡ̶a Lojotaɡ̶adi Oliveira \r (Mateus 26.36-46; Marcos 14.32-42) \p \v 39 Jesus noditedicogi nigotaɡ̶a, igo minitaɡ̶a Lojotaɡ̶adi Oliveira ane ligileɡ̶egitedibece. Niɡ̶ijo anodiotibece eledi igotibeci. \v 40 Niɡ̶ijo niɡ̶icotedicogi niɡ̶ijo lemaanigi meitedibige, odaa jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Ipokitalo Aneotedoɡ̶ojitiwaji me daɡ̶a ikateda mawii ane beyagi nigetiɡ̶adicini.” \p \v 41 Odaa ja yetecetedicoace, iboɡ̶odi mabo me jokolenaɡ̶a wetiɡ̶a. Odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, mee, \v 42 “Eiodi, nigemaani, madatamaɡ̶ateenitege niɡ̶inoa yawikodico anenagi, ane jiciaceeketege naɡ̶ana goopa ane nolee niɡ̶ina nacipaɡ̶adi ane bayodi. Pida jemaa me jixomaɡ̶ateetedice niɡ̶ica anakamaɡ̶a emaani, idiɡ̶ida aɡ̶iniɡ̶inoa ane emaɡ̶a jemaa me jixomaɡ̶ateetedice.” \v 43 Odaa ja dinikeetalo ica aanjo, ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, enagi me yajigotalo loniciwaɡ̶a. \v 44 Jesus eɡ̶idaaɡ̶ee me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa eliodi me doɡ̶owikomata, neɡ̶epaa dinonipetetece lawodi ane datikoletedinigi iiɡ̶o. \p \v 45 Naɡ̶a nigotedini me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa ja dabiditedini, opitacedicogi miditaɡ̶a niɡ̶ijo anodiotibece, odaa jiɡ̶icotediogi me niotaɡ̶a, leeɡ̶odi eliodi me agecaɡ̶alodipi. \v 46 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Igaamenitiwaji ina me iote? Anicootiniwacetiwaji, odaaɡ̶ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a ikateda me oeni ane beyagi nigetiɡ̶adicini.” \s1 Jesus oniwilo \r (Mateus 26.47-56; Marcos 14.43-50; João 18.3-11) \p \v 47 Jesus eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a, noɡ̶ototalo ica noiigi-nelegi. Odaa niɡ̶ijo ane liboonaɡ̶adi Judas, anida aneetege niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus, jiɡ̶ijaa odilokoteloco niɡ̶ijo noiigi. Odaa niɡ̶ipegitalo Jesus ja domaɡ̶a napicoɡ̶o. \v 48 Pida Jesus meeteta, “Judas, me domaɡ̶adapiciɡ̶i, oleetibige me adikeenitiogi idi ineloɡ̶ododipi, Ee Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi?” \p \v 49 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus niɡ̶ida niciagi, odaa ja nigikanaɡ̶a, modi, “Ǥoniotagodi, emaani me jiticodaɡ̶aticoace jatiiɡ̶atiogi ɡ̶ododaajoli-ocaɡ̶atedi?” \v 50 Odaa jiɡ̶ijo ica aneyacilotidi ica limeedi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, yakagiditice napaaɡ̶ate ane diɡ̶eticogi libaaɡ̶adi. \v 51 Pida Jesus yoxoɡ̶o, meete, “Jaɡ̶abo, jinaɡ̶aleeɡ̶awii ɡ̶adoenatagi!” Odaa ja dibatedinece napaaɡ̶ate niɡ̶ijo nimeedi, odaa ja yexocaɡ̶aditacedi. \p \v 52 Odaa jeɡ̶eetediogi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa icoa ninionaɡ̶a iodaɡ̶awadi anoyowie Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, icoa lacilodi judeutedi, anigotibeci moniwilo. Odaa jeɡ̶eetediogi, “Igame leeɡ̶oditiwaji manadeegi inoa ɡ̶adodaajoli-ocaɡ̶atedi inaa ɡ̶aneboli madiwilotiwaji, micataɡ̶a deɡ̶ee ɡ̶onematagodi? \v 53 Ijiɡ̶ijo me jawataɡ̶agitiwaji minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi inoatawece nokododi, pida aɡ̶adiwilotiwaji. Pida niɡ̶ina natigide, jiɡ̶icota lakata Aneotedoɡ̶oji ane nibikota mabaatiwatiwaji, ja limedi niɡ̶ina anida aneetege nexocaɡ̶a me ini loniciwaɡ̶a meo loenatagi me dakapetigi.” \s1 Pedro mee ica me daɡ̶a yowooɡ̶oditeda Jesus \r (Mateus 26.57-58, 69-75; Marcos 14.53-54, 66-72; João 18.15-18, 25-27) \p \v 54 Odaa joɡ̶oniwilo Jesus, joɡ̶oyadeegitedicogi liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Odaa Pedro ja diotece, pida leegitece me yototedice. \v 55 Niɡ̶ijo noɡ̶oyelotigi noledi liwigotigi niogó ica diimigi, odaa ja dinitotibigiwaji. Odaa Pedro jaɡ̶aɡ̶a nicotini miditaɡ̶a. \v 56 Naɡ̶a nicotini, odaa aca niimete ja nadi liniogotibece noledi. Naɡ̶a iwi, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ini aaginaɡ̶a idiaaɡ̶i-iitice mijoataɡ̶a Jesus!” \v 57 Pida Pedro mee, “Awicije, aɡ̶icoa daɡ̶a yowooɡ̶otagi!” \v 58 Aona niɡ̶ica daɡ̶a leegi, ica ɡ̶oneleegiwa naɡ̶aɡ̶a nadi, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida makaami eji makaami eledi ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anodiotibece.” Pida Pedro ja igidi, meeta, “Ǥodokaaɡ̶edi, aɡ̶ica daɡ̶a jiotibece!” \p \v 59 Naɡ̶a ixomaɡ̶atice onaniteci lakata, ica eledi ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶ee, “Jeloɡ̶oditaɡ̶awa niɡ̶ina anewi, niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa idiaaɡ̶itice mijoataɡ̶a, leeɡ̶odi icoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia!” \v 60 Pida Pedro mee, “Nagoodi ɡ̶odokaaɡ̶edi, odaa aɡ̶ica daɡ̶a jowooɡ̶odi niɡ̶ica ane ɡ̶adalakita!” Odaa aoniɡ̶ica daɡ̶a leegi, eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶atibece, naɡ̶anoe okoɡ̶okoodi. \v 61 Odaa Ǥoniotagodi ja nawiilitetetege me iwiteta Pedro. Odaa Pedro ja nalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa Ǥoniotagodi lotaɡ̶ateta, neɡ̶eeteta, “Niɡ̶ina enoale, aniɡ̶icatibige daɡ̶a anoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.” \v 62 Odaa Pedro ja noditicogi anei, odaa eliodi manoetibece. \s1 Icoa iodaɡ̶awadi onalaketedibige Jesus \r (Mateus 26.67-68; Marcos 14.65) \p \v 63 Icoa ɡ̶oneleegiwadi anoyowie Jesus onigiwogotedice, codaa monalaketedibige. \v 64 Onoxoco ligecooɡ̶eli, odaaɡ̶oyalaketigi latobi, odaa joɡ̶oige, moditalo, “Iwela, amiijo ica ane ɡ̶adalakeni?” \v 65 Odaa owidi eletidi anodigotalo moyametibigo. \s1 Jesus ideite lodoe ica me dilapode lacilodi judeutedi \r (Mateus 26.59-66; Marcos 14.55-64; João 18.19-24) \p \v 66 Naɡ̶a yeloɡ̶otibige, niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, niɡ̶idi ja yatecoɡ̶o. Odaa joɡ̶odipoko monadeegitedicogi Jesus lodoe me dilapode. \v 67 Odaa joɡ̶oige, moditalo, “Manige akamaɡ̶akaami Niɡ̶icoa ane niwakatee Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odatamaɡ̶ateetetege ɡ̶odaxakawepodi? Enitoɡ̶owa nige naɡ̶akamaɡ̶akaami!” Odaa ja igidi, meetediogi, “Deɡ̶ejitaɡ̶awatiwaji neɡ̶emeɡ̶ee, aɡ̶adadiwaɡ̶ati. \v 68 Codaa daɡ̶a ɡ̶adigeetiwaji, aɡ̶adigiti. \v 69 Pida Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa ja idicotini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji aninoatawece loniciweɡ̶eco.” \v 70 Odaa iditawece joɡ̶oige, moditalo, “Ida makaami, akaami Lionigi Aneotedoɡ̶oji?” Odaa ja igidi, meetediogi, “Ewi niɡ̶ida alitigi ɡ̶agegi ewi neɡ̶emeɡ̶ee Lionigi Aneotedoɡ̶oji.” \v 71 Odaa joɡ̶odi, “Aɡ̶alee jopooɡ̶atibige eledi oko daɡ̶a neloɡ̶oditoɡ̶owa aneyatedigi ligegi, leeɡ̶odi okomoɡ̶oko ja jajipaaɡ̶atalo ane lotaɡ̶aneɡ̶egi!” \c 23 \s1 Jesus oyadeegitalo Pilatos, ica romaano ane iiɡ̶e nipodaɡ̶a Judéia \r (Mateus 27.1-2, 11-14; Marcos 15.1-5; João 18.28-38) \p \v 1 Odaa ijotawece niɡ̶ijo lapo-nelegi dabiditiniwace, odaa joɡ̶oyadeegi Jesus minitaɡ̶a Pilatos. \v 2 Odaa ja notaɡ̶anaɡ̶ateloco modakapetege Jesus, modi, “Ja jibaɡ̶atalo niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa ane niiɡ̶axitediniwace ɡ̶odoiigi modakapetege romaanotedi, codaa me doɡ̶oyedia ane leeditibige me jedianaɡ̶a César, ninionigi-eliodi romaanotedi. Codaa Idaaɡ̶idoa mee ica minionigi-eliodi, Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e.” \v 3 Odaa Pilatos ja ige Jesus, meetalo, “Ewi naɡ̶akamaɡ̶akaami ninionigi-eliodi judeutedi?” Jesus ja igidi, meeteta, “Iniotagodi, ewi niɡ̶ida ɡ̶agegi.” \v 4 Odaa Pilatos jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijo noiigi-nelegi, “Aɡ̶ica ane beyagi ane jinaditece idoa ɡ̶oneleegiwa daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi.” \v 5 Pida joɡ̶oyopilaɡ̶aditacelogo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, notigimadaɡ̶a, modi, “Pida niiɡ̶axitediniwace ɡ̶odoiigi anitawece Judéia modakapetege romaanotedi, anetiɡ̶odiiɡ̶e. Yajela nipodigi Galiléia, natigide jeɡ̶enotedicogi digoina Jerusalém.” \s1 Jesus jaɡ̶aɡ̶oyadeegitedicogi lodoe Herodes, niɡ̶ijo anoiolatice romaanotedi me iiɡ̶e nipodaɡ̶a Galiléia \p \v 6 Niɡ̶ijo Pilatos naɡ̶a wajipatibece Jesus mida aneetetege noiigi galileu, odaa ja ige migewi me galileu. \v 7 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Pilatos Jesus me icoɡ̶otedicogi nipodigi anei me diiɡ̶enataka Herodes, odaa ja iiɡ̶etedicogi minitaɡ̶a, leeɡ̶odi Herodes aaɡ̶aɡ̶a ini manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém niɡ̶ijoa nokododi. \p \v 8 Niɡ̶ijo Herodes naɡ̶a nadi Jesus, odaa eliodi me ninitibece, leeɡ̶odi ijo me wajipatibece icoa anee, codaa akaa domaɡ̶a yemaa me nadi. Odaa ja walitibigege Jesus deɡ̶eote okanicodaaɡ̶ica ɡ̶odoxiceɡ̶edi. \v 9 Codaa eliodi me nigetedice Jesus, pida aigidi. \v 10 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, idiaaɡ̶i dabiditiniwace. Odaa dinoniciwaɡ̶aditibigiwaji me notaɡ̶anaɡ̶a modakapetege Jesus. \v 11 Herodes ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi oniweenigitedice Jesus, codaa moyametibigo. Onixomeɡ̶etedinigi nijayogo inionigi-eliodi, odaa Herodes ja iiɡ̶etacedicogi minitaɡ̶a Pilatos. \v 12 Odaa Herodes ijaa Pilatos ja dinokaaɡ̶etewamigi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko, leeɡ̶odi niɡ̶icoa nokododi dinelatiwage. \s1 Pilatos diiɡ̶enatakatalo Jesus moyeloadi \r (Mateus 27.15-26; Marcos 15.6-15; João 18.39–19.16) \p \v 13 Odaa Pilatos ja yatecoɡ̶otee niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi, codaa mijotawece niɡ̶ijo noiigi. \v 14 Odaa jeɡ̶eetiogi, “Jaɡ̶anadeegitediwatiwaji niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa menitiwa ica meote lacilo ɡ̶adoiigi me nakapetegipi romaanotedi. Pida digawinitiwaji, ja inigetedice ɡ̶adodoe, odaa jakadi ina me diɡ̶ica loenatagi ane beyagi, niɡ̶ijoa anenitalo meote. \v 15 Codaa Herodes idaaɡ̶ee yakadi me diɡ̶ica loenatagi ane beyagi, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me niiɡ̶etacedicogi mokotaɡ̶a. Pida digawinitiwaji! Aɡ̶ica loenatagi ane beyagi daɡ̶a leeditibige me jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi. \v 16 Pida jiiɡ̶enatakatalo moyametibigo, odaa nigidiaaɡ̶idi ja jikatedice.” \v 17 Inoatawece nicaaɡ̶ape me nakatio nalokegi Páscoa, leeditibige Pilatos me ikatice onidateci ɡ̶oneleegiwa niwilogojegi, leeɡ̶odi mina ligileɡ̶egitibece. \p \v 18 Odaa iditawece niɡ̶idi noiigi notaɡ̶anaɡ̶ateloco, codaa napaawaɡ̶ateloco, modi, “Adeegi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa meloati, odaa anikanitoɡ̶odomi Barrabás!” \v 19 Niɡ̶ica Barrabás one niwilogojegi leeɡ̶odi eyatege niɡ̶idi noiigi me lakapetegipi ninionigi-eliodi romaanotedi, codaa onica laigo. \p \v 20 Odaa Pilatos joɡ̶opitacege me notaɡ̶aneɡ̶etiniwace, leeɡ̶odi domaɡ̶a lipegeɡ̶edi me ikatedice Jesus. \v 21 Pida jeɡ̶epaanaɡ̶a napaawaɡ̶ateloco niɡ̶ijo noiigi, modi, “Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate! Otonitedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate!” \v 22 Odaa jiɡ̶icota me itoatadiɡ̶ida Pilatos me nigetiniwace, meetiogi, “Pida amiini ica loenatagi ane beyagi me leeditibige me jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi? Emeɡ̶ee aɡ̶ica jakadi ane leeɡ̶odi daɡ̶a jiiɡ̶enatakatalo moyeloadi. Pida jiiɡ̶enatakatalo monalaketedibige. Nigidiaaɡ̶idi odaa ja jikatedice.” \v 23 Pida idokee modoletibige niɡ̶ica mowo anodigotalo Jesus, codaa jeɡ̶epaanaɡ̶a dinigetaɡ̶ateetibigiwaji me napaawaɡ̶ateloco, modipokotibige moyototedeloco Jesus nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Niɡ̶ijo noiigi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi napaawaɡ̶a neɡ̶epaa oyakadi anodoletibige. \v 24 Odaa Pilatos ja yajigo Jesus midiwa iodaɡ̶awadi mowo niɡ̶ica anoyemaa modigotalo niɡ̶ijo noiigi. \v 25 Odaa ja ikatice niɡ̶ijo anodipoko me ikatice, ane diniwilo leeɡ̶odi meyatege loiigi modakapetege ninionigi-eliodi romaanotedi codaa me daije. Pida Jesus baanaɡ̶a yajigo midiwa iodaɡ̶awadi moyeloadi, anoyemaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi modigotalo. \s1 Jesus oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate \r (Mateus 27.32-44; Marcos 15.21-32; João 19.17-27) \p \v 26 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶oyadeegi Jesus. Eɡ̶idaa diiticogi migotibeci, joɡ̶odakapetege ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Cirene. Simão icoɡ̶oticogi nipodigi. Odaa joɡ̶odibata Simão, oyexaɡ̶ateloco naɡ̶ajo nicenaɡ̶anaɡ̶ate digoina lewagi, odaa joɡ̶owo me yadeegi dilokotelogo Jesus. \p \v 27 Eliodi ica noiigi anodiotece Jesus. Liwigotigi niɡ̶idi oko ijo iwaalepodi ane noenaɡ̶ateloco, codaa eliodi me agecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi niɡ̶ida anodigotalo Jesus. \v 28 Pida Jesus naɡ̶a nawiilitetetege, odaa jeɡ̶eetediogi, “Iwaalepodi, anakaami niɡ̶eladimigipitigi Jerusalém, jinaɡ̶anoeni leeɡ̶odi niɡ̶ida aneji, pida anoeni leeɡ̶odi akamaɡ̶akaamitiwaji idiaa ɡ̶adionigipi! \v 29 Leeɡ̶odi ewi micota nokododi niɡ̶ina oko nigodi, ‘Ninitibigiwaji niɡ̶ina iwaalepodi analee diɡ̶ica linala!’ \v 30 Codaa odipokotalo niɡ̶inoa wetiadi, modi, ‘Ǥodapoɡ̶oteɡ̶egiti!’ Codaa oditiogi niɡ̶inoa lojotakatedi, ‘Ǥodaaɡ̶ateɡ̶egitini!’ \v 31 Igaataɡ̶a nigowo niɡ̶ida anodigotiwa, Ee ane ideɡ̶enaɡ̶a, ane iciagi niɡ̶ina iwoɡ̶o baɡ̶alee dione (ane doɡ̶oibake mowo noledi), pida ɡ̶adaxakawepodi baɡ̶a daɡ̶axa me beyagi anodigotaɡ̶awa, ane ɡ̶adiciagi niɡ̶ina iwoɡ̶o baanaɡ̶a yadilo (ane yabidi, odaa aɡ̶ica ane yeyaɡ̶atice).” \p \v 32 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi eletidi oyadeegi itoataale ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶onematagododi me lemaɡ̶awepodi Jesus. \v 33 Niɡ̶ijo noɡ̶otota ica lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Libitagi Ǥodacilo”, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i Jesus moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. Ijaaɡ̶ijoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶onematagododi eletidi nicenaɡ̶anaɡ̶atedi anoyototelogo, onidateci diɡ̶eticogi liwai libaaɡ̶adi Jesus, ijo eledi diɡ̶etege nimagijegi. \v 34 Jesus mee, “Eiodi, jinaɡ̶aloikatiti niɡ̶idi noiigi leeɡ̶odi niɡ̶ida anodigotiwa. Igaataɡ̶a aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ida ane loenatagi.” Odaa joɡ̶oiwi anepaɡ̶a dinetetece noɡ̶odinawalacetibige lowoodi. \p \v 35 Ica noiigi-nelegi idiaaɡ̶itice dabiditiniwace oiwitalo Jesus, ijaaɡ̶ijoa lacilodi eletidi idiaaɡ̶iticoaci, odaa modi, “Eote eledi oko me newiɡ̶atace. Daantiɡ̶idaaɡ̶idoa Niɡ̶icoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶odewikatidi, ane iomaɡ̶aditedice Aneotedoɡ̶oji, daɡ̶anagawini ida nimaweneɡ̶egi meote lewiɡ̶a.” \p \v 36 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi oyametibigo Jesus. Igotibeci midoataɡ̶a domoɡ̶oyacipeɡ̶etalo viinyo ane daɡ̶a dakake loojedi. \v 37 Odaa moditalo, “Nigewi makaami ninionigi-eliodi judeutedi, dicakamaɡ̶a awii ɡ̶adewiɡ̶a!” \p \v 38 Madataɡ̶a licenaɡ̶anaɡ̶ate Jesus ditibigimedawaanigi lacilo, oyototeloco taaboa-liwai ane diniditeloco, \qc \sc “NIǤIDOA NINIONIGI-ELIODI JUDEUTEDI.”\sc* \m Diniditelogo niɡ̶ijoa notaɡ̶a nioladi greego, nioladi romaano, nioladi hebraico. \p \v 39 Ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa itoataale ɡ̶onematagododi anaɡ̶aɡ̶a oyototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, beyagi lotaɡ̶atalo Jesus, meetalo, “Nigewi naɡ̶akamaɡ̶akaami ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, dice awii ɡ̶adewiɡ̶a, codaa moko awii ɡ̶odewiɡ̶a!” \v 40 Pida niɡ̶ijo eledi ɡ̶onematagodi ja yoxoɡ̶o, meeta, “Jinaɡ̶awii niɡ̶ida ɡ̶agegi, agodaɡ̶adoiitalo Aneotedoɡ̶oji? Etiɡ̶odiloikatidi midokida anodigotoɡ̶owa. \v 41 Codaa niɡ̶ida ɡ̶odawikodigi oko itoataale baɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a, leeɡ̶odi me jedianaɡ̶ateloco niɡ̶ijoa ɡ̶odoenataka ane beyagi. Pida niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa, aɡ̶ica loenatagi ane beyagi.” \v 42 Odaa jeɡ̶eetalo Jesus, “Iniotagodi, analakitibigiji, nigadopilitijo, nige limedi managi iiɡ̶eni inoatawece.” \v 43 Odaa Jesus jeɡ̶eeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi, niɡ̶ina noko adeoni meetaɡ̶a digoida ditibigimedi.” \s1 Lemeɡ̶egi Jesus \r (Mateus 27.45-56; Marcos 15.33-41; João 19.28-30) \p \v 44-45 Naɡ̶a nipegi me yaxoɡ̶o-noko, odaa aligeɡ̶e ja ipe, ja nexocaɡ̶a inatawece iiɡ̶o, neɡ̶epaa iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi. Codaa naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ane iomaɡ̶aditege oko aneite Aneotedoɡ̶oji, naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e daawidigidicetigi liwigotigi ditibigimedi, icoɡ̶otibigimece ditibigimedi neɡ̶epaa natinedi. \v 46 Odaa Jesus dinigetaɡ̶atee me dapaawe, mee, “Eiodi, jajigotaɡ̶awa iwigo!” Naɡ̶a nigotedini me dotaɡ̶a, odaa ja yeleo. \p \v 47 Niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niodaɡ̶awadi romaanotedi naɡ̶a nadi niɡ̶ijo niciagi, odaa ja iweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji, mee, “Niɡ̶ica mewi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa me diɡ̶icata loenatagi ane beyagi!” \fig |src="cn01844B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 23.47" \fig* \p \v 48 Ijotawece niɡ̶ijo oko ane dilapode moiwi niɡ̶ida niciagi, joɡ̶oyabaketibigeloco elipije, moikee magecaɡ̶alodipi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi. \v 49 Odaa ijotawece niɡ̶ijo lokaaɡ̶etedipi Jesus, ijaaɡ̶ijo iwaalepodi anoniotece, oicoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia, aɡ̶ipegitiobece, pida boɡ̶onadi ijoatawece anee niɡ̶ijo niciagi. \s1 Oixotiwece lolaadi Jesus midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a \r (Mateus 27.57-61; Marcos 15.42-47; João 19.38-42) \p \v 50-51 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi José, ane liɡ̶eladi aca nigotaɡ̶a Arimatéia, nipodigi Judéia. Inaaɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa anele, codaa me iɡ̶enaɡ̶a, nibeotibigege ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iiɡ̶e inatawece iiɡ̶o. Codaa ida aneetege icoa seteenta lacilodi judeutedi. Pida aniwoditema niɡ̶icoa eletidi lacilodi, niɡ̶ijo noɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi mowo anodigotalo Jesus. \v 52 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa igo minitaɡ̶a Pilatos dipokota Jesus lolaadi. \v 53 Odaa José jiɡ̶igo noɡ̶a Jesus lolaadi madataɡ̶a nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa ja ilipaditigi aca niɡ̶elate. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ixotiwece niɡ̶ijo lolaadi Jesus catiwedi ica lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, baanaɡ̶a igo me dinaligi maditaɡ̶a aca wetiɡ̶a. Niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi aniɡ̶ica doɡ̶oibake diɡ̶ica émeɡ̶egi anoixotiwece. \v 54 Niɡ̶ijo noko anaɡ̶a nakatio saabado, pida niɡ̶ijo noko niɡ̶idi noiigi joɡ̶odinoetege ica saabado. \p \v 55 Niɡ̶ijo iwaalepodi anoniotece Jesus anoicoɡ̶oticogi Galiléia, joɡ̶odioteci José. Odaa boɡ̶onadi niɡ̶ica lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, codaa monadi niɡ̶ica anodigota lolaadi Jesus. \v 56 Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi, odaa joɡ̶oyoe edokojetedi, ina najidi aneletege lanigi, moyatita Jesus lolaadi. Naɡ̶a saabado jaɡ̶anipetiniwace, ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi Aneotedoɡ̶oji. \c 24 \s1 Jesus naɡ̶a yewiɡ̶atace \r (Mateus 28.1-10; Marcos 16.1-8; João 20.1-10) \p \v 1 Naɡ̶a domiingo me nigoitijo, niɡ̶ijo iwaalepodi jiɡ̶igotibeci midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anoyatice lolaadi Jesus, oyadeegi nadokojetedi anoyoe. Codaa ijo eledi iwaalepodi lixigaɡ̶awepodi. \v 2 Niɡ̶icotiobeci, odaa joɡ̶onadi naɡ̶ajo wetiɡ̶a nelegi anoyatita monoxoco niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, joɡ̶onoɡ̶aticogi niɡ̶ijo aneitice. \v 3 Pida naɡ̶a dakatiobece, aɡ̶aleeɡ̶ica moyakadi lolaadi Ǥoniotagodi Jesus. \v 4 Aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶ida niciagi, odaa eɡ̶idaaɡ̶ee me nowookonaɡ̶a, codaa noɡ̶onida dinikeetiogi lodoe itoataale ɡ̶oneleegiwadi, odinixotinigilo nowoodi ane datale. \fig |src="cn01853B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lucas 24.4" \fig* \v 5 Odaa niɡ̶ijo iwaalepodi eliodi me doitibigiwaji, dakagitiniwace neɡ̶epaa iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ja nigikanaɡ̶a, modi, “Igaameni ina moleetibigetiwaji midiwataɡ̶a émaɡ̶aɡ̶a ijoa baanaɡ̶a yewiɡ̶a? \v 6 Aɡ̶icoatedigi digoina, pida ja yewiɡ̶atace. Eɡ̶analakitibigetiwaji ijoa lotaɡ̶atedaɡ̶awa maleeɡ̶idiaaɡ̶itedice nipodigi Galiléia, niɡ̶ijo neɡ̶eetedaɡ̶awatiwaji, \v 7 ‘Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, leeditibige metidajigotiogi ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, codaa etidototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, igaanige ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja idewiɡ̶atace.’” \p \v 8 Odaa niɡ̶ijo iwaalepodi joɡ̶onalaɡ̶atigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. \v 9 Odaa joɡ̶opitibeci, me icoɡ̶oticogi midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, igotibeci oyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ijo oonze anodiotibece Jesus, ijaaɡ̶ijo eletidi. \v 10 Niɡ̶ijo iwaalepodi noɡ̶oyatematitiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus, anonadi, niɡ̶idi iwaalepodi liboonaɡ̶atedi Maria Madalena, Joana, Maria ane eliodo Tiago, ijaaɡ̶ijo eledi iwaalepodi lixigaɡ̶awepodi. \v 11 Pida noɡ̶owajipata niɡ̶ijo latematigo niɡ̶ijo iwaalepodi, oyakadi ina daɡ̶a dinetoletibigiwaji, odaa aɡ̶oyiwaɡ̶adi. \v 12 Pida naɡ̶a dabiditi Pedro, odaa ja walokoditicogi midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a. Niɡ̶icoticogi, odaa dakagitini iwitiwece catiwedi. Pida ijoka naditeda niɡ̶ijoa niɡ̶elateli. Odaa joɡ̶opiticogi liɡ̶eladi, eliodi me nawela leeɡ̶odi niɡ̶ijo ane nadi. \s1 Jesus iwidatediogi itoataale anodiotibece digoida naigi nigotakawaana Emaús \r (Marcos 16.12-13) \p \v 13 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko itoataale anodiotibece igotibeci manitaɡ̶a nigotakawaana anodita Emaús, ejime itoa leegoa me yototice Jerusalém. \v 14 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi odinotaɡ̶aneɡ̶etigi niɡ̶icoa ane loanico Jesus. \v 15 Eoniɡ̶idaaɡ̶ee me dinotaɡ̶aneɡ̶e, dinotigimadetiwage, naɡ̶a iwidatediogi Jesus, odaa ja lixigaɡ̶awepodi. \v 16 Odaa noɡ̶onadi aɡ̶oyowooɡ̶odi, Aneotedoɡ̶oji eote me doɡ̶oyowooɡ̶oditeda. \p \v 17 Odaa Jesus ja nigetediniwace, meetediogi, “Amiina ica ane ɡ̶adalakitatiwaji ina naigitece? Codaa igame leeɡ̶odi ina makaami agecaɡ̶alodipi?” \v 18 Odaa ica ane liboonaɡ̶adi Cleopas ja igidi, meetalo, “Manigakamokakaami ane ideoni Jerusalém, ane daɡ̶a yowooɡ̶odi ijo niciagi, natigidiwaɡ̶a niɡ̶ijoa nokododawaanaɡ̶a ane ixomaɡ̶atedice?” \v 19 Odaa ja digika, meetediogi, “Amiida ica niciagi ane ɡ̶adalaki?” Odaa joɡ̶oigidi, moditalo, “Idinotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶atigi ninyaagi Jesus, niɡ̶ijoa anelatedibige Nazaré. Inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, eliodi nimaweneɡ̶egi niɡ̶ina me dotaɡ̶a, codaa owidi loenataka datikate loniciwaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji, codaa me lodoe eliodi oko. \v 20 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa ɡ̶odacilodi oyajigo moyeloadi, odaa joɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. \v 21 Pida ja domiɡ̶ijaa jaliiɡ̶atalo me yatamaɡ̶ateetetege ɡ̶odoiigi Israel niɡ̶ina laxakawepodi. Pida niɡ̶ina noko jeɡ̶eote itoatadiɡ̶ida nokododi moyeloadi. \v 22 Pida ijo iwaalepodi ɡ̶odokaaɡ̶etedipi mejiwaɡ̶atibece Ǥoniotagodi, owotibige meliodi me ɡ̶odawela. Eka yapacaɡ̶atege nigoi, niɡ̶igotibeci midataɡ̶a lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a anoyatice lolaadi Ǥoniotagodi. \v 23 Odaa aɡ̶aleeɡ̶ica moyakadi lolaadi. Odaa ja dopitijo modi ica modinikeetiogi icoa aanjotedi, odaa niɡ̶icoa aanjotedi onodi ica naɡ̶a yewiɡ̶atace. \v 24 Odaa jiɡ̶ijo ɡ̶odokaaɡ̶etedipi anigotibeci midataɡ̶a niɡ̶ijo lawimaɡ̶ajegi-wetiɡ̶a, odaa joɡ̶onadi mewi niɡ̶ijo anodita niɡ̶ijo iwaalepodi. Pida aɡ̶icoa monadi Ǥoniotagodi Jesus.” \p \v 25 Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶ica ɡ̶adowoogo, codaa dakake ɡ̶adaaleɡ̶enali, me daɡ̶a iwaɡ̶atiteda ijoatawece lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \v 26 Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e leeditibige me dawikode, odaa ja dakatediwece miniwataɡ̶a Eliodi.” \v 27 Odaa ja yeloɡ̶oditediogi ijotawece liwai Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi aneetece Jesus. Yajela niɡ̶ijo liwai Moisés ligegi, ijaaɡ̶ijo liwai aneetece Jesus, anoidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \p \v 28 Niɡ̶ijo noɡ̶odipegita naɡ̶ajo nigotakawaana ane diiticogi, Jesus eote micataɡ̶a daɡ̶a ixomaɡ̶atedicogi odoe. \v 29 Odaa joɡ̶onolitedini, moditalo, “Inaaɡ̶oni mokotaɡ̶a, leeɡ̶odi ja ɡ̶ocidi.” Odaa ja dakatediwece ica diimigi, midiaaɡ̶inawaanigite. \v 30 Odaa niɡ̶ica naɡ̶a nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja, ijaaɡ̶ijoa itoa ɡ̶oneleegiwadi, naɡ̶a dibate ica paon, odaa ja diniotagodete Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a inoke niɡ̶ijo paon, odaa ja yajigotediogi. \v 31 Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi moyowooɡ̶odi me Jesus. Pida jiɡ̶idiaa laakadi. \v 32 Odaa oninitecibeci mee, “Agodaɡ̶aleeɡ̶aɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a naɡ̶a itineɡ̶e ɡ̶odaaleɡ̶ena, niɡ̶ijo naɡ̶a ɡ̶odotaɡ̶aneɡ̶etedice digoida naigi me neloɡ̶oditedoɡ̶owa liwai Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi?” \p \v 33 Ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata naɡ̶a dabiditiniwace, odaa joɡ̶opitacicogi nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa joɡ̶ototiogi niɡ̶ijo oonze anodiotibece Jesus, ijaaɡ̶ijo eledi oko anawatege. \v 34 Odaa moditiogi niɡ̶ijo itoataale, “Dicewi Ǥoniotagodi naɡ̶a yewiɡ̶atace. One dinikeeteta Simão.” \v 35 Odaa niɡ̶ijo itoataale jaɡ̶aɡ̶oyatemati anodaaɡ̶ee monadi digoida naigi, codaa oyatemati moyowooɡ̶odi Ǥoniotagodi niɡ̶ijo naɡ̶a inoke niɡ̶ijo paon. \s1 Jesus dinikeetediogi niɡ̶ijo anodiotibece \r (Mateus 28.16-20; Marcos 16.14-18; João 20.19-23; Atos 1.6-8) \p \v 36 Eoniɡ̶idaaɡ̶ee moyatemati, codaa noɡ̶onidoateda Jesus naɡ̶a dinikee liwigotigi. Odaa jeɡ̶eetediogi, “Jemaa Aneotedoɡ̶oji meote mele ɡ̶adaaleɡ̶enalitiwaji!” \p \v 37 Pida nawelatibigiwaji, codaa eliodi me doitibigiwaji, odiletibige doɡ̶onadi niwigo. \v 38 Pida meetediogi, “Igame leeɡ̶odi ina manawelatiwaji? Codaa igame leeɡ̶odi me dawienataka ɡ̶adaaleɡ̶ena? \v 39 Digawini ibaaɡ̶atedi, codaa me iɡ̶onaka! Odaa jaɡ̶anati mewi neɡ̶emeɡ̶ee. Digabaatiloco, odaa joɡ̶owooɡ̶oti neɡ̶emeɡ̶ee! Leeɡ̶odi niwigo aɡ̶icoa liboledi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a libitaka, pida akaamitiwaji madati biɡ̶inoa iboledi.” \p \v 40 Niɡ̶ijo neɡ̶ee, odaa ja ikee libaaɡ̶atedi, codaa me loɡ̶onaka. \v 41 Pida aneɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, leeɡ̶odi meliodi me nawelatibigiwaji, codaa me ninitibigiwaji. Odaa Jesus ja digika, meetediogi, “Aɡ̶ica anigetiɡ̶ida ɡ̶aweenigi domaɡ̶a jeligo?” \v 42 Odaa joɡ̶oyajigotalo liwai noɡ̶ojegi niloogo. \v 43 Odaa ja dibatetege, jaɡ̶aniodi lodoe niɡ̶ijo anodiotibece. \p \v 44 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus meetediogi, “Maleeɡ̶inaaɡ̶ejotice makaamitaɡ̶atiwaji neɡ̶ejitaɡ̶awa me leeditibige me jixomaɡ̶ateetedice ijoatawece niɡ̶ijoa aneetici maditaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane idí Moisés, miditaɡ̶a niɡ̶ijoa anoidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa midiwataɡ̶a enaco.” \p \v 45 Odaa ja yajigotediogi lixakedi moyowooɡ̶odi ane diitigi lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji. \v 46 Odaa jeɡ̶eetediogi, “Niɡ̶ida diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, Niɡ̶ijoa ane niwakatee Aneotedoɡ̶oji me yewikatidi oko, ane Cristo, leeditibige me dawikode, codaa me yeleo, odaa yewiɡ̶atace nige ixomaɡ̶atedice itoatadiɡ̶ida nokododi. \v 47 Eledi diniditeloco niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi moyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ina oko me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa joɡ̶odopitalo Aneotedoɡ̶oji me iwilegi laaleɡ̶enali. Niɡ̶idi liiɡ̶exedi oyeloɡ̶odi niɡ̶inoa nibodicetedi odatika liboonaɡ̶adi Cristo, minataɡ̶a inatawece noiigi, oyajela nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 48 Akaami nakataɡ̶anadi niɡ̶ijo ane ininyaagi, odaa eloɡ̶otitedibece niɡ̶ijoa ananati! \v 49 Odaa digawini! Emeɡ̶ee iniwakateetibigaɡ̶ajitiwaji niɡ̶ijo Eiodi aneeteta. Pida ecoɡ̶otace inaaɡ̶oni nigotaɡ̶a Jerusalém, nigepaaɡ̶abaategetiwaji Liwigo Aneotedoɡ̶oji ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a.” \s1 Jesus opitedibigimece ditibigimedi \r (Marcos 16.19-20; Atos 1.9-11) \p \v 50 Odaa Jesus ja yadeegitedicogi wetice nigotaɡ̶a neɡ̶epaa manitaɡ̶a nigotakawaana Betânia. Naɡ̶a nawacetedibige libaaɡ̶atedi, odaa ja ibinietediogi. \v 51 Eɡ̶idaaɡ̶ee me ibinietediogi, Jesus jaɡ̶anojicetedice, odaa joɡ̶oyadeegitedibigimece ditibigimedi. \v 52 Niɡ̶ijo anodiotibece odoɡ̶etetibigimece, odaa joɡ̶opitacicogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém, eliodi me ninitibigiwaji. \v 53 Odaa idioka limedi me ideiticoace minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, modigaanaɡ̶atibigimece, codaa modiniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee. (Amém).