\id ACT - Kadiwéu NT -Brazil 1999 (DBL -2013) \h ATOS \toc1 Icoa Libaketedi Liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji \toc2 Atos \toc3 At \mt1 ICOA LIBAKETEDI LIIǤEXEDI ANEOTEDOǤOJI \ip Lucas me idí naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi didikotacibige niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa anida naɡ̶atetigi ane liboonaɡ̶adi Teófilo. (Awini miditaɡ̶a Lucas 1.1-4). Maditaɡ̶a naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi Lucas iditedi icoatawece niɡ̶icoa ane loenataka niɡ̶ijo anodiotibece Jesus niɡ̶ijo noɡ̶opitedibigimece ditibigimedi. Yalaɡ̶ata niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji Liwigo noɡ̶odibatege me iiɡ̶e lewiɡ̶a niɡ̶ijo liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ijo noɡ̶oyatematitedibece nibodicetedi anele, odaa eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi Jesus me Niɡ̶ijaa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me Ǥonewikatoɡ̶odi. Lucas yalaɡ̶ata niɡ̶ijoa nibodicetedi anele aneetece Jesus me dinatemati digoida Jerusalém, codaa miditawece niiɡ̶o Judéia, nipodigi Samaria, codaa yalaɡ̶ata milaagitelogo inoatawece ane iiɡ̶otedi. Lucas eetece niɡ̶icoa ane libaketedi Pedro ijaa Filipe. Codaa aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata Paulo mijo me lakapetegi Jesus, codaa eetece anodaaɡ̶ee naɡ̶a dakapetege Jesus, codaa yalaɡ̶ata anodaaɡ̶ee Paulo naɡ̶a diniigi lewiɡ̶a, odaa ja liiɡ̶exegi Jesus. Aaɡ̶aɡ̶a yalaɡ̶ata judeutedi meliodi mowo Paulo me dawikode leeɡ̶odi me yatematitedibece nibodicetedi anele. Yalaɡ̶ata anodaaɡ̶eeteda niɡ̶icoa niwiajeɡ̶eco Paulo migotece owidi iiɡ̶otedi me yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele, codaa me niiɡ̶axitiniwace niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Odaa ijoatawece nipodaɡ̶a anigotece Paulo, idioka limedi moiatetibece. Neɡ̶epaaɡ̶icota moniwilo Paulo, odaa joɡ̶oyadeegiticogi nigotaɡ̶a Roma. \ip Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee Lucas me yalaɡ̶atiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus modigotece eletidi iiɡ̶otedi moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus, codaa owote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi oibake notoetiigi Liwigo Aneotedoɡ̶oji. \c 1 \s1 Lucas didikotibige Teófilo \r (Lucas 1.1-2) \p \v 1 Jidikotacibigaɡ̶aji, iniotagodi Teófilo. Niɡ̶ijo naɡ̶a jidi naɡ̶ajo odoeje notaɡ̶anaɡ̶axi, jiditini anodaaɡ̶eeteda Jesus, ijoatawece ane loenataka codaa me liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco maleeka dinojogotedini meote ane libakedi. \v 2 Jiditedini notaɡ̶a aneetece libaketedi Jesus neɡ̶epaa niɡ̶ijo noko Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yadeegitedibigimece ditibigimedi. Maleediɡ̶icatibige doɡ̶opitedibigimece ditibigimedi Jesus ibake loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iiɡ̶e niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi, niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane iolatedicoace. \v 3 Yeleo pida niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yewiɡ̶atace, odaa icoatigilo cwareenta nokododi elioditibece me dinikeetediogi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, dinikeetediogi mewi naɡ̶a yewiɡ̶atace. Onadi odaa aɡ̶alee yakadi me nawienatakanaɡ̶a naɡ̶a yewiɡ̶atace. Niiɡ̶axitediniwace anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. \v 4 Ica me yatecoɡ̶o, odaa Jesus ja imonya, meetediogi, “Jinoɡ̶otace anotiticoace we nigotaɡ̶a Jerusalém, pida aliitegetiwaji ane ligegitedaɡ̶awa Eiodi me yajigotedaɡ̶awa, niɡ̶ijo baaniɡ̶ijo mejitaɡ̶awatiwaji. \v 5 João Batista nilegetiniwace oko datika ninyoɡ̶odi eotibige me ikee noɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco, codaa moyemaa Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali. Pida nige ixomaɡ̶atedijo onateciɡ̶idiwa nokododi Aneotedoɡ̶oji Liwigo dakatiwece ɡ̶adaaleɡ̶enali, odaa ja ɡ̶adiiɡ̶enitiwaji.” \s1 Aneotedoɡ̶oji yadeegitedibigimece Jesus ditibigimedi \r (Marcos 16.19-20; Lucas 24.50-53) \p \v 6 Ica me yatecoɡ̶o niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus, odaa jonoɡ̶oige, moditalo, “Ǥoniotagodi, domige naɡ̶a natigide ica me ɡ̶odoɡ̶aaɡ̶egitice mejonaɡ̶ateloco loniciwaɡ̶a romaanotedi, odaa jaɡ̶awii okomaɡ̶a ɡ̶oninionigi-eliodi?” \p \v 7 Naɡ̶a niniɡ̶odi Jesus, odaa meetediogi, “Aneotedoɡ̶oji ibake naɡ̶atetigi mepaa nibikota noko codaa me lakata nigeote niɡ̶ida anenita, pida aɡ̶akatitiwaji mowooɡ̶oti niɡ̶ica noko nigicota. \v 8 Pida nige dinikatini Aneotedoɡ̶oji Liwigo me dakatiwaɡ̶ajitiwaji, odaa yajigotaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a. Odaa akaamitiwaji jaɡ̶akamaɡ̶akaami nakataɡ̶anadi codaa me enitici. Odaa jeɡ̶eniticitiwaji digoina nigotaɡ̶a Jerusalém, digoida nipodigi Judéia, nipodigi Samaria, codaa me niɡ̶inoa eletidi nipodaɡ̶a ane daɡ̶axa me leegitalo.” \v 9 Igaanaɡ̶a nigotedini niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yadeegitedibigimece ditibigimedi. Odaa ja dakatediwece ica lolaadi, odaa aɡ̶aleeɡ̶icoa monadi. \fig |src="CN01883B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 1.9" \fig* \p \v 10 Eɡ̶idaa diiticogi Jesus migo ditibigimedi, idiaaɡ̶idi idokee moiwitibigimece ditibigimedi, codaaɡ̶onida noɡ̶onadi icoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ja dinikeetiogi. Niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi one odinixotinigilo nowoodi lapacoɡ̶ogoli, dabiditiniwace liwai niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus. \v 11 Odaa modi, “Akaamitiwaji, ɡ̶oneleegiwadi anicoɡ̶oticogi nipodigi Galiléia, igame leeɡ̶odi maleeɡ̶inaaɡ̶oni awinitibigimece ditibigimedi? Aneotedoɡ̶oji ja yadeegi Jesus digoida ditibigimedi, odaa jiɡ̶inaa ɡ̶adoyaatetiwaji digoina. Pida niɡ̶ijoa Jesus icota me dopitedijo digo anodaaɡ̶eeteda mopitedibigimece ditibigimedi.” \s1 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus oiomaɡ̶aditice Matias me waxodi limedi Judas \p \v 12 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Jesus naɡ̶a dopitiniwace moicoɡ̶otibigimece lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém one onadateci ciloomito me yototice niɡ̶ijo lojotaɡ̶adi. \v 13 Noɡ̶odakatiwece nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a ica dalaɡ̶ate diimigi ane lotokaɡ̶adi. Niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwadi anidiaaɡ̶iticoace one: Pedro, João, Tiago, André, Filipe, Tomé, Bartolomeu, Mateus, Tiago ane lionigi ica Alfeu, Simão niɡ̶ijo ane domaɡ̶a ideleɡ̶e romaanotedi, icaaɡ̶ica Judas ane lionigi ica eledi Tiago. \v 14 Elioditibece me yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji awatege niɡ̶ijo nioxoadipi Jesus, ajo eliodo, ijaaɡ̶ijo eledi iwaalepodi. \p \v 15 Niɡ̶ijoa nokododi yatecoɡ̶o ejime onaniteci taalia niɡ̶igo viinte anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Odaa Pedro ja dabiditini liwigotigi, odaa jeɡ̶ee, \v 16 “Inioxoadipi, leeditibige micota niɡ̶ijo aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi aneetece analee ninyaagi Judas. Aneotedoɡ̶oji Liwigo eo inionigi-eliodi Davi me eetece analee ninyaagi Judas niɡ̶ijo jotigide. Niɡ̶ijo me ikeetiogi neloɡ̶ododipi ane diɡ̶etedigi Jesus eotibige moyakadi moniwilo Jesus. \v 17 Judas eledi ijo me ɡ̶odokaaɡ̶edi me jiwaɡ̶atibece Ǥoniotagodi, aaɡ̶aɡ̶a iomaɡ̶aditedice meo libakedi digo mokotaɡ̶a idokida ɡ̶obakedi.” \p \v 18 Judas dinoojeteta nipodigi. Ibake niɡ̶ijoa dinyeelo ane dinigaanyetece me yajigo Jesus modibatalo neloɡ̶ododipi. Odaa miditaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi, jiɡ̶idiaa lemaɡ̶adi, datope le, icoa liwenadi daxoitedice igotinigi iiɡ̶o. \v 19 Iditawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém oyowooɡ̶odi ane ninyaagi Judas. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mowo me liboonaɡ̶adi niɡ̶idi nipodigi, “Aceldama”, nioladi hebraico, amina anejinaɡ̶ata “Nipodigi ɡ̶odawodi”. \v 20 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida ane ninyaagi Judas diniditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, digoida liwai niɡ̶ijoa enaco, mee niɡ̶ijo nidigo, \q1 ‘Leeditibige liɡ̶eladi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa micota me dinaladi, \q1 codaa aɡ̶aleeɡ̶ica anigo diɡ̶eladetigi.’ \m Codaa eledi diniditeloco niɡ̶ijo liwai lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, \q1 ‘Leeditibige eledi oko me waxodi limedi, \q1 codaa meo niɡ̶ijo ane libakedi.’ \p \v 21-22 Enice leeditibige me jiolaaɡ̶atice eledi oko me waxodi limedi Judas me nakataɡ̶anaɡ̶a me naɡ̶a yewiɡ̶atace Ǥoniotagodi Jesus. Leeditibige me jixipenaɡ̶atice oko minoataɡ̶a niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi ane akaaɡ̶ina mokotaɡ̶a niɡ̶ijoa nokododi Ǥoniotagodi Jesus maleeɡ̶iniwa mokotaɡ̶a, niɡ̶ijoa nokododi naɡ̶a nilegetiniwace João Batista niɡ̶ijo oko, neɡ̶epaaɡ̶icota niɡ̶ijo noko Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yadeegitedibigimece Jesus ditibigimedi.” \p \v 23 Odaa joɡ̶oniboonaɡ̶ateetiniwace itoataale ɡ̶oneleegiwadi, José anoyatigi me Barsabás, codaa nikoxeedi me “Niɡ̶ijo ane iɡ̶enaɡ̶a”, ijaaɡ̶ijo eledi ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Matias. \v 24-25 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo lapo joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, moditalo, “Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, owooɡ̶otitiwece laaleɡ̶ena okanicodaaɡ̶ica oko. Enice natigide anikeenitoɡ̶owa anigepidiɡ̶ica niɡ̶idoa itoataale ɡ̶oneleegiwadi ane aolaatice meote libakedi me ɡ̶adiiɡ̶exegi, me waxodi limedi Judas me liiɡ̶exegi Ǥoniotagodi, leeɡ̶odi Judas jiɡ̶igo miditaɡ̶a anepaa limedi.” \v 26 Odaa joɡ̶oiwi anepaɡ̶a dinete modibateloco liboonaɡ̶adi, odaa joɡ̶odibateloco liboonaɡ̶adi Matias. Odaa Matias ja dinawanaɡ̶aditege me lokaaɡ̶etedi niɡ̶ijoa oonze ɡ̶oneleegiwadi liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. \c 2 \s1 Lanokegi Aneotedoɡ̶oji Liwigo \p \v 1 Niɡ̶ijo naɡ̶a nakatio ica noko anoyatigi “Pentecostes”, ijoatawece niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶o ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo aneiticoace. \v 2 Codaaɡ̶ida noɡ̶owajipata ica nayaageɡ̶egi ane igedi digoida ditibigimedi micataɡ̶a niɡ̶ina niocodi ane daɡ̶axa me yoniciwadi. Codaa owajipata niɡ̶ijo nayaageɡ̶egi catiwedi idiwatawece letiidi niɡ̶ijo diimigi anei me nicotiniwace. \v 3 Odaa joɡ̶onadi ica ane liciagi ɡ̶alewaɡ̶a ane ilaagitice, odaa niɡ̶ijo ɡ̶alewaɡ̶a jiɡ̶iteloco lacilo oninitecibeci niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. \v 4 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dakatiogi oninitecibeci, odaa iditawece joɡ̶odotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi, oninitecibeci dotaɡ̶atigi eledi ioladi ane diɡ̶ica me dotaɡ̶atigi. Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji Liwigo yajigotiogi lixakedi modotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi. \fig |src="CN01890B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 2.1-4" \fig* \p \v 5 Digoida nigotaɡ̶a Jerusalém jiɡ̶idiwa anicotiobece judeutedi anele, anoyemaa modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Oicoɡ̶oticogi inoatawece eletidi iiɡ̶otedi. \v 6 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipata niɡ̶ijo layaageɡ̶egi ditibigimedi, ica lapo-nelegi niɡ̶ijo noiigi ja dinatecoɡ̶otee. Eliodi me nawelatibigiwaji leeɡ̶odi oninitecibeci yakadi me yowooɡ̶odi niɡ̶ijoa iolatedi anodotaɡ̶atigilo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. \v 7 Eliodi moyopo, odaa modi, “Digawinitiwaji! Idiwatawece niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane notaɡ̶anaɡ̶a elatibige nipodigi Galiléia. \v 8 Enige, igamodaaɡ̶ee ina me jakataɡ̶a mokotawece jajipaaɡ̶atiogi modotaɡ̶atigilo ɡ̶oniolatedi ane diɡ̶ica moyowooɡ̶odi modotaɡ̶atigi? \v 9 Niɡ̶ida moko anejilapodaɡ̶a inatecibece oicoɡ̶oticogi niiɡ̶otedi Pártia, Média, Elão, Mesopotâmia, niiɡ̶otedi Judéia, Capadócia, Ponto, codaa me Ásia. \v 10 Codaa ina eledi ane jawanaɡ̶atege oicoɡ̶oticogi niiɡ̶otedi Frígia, Panfília, Egito, inaaɡ̶eledi oicoɡ̶oticogi nipodaɡ̶a Líbia anipegitege nigotaɡ̶a Cirene. Idiaaɡ̶eledi baɡ̶a awaligeɡ̶egipi oicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Roma. \v 11 Inatecibece niɡ̶ina oko judeutedi, inaaɡ̶eledi baadaɡ̶a judeutedi, pida onakato Aneotedoɡ̶oji. Idi eledi oicoɡ̶oticogi Creta, inaaɡ̶eledi boɡ̶oicoɡ̶oticogi Arábia. Pida okotawece jajipaaɡ̶ata modotaɡ̶atigilo ɡ̶oniolatedi, modotaɡ̶atigi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, moditece niɡ̶inoa Aneotedoɡ̶oji loenataka libinienaɡ̶a, ɡ̶odoxiceɡ̶etedi!” \v 12 Odaa niɡ̶ica lapo-nelegi joɡ̶oyopo codaa noɡ̶owikomataaɡ̶a, odaa dinigetiwage, modi, “Amiida ica ane diitigi ida niciagi ane jinataɡ̶a?” \p \v 13 Pida ica eledi baɡ̶a namenaɡ̶anaɡ̶a, modi, “Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ejime nemáɡ̶a!” \s1 Pedro yotaɡ̶aneɡ̶e noiigi-nelegi \p \v 14 Odaa Pedro anidiaaɡ̶i miditaɡ̶a niɡ̶ijoa eletidi oonze liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ja dabiditi, odaa dinigetaɡ̶atee me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Meetiogi, “Akaami ɡ̶oneleegiwadi judeutedi, codaa makaamitawecetiwaji ane ɡ̶adiɡ̶eladi nigotaɡ̶a Jerusalém, atacolitecetiwaji yotaɡ̶a, jeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji anodaa diitigi niɡ̶ida niciagi ananati. \v 15 Aleetibigetiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi daɡ̶a nemáɡ̶a, pida anemáɡ̶a. Igaataɡ̶a eka noove lakata me nigoitijo. (Odaa naɡ̶ani lakata aniɡ̶ica ane yemáɡ̶a.) \v 16 Pida niɡ̶ida analee jinataɡ̶a niɡ̶ijo aneeta Joel niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo neɡ̶ee, \q1 \v 17 ‘Mee Aneotedoɡ̶oji, \q1 “Nigicotalo owidijedi nokododi digawini ane jao. \q1 Jimonya Iwigo me dakatiogi codaa me iiɡ̶e inoatawece ane latopaco oko. \q1 Ǥadionigipi icota moyeloɡ̶oditedibece yowooko. \q1 Jaote niɡ̶inoa lionekadi minoa lakataɡ̶a micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, \q1 codaa niɡ̶ina ɡ̶anaxokodipi jao me nigeeɡ̶a me jikeetiogi ane jemaa. \q1 \v 18 Jimonya Iwigo me dakatiogi niɡ̶inoa iotaka, \q1 ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi. \q1 Odaa joɡ̶oyatematitedibece yowooko niɡ̶icoatigilo owidijedi nokododi. \q1 \v 19 Jaote yoenataka libinienaɡ̶a ane jopooɡ̶a digoida ditibigimedi, \q1 codaa digoina iiɡ̶o jaote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi. \q1 Jao micota monadi ɡ̶odawodi, \q1 noledi codaa me ɡ̶ocilaɡ̶adi ane nigexaka. \q1 \v 20 Aligeɡ̶e icota me nexogoteloco, \q1 epenai icota me ixagodi micoataɡ̶a ɡ̶odawodi \q1 maleediɡ̶icatibige diɡ̶icota niɡ̶ica Noko Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, \q1 niɡ̶ica Noko ɡ̶oneɡ̶egi codaa me daɡ̶axa libinienigi \q1 nige limedi me iwi anigote niɡ̶ina oko. \q1 \v 21 Odaa inatawece niɡ̶ina oko ane dipokotalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me iwikode, \q1 jiɡ̶iniaa aneote Ǥoniotagodi me yewiɡ̶atace.” ’” \p \v 22 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa mee, “Akaami noiigitigi Israel, atacolitece yotaɡ̶a! Aneotedoɡ̶oji ikeetedaɡ̶awatiwaji neɡ̶epaa niiɡ̶e Jesus anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré, odaa ja yajigote ane libakeco. Iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji codaa ayakadi daɡ̶awienatakani me Aneotedoɡ̶oji niiɡ̶e, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ibake Jesus meote loenataka libinienaɡ̶a codaa me ɡ̶odoxiceɡ̶etedi ɡ̶adiwigotigitiwaji, codaa me niɡ̶inoa anetiɡ̶odawelaɡ̶adi. \v 23 Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶odi inoatawece niɡ̶inoa anicota micotece, odaa jiɡ̶ida me lowoogo me ika Jesus me dinajigotedaɡ̶awatiwaji. Odaa jeɡ̶eloatitetiwaji, leeɡ̶odi maniwotitema majici midiwa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a moyeloadi niɡ̶ijo noɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. \v 24 Pida Aneotedoɡ̶oji yewikatiditace Jesus. Noɡ̶atedice me dawikodetetema némaɡ̶a, leeɡ̶odi némaɡ̶a aɡ̶ica loniciwaɡ̶atelogo Jesus. \v 25 Igaataɡ̶a Davi meetece Jesus, niɡ̶ijo mee, \q1 ‘Idioka limedi me jinadi Ǥoniotagodi me ideite yodoe. \q1 Codaa ideite iwai ibaaɡ̶adi me idaxawa, \q1 odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee aɡ̶ica ane idoɡ̶owikomata. \q1 \v 26 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ninitibece yaaleɡ̶ena, \q1 codaa mejitece notaɡ̶a aneo ɡ̶odinikegi. \q1 Odaa jakadi me inibeotege Aneotedoɡ̶oji meote yolaadi me yewiɡ̶atace. \q1 \v 27 Igaataɡ̶a niɡ̶ida makaami aɡ̶ikani iwigo diɡ̶idiaaɡ̶i aneite liwicidi émaɡ̶aɡ̶a. \q1 Codaa niɡ̶ida makaami aɡ̶ikani yolaadi daɡ̶a neladi, \q1 lolaadi ɡ̶aotagi anakamokakaami me dibataɡ̶adomi. \q1 \v 28 Jaɡ̶akamaɡ̶a awii me jowooɡ̶odi naigi ane yadeegi oko midioka limedi me yewiɡ̶a, \q1 codaa eliodi me idinitibeci leeɡ̶odi makaami meetaɡ̶a.’” \p \v 29 Odaa Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa mee, “Akaami, inioxoadipi judeutedi, ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiwaji jaotibige makaamitawece owooɡ̶oti anejatigi igegi. Niɡ̶ijo ɡ̶onelokodi ɡ̶oneɡ̶egi, inionigi-eliodi Davi yeleo, odaa joɡ̶onaligitini. Anei monaligitini jipecaɡ̶atege codaa niɡ̶ina noko. \v 30 Davi inaaɡ̶ina niɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa yowooɡ̶odi niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane ligegiteta. Aneotedoɡ̶oji ligegi meote dibate oko anida aneetege licoɡ̶egi Davi me inionigi-eliodi, digo mijotaɡ̶a Davi me inionigi-eliodi. \v 31 Davi yowooɡ̶odi niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji anicota meote, odaa jeɡ̶eetece Jesus. Eetece Aneotedoɡ̶oji meote me yewiɡ̶atace Niɡ̶ijoa ane nimonya aneote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Jiɡ̶idaa ane diitigi niɡ̶ijo ligegi mee, \q1 ‘Aneotedoɡ̶oji aika liwigo midiaaɡ̶i aneiticoace émaɡ̶aɡ̶a. \q1 Codaa lolaadi aneladi.’ \p \v 32 Aneotedoɡ̶oji eote Jesus me yewiɡ̶atace, odaa oko nakataɡ̶anadi naɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus. \v 33 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja yadeegi Jesus me ideite liwai libaaɡ̶adi, miditaɡ̶a nimedi ɡ̶oneɡ̶egi. Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote micota niɡ̶ijo ane ligegite Jesus, odaa Aneotedoɡ̶oji yajigote Jesus me yakadi me iiɡ̶e Liwigo. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji enagi me dakatioɡ̶oji. Natigide jaɡ̶anatitiwaji, codaa majipaatibece anodaaɡ̶eeta loenatagi Aneotedoɡ̶oji Liwigo. \v 34-35 Igaataɡ̶a Davi aɡ̶opitibigimece ditibigimedi, pida ijaaɡ̶ijo mee, \q1 ‘Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meeteta Iniotagodi, \q1 “Anicooti iwai ibaaɡ̶adi miditaɡ̶a nimedi ɡ̶oneɡ̶egi \q1 nigepaaɡ̶icota mejateloco ɡ̶adoniciwaɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶aneloɡ̶ododipi.” ’ \p \v 36 Enice inatawece ɡ̶odoiigi Israel, leeditibige moyoowoɡ̶odi. Niɡ̶ijoa Jesus ane iiɡ̶enatakanitalotiwaji moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, Aneotedoɡ̶oji eote me Ǥoniotagodi, codaa iomaɡ̶aditedice meote Niɡ̶ijoa aneote maɡ̶aɡ̶a ɡ̶odewiɡ̶atace.” \p \v 37 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Pedro, odaa eliodi me noɡ̶owikomataaɡ̶a, odaa modita Pedro ijaaɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, “Akaami inioxoadipi judeutedi, amiida ica ane jakataɡ̶a me ɡ̶onimaweneɡ̶egi me ɡ̶odiwoko Aneotedoɡ̶oji lelaɡ̶a?” \p \v 38 Odaa Pedro jeɡ̶eetiogi, “Akaamitawecetiwaji leeditibige madinilaanitece ɡ̶abeyaceɡ̶eco, codaa me leeditibige moibake Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo metiɡ̶adinilegeni amaleeɡ̶aɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa ɡ̶abeyaceɡ̶eco. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotedaɡ̶awatiwaji Liwigo, anakaaɡ̶ida me ligegi me yajigotedaɡ̶awa. \v 39 Eote me ligegi me yajigotedaɡ̶awatiwaji Liwigo, codaa yajigotediogi ɡ̶adionigipi, codaa me niɡ̶ina oko ane liɡ̶eladi niɡ̶inoa nipodaɡ̶a ditigedi. Yajigotediogi Liwigo inatawece niɡ̶ina oko Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneniditediogi menagitibeci midoataɡ̶a.” \p \v 40 Pedro eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa ja najoitiniwace, meetiogi, “Adinenyaɡ̶atitiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiwokoni niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige iloikatidi niɡ̶ina noiigi abeyacaɡ̶aɡ̶a!” \v 41 Eliodi oko oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa Pedro lotaɡ̶a, odaa ja dinilegetibigiwaji. Ejinaɡ̶a domaɡ̶a iniwatadaɡ̶ani miili oko odinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ijokijo niɡ̶ijo noko. \s1 Ica anodaaɡ̶ee lewiɡ̶a niɡ̶ica anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi \p \v 42 Odaa ijotawece niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi idapaɡ̶a diiticogi modeemitetigilo niɡ̶ijoa liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, codaa oikee me dinemaatiwage, codaa idioka limedi me dinatecoɡ̶otee niɡ̶ina me niodaɡ̶a codaa moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 43 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji owote owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi, codaa me niɡ̶inoa ane libinienaɡ̶a, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi ijotawece oko niɡ̶ijo lapo-nelegi odeemitetibige loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 44 Ijotawece niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi idioka limedi midi me yatecoɡ̶otibece, codaa idioka limedi modinawalacetigi okanicodaaɡ̶ica anoyakadi. \v 45 Niɡ̶ina midi laɡ̶alanigi, odaa joɡ̶oyaa niɡ̶inoa lidiimaɡ̶a, inoa ane nepilidi, odaa joɡ̶odinawalacetigilo dinyeelo iditawece niɡ̶idi anoyopotibige. \v 46 Inoatawece nokododi yatecoɡ̶o minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Dinodetiwage me niodaɡ̶a inoa liɡ̶elatedi, ninitibigiwaji, codaa eledi ninitibigiwaji niɡ̶ina modinawalacetigilo niɡ̶inoa anoyakadi. \v 47 Idioka limedi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ina eledi noiigi joɡ̶odeemitetibige codaa moyemaatibigo. Inoatawece nokododi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶otee eledi oko yawanaɡ̶aditetege niɡ̶ijo lapo oko baɡ̶akaa eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, niɡ̶idi oko Ǥoniotagodi yemaa meote me newiɡ̶atace. \c 3 \s1 Ica alejaado anoicilatidi \p \v 1 Ica noko Pedro ijaa João igotibeci minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ica naɡ̶a iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, naɡ̶aca lakata migotibeci oko oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 2 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane beyagi laxace, ayakadi mewaligi one leelotagi niɡ̶ica maleekenitini. Odaa inoatawece nokododi icoa lokaaɡ̶etedipi oyadeegiticogi ica aneitibiga midataɡ̶a ica epoagi-nelegi anodita “Epoagi libinienigi”, owotibige me yakadi me dipokotiogi dinyeelo niɡ̶ina oko ane dakatiobece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. \v 3 Niɡ̶ijo beyagi laxace naɡ̶a naditege Pedro ijaa João me dakatiobece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja domaɡ̶a dipokotiogi anigetiɡ̶idi noɡ̶eedi. \v 4 Odaa Pedro ijaa João joɡ̶oiwita, odaa Pedro meeta, “Dige ɡ̶odiwineɡ̶egi!” \v 5 Odaa ja iwitiogi, ja domaɡ̶a nibeotege diɡ̶ica noɡ̶eedi anigetiɡ̶idi. \v 6 Odaa Pedro meeta, “Aɡ̶aca ininyeelo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a inioolo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a inibeexo, pida jajigotaɡ̶awa anida meetaɡ̶a. Jatika loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré me ɡ̶adiiɡ̶eni madabititini, odaaɡ̶awaligi!” \v 7 Odaa Pedro ja dibatigi libaaɡ̶adi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, odaa ja yaxawa me dabiditini. Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa loɡ̶onaka codaa me liwayaɡ̶axiidi ja yoniciwadi. \v 8 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja waxoditibece neɡ̶epaanaɡ̶a dabiditini, odaa jiɡ̶idaa diiticogi mewaligi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dakatiwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, lixigaɡ̶awa Pedro ijaa João, daxoditibece mewaligi, codaa me doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. \v 9 Ijotawece niɡ̶ijo noiigi-nelegi onadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa neɡ̶ewaligi, codaa me doɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. \v 10 Oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa niɡ̶ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo aninoatawece nokododi nicotinece midataɡ̶a lapoagi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, dipokotibece midataɡ̶a epoagi-nelegi anodita “Epoagi Libinienigi”. Niɡ̶ijo noiigi-nelegi anonadi eliodi me nawelatibigiwaji, codaa moyopo anee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. \s1 Pedro notaɡ̶aneɡ̶etiniwace noiigi yalaɡ̶atalo Jesus \p \v 11 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anoicilatidi ilokadita Pedro ijaa João. Eliodi oko walediticogi miditaɡ̶a, odaa ja yatecoɡ̶o minitaɡ̶a le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi anowo me liboonaɡ̶adi “Liwalaɡ̶axi Salomão”. Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi eliodi moyopo niɡ̶ida niciagi. \v 12 Niɡ̶ijo Pedro naɡ̶a nadi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaamitiwaji ɡ̶odoiigi, loiigi Israel, igame leeɡ̶odi mopootiwaji niɡ̶ida niciagi? Igame leeɡ̶odi ina me ɡ̶odiwineɡ̶egi? Aleetibigetiwaji daɡ̶a jaoɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa mewaligi daɡ̶a leeɡ̶odi okomaɡ̶a ɡ̶onimaweneɡ̶egi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶a leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a yakadi me daɡ̶axa moko ele? Pida aniɡ̶idaa leeɡ̶odi! \v 13 Aneotedoɡ̶oji Noenoɡ̶odi Abraão, Noenoɡ̶odi Isaque, Noenoɡ̶odi Jacó codaa me ijotawece niɡ̶ijo eledi jotigide ɡ̶odaamipi. Iniaaɡ̶iniwa jiɡ̶iniaa iweniɡ̶ide Jesus ane Liotagi. Pida akamaɡ̶akaami jaɡ̶ajicitetiwaji Jesus midiwataɡ̶a lacilodi romaanotedi, odaa aɡ̶ica deɡ̶emaani manienaɡ̶aneɡ̶eni lodoe Pilatos niɡ̶ijo naɡ̶a domaɡ̶a doletibige me ikatedice Jesus. \v 14 Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶emaani Niɡ̶ijoa anele, ane yewiɡ̶atetema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji, Niɡ̶ijoa ane iɡ̶enaɡ̶a. Pida jiɡ̶ipokita Pilatos me ikatice niɡ̶ijo ɡ̶onematagodi, ijaaɡ̶ijoa aɡ̶emaani moikatedice. \v 15 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶eloatitiwaji Niɡ̶ijoa aneote oko me newiɡ̶a. Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote Jesus me yewiɡ̶atace, odaa niɡ̶ida moko joɡ̶oko nakataɡ̶anadi. \v 16 Niɡ̶ijo naɡ̶a jinakatonaɡ̶a, odaa Aneotedoɡ̶oji ja najigotedoɡ̶owa loniciwaɡ̶a me jicilatitaɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa ananatitiwaji, codaa ɡ̶adowooɡ̶otagi. Aneotedoɡ̶oji ibake loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus me icilatidi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa. Jaɡ̶anatitiwaji codaa mowooɡ̶oti me Aneotedoɡ̶oji icilatidi leeɡ̶odi me jinakatonaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus. Leeɡ̶odi me jinakatonaɡ̶a Jesus odaa niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶ele codaa me icileɡ̶egi mida ɡ̶adiwigotigitiwaji natigide. \p \v 17 Digawini, akaami inioxoadipi judeutedi, jowooɡ̶odi niɡ̶ida makaamitiwaji ijaaɡ̶ijoa ɡ̶adacilodi mawiitiwaji Jesus me dawikode leeɡ̶odi aɡ̶owooɡ̶oti anijoa. \v 18 Pida Aneotedoɡ̶oji ibake ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko niɡ̶ijo jotigide modi me leeditibige me dawikode Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Natigide Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote micota niɡ̶ijo ane ligegi niɡ̶ijoa liotaka niɡ̶ijo jotigide. \v 19-20 Enice oleetibigetiwaji madinilaanitibece, opilitalo Aneotedoɡ̶oji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiwilecitetema ɡ̶abeyaceɡ̶eco, odaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji ja niwakatee Liwigo me iwetaɡ̶adi ɡ̶adiwiciditiwaji niɡ̶icoa nokododi nigoleetibige, codaa icota me nimonyatace Jesus, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice meote me ɡ̶odewiɡ̶atacetiwaji. \v 21 Leeditibige Jesus midiaaɡ̶itedice digoida ditibigimedi nigepaaɡ̶icota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nige igelaɡ̶atidi inoatawece niɡ̶inoa aninoa. Niɡ̶ina meote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ida ligegi ibake niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko niɡ̶ijo jotigide. \v 22 Igaataɡ̶a niɡ̶ijo jotigide mee Moisés, ‘Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji eote ixipetedice ɡ̶oneleegiwa niɡ̶ina akaamitiwaji, odaa ja iiɡ̶e me yeloɡ̶oditedibece lowooko, digo meetaɡ̶a. Odaa ele majipaatalotiwaji inoatawece ane lotaɡ̶a. \v 23 Nigica oko ane daɡ̶a watacotece niɡ̶inoa lotaɡ̶a, niɡ̶ini oko oyawalacetege loiigi Aneotedoɡ̶oji, codaa oyeloadi.’ \v 24 Codaa niɡ̶ijo jotigide mee Samuel ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo eledi anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko anidi me newiɡ̶a niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a yeleo Samuel, ijotawece inoa latematiko moditece analeeɡ̶icotece niɡ̶inoa nokododi. \v 25 Akaamitiwaji ida anenitege licoɡ̶egi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, codaa niɡ̶ijo naɡ̶a dinilakidetetege Aneotedoɡ̶oji jotigide ɡ̶odaamipi, micataɡ̶a daɡ̶aɡ̶a dinilakidetedoɡ̶ogi. Eote ligegitetege Abraão, meeteta, ‘Jao jibake oko anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi me jibinie inatawece noiigi niɡ̶ina iiɡ̶o.’ \v 26 Aneotedoɡ̶oji ixipetedice Jesus me Liotagi, jaɡ̶akamaɡ̶akaamitiwaji odoejedipi me imonyatedaɡ̶awa eotedibige mikani niɡ̶inoa ɡ̶anaicoli ane beyagi, odaa jiɡ̶idaa me ɡ̶adibinienitetiwaji.” \c 4 \s1 Icoa lacilodi judeutedi oige Pedro ijaa João \p \v 1 Niɡ̶ijo Pedro ijaa João maleeɡ̶idaaɡ̶ee monotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa niɡ̶ijoa sacerdotitedi ijaaɡ̶ijo lacilo niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoyowie diimigi icaaɡ̶icoa saduceutedi jiɡ̶icotiobece miditaɡ̶a. \v 2 Odaa neliɡ̶ideeɡ̶a leeɡ̶odi niɡ̶ijoa itoataale liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji modiiɡ̶axinaɡ̶atece icoa émaɡ̶aɡ̶a micota me newiɡ̶atace leeɡ̶odi naɡ̶a yewiɡ̶atace Jesus. \v 3 Odaa joɡ̶oniwilo Pedro ijaa João, oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi neɡ̶epaa eledi nigoi, leeɡ̶odi jona ɡ̶ocidi daɡ̶alee yatecoɡ̶o icoa seteenta lacilodi noiigi. \v 4 Pida eliodi niɡ̶ijo oko anowajipatalo niɡ̶ijoa Pedro lotaɡ̶a ijaa João oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ane liwokodi niɡ̶ica ane eniwaɡ̶atakanaɡ̶a ejinaɡ̶a domaɡ̶a iwida me ciinco miili ɡ̶oneleegiwadi. \p \v 5 Neɡ̶eledi noko ja dinatecoɡ̶otee digoida nigotaɡ̶a Jerusalém niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, ijaaɡ̶ijoa laxokodipi lacilodi niɡ̶idi noiigi, ijaaɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. \v 6 Miditaɡ̶a eledi ini ica Anás ane lacilo-sacerdotitedi, Caifás, João, Alexandre icaaɡ̶icoa eletidi ɡ̶oneleegiwadi litacepodi niɡ̶ini lacilo-sacerdotitedi. \v 7 Odaa joɡ̶odienaɡ̶ata Pedro ijaa João menagitibeci lodoe niɡ̶ijo ane niiɡ̶enatakanaɡ̶a, odaa joɡ̶onigetiniwace, moditiogi, “Igame ɡ̶anotoetiigi micilatiti ida anijo me beyagi laxace? Amiijo ane yajigotaɡ̶awa ɡ̶adoniciwaɡ̶a? Igame liboonaɡ̶adi anabakenitiwaji micilatiti niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa?” \p \v 8-9 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eo Pedro me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ida makaamitiwaji anakaami lacilodi noiigi, codaa makaamitiwaji anakaami laxokodipi ane iiɡ̶enatakani. Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶awini anemiitoɡ̶owa, codaa me ɡ̶odigeeɡ̶egitece niɡ̶ijo niciagi aneletema niɡ̶ida anijo me beyagi laxace, codaa niɡ̶ica anodaaɡ̶ee me icí. \v 10 Pida akaamitawecetiwaji codaa me inatawece ɡ̶odoiigi, loiigi Israel leeditibige mowooɡ̶otitiwaji niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa me jicilatitaɡ̶a jatikanaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré. Niɡ̶ida makaamitiwaji jaɡ̶akamaɡ̶a iiɡ̶enatakanitalo moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace. Odaa loniciwaɡ̶a Jesus icilatidi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa anijo me beyagi laxace, pida natigide etida dabiditini ɡ̶adodoetiwaji, jeɡ̶ele. \v 11 Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji yalaɡ̶atalo Jesus, niɡ̶ijo mee, \q1 ‘Naɡ̶ajo wetiɡ̶a notana ane doɡ̶oyemaa moibake, \q1 niɡ̶ijo anoyoe diimigi, \q1 naɡ̶ani wetiɡ̶a jeɡ̶eo me daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶e minitaɡ̶a niɡ̶ini diimigi anoyoe.’ \m \v 12 Odaa ajokajo naɡ̶ajo wetiɡ̶a mele. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi aɡ̶ica ini eledi oko ane yakadi daɡ̶a Ǥonewikatitoɡ̶odi. Aneotedoɡ̶oji ayajigote naɡ̶atetigi anigetiɡ̶ini eledi oko digoina iiɡ̶o deɡ̶eo me ɡ̶odewiɡ̶atace. Pida iniokiniwateda Jesus me yakadi meote me ɡ̶odewiɡ̶atace, codaa leeditibige me jaɡ̶aɡ̶ata Liboonaɡ̶adi niɡ̶ina me joleeɡ̶atibige me ɡ̶odewiɡ̶atace.” \p \v 13 Odaa icoa lacilodi niɡ̶idi noiigi joɡ̶onadi Pedro ijaa João mabo laaleɡ̶ena. Odaa joɡ̶onowi Pedro ijaa João me diɡ̶ica deɡ̶eliodi me nidikonaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egipi. Joaniɡ̶idaa moyopo leeɡ̶odi anodaaɡ̶ee me nigitatakanaɡ̶a. Codaa joɡ̶oyowooɡ̶odi Pedro ijaa João me lokaaɡ̶etedipi Jesus. \v 14 Aɡ̶oyakadi diɡ̶ica ligegi modakapetege Pedro ijaa João leeɡ̶odi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anoicilatidi ida me dabiditi midataɡ̶a Pedro ijaa João. \v 15 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oiiɡ̶e Pedro ijaa João me noditicoaci we, odaa niɡ̶ijoa lacilodi jiɡ̶idiaa dinotigimadetiwage. \v 16 Modi, “Igame iniɡ̶atiogi ijoa ɡ̶oneleegiwadi? Igaataɡ̶a inatawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi mowo ɡ̶odoxiceɡ̶edi nelegi, odaa ajakataɡ̶a deɡ̶ejinaɡ̶a me doɡ̶owo niɡ̶ida ɡ̶odoxiceɡ̶edi anowo. \v 17 Pida ajemaanaɡ̶a diɡ̶idokee milaagitice niɡ̶ida nibodigi ane yalaɡ̶ata niɡ̶ida niciagi. Odaa ele me idoienaɡ̶a, codaa joliiɡ̶atema me daɡ̶adiaa onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ina noiigi, codaa doɡ̶oibake Liboonaɡ̶adi Jesus.” \p \v 18 Odaa joɡ̶odienaɡ̶atace Pedro ijaa João, odaa joɡ̶oiiɡ̶e me daɡ̶adiaaɡ̶oibake Liboonaɡ̶adi Jesus niɡ̶ina me notaɡ̶anaɡ̶a codaa me niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a. \v 19 Pida Pedro ijaa João joɡ̶oigidi, moditiogi, “Yakadi me enitecetiwaji niɡ̶ica Aneotedoɡ̶oji ane yakadi me iɡ̶enaɡ̶a me jaoɡ̶a. Pida domige iɡ̶enaɡ̶a me ɡ̶adadiwaɡ̶ateɡ̶egitiwaji, oɡ̶oa domige mejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji? \v 20 Igaataɡ̶a ajakataɡ̶a daɡ̶a jikanaɡ̶a mejinaɡ̶atece niɡ̶ijo ane jinataɡ̶a, codaa ane jajipaaɡ̶ata.” \v 21 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi joɡ̶odoietaciniwace odaa joɡ̶oikaticoace niɡ̶ijoa itoataale mopitibeci. Aɡ̶ica anoyakaditece ane leeɡ̶odi doɡ̶oiloikatidi leeɡ̶odi ijotawece niɡ̶ijo noiigi odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijo loenatagi ɡ̶odoxiceɡ̶edi. \v 22 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anoicilatidi joniɡ̶idiwa caticedi me cwareenta nicaaɡ̶ape. \s1 Niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi odipokotalo me yeloodaɡ̶atee laaleɡ̶ena \p \v 23 Niɡ̶ijoa lacilodi noiigi noɡ̶oikatice Pedro ijaa João, odaa Pedro ijaa João jiɡ̶igotacibece minitaɡ̶a niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyatematitiogi ijoatawece niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi ane lacilodi loiigi Israel. \v 24 Odaa niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijoa itoataale liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa iditawece ja yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, moditalo, “Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji anida ɡ̶adoniciwaɡ̶ateloco inoatawece, alawini mawiite ditibigimedi, iiɡ̶o, codaa me akiidi-eliodi, codaa minoatawece niɡ̶inoa aninoa me jinataɡ̶a. \v 25 Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶onelokodi Davi ane ɡ̶aotagi. Ǥadiwigo eo mee, \q1 ‘Igaamee ina me neliɡ̶ideeɡ̶a ina noiigi ane daɡ̶a etiɡ̶adowooɡ̶oti? \q1 Codaa igame leeɡ̶odi ina noiigi moyowo niɡ̶ina ane diɡ̶icata ane jaoɡ̶a? \q1 \v 26 Niɡ̶inoa inionaɡ̶a-eloodoli digoina iiɡ̶o ja dinenyaɡ̶aditibigiwaji, \q1 inaaɡ̶inoa aninoa naɡ̶atetico ja dinatecoɡ̶otee, \q1 odaa joɡ̶odakapetege Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji \q1 codaa aaɡ̶aɡ̶a odakapetege Niɡ̶ijoa ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace.’ \m \v 27 Igaataɡ̶a ewi inionigi-eliodi Herodes, ijaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi anodita Pôncio Pilatos, ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi ijaaɡ̶ijo loiigi Israel, iditawece dinatecoɡ̶otee modakapetege Jesus, Ǥaotagi aninokeote anemaani, Ǥaotagi anixipenitedice meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. \v 28 Dinatecoɡ̶otee mowo niɡ̶ijo anakaa ɡ̶adowoogo mawii niɡ̶ijo jotigide, odaa jaɡ̶abakeni ɡ̶adoniciwaɡ̶a mawii micota niɡ̶ijoa ane ɡ̶adowooko. \v 29 Natigide, Ǥoniotagodi, digawini etiɡ̶odoietice, odaa awii niɡ̶ida moko anoko ɡ̶aotaka me jakataɡ̶a mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena mejinaɡ̶atece ɡ̶adatematigo. \v 30 Odaa ikeeni ɡ̶adoniciwaɡ̶a makati micilatiti eelotaginadi, awiite ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a niɡ̶ina me jibakenaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus, Niɡ̶ijoa ane Ǥaotagi anakamokakaami me yewiɡ̶atedaɡ̶adomi.” \p \v 31 Niɡ̶ijo naɡ̶a nigotiniwace moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo diimigi aneite me yatecoɡ̶o ja digike. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yoniciwaɡ̶aditibigiwaji iditawece, odaa jaɡ̶abo laaleɡ̶enali moyatematitedibece latematiko Ǥoniotagodi. \s1 Niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi odinawalacetigilo inoatawece ane nepilidi \p \v 32 Iditawece niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi idokida ane lowoogo, codaa idokida anee. Aɡ̶ica anee mepoka nepilidi niɡ̶inoa ane nepilidi, pida iditawece odinawalacetibige inoatawece anoyakadi. \v 33 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji ida eliodi loniciwaɡ̶a moyatematitedibece Ǥoniotagodi Jesus naɡ̶a yewiɡ̶atace, codaa Aneotedoɡ̶oji meliodi meletetema iditawece loiigi Ǥoniotagodi. \v 34 Aɡ̶ica ini oko liwigotigi anida anigetiɡ̶ida lemaɡ̶amatiigi, igaataɡ̶a niɡ̶ina aninoa liɡ̶elatedi, inoa aninoa nipodaɡ̶a oyaa niɡ̶inoa liɡ̶elatedi inaaɡ̶inoa nipodaɡ̶a, odaa joɡ̶onadeegi dinyeelo lojetedi niɡ̶ijoa anoyaa. \v 35 Odaa joɡ̶oyajigotiogi dinyeelo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi joɡ̶oyawalace niɡ̶ijoa dinyeelo onediatiniwace niɡ̶ijo anepaɡ̶a oyopotibige, odaa niɡ̶ijo aneneɡ̶egi yopotibige owidi dinyeelo anoyajigota. \p \v 36 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi José. Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi owote me liboonaɡ̶adi Barnabé amina anejinaɡ̶ata “Niɡ̶ijo aneo mabo ɡ̶odaaleɡ̶ena.” Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa one leviita icoɡ̶oticogi ica lidelogo ane liboonaɡ̶adi Chipre. \v 37 José neɡ̶eyaa nipodigi, odaa ja nadeegi dinyeelo ane loojedi me etaanaɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa dinyeelo ja yajigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. \c 5 \s1 Ananias aniaa Safira \p \v 1 Onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ananias, acaaɡ̶aca lodawa ane liboonaɡ̶adi Safira. Ananias eyaa ica nipodigi. \v 2 Odaa Ananias acaaɡ̶aca lodawa ja dinilakidetiwage midiokiditiwage me diɡ̶idiwatawece dinyeelo oyajigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa onateciɡ̶ijoa oyajigotiogi, pida icoa eletidi boɡ̶owote nepilidi. \v 3 Odaa Pedro jeɡ̶eeta Ananias, “Igame leeɡ̶odi madinikanitece Satanás me ɡ̶adiiɡ̶eni? Jeɡ̶eo manakeni minaaleni Liwigo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo me diɡ̶ijoatawece anajici niɡ̶ijoa dinyeelo lojetedi me aani ɡ̶anipodigi. \v 4 Niɡ̶ijo maleedaɡ̶a aani niɡ̶ijo ɡ̶anipodigi, baɡ̶alee ɡ̶anebi. Codaa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶aani, odaa niɡ̶ijoa dinyeelo ɡ̶anepilidi. Odaa igame leeɡ̶odi mawii ida ɡ̶adowoogo catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena? Niɡ̶ida makaami aɡ̶inaaleni oko, pida domaɡ̶a adineenitalo minaaleni Aneotedoɡ̶oji.” \v 5 Niɡ̶ijo Ananias naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa jeɡ̶enitini, ja yeleo. Odaa ijotawece niɡ̶ijo anowajipata moyalaɡ̶ata niɡ̶ijo ane ninyaagi Ananias eliodi me doitibigiwaji. \v 6 Odaa icoa lionekadi jiɡ̶igotibeci oilipadi lolaadi Ananias. Noɡ̶oyadeegiticogi we, odaa joɡ̶onaligitini. \p \v 7 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo icoa iniwatadaɡ̶ani lakata, odaa jaɡ̶aɡ̶icotio naɡ̶ajo lodawa Ananias. Naɡ̶ajo iwaalo ayowooɡ̶odi niɡ̶ijo ane ninyaagi Ananias. \v 8 Odaa Pedro jeɡ̶ee, “Jemaa maneloɡ̶otitiwa! Idiwa dinyeelo ane jibatege, idiwatawece icoa dinyeelo anabaategetiwaji me aani ɡ̶anipodigi?” Naɡ̶a niniɡ̶odi, odaa jeɡ̶eeta, “Jiɡ̶idiwatawece!” \p \v 9 Odaa Pedro jeɡ̶eeta, “Igame leeɡ̶odi akaami ijaaɡ̶ijo ɡ̶adodawa madinilakidenitiwagetiwaji me domaɡ̶a anakeni minaaleni Aneotedoɡ̶oji Liwigo? Natigide etina jeɡ̶enotibeci niɡ̶ijoa lionekadi anonaligitini ɡ̶adodawa. Odaa natigide jaɡ̶aɡ̶etiɡ̶adadeegi.” \v 10 Odaa aniaaɡ̶ani lakata Safira jaɡ̶aɡ̶enitini, ja yeleo lodoe Pedro. Odaa niɡ̶ijoa lionekadi naɡ̶a dakatiobece, joɡ̶ototeloco naɡ̶ajo iwaalo émeɡ̶e. Odaa jaɡ̶aɡ̶oyadeegi lolaadi, joɡ̶onaligitini liwai niɡ̶ijo lodawa. \v 11 Ijotawece niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi codaa me ijotawece niɡ̶ijo eledi oko anodibodiceta niɡ̶ida niciagi eliodi me doitibigiwaji. \s1 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji owote ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa niɡ̶inoa loenataka ane libinienaɡ̶a \p \v 12 Aneotedoɡ̶oji ibake niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi mowote owidi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me loenataka libinienaɡ̶a miditaɡ̶a niɡ̶ijo noiigi. Ijotawece niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi yatecoɡ̶otibece minitaɡ̶a le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi anoyatigi me “Liwalaɡ̶axi Salomão”. \v 13 Aɡ̶ica anigetiɡ̶ijo niɡ̶ijo ane doɡ̶onakatoteda Ǥoniotagodi anabo laaleɡ̶ena me dinawanaɡ̶aditiogi niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi. Pida niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém eliodi mele modotaɡ̶atibige loiigi Ǥoniotagodi. \v 14 Odaa eliodi ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi anonakato Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶odinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi. \v 15 Niɡ̶ijo noɡ̶onadi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa niɡ̶ica oko joɡ̶oyadeegi inoa neelotaginadi midiwataɡ̶a icoa ladicotiidi. Odaaɡ̶idiaaɡ̶oyate minoataɡ̶a inoa limetiidi codaa midiwataɡ̶a icoa liɡ̶elatedi lipegeteɡ̶e. Owotibige liwa Pedro me yakadi me ixomaɡ̶ateloco niɡ̶ina me ixomaɡ̶atijo, minaaɡ̶igotece miditaɡ̶a. \v 16 Eliodi oko oicoɡ̶oticogi midiwataɡ̶a icoa nigotadawaanaɡ̶a anipegitege nigotaɡ̶a Jerusalém, oyadeegi icoa neelotaginadi, inaaɡ̶inoa anodakatiogi niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa ijotawece niɡ̶ijo ane neelotikanaɡ̶a ja nicilaɡ̶a. \s1 Icoa lacilodi judeutedi joɡ̶odoletibige mowo anodigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi \p \v 17 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi anida aneetege niɡ̶ijo lapo saduceutedi eliodi monocetema niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, odaa joɡ̶odoletibige mowo anodigotiogi. \v 18 Odaa joɡ̶oniwilotiniwace niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a. \v 19 Pida neɡ̶enoale ica niaanjo Ǥoniotagodi ja yomoke icoa lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi, naɡ̶a ixoticoace, odaa jeɡ̶eetiogi, \v 20 “Emiitacetiwaji minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaaɡ̶idiaaɡ̶oni atematiitiogi niɡ̶idi noiigi inoatawece ane eetece lewiɡ̶a gela ane yemaa Aneotedoɡ̶oji me yajigotediogi.” \v 21 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi joɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijo aanjo. Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, odaa ja dakataciobece minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa jiɡ̶idaa dinanatacigi moniiɡ̶axitiniwace niɡ̶ijo noiigi. \p Niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi jiɡ̶igo minitaɡ̶a eledi le Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi lixigaɡ̶awepodi ijoa eletidi lokaaɡ̶etedi, odaa jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijoa seteenta laxokodipi lacilodi niɡ̶ijo noiigi. Odaa joɡ̶oiiɡ̶e icoa iodaɡ̶awadi anoyowie Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi migotibeci manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi me domoɡ̶odigotiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. \v 22 Pida noɡ̶otota niwiloɡ̶onaɡ̶axi, aɡ̶aleeɡ̶icoa moyakadi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. Odaa joɡ̶opitiobeci, oyatematitiogi niɡ̶ijoa lacilodi, modi, \v 23 “Ja jicoɡ̶ojoɡ̶oticogi, ejoɡ̶ota niwiloɡ̶onaɡ̶axi me dinoxoco codaa me dotete. Codaa idiwa iodaɡ̶awadi anoyowie midoataɡ̶a epoaco. Pida naɡ̶a jomokenaɡ̶a epoaco, aɡ̶aleeɡ̶ica jakataɡ̶a oko catiwedi.” \v 24 Igaanaɡ̶a owajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, ijo lacilo iodaɡ̶awadi anoyowie Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, iditawece aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anodaa diitigi niɡ̶ida niciagi. \v 25 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶ijo oko anicotio, odaa jeɡ̶eetiogi, “Digawinitiwaji! Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶awilogojedi etiditace digoida Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, codaa joɡ̶oniiɡ̶axitiniwace noiigi.” \v 26 Odaa niɡ̶ijo lacilo niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anoyowie liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji ja lixigaɡ̶awepodi ijoa niodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶onadeegitace niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, pida joɡ̶oyoe monadeegi leeɡ̶odi modoitiogi niɡ̶ijo noiigi doɡ̶onigidatiniwace. \p \v 27 Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶onadeegi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶odoyaticoace lodoe niɡ̶ijoa lacilodi me yatecoɡ̶o moiwi ica anodigotiogi. Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi jeɡ̶eetiogi liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, \v 28 “Genaɡ̶a ɡ̶adajoineɡ̶egitiwaji codaa me ɡ̶adiiɡ̶eneɡ̶egi me daɡ̶adiaa iiɡ̶axinaɡ̶anitece loniciwaɡ̶a liboonaɡ̶adi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa. Pida digawini anenitiwaji! Ja ɡ̶aniiɡ̶axinitiniwace inatawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém codaa me leedi moko ɡ̶alaagetedipi leeɡ̶odi lemeɡ̶egi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa.” \p \v 29 Odaa Pedro ijaaɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji joɡ̶oniniɡ̶odi, moditiogi, “Leeditibige mejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶etedoɡ̶owa, idiɡ̶ida aɡ̶ele deɡ̶ejiwaɡ̶ataɡ̶a ane ligegi oko ane dakapetege Aneotedoɡ̶oji. \v 30 Aneotedoɡ̶oji ane Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶odaamipi eote Jesus me yewiɡ̶atace, Niɡ̶ijoa ane iiɡ̶enatakanitalotiwaji moyeloadi moyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate. \v 31 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja ideyate liwai libaaɡ̶adi miditaɡ̶a nimedi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi eote me Ǥodacilo codaa me Ǥonewikatitoɡ̶odi, eotedibige loiigi Israel moyakadi modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yakadi me ixomaɡ̶ateetedice libeyaceɡ̶eco. \v 32 Niɡ̶ida moko oko nakataɡ̶anadi leeɡ̶odi me jinataɡ̶a niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji aneote, codaa iniaaɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji Liwigo ikee niɡ̶ijo aneote. Aneotedoɡ̶oji yajigote Liwigo niɡ̶ina anoyiwaɡ̶adi.” \p \v 33 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa Pedro lotaɡ̶a, odaa eliodi moyelatema niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, codaa domoɡ̶odoletibige monigodi. \v 34 Pida naɡ̶a dabiditini ica lacilo niɡ̶idi noiigi ane liboonaɡ̶adi Gamaliel, one fariseu. Codaa Gamaliel one niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, codaa iditawece niɡ̶idi noiigi odeemitetibige. Odaa Gamaliel ja diiɡ̶enatakatiogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji monotaɡ̶ateenawaanigiticoace. \v 35 Odaa jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa seteenta lacilodi, “Akaamitiwaji ɡ̶oneleegiwaditigi Israel, adowetita niɡ̶ida ane domeɡ̶emaani memiitiogi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi! \v 36 Igaataɡ̶a anoɡ̶owidi nicaaɡ̶ape ixomaɡ̶atedijo niɡ̶ijo Teudas ane diletibige deɡ̶eliodi me ɡ̶oneɡ̶egi. Odaa ja domaɡ̶a cwaatolo taalia ɡ̶oneleegiwadi anodioteci migo ideleɡ̶e romaanotedi. Pida noɡ̶oyeloadi, odaa niɡ̶ijo anodiotibeci jiɡ̶ilaagitibece, aɡ̶igo odoe libakedi. \v 37 Igaanaɡ̶a yeleo Teudas, odaa jiɡ̶ijo eledi ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Judas ane elatibige nipodigi Galiléia. Niɡ̶ijoa nokododi, niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi me domoɡ̶oyemaa monilaɡ̶adi ɡ̶odoiigi. Judas eledi yakadi eliodi oko modioteci. Pida eledi oyeloadi, odaa ijotawece niɡ̶ijo anodiotibeci jaɡ̶aɡ̶a ilaagitibece. \v 38 Odaa jiɡ̶idaa me ɡ̶adiladeenitiwaji. Jinaɡ̶a domaɡ̶awiitiwaji ane beyagitema niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi. Idioki, epaaɡ̶opitibece! Igaataɡ̶a niɡ̶inoa lowooko codaa me libaketedi nigepaa libaketedi niɡ̶ina oko, odaa icota me ma. \v 39 Pida niɡ̶inoa lowooko inaaɡ̶inoa libaketedi nige icoɡ̶otedibigimece miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa aɡ̶akatitiwaji daɡ̶a oliitege. Niɡ̶ida aneni me ɡ̶adakapetegipitiwaji, odaa yakadi maɡ̶aɡ̶a akapetege niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 40 Odaa joɡ̶odibatege niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Gamaliel me niladeetiniwace. Odaa joɡ̶oniditaciogi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, noɡ̶onalaketiniwace, odaa joɡ̶oiiɡ̶e me daɡ̶adiaa oibake naɡ̶atetigi Liboonaɡ̶adi Jesus niɡ̶ina me natematikanaɡ̶a. Odaa joɡ̶oikaticoace. \v 41 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ja noditicoaci me idei lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi noiigi. Odaa ja ninitibigiwaji leeɡ̶odi Ǥoniotagodi me niweniɡ̶idetediniwace niɡ̶ijo me ika me nawikodeeɡ̶a leeɡ̶odi Liboonaɡ̶adi ijaaɡ̶ijoa Jesus, codaa me nawikodeeɡ̶a digo mijoataɡ̶a anee mowo lawikodigi niɡ̶idiwa lacilodi noiigi. \v 42 Odaa inoatawece nokododi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi iditibige liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, codaa me liɡ̶elatedi niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi, codaa idioka limedi modiiɡ̶axinaɡ̶atece Jesus, codaa moyatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. \c 6 \s1 Oixipetedice icoa seete ɡ̶oneleegiwadi moyaxawa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji \p \v 1 Niɡ̶ijoa nokododi eliodi me ili ane liwokodi anodiotibece Ǥoniotagodi. Odaa jiɡ̶ida ica notigimadigi miditaɡ̶a judeutedi anodotaɡ̶atigi nioladi greegotedi icaaɡ̶ica judeutedi anodotaɡ̶atigi ioladi hebraico. Niɡ̶ijo anodotaɡ̶atigi ioladi greego modi ica wajekalodipi aniditigi miditaɡ̶a me diɡ̶ica modibatege liweenigi anoyopotibige niɡ̶ina modinawalacetibige niweenigi inoatawece nokododi. \v 2 Odaa niɡ̶ijoa dooze liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji joɡ̶oyatecoɡ̶otee ijotawece anonakato Ǥoniotagodi, odaa moditiogi, “Aɡ̶ele daɡ̶a joyaaɡ̶a ɡ̶obakedi me jiiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a daɡ̶a leeɡ̶odi me jedianaɡ̶anaɡ̶atece niweenaɡ̶a. \v 3 Enice, inioxoadipi, niɡ̶ina natigide ixipeniticoace seete ɡ̶oneleegiwadi ɡ̶adiwigotigitiwaji anowooɡ̶oti mini Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iiɡ̶e lewiɡ̶a, codaa niɡ̶ina aninoa lixaketedi. Odaa jajicaɡ̶atiogi modowediteloco niɡ̶ida nibakedi modedianaɡ̶atece niweenaɡ̶a. \v 4 Odaa okomoɡ̶oko baɡ̶a jibakenaɡ̶a idatawece ɡ̶onimedi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji codaa me jiiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶atece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a.” \p \v 5 Ijotawece niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi oyemaa niɡ̶ijo lowoogo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. Odaa joɡ̶oixipetice Estêvão, ɡ̶oneleegiwa aneliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa iniokini Aneotedoɡ̶oji Liwigo me iiɡ̶e. Odaa jaɡ̶aɡ̶a oixipeticoace Filipe, Prócoro, Nicanor, Timom, Pármenas, ijaa Nicolau ane elatibige nigotaɡ̶a Antioquia. Nicolau aona judeu, pida baɡ̶a dioteci ane lakataɡ̶a judeutedi. \v 6 Odaa niɡ̶ijo noiigi jiɡ̶idiaa oikeetibigiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi lodoe niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, oipeketeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi, odipokotalo Aneotedoɡ̶oji me yaxawatediogi. \p \v 7 Odaa lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶epaanaɡ̶a ilaagitedibece. Odaa jiɡ̶idapaɡ̶a diiticogi me ili ane liwokodi niɡ̶ijo oko anodiotece naigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Codaa eliodi niɡ̶ijoa sacerdotitedi joɡ̶oyiwaɡ̶adi nibodicetedi anele anoditece Jesus. \s1 Ica noɡ̶oniwilo Estêvão niɡ̶ijoa lacilodi niɡ̶ijo noiigi \p \v 8 Aneotedoɡ̶oji eliodi me ibinie Estêvão codaa eliodi loniciwaɡ̶a ane yajigoteta meote niɡ̶inoa ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me loenataka ane libinienaɡ̶a liwigotigi niɡ̶idi noiigi. \v 9 Pida idi ica oko ane nakapetegi, niɡ̶idi oko anida aneetege liiakanaɡ̶axi judeutedi anodita “Liiakanaɡ̶axi ɡ̶oneleegiwadi ane daɡ̶a niotagipi”. Manitaɡ̶a naɡ̶ani niiakanaɡ̶axi idiwa judeutedi ane elatibige nigotaɡ̶a Cirene, Alexandria, nipodaɡ̶a Cilícia codaa me Ásia. Odaa niɡ̶ica oko ane nakapetegi Estêvão jiɡ̶idaa diiticogi modinotigimadetege. \v 10 Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajigota Estêvão lixakedi, odaa aɡ̶oyakadi moiɡ̶eke niɡ̶ina modinotigimadetibigege. \v 11 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyajigotiogi dinyeelo icoa ɡ̶oneleegiwadi oiiɡ̶e me niwitakaɡ̶a, modi, “Jajipaaɡ̶ata me beyagi me dotaɡ̶atibige Moisés codaa me lakapetegi Aneotedoɡ̶oji.” \v 12 Odaa jiɡ̶idaa nimaweneɡ̶egi mowo monigiwogotice niɡ̶ijo noiigi, ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi, ijaaɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Odaa joɡ̶odoliceta modibata Estêvão me diɡ̶icata leemidi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi loiigi judeutedi. \v 13 Odaa joɡ̶oniditiogi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anoyedia me niwitakaɡ̶a modakapetege Estêvão, odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi modi, “Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa anotokotini beyagi me dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ane diiɡ̶enatakate moyoe mepoka nebiteda, codaa eledi beyagi me dotaɡ̶atibige lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. \v 14 Codaa jajipaaɡ̶ata mee niɡ̶ijoa Jesus ane elatedibige nigotaɡ̶a Nazaré micota me yaaɡ̶adi niɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi codaa one iigi niɡ̶inoa ɡ̶odakataɡ̶a Moisés ane nenyaɡ̶aditema jotigide ɡ̶odaamipi.” \v 15 Ijotawece niɡ̶ijoa seteenta lacilodi idiaaɡ̶i nicotiniwace, oiwita Estêvão. Aɡ̶odaɡ̶aticoɡ̶otece moiwita Estêvão, odaa joɡ̶onadi latobi me liciagi aanjo latobi. \c 7 \s1 Estêvão yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi \p \v 1 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja ige Estêvão, meeta, “Ijo me notaɡ̶anaɡ̶a ijoa ɡ̶oneleegiwadi modakapetaɡ̶agi, domigewi ijoa lotaɡ̶a?” \p \v 2 Odaa ja niniɡ̶odi Estêvão, mee, “Inioxoadipi noiigi judeutedi, codaa makaamitiwaji anakaami lacilodi ɡ̶odoiigi, atacolitece yotaɡ̶a! Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e inoatawece codaa eliodi me datale. Niɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji dinikeeteta ɡ̶onelokodi Abraão niɡ̶ijo malee liɡ̶eladi nipodigi Mesopotâmia, maleediɡ̶icatibige daɡ̶alatiticogi nigotaɡ̶a Harã. \v 3 Odaa Aneotedoɡ̶oji meeteta, ‘Anotiticogi ɡ̶aniiɡ̶o, alati ɡ̶aditacepodi, odaaɡ̶emii miditaɡ̶a nipodigi ane jikeetaɡ̶awa.’ \v 4 Odaa Abraão ja noditicogi niiɡ̶o Caldéia, odaa jiɡ̶igo liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Harã. Niɡ̶idiaaɡ̶idi digoida Harã, ja yeleo eliodi Abraão, odaa Aneotedoɡ̶oji ja imonyatedicogi miditaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi analee ɡ̶adiɡ̶eladetiwaji natigide. \v 5 Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica daɡ̶a yajigote Abraão oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a liwaiawaanigi niɡ̶idi nipodigi. Pida Aneotedoɡ̶oji beɡ̶eote ligegiteta Abraão micota me yajigoteta iditawece niɡ̶idi nipodigi me nebi anida aneetege licoɡ̶egi, idaaɡ̶ee maleediɡ̶icata lionigi Abraão. \v 6 Odaa Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶idaa ligegiteta Abraão niɡ̶ijo neɡ̶eeteta, ‘Niɡ̶ijo anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi igotibeci liɡ̶eladi miditaɡ̶a eledi nipodigi, odaa micataɡ̶a daɡ̶a iomiɡ̶igipi. Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶idi nipodigi joɡ̶oiotagetibigiwaji, odaa joɡ̶oyametibigo catiwedi cwaatolo taalia nicaaɡ̶ape. \v 7 Odaa Ee ane Ee Ǥanoenoɡ̶odi icota me jiloikatidi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶idi nipodigi ane oiotage niɡ̶ijo noiigi anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi. Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶ica oko anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi icota me noditicoaci niɡ̶idi nipodigi, odaa joɡ̶odoɡ̶etetiwa digoina analeeɡ̶onite niɡ̶ina natigide.’ \v 8 Odaa Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e Abraão me dinakagidi analee lakatigi ɡ̶odoiigi natigide. Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e Abraão me dinakagidi eotedibige midioka limedi me nalaɡ̶atibige niɡ̶ijo ane ligegitetege me eotetema. Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo oito nokododi menitini Isaque, odaa Abraão idaaɡ̶igota me yakagidi lolaadi lionigi liciagi anee me dinakagidi. Isaque eledi yakagidi lolaadi Jacó ane lionigi. Odaa Jacó eledi yakagidi lolaadi niɡ̶ijo dooze lionigipi, ane ɡ̶odaamipi. \p \v 9 Niɡ̶ijo ɡ̶odaamipi jotigide eliodi monocetema niɡ̶ijo ioxoa ane liboonaɡ̶adi José, odaa joɡ̶oyaa micataɡ̶a daɡ̶a niotagi. Odaa niɡ̶ijo anodinoojeteta joɡ̶oyadeegiticogi niiɡ̶o Egito. Pida Aneotedoɡ̶oji idioka limedi miniwa mijotaɡ̶a. \v 10 Codaa Aneotedoɡ̶oji elioditibece me yaxawa niɡ̶ina minoa ane dakaketema. Niɡ̶ijo noɡ̶oyadeegiticogi lodoe Faraó, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi Egito, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigote José mele anee, odaa jeɡ̶eo me ninitibece Faraó, codaa Aneotedoɡ̶oji yajigote lixakedi José. Odaa Faraó ja iiɡ̶e José me doweditelogo niiɡ̶o Egito, codaa midiwatawece anidiwa catiwedi liɡ̶eladi Faraó. \v 11 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶icota ica nigigi nelegi digoida niiɡ̶o Egito codaa me nipodigi Canaã. Odaa niɡ̶ica oko eliodi me nawikodeeɡ̶a. Codaa me jotigide ɡ̶odaamipi aɡ̶aleeɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi anoyeligo. \v 12 Igaanaɡ̶a dibodice Jacó mina leyeema digoida niiɡ̶o Egito, odaa ja imonya jotigide ɡ̶odaamipi ane lionigipi. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijotigi odoejegi noko migotibeci Egito, pida aɡ̶aleeɡ̶oyowooɡ̶odi José. \v 13 Niɡ̶ijo niɡ̶icota mitoataale migotibeci Egito, odaa José ja dinatematitiogi me niɡ̶iniaaɡ̶ini. Odaa Faraó ja wajipatibece moyalaɡ̶atiogi loiigiwepodi José. \v 14 Odaa José ja iwakateetigi ligegi Jacó ane eliodi, odaa ja node codaa miditawece loiigiwepodi malatiticogi Egito. Niɡ̶ica loiigiwepodi onidiwa seteenta ciinco oko. \v 15 Odaa Jacó jiɡ̶igo midiaa liɡ̶eladi Egito. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idiaa lemaɡ̶adi, ijo lionigipi ane ɡ̶odaamipi, eledi idiaaɡ̶aɡ̶a lemaɡ̶adi. \v 16 Odaa niɡ̶ijo anida aneetege licoɡ̶egi joɡ̶oyadeegitedicogi ijoa libitaka manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Siquém, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶onaligite minitaɡ̶a apiiɡ̶o ane noojedi Abraão. Akaa dinilakidetege loiigi Emor, codaa me yediatece ane lica loojedi moyaa nipodigi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Siquém. \p \v 17 Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi micota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji meote ane ligegiteta Abraão meotetema niɡ̶ica anida aneetege licoɡ̶egi. Niɡ̶ijoatigilo nokododi midiaaɡ̶ite ɡ̶odoiigi Egito eliodi me ili. \v 18 Odaa digoida Egito ja diiɡ̶enataka ica inionigi-eliodi ane diɡ̶ica me dibodicetigi ane loenataka José. \v 19 Odaa niɡ̶ica inionigi-eliodi ja ninaaletiniwace ɡ̶odaamipi, codaa eote ane beyagitema neɡ̶epaaɡ̶icota me iedeɡ̶e moyaladi niɡ̶inoa lionaɡ̶a baɡ̶alee nigaanigipawaanigi, eotibige me nigo. \v 20 Odaa niɡ̶icoa nokododi jaɡ̶aɡ̶enitini Moisés. One nigaanigawaanigi libinienigi. Odaa joɡ̶oiliidaɡ̶adi catiwedi epaa liɡ̶eladi neɡ̶epaaɡ̶icota meote iniwatadiɡ̶ini nepenaitedi. \v 21 Igaanaɡ̶a daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi moyaɡ̶aditini, odaa ja yakadi me leeditibige moyaladi, pida aca liona Faraó ja liodagi, odaa ja iliidaɡ̶adi micataɡ̶a deɡ̶ewi lionigi. \v 22 Odaa joɡ̶oiiɡ̶axitece Moisés inoatawece ane lixaketedi noiigi Egípcio, yowooɡ̶odi me dotaɡ̶a, codaa yowooɡ̶odi me diba. \p \v 23 Igaanaɡ̶a iwida Moisés me cwareenta nicaaɡ̶ape, odaa ja lowoogo migo dalitiogi loiigi, israelitatedi. \v 24 Igaaniɡ̶icotiogi, odaa ja nadi ica Egípcio ane yametibigo ica ɡ̶oneleegiwa israelita. Odaa Moisés ja nienaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa israelita ane nalaketibige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa Egípcio, odaa Moisés ja yeloadi niɡ̶ijo Egípcio. \v 25 Moisés diletibige niɡ̶ijo noiigi israelitatedi doɡ̶oyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ibake Moisés me noɡ̶aticoace me nawikodeeɡ̶a, pida aɡ̶oyowooɡ̶odi. \v 26 Neɡ̶eledi noko, Moisés ja nadi itoataale ɡ̶oneleegiwadi israelitatedi ane nidelaɡ̶a. Odaa ja domiɡ̶igo yoxoɡ̶otiogi, meetiogi, ‘Diganajipaatiwatiwaji akaami yokaaɡ̶etedipi! Niɡ̶ida makaami, akaami dinioxomigi. Odaa igame leeɡ̶odi ina me adinideleɡ̶enitiwaji?’ \v 27 Pida niɡ̶ijo anepaa icoɡ̶ota naɡ̶a nidelaɡ̶a ja yamaɡ̶atice Moisés, odaa meeta, ‘Aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni daɡ̶akaami ɡ̶onowienoɡ̶odi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶akaami ɡ̶oniwinoɡ̶odi. \v 28 Oɡ̶oa, domoɡ̶oleetibige madeloati digo mijotaɡ̶a meloati niɡ̶ijo Egípcio jotigi-noko?’ \v 29 Niɡ̶ijo Moisés naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa jiɡ̶iale, noditicogi Egito, odaa jiɡ̶igo midiwa niiɡ̶otedi Midiã idiaaɡ̶i iomiɡ̶igitigi miditaɡ̶a niɡ̶ica noiigi. Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijoa itoataale lionaɡ̶a. \p \v 30 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo cwareenta nicaaɡ̶ape, odaa ica aanjo ja dinikeeta Moisés digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi ipegitege aca wetiɡ̶a anodita Sinai. Niɡ̶ica aanjo idiaaɡ̶ite liwigotigi aca nialawaana, naɡ̶ada nialawaana one ídi. \v 31 Igaanaɡ̶a nadi Moisés eliodi me yopo, odaa jiɡ̶igo ipegitege eotibige me yenikamaɡ̶atece me nadi. Odaa ja wajipatalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dotaɡ̶a, meeteta, \v 32 ‘Jeɡ̶emeɡ̶ee Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶adaamipi. Ee Noenoɡ̶odi Abraão, Ee Noenoɡ̶odi Isaque, codaa me Ee Noenoɡ̶odi Jacó.’ Moisés eliodi me doi, codaa me dawigice. Codaa aɡ̶aca laaleɡ̶ena daɡ̶a iwita niɡ̶ijo lakatigi. \v 33 Odaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meeteta Moisés, ‘Anoɡ̶aa ɡ̶awelatedi ikeeni me eemiteetibigiji, leeɡ̶odi niɡ̶ina nipodigi anipoditeloco jiɡ̶inaa jiomaɡ̶aditomi. \v 34 Eliodi me jinadi yoiigi me nawikodeeɡ̶a digoida Egito, codaa jajipatiogi me natiataɡ̶ateloco. Odaa ja idaxoditini me inoɡ̶aticogi aneiticoace me nawikodeeɡ̶a. Natigide, ɡ̶adiiɡ̶eni memii digoida Egito.’ \p \v 35 Ijaaɡ̶ijo Moisés ane daɡ̶a domoɡ̶oyemaa niɡ̶ijo loiigi Israel, ijo modita, ‘Aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni daɡ̶akaami ɡ̶onowienoɡ̶odi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶akaami ɡ̶oniwinoɡ̶odi!’ Aneotedoɡ̶oji ibake aanjo me yotaɡ̶aneɡ̶e Moisés, niɡ̶ijo aanjo ane dinikeeta Moisés madataɡ̶a naɡ̶ajo nialawaana ane ídi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e ijaaɡ̶ijo Moisés me lacilo loiigi Israel, jiɡ̶ijaa noɡ̶aticoace miditaɡ̶a ane lawikodadi. \v 36 Jiɡ̶ijaaɡ̶ijo Moisés ane noɡ̶aticoace loiigi Israel meite niiɡ̶o Egito, codaa owidi loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a digoida niiɡ̶o Egito, miditaɡ̶a akiidi-eliodi anodita ‘Lixagoteɡ̶egi’, codaa me digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me iiɡ̶e niɡ̶idi noiigi cwareenta nicaaɡ̶ape. \v 37 Ijaaɡ̶ijo Moisés meetiogi loiigi Israel, ‘Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji nimonyatedaɡ̶awatiwaji oko digo meetaɡ̶a me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶adoiigitiwaji, odaa leeditibige matacolitecetiwaji ane lotaɡ̶a.’ \v 38 Ijaaɡ̶ijo Moisés idiaaɡ̶i miditaɡ̶a loiigi Israel niɡ̶ijo me yatecoɡ̶o digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo. Awatege jotigide ɡ̶odaamipi, codaa idiaaɡ̶itice mijotaɡ̶a niɡ̶ijo aanjo ane yotaɡ̶aneɡ̶e digoida maditaɡ̶a wetiɡ̶a anodita Sinai. Odaa ja dibatege liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anida loniciwaɡ̶a mowo me ɡ̶odewiɡ̶atace. \p \v 39 Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi adomoɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi Moisés, nakapetegi, codaa catiwedi laaleɡ̶enali domaɡ̶aleeɡ̶oyemaa mopitacicogi niiɡ̶o Egito. \v 40 Igaanaɡ̶a yajebi Moisés me dopitijo, odaa modita Arão, ‘Awii oenitedoɡ̶odomi ɡ̶oniwicidi micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶ododi amaleeɡ̶aɡ̶a jilokaɡ̶ateloco. Igaataɡ̶a ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica analeeɡ̶ee Moisés ane ɡ̶odoɡ̶aticogi niiɡ̶o Egito.’ \v 41 Joaniɡ̶ijaaɡ̶ijoatigilo niɡ̶ijoa nokododi noɡ̶oibake oolo mowo ica wacawaanigi anowo me noenoɡ̶odi, odaa joɡ̶onigoditema eijedi modoɡ̶eteta niɡ̶ijo wacawaanigi, codaa owo nalokegi moiweniɡ̶ide niɡ̶ijo niwigo anepaa loenatagi. \v 42 Pida Aneotedoɡ̶oji ja ikanawaanigitedicoace, odaa ja ika modoɡ̶etetalo yotetitedi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icotece niɡ̶ijoa anoditece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, anoidi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, oiditini, mee Aneotedoɡ̶oji, \q1 ‘Akaami loiigi Israel, \q1 niɡ̶ijo midiaaɡ̶onitetiwaji cwareenta nicaaɡ̶ape miditaɡ̶a nipodigi nelegi ane yadilo, \q1 anigoti eijedi, \q1 pida aɡ̶oleetibigetiwaji daɡ̶a oɡ̶eetetiwa manigoti niɡ̶ijoa eijedi. \q1 \v 43 Oyaɡ̶atitibece niɡ̶ijo lopegedi niwigo anodita Moloque anenita me ɡ̶anoenoɡ̶oditiwaji, \q1 codaa adeegitibece niɡ̶ijo niwigo ane liciagi yotedi anodita Renfã aneledi enitatiwaji me ɡ̶anoenoɡ̶odi. \q1 Joaniɡ̶idiaaɡ̶idiwa ɡ̶aniwiciditiwaji ɡ̶adoenataka anoɡ̶eetetiogi. \q1 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ɡ̶adadeegiticogitiwaji caticedi nigotaɡ̶a Babilônia.’ \p \v 44 Jotigide ɡ̶odaamipi ijo miditaɡ̶a niɡ̶ica nopegedi ane ikee Aneotedoɡ̶oji miniwa liwigotigi niɡ̶ijo midiaaɡ̶i miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo. Oyoe niɡ̶ijo nopegedi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶ete Moisés. Aneotedoɡ̶oji ikeete Moisés ica nopegedi liwinigi. \v 45 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jotigide ɡ̶odaamipi joɡ̶odibatege mijotaɡ̶a eliododipi niɡ̶ijo nopegedi, odaa joɡ̶onadeegiticogi minataɡ̶a niɡ̶ina nipodigi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icota Josué ijaaɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi noɡ̶odinigaanyetece niɡ̶ina iiɡ̶o. Aneotedoɡ̶oji noɡ̶atedicoace eliodi eledi noiigi, odaa ja yajigotediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶idi iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ijo nopegedi idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a neɡ̶epaaɡ̶icota ijoa nokododi naɡ̶aɡ̶a diiɡ̶enataka Davi. \v 46 Aneotedoɡ̶oji iniwa mijotaɡ̶a Davi, odaa Davi ja dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ikatetece meo dabiteɡ̶etini diimigi me liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi Jacó. \v 47 Pida Salomão ane lionigi Davi jiɡ̶ijapaɡ̶a dabiteɡ̶etini niɡ̶ijo diimigi, liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. \p \v 48 Pida Aneotedoɡ̶oji anida loniciwaɡ̶atedeloco inoatawece adiɡ̶eladetedigi diimigi ane loenatagi oko. Joaniɡ̶idaa ane yalaɡ̶ata me iditini niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo naɡ̶a iditini ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, mee, \q1 \v 49 ‘ “Digoida ditibigimedi jiɡ̶idiaaɡ̶ejo me jiiɡ̶e inoatawece, \q1 odaa niɡ̶ina iiɡ̶o micataɡ̶a daɡ̶a ipodaɡ̶aladi ane lajo me inipeneɡ̶etedini iɡ̶onaka”, \q1 mee Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji. \q1 “Odaa ica diimigi anakati me oenitomitiwaji? \q1 Codaa igamejo me inipetini? \q1 \v 50 Niɡ̶ida me Ee jeɡ̶emaɡ̶a joe inoatawece aninoa.” ’” \p \v 51 Estêvão eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, mee, “Niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi me dakake ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a emaani mowooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ajipaata ane domaɡ̶a yemaa. Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ijo jotigide ɡ̶adaamipi igaataɡ̶a idioka limedi maɡ̶aɡ̶a odakapetege Liwigo Aneotedoɡ̶oji. \v 52 Liwigotigi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko aɡ̶ica ini ane daɡ̶a oiatetibeci ɡ̶adaamipi. Onigodi niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane imonya migotibeci oyeloɡ̶odi lotaɡ̶a, niɡ̶ijo anoyatematitibece Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Liotagi anepaɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a. Pida jaɡ̶ajicitetiwaji mijotaɡ̶a neloɡ̶ododipi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶eloatitetiwaji. \v 53 Jaɡ̶abaategetatiwaji niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco niɡ̶ijoa niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji anoyajigota Moisés. Pida aɡ̶iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco.” \s1 Estêvão oyeloadi monigidatice \p \v 54 Niɡ̶ijoa seteenta lacilodi noiigi noɡ̶owajipatalo Estêvão lotaɡ̶a, odaa eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a, codaa me oyacigice loweli, leeɡ̶odi lélaɡ̶atema Estêvão. \v 55 Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dowediteloco Estêvão, odaa naɡ̶a iwitibigimece ditibigimedi, odaa jona nadi latalaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa nadi Jesus me dabiditedini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. \v 56 Odaa Estêvão jeɡ̶ee me dotaɡ̶a, “Digawini! Jinadi ditibigimedi me domoke, codaa jakadi me jinadi niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, dabiditini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a nimedi ane ɡ̶oneɡ̶egi.” \p \v 57 Pida niɡ̶ijoa lacilodi ja dinigetaɡ̶atee me napaawaɡ̶ateloco, onoxoco napaaɡ̶atedi owotibige me daɡ̶adiaa owajipatalo lotaɡ̶a. Odaa ijotawece joɡ̶owalokoditeloco. \v 58 Odaa joɡ̶oyamaɡ̶aticogi we nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶oixipetedice niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anakaa beyagi modotaɡ̶atibige Estêvão monigidatice. Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyoyato nicaapatedi ica lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Saulo me yowie. \v 59 Eɡ̶idaa diiticogi monigidatice, odaa Estêvão ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, meetalo, “Iniotagodi Jesus, abaatege iwigo.” \v 60 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja dapaawe, mee, “Iniotagodi, jipokotaɡ̶awa jinaɡ̶a domaɡ̶a ɡ̶alaagetedipi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi leeɡ̶odi niɡ̶ida libeyaceɡ̶egi.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yeleo. \fig |src="cn02154b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 7.60" \fig* \c 8 \p \v 1 Saulo niwoditema niɡ̶ijo noiigi moyeloadi Estêvão. \s1 Saulo iatetibeci ica lapo oko anonakato Ǥoniotagodi \p Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo noko niɡ̶ijo noɡ̶oyeloadi Estêvão, ica neloɡ̶ododipi niɡ̶ijo lapo oko anonakato Ǥoniotagodi jiɡ̶idaaɡ̶oiatigi moiatetibeci manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa niɡ̶ijoa anonakato Ǥoniotagodi jiɡ̶ilaagiteloco nipodaɡ̶a Judéia, codaa me Samaria. Ijokijoateda niɡ̶ijoa dooze liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi baadaɡ̶a daleditibige. \v 2 Icoa ɡ̶oneleegiwadi anodeemitetibige Aneotedoɡ̶oji joɡ̶onaligitini Estêvão, codaa eliodi me nacaagaɡ̶ateloco. \p \v 3 Pida Saulo jeɡ̶epaanaɡ̶a doletibige me yaaɡ̶adi niɡ̶ijo lapo oko anonakato Ǥoniotagodi. Igotece icoa diimaɡ̶a, odaa ixigiticoace inoa ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi anonakato Ǥoniotagodi, odaa ja diiɡ̶enatakatiogi moixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. \s1 Filipe deleticogi nipodigi Samaria \p \v 4 Niɡ̶ijo anilaagitibece idiaanaɡ̶adiite oyatematitedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus. \v 5 Odaa Filipe jiɡ̶igo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Samaria, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yatematitibece Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Jesus meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. \v 6 Odaa ijotawece niɡ̶ijo oko owatacotece Filipe lotaɡ̶a. Iditawece najipaaɡ̶a, codaa monadi ijoa loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi. \v 7 Igaataɡ̶a niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a anodakatiogi eliodi oko ja noditicoaci, codaa eliodi me napaawaɡ̶ateloco naɡ̶a noditicoaci. Eliodi oko ane wayodadi inaa eledi alejaadotedi ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e eledi nicilaɡ̶a. \v 8 Odaa eliodi oko ninitibigiwaji manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \p \v 9 Icoa nokododi onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão one akaaɡ̶ini me oxikoneɡ̶egi, odaa iditawece niɡ̶ica niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a Samaria oyopo. Simão dinabaketibece, mee ica me ɡ̶oneɡ̶egi. \v 10 Iditawece oko owatacotece, ina ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egipi codaa me niɡ̶inoa ane daɡ̶axa me iwikodadipi codaa moditibece, “Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ɡ̶onoenoɡ̶odi ane liboonaɡ̶adi ‘Nelegi loniciwaɡ̶a aneotedoɡ̶oji’.” \v 11 Catiwedi owidi nicaaɡ̶ape niɡ̶ini oyopo niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa leeɡ̶otedi niɡ̶icoa loxikonaɡ̶aneɡ̶eco, codaa idioka limedi mowatacotece. \v 12 Pida niɡ̶ijo Filipe naɡ̶a yatematitiogi niɡ̶idi noiigi nibodicetedi anele anoditece Jesus, odaa niɡ̶idi noiigi joɡ̶oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa nibodicetedi anoditece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji micota me iiɡ̶e laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko, codaa moditece loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus. Odaa ja dinilegetibigiwaji, ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi. \v 13 Odaa ijaaɡ̶ijo Simão jaɡ̶aɡ̶a etiwaɡ̶ataka, odaa ja dinilege. Niɡ̶idiaaɡ̶idi idioka limedi mipegitege Filipe, odaa eliodi me yopo naɡ̶a nadi ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me nibinico aneote Filipe. \p \v 14 Niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji idiaaɡ̶ite nigotaɡ̶a Jerusalém. Igaanaɡ̶a owajipata modi ica noiigitigi Samaria modibatege lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa joɡ̶oimonya Pedro ijaa João. \v 15 Igaaniɡ̶icotibece, odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odipokoteloco niɡ̶idi noiigi modibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji. \v 16 Leeɡ̶odi aniɡ̶ica otiɡ̶initece niɡ̶idi oko samaritaanotedi ane dibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi anaɡ̶a dinikateloco niɡ̶idi oko. Pida baanaɡ̶a dinilegetibigiwaji moibake Liboonaɡ̶adi Jesus. \v 17 Odaa Pedro ijaa João joɡ̶oipeketeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijo oko, odaa joɡ̶odibatege Aneotedoɡ̶oji Liwigo. \p \v 18 Igaanaɡ̶a nadi Simão Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yajigotediogi Liwigo niɡ̶ijo oko noɡ̶oipeketeloco libaaɡ̶atedi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji, naɡ̶a nadi, odaa ja domaɡ̶a yajigotiogi dinyeelo Pedro ijaa João, meetiogi, \v 19 “Aaɡ̶aɡ̶a jemaa manajicitiwatiwaji niɡ̶ida noniciweɡ̶egi amanagawini nigica oko ane jipeketeloco ibaaɡ̶atedi, odaa niɡ̶ini oko ja dibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 20 Pida Pedro meeta, “Jemaa Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adimonyaatedicogi akaami idiaa ɡ̶aninyeelo minitaɡ̶a noledi ane daɡ̶a ipe leeɡ̶odi me aleetibige daɡ̶a jakataɡ̶a me jinoojeteeɡ̶a niɡ̶ida loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa. \v 21 Niɡ̶ida makaami aɡ̶ica ane enitoɡ̶ogi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akati mawii niɡ̶ida ɡ̶obakeditema Aneotedoɡ̶oji, leeɡ̶odi ɡ̶adaaleɡ̶ena ayapidi lodoe Aneotedoɡ̶oji. \v 22 Enice oleetibige madinilaanitibece, ikani niɡ̶ida ɡ̶adowoogo ane beyagi, codaa ipokitalo Aneotedoɡ̶oji me ɡ̶adaxawani. Ijoatokaaɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶adowoogo ane beyagi. \v 23 Igaataɡ̶a jinadi manoceetoɡ̶odomi, odaa jeɡ̶eo me beyagi ɡ̶adaaleɡ̶ena. Odaa niɡ̶ida ɡ̶abeyaceɡ̶egi jaɡ̶akaami liwilogojegi.” \p \v 24 Naɡ̶a niniɡ̶odi Simão, meetiogi, “Adiwikodeni, ipokitalotiwaji Ǥoniotagodi, ipokitiloco amanagawini aɡ̶ica idonagi niɡ̶ida anenitatiwaji.” \p \v 25 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Pedro ijaa João joɡ̶oyatematitibece codaa me odiiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a Ǥoniotagodi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opitacicogi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa naigitinece joɡ̶odigotece icoa owidi nigotadawaanaɡ̶a samaritaanotedi, odaa idiwatawece niɡ̶idiwa nigotadawaanaɡ̶a anodigotece oyatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus. \s1 Filipe yotaɡ̶aneɡ̶e ica lacilotigi niiɡ̶o Etiópia \p \v 26 Ica niaanjo Ǥoniotagodi meeta Filipe, “Adinoeni, odaa adinikaniticogi ane icoɡ̶otigi niwetaɡ̶a nigepaaɡ̶icootinece naigi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém anopiticogi nigotaɡ̶a Gaza, niɡ̶ijo naigi oxiiɡ̶odi anigotece miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo.” \v 27 Odaa Filipe ja dinoe, jiɡ̶igo. Odaa digawini, ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi, ane onoɡ̶odinake, jonoɡ̶opiticogi liɡ̶eladi digoida niiɡ̶o Etiópia, waxoditinigi aca lagaagena. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa joniɡ̶iniaa doweditelogo idiwatawece niɡ̶icoa ninyeelo aca iniona-eloodotigi niɡ̶idi niiɡ̶o, naɡ̶ani iniona one liboonaɡ̶adi Candace. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém. Igo nigotaɡ̶a Jerusalém me doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. \fig |src="cn01931B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 8.27" \fig* \v 28 Pida nenaɡ̶a dopitijo odaa one yalomeɡ̶etece ligi lotaɡ̶anaɡ̶axi Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Odaa Filipe ja naditece naɡ̶ajo lagaagena niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa digoida naigi. \v 29 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eeta Filipe, “Emii ipecitece naɡ̶ajo nagaagena.” \v 30 Odaa Filipe ja walokoditece, jiɡ̶igo majotaɡ̶a naɡ̶ajo nagaagena, odaa ja wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi me yalomeɡ̶eteloco lotaɡ̶anaɡ̶axi Isaías, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa Filipe ja ige, meeta, “Iniotagodi, owooɡ̶oti ica ane diitigi idi analomeɡ̶eniteloco?” \p \v 31 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja igidi Filipe, meeta, “Aɡ̶ica inimaweneɡ̶egi daɡ̶a jowooɡ̶odi ica ane jalomeɡ̶eteloco nige diɡ̶icata ane neloɡ̶oditiwa ane diitigi niɡ̶idiwa notaɡ̶a.” Odaa ja node Filipe me nicooɡ̶owatinigi naɡ̶ajo lagaagena, nicooɡ̶eti liwai. \v 32 Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa yalomeɡ̶eteloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo liwai anee, \q1 “Niɡ̶ijoa liciagi niɡ̶ina waxacoco anoyadeegiticogi lodoe nematagodi, \q1 codaa liciagi niɡ̶ina waxacoco me diɡ̶icata layaageɡ̶egi niɡ̶ina monoxotegi, \q1 jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa me notokotedini. \q1 \v 33 Niɡ̶ica oko oyame, codaa aɡ̶ica ane licaajo. \q1 Aɡ̶aleeɡ̶icoa me yewiɡ̶atedinigi niɡ̶ina iiɡ̶o, \q1 odaa jiɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶adiaaɡ̶ica ane yalaɡ̶ata ane licoɡ̶egi, \q1 leeɡ̶odi joɡ̶oyeloadi.” \p \v 34 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi ja ige Filipe, meeta, “Dige aneloɡ̶otitiwa! Ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane yalaɡ̶atalo inoa lotaɡ̶a, domige eetece ijaaɡ̶ijo, oɡ̶oa, domige eetece eledi oko?” \v 35 Odaa Filipe jiɡ̶idaa dinanatigi me yeloɡ̶odita anodaa diitigilo niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane yalomeɡ̶etelogo. Yatematita niɡ̶ijoa nibodicetedi anele anoditece Jesus. \v 36 Odaa eɡ̶idaa diiticogi me wiajeeɡ̶a, jonoɡ̶otota ica nipodigi anidi natoaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jeɡ̶ee, “Digawini! Digoina idi natoaɡ̶a. Ejidiɡ̶ica anigetiɡ̶ida leeɡ̶odi daɡ̶a adolii me idinilege.” \v 37 Naɡ̶a niniɡ̶odi Filipe, odaa jeɡ̶eeta, “Niɡ̶ina nigewi me iwaɡ̶atakani manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena, odaa baɡ̶a yakadi madinilegeni.” Odaa jeɡ̶ee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, “Ejiwaɡ̶adi Jesus Cristo me Lionigi Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 38 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dipoko me onicooɡ̶etini naɡ̶ajo lagaagena, odaa Filipe, ijo ɡ̶oneleegiwa joɡ̶owaxoditinigi ninyoɡ̶odi, odaa Filipe ja ilege niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. \v 39 Igaanaɡ̶a daxoditicoace ninyoɡ̶odi, odaa Liwigo Ǥoniotagodi ja yadeegi Filipe mopi. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ɡ̶oneɡ̶egi naɡ̶a domaɡ̶a doletibige, pida aɡ̶aleeɡ̶ica me nadi, odaa jiɡ̶idaa diitacicogi me diniwiaje, eliodi me ninitibece. \v 40 Liwigo Ǥoniotagodi ja yadeegi Filipe, odaa jiɡ̶icota nigotaɡ̶a Azoto. Maleeɡ̶idaa diitigi me diniwiaje Filipe, idokee me yatematitedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus midiwataɡ̶a nigotadi anigotece neɡ̶epaaɡ̶icota nigotaɡ̶a Cesaréia. \c 9 \s1 Anodaaɡ̶ee Saulo naɡ̶a nakato Ǥoniotagodi \r (Atos 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Niɡ̶ijoa nokododi, Saulo ja dibikotiogi me nigodi niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi Jesus, odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 2 Odaa Saulo ja dipokota notaɡ̶anaɡ̶axiidi lidietigi niɡ̶ijoa lacilodi liiakanaɡ̶axiidi judeutedi digoida nigotaɡ̶a Damasco. Saulo yemaa naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi me ikee mida naɡ̶atetigi eotibige diɡ̶icatibece oko ane diotece Naigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa yakadi me niwilo ɡ̶oneleegiwadi codaa miwaalepodi, odaa ja yadeegi me niwilotibigiwaji digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \p \v 3 Naɡ̶a yakadi notaɡ̶anaɡ̶axiidi, odaa ja diniwiaje. Igaaniɡ̶ipegita nigotaɡ̶a Damasco, codaanoɡ̶onida naɡ̶a nadi ica natalaɡ̶a ane yoniciwadi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, odaa niɡ̶ica natalaɡ̶a ja naloteloco anei. \v 4 Odaa Saulo jeɡ̶enitinigiiɡ̶o, codaa wajipata ica ane dotaɡ̶a, anee, “Saulo, Saulo! Igame leeɡ̶odi ina madiatenitibece?” \v 5 Odaa Saulo ja ige, meeta, “Iniotagodi, amakaami?” Odaa niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a jeɡ̶ee, “Ee Jesus, jeɡ̶emeɡ̶ee ane iatenitibece! \v 6 Natigide adabititini, odaaɡ̶emii, akaatiwece nigotaɡ̶a Damasco. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nigoyeloɡ̶oditaɡ̶awa ane leeditibige mawii.” \p \v 7 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi lixigaɡ̶awepodi Saulo me diniwiaje ja dabiditiniwace, aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ida ligegi. Owajipata niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a, pida aɡ̶ica gaantokaaɡ̶ini anonadi. \v 8 Odaa Saulo naɡ̶a dabiditini, odaa ja domaɡ̶a noletice, pida aɡ̶alee yatetibece. Odaa niɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedipi joɡ̶odibatigi libaaɡ̶adi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi catiwedi nigotaɡ̶a Damasco. \v 9 Odaa eote itoatadiɡ̶ida nokododi me daɡ̶a yatetibece, codaa aɡ̶ica ane yeligo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a gaantokaaɡ̶ini ane wacipeta. \p \v 10 Onini ica ɡ̶oneleegiwa manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Damasco ane liboonaɡ̶adi Ananias, inaaɡ̶ina ane-diotibece Jesus. Onica ica lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, one nadi Ǥoniotagodi. Odaa Ǥoniotagodi oneeteta, “Ananias!” Noɡ̶one niniɡ̶odi, oneetalo, “Ite ee inane, Iniotagodi.” \v 11 Odaa jeɡ̶eeteta Ǥoniotagodi, “Adinoeni, odaaɡ̶emii liɡ̶eladi Judas mijotaɡ̶a ladigodi ane liboonaɡ̶adi ‘Ladigodi ane dixoke’. Odaaɡ̶oleetibige ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Saulo, anelatibige nigotaɡ̶a Tarso. Jiɡ̶iniaaɡ̶ini digoida yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 12 Codaa aaɡ̶aɡ̶a ijo lakatigi ane micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, nadi ini ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ananias micota digoida aneitice, odaa naɡ̶a ipeketeloco libaaɡ̶atedi jeɡ̶eotace me yatetacibece.” \p \v 13 Odaa Ananias ja niniɡ̶odi, meetalo, “Iniotagodi, eliodi oko onatematitiwa anini niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa. Oditece icoatawece niɡ̶icoa loenataka ane beyagi me dakapetege niɡ̶idi anodiotaɡ̶adici digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 14 Odaa natigide etini jeɡ̶enotoɡ̶owa, codaa idiwa anoyajigota notaɡ̶anaɡ̶axiidi lidiko niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi. Niɡ̶idiwa notaɡ̶anaɡ̶axiidi oikee mida naɡ̶atetigi me niwilotiniwace inatawece oko anoibake Ǥaboonaɡ̶adi niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 15 Pida Ǥoniotagodi jeɡ̶eeteta Ananias, “Emii minitaɡ̶a igaataɡ̶a jeɡ̶emeɡ̶ee ane jiomaɡ̶aditice, codaa jao me dibatomi. Igo eetici miditaɡ̶a noiigi ane daɡ̶a judeutedi, minoataɡ̶a inoa inionaɡ̶a-eloodoli, codaa me minataɡ̶a noiigi israelitatedi. \v 16 Odaa emeɡ̶ee jikeeta me leeditibige me dawikode leeɡ̶odi me dibatomi.” \p \v 17 Odaa Ananias jiɡ̶igo, odaa ja dakatiwece Judas liɡ̶eladi. Naɡ̶a ipeketeloco libaaɡ̶atedi Saulo, odaa jeɡ̶eeta, “Inioxoa Saulo, Ǥoniotagodi idiiɡ̶e me janagi. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa Ǥoniotagodi Jesus ane dinikeetedaɡ̶awa digoida naigi naɡ̶a anipecitio. Odaa ja idimonya eotedibige matenitacibece, codaa eote me ɡ̶adajacaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji Liwigo.” \v 18 Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi jeɡ̶enitedini icoa ane icoɡ̶otediwece Saulo ligecooɡ̶e micoataɡ̶a niɡ̶inoa noɡ̶ojegi lexoli. Odaa Saulo ja yatetacibece. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dabiditini, odaa ja dinilege. \v 19 Igaanaɡ̶a aniodi, odaa ja yoniciwaditace. \s1 Saulo yatemati nibodicetedi anele anoditece Jesus digoida nigotaɡ̶a Damasco \p Odaa Saulo jiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a niɡ̶ijoa anodiotibece Jesus onateciɡ̶idiwa nokododi digoida nigotaɡ̶a Damasco. \v 20 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa jiɡ̶igo midiwataɡ̶a liiakanaɡ̶axiidi judeutedi me yatematitibece Jesus me Lionigi Aneotedoɡ̶oji. \p \v 21 Ijotawece niɡ̶ijo anowajipata Saulo me dotaɡ̶a eliodi moyopo, odaa modi, “Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa jiɡ̶idaaɡ̶ida niɡ̶ijo aneote inoatawece me domaɡ̶a yaaɡ̶adi oko anoibake Liboonaɡ̶adi Jesus digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa natigide jeɡ̶enagi digoina idoka libakedi me niwilotiniwace niɡ̶ina anodiotibece niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa, odaa yadeegiticogi midiwataɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém.” \v 22 Pida Saulo jiɡ̶idapaɡ̶a diiticogi mepaaniɡ̶ida loniciwaɡ̶a me dotaɡ̶a. Codaa yenikamaɡ̶a me yeloɡ̶odi me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Jesus ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Odaa niɡ̶ijoa judeutedi ane liɡ̶eladi naɡ̶ani nigotaɡ̶a aɡ̶oyakadi modiitege, aɡ̶ica anoyatigi ligegi doɡ̶oigidi. \p \v 23 Igaanaɡ̶a owidi nokododi ixomaɡ̶atedijo, odaa niɡ̶ijoa judeutedi ja dinatecoɡ̶otee modoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Saulo. \v 24 Pida Saulo ja dibodice modoletibige moyeloadi. Codaa ja yowooɡ̶odi me domaɡ̶a onibeotibigege midoataɡ̶a lapoaco-nelecoli naɡ̶ani nigotaɡ̶a, inoatawece nokododi, codaa minoatawece enoaleli. \v 25 Pida ica enoale niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi joɡ̶oyexaɡ̶atinigi Saulo aca etacani eloodo, odaa joɡ̶onikatinece ijo lawimaɡ̶ajegi nibaloote naɡ̶ani nigotaɡ̶a, onikatinicogi we, odaa joɡ̶oiwoko judeutedi. \s1 Saulo igo nigotaɡ̶a Jerusalém \p \v 26 Saulo niɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ja doletibige me dinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi. Pida iditawece odoita leeɡ̶odi aɡ̶oyiwaɡ̶adi naɡ̶aɡ̶a diotece Ǥoniotagodi. \v 27 Pida Barnabé baɡ̶a yaxawa, odaa ja yadeegiticogi midiwataɡ̶a liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. Odaa Barnabé ja yatematitiogi anodaaɡ̶ee Saulo me nadi Ǥoniotagodi digoida naigi codaa Ǥoniotagodi me yotaɡ̶aneɡ̶e Saulo. Barnabé eledi yatemati anodaaɡ̶ee Saulo mabo laaleɡ̶ena me yatematitibece Liboonaɡ̶adi Jesus digoida nigotaɡ̶a Damasco. \v 28 Odaa Saulo jiɡ̶idiaaɡ̶itice miditaɡ̶a, ja dinadeegitibigege midiaanaɡ̶a dii manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa abo laaleɡ̶ena me yatematitibece loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi. \v 29 Eleditace notaɡ̶aneɡ̶etiniwace codaa me dinotigimadetege niɡ̶ijoa judeutedi anodotaɡ̶atigi nioladi greego, pida idokee modoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Saulo. \v 30 Pida niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi noɡ̶oyowooɡ̶odi, odaa joɡ̶oyeloteɡ̶eticogi Saulo digoida nigotaɡ̶a Cesaréia, codaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oimonyaticogi nigotaɡ̶a Tarso. \p \v 31 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee naɡ̶a wakamaɡ̶a iditawece niɡ̶ijoa lapoli oko anonakato Ǥoniotagodi digoida nipodigi Judéia, nipodigi Galiléia, codaa me Samaria. Codaa eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi jeɡ̶epaanaɡ̶a ili, codaa odeemitetigilo Ǥoniotagodi niɡ̶ina mowote inoatawece ane loenataka. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yeloodaɡ̶atee laaleɡ̶ena, codaa niɡ̶idiwa lapoli ɡ̶onioxoadipi idiokaanaɡ̶a limedi mepaanaɡ̶a eliodi. \s1 Ica Enéias naɡ̶a icí me deelotika \p \v 32 Odaa Pedro midiaanaɡ̶adii, jiɡ̶icota aca nigotaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Lida igo me dalitiogi loiigi Ǥoniotagodi anidiaa liɡ̶eladi. \v 33 Jiɡ̶idiaaɡ̶i Pedro niɡ̶icota ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Enéias, joneɡ̶eote oito nicaaɡ̶ape midi miwooteloco nipe, one alejaado ane daɡ̶adiaa ditineɡ̶e. \v 34 Odaa Pedro jeɡ̶eeta, “Enéias, Jesus Cristo ɡ̶adicilatiti niɡ̶ina natigide! Adabititini, odaa anibaatine ɡ̶adipe!” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi Enéias ja dabiditini. \v 35 Odaa ijotawece niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Lida codaa ane niɡ̶eladimigipitigi nipodigi Sarona onadi Enéias naɡ̶a icí, odaa jaɡ̶aɡ̶onakato Ǥoniotagodi. \s1 Ica anodaaɡ̶ee Dorcas me yewiɡ̶atace \p \v 36 Digoida nigotaɡ̶a Jope onani aca iwaalo aneyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Naɡ̶ani iwaalo one liboonaɡ̶adi Tabita, eledi liboonaɡ̶adi me Dorcas, nioladi greegotedi amina anejinaɡ̶ata “Oticaɡ̶anigo”. Naɡ̶ajo iwaalo onidioka limedi me yaxawa niɡ̶icoa madewetedipi, codaa meote owidi eletidi loenatakatema anele niɡ̶ica madewetedipi. \v 37 Icoa nokododi Dorcas ja deelotika, odaa ja yeleo. Odaa icoa lokaaɡ̶etedipi joɡ̶onileɡ̶e lolaadi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyatice minitaɡ̶a ica diimigi-le ane idei ditibigimedi. \v 38 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Jesus joɡ̶odibodicetibige Pedro minitigi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Lida, ane daɡ̶a leegita me yototice nigotaɡ̶a Jope. Niɡ̶ijo noɡ̶odibodiceta, odaa joɡ̶oiiɡ̶e itoataale ɡ̶oneleegiwadi migotibeci minitaɡ̶a Pedro odipokota me yediiɡ̶a migo Jope. \v 39 Odaa Pedro ja dinoe, jiɡ̶igo dioteci. Igaaniɡ̶icoticogi digoida Dorcas liɡ̶eladi, odaa joɡ̶oyadeegitibigimece Pedro minitaɡ̶a niɡ̶ijo diimigi-le ane idei ditibigimedi, anoyatice Dorcas lolaadi. Ijotawece niɡ̶ijo wajekalodipi idiaaɡ̶iticoaci oyawiile codaa me nacaagaɡ̶ateloco. Oikee ijoa nijayeli codaa me inoa eletidi lowoodi ane loenataka Dorcas malee yewiɡ̶a. \v 40 Odaa Pedro ja dipokotiogi ijotawece niɡ̶ijo oko me noditicoaci, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa naɡ̶a nawiilitetege lolaadi Dorcas, odaa jeɡ̶eeta, “Tabita, anicootini!” Odaa ja noletice. Igaanaɡ̶a nadi Pedro, odaa ja nicotini. \v 41 Pedro naɡ̶a dibatigi libaaɡ̶adi, odaa ja yaxawa me dabiditini. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Pedro jeɡ̶eniditiogi ijotawece niɡ̶ijo lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, codaa me niɡ̶ijo wajekalodipi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ja yajigotiogi Dorcas naɡ̶a yewiɡ̶atace. \p \v 42 Niɡ̶ijo nibodigi aneetece niɡ̶ida niciagi jiɡ̶ilaagiteloco anitawece nigotaɡ̶a Jope, odaa eliodi oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. \v 43 Odaa Pedro jiɡ̶idiaaɡ̶i owidi nokododi liɡ̶eladi Simão niɡ̶ijo nilikenoɡ̶odi ewacogo. \c 10 \s1 Cornélio dienaɡ̶ata Pedro \p \v 1 Digoida manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cesaréia oninica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Cornélio. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa one nigoloneegi niodaɡ̶awadi romaanotedi, niɡ̶ica lapo anoyatigi me “Italiano”. \v 2 Cornélio ɡ̶oneleegiwa ane deemitetibige Aneotedoɡ̶oji, codaa iditawece loiigiwepodi idioka limedi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Codaa owidi dinyeelo ane yajigo me yaxawa madewetedi miditaɡ̶a noiigi judeu, codaa idioka limedi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 3 Ica noko naɡ̶a nipegi me iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi, naɡ̶ajo lakata ligileɡ̶egitibece niɡ̶idi noiigi judeutedi moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa Cornélio jiɡ̶ijo lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, codaa yenikamaɡ̶atece me nadi ica niaanjo Ǥoniotagodi migo minitaɡ̶a. Odaa niɡ̶ica aanjo jeɡ̶eeta, “Cornélio!” \v 4 Cornélio naɡ̶a iwita niɡ̶ijo aanjo, eliodi me doita, naɡ̶a igidi niɡ̶ijo aanjo, meeta, “Amiina, iniotagodi?” Odaa niɡ̶ijo aanjo oneeta, “Aneotedoɡ̶oji wajipatedaɡ̶awa motaɡ̶aneɡ̶eni, codaa ɡ̶adati niɡ̶ina maxawani madewetedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja lowoogo me ɡ̶adibinieni. \v 5 Natigide awii ieni ɡ̶oneleegiwadi migotibeci nigotaɡ̶a Jope odigota Simão aneledi liboonaɡ̶adi me Pedro. \v 6 Niɡ̶ini Pedro anejitaɡ̶awa etini idiaa lotokaɡ̶adi liɡ̶eladi niɡ̶ijo eledi Simão ane libakedi me nilike ewacogo, liɡ̶eladi ipegitege akiidi-eliodi.” \p \v 7 Niɡ̶ijo noɡ̶opi niɡ̶ijo aanjo ane yotaɡ̶aneɡ̶e Cornélio, odaa Cornélio jeɡ̶eniditiogi itoataale liotaka, codaa me onijoteci niɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, eledi deemitetibige Aneotedoɡ̶oji codaa idioka limeditibece me yaxawa Cornélio. \v 8 Odaa Cornélio ja yatematitiogi ijoatawece niɡ̶icoa ane nadi, odaa ja iiɡ̶eticogi nigotaɡ̶a Jope. \p \v 9 Neɡ̶eledi noko naɡ̶a yaxoɡ̶o-noko joɡ̶odipegita nigotaɡ̶a Jope. Naɡ̶ajo lakata Pedro jaɡ̶aɡ̶igo ditibigimedi niɡ̶ijo diimigi me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \fig |src="cn01944B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 10.9" \fig* \v 10 Pedro ja nigicile, ja domaɡ̶a yemaa maniodi. Maleeɡ̶idaaɡ̶ee moyoe liweenigi, Pedro jiɡ̶ijo ica lakatigi. \v 11 Nadi me domoke niɡ̶ica ditibigimedi, odaa ja dinikatini ica lakatigi liciagi naɡ̶ana niɡ̶elate nelegi one dinigoe idiwatawece cwaatolo liwailidi. Odaa naɡ̶aca niɡ̶elate ja dinikatinigiiɡ̶o. \v 12 Catinedi naɡ̶adi niɡ̶elate onidiwa inoatawece ane latopaco eijedi anidiwa cwaatolo loɡ̶onaka, inoa eijedi anoyawaligeɡ̶etinigi iiɡ̶o le, codaa me ilaaɡ̶axodi. \v 13 Odaa Pedro ja wajipata ica ane dotaɡ̶a, meeta, “Pedro, adabititini, anigoti niɡ̶idiwa eijedi, odaaɡ̶eliciteda!” \v 14 Pida Pedro jeɡ̶ee, “Okoo, ajakadi Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji! Aɡ̶ica daɡ̶a jeligo otiɡ̶iditece anoyolitoɡ̶odomi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me jelicaɡ̶a, niɡ̶ina ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco anodita me napioi.” \p \v 15 Odaa niɡ̶ijo ane dotaɡ̶a jeɡ̶eetaca Pedro, “Jinaɡ̶aleetibige daaditaɡ̶a akati melici inoatawece aneete Aneotedoɡ̶oji mele melici!” \v 16 Itoatadiɡ̶ida meeta Pedro niɡ̶ijo nigegi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi naɡ̶ajo niɡ̶elate joɡ̶opitacibigimece ditibigimedi. \p \v 17 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me yowo codaa me doletibige me yowooɡ̶odi ane diitigi niɡ̶ijo lakatigi, odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane iiɡ̶e Cornélio jiɡ̶icotiobece odaa joɡ̶odigikatigi ica ane diɡ̶etigi liɡ̶eladi Simão, odaa joɡ̶otota lodoe ica lapoagi-nelegi niɡ̶ini diimigi. \v 18 Odaa jiɡ̶ijo onidita niɡ̶idi niɡ̶eladimigipi, odaa joɡ̶oige, modita, “Aɡ̶ica mina limedi ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão Pedro?” \p \v 19 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me yowo niɡ̶ijo ane nadi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eeta, “Digawini! Idiwa itoatadiɡ̶ida ɡ̶oneleegiwadi odoletibigaɡ̶aji. \v 20 Enice adabititini, odaaɡ̶emii digoida natinedi. Emii mijotaɡ̶a, codaa jinaɡ̶awienatakani neɡ̶emaɡ̶a inimonyataɡ̶awa.” \v 21 Odaa Pedro ja dinikatini, igo midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Jeɡ̶emeɡ̶ee anoleetibigetiwaji. Igame leeɡ̶odi managitiwaji?” \p \v 22 Naɡ̶a oniniɡ̶odi, modita, “Niɡ̶ijo goloneegi anodita Cornélio ɡ̶odiiɡ̶e me janagaɡ̶ataɡ̶awa. Cornélio ɡ̶oneleegiwa ane iɡ̶enaɡ̶a, ane doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Codaa inatawece judeutedi odeemitetibige. Ica aanjo ane dibatema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji ibodicaxi Cornélio me leeditibige meniditaɡ̶awa memii digoida liɡ̶eladi eotibige me wajipatalo ɡ̶adotaɡ̶a.” \v 23 Odaa Pedro ja node niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi me dakatiobece niɡ̶ijo diimigi midiaa limedi niɡ̶ijo enoale. \s1 Pedro igo liɡ̶eladi Cornélio \p Neɡ̶eledi noko Pedro ja dinoe, odaa jiɡ̶igo dioteci niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi, codaa ijo ɡ̶onioxoadipi niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jope anodioteci. \v 24 Neɡ̶eleditace noko joɡ̶otota nigotaɡ̶a Cesaréia, Cornélio ja nibeotibigege micotibeci, odaa yatecoɡ̶otee litacepodi inaaɡ̶ina ane daɡ̶axa me lokaaɡ̶etedipi. \v 25 Igaanaɡ̶a icotio Pedro odaa naɡ̶a domaɡ̶a dakatiwece ijo diimigi, odaa Cornélio ja dakapetege, ja dakagitini lodoe Pedro me domaɡ̶a doɡ̶eteta. \v 26 Pida Pedro naɡ̶a nawacetibige odaa jeɡ̶eeta, “Adabititi! Igaataɡ̶a ee ɡ̶oneleegiwa digo makaamitaɡ̶a.” \v 27 Eɡ̶idiaaɡ̶i Pedro me notaɡ̶aneɡ̶etice Cornélio, pida naɡ̶a dakatiwece ica diimigi, odaa jiɡ̶icotiogi eliodi oko ane yatecoɡ̶o. \v 28 Odaa Pedro jeɡ̶eetiogi, “Jowooɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶otitiwaji ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco metiɡ̶odoli anoko judeu miniɡ̶a jawaligaɡ̶atibecitiwaji liɡ̶eladi niɡ̶ina eledi noiigi ane daɡ̶a judeu, codaa etiɡ̶odoli me idinawanaɡ̶ataɡ̶atege niɡ̶ina me yatecoɡ̶o. Odaa okotawece anoko judeutedi jileɡ̶atibige niɡ̶ina eledi oko ane daɡ̶a judeutedi daɡ̶a daɡ̶axa me napioi laaleɡ̶enali, odaa agotoɡ̶oyakadi mototalo Aneotedoɡ̶oji. Pida Aneotedoɡ̶oji ja nikeetediwa me daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a me jileɡ̶atibige niɡ̶ina eledi oko me daɡ̶axa me napioi laaleɡ̶ena. \v 29 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo naɡ̶a ienaɡ̶anitiwa me janagi, odaa ja janagi, ajotigimade. Enice jemaa me jowooɡ̶odi anawiitigiji maniditiwa.” \p \v 30 Odaa Cornélio ja niniɡ̶odi, meeta, “Eji neɡ̶eote itoatadiɡ̶ida nokododi niɡ̶ijo me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji digoina iɡ̶eladi, ejime naɡ̶ani lakata natigide, iniwatadaɡ̶ani lakata me ɡ̶ocidi. Codaaɡ̶ida ijo ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a dinikee yodoe, dinixotinigilo nowoodi lapacoɡ̶ogoli, codaa datale. \v 31 Odaa jeɡ̶eetiwa, ‘Cornélio, Aneotedoɡ̶oji najipatedaɡ̶awa motaɡ̶aneɡ̶eni. Igaataɡ̶a ɡ̶adati, odaa ja lowoogo me ɡ̶adaxawani leeɡ̶odi maxawani madewetedi. \v 32 Enice awii oko ieniticogi nigotaɡ̶a Jope modigota Simão, aneledi liboonaɡ̶adi me Pedro. Jiɡ̶iniaaɡ̶ini idiaa lotokaɡ̶adi liɡ̶eladi niɡ̶ijo eledi Simão ane libakedi me nilike ewacogo, codaa liɡ̶eladi ipegitege akiidi-eliodi.’ \v 33 Odaa aɡ̶ica ane jopaɡ̶adi ja jienaɡ̶ataɡ̶awa, odaa ja ɡ̶odiwikodeneɡ̶egi alawini jaɡ̶anagi. Odaa natigide etoko okotawece jatecoɡ̶ojoɡ̶o lodoe Aneotedoɡ̶oji me jajipaaɡ̶ata niɡ̶ica Ǥoniotagodi ane ɡ̶adiiɡ̶enite me aneloɡ̶otitoɡ̶owa.” \p \v 34 Odaa Pedro jiɡ̶idaa dinanatigi me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶ina natigide ja jowooɡ̶odi mewi Aneotedoɡ̶oji midokidata anigotediogi inatawece oko. \v 35 Aneotedoɡ̶oji dibatetege inatawece niɡ̶ina anodeemitetigilo codaa mowo ane iɡ̶enaɡ̶a, aniwiteta niɡ̶ica noiigi anelatibige niɡ̶ina oko. \v 36 Niɡ̶ida makaami owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me iwakateetedibige lotaɡ̶a noiigi Israel, niɡ̶ijo naɡ̶a oyatematitibece Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a domaɡ̶a yemaateda me lakapetedipi niɡ̶ijoa eletidi noiika, codaa moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele aneetece Jesus Niɡ̶ijoa ane Ǥoniotagodi ane iiɡ̶e inoatawece. \v 37 Eledi owooɡ̶otitiwaji niɡ̶ijo natematigo anoyeloɡ̶oditedibece digoida nipodigi Judéia. Niɡ̶idiaaɡ̶idi João Batista naɡ̶a yeloɡ̶odi niɡ̶ijo latematigo, odaa ja nilegetiniwace oko, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi moyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele digoida nipodigi Galiléia. \v 38 Codaa owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Liwigo me doweditelogo Jesus anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré, codaa me yajigotalo loniciwaɡ̶a. Odaa jiɡ̶idiaa naɡ̶a diite, eote anele, codaa nicilatiditediniwace eliodi oko ane dakatiogi diaabo, leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji miniwa mijoataɡ̶a. \p \v 39 Niɡ̶ida moko oko nakataɡ̶anadi leeɡ̶odi jinataɡ̶a ijoatawece Jesus ane loenataka digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa me niɡ̶inoa eletidi niiɡ̶otedi judeutedi. Odaa idiaaɡ̶idi judeutedi joɡ̶oyototedeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate moyeloadi. \v 40 Pida naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace, codaa eote me dinikeetedoɡ̶owa. \v 41 Pida adinikeetediogi inatawece oko, okomokoko me dinikeetedoɡ̶owa, anoko niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji anakaa ɡ̶odiomaɡ̶aditedice moko nakataɡ̶anadi. Codaa ɡ̶ogiiwa me jiniodaɡ̶a, codaa me jacipaɡ̶a niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a yewikatiditace. \v 42 Codaa Jesus ɡ̶odimonya me jatematiiɡ̶atedibece minataɡ̶a niɡ̶ina noiigi codaa mejinaɡ̶atiogi Aneotedoɡ̶oji me iomaɡ̶aditedice Jesus micota me Niwinoɡ̶odi oko baɡ̶alee newiɡ̶a inaaɡ̶ina baanaɡ̶a nigo. \v 43 Ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide oditece Jesus, codaa oditece Aneotedoɡ̶oji micota me ixomaɡ̶ateetedice libeyaceɡ̶eco inatawece niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi Jesus leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi.” \s1 Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi Liwigo niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi \p \v 44 Eɡ̶idaaɡ̶ee Pedro me dotaɡ̶atibece, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikatiogi ijotawece niɡ̶ijo anowajipata me datematika. \v 45 Niɡ̶ijoa judeutedi anoyiwaɡ̶adi Jesus lixigaɡ̶awepodi Pedro ane icoɡ̶oticogi Jope, eliodi moyopo leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meledi yajigotediogi Liwigo niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. \v 46 Leeɡ̶odi mowajipata modotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi ane diɡ̶ica modotaɡ̶atigi codaa owajipatiogi modoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi meliodi loniciwaɡ̶a. Odaa Pedro jeɡ̶ee, \v 47 “Niɡ̶ina oko joɡ̶odibatege Liwigo Aneotedoɡ̶oji digo mokotaɡ̶a me jibaɡ̶atege. Odaa aɡ̶ica ane yakadi me yolitege me dinilegetinigi ninyoɡ̶odi.” \v 48 Odaa Pedro ja diiɡ̶enatakatiogi monilegetiniwace odatika Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶odipokota Pedro midiaaɡ̶i miditaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi. \c 11 \s1 Pedro yatematitiogi loiigi Ǥoniotagodi digoida Jerusalém icoatawece ane ixomaɡ̶ateetedijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cesaréia \p \v 1 Niɡ̶ijoa eletidi liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji icaaɡ̶ica eledi ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶eladi nipodigi Judéia odibodicetibige moyalaɡ̶atiogi ane daɡ̶a judeutedi modibatege lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 2 Pida niɡ̶ijo Pedro noɡ̶opitacibigimece nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶ijo lapo judeutedi joɡ̶odinotigimadetege Pedro, leeɡ̶odi odiletibige daaditaɡ̶adiaa yotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. \v 3 Odaa modita, “Niɡ̶ida makaami akaatiwece liɡ̶eladi oko ane daɡ̶a dinakagiditibigiwaji ane doɡ̶odioteci lakatigi ɡ̶odoiigi judeutedi, codaa ɡ̶agiiwepodi.” \p \v 4 Odaa Pedro ja yatematitiogi ijoatawece niɡ̶ijoa ane ixomaɡ̶ateetedijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Cesaréia, aɡ̶ica ane yaɡ̶aditema, meetiogi, \v 5 “Idiaaɡ̶ejotice nigotaɡ̶a Jope, eɡ̶idaaɡ̶ee me jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, odaa jiɡ̶ijo yakatigi micataɡ̶a daɡ̶a igeedi. Jinadi ajo niɡ̶elate nelegi ane dinigoe ijoatawece cwaatolo liwailidi. Odaa naɡ̶ajo niɡ̶elate ja dinikatini icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nipegitiwa. \v 6 Naɡ̶a jiwitinece, odaa ja jinadi inoatawece eijedi cwaatolo loɡ̶onaka, niɡ̶inoa eijedi ane doxice, inoa ane oyawaligeɡ̶etinigi iiɡ̶o le, codaa me ilaaɡ̶axodi. \v 7 Odaa ja jajipata ijo ane dotaɡ̶a digoida ditibigimedi, aneetiwa, ‘Adabititini, Pedro! Anigoti niɡ̶idiwa eijedi, odaaɡ̶eliciteda!’ \v 8 Pida meji, ‘Okoo, ajakadi Iniotagodi Aneotedoɡ̶oji! Ajao niɡ̶ida anenita. Igaataɡ̶a aniɡ̶ica daɡ̶a jeligo niɡ̶inoa aneeta ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me napioi, codaa me yolitoɡ̶odomi me jelicaɡ̶a.’ \v 9 Pida niɡ̶ijo nigegi ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi jeɡ̶eetaciwa, ‘Jinaɡ̶aleetibige ɡ̶anajoinaɡ̶aneɡ̶eco doɡ̶oyolitaɡ̶adomi melici niɡ̶ijo baanaɡ̶a yapitaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶ee yakadi melici.’ \v 10 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee, niɡ̶ijo nigegi itoatadiɡ̶ida me dotaɡ̶a, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ijoatawece ane jinadi joɡ̶opitibigimece ditibigimedi. \v 11 Odaa ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata ijoa itoatadiɡ̶ida ɡ̶oneleegiwadi jiɡ̶icotiobece niɡ̶ini diimigi ane imedaɡ̶adi. Ijo ica ane liiɡ̶exedi icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Cesaréia. \v 12 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja idiiɡ̶e mejigo mijotaɡ̶a, aɡ̶ica daɡ̶a jawienataka. Codaa ijo me ixigaɡ̶awepoditicogi nigotaɡ̶a Cesaréia seis ɡ̶onioxoadipi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jope, odaa ja jakaɡ̶atiwece liɡ̶eladi Cornélio. \v 13 Odaa ja natematitoɡ̶owa ica anodaaɡ̶ee maɡ̶aɡ̶a nadi ica aanjo ane dinikeeta digoina liɡ̶eladi. Niɡ̶ica aanjo oneeta, ‘Awii oko ane ieniticogi nigotaɡ̶a Jope modigota ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Simão, aneledi liboonaɡ̶adi me Pedro. \v 14 Niɡ̶ini Simão jiɡ̶iniaa yeloɡ̶oditaɡ̶awa anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶adewikitace codaa me iditawece ɡ̶adoiigiwepodi.’ \p \v 15 Odaa eɡ̶idaa diiticogi me jatematikatiogi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikateloco digo mijotaɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a dinikatoɡ̶oloco niɡ̶ijo noko maleeka idinojocaɡ̶atini me jatematiiɡ̶atibece Jesus naɡ̶a yewiɡ̶atace. \v 16 Odaa ja nalaɡ̶atibigiji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi niɡ̶ijo meetedoɡ̶owa, ‘Ewi João mepaɡ̶a ibake ninyoɡ̶odi me ɡ̶adilegenitiwaji, pida Aneotedoɡ̶oji baɡ̶a ibake Liwigo me dakatiwaɡ̶ajitiwaji.’ \v 17 Aneotedoɡ̶oji yajigotediogi noɡ̶eedi liciagi niɡ̶ijo ɡ̶onoɡ̶eedi ane najigotedoɡ̶owa niɡ̶ijo niɡ̶ijaaniɡ̶ijotigi naɡ̶a jinakatonaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Odaa ajakadi daɡ̶a jakapetege niɡ̶ica aneote Aneotedoɡ̶oji.” \p \v 18 Igaanaɡ̶a owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Pedro, odaa joɡ̶oika modinotigimadetege, pida joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji, codaa modi, “Aneotedoɡ̶oji diceledi aaɡ̶aɡ̶a yaxawa niɡ̶ijoa ane daɡ̶a judeutedi modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaa jaɡ̶aɡ̶eote me newiɡ̶atace.” \s1 Ica lapo oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia \p \v 19 Igaanaɡ̶a yeleo Estêvão, odaa joɡ̶oiatetibeci niɡ̶ijo eledi anodiotibece Jesus, odaa jiɡ̶ilaagitibigiwaji idiaanaɡ̶adiite. Inatibece ototicogi neɡ̶epaa nipodigi Fenícia, codaa me minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre, codaa me manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶oyatematitiogi idiokidi ane judeutedi nibodicetedi anele anoditece Ǥoniotagodi Jesus. \v 20 Pida niɡ̶ijo eledi anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ane icoɡ̶oticogi lidelogo Chipre aniaa nigotaɡ̶a Cirene boɡ̶oyatematitiogi nibodicetedi anele niɡ̶ijo oko ane daɡ̶a judeutedi. \v 21 Odaa Ǥoniotagodi ja yajigotediogi loniciwaɡ̶a, odaa eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a, codaa monakato Ǥoniotagodi. \p \v 22 Odaa niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi ane idei digoida nigotaɡ̶a Jerusalém joɡ̶odibodicetibige niɡ̶ida niciagi digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶oiiɡ̶e Barnabé migo nigotaɡ̶a Antioquia. \v 23 Igaaniɡ̶icoticogi Antioquia, odaa ja nadi Aneotedoɡ̶oji meliodi meletetema niɡ̶idi noiigi anidiaa liɡ̶eladi. Igaanaɡ̶a nadi, odaa eliodi me ninitibece codaa meo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo oko modiotece Ǥoniotagodi me daɡ̶a oikata eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. \v 24 Igaataɡ̶a Barnabé ɡ̶oneleegiwa anele, codaa eliodi eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa Aneotedoɡ̶oji Liwigo dowediteloco. Odaa eliodi niɡ̶ijo oko anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi ja dinatecoɡ̶oteetege niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi. \p \v 25 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Barnabé jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Tarso igota Saulo. \v 26 Niɡ̶ijo naɡ̶a dakapetege Saulo, odaa ja yadeegiticogi nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶iticoace onidateci nicaaɡ̶abi, codaa idioka limedi modinatecoɡ̶oteetege niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi, oniiɡ̶axitiniwace eliodi oko anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a joaniɡ̶idiaaɡ̶idi odoejedipi moyatigi me “Loiigi Cristo” leeɡ̶odi moyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. \p \v 27 Niɡ̶ijoa nokododi ja noditicoaci nigotaɡ̶a Jerusalém onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, odaa jiɡ̶igotibeci manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Antioquia. \v 28 Liwigotigi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko onini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ágabo. Niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi me yatecoɡ̶o, noɡ̶one dabiditini Ágabo me idei liwigotigi, odaa jeɡ̶eetece niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji Liwigo ane ikeeta. Odaa jeɡ̶ee icota meno ica nigigi nelegi minoataɡ̶a inoatawece ane nipodaɡ̶a niɡ̶ina iiɡ̶o. Odaa icota niɡ̶ica nigigi maleeɡ̶iniaaɡ̶ini Cláudio me ninionigi-eliodi romaanotedi. \v 29 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ágabo, odaa niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi ja dinilakidetiwage moyaxawa eledi ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶eladi nipodigi Judéia. Oninitecibeci yajigo analogota nimaweneɡ̶egi. \v 30 Igaanaɡ̶a oyatecoɡ̶otee icoa dinyeelo, odaa joɡ̶oiiɡ̶e Barnabé ijaa Saulo moyadeegitiogi niɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \c 12 \s1 Niɡ̶ica noɡ̶oiatetacibeci niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi \p \v 1 Niɡ̶ijoa nokododi niɡ̶ijo inionigi-eliodi Herodes jiɡ̶idaaɡ̶eyatigi me iatetibeci onateciɡ̶idi niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi. \v 2 Odaa ja diiɡ̶enatakata moyeloadi Tiago niɡ̶ijo nioxoa João, oyatita nodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a moyeloadi. \v 3 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes ja nadi judeutedi moyemaatibigo niɡ̶ijo me diiɡ̶enatakata Tiago moyeloadi. Igaanaɡ̶a nadi moyemaatibigo, odaa ja diiɡ̶enatakata Pedro moniwilo. Pida niɡ̶ijoa nokododi ja nakatio ica nalokegi anodita “Paon ane diɡ̶ica labookojegi” naɡ̶a niwilo Pedro. \v 4 Igaanoɡ̶odibata Pedro, odaa joɡ̶oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi, odaa Herodes jeɡ̶eote cwaatolo lapoli iodaɡ̶awadi anoyowie Pedro. Oninitecibeci niɡ̶idiwa lapoli idiwa cwaatolo iodaɡ̶awadi. Herodes one domaɡ̶a lowoogo me iwi anigota Pedro lodoe judeutedi, daɡ̶a ixomaɡ̶atice nalokegi Páscoa. \v 5 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee Pedro noɡ̶oniwilo, pida niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi eliodi modipokoteloco niɡ̶ina moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \s1 Aneotedoɡ̶oji noɡ̶atedice Pedro me diniwilo \p \v 6 Niɡ̶ijo enoale maleediɡ̶icatibige Herodes daɡ̶a yadeegiticogi Pedro lodoe loiigi judeutedi me iwi anigota, Pedro moniwilo odoyatice liwigotigi itoataale iodaɡ̶awadi, codaa oigoetece itoataale galeenatedi. Pida Pedro diote niɡ̶ijo aneitice. Midiwataɡ̶a lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi idiwa eletidi iodaɡ̶awadi nowienoɡ̶ododi. \fig |src="LB00335B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Atos 12.6" \fig* \v 7 Pida codaanoɡ̶onida noɡ̶one dinikee ica niaanjo Ǥoniotagodi idiaa dabidite liwai Pedro. Codaa ica natalaɡ̶a jona nalotigi le niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa niɡ̶ijo aanjo ja yojogo Pedro liwai me yojieteloco, meeta, “Adinageni madabititini!” Odaa niɡ̶ijoa galeenatedi ja nakagi, dapocetedice me ideite Pedro libaaɡ̶atedi. \v 8 Odaa niɡ̶ijo aanjo jeɡ̶eeta, “Ipiciati ɡ̶anigoenaɡ̶adi, adinixomitinigi ɡ̶awelatedi!” Odaaɡ̶idaaɡ̶ee Pedro, odaa niɡ̶ijo aanjo jeɡ̶eeta, “Adinixomitinigi ɡ̶anicaapa, odaaɡ̶anagi, aniwitici!” \v 9 Pedro naɡ̶a diotece, odaa ja noditice niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Pida ayowooɡ̶odi mewi niɡ̶ijo aanjo naɡ̶a ikatice, diletibige doɡ̶oka ligeedi. \v 10 Odaa joɡ̶onaɡ̶axateloco niɡ̶ica odoejegi lapo iodaɡ̶awadi, noɡ̶onaɡ̶axateloco niɡ̶ica eledi lapo iodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶otota niɡ̶ica epoagi-nelegi ɡ̶apileceɡ̶e, ane diiɡ̶etege ladigodi nigotaɡ̶a. Niɡ̶ica epoagi-nelegi epaa domoke, aɡ̶ica ane yomoke, odaa ja noditicoaci we. Odaa joɡ̶oyakagiditeloco ica ladigodi, pida codaaɡ̶ida niɡ̶ijo aanjo noɡ̶opi, odaa jiɡ̶idiaa yaladite Pedro. \p \v 11 Odaa Pedro naɡ̶aleeka yowooɡ̶odi mewi naɡ̶a dinikatice, odaa mee mepaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, “Niɡ̶ina natigide ja jowooɡ̶odi mewi Ǥoniotagodi me niwakatee niaanjo me idoɡ̶atice mejoteloco loniciwaɡ̶a Herodes, odaa aika meote anigotiwa niɡ̶ijo ane domoɡ̶oyemaa modigotiwa judeutedi.” \p \v 12 Igaanaɡ̶a yowooɡ̶odi Pedro mewi naɡ̶a dinikatice, odaa jiɡ̶igo liɡ̶eladi Maria, eliodo João Marcos. Niɡ̶ini diimigi idiaaɡ̶ite eliodi oko yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 13 Pedro naɡ̶a yatoke epoagi, odaa aca niota ane liboonaɡ̶adi Rode jiɡ̶igo iwi ica ane natoketice epoagi. \v 14 Niɡ̶ijo naɡ̶a yowooɡ̶oditege Pedro lotaɡ̶aneɡ̶egi, odaa eliodi me ninitibece, odaa jiɡ̶igo dakatacio walokodi, pida aɡ̶ica daɡ̶a yomoketema epoagi. Odaa ja yatematitiogi niɡ̶ijo oko Pedro mida digoida we. \v 15 Pida modita naɡ̶ajo awicije, “Niɡ̶ida makaami jaɡ̶akaami yetole!” Pida dotigimade idokee mee me Pedro niɡ̶ijo anidiaa dabidite we. Odaa modita, “Ejime niaanjo ane dowediteloco.” \p \v 16 Eɡ̶idaa diitigi me dinotaɡ̶aneɡ̶e, idaa Pedro malee natoketice epoagi. Odaa noɡ̶oyomoke epoagi, joɡ̶onadi Pedro, odaa eliodi moyopo niɡ̶ida niciagi. \v 17 Pida Pedro ja yatitiogi libaaɡ̶adi iiɡ̶e me notokotiniwace, odaa ja yeloɡ̶oditiogi anodaaɡ̶ee Ǥoniotagodi me noɡ̶atedice me idei niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa jeɡ̶eetiogi, “Atematiitatiwaji Tiago ijaaɡ̶ijo eledi ɡ̶onioxoadipi niɡ̶ida aneji.” Igaanaɡ̶a noditice, odaa jeɡ̶eledi ane diiticogi. \p \v 18 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, ja dibatotiogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, eliodi me dinotigimade, leeɡ̶odi aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anodaaɡ̶ee Pedro. \v 19 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes ja domaɡ̶a diiɡ̶enataka modoletibige, pida aɡ̶ica moyakadi. Odaa ja nigetiniwace niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diiɡ̶enatakatiogi monigodi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi Herodes naɡ̶a noditicogi nipodigi Judéia, odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Cesaréia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i. \s1 Lemeɡ̶egi Herodes \p \v 20 Herodes, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi judeutedi eliodi me yelatema niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Tiro codaa me Sidom. Odaa ica lapo niɡ̶idi noiigi jiɡ̶igotibeci oyotaɡ̶aneɡ̶e Herodes. Pida odoejegi oyakadi Blasto me nicaajo. Niɡ̶ica Blasto joniɡ̶iniaa nowienoɡ̶odi ica diimigi-nelegi Herodes liɡ̶eladi. Odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a Herodes, igotibeci modoletibige modinilakidetege domoɡ̶oyemaa me nokaaɡ̶edi, leeɡ̶odi niɡ̶idi noiigi idioka limedi modinoojeteta anoyeligo digoida niiɡ̶otedi Herodes. \p \v 21 Igaaniɡ̶icota niɡ̶ijo noko lakatagi niɡ̶ijo noiigi, odaa Herodes ja dinixotinigilo lowoodi me ikee me ɡ̶oneɡ̶egi, odaa ja nicoteloco aca nibaanco ɡ̶oneɡ̶e. Odaa jeɡ̶eo ligegitiogi niɡ̶ijo noiigi. \v 22 Odaa niɡ̶ijo noiigi ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Niɡ̶ini ane dotaɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶odi, idiɡ̶ida aɡ̶oneleegiwa!” \v 23 Aɡ̶ica daɡ̶a leegi niaanjo Ǥoniotagodi jeɡ̶eote anigota Herodes, odaa icoa nigojokodi joɡ̶oyeliotigi le, odaa Herodes ja yeleo, leeɡ̶odi me daɡ̶a iweniɡ̶ideteda Aneotedoɡ̶oji. Pida yemaatibige niɡ̶ijo noiigi miniaaɡ̶ini odoɡ̶eteta. \p \v 24 Pida lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji idapaɡ̶a diitedicogi milaagitedibeci, codaa niɡ̶ijoa lapoli loiigi Ǥoniotagodi jaɡ̶aɡ̶a ili. \v 25 Barnabé ijaa Saulo noɡ̶oigodi libakedi moyadeegi dinyeelo digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa ja noditicoaci Jerusalém, odaa joɡ̶oyadeegi João Marcos me lixigaɡ̶awepodi. \c 13 \s1 Oixipetice Barnabé ijaa Saulo odaa joɡ̶oimonyatibigiwaji mowote libaketedi Ǥoniotagodi \p \v 1 Onidiwa icoa ɡ̶oneleegiwadi anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, icoa eletidi boɡ̶one niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi idi liwigotigi loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Ini ica ane liboonaɡ̶adi Barnabé, ica eledi Simão anoyatigi me “Nabideɡ̶egi”, ica Lúcio anelatibige nigotaɡ̶a Cirene, ica Manaém ane niliidaɡ̶atagiwa niɡ̶ijo inionigi-eliodi Herodes, ijaa Saulo. \v 2 Ica noko jonoɡ̶oikanawaanigi me niodaɡ̶a, aɡ̶ica anoyeligo gaantokaaɡ̶ini owotibige mepaanaɡ̶a yoniciwaditibigiwaji moyotaɡ̶aneɡ̶e Ǥoniotagodi. Noɡ̶odoɡ̶etetalo Ǥoniotagodi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eetiogi, “Iomaɡ̶atitomi Barnabé ijaa Saulo mowote ibakedi ane leeɡ̶odi me jiniditiogi.” \v 3 Odaa joɡ̶oikatace me niodaɡ̶a me diɡ̶icata gaantokaaɡ̶icata anoyeligo, odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶etace Aneotedoɡ̶oji, oipeketeloco libaaɡ̶atedi Barnabé ijaa Saulo, odaa joɡ̶oibodetibigiwaji. \s1 Barnabé ijaa Saulo owote libakedi Ǥoniotagodi digoida Chipre, lidelogo-nelegi \p \v 4 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja imonya Barnabé ijaa Saulo, aneledi liboonaɡ̶adi me Paulo. Odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Selêucia, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite noɡ̶owaxoditinigi aca etogo-nelegi, odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi anodita Chipre. \v 5 Igaanoɡ̶otota nigotaɡ̶a Salamina ane idei minitaɡ̶a lidelogo, odaa joɡ̶oyatematitedibece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji midiwataɡ̶a liiakanaɡ̶axiidi judeutedi. Odaa João Marcos ini miditaɡ̶a me yaxawatiogi. \p \v 6 Igaanaɡ̶a noɡ̶ototicogi eledi liwai niɡ̶ijo lidelogo-nelegi, odaa joɡ̶otota aca nigotaɡ̶a Pafos. Odaa digoida nigotaɡ̶a Pafos jiɡ̶idiaaɡ̶otota ica judeu ane liboonaɡ̶adi Barjesus, niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa one oxikoneɡ̶egi. Odaa oneetibece ica minaaɡ̶ina ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, pida diwitaka. Codaa eledi liboonaɡ̶adi me Elimas me diboonaɡ̶atedetigi ioladi greego. \v 7 Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa lokaaɡ̶edi niɡ̶ijo lacilo-nelegi romaanotedi ane iiɡ̶e niɡ̶ini lidelogo-nelegi. Niɡ̶ini lacilo romaanotedi liboonaɡ̶adi Sérgio Paulo, ɡ̶oneleegiwa anowidi lixaketedi. Niɡ̶ini lacilo romaanotedi ja dienaɡ̶ata Barnabé ijaa Paulo, leeɡ̶odi yemaa me wajipatalo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 8 Pida Elimas niɡ̶ijo oxikoneɡ̶egi eliodi me lakapetegi Barnabé ijaa Paulo, odaa adomaɡ̶a yemaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi daɡ̶a dibatege niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece anodaaɡ̶ee ɡ̶otiwaɡ̶atakaneɡ̶egi. \v 9 Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e Paulo, naɡ̶a iwita Elimas, odaa jeɡ̶eeta, \v 10 “Niɡ̶ida makaami akaami lionigi diaabo, codaa akaami lakapetegi inoatawece niɡ̶inoa ane iɡ̶enaɡ̶a. Niɡ̶ida makaami inokoleetibige maninaalenitiniwace oko abakeni ɡ̶adoxikoneɡ̶eco. Awitakatibece, codaa idioka limedi moleetibige me iigi niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anewi anoditece Ǥoniotagodi. \v 11 Natigide Ǥoniotagodi ibake loniciwaɡ̶a meote anigotedaɡ̶awa. Eote makaami ɡ̶olaɡ̶a, odaa owidi nokododi me daɡ̶akati manati aligeɡ̶e!” Aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa Elimas ja deemiteta ica nexocaɡ̶a ane yapoɡ̶oditedini ligecooɡ̶eli, odaa aɡ̶alee yatetibece. Odaa jiɡ̶idiaanaɡ̶adii dawakadetibece domaɡ̶a doletibige oko ane dibatigi libaaɡ̶adi me nibatege. \v 12 Odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi naɡ̶a nadi ane ninyaagi Elimas, eliodi me yopo leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Ǥoniotagodi, odaa jeɡ̶eyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \s1 Paulo idiaa libakadi nigotaɡ̶a Antioquia aneite nipodigi Pisídia \p \v 13 Odaa Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi joɡ̶owaxoditinigi aca etogo-nelegi, odaa joɡ̶oyaladi nigotaɡ̶a Pafos. Odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Perge aneite nipodigi Panfília. Pida jiɡ̶idiaaɡ̶i João Marcos naɡ̶a dawalacetege, odaa joɡ̶opiticogi nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 14 Odaa Paulo ijaaɡ̶ijo lokaaɡ̶etedi noɡ̶oyaladi nigotaɡ̶a Perge, odaa joɡ̶otota nigotaɡ̶a Antioquia digoida nipodigi Pisídia. Odaa naɡ̶a saabado jiɡ̶igotibeci odakatiwece aca liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nicotiniwace. \v 15 Odaa jiɡ̶ijo ica ɡ̶oneleegiwa ane yalomeɡ̶eteloco lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, one yalomeɡ̶eteloco ica liwai notaɡ̶anaɡ̶axiidi ane idí Moisés niɡ̶ijo naɡ̶a iditedini najoinaɡ̶aneɡ̶eco, ijaaɡ̶ijoa liwailidi lotaɡ̶anaɡ̶axiidi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide. Igaanaɡ̶a nigotini me yalomeɡ̶eteloco, odaa niɡ̶ijoa lacilodi niiakanaɡ̶axi joɡ̶onidita Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi onodetiogi mowote ligegi, moditiogi, “Akaami ɡ̶onioxoadipi, nigemaani motaɡ̶ani mawii ɡ̶odoiigi loniciwaɡ̶a, yakadi motaɡ̶anitiwaji.” \v 16 Odaa Paulo naɡ̶a dabiditini, ja yatitiogi libaaɡ̶adi eotibige me watacotibigiwaji, odaa jiɡ̶idaa diiticogi me dotaɡ̶a, mee, \p “Akaami yoiigi ɡ̶oneleegiwaditigi Israel, inaaɡ̶ina anakaami eledi noiigi anoɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji, jemaa matacolitece yotaɡ̶a! \v 17 Aneotedoɡ̶oji ane Noenoɡ̶odi ɡ̶odoiigi Israel iomaɡ̶aditedice ɡ̶odaamipi me loiigi niɡ̶ijo jotigide. Iomaɡ̶aditedicoace niɡ̶ijo malee liɡ̶eladi digoida niiɡ̶o Egito, iomiɡ̶igipi midiaaɡ̶i niɡ̶idi nipodigi. Odaa jeɡ̶eote me noiigi-nelegi codaa me ibake loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo naɡ̶a noɡ̶atedicoace me ideiticoace nipodaɡ̶a Egito. \v 18 Aneotedoɡ̶oji eliodi me dinatitediogi niɡ̶ijo midiaaɡ̶i midi nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Idiaaɡ̶i niɡ̶icoatigilo cwareenta nicaaɡ̶ape me doweditedeloco. \v 19 Odaa Aneotedoɡ̶oji yaaɡ̶adi seete noiika digoida niiɡ̶otedi Canaã, nawalacetedigi niɡ̶idi iiɡ̶o, odaa ja yajigoteta loiigi me nebi niɡ̶icoa iiɡ̶otedi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee moixomaɡ̶ateetedijo 450 nicaaɡ̶ape. \v 20 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote ninionaɡ̶a anoiɡ̶eke niɡ̶ica laxakawepodi neɡ̶epaa niɡ̶icoa nokododi naɡ̶aɡ̶ijo Samuel, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \v 21 Niɡ̶ijo Samuel malee yewiɡ̶a, loiigi Israel joɡ̶odipokota meo ane dibata oko meo me inionigi-eliodi. Odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigotediogi Saul me ninionigi-eliodi, niɡ̶ijo lionigi Quis, anida aneetege licoɡ̶egi loiigiwepodi Benjamim. Odaa cwareenta nicaaɡ̶ape Saul mijo me inionigi-eliodi. \v 22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja noɡ̶atedice Saul, odaa ja ixotedio Davi. Aneotedoɡ̶oji akaaɡ̶ijo me eetetece Davi niɡ̶ijo mee, ‘Idioka limedi me jakadi Davi, lionigi Jessé, me niɡ̶ina oko aneo me idinitibeci, codaa jiɡ̶iniaaɡ̶eote inoatawece ane jemaa.’ \v 23 Jesus eledi ida aneetetege licoɡ̶egi Davi. Odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote Jesus me Newikatitoɡ̶odi ɡ̶odoiigi Israel, codaa akaa ligegi meote. \v 24 Maleediɡ̶icatibige Jesus meote niɡ̶ijo libakedi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete, João Batista ja yatematitiogi ɡ̶odoiigi Israel me leeditibige me odinilaatece libeyaceɡ̶eco, codaa me leeditibige me dinilegetibigiwaji moikee noɡ̶oika libeyaceɡ̶eco. \v 25 Niɡ̶ijo João naɡ̶a nipegi me igodi niɡ̶ijo libakedi ane yajigote Aneotedoɡ̶oji, odaa jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo noiigi, ‘Ame eni me eetiwaji? Aneɡ̶emeɡ̶ee Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji anicota me niiɡ̶e aneote me ɡ̶odewiɡ̶atace, analiitibigegetetiwaji. Pida digawini! Etinoa jeɡ̶enagi nige jigodi ibake. Daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶egi, codaa ajakadi daɡ̶a jipegitege oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a daɡ̶a jowileceteda liwelatedi.’” \p \v 26 Odaa Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Inioxoadipi, anida anenitege licoɡ̶egi Abraão, codaa akaamitiwaji anakaami eletidi noiika, anoɡ̶eetetalo Aneotedoɡ̶oji. Aneotedoɡ̶oji niwakateetedibigoɡ̶oji okotawece niɡ̶ida natematigo, niɡ̶inoa lotaɡ̶a aneetece Aneotedoɡ̶oji anodaaɡ̶ee meote me ɡ̶adewikitace. \v 27 Niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Jerusalém, ijaaɡ̶ijoa lacilodi aɡ̶oyowooɡ̶odi Jesus nijaaɡ̶ijoa ane nimonya Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Codaa aɡ̶oyowooɡ̶odi ane diitigilo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo moditece Jesus, idaaɡ̶ida melioditibece moyalomeɡ̶etelogo niɡ̶idiwa notaɡ̶a inoatawece saabadotedi catiwedi niiakanaɡ̶axiidi. Pida aɡ̶oyowooɡ̶odi noɡ̶owote micotece niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, niɡ̶ijo modi me leeditibige moyeloadi Jesus. \v 28 Odaa idaaɡ̶ida me diɡ̶icata anoyakaditece Jesus loenatagi ane beyagi, pida idokee modipokota Pilatos niɡ̶ijo lacilo romaanotedi me diiɡ̶enatakatalo moyeloadi Jesus. \v 29 Odaa joɡ̶owo micotece ijoatawece niɡ̶ijoa aneeta Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo meetece ane lawikodico Jesus. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶onikatini lolaadi me dinototeloco nicenaɡ̶anaɡ̶ate, odaa joɡ̶oixotiwece lolaadi niɡ̶ijo wetiɡ̶a-lawimaɡ̶ajegi. \v 30 Pida niɡ̶idiaaɡ̶idi Aneotedoɡ̶oji ja yewikatiditace. \v 31 Odaa niɡ̶ijoatigilo owidi nokododi Jesus me dinikeetediogi niɡ̶ijo oko ane lixigaɡ̶awepodi me icoɡ̶otedicogi nipodigi Galiléia odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém maleediɡ̶icatibige doɡ̶oyeloadi. Odaa natigide niɡ̶ijo oko jiɡ̶idiaa nakataɡ̶anadi moikeetiogi ɡ̶odoiigi naɡ̶a yewiɡ̶atace Ǥoniotagodi. \p \v 32-33 Odaa oko jaɡ̶aɡ̶a jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji niɡ̶inoa nibodicetedi anele anoditece Jesus. Natigide Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote micotece niɡ̶ijo ane ligegitediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶ijo jotigide, neɡ̶eote Jesus me yewiɡ̶atace. Jiɡ̶idiaa ane iditeloco Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, niɡ̶ijo liwai midiwataɡ̶a Enaco. Niɡ̶ijo niɡ̶itiwataale liwai naɡ̶ajo lotaɡ̶anaɡ̶axi Enaco iwoteloco ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee, \q1 ‘Ionigi. \q1 Niɡ̶ina noko jao me Ee Ǥadiodi.’ \m \v 34 Aneotedoɡ̶oji eote Jesus me yewiɡ̶atace, codaa lolaadi aɡ̶ica daɡ̶a neladi. Joaniɡ̶idaa aneeteta Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide, mee, \q1 ‘Jaotaɡ̶adomi ane daɡ̶axa mele ane emokee me jakadi me jao. \q1 Joaniɡ̶idaa ane igegita Davi anijo mejita me jao.’ \m \v 35 Miditaɡ̶a eledi Enaagi, Davi meetalo Aneotedoɡ̶oji, \q1 ‘Niɡ̶ida makaami aɡ̶ikani daɡ̶a neladi lolaadi ɡ̶aotagi \q1 niɡ̶ijo anakamokakaami me dibataɡ̶adomi.’” \p \v 36 Odaa Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me datematika, odaa jeɡ̶ee, “Niɡ̶idiaaɡ̶idi Davi naɡ̶a igodi ijoatawece libaketedi, Aneotedoɡ̶oji ane yajigoteta meote me yaxawa ɡ̶odaamipi niɡ̶ijoa nokododi, odaa ja yeleo. Odaa joɡ̶onaligitini miditaɡ̶a anonaligite laamipi, odaa lolaadi ja neladi. \v 37 Pida Niɡ̶ijoa ane yewikatiditace Aneotedoɡ̶oji baadaɡ̶a neladi lolaadi. \p \v 38-39 Inioxoadipi, jemaa makaamitawecetiwaji owooɡ̶oti, codaa ajemaa daɡ̶awienatakani, me jatematiiɡ̶ataɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji me yakadi me ixomaɡ̶ateetedice ɡ̶abeyaceɡ̶eco leeɡ̶odi niɡ̶ijo Jesus aneote. Odaa Aneotedoɡ̶oji yakadi me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina oko ane nakato. Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés baadiɡ̶ica loniciwaɡ̶a mowo me iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina oko. \v 40 Adinowetitiwaji adiɡ̶icaa ɡ̶aninyaagi, diɡ̶icotece niɡ̶ijo ane ligegi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo moditece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, neɡ̶ee, \q1 \v 41 ‘Digawini, \q1 akaamitiwaji ane amenaɡ̶anitibece! \q1 Icota manawelatiwaji, \q1 codaa makaami ma! \q1 Igaataɡ̶a niɡ̶inoatigilo ɡ̶anokododi jao yoenatagi ane daɡ̶a iwaɡ̶atitiwaji, \q1 icaaɡ̶ica diɡ̶ica oko aneo ɡ̶adeemidi micota niɡ̶ida ɡ̶aninyaagi.’” \p \v 42 Niɡ̶ijo Paulo ijaa Barnabé naɡ̶a noditicoaci niiakanaɡ̶axi, onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo oko odipokotiogi migotacibeci nigeledi saabado moditacece ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo baanaɡ̶a oyeloɡ̶odi. \v 43 Igaanaɡ̶a ilaagitibece me yatecoɡ̶o, odaa eliodi judeutedi inaaɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi anodioteci ane lakataɡ̶a judeutedi, niɡ̶idi noiigi joɡ̶odioteci Paulo ijaa Barnabé. Odaa niɡ̶ijoa itoataale liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji joɡ̶onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi, owo loniciwaɡ̶a me doɡ̶oika moyiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji aneliodi meletetema. \p \v 44 Igaanaɡ̶a nakatio eledi saabado, odaa jona domaɡ̶a iditawece niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a yatecoɡ̶o mowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. \v 45 Pida niɡ̶ijoa judeutedi noɡ̶onadi niɡ̶ijo lapo-nelegi me yatecoɡ̶o, odaa eliodi monocetema Paulo, codaa me notaɡ̶anaɡ̶ateloco modakapetege lotaɡ̶a, codaa me beyagi modotaɡ̶atibige. \v 46 Odaa Paulo ijaa Barnabé joɡ̶oyeloodaɡ̶atee laaleɡ̶ena, odaa moditiogi niɡ̶ijoa judeutedi, “Mina leeditibige makaami odoejedipi me jeloɡ̶otaɡ̶ataɡ̶awa Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. Pida aɡ̶emaanitiwaji me iwaɡ̶ati niɡ̶inoa notaɡ̶a, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee mikeenitiwaji Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaaɡ̶eote makatitiwaji midioka limedi me ɡ̶adewiki miniwataɡ̶a. Enice digawinitiwaji! Natigide jatematiiɡ̶atiogi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶inoa nibodicetedi anele. \v 47 Igaataɡ̶a Ǥoniotagodi ɡ̶odimonya, codaa meetedoɡ̶owa, \q1 ‘Ee ɡ̶adixomitio makaami macataɡ̶a lokokena \q1 miditaɡ̶a noiigi ane daɡ̶a judeutedi jao me jakadi me ɡ̶adibakeni \q1 amaleeɡ̶aɡ̶a ikeenitiogi inatawece ane noiigitigi niɡ̶ina iiɡ̶o \q1 anodaaɡ̶ejigotiogi oko me jao me newiɡ̶atace.’” \p \v 48 Odaa niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi noɡ̶owajipatalo niɡ̶inoa notaɡ̶a, odaa eliodi me ninitibigiwaji, codaa moiweniɡ̶ide lotaɡ̶a Ǥoniotagodi. Odaa joɡ̶onakato Ǥoniotagodi ijotawece niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane ixipetedicoace meote me newiɡ̶atace. \p \v 49 Odaa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi jiɡ̶ilaagiteloco iditawece niɡ̶idi nipodigi. \v 50 Pida idiwa icoa judeutedi joɡ̶odeletiogi ijo iwaalepodi liicotedi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, ijaaɡ̶ijoa lacilodi niɡ̶idi noiigi, joɡ̶odoletibige mowo lacilo. Odaa joɡ̶oiatetibeci Paulo ijaa Barnabé, odaa joɡ̶oiticoiticoaci me noditicoaci niɡ̶idi nipodigi. \v 51 Odaa Paulo ijaa Barnabé joɡ̶oiticoɡ̶o liwelatedi monoɡ̶a amoɡ̶o oikee me daɡ̶adiaaɡ̶ica aneetege niɡ̶ijoa judeutedi. Odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Icônio. \v 52 Odaa niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia eliodi me ninitibigiwaji, codaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja yoniciwaɡ̶aditibigiwaji. \c 14 \s1 Paulo ijaa Barnabé oyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele digoida nigotaɡ̶a Icônio \p \v 1 Digoida nigotaɡ̶a Icônio Paulo ijaa Barnabé igotibeci manitaɡ̶a aca liiakanaɡ̶axi judeutedi ane ligileɡ̶egitibece. Eliodi loniciwaɡ̶a niɡ̶ina me natematikanaɡ̶a, odaa eliodi judeutedi codaa ina ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi. \v 2-3 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi owidi nokododi midiaaɡ̶iticoace, odaa Ǥoniotagodi ja yajigotediogi mabo laaleɡ̶ena niɡ̶ina me natematikanaɡ̶a. Codaa Ǥoniotagodi yajigotediogi loniciwaɡ̶a mowote loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a anoikee Paulo ijaa Barnabé moditece anewi niɡ̶ina moyeloɡ̶oditibece Ǥoniotagodi meliodi meletetema inatawece oko. Pida niɡ̶ijo judeutedi ane doɡ̶oyemaa meniwaɡ̶atakanaɡ̶a joaniɡ̶idiaaɡ̶owo lacilo niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi owotibige modakapetege Paulo ijaa Barnabé, codaa owotibige mowo ane beyagitema. \v 4 Pida niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a ja dawalace. Ica lapo one licaajepodi judeutedi, ica eledi lapo baɡ̶a licaajepodi niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi. \p \v 5 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi joɡ̶odinilakidetege niɡ̶ijoa lacilodi me lowoogo mowote ane beyagi modakapetege niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, codaa monigidatiniwace oyatitiogi wetiadi. \v 6 Pida Paulo ijaa Barnabé noɡ̶odibodice niɡ̶ida lowoogo, odaa ja daleditigi ialeticogi midiwataɡ̶a nigotadi Listra aniaa Derbe aneiteloco nipodigi Licaônia codaa minoataɡ̶a inoa nipodaɡ̶a anodipegitege niɡ̶idiwa nigotadi. \v 7 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶iticoace noɡ̶oyeloɡ̶oditacedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus. \s1 Paulo ijaa Barnabé natematikanaɡ̶a midiwataɡ̶a nigotadi Listra aniaa Derbe \p \v 8 Digoida nigotaɡ̶a Listra onini ica ɡ̶oneleegiwa alejaado ane deɡ̶ewaligi, idioka limedi me nicotini. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa niɡ̶ica maleekoka enitini naɡ̶a alejaado, aɡ̶ica deɡ̶ewaligi. \v 9-10 Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa wajipata Paulo naɡ̶a datematika. Odaa Paulo ja nadi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa meyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me yakadi me icilatidi. Odaa Paulo ja iwita, odaa jeɡ̶eeta, “Adabititini!” Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja dabiditini, odaa jiɡ̶idaa diiticogi mewaligi. \v 11 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶onadi niɡ̶ijo loenatagi Paulo, odaa ja napaawaɡ̶ateloco, odaa joɡ̶odotaɡ̶atigi epaa nioladi, ioladi anodotaɡ̶atigi niɡ̶idi okotigi niɡ̶idi nipodigi, modi me notaɡ̶anaɡ̶a, “Niɡ̶inoa ɡ̶onoenoɡ̶ododi odinanatigi me ɡ̶oneleegiwadi, odaa ja dinikatiniwace mokotaɡ̶a!” \v 12 Odaa Barnabé joɡ̶owo me liboonaɡ̶adi me Júpiter, ijaa Paulo boɡ̶onowo me liboonaɡ̶adi me Mercúrio. (Ica Júpiter icaaɡ̶ica Mercúrio one noenoɡ̶ododi greegotedi.) Oyatigi Paulo me Mercúrio leeɡ̶odi Paulo jiɡ̶ijaa datematikatiogi. \v 13 Ica liɡ̶eladi ica niwigo Júpiter one ideitice we nigotaɡ̶a, ipegitege ica lapoagi-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa ica sacerdoti ane dibatigi niɡ̶ini diimigi ja nadeegi ɡ̶odinadi icaaɡ̶icoa niale-lawoɡ̶o anonanyoketinece niɡ̶idiwa ɡ̶odinadi. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ijaaɡ̶ijo noiigi ja domaɡ̶a onigodi niɡ̶ijoa ɡ̶odinadi me domoɡ̶oiweniɡ̶ide Paulo ijaa Barnabé. \p \v 14 Odaa Barnabé ijaa Paulo niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi noɡ̶owajipata niɡ̶ica ane domoɡ̶owote niɡ̶idi noiigi, odaa joɡ̶oyaaɡ̶adi inoa lowoodi moikee me agecaɡ̶alodipi, odaa ja waleditiobece miditaɡ̶a ica noiigi-nelegi, odaa jona napaawaɡ̶a, modi, \v 15 “Akaami iniotagodepodi, igaamee ina me ɡ̶adeeditiwaji me ɡ̶odiweniɡ̶ideneɡ̶egi? Niɡ̶ida moko oko ɡ̶oneleegiwadi digo makaamitaɡ̶atiwaji, codaa ja jatematiiɡ̶ataɡ̶awatiwaji me leeditibige mikani manakatoni niɡ̶inoa eletidi ane eni me ɡ̶anoenoɡ̶ododi, odaaɡ̶anakatoniteda Aneotedoɡ̶oji ane yewiɡ̶a, Niɡ̶ijoa aneote ditibigimedi, iiɡ̶o, codaa me akiidi-eliodi, codaa me inoatawece aninoa. \v 16 Niɡ̶ijo jotigide Aneotedoɡ̶oji ikatetece inatawece ane noiigi modioteci anepaa lakataɡ̶a. \v 17 Pida idioka limedi me ikee mewi miniwa, niɡ̶ina meote aneletema inatawece oko, niɡ̶ina me niwakateetedibigoɡ̶oji ebici, odaa jeɡ̶eote me inopilaɡ̶ataɡ̶atedio ɡ̶odawodigijedi niɡ̶ina micota limedi. Yajigotedaɡ̶awatiwaji anelici, codaa meote me aniniitibecitiwaji.” \p \v 18 Idaaɡ̶ee moditece niɡ̶inoa notaɡ̶a, Paulo ijaa Barnabé oyakadi me dakake mowote niɡ̶idi noiigi me doɡ̶onigodi ɡ̶odinadi moiweniɡ̶idetibigiwaji micataɡ̶a daɡ̶a noenoɡ̶ododi. \p \v 19 Pida jiɡ̶ijo onateciɡ̶ijoa judeutedi anicotiobece oicoɡ̶oticogi nigotadi Antioquia aniaa Icônio. Odaa joɡ̶oyakapaɡ̶ateetacege niɡ̶ijo noiigi Paulo ijaa Barnabé. Odaa joɡ̶onigidatice Paulo, oyatita wetiadi, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oixigitice neɡ̶epaa we nigotaɡ̶a, leeɡ̶odi odiletibige daantaɡ̶a yeleo. \v 20 Pida oyawiile Paulo niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, odaa ja dabiditini, codaa ja dakataciwece nigotaɡ̶a. Igaaneɡ̶eledi noko Paulo ijaa Barnabé ja noditicoaci naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Derbe. \s1 Paulo ijaa Barnabé igotacibece nigotaɡ̶a Antioquia ane idei nipodigi Síria \p \v 21 Paulo ijaa Barnabé oyeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus digoida nigotaɡ̶a Derbe. Odaa joɡ̶oyakadi mowo eliodi oko monakato Jesus. Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo itoataale jiɡ̶igotacibece midiwataɡ̶a nigotadi Listra, Icônio, codaa me Antioquia digoida nipodigi Pisídia. \v 22 Odaa inoatawece nigotadi anototalo oyaxawa niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi me ili eliwaɡ̶atakanaɡ̶a codaa mowo loniciwaɡ̶a midioka limedi monakato Ǥoniotagodi, moditiogi, “Niɡ̶ida moko leeditibige me jixomaɡ̶ateenaɡ̶atedijo owidi nawikodico digoina jaoɡ̶atibige me nigidiaaɡ̶idi jakaɡ̶atiwece ninioxadi Aneotedoɡ̶oji digoida ditibigimedi.” \v 23 Odaa joɡ̶oixipeticoace icoa ɡ̶oneleegiwadi laxokodi me lacilodi odowediteloco inoatawece lapo anoyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. Codaa Paulo ijaa Barnabé odinatita nigigi mowotibige mepaanaɡ̶a oyakadi meliodi moyotaɡ̶aneɡ̶e Ǥoniotagodi, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e Ǥoniotagodi, odipokotalo me doweditedeloco niɡ̶ijo anidioka limedi monakato. \p \v 24 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶igotece nipodigi Pisídia, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶otota nipodigi Panfília. \v 25 Oyatematitedibece nibodicetedi anele digoida nigotaɡ̶a Perge, niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Atália. \v 26 Jiɡ̶idiaaɡ̶i noɡ̶odibata aca etogo-nelegi, odaa joɡ̶opiticogi nigotaɡ̶a Antioquia, aneiticoace niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi anoimonya Paulo ijaa Barnabé, codaa odipokotalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedeloco Paulo ijaa Barnabé, codaa me yaxawatetece mowote libaketedi Ǥoniotagodi analeeɡ̶oigodi. \p \v 27 Niɡ̶ijo noɡ̶ototicogi nigotaɡ̶a Antioquia, Paulo ijaa Barnabé joɡ̶oyatecoɡ̶otee niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyatematita niɡ̶ijo lapo ijoatawece ane libaketedi Aneotedoɡ̶oji ane iiɡ̶ete mowote, codaa oyatematitiogi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me dibatetege niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi, micataɡ̶a daɡ̶a yomoketetege epoagi odaa ja dakatiobece. \v 28 Odaa Paulo ijaa Barnabé owidi nokododi midiaaɡ̶iticoace miditaɡ̶a niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Antioquia. \c 15 \s1 Ica me yatecoɡ̶o lacilodi loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém \p \v 1 Odaa onateciɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ja noditicoaci nipodigi Judéia, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite naɡ̶a dinojogotiniwace moniiɡ̶axitini loiigi Ǥoniotagodi, odaa moditiogi, “Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote me ɡ̶adewikitacetiwaji nige daɡ̶a iwitece ane lakatigi judeutedi me dinakagiditibigiwaji ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.” \v 2 Odaa Paulo ijaa Barnabé aɡ̶oniwoditema niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa eliodi me odinotigimadetege. Codaa niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi ja dinotaɡ̶aneɡ̶e, ja dinilakidetiwage me oimonya Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijoa eletidi ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Antioquia migotibeci nigotaɡ̶a Jerusalém moyotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi digoida Jerusalém odoletibige moyowooɡ̶odi domige leeditibige me dinakagiditibigiwaji ane lakatigi judeutedi. \p \v 3 Odaa niɡ̶ijo lapo loiigi Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Antioquia joɡ̶oibode Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijo eledi lixigaɡ̶awepodi, odaa joɡ̶odigotece nipodaɡ̶a Fenícia aniaa Samaria. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i moyatemati Aneotedoɡ̶oji me dibatetege niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi meote me loiigi. Igaanaɡ̶a owajipata niɡ̶ida nibodigi, iditawece niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi eliodi me ninitibigiwaji. \v 4 Niɡ̶ijo Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijo lokaaɡ̶etedi noɡ̶otota nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶ijo loiigi Ǥoniotagodi anidiaaɡ̶i, ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi, ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi joɡ̶odibatege Paulo ijaa Barnabé ijaaɡ̶ijo lixigaɡ̶awepodi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyatematitiogi ijoatawece niɡ̶ijoa aneote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo naɡ̶a ibake mowo libakedi Ǥoniotagodi. \v 5 Pida naɡ̶a dabiditiniwace onateciɡ̶ijoa niɡ̶ijoa anida aneetege fariseutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi, odaa modi, “Leeditibige niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi me dinakagiditibigiwaji ane lakatigi ɡ̶odoiigi, codaa leeditibige me jiiɡ̶enaɡ̶a moyotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.” \p \v 6 Odaa ja yatecoɡ̶o niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi. Yatecoɡ̶o mowo lowoogo domige leeditibige inoa ane daɡ̶a judeutedi me dinakagiditibigiwaji. \v 7 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a dinotaɡ̶aneɡ̶e codaa jeɡ̶eliodi me dinotigimadetiwage, odaa ja dabiditini Pedro, meetiogi, “Akaami inioxoadipi, owooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me idiomaɡ̶aditedice mejote ɡ̶adiwigotigi, me jatematitedibece nibodicetedi anele minataɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi jaotibige moyakadi monakato Ǥoniotagodi. Ja jotigide me idiomaɡ̶aditedice Aneotedoɡ̶oji. \v 8 Aneotedoɡ̶oji yowooɡ̶oditediwece inoatawece ɡ̶odaaleɡ̶enali. Odaa ja ikee me dibatetege niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ijo naɡ̶aɡ̶a yajigotediogi Liwigo digo anejinaɡ̶a me najigotedoɡ̶owa Liwigo. \v 9 Aneotedoɡ̶oji idaaɡ̶igotediogi digo anigotedoɡ̶owa. Yapitaɡ̶adi laaleɡ̶enali niɡ̶ijo noɡ̶onakato. \v 10 Pida natigide niɡ̶ida anenitiwaji jaɡ̶aniweenigeni Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina moleetibige me iiɡ̶enitiwaji niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi mowo ane daɡ̶axa me dakaketema, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco okomoɡ̶okota ajakataɡ̶a me jaoɡ̶ate, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi aɡ̶oyakadi mowote. Ja micataɡ̶a daɡ̶awii niɡ̶ina lotoinaɡ̶atijegi ane iwaaɡ̶adi niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi. \v 11 Pida niɡ̶ida moko ejiwaɡ̶ataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji micota meote me ɡ̶odewiɡ̶atace codaa meledi eote niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me newiɡ̶atace leeɡ̶odi Ǥoniotagodi Jesus Cristo meliodi meletedoɡ̶odomi.” \p \v 12 Odaa ijotawece niɡ̶ijo ane yatecoɡ̶o daxixetiogi codaa watacotibigiwaji niɡ̶ijo Barnabé ijaa Paulo noɡ̶oyatematitiogi Aneotedoɡ̶oji me ibake mowote loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a liwigotigi noiigi ane daɡ̶a judeutedi. \p \v 13 Igaanaɡ̶a nigotiniwace me notaɡ̶anaɡ̶a, odaa Tiago ja niniɡ̶odi, meetiogi, “Inioxoadipi, diganajipaatiwa! \v 14 Simão ja natematitoɡ̶owa anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji maleekoka ikeeteda me iwikode niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ina naɡ̶a iolatedice meote me loiigi. \v 15 Odaa joaniɡ̶idaaɡ̶eledi anodita niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo noɡ̶oiditeloco lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ane ligegi, niɡ̶ijo neɡ̶ee, \q1 \v 16 ‘Nigidiaaɡ̶idi idopitijo, \q1 odaa inawacetacibige liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji baaneɡ̶enitini. \q1 Inioda inoa liwailidi niɡ̶ini diimigi, \q1 odaa ja idabiteɡ̶etacini. \q1 \v 17 Odaa ina eledi noiigi joɡ̶odoletibige Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, \q1 odaa inatawece ane daɡ̶a judeutedi ane jiniditiogi me inepilidi, \q1 iditawece odoletibigiji.’ \q1 \v 18 Jiɡ̶idaa ligegi Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me ikee niɡ̶ijo jotigide \q1 niɡ̶ica ane yemaa meote.” \p \v 19 Tiago eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, odaa jeɡ̶ee, “Ee jakadi me iɡ̶enaɡ̶a me daɡ̶a jalomeɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi. \v 20 Pida jaoɡ̶a ɡ̶odidietibige me jajoinaɡ̶a me doɡ̶oyeligo niɡ̶ina niweenigi niɡ̶ina eledi oko anoiboota niwigo, aneeteta Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a yakadi me jelicaɡ̶a. Codaa ele me jajoinaɡ̶atece me doɡ̶oyeligo eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lawodi eijeeɡ̶agi, codaa me daɡ̶a noomatewa niɡ̶inoa ane daɡ̶a lodawadi. \v 21 Igaataɡ̶a eliodi oko oyowooɡ̶odi niɡ̶ijoa lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, leeɡ̶odi inoatawece nigotadi oyalomeɡ̶etelogo codaa moyeloɡ̶odi ane diitigilo niɡ̶idiwa najoinaɡ̶aneɡ̶eco minoataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi inoatawece saabado.” \s1 Oiditibige notaɡ̶anaɡ̶axi ɡ̶onioxoadipi ane daɡ̶a judeutedi \p \v 22 Odaa niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Aneotedoɡ̶oji ijaaɡ̶ijoa lacilodi loiigi Ǥoniotagodi codaa me ijotawece lapo oko anonakato Ǥoniotagodi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, iditawece odinotaɡ̶aneɡ̶etigi mowote oixipetedice ɡ̶oneleegiwadi miditaɡ̶a, owotibige moimonya me lixigaɡ̶awepodi Paulo ijaa Barnabé digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶oiolatice Judas Barsabás ijaa Silas, ane lacilodi ɡ̶onioxoadipi. \v 23 Odaa joɡ̶oidi notaɡ̶anaɡ̶axi anee, \pi1 “Oko anoko liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi inaaɡ̶inoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi, anoko ɡ̶anioxoadipitiwaji, ɡ̶odecoaditibigaɡ̶aji akaamitawece ɡ̶onioxoadipi ane daɡ̶akaami judeutedi ane ɡ̶adiɡ̶eladitiwaji nigotaɡ̶a Antioquia codaa ane ɡ̶adiɡ̶eladi midiwa nipodaɡ̶a Síria codaa me Cilícia. \v 24 Jibodicaɡ̶a mica ganigepidiɡ̶idi niɡ̶ina aninaa me jawanaɡ̶atege migotibeci makaamitaɡ̶atiwaji, etiɡ̶adalomeɡ̶eni leeɡ̶odi liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa etiɡ̶adibeyacaɡ̶ati. Pida niɡ̶ica oko aɡ̶ica daɡ̶a jiiɡ̶enaɡ̶a migotibeci etiɡ̶adiiɡ̶axinitiwaji. \v 25 Pida niɡ̶ina natigide okotawece ja idinatecoɡ̶oteenaɡ̶a, odaa idokida ane ɡ̶odowoogo. Codaa ja idinilakidenaɡ̶atiwage me jaoɡ̶a jixipenaɡ̶atedice ɡ̶oneleegiwadi, odaa ja jimonyaaɡ̶ataɡ̶awatiwaji me lixigaɡ̶awepodi ɡ̶onioxoadipi ɡ̶odemaanigipi Barnabé iniaa Paulo. \v 26 Niɡ̶idi itoataale ɡ̶oneleegiwadi ja domaɡ̶a nigo niɡ̶ijo mowo libakedi Ǥoniotagodi Jesus Cristo. \v 27 Odaa natigide jimonyaaɡ̶ataɡ̶awa Judas iniaa Silas, odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditaɡ̶awatiwaji niɡ̶ijo ane jidiiɡ̶ateloco ɡ̶odiwakatetibigaɡ̶aji. \v 28 Aneotedoɡ̶oji Liwigo yakadi mele codaa oko eledi jakataɡ̶a mele me daɡ̶a ɡ̶adiiɡ̶eneɡ̶egi mawiitiwaji ane daɡ̶axa me dakaketaɡ̶adomi, pida jakataɡ̶a mele mawii inokina niɡ̶ina aneneɡ̶egi leeditibige mawii. \v 29 Enice ja jiwakateenaɡ̶atibigaɡ̶ajitiwaji ɡ̶odipoketeditaɡ̶awa me deɡ̶elici niɡ̶ina niweenigi baanaɡ̶a oiboota niwigo oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a eijeeɡ̶agi lawodi, migetaɡ̶a niɡ̶ina eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola moyeloadi. Eledi ɡ̶adajoinitecetiwaji me daɡ̶a ɡ̶adoomatewepodi ane daɡ̶a ɡ̶adodawadi. Niɡ̶ida makaamitiwaji akati mawii ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ina nige adinowetitema niɡ̶inoa ane beyagi. Jiɡ̶idaa liwokodi ɡ̶odotaɡ̶a.” \p \v 30 Odaa joɡ̶oimonya niɡ̶ijo anoixipeticoace, odaa jiɡ̶igotibeci nigotaɡ̶a Antioquia. Jiɡ̶idiaaɡ̶i noɡ̶oyatecoɡ̶otee iditawece niɡ̶ica anonakato Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶oyajigotiogi naɡ̶ajo niwakate notaɡ̶anaɡ̶axi. \v 31 Odaa niɡ̶ica lapo ɡ̶onioxoadipi noɡ̶oyalomeɡ̶eteloco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi, eliodi me ninitibigiwaji leeɡ̶otedi niɡ̶ijoa notaɡ̶a, codaa meliodi meo loniciwaɡ̶a. \v 32 Judas ijaa Silas inaaɡ̶ina anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Ǥoniotagodi leegi midiaaɡ̶i Antioquia onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace ɡ̶onioxoadipi, owo me yoniciwaditibigiwaji, codaa moyaxawa me ili eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. \v 33 Naɡ̶a leegi midiaaɡ̶i, odaa ɡ̶onioxoadipi joɡ̶onibodetiniwace mopitacicogi miditaɡ̶a niɡ̶ijo lapo ane ieticogi digoida nigotaɡ̶a Antioquia. Odaa joɡ̶odipokotalo Aneotedoɡ̶oji meote mele me wiajeeɡ̶a. \v 34 Pida Silas jeɡ̶eledi lowoogo, odaa aɡ̶aleeɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém, ja nenyaɡ̶ati. \p \v 35 Paulo ijaa Barnabé idiaaɡ̶iticoaci Antioquia. Niɡ̶ijo iniwataale awatege eliodi ɡ̶onioxoadipi odiiɡ̶axinaɡ̶atece lotaɡ̶a Ǥoniotagodi codaa moyatematitedibece nibodicetedi anele. \s1 Paulo ijaa Barnabé naɡ̶a dawalacetiwage \p \v 36 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo owidi nokododi, odaa Paulo jeɡ̶eeta Barnabé, “Iniɡ̶atace idaliiɡ̶ataciogi ɡ̶onioxoadipi idiwatawece nigotadi baaniɡ̶iniɡ̶atece me jeloɡ̶otaɡ̶atedibece lotaɡ̶a Ǥoniotagodi, codaa me jiwinaɡ̶a anodaaɡ̶ee ɡ̶onioxoadipi, domigeletibigiwaji, domigalee datiteteloco eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi.” \v 37 Barnabé domaɡ̶a yemaa me yadeegi João Marcos me lixigaɡ̶awepodi. \v 38 Pida Paulo aɡ̶alee yemaa me yadeegi leeɡ̶odi João Marcos mijo me dopitege lowidi, aɡ̶alee dioteci niɡ̶ijo niɡ̶igotibeci nipodigi Panfília, odaa aɡ̶alee yaxawatece niɡ̶ijo libakedi digoida Panfília. \v 39 Odaa eliodi me dinotigimade, odaa ja dawalacetiwage. Odaa Barnabé ja yadeegi João Marcos me lixigaɡ̶awa, odaa joɡ̶odibata aca etogo-nelegi, odaa jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre. \v 40 Pida Paulo ixipetice Silas me lixigaɡ̶awa. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi noɡ̶odipokotalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedeloco, odaa Paulo ijaa Silas ja noditicoaci. \v 41 Odaa ja diiɡ̶etitacicoace idiwatawece nipodaɡ̶a Síria codaa me Cilícia, odaa joɡ̶oyaxawa loiigi Ǥoniotagodi modatiteteloco eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi. \c 16 \s1 Timóteo igo lixigaɡ̶awa Paulo ijaa Silas \p \v 1 Paulo eɡ̶idaa diiticogi me diniwiaje, odaa jiɡ̶icota nigotaɡ̶a Derbe aniaa Listra. Digoida nigotaɡ̶a Listra onini ica niɡ̶eladimigi aneyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi, liboonaɡ̶adi Timóteo. Aca eliodo onida aneetege noiigi judeutedi, pida niɡ̶ica eliodi biɡ̶ida aneetege noiigi greegotedi. \v 2 Ijotawece ɡ̶onioxoadipi ane liɡ̶elatedi nigotadi Listra codaa me Icônio ele moyalaɡ̶atibige Timóteo. \v 3 Paulo ja yemaa me yadeegi Timóteo me lixigaɡ̶awa. Odaa ja yakagidi lolaadi Timóteo ane lakatigi judeutedi, eotibige niɡ̶ijoa judeutedi ane liɡ̶eladi niɡ̶idi nipodigi modibatege Timóteo, igaataɡ̶a iditawece niɡ̶idi oko oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo eliodi Timóteo me greego. \v 4 Niɡ̶ina modigotece niɡ̶idiwa nigotadi niɡ̶idi nipodigi, oyajigotiogi niɡ̶idiwa lapoli loiigi Ǥoniotagodi niɡ̶ijoa liiɡ̶enatakaneɡ̶eco anoyajoitece moyotete niɡ̶ijoa liiɡ̶exedi Ǥoniotagodi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi loiigi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 5 Odaa niɡ̶ijoa lapoli loiigi Ǥoniotagodi ja ili eliwaɡ̶atakaneɡ̶egi codaa inoatawece nokododi jeɡ̶epaaneɡ̶eliodi anonakato Ǥoniotagodi, odaa joɡ̶odinawanaɡ̶aditege niɡ̶ijo anakaa oyiwaɡ̶adi Ǥoniotagodi. \s1 Aneotedoɡ̶oji ikeeteta Paulo me yemaa me ibake digoida nipodigi Macedônia \p \v 6 Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi ja diiɡ̶etitacicoace nipodigi Frígia aneite niiɡ̶otedi Galácia. Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji aika me natematikanaɡ̶a digoida nipodigi Ásia. \v 7 Igaanaɡ̶a odipegita nipodigi Mísia, odaa joɡ̶odoletibige me dakatiobece nipodigi Bitínia, pida Liwigo Jesus aika me dakatiobece. \v 8 Odaa ja diiɡ̶etita nipodigi Mísia, odaa joɡ̶otota nigotaɡ̶a Trôade. \v 9 Niɡ̶ijo enoale Paulo jiɡ̶ijo lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, nadi ica ɡ̶oneleegiwa anelatibige nipodigi Macedônia. Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa one dabiditi, odaa ja dipokota Paulo, meeta, “Anagi Macedônia ɡ̶odaxawaneɡ̶egi.” \v 10 (Odaa ee, Lucas ane jidi naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi idiaaɡ̶ejote miditaɡ̶a niɡ̶ijo noko.) Igaanaɡ̶a nadi Paulo niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa, aɡ̶ica ane jopaɡ̶ataɡ̶a, odaa ja joleeɡ̶atibige ɡ̶onimaweneɡ̶egi miniɡ̶a Macedônia, leeɡ̶odi ja jowooɡ̶otaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji meniditedoɡ̶owa miniɡ̶a jatematiiɡ̶atedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus. \s1 Aca iwaalo ane liboonaɡ̶adi Lídia nakato Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Filipos \p \v 11 Odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice nigotaɡ̶a Trôade, odaa ja ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶aticogi minitaɡ̶a ijo lidelogo-nelegi ane liboonaɡ̶adi Samotrácia. Neɡ̶eledi noko ja jipecaɡ̶ata nigotaɡ̶a Neápolis aneite liniogotibece akiidi-eliodi. \v 12 Igaanaɡ̶a jalataɡ̶a Neápolis, odaa jiɡ̶iniɡ̶a Filipos, nigotaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶etigi nipodigi Macedônia. Naɡ̶ani nigotaɡ̶a nebi romaanotedi. Joaniɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a onateciɡ̶ijoa nokododi. \v 13 Igaanaɡ̶a saabado ja ɡ̶ododiticogi nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶iniɡ̶a liniogotibece akiidi aneitibige niɡ̶ijo oko me yatecoɡ̶o moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Jiɡ̶idiaa ɡ̶odicote inotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶atiniwace ijo iwaalepodi anidiaa latecaɡ̶adi. \v 14 Liwigotigi niɡ̶ijo iwaalepodi anonajipatoɡ̶owa ajo naɡ̶ajo ane liboonaɡ̶adi Lídia. Naɡ̶ajo iwaalo nanaanoɡ̶odo lipegeteɡ̶e ane lolaadaɡ̶awa nolidigo-lawoɡ̶o, naɡ̶aca lipegeteɡ̶e ane daɡ̶axa me dakake loojedi. Lídia doɡ̶etetibigalo Aneotedoɡ̶oji, odaa Ǥoniotagodi eliodi me yaxawa me yowooɡ̶odi ane diitigilo codaa me dibatege Paulo lotaɡ̶a. \v 15 Lídia codaa me loiigiwepodi ja dinilegetibigiwaji. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi Lídia ja ɡ̶odode midiaaɡ̶ejonaɡ̶a liɡ̶eladi, meetoɡ̶owa, “Anagitiwaji, inaaɡ̶o-oonite iɡ̶e-eeladi nigakatitiwaji mewi me jinakato Ǥoniwa-aagodi.” Odaa jiɡ̶idaa nimaweneɡ̶egi me ɡ̶odiedeɡ̶e miniɡ̶a liɡ̶eladi. \s1 Paulo ijaa Silas oniwilotiniwace \p \v 16 Ijo noko miniɡ̶a liniogotibece akiidi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, odaa ja jakapaɡ̶atege ajo awicije ane dakatiogi ica niwigo abeyaceɡ̶egi aneote me nadi niɡ̶ica anicota me jinataɡ̶a. Naɡ̶ani awicije niota, odaa niɡ̶ijo niotagodepodi odinigaanyetece owidi dinyeelo leeɡ̶otedi niɡ̶inoa lotaɡ̶a naɡ̶ajo awicije. \v 17 Odaa naɡ̶ajo awicije ja niotece ɡ̶odowidi nilokotoɡ̶oloco, odaa naɡ̶ajo awicije ja dapaawetibece, mee, “Niɡ̶ijoa aaginadi liotaka Aneotedoɡ̶oji ane i-iiɡ̶e inoatawece, codaa oye-eematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶adewikitacetiwaji.” \v 18 Odaa owidi nokododi meo niɡ̶ida anee yopilaɡ̶aditibigeloco niɡ̶ijo ligegi, odaa Paulo eliodi me igecaɡ̶aleɡ̶e, naɡ̶a nilokota, odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi, “Jibake loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo me ɡ̶adiiɡ̶eni manotitice naɡ̶ada awicije.” Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ja noditice. \p \v 19 Odaa niɡ̶ijo niotagodepodi naɡ̶ajo awicije noɡ̶oyowooɡ̶odi me daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi monibeotege modibatege dinyeelo leeɡ̶odi notoetiigi naɡ̶ajo awicije, odaa joɡ̶odibata Paulo ijaa Silas, odaa joɡ̶oixigiticogi miditaɡ̶a ane licooɡ̶adi oko liwigotigi nigotaɡ̶a, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyate lodoe niɡ̶ijoa lacilodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \v 20 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi midiwataɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶ododi romaanotedi, moditiogi, “Niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi judeutedi, codaa eliodi mowo ligecaɡ̶aloɡ̶o niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ana ɡ̶onigotaɡ̶a. \v 21 Niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi odiiɡ̶axinaɡ̶atece lakataɡ̶a loiigi anodakapetege ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, odaa ajakataɡ̶a daɡ̶a jaoɡ̶a ane liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi, leeɡ̶odi oko romaanotedi.” \v 22 Odaa ja yatecoɡ̶o ijo noiigi-nelegi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a joɡ̶odakapetege Paulo ijaa Silas. Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi joɡ̶odiiɡ̶enatakatalo moyaaɡ̶adi lowoodi Paulo ijaa Silas, odaa joɡ̶onalaketiniwace oyatitiogi niale-libiwe. \v 23 Odaa eliodi monalaketibige Paulo ijaa Silas, niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa joɡ̶oiiɡ̶e niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi me yowietibigiwaji, codaa me dowediteloco. \v 24 Niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi naɡ̶a dibatege nigegi, odaa ja yadeegi Paulo ijaa Silas naxogetio niwiloɡ̶onaɡ̶axi, odaa ja niwilo loɡ̶onaka, oyaxapetiwage itiwataale laɡ̶aagetedi niale niɡ̶ina ane iwaaɡ̶adi. \fig |src="LB00337B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Atos 16.24" \fig* \p \v 25 Igaanaɡ̶a nipegiteloco me liwigo-enoale, Paulo ijaa Silas idiaaɡ̶ite oyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, codaa me nigaanaɡ̶anaɡ̶a, odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Odaa icoa eletidi niwilogojedi joɡ̶owajipatiogi. \v 26 Codaanoɡ̶onida naɡ̶a datalale iiɡ̶o, odaa lipodaɡ̶aladi naɡ̶ani niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja digike. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ijoatawece niɡ̶icoa lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja domoke. Odaa niɡ̶icoa galeenatedi anoigoetece niɡ̶ijoa niwilogojedi ja nakagi. \v 27 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja niwodi, odaa ja nadi niɡ̶ijoa lapoaco niwiloɡ̶onaɡ̶axi me domoke. Odaa ja diletibige niɡ̶ijoa niwilogojedi daantaɡ̶a ialetibigiwaji, odaa ja nixigitice lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a me domaɡ̶a dineloadi. \v 28 Pida Paulo ja dapaaweta, meeta, “Jinaɡ̶a adineloati, okotawece, etoko digoina!” \p \v 29 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja dienaɡ̶ata monadeegita noledaɡ̶axi, odaa ja dinage me dakatiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Dawigice leeɡ̶odi me doi, odaa ja dinaxoɡ̶otinigiiɡ̶o lodoe Paulo ijaa Silas. \v 30 Odaa ja yadeegiticogi we, naɡ̶a nigetiniwace, meetiogi, “Akaami iniotagodepodi, amiini ica ane leeditibige me jao me jakadi meote Aneotedoɡ̶oji me idewiɡ̶atace?” \p \v 31 Noɡ̶oniniɡ̶odi, modita, “Anakatoni Ǥoniotagodi Jesus, odaa Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eote me ɡ̶adewikitace akaami codaa miditawece ɡ̶adoiigiwepodi.” \v 32 Odaa joɡ̶oyatematita lotaɡ̶a Ǥoniotagodi niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa me iditawece oko ane idei liɡ̶eladi. \v 33 Ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo enoale codaa me ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo lakata niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja yadeegi Paulo ijaa Silas me iwilegi elaciletedi. Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi joɡ̶oilege niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa codaa me iditawece loiigiwepodi. \v 34 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi ja yadeegi Paulo ijaa Silas digoida liɡ̶eladi, odaa ja ligiiwepodi me niodaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa codaa me iditawece loiigiwepodi eliodi me ninitibigiwaji leeɡ̶odi noɡ̶onakato Aneotedoɡ̶oji. \p \v 35 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, icoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi romaanotedi joɡ̶oiiɡ̶e iodaɡ̶awadi modita niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi, “Ikaniticoace niɡ̶ijoa itoa ɡ̶oneleegiwadi.” \v 36 Odaa niɡ̶ijo nowienoɡ̶odi niwiloɡ̶onaɡ̶axi jeɡ̶eeta Paulo, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi etidiiɡ̶e me ɡ̶adikaniticoace. Enice ja yakadi manotiticoace natigide. Jemaa Aneotedoɡ̶oji midioka limedi me ideite makaamitaɡ̶atiwaji niganotiticoace!” \p \v 37 Pida Paulo jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, “Niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi odiiɡ̶enatakatoɡ̶owa metiɡ̶odalaketibige lodoe eliodi oko naɡ̶ana nigotaɡ̶a, pida aɡ̶ecoɡ̶otace oiwi migica ɡ̶obatiigi, igaataɡ̶a ɡ̶odiciagi romaanotedi. Pida aɡ̶ododigotoɡ̶owa digo minoataɡ̶a niɡ̶inoa romaanotedi. Odaa joɡ̶odiiɡ̶enatakatoɡ̶owa metiɡ̶odokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Odaa natigide ja leedi metiɡ̶odiiɡ̶e me ɡ̶ododitice, me diɡ̶ica ane yowooɡ̶odi. Pida ayakadi! Leeditibige mijaaɡ̶ijo enagitibeci etiɡ̶odikatice.” \p \v 38 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi jiɡ̶igotibeci midiwataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi, odaa joɡ̶oyeloɡ̶oditiogi aneyatigi Paulo ligegi. Igaanoɡ̶oyowooɡ̶odi Paulo ijaa Silas me liciagi romaanotedi, odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oniwinoɡ̶ododi ja doitibigiwaji. \v 39 Odaa jiɡ̶igotibeci joɡ̶odipokota Paulo ijaa Silas moixomaɡ̶ateetice niɡ̶ijo libatiigi. Odaa joɡ̶onixoticoace we niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa odipokotiogi me noditicoaci naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \v 40 Paulo ijaa Silas naɡ̶a noditicoaci niwiloɡ̶onaɡ̶axi, odaa jiɡ̶igotibeci liɡ̶eladi Lídia. Jiɡ̶idiaaɡ̶i noɡ̶odakapetege ɡ̶onioxoadipi, codaa onotaɡ̶aneɡ̶etiniwace mowo loniciwaɡ̶a, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja noditicoaci naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \c 17 \s1 Ica libakedi Paulo ijaa Silas manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Tessalônica \p \v 1 Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi eɡ̶idaa diiticogi me wiajeeɡ̶a, odaa joɡ̶odigotece nigotadi Anfípolis aniaa Apolônia, odaa joɡ̶otota nigotaɡ̶a Tessalônica. Jiɡ̶idiaaɡ̶i aca liiakanaɡ̶axi judeutedi. \v 2 Paulo mina ligileɡ̶egi migo minoataɡ̶a inoa niiakanaɡ̶axiidi, odaa jiɡ̶igo. Niɡ̶ijoatigilo itoatadiɡ̶ida saabadotedi Paulo igo niiakanaɡ̶axi, odaa ja dinotigimadetege niɡ̶ijo oko niɡ̶ijo neɡ̶eetece ane diitigilo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a. \v 3 Paulo diiɡ̶axinaɡ̶atece codaa me ikeetiogi me leeditibige niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa me dawikode, yeleo, odaa yewiɡ̶atace, niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. Odaa Paulo jeɡ̶eetiogi, “Jatematitaɡ̶awatiwaji, mejitece Jesus. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa Jesus niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e meote me ɡ̶odewiɡ̶atace.” \v 4 Onateciɡ̶ijo niɡ̶ijo oko anowajipatalo lotaɡ̶a Paulo ijaa Silas eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, odaa joɡ̶odinawanaɡ̶aditege. Liwigotigi niɡ̶idi aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a idi eliodi greegotedi anodoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, codaa meliodi iwaalepodi ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. \p \v 5 Pida icoa judeutedi ja nocetibigiwaji, odaa joɡ̶oyatecoɡ̶otee ica lapo ɡ̶oneleegiwadi agopeloaɡ̶a anidiaaɡ̶itibiga miditaɡ̶a ane licooɡ̶adi oko naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa niɡ̶ini lapo jiɡ̶igotibeci oibatooɡ̶odi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa joɡ̶onipoditice Jasão liɡ̶eladi, odoletibige me dakatiobece, domiɡ̶igotibeci odoletibige Paulo ijaa Silas, domoɡ̶odoletibige moyadeegiticogi lodoe niɡ̶ijo noiigi. \v 6 Igaanaɡ̶a diɡ̶icata moyakadi Paulo ijaa Silas, odaa joɡ̶oixigitijo Jasão ijaaɡ̶ijo eledi ɡ̶onioxoadipi, odaa joɡ̶oyadeegiticogi lodoe niɡ̶ijoa lacilodi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Natigide etina joɡ̶onotoɡ̶owa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anowo ligecaɡ̶aloɡ̶o niɡ̶eladimigipitigi inoatawece nigotadi. \v 7 Codaa Jasão nodetibigiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi midiaaɡ̶i liɡ̶eladi. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi aɡ̶oyiwaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco César, ninionigi-eliodi romaanotedi ane diiɡ̶enataka digoina Tessalônica, leeɡ̶odi modi mini epaa ninionigi-eliodi ane liboonaɡ̶adi Jesus.” \v 8 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo lotaɡ̶a niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa lacilodi ijaaɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a eliodi me noɡ̶owikomataaɡ̶a, codaa aɡ̶aleeɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anowo. \v 9 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi joɡ̶oiiɡ̶e Jasão ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi moyajigo dinyeelo, micataɡ̶a daɡ̶a loojedi meo Paulo ijaa Silas me daɡ̶aleeɡ̶owo anodi me beyagi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oikaticoace. \s1 Paulo ijaa Silas idiaa libakadi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Beréia \p \v 10 Igaanaɡ̶a enoale, aɡ̶ica anoyopaɡ̶adi niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi joɡ̶oiiɡ̶e Paulo ijaa Silas migotibeci nigotaɡ̶a Beréia. Noɡ̶ototicogi Beréia, odaa jiɡ̶igotibeci manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. \v 11 Niɡ̶idi oko digoida Beréia baanaɡ̶a nigomaɡ̶a mowajipata anewi aliciagi niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Tessalônica. Codaa oyemaa meliodi mowajipatalo Paulo lotaɡ̶a. Inoatawece nokododi oiwitelogo lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji owotibige moyowooɡ̶odi domigewi ica Paulo ane diiɡ̶axinaɡ̶atece. \v 12 Odaa eliodi niɡ̶ijo oko joɡ̶onakato Ǥoniotagodi. Liwigotigi niɡ̶ijo aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a ijo eliodi greegotedi codaa me iwaalepodi anida aneetege licoɡ̶egi ane ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a. \v 13 Pida niɡ̶ijoa judeutedi ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Tessalônica noɡ̶odibodicetibige Paulo me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a digoida nigotaɡ̶a Beréia, odaa jaɡ̶aɡ̶igotibeci moyetigi lacilo niɡ̶idi noiigi modakapetege Paulo ijaa Silas. \v 14 Odaa aɡ̶ica anoyopaɡ̶adi ɡ̶onioxoadipi joɡ̶oimonya Paulo migo liniogotibece akiidi-eliodi, pida Silas ijaa Timóteo biɡ̶idiaa nenyaɡ̶ate nigotaɡ̶a Beréia. \v 15 Odaa niɡ̶ijoa eletidi lokaaɡ̶etedi joɡ̶oilaajo Paulo neɡ̶epaa nigotaɡ̶a Atenas. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja dopitijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Beréia, odaa Paulo ja dajoinaɡ̶atigi moibodicaxi Silas ijaa Timóteo me daɡ̶a dinopaɡ̶adi migotibeci minitaɡ̶a. \s1 Paulo datematika digoida nigotaɡ̶a Atenas \p \v 16 Niɡ̶ijo Paulo midiaaɡ̶ite nigotaɡ̶a Atenas, nibeotibigege Silas ijaa Timóteo motota. Niɡ̶ijo midiaaɡ̶i me nibeotibige, odaa ja nadi naɡ̶ani nigotaɡ̶a Atenas minoa niwicidi. Odaa eliodi me agecaɡ̶alo, codaa me ilee laaleɡ̶ena. \v 17 Odaa jiɡ̶igo manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa ja dinotigimadetege icoa judeutedi icaaɡ̶ica ane daɡ̶a judeutedi pida odioteci lakataɡ̶a judeutedi, codaa eledi dinotigimadetege niɡ̶ijo oko ane dakapetibigiwage inoatawece nokododi miditaɡ̶a ane licooɡ̶adi oko me yatecoɡ̶o. \v 18 Codaa eledi dakapetege icoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi epicureutedi ijaaɡ̶ijoa estóicotedi, eledi odinotigimadetege. Odaa dinigetiwage, modi, “Amiini ini yetole ane leedi me ɡ̶odiiɡ̶axi?” Icaaɡ̶ica eledi modi, “Icaa mina daɡ̶a yalaɡ̶atiogi noenoɡ̶ododi eletidi noiika.” Odaa jiɡ̶inaa lotaɡ̶a leeɡ̶odi Paulo me yalaɡ̶atalo Jesus codaa me yalaɡ̶ata Aneotedoɡ̶oji meote Jesus me yewiɡ̶atace niɡ̶ijo moyeloadi. \v 19 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi Paulo miditaɡ̶a niɡ̶ijo aneitibige me yatecoɡ̶o icoa lilokaɡ̶awadi niiɡ̶axinaɡ̶anadi, ane liboonaɡ̶adi Areópago, niɡ̶idi aneitibige amina ite oko me yatecoɡ̶o, me diniiɡ̶axitibigiwaji. Odaa joɡ̶odita Paulo, “Jemaanaɡ̶a me jowooɡ̶otaɡ̶a amigida ica gela ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneloɡ̶otitibece. \v 20 Igaataɡ̶a niɡ̶ijoa ɡ̶adotaɡ̶a etiɡ̶odawelaɡ̶adi, odaa joleeɡ̶atibige me jowooɡ̶otaɡ̶a anodaa diitigilo niɡ̶ijoa ɡ̶adotaɡ̶a.” \v 21 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶owote, igaataɡ̶a iditawece niɡ̶eladimigipitigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a inaaɡ̶inoa iomaɡ̶aɡ̶a pida idiaa liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Atenas lemaanigitibece me leegi midiaaɡ̶i moyatemati codaa mowajipata okanicodaaɡ̶icata gela nibodigi. \p \v 22 Odaa Paulo ja dabiditi liwigotigi niɡ̶ijo oko ane yatecoɡ̶o anoyatigi me Areópago, odaa jeɡ̶ee, “Akaami iniotagodepodi ane ɡ̶adiɡ̶eladi Atenas jinadi niɡ̶ina akaamitiwaji mawiite inoatawece moɡ̶eetetiogi niɡ̶inoa ɡ̶aniwicidi. \v 23 Niɡ̶ijo mejigoteloco naɡ̶ana ɡ̶anigotaɡ̶atiwaji, odaa jinadi ane onitibigetiwaji mateciɡ̶i moɡ̶eetetiogi niɡ̶inoa ɡ̶aniwicidi. Codaa eledi jinadi naɡ̶ajo wetiɡ̶a anabakenitiwaji maweniɡ̶ideni niɡ̶ina ɡ̶aniwigo, naɡ̶ani wetiɡ̶a diniditeloco nidigo anee, ‘Digoina joɡ̶eeɡ̶ata ɡ̶onoenoɡ̶odi ane diɡ̶icata me jowooɡ̶otaɡ̶a.’ Niɡ̶iniwa Ǥonoenoɡ̶odi anoɡ̶eetetalotiwaji idaaɡ̶ee me diɡ̶icoatedi mowooɡ̶oti, joaniɡ̶iniaaɡ̶ejitece niɡ̶ina me ɡ̶adiiɡ̶axinitiwaji. \fig |src="cn01998B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 17.23" \fig* \v 24 Aneotedoɡ̶oji eote niɡ̶ina iiɡ̶o codaa me inoatawece niɡ̶inoa aninoa digoina iiɡ̶o. Iniaaɡ̶iniwa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e inoatawece ane ideite ditibigimedi codaa me iiɡ̶o, odaa adiɡ̶eladetedigi diimigi ane loenatagi niɡ̶ina oko. \v 25 Iniaaɡ̶iniwa ayopotedibige niɡ̶ina oko doɡ̶owo noenatagitema anigetiɡ̶idi, leeɡ̶odi Jiɡ̶iniaaɡ̶eote niɡ̶ina oko me newiɡ̶a, me naalaɡ̶a, codaa yajigotediogi niɡ̶ina oko inoatawece anoyopotibige me newiɡ̶a. \v 26 Yoe inoatawece ane noiika, anida aneetege licoɡ̶egi niɡ̶ijo odoejegi ɡ̶oneleegiwa loenatagi. Odaa ja ilaagaɡ̶aditedeloco me niɡ̶eladeeɡ̶ateloco inoatawece liwailidi iiɡ̶o. Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa ane nilaɡ̶aditetema nokododi niɡ̶ina oko, codaa me nibikota niiɡ̶otedi niɡ̶ijo maleediɡ̶icatibige mina me newiɡ̶a. \v 27 Joaniɡ̶idaa aneote, eotedibige modoletibige odaa domoɡ̶oyakadi niɡ̶ina modoletibige. Pida aleegitalo me yototedice oninitecibeci niɡ̶ina oko. \v 28 Jiɡ̶idaa ligegitibece niɡ̶ijo oko ane ɡ̶adoiigi mee, \q1 ‘Jiɡ̶iniaaɡ̶iniwa aneote me ɡ̶odewiɡ̶a, \q1 eote me jitinaɡ̶aɡ̶a, \q1 codaa jiɡ̶iniaa leeɡ̶odi noɡ̶oko.’ \m Codaa ijoa notaɡ̶aneɡ̶ecajoli niɡ̶ina akaamitiwaji anodi, \q1 ‘Okotawece oko lionigipi.’ \p \v 29 Enice leeɡ̶odi moko lionigipi Aneotedoɡ̶oji leeditibige me daɡ̶a jileɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji daɡ̶a liciagi okanicodaaɡ̶icata niwigo noenatagi oolo, domigetaɡ̶a beexo, oɡ̶oa domigetaɡ̶a wetiɡ̶a, loenataka niɡ̶ina oko ane lixakedi me yoe, codaa me yowooɡ̶odi me dadineɡ̶enataka. \v 30 Aneotedoɡ̶oji aiwi anigoteta niɡ̶ijo oko niɡ̶ijo jotigide niɡ̶ijo me doɡ̶oyowooɡ̶odi mida libatiigi. Pida natigide iiɡ̶e inatawece niɡ̶ina oko digoina iiɡ̶o, minatawece odinilaatece libeyaceɡ̶eco. \v 31 Leeɡ̶odi jeɡ̶eote lakatagi noko me iwi anigotediogi inatawece oko digoina iiɡ̶o, codaa meote ane iɡ̶enaɡ̶a nige iwi anigotediogi niɡ̶ina oko. Odaa eote ibake Ǥoneleegiwa niɡ̶ijo ane ixipetedice mepaa iwi anigotiogi oko. Ikeetediogi inatawece oko mewi micota me ibake niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa me iwi anigotediogi niɡ̶ina oko, niɡ̶ijo neɡ̶eote me yewiɡ̶atace niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa.” \p \v 32 Igaanoɡ̶owajipata Paulo mee Aneotedoɡ̶oji neɡ̶eote niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa me yewiɡ̶atace, odaa jiɡ̶ijo niɡ̶ijo oko anoyame. Pida ica eledi oko modi, “Jemaanaɡ̶a me jajipaaɡ̶ataɡ̶awa me enitacece niɡ̶inoa notaɡ̶a.” \v 33 Odaa Paulo ja noditice me idei miditaɡ̶a. \v 34 Odaa onateciɡ̶ijoa icoa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶otota Paulo, codaa oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a. Liwigotigi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, ijo ane liboonaɡ̶adi Dionísio anida aneetege niɡ̶ijo lapo anodita me Areópago. Eledi dinawanaɡ̶aditege Paulo aca iwaalo anodita Damáris, codaa icaaɡ̶ica eledi aneniwaɡ̶atakanaɡ̶a. \c 18 \s1 Paulo eo ane libakeditema Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Coriinto \p \v 1 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo naɡ̶a nigotini me yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo lapo anodita Areópago, odaa ja noditicogi nigotaɡ̶a Atenas, jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Coriinto. \v 2 Joaniɡ̶idiaa dakapetege ica ɡ̶oneleegiwa ane judeu liboonaɡ̶adi Áquila, ane lanikadi nipodigi Ponto. Áquila ajaaɡ̶ajo lodawa ane liboonaɡ̶adi Priscila, aniɡ̶ica doɡ̶owidi nokododi moyaladi Itália leeɡ̶odi Cláudio, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi, me iiɡ̶e iditawece niɡ̶idi noiigi ane judeutedi me noditicoaci nigotaɡ̶a Roma. \v 3 Odaa Paulo jiɡ̶igo dalitiogi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i miditaɡ̶a, ja libakawepodi, leeɡ̶odi minaaɡ̶ina noenatagodi nopecetiidi digo miditaɡ̶a moyoe nopecetiidi. \v 4 Odaa inoatawece saabadotedi Paulo igo liiakanaɡ̶axi judeutedi doletibige me ikeetiogi judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me diiɡ̶axinaɡ̶atece anewi. \p \v 5 Niɡ̶ijo Silas ijaa Timóteo noɡ̶oiwidatece Paulo, moicoɡ̶oticogi nipodigi Macedônia, odaa Paulo ja ika me yoe nopecetiidi, jeɡ̶eo nimeditema me datematika. Ikeetiogi judeutedi me niɡ̶ijaaɡ̶ijoa Jesus Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. \v 6 Pida niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶odakapetege Paulo, odaa joɡ̶oniwotibige. Niɡ̶ijo noɡ̶odakapetege, odaa Paulo ja iticoɡ̶o inoa lowoodi me iticoɡ̶o amoɡ̶o lodoe niɡ̶idi oko, me ikee daɡ̶adiaaɡ̶ica aneetege, odaa jeɡ̶eetiogi, “Nige ɡ̶adiloikatititetiwaji Aneotedoɡ̶oji, aɡ̶aleeɡ̶ica anejitaɡ̶agi, igaataɡ̶a ja jatematitaɡ̶awatiwaji Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶etediwa mejitaɡ̶awa, pida aɡ̶emaanitiwaji mabaatege yotaɡ̶a. Natigide jeɡ̶ejigo jatematitiogi niɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi ane niiɡ̶etediwa Aneotedoɡ̶oji me jao.” \v 7 Odaa ja yototicoace, jiɡ̶igo noiigiwa Tício Justo ane daɡ̶a judeu, pida doɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. Pida niɡ̶ica liɡ̶eladi one idiaaɡ̶i liwai liiakanaɡ̶axi judeutedi. \v 8 Odaa ica Crispo ane dowediteloco liiakanaɡ̶axi judeutedi nakato Ǥoniotagodi, codaa iditawece loiigiwepodi eledi onakato Ǥoniotagodi. Eliodi eledi oko ane liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Corinto owajipatalo niɡ̶ijoa Paulo lotaɡ̶a, odaa eledi onakato Ǥoniotagodi, codaa ja dinilegetibigiwaji. \p \v 9 Ica enoale Paulo jiɡ̶ijo ica lakatigi micataɡ̶a daɡ̶a ligeedi, Ǥoniotagodi ja dinikeeteta, meete, “Jinaɡ̶adoii! Codaa jinaɡ̶anotokitini, idioka limedi matematikani! \v 10 Igaataɡ̶a ite Ee makaamitaɡ̶a, odaa aɡ̶ica ane yakadi me ɡ̶adatacilotiti. Igaataɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a eliodi oko ane jiniditiogi me inepilidi.” \v 11 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i Paulo onidateci nicaaɡ̶abi niɡ̶igo meeya, iiɡ̶axitece lotaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji niɡ̶idi noiigi. \p \v 12 Niɡ̶ijo Gálio noɡ̶oixotio me lacilo romaanotedi me iiɡ̶e nipodigi Grécia, odaa icoa judeutedi ja dinatecoɡ̶otee modibata Paulo, odaa joɡ̶oyadeegiticogi minitaɡ̶a ijo diimigi-nelegi aneitice Gálio me iwi anigotiogi niɡ̶ina oko. \v 13 Odaa joɡ̶odita Gálio, “Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa niiɡ̶axitiniwace noiigi modoɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ida lakatigi lakapetegi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco.” \p \v 14 Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a domaɡ̶a igidi niɡ̶ijoa notaɡ̶a modakapetege, odaa Gálio jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijoa judeutedi, “Digawini akaami judeutedi! Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa daɡ̶a ninaaletiniwace oko me dinigaanyetece dinyeelo, oɡ̶oa domigetiɡ̶ica loenatagi ane daɡ̶axa me beyagi, odaa daɡ̶anagawini jajipataɡ̶awatiwaji. \v 15 Pida natigide jaɡ̶adinotigimadenitiwaji enitece icoa boonaɡ̶atedi, icoa notaɡ̶a, inaaɡ̶inoa ɡ̶anajoinaɡ̶aneɡ̶eco. Enice akamaɡ̶awinitiwaji, baadaɡ̶a jiwi anejigota ane ɡ̶adileenigitema niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa.” \v 16 Odaa ja diiɡ̶enatakatiogi monoɡ̶aticoace niɡ̶ijoa judeutedi wetice diimigi-nelegi. \v 17 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶odibata Sóstenes niɡ̶ijo gela nowienoɡ̶odi liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa joɡ̶onalaketibige lodoe niɡ̶ijo diimigi-nelegi. Pida Gálio aɡ̶ica meo niɡ̶ijo niciagi. \s1 Paulo opitacicogi nigotaɡ̶a Antioquia \p \v 18 Paulo owidi nokododi midiaaɡ̶i nigotaɡ̶a Coriinto. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ibode ɡ̶onioxoadipi, odaa digoida nigotaɡ̶a Cencréia ja dibata aca etogo-nelegi mopiticogi nipodigi Síria. Odaa Priscila ijaa Áquila jiɡ̶igotibeci mijotaɡ̶a Paulo. Maleediɡ̶icatibige daɡ̶a waxoditinigi naɡ̶aca etogo, odaa Paulo ja noxotegi lamodi me ikee meo ligegitege Aneotedoɡ̶oji. \v 19 Igaanoɡ̶otota nigotaɡ̶a Éfeso, odaa jiɡ̶idiaa yoyate Priscila ijaa Áquila. Paulo naɡ̶a dakatiwece liiakanaɡ̶axi judeutedi, odaa ja dinotigimadetege icoa judeutedi. \v 20 Odaa joɡ̶odipokota Paulo midiaaɡ̶inawaanigi miditaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi. Pida adibatege nodeneɡ̶egi. \v 21 Odaa niɡ̶ijo naɡ̶a nibodetiniwace, meetiogi, “Jopotibige mejigo jixomaɡ̶ateetijo nalokegi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Pida nige yemaa Aneotedoɡ̶oji, odaa baɡ̶a idopitacijo makaamitaɡ̶atiwaji.” Odaa ja waxoditinigi naɡ̶aca etogo-nelegi, odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Éfeso. \p \v 22 Igaaniɡ̶icoticogi nigotaɡ̶a Cesaréia, naɡ̶a waxoditice, odaa aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yecoaditece loiigi Ǥoniotagodi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Antioquia. \v 23 Odaa Paulo jiɡ̶idiaaɡ̶i onateciɡ̶ijoa nokododi, niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa joɡ̶opi. Odaa jiɡ̶igotece nipodaɡ̶a Galácia, Frígia, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i meo loniciwaɡ̶a idiwatawece lapoli loiigi Ǥoniotagodi. \s1 Ica niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a anodita Apolo \p \v 24 Ini ica judeu ane liboonaɡ̶adi Apolo ane lanikadi nigotaɡ̶a Alexandria. Odaa Apolo jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Éfeso. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ele me dotaɡ̶a, codaa eliodi me yowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi. \v 25 Apolo yowooɡ̶odi owidi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece Ǥoniotagodi, codaa eliodi me yoniciwadi niɡ̶ina naɡ̶a datematika codaa me diiɡ̶axinaɡ̶atece Jesus. Idioka limedi me diiɡ̶axinaɡ̶atece anewi. Pida idoka yowooɡ̶odi ane leeɡ̶odi João me nilegetiniwace oko. \v 26 Odaa Apolo abo laaleɡ̶ena me dotaɡ̶a manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi. Odaa Priscila ijaa Áquila joɡ̶owajipa Apolo me dotaɡ̶a, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oyadeegiticogi liɡ̶eladi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i neɡ̶epaanaɡ̶a oyenikamaɡ̶aditema Apolo moyeloɡ̶odita liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji. \v 27 Apolo ja lowoogo me dibata etogo-nelegi migo nipodigi Grécia. Odaa ɡ̶onioxoadipitigi Éfeso joɡ̶owo lidietibige niɡ̶ijo anodiotibece Ǥoniotagodi digoida nipodigi Grécia owotibige mele modibatege Apolo. Igaaniɡ̶icotiogi odaa eliodi ane yaxawatibigiwaji niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi leeɡ̶odi Ǥoniotagodi meliodi meletetema niɡ̶idi ɡ̶onioxoadipi. \v 28 Apolo mina ida loniciwaɡ̶a me dinotigimadetege judeutedi lodoe niɡ̶ina oko, codaa aɡ̶oyakadi moiɡ̶eke, codaa ikee Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi me eetece Jesus Niɡ̶ijaaɡ̶ijoa ane niiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji meote me ɡ̶odewiɡ̶atace. \c 19 \s1 Paulo igo datematika manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso \p \v 1 Niɡ̶ijo maleeɡ̶idiaaɡ̶i Apolo digoida nigotaɡ̶a Coriinto, ijaa Paulo ja yakagiditeloco liwigotigi nipodigi aninoa wetiadi, odaa jiɡ̶icoticogi nigotaɡ̶a Éfeso. Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijo ane dakapetege onateciɡ̶ijo anodi modiotece Ǥoniotagodi. \v 2 Odaa Paulo ja nigetiniwace, meetiogi, “Aneotedoɡ̶oji naɡ̶a nikatedaɡ̶alocotiwaji Liwigo me diɡ̶eladetiwaɡ̶aji ica naɡ̶a anakatoni Ǥoniotagodi?” Odaa joɡ̶oigidi, modita, “Niɡ̶ida moko aɡ̶ica daɡ̶a jajipaaɡ̶ata moyalaɡ̶ata ica Liwigo Aneotedoɡ̶oji.” \v 3 Odaa Paulo ja nigetaciniwace, meetiogi, “Pida ica naɡ̶a adinilegenitiwaji, ame liboonaɡ̶adi anoibake?” Odaa modita, “Niɡ̶ijo naɡ̶a idinilegenaɡ̶a, jiwaɡ̶atece niɡ̶ijo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi João Batista.” \p \v 4 Odaa Paulo jeɡ̶eetiogi, “João iiɡ̶e niɡ̶ijo oko me dinilegetibigiwaji niɡ̶ijo naɡ̶a odinilaatece libeyaceɡ̶eco. Pida meetiogi loiigi Israel me leeditibige moyiwaɡ̶adi Niɡ̶ijoa anicota menagi nigidiaaɡ̶idi, Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e. Odaa niɡ̶ini oko aneeta jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa Jesus.” \p \v 5 Niɡ̶idiaaɡ̶idi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Paulo, odaa jaɡ̶aɡ̶a nilegetiniwace datika Liboonaɡ̶adi Jesus Cristo. \v 6 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Paulo ja ipeketeloco libaaɡ̶atedi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dinikatiogi me diɡ̶eladetigi laaleɡ̶enali. Odaa joɡ̶odotaɡ̶atigilo eletidi iolatedi ane diɡ̶icoateda moyowooɡ̶odi, oyatematitedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. \v 7 Ejime ijoa dooze ɡ̶oneleegiwadi ane dinilegetibigiwaji. \p \v 8 Paulo dakatiobece manitaɡ̶a liiakanaɡ̶axi judeutedi codaa abo laaleɡ̶ena me notaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi. Odaa jiɡ̶ida libakedi niɡ̶ijoatigilo iniwatadiɡ̶ini epenaitedi. Dinotigimadetege codaa doletibige me dinigaanyetece moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. \v 9 Pida niɡ̶idi oko onateciɡ̶ijo dakake laaleɡ̶enali, aɡ̶eniwaɡ̶atakanaɡ̶a, codaa beyagi modotaɡ̶atibige niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Ǥoniotagodi lodoe eledi oko. Odaa Paulo ja yototicoace, odaa ja iomaɡ̶aditicoace niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi. Odaa inoatawece nokododi ini mawatege niɡ̶ijo noiigi me yatecoɡ̶o, codaa dinotigimadetege niɡ̶ijo oko manitaɡ̶a lidikonaɡ̶axi ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Tirano. \v 10 Odaa yadeegi itoataale nicaaɡ̶ape Paulo meo niɡ̶ida libakedi neɡ̶epaaɡ̶icota miditawece niɡ̶ijo judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi ane liɡ̶eladi nipodigi Ásia mowajipatalo lotaɡ̶a Ǥoniotagodi. \p \v 11 Aneotedoɡ̶oji ibake Paulo meote loenataka ane joxicaɡ̶atema aneo niɡ̶ijo noiigi moyopo. \v 12 Oyadeegita Paulo leenxotedi inaaɡ̶inoa nowoodi elipogo ane ibake noolaɡ̶anaɡ̶alo, odaa Paulo ja dibatelogo. Niɡ̶idiaaɡ̶idi oyadeegitiogi niɡ̶ijoa eelotaginadi maɡ̶aɡ̶a odibatelogo. Niɡ̶ijo noɡ̶odibatelogo niɡ̶ijoa leenxotedi ijaaɡ̶ijoa eletidi nowoodi, odaa ja nicilaɡ̶a, codaa me niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a aaɡ̶aɡ̶a noditicogi oko anodakatiogi. \p \v 13 Onidiwa icoa judeutedi anidioka limedi me wiajeeɡ̶ateloco inoatawece nipodaɡ̶a codaa moiticoiticoace niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a minataɡ̶a niɡ̶ina oko. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi domoɡ̶onaketace moibake Liboonaɡ̶adi Jesus moiiɡ̶e me noditicoaci niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, moditiogi, “Ǥadiiɡ̶eneɡ̶egi manotitice minataɡ̶a niɡ̶ina oko leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Jesus, Niɡ̶ijoa ane yatematitedibece Paulo!” \v 14 Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi anowo niɡ̶ida anee one seete lionigipi Ceva, ica judeu anijo me sacerdoti ɡ̶oneɡ̶egi. \v 15 Pida ica noko moibake Liboonaɡ̶adi Jesus me domoɡ̶oiticoitice niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi ica ɡ̶oneleegiwa, odaa niɡ̶ica niwigo abeyaceɡ̶egi ja niniɡ̶odi, meetiogi, “Niɡ̶ijoa Jesus jowooɡ̶odi, codaa me Paulo jowooɡ̶odi. Baɡ̶akaami, amakaamitiwaji?” \p \v 16 Odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ane dakatiogi niwigo abeyaceɡ̶egi ja waxoditiogi miditaɡ̶a, odaa ja iɡ̶eke, eliodi me naxacoɡ̶otiniwace, codaa me naaɡ̶aditedini lowoodi. Odaa niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyototice liɡ̶eladi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa aɡ̶aleeɡ̶icoa lowoodi me daleditibigimoace, codaa menacilotiniwace. \p \v 17 Odaa iditawece niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Éfeso joɡ̶odibodiceta niɡ̶ida niciagi, ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. Iditawece doitibigiwaji leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a Liboonaɡ̶adi Jesus, codaa moiweniɡ̶ide Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus. \v 18 Codaa eliodi niɡ̶ijo baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi igotibeci dinatemati lodoe eledi oko mowo ane beyagi. \v 19 Odaa eliodi oxikonaɡ̶aɡ̶a oyadeegi icoa notaɡ̶anaɡ̶axiidi anoibake modiniiɡ̶axitece mowote noxikoneɡ̶eco. Odaa joɡ̶oiladie ijoatawece notaɡ̶anaɡ̶axiidi codaa niɡ̶inoa eletidi najoli anoibake mowote noxikoneɡ̶eco, odaa joɡ̶oyalegi lodoe eliodi oko. Niɡ̶ica noɡ̶onilaɡ̶adi ica ane loojedi ijoatawece niɡ̶ijoa anoyalegi, odaa dibatalo loojedi me jibaaɡ̶a meya-taalia miili nokododi moyedia ane loojedi noko. \fig |src="cn02003B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 19.19" \fig* \v 20 Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ijoa natematiko jeɡ̶epaanaɡ̶a ilaagitibece, codaa loniciwaɡ̶a lotaɡ̶a Ǥoniotagodi idapaɡ̶a diiticogi me iigi anee lewiɡ̶a niɡ̶ina oko. \s1 Ica me dibatotiogi oko digoida nigotaɡ̶a Éfeso. \p \v 21 Igaanaɡ̶a oigodi niɡ̶ijo noiigi moyalegi ijoa loxikonaɡ̶atedi, odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji jeɡ̶eo Paulo me lowoogo me diɡ̶etita nipodigi Macedônia aniaa Acaia, odaa jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa Paulo jeɡ̶ee, “Ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa nigidiaaɡ̶idi ja leeditibige mejigotace idalita nigotaɡ̶a Roma.” \v 22 Odaa ja iiɡ̶eticogi nipodigi Macedônia itoataale niɡ̶ijoa laxawepodi, Timóteo ijaa Erasto. Pida Paulo baɡ̶aleeɡ̶idiaaɡ̶inawaanigi nipodigi Ásia. \p \v 23 Niɡ̶ijoa nokododi eliodi me dibatotiogi niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Éfeso leeɡ̶odi niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶egi aneetece Ǥoniotagodi. \v 24 Ini ica ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Demétrio, libakedi me naxacoɡ̶odi beexo codaa meote liwicidi liɡ̶eladi aca niwigo niɡ̶idi noiigi ane liboonaɡ̶adi Diana. Odaa niɡ̶inoa niwicidi noɡ̶oyaa, odaa owidi dinyeelo odinigaanyetece. \v 25 Odaa Demétrio jeɡ̶eniditiogi niɡ̶idiwa anoyoe niwicidi ijaaɡ̶ijo eledi oko anowote eletidi loenataka anaaɡ̶ana beexo, elaanaɡ̶a. Odaa jeɡ̶eetiogi Demétrio, “Akaami yokaaɡ̶etedipi, owooɡ̶otitiwaji moko liicotedi leeɡ̶odi me joenaɡ̶a niɡ̶inoa niwicidi mejaanaɡ̶a. \v 26 Jaɡ̶anatitiwaji codaa majipaata Paulo me dotaɡ̶atibece me lakapetegi niɡ̶inoa niwicidi. Eote niɡ̶inoa lotaɡ̶a aɡ̶inokina digoina nigotaɡ̶a Éfeso. Pida eledi dotaɡ̶atibece ja domaɡ̶a inatawece nipodigi Ásia. Paulo mee niɡ̶inoa niwicidi ane ɡ̶odoenataka me daɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶ododi leeɡ̶odi aoniɡ̶ica loniciwaɡ̶a. Odaa eliodi oko joɡ̶oyiwaɡ̶adi lotaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶odinoojetetalo niɡ̶inoa ane ɡ̶odoenataka. \v 27 Codaa diganagawini, doidetibige niɡ̶ina oko me beyagi modotaɡ̶atibige niɡ̶ida ɡ̶obakedi, codaa eledi doidetibige modiletibige me diɡ̶icata niwaló niɡ̶ini diimigi-nelegi, liɡ̶eladi ɡ̶onoenoɡ̶odo Diana. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶ina oko nigodiletibige Diana me daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶e, idaaɡ̶idata me domeɡ̶eliodi oko anodoɡ̶eteta, inatawece niɡ̶eladimigipitigi nipodigi Ásia, codaa minoatawece ane liwailidi niɡ̶ina iiɡ̶o!” \p \v 28 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa Demétrio lotaɡ̶a, odaa eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a, odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Jiweniɡ̶idenaɡ̶a Diana, noenoɡ̶odo ɡ̶odoiigi efeesiotedi!” \v 29 Odaa ja dibatotiogi oko anitawece nigotaɡ̶a. Codaa joɡ̶odibata Gaio ijaa Aristarco, niɡ̶ijo itoataale elatibige Macedônia, lixigaɡ̶awepodi Paulo me diniwiaje. Odaa iditawece odinaxawatigi moixigitijo niɡ̶ijo itoataale miditaɡ̶a boolaɡ̶adi-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. \v 30 Paulo domaɡ̶a yemaa migo dotaɡ̶a lodoe niɡ̶ijo noiigi, pida niɡ̶ijo anodiotibece Jesus aɡ̶oika migo. \v 31 Icoa onateciɡ̶ijoa anoiiɡ̶e niɡ̶idi nipodigi nokaaɡ̶edi Paulo. Oiwakateetibige Paulo libodigi, odaa joɡ̶odipokota me diɡ̶igo miditaɡ̶a niɡ̶ijo boolaɡ̶adi-nelegi. \v 32 Iditawece niɡ̶ijo noiigi-nelegi ane yatecoɡ̶o ja dibatotiogi. Idi napaawaɡ̶ateloco jeɡ̶eledi lotaɡ̶a, idiaaɡ̶eledi jeɡ̶eletidi lotaɡ̶a, pida niɡ̶ica eledi liwai niɡ̶idi nagoodi-noiigi baadoɡ̶oyowooɡ̶odi ane leeɡ̶odi me yatecoɡ̶o. \v 33 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi anidi liwigotigi niɡ̶ijo noiigi-nelegi joɡ̶oixipetice Alexandre, odaa joɡ̶oyamaɡ̶atijo migo odoe me dotaɡ̶a me licaajepodi. Odaa Alexandre ja yatitiogi libaaɡ̶adi me dipokotiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me notokotiniwace. \v 34 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi noɡ̶oyowooɡ̶odi Alexandre me judeu, odaa iditawece napaawaɡ̶ateloco, modi, “Jiweniɡ̶idenaɡ̶a Diana, noenoɡ̶odo ɡ̶odoiigi efeesiotedi!” Odaa yadeegi iniwataale lakata midi me napaawaɡ̶ateloco. \p \v 35 Odaa niɡ̶ijo ane iiɡ̶e nigotaɡ̶a ja yakadi me yamaketini niɡ̶ijo noiigi-nelegi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaami niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Éfeso, inatawece oko oyowooɡ̶odi naɡ̶ana ɡ̶onigotaɡ̶a me yotete liɡ̶eladi ɡ̶onoenoɡ̶odo Diana aneliodi me joɡ̶eeɡ̶ata, codaa meledi yotete liwigo ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi menitini. \v 36 Aɡ̶ica ane yakadi mee me daɡ̶a icoɡ̶otibigimece ditibigimedi naɡ̶ada niwigo. Enice anotokitiniwacitiwaji, jinaɡ̶a aɡ̶owikomataa, codaa jiniɡ̶ica anawii anigida ɡ̶adoenatagi me daɡ̶a ecoɡ̶otace owookoni. \v 37 Jaɡ̶anadeegitetiwaji niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi, pida aɡ̶ica lolicaɡ̶adi midiwataɡ̶a liɡ̶elatedi niwicidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a beyagi modotaɡ̶atibige ɡ̶onoenoɡ̶odo Diana. \v 38 Demétrio ijaaɡ̶ijoa libakawepodi nigica anigida anoileetema oko, niɡ̶inoa nokododi ele monibikota noko me dinatecoɡ̶otee ɡ̶oniwinoɡ̶ododi anonajipatoɡ̶owa, codaa yakadi modineleɡ̶etiogi lacilodi romaanotedi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i moyakadi mowo ligegi modakapetege eledi oko me nilaagetedaɡ̶a. \v 39 Odaa akaamitiwaji nigica eledi ane leeɡ̶odi madinotigimadenitiwage, yakadi mawinitiwaji niɡ̶ina me limedi niɡ̶inoa lacilodi moniditoɡ̶owa metiɡ̶odatecoɡ̶otee. \v 40 Igaataɡ̶a doidetibige niɡ̶inoa lacilodi romaanotedi doɡ̶odiletibige daantaɡ̶a ɡ̶odakapetedipi leeɡ̶odi niɡ̶ina me jibatooɡ̶a niɡ̶ina noko. Igaataɡ̶a aɡ̶ica ane leeɡ̶odi me jatecoɡ̶ojoɡ̶o niɡ̶ina noko.” \v 41 Igaanaɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yakadi meo milaagitibeci niɡ̶ijo noiigi-nelegi. \c 20 \s1 Paulo eo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus digoida nipodaɡ̶a Macedônia aniaa Acaia \p \v 1 Niɡ̶ijo naɡ̶a ixomaɡ̶atice me dibatotiogi niɡ̶ijo oko, odaa Paulo jeɡ̶eniditiogi niɡ̶ijo anodiotibece Jesus, odaa jeɡ̶eo loniciwaɡ̶a. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nibodetiniwace migo nipodigi Macedônia. \v 2 Odaa ja diɡ̶etita niɡ̶idiwa nipodaɡ̶a, odaa eliodi meo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus, codaa eliodi me najoitiniwace. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶icota nipodigi Grécia. \v 3 Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i iniwatadiɡ̶ini epenaitedi. Igaanaɡ̶a dinoe me dibata aca etogo-nelegi migo nipodigi Síria, odaa ja dibodicetigi icoa judeutedi modoletibige moyeloadi. Odaa ja iigi lowoogo, ja lowoogo me diɡ̶etita nipodigi Macedônia opitacege lowidi. \v 4 Lixigaɡ̶awepodi Sópatro, ane lionigi Pirra anelatibige nigotaɡ̶a Beréia; Aristarco ijaa Segundo anelatibige nigotaɡ̶a Tessalônica; Gaio anelatibige nigotaɡ̶a Derbe; Timóteo, Tíquico ijaa Trófimo anelatibige nipodigi Ásia. \v 5 Idiwatawece niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi dinewadetibigiwaji, odaa joɡ̶onibeotoɡ̶ogi digoida nigotaɡ̶a Trôade. \v 6 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atice lalokegi judeutedi anodita me “Lalokegi Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Filipos. Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nokododi, odaa ja jiwidaaɡ̶atiogi digoida nigotaɡ̶a Trôade, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a seete nokododi. \s1 Ica lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Êutico yeleo niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yewiɡ̶atace \p \v 7 Igaanaɡ̶a nexogotini me saabado, odaa ja jatecoɡ̶ojoɡ̶o me jelicaɡ̶a liweenigi niɡ̶ina anonakato Ǥoniotagodi. Paulo datematikatema niɡ̶ijo ane yatecoɡ̶o neɡ̶epaa liwigo-enoale, leeɡ̶odi lowoogo me diniwiaje nige yeloɡ̶otibige. \v 8 Odaa jiɡ̶idiaa ɡ̶odatecaɡ̶adi ijo diimigi-le ane dalaɡ̶ate, odaa catiwedi le idiwa owidi noledaɡ̶axiidi. \v 9 Odaa ini ijo lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Êutico. Idiaa nicote midataɡ̶a ijo nawiweneɡ̶egi. Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me datematika, odaa Êutico jeɡ̶epaanaɡ̶a ibagi, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja diote, naɡ̶a leecawaanigi jeɡ̶enitini, icoɡ̶otibigimece ijo nawiweneɡ̶egi, leegitibigimece, icoɡ̶otibigimece niɡ̶ini naɡ̶a iniwatadiɡ̶ini le niɡ̶ijo diimigi. Igaanaɡ̶a domoɡ̶onicooɡ̶etini, pida ja yeleo. \fig |src="cn02139b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 20.9" \fig* \v 10 Odaa Paulo ja dinikatini, naɡ̶a dakagiteloco niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, odaa ja ibedotece. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ee, “Jinaɡ̶a aɡ̶owikomataatiwaji, igaataɡ̶a eyewiɡ̶atace!” \v 11 Odaa Paulo jiɡ̶igotace minitaɡ̶a ijo diimigi-le ane ideitice ditibigimedi, odaa ja yeligo niɡ̶ijo niweenigi, ligiiwepodi niɡ̶ijo eledi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idaa dinanatacigi me datematika neɡ̶epaa yeloɡ̶otibige. Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa ja noditice. \v 12 Odaa joɡ̶oyadeegiticogi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a liɡ̶eladi, ja yewiɡ̶a, odaa niɡ̶ijo noiigi eliodi me yoniciwaditibigiwaji. \s1 Paulo ijaaɡ̶ijoa lokaaɡ̶etedi eɡ̶idaaɡ̶ee me wiajeeɡ̶a \p \v 13 Odaa ja idinewadenaɡ̶a ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Assôs anei Paulo maɡ̶aɡ̶a dibata etogo-nelegi. Maleediɡ̶icatibige me ɡ̶ododitice naɡ̶a ligegitoɡ̶owa mideɡ̶ejinaɡ̶a, ijiɡ̶ijo baɡ̶a diniwiajetinigi iiɡ̶o. \v 14 Igaanaɡ̶a jakapaɡ̶atege digoida nigotaɡ̶a Assôs. Odaa ja jadeegaɡ̶a catinedi naɡ̶ajo etogo-nelegi, ja iniwiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Mitilene. \v 15 Igaanaɡ̶a jalataɡ̶a Mitilene, neɡ̶eledi noko ja inoxiwicaɡ̶a lidelogo ane liboonaɡ̶adi Quios. Neɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota lidelogo ane liboonaɡ̶adi Samos, odaa neɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Mileto. \v 16 Odaa Paulo ja lowoogo me nawiile nigotaɡ̶a Éfeso codaa anicoti doitibige daɡ̶aniaditema noko digoida nipodigi Ásia, leeɡ̶odi me yajolitaɡ̶a eotibige me age micota nigotaɡ̶a Jerusalém maleediɡ̶icatibige me nakatio nalokegi anodita “Pentecostes”. \s1 Paulo eo loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi anoicoɡ̶oticogi Éfeso \p \v 17 Niɡ̶ijo Paulo midiaaɡ̶i nigotaɡ̶a Mileto, odaa ja dienaɡ̶atiogi niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Éfeso. Eniditiogi migotibeci odakapetege. \v 18 Igaanoɡ̶otota, odaa jeɡ̶eetiogi, “Niɡ̶ida makaamitiwaji owooɡ̶oti anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a ijoatawece niɡ̶ijoa nokododi minaaɡ̶ejote makaamitaɡ̶a, niɡ̶ijo maleeka janoticogi nipodigi Ásia. \v 19 Ee iwikodaɡ̶a, codaa eliodi me jinoetibece ane ee liotagi Ǥoniotagodi, niɡ̶ijo naɡ̶a jao libakedi Ǥoniotagodi, eliodi me jakapetege ane dakaketomi leeɡ̶otedi judeutedi modoletibige mowo anodigotiwa. \v 20 Codaa owooɡ̶otitiwaji me diɡ̶icata ane jaɡ̶aditaɡ̶adomi, ane jakadi me ɡ̶adaxawanitece, niɡ̶ijo naɡ̶a jatematikataɡ̶adomitiwaji codaa me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace niɡ̶ijo mateciɡ̶i, mawanitiwage, codaa minoataɡ̶a liɡ̶elatedi ɡ̶onioxoadipi. \v 21 Eliodi me jiladee niɡ̶ijoa judeutedi ijaaɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi me leeditibige modinilaatece libeyaceɡ̶eco, odaaɡ̶odopitalo Aneotedoɡ̶oji, codaa monakato Ǥoniotagodi Jesus Cristo. \p \v 22 Natigide ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém leeɡ̶odi nikeetiwa Liwigo Aneotedoɡ̶oji me leeditibige mejigo. Odaa ajowooɡ̶odi migica anigida ane ininyaagi. \v 23 Pida baɡ̶a jowooɡ̶odi minoatawece nigotadi anejigotece Aneotedoɡ̶oji Liwigo idioka limeditibece me nikeetiwa metidixotiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi, codaa ijoa jixomaɡ̶ateetedijo owidi yawikodico. \v 24 Pida aɡ̶ica daɡ̶a jao niwaló niɡ̶ina midioka limedi me idewiɡ̶a, pida eneɡ̶egi jao niwaló niɡ̶ina me jakadi me jao niɡ̶ijo ane niiɡ̶etediwa Ǥoniotagodi Jesus me jao, codaa jemaa me jigodi ane ibakedi. Ibakedi ane najigotediwa Ǥoniotagodi niɡ̶ina me jeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedoɡ̶odomi. \p \v 25 Niɡ̶ida mee jowooɡ̶odi aɡ̶aleeɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji analee yakadi me idadi, niɡ̶ina akaamitiwaji ananajipaatiwa niɡ̶ijo minaaɡ̶ejo ɡ̶adiwigotigi me jatematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yemaa me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. \v 26 Natigide jemaa mejitaɡ̶awatiwaji me diɡ̶ica ane yakadi me dinanimaɡ̶atiwa nige aniatagigi, igaataɡ̶a akaamitawecetiwaji jaɡ̶ajipaatalo yotaɡ̶a. \v 27 Leeɡ̶odi aɡ̶ica ane jaɡ̶aditaɡ̶adomitiwaji, pida jatematitedaɡ̶awa ijoatawece niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane yemaa meote mowooɡ̶otitiwaji. \v 28 Adinowetitiwaji, codaa adowetiteloco iditawece loiigi Ǥoniotagodi ane liciagi niɡ̶ina lapo waxacocoli, Liwigo Aneotedoɡ̶oji anoyajigotaɡ̶awatiwaji jiɡ̶iniaa ɡ̶adaxawani madowetiteloco. Enice micoataɡ̶a niɡ̶inoa nowienoɡ̶ododi waxacocoli modoweditelogo niwaxacocoli codaa moniodeɡ̶e, odaa akaamitiwaji jiɡ̶idaa leeditibige me eni madowetiteloco loiigi Aneotedoɡ̶oji ane ibake lawodi epaa Lionigi me dinoojetetediogi. \v 29 Jowooɡ̶odi nigidiaaɡ̶idi nige ɡ̶adalatitiwaji, niɡ̶ina oko ane liciagi diwilecoɡ̶oni ane diojo icota monota ɡ̶adiwigotigitiwaji. Odaa aɡ̶etiɡ̶adiwikodeni anakaamitiwaji micataɡ̶a niɡ̶ina lapo waxacocoli. \v 30 Icota noko midi niɡ̶ina akaamitiwaji oditece niwitakeco, odaa jiɡ̶inaa anoninaaletiniwace niɡ̶ina anodiotece Ǥoniotagodi owotibige migotibeci mijotaɡ̶a. \v 31 Pida adinowetitiwaji, codaa analakitibigetiwaji me jaote itoatadiɡ̶ida nicaaɡ̶ape me diɡ̶icata daɡ̶a jika me ɡ̶adiiɡ̶axinitiniwace akaamitawece, noko codaa menoale, codaa elioditibece me jinoe. \p \v 32 Odaa natigide ja ɡ̶adajicitalo Aneotedoɡ̶oji me doweditedaɡ̶alocotiwaji. Odaa niɡ̶ijoa notaɡ̶a anoditece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meliodi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji, niɡ̶idiwa notaɡ̶a odoweditaɡ̶aloco. Niɡ̶idiwa notaɡ̶a yakadi mowo me ili ɡ̶atiwaɡ̶atakaneɡ̶egi, codaa me yakadi me yajigotaɡ̶awatiwaji inoatawece anopootibige me ɡ̶adewikitema iniokiniwateda Aneotedoɡ̶oji akaamitiwaji ijaaɡ̶ijo eledi Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedicoace mepoka nepiliditeda. \v 33 Aɡ̶ica oko ane idocetema nibeexo oolo, domigetaɡ̶a beexo, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a lowoodaɡ̶agi. \v 34 Akamaɡ̶akaamitiwaji owooɡ̶oti meliodi me jiba me jakadi inoatawece ane jopotibige me idewiɡ̶a, ee ijaaɡ̶ijoa yokaaɡ̶etedipi. \v 35 Niɡ̶ijo me jao okanicodaaɡ̶ica nibakedi, jikeetaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina me jibaaɡ̶a jiɡ̶idaa ɡ̶onimaweneɡ̶egi me jakataɡ̶a me jaxawanaɡ̶a niɡ̶ijo aninoa lemaɡ̶amatico. Analakitibigetiwaji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Ǥoniotagodi Jesus neɡ̶ee, ‘Niɡ̶ina ane yedia eledi oko, joaniɡ̶iniaaɡ̶ini anida linikegi caticedi niɡ̶ina ane dibatege noɡ̶eedita eledi oko.’” \p \v 36 Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yamaɡ̶atedini lokotidi, codaa ijotawece niɡ̶ijo oko aaɡ̶aɡ̶a oyamaɡ̶atedini lokotidi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. \v 37 Iditawece noenaɡ̶ateloco, oibedotece codaa me onapicoɡ̶o Paulo. \v 38 Eliodi magecaɡ̶alodipi leeɡ̶odi meetiogi me daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi monadi. Odaa joɡ̶oilaajoticogi neɡ̶epaa maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi. \c 21 \s1 Paulo igo nigotaɡ̶a Jerusalém \p \v 1 Naɡ̶a jibodenaɡ̶a niɡ̶ijo lapo ijo laxokodipi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi, naɡ̶a jaxotaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja iniwiajeeɡ̶a. Odaa ja ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶aticogi minitaɡ̶a lidelogo ane liboonaɡ̶adi Cós. Neɡ̶eledi noko odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Rodes, naɡ̶a jalataɡ̶a, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Pátara. \v 2 Jiɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶a jibaɡ̶ata ajo eledi etogo-nelegi anopiticogi nipodigi ane liboonaɡ̶adi Fenícia digoida niiɡ̶otedi Síria. Igaanaɡ̶a jaxotaɡ̶atinigi ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice. \v 3 Niɡ̶ijo me iniwiajeeɡ̶a inoxiwicaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre. Codaa joleeɡ̶ata niɡ̶ijo lidelogo me janagaɡ̶atece ɡ̶onimagijegi, odaa idapaɡ̶a jiiɡ̶aticogi neɡ̶epaaɡ̶ejoɡ̶ota nipodigi Síria. Igaaneɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Tiro, odaa ja jaxotaɡ̶atice naɡ̶ajo etogo-nelegi, leeɡ̶odi moyexaɡ̶atedice ijoatawece niɡ̶ijoa loyaɡ̶aka naɡ̶ajo etogo-nelegi. \v 4 Manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a ijo jakapaɡ̶atege onateciɡ̶ijo anodiotece Ǥoniotagodi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate miditaɡ̶a seete nokododi. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajigotiogi lowooɡ̶otakaneɡ̶egi mowo libodigi Paulo me deɡ̶ele migo nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 5 Pida niɡ̶icota niɡ̶ijo noko me noditice naɡ̶ajo etogo-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa ja ɡ̶ododitice, ja iniwiajeeɡ̶atace. Odaa jeɡ̶etiɡ̶odilaajo neɡ̶epaa maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi. Ijotawece igotibeci, inoa lodawadi codaa me nigaanigipawaanigi eledi igotibeci neɡ̶epaa we nigotaɡ̶a. Neɡ̶ejoɡ̶oticogi liniogotibece akiidi-eliodi, naɡ̶a jamakajoɡ̶otedini ɡ̶odokotidi, odaa ja jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. \v 6 Naɡ̶a inibodenaɡ̶atiniwace, odaa ja jibaɡ̶ataca naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi. \p \v 7 Eɡ̶idaaɡ̶ee me iniwiajeeɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja jalataɡ̶a nigotaɡ̶a Tiro, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Ptolemaida. Jiɡ̶idiaaɡ̶i me ɡ̶odecoaditece ɡ̶onioxoadipi codaa idiaaɡ̶ejonaɡ̶a miditaɡ̶a onijoteci noko. \v 8 Igaaneɡ̶eledi noko naɡ̶a ɡ̶ododitice, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Cesaréia. Odaa jiɡ̶iniɡ̶a liɡ̶eladi Filipe, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a minitaɡ̶a. Filipe yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus, eledi awatege niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi Ǥoniotagodi loiigi anoixipeticoace digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 9 Filipe idiwa cwaatolo lionaɡ̶a awicijipi analee diɡ̶icata me nadonaɡ̶a. Odaa niɡ̶idi lionigipi ida me lixakedi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \v 10 Igaaniɡ̶ijoa ixomaɡ̶atedijo nokododi mejonaɡ̶ate Filipe liɡ̶eladi, odaa jiɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anenotoɡ̶owa icoɡ̶oticogi nipodigi Judéia, niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liboonaɡ̶adi Ágabo. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa inaaɡ̶ina ane lixakedi me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. \v 11 Igaaneɡ̶enotoɡ̶owa, ja dibata ijo Paulo nigoenaɡ̶adi. Odaa ja igoetece niɡ̶ijo goenaɡ̶adi libaaɡ̶atedi codaa me loɡ̶onaka, odaa jeɡ̶ee, “Aneotedoɡ̶oji Liwigo nikeetiwa niɡ̶idiwa judeutedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém moigoetini niɡ̶ini ane nebi niɡ̶ida goenaɡ̶adi. Odaa joɡ̶oyajigotiogi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi.” \p \v 12 Igaanaɡ̶a jajipaaɡ̶atalo niɡ̶ijoa Ágabo lotaɡ̶a, odaa okotawece ja domaɡ̶a inoliiɡ̶atini Paulo, eliodi me jipokaɡ̶ata me diɡ̶igo Jerusalém. \v 13 Pida Paulo naɡ̶a ɡ̶odigidi, meetoɡ̶owa, “Igaameni ina manoenitiwaji? Jaɡ̶awiitiwaji me jilee yaaleɡ̶ena. Jinaɡ̶anoenitibecetiwaji, igaataɡ̶a ja idigo metidigoetini codaa ja idigo metideloadi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém leeɡ̶odi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus.” \v 14 Igaanaɡ̶a jinataɡ̶a me daɡ̶a jakataɡ̶a me jiigaɡ̶a lowoogo, odaa ja jikanaɡ̶a, odaa mejinaɡ̶ata, “Jemaanaɡ̶a Ǥoniotagodi meote niɡ̶ica anepaa yemaa meote.” \p \v 15 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejonaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi manitaɡ̶a Cesaréia, odaa ja joenaɡ̶atedini ɡ̶odowoodi, jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 16 Codaa ijo anetiɡ̶odilaajo niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Cesaréia. Etiɡ̶odadeegiticogi neɡ̶epaa minitaɡ̶a ijo diimigi ane ɡ̶odotokaɡ̶adi. Niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ini diimigi liboonaɡ̶adi Menasom. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa elatibige lidelogo-nelegi Chipre, ja jotigide mini me diotece Ǥoniotagodi. \v 17 Igaanaɡ̶a ejoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém, niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi eliodi me ninitibigiwaji niɡ̶ijo noɡ̶odibatoɡ̶ogi. \s1 Paulo yotaɡ̶aneɡ̶e Tiago \p \v 18 Neɡ̶eledi noko Paulo ja ɡ̶odixigaɡ̶awa igo dakapetege Tiago. Idiaaɡ̶i ijotawece niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶o. \v 19 Odaa Paulo naɡ̶a nicetiniwace, odaa ja yatematitiogi ijoatawece loenataka Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ijo naɡ̶a imonyatedicogi Paulo midiaa libakadi. \v 20 Noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Paulo, odaa joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Codaa modita, “Ǥonioxoa, akamaɡ̶akaami anati mowidi miilitedi judeutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi. Codaa eliodi moyemaa moyiwaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. \v 21 Codaa odibodicetibige maniiɡ̶axinitiniwace judeutedi ane liɡ̶eladi miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi mone eni me daɡ̶adiaa leeditibige moyotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Eledi odibodicetibige maniiɡ̶axinitiniwace niɡ̶ijo judeutedi me doɡ̶oyakagidi nigaanigawaanigi ane ɡ̶odakatigi, codaa me daɡ̶adiaaɡ̶odioteci eletidi lakataɡ̶a ɡ̶odoiigi judeutedi. \v 22 Ajawienatakanaɡ̶a niɡ̶ina judeutedi aninatigi digoina anonakato Ǥoniotagodi icota me nibodicaɡ̶a naɡ̶anoo, odaa ja dinatecoɡ̶otee. Odaa ida moko, amiini ica anejinaɡ̶a? \v 23 Natigide awii niɡ̶ida anejinaɡ̶ataɡ̶awa. Etinoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi ane ɡ̶onioxoadipi anowo ligegitege Aneotedoɡ̶oji modiniomaɡ̶aditema, ane ɡ̶odakatigi. \v 24 Odaa emii mijotaɡ̶a, adinawanaɡ̶atitege adiniwileci, odaaɡ̶edianiteda laakataka amaleeɡ̶aɡ̶oyakadi moyapitaɡ̶adi lacilo, amanagawini inatawece oko oyowooɡ̶odi me deɡ̶ewi me iiɡ̶axini niɡ̶ina oko me daɡ̶adiaaɡ̶odioteci ɡ̶odakataɡ̶a. Pida amaleeɡ̶aɡ̶a onadi maleeɡ̶eemiteetigi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. \v 25 Pida niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi, jiwakateenaɡ̶atibige ɡ̶odidie notaɡ̶anaɡ̶axi me jeloɡ̶otaɡ̶atiogi ane ɡ̶odowoogo. Jajoinaɡ̶atece me doɡ̶oyeligo niweenigi niɡ̶ina eledi oko anoilokotajeta niwigo, migetaɡ̶a lawodi eijeeɡ̶agi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a okanicodaaɡ̶ica eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola. Eleditace me daɡ̶a noomatewa ane daɡ̶a lodawa.” \p \v 26 Igaaneɡ̶eledi noko Paulo jiɡ̶igo lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi, odaa jaɡ̶awatiogi niɡ̶idaa dinanatigi me diniwilegitibigiwaji, ane lakatigi judeutedi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa ja dakatiwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi mowo libodigi niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atigi niɡ̶ini diimigi, oyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ica noko nige nigomaɡ̶a me diniwilegitibigiwaji. Igaataɡ̶a niɡ̶ijo noko oninitecibeci yakadi meo lokotajegitalo Aneotedoɡ̶oji, liboonigi ane iiɡ̶eta lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. \s1 Odibata Paulo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi \p \v 27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo niɡ̶ijoa seete nokododi ane yadeegi me diniwilegitibigiwaji, odaa onateciɡ̶ijoa icoa judeutedi ane icoɡ̶oticogi nipodigi Ásia joɡ̶onadi Paulo minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odaa joɡ̶oyetigi lacilo niɡ̶idi noiigi modakapetege Paulo, odaa joɡ̶odibata. \v 28 Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Akaami ɡ̶onioxoadipi israelitatedi, ɡ̶odaxawaneɡ̶egi! Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa joaniɡ̶idaa diiɡ̶axinaɡ̶atece inoatawece nipodaɡ̶a me nakapetegipi ɡ̶odoiigi Israel, codaa modakapaɡ̶ateetege lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés codaa me liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odaa natigide ja nadeegitiobece catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi ane daɡ̶a domaɡ̶a yakadi me nakatiobece, odaa niɡ̶ida anee joɡ̶onapioyaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi.” \v 29 Modi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a leeɡ̶odi monadi Paulo manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a lixigaɡ̶awa Trófimo anelatibige nigotaɡ̶a Éfeso. Odaa joɡ̶odiletibige daɡ̶a yadeegiticogi Trófimo catiwedi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. \p \v 30 Odaa nibodigitigi niɡ̶ijo ane dibatotiogi jiɡ̶ilaagiteloco anitawece nigotaɡ̶a, odaa ja waledi niɡ̶ijo oko. Noɡ̶odibata Paulo, odaa joɡ̶oixigiticogi we Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi joɡ̶onibatootece epoaco. \v 31 Niɡ̶ijo naɡ̶a domoɡ̶oyeloadi Paulo, niɡ̶ijo lacilo iodaɡ̶awadi romaanotedi ja wajipatiogi ica me dayaagetiogi anitawece nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 32 Odaa aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi ja lixigaɡ̶awepodi ijoa jajeentexedi ijaaɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa ja walokoditiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa niɡ̶ijo noiigi noɡ̶onaditege niɡ̶ijo goloneegi ijaaɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶oika monaxacoɡ̶otibige Paulo. \v 33 Niɡ̶icotio niɡ̶ijo goloneegi, odaa ja niwilo Paulo, ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moigoetece Paulo itiwataale galeenatedi ɡ̶apileceɡ̶e. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nigetiniwace niɡ̶ijo noiigi, meetiogi, “Amiini ica ɡ̶oneleegiwa? Codaa amiida ica loenatagi ane beyagi?” \v 34 Idi ica oko niɡ̶idi lapo-nelegi napaawaɡ̶ateloco ida ica ligegi, idiaaɡ̶eledi jeɡ̶eledi ligegi me napaawaɡ̶ateloco. Eliodi ica me dayaagetiogi neɡ̶epaaɡ̶icota niɡ̶ijo goloneegi me daɡ̶adiaa yowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi. Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moyadeegiticogi Paulo minitaɡ̶a liɡ̶eladi iodaɡ̶awadi ane dotete. \v 35 Odaa joɡ̶otota neɡ̶epaa midataɡ̶a liwekaladi anigo mida lapoagi niɡ̶ini diimigi ane dotete. Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi odowediteloco Paulo moyoyaɡ̶aditijo, leeɡ̶odi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me domoɡ̶odoletibige monaxacoɡ̶otibige. \v 36 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi joɡ̶oigaalatece niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, napaawaɡ̶ateloco, modi, “Eloati niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa!” \s1 Paulo notaɡ̶aneɡ̶etiniwace ica noiigi-nelegi \p \v 37 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi naɡ̶a domaɡ̶a oixotio Paulo catiwedi niɡ̶ijo liɡ̶eladi ane dotete, odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ijo goloneegi, “Domigetaɡ̶a yakadi me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni?” Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja ige, meeta, “Ida makaami otaɡ̶anitigi ioladi greego? \v 38 Ida makaami, anaɡ̶akamaɡ̶akaami ijo ɡ̶oneleegiwa egípcio ane yadeegi ijoa cwaatolo miili oko anodiotibeci miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi? Ijotawece nibo likanaɡ̶anaɡ̶atedi domoɡ̶odoletibige metiɡ̶odideleɡ̶e anoko romaanotedi.” \v 39 Pida Paulo meeta, “Ee beɡ̶ee judeu, yanikadi nigotaɡ̶a Tarso, nigotaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶e digoida nipodigi Cilícia. Jipokotaɡ̶awa madikani me inotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶idi noiigi-nelegi.” \p \v 40 Niɡ̶ijo goloneegi ja ika Paulo me dotaɡ̶a. Naɡ̶a dabiditini midataɡ̶a niɡ̶ijo liwekaladi diimigi, odaa ja datikata libaaɡ̶adi dipokotiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me notokotiniwace. Igaanaɡ̶a notokotiniwace, odaa ja notaɡ̶aneɡ̶etiniwace Paulo yatitiogi ioladi hebraico. \c 22 \s1 Paulo notaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijo noiigi-nelegi \p \v 1 Odaa Paulo jeɡ̶eetiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi, “Akaami iniotagodepodi me inioxoadipi, ajipaatatiwaji ane igegitiogi niɡ̶ijo anodakapetigi me notaɡ̶anaɡ̶ateloco.” \v 2 Niɡ̶ijo noiigi noɡ̶owajipata Paulo me dotaɡ̶atigi ioladi hebraico, odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a notokotiniwace. \p Odaa jeɡ̶ee Paulo, \v 3 “Ee judeu. Yanikadi nigotaɡ̶a Tarso aneiteloco nipodigi Cilícia. Pida iliidaɡ̶adi digoina nigotaɡ̶a Jerusalém, codaa iniiɡ̶axinoɡ̶odi Gamaliel. Gamaliel eliodi me idiiɡ̶axitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco codaa ane lakataɡ̶a jotigide ɡ̶odaamipi. Eliodi me joletibige me jao ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, digo makaamitaɡ̶atiwaji, akaamitawece anoleetibige mawii niɡ̶ina noko. \v 4 Ee ijo me jiatetibece niɡ̶ijo anodiotece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus. Iniwilotiniwace ɡ̶oneleegiwadi codaa me iwaalepodi, odaa ja jokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. \v 5 Niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶odacilodi yakadi moditaɡ̶awatiwaji mejitece anewi. Onajigotediwa notaɡ̶anaɡ̶axiidi me yodoeje anoiwakateetigi ɡ̶onioxoadipi judeutedi metidikeetiogi digoida nigotaɡ̶a Damasco. Odaa jeɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Damasco me domaɡ̶a iniwilotiniwace niɡ̶ijo anodiotece liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Jesus codaa me domaɡ̶a inigoetiniwace jatitiogi galeenatedi, odaa domaɡ̶a jinadeegiticogi nigotaɡ̶a Jerusalém moiloikatiditibigiwaji.” \s1 Ǥoniotagodi dinikeeteta Paulo \r (Atos 9.1-19; 26.12-18) \p \v 6 Odaa Paulo eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, meetiogi, “Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi me yaxoɡ̶o-noko, ja jipegita nigotaɡ̶a Damasco. Codaaɡ̶idata naɡ̶a jinadi ijo natalaɡ̶a ane daɡ̶axa me yoniciwadi me datale icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Odaa niɡ̶ijo natalaɡ̶a ja naloteloco niɡ̶ijo anejotice. \v 7 Odaa ja janitinigi iiɡ̶o, codaa jajipata ijo ane dotaɡ̶a, meetiwa, ‘Saulo, Saulo, igaamee ina madiatenitibece?’ \v 8 Naɡ̶a ininiɡ̶odi, mejita, ‘Amakaami, Iniotagodi?’ Odaa jeɡ̶eetiwa, ‘Ee Jesus, anelatibige nigotaɡ̶a Nazaré, Niɡ̶ijoa ane iatenitedibece.’ \v 9 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ixigaɡ̶awepodi me iniwiaje onadi niɡ̶ijo natalaɡ̶a, odaa eliodi me doitibigiwaji, pida aɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Niɡ̶ijoa ane idotaɡ̶aneɡ̶e. \v 10 Odaa ja jige, mejita, ‘Iniotagodi, amiini ica ane leeditibige me jao?’ Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶eetediwa, ‘Adabititini, odaaɡ̶akaatiwece nigotaɡ̶a Damasco. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nigoditaɡ̶awa inoatawece Aneotedoɡ̶oji ane yemaa mawiite.’ \v 11 Odaa aɡ̶alee jakadi me joletibece leeɡ̶odi niɡ̶ijo natalaɡ̶a meo me daɡ̶adiaa jatetibece. Odaa niɡ̶ijoa yokaaɡ̶etedi nenaɡ̶a onibatigi, odaa jeɡ̶etidadeegiticogi catiwedi nigotaɡ̶a Damasco. \p \v 12 Digoida nigotaɡ̶a Damasco ini ijo ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Ananias, anidioka limedi meyiwaɡ̶adi ijoatawece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, codaa me iweniɡ̶ide Aneotedoɡ̶oji. Iditawece judeutedi digoida nigotaɡ̶a Damasco ele modotaɡ̶atibige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. \v 13 Odaa Ananias jeɡ̶enagi dabiditi meetaɡ̶a, meetiwa, ‘Inioxoa Saulo, atenitacibece!’ Odaa aɡ̶ica daɡ̶a leegi ajaaɡ̶ajo lakata, ja jatetacibece, odaa ja jiwita Ananias. \v 14 Odaa jeɡ̶eetiwa, ‘Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi ɡ̶odaamipi ɡ̶adiomaɡ̶atitedice eotedibige mowooɡ̶oti ane yemaa, eledi eotedibige manati niɡ̶ijoa Liotagi ane iɡ̶enaɡ̶a, codaa majipaatalo niɡ̶ijoa Liotagi me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni. \v 15 Odaa jaɡ̶akaami nakataɡ̶anaɡ̶a menitiogi inatawece oko niɡ̶ijoa ananati codaa majipaatalo. \v 16 Odaa natigide, jinaɡ̶aleeɡ̶adinopaɡ̶ati. Onitibige, odaa adinilegeni! Codaa ipokitalo Ǥoniotagodi me ɡ̶adaxawani me ɡ̶adiwilecitetema ɡ̶abeyaceɡ̶eco.’ \p \v 17 Odaa ja idopitijo manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. Odaa ijo noko idiaaɡ̶ejo Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi me jotaɡ̶aneɡ̶e, odaa jiɡ̶ijo ijo yakatigi me micataɡ̶a daɡ̶a igeedi. \v 18 Jinadi Ǥoniotagodi, odaa meetediwa, ‘Adinageni manotitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a, igaataɡ̶a niɡ̶ina niɡ̶eladimigipitigi aɡ̶odibatege ɡ̶adotaɡ̶a niɡ̶ina me enitici.’ \v 19 Odaa ja ininiɡ̶odi, mejitalo, ‘Iniotagodi, idiaaɡ̶idi oyowooɡ̶odi me jakatiwece niɡ̶inoa liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, eliodi me inaxacoɡ̶otiniwace codaa me jokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi niɡ̶ijo anetiɡ̶adinakatoni. \v 20 Niɡ̶ijo noɡ̶onadooɡ̶odi lawodi Estêvão, niɡ̶ijo ane ɡ̶adadiwaɡ̶ati codaa me eetaɡ̶adici, odaa noɡ̶oyeloadi, ee eledi idiaaɡ̶ejo codaa me jemaatibige niɡ̶ijo anodigota Estêvão. Niɡ̶ijo noko idiaaɡ̶ejo jowie nicaapatedi niɡ̶ijoa aijekaɡ̶a idiaaɡ̶idi maleeɡ̶onigidatice Estêvão moyeloadi.’ \v 21 Odaa jeɡ̶eetediwa Ǥoniotagodi, ‘Pida emii, ɡ̶adimonyaaticogi ditigedi. Ǥadieniticogi memii miditaɡ̶a noiigi ane daɡ̶a judeutedi.’” \s1 Niɡ̶ijo nigoloneegi romaanotedi yotaɡ̶aneɡ̶e Paulo \p \v 22 Niɡ̶ijo noiigi-nelegi owajipata Paulo neɡ̶epaaɡ̶icota me yalaɡ̶ata me Ǥoniotagodi imonyatediogi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi. Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Ageniti niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa! Eloati! Aɡ̶alee yakadi daɡ̶a yewiɡ̶a!” \v 23 Napaawaɡ̶ateloco oiticoɡ̶o inoa nicaapatedi, codaa olojietibigimece ditibigimedi. \v 24 Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja iiɡ̶e iodaɡ̶awadi monoɡ̶atice Paulo, odaaɡ̶oixotiwece catiwedi niɡ̶ijo diimigi ane dotete, odaa ja diiɡ̶enatakata monalaketibige domeɡ̶eotibige Paulo me yeloɡ̶odi ane leeɡ̶odi niɡ̶ijoa judeutedi me napaawaɡ̶ateloco modakapetege. \fig |src="CN02027B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 22.24" \fig* \v 25 Odaa eɡ̶idaa diiticogi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moigoetini Paulo monalaketibige, odaa Paulo jeɡ̶eeta niɡ̶ijo jajeentegi anida me ipegitege, “Lakapetegi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco romaanotedi monalaketibige niɡ̶ina oko anida aneetege noiigi romaanotedi, maleediɡ̶ica me dinige minitaɡ̶a ɡ̶oniwinoɡ̶odi me iwi anigota.” \p \v 26 Odaa niɡ̶ijo jajeentegi naɡ̶a wajipata niɡ̶ijo Paulo ligegi, jiɡ̶igo minitaɡ̶a niɡ̶ijo goloneegi, odaa jeɡ̶eeta, “Amina daɡ̶anidakita niɡ̶ida ɡ̶adoenatagi, igaataɡ̶a niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa ida aneetege noiigi romaanotedi.” \v 27 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jiɡ̶igo midataɡ̶a Paulo, odaa ja ige, meeta, “Jemaa maneloɡ̶otitiwa! Ida makaami ida anenitege ɡ̶odoiigi romaanotedi?” Odaa Paulo ja niniɡ̶odi, meeta, “Ee ida anejitege noiigi romaanotedi.” \v 28 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eeta Paulo, “Ee ida anejitege noiigi romaanotedi igaataɡ̶a owidi dinyeelo ane jediatece niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi.” Odaa Paulo jeɡ̶eeta, “Ee ida anejitege noiigi romaanotedi leeɡ̶odi yanikadi nigotaɡ̶a romaanexe.” \v 29 Odaa aɡ̶ica anoyopaɡ̶adi niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi ane domoɡ̶onalaketibige Paulo ja dinoɡ̶aticoace. Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja doi leeɡ̶odi me diiɡ̶enatakata moigoetini codaa me domoɡ̶onalaketibige niɡ̶ijo anida aneetege noiigi romaanotedi. \s1 Paulo dinige lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi \p \v 30 Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja doletibige me yowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi me leeɡ̶odi niɡ̶ijoa judeutedi modoletibige me nilaagedi Paulo. Igaaneɡ̶eledi noko ja iiɡ̶e me yatecoɡ̶o niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa seteenta laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi judeutedi. Odaa ja diiɡ̶enatakata monoɡ̶a niɡ̶ijoa Paulo liwixetedi galeenatedi, odaa ja diiɡ̶enatakata moyadeegi me dinige lodoe niɡ̶ijoa lacilodi. \c 23 \p \v 1 Odaa Paulo watacotece me iwitiogi niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Inioxoadipi, idioka limedi me jao ane yemaa Aneotedoɡ̶oji, codaa aɡ̶ica ane jeemitetece daɡ̶a iwaaɡ̶adi catiwedi yaaleɡ̶ena.” \v 2 Niɡ̶ijo neɡ̶eo Paulo niɡ̶ijo ligegi, odaa Ananias, niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, ja notaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodipegitege Paulo, odaa ja iiɡ̶e moyabaketiwece nioladi Paulo. \v 3 Odaa Paulo jeɡ̶eeta Ananias, “Aneotedoɡ̶oji icota me ɡ̶adabakeni, leeɡ̶odi mokawii makaami ele. Etakaami digoina mawini anemiitiwa, domigica yoenatagi ane dakapetege ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco? Pida niɡ̶ida makaami jaɡ̶awii ane dakapetege ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ina me iiɡ̶enatakanitiwa metidaxacoɡ̶otigi.” \p \v 4 Odaa niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anodipegitege Paulo modita, “Niɡ̶ida makaami ja beyagi motaɡ̶aneɡ̶eni lacilo-sacerdotitedi.” \v 5 Naɡ̶a niniɡ̶odi Paulo, meetiogi, “Inioxoadipi, ajowooɡ̶odi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa me lacilo-sacerdotitedi. Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi me ɡ̶odajoi, ‘Jinaɡ̶a beyagi motaɡ̶anitibige lacilo ɡ̶adoiigi.’” \p \v 6 Pida Paulo naɡ̶a nadi midi niɡ̶idiwa lacilodi judeutedi, saduceutedi, ideɡ̶eledi baɡ̶a fariseutedi, odaa ja dapaawe me dotaɡ̶a, meetiogi, “Inioxoadipi, niɡ̶ida me ee, ee fariseu, ee lionigi fariseutedi. Niɡ̶ida makaamitiwaji awini anemiitiwa niɡ̶ina noko leeɡ̶odi me inibeotege niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nigeote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace.” \p \v 7 Niɡ̶ijo Paulo neɡ̶eote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa fariseutedi ijaaɡ̶ijoa saduceutedi ja dinotigimadetiwage, codaa niɡ̶ijoa seteenta lacilodi jaɡ̶aɡ̶a dawalace. \v 8 Leeɡ̶odi niɡ̶ijoa saduceutedi moditibece ica Aneotedoɡ̶oji me deɡ̶eote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace, codaa aɡ̶oyiwaɡ̶adi minoa aanjotedi codaa me niwicidi. Pida niɡ̶ijoa fariseutedi boɡ̶oyiwaɡ̶adi minoa. \v 9 Odaa jeɡ̶epaanaɡ̶a dawice me napaawaɡ̶ateloco, odaa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi ane fariseutedi ja dabiditiniwace, odaa ja dawice modinotigimadetege, modi, “Aɡ̶ica ane jakataɡ̶a libatiigi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa. Ate jowooɡ̶otaɡ̶a, pida ijoateɡ̶ewi mica aanjo domige niwigo ane yotaɡ̶aneɡ̶e.” \p \v 10 Odaa ja domaɡ̶aleedi ina midiaa dilokotiwage, odaa niɡ̶ijo goloneegi ja doitibige diɡ̶ica anodigota Paulo. Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi moibake loniciwaɡ̶a monoɡ̶atice Paulo me idei liwigotigi niɡ̶ijo noiigi. Odaa joɡ̶oyadeegiticogi minitaɡ̶a niɡ̶ijo iodaɡ̶awadi liɡ̶eladi ane dotete. \v 11 Niɡ̶ijo enoale Ǥoniotagodi ja dinikeeteta Paulo, idiaa dabidite liwai, odaa jeɡ̶eeteta, “Paulo, eloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶ena. Igaataɡ̶a leeditibige me enitici digoina nigotaɡ̶a Jerusalém. Codaa nigidiaaɡ̶idi leeditibige me enitici digoida nigotaɡ̶a Roma.” \s1 Icoa judeutedi dinilakidetiwage moyeloadi Paulo \p \v 12 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, onateciɡ̶ijoa ijoa judeutedi ja yatecoɡ̶o me dinilakidetiwage lowoogo. Codaa owo ligegitege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a niodaɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶icata anowacipeta nigepaaɡ̶icota makati moyeloadi Paulo. \v 13 Onidiwa caticedi me cwareenta ɡ̶oneleegiwadi ane dinilakidetiwage. \v 14 Odaa jiɡ̶igotibeci midiwataɡ̶a niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa lacilodi niɡ̶idi noiigi, moditiogi, “Niɡ̶ida moko ja idinilakidenaɡ̶atiwage codaa ja jaoɡ̶a ɡ̶ogegitege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a jiniodaɡ̶a nigepaaɡ̶icota me jakataɡ̶a me jeloataɡ̶a Paulo. \v 15 Odaa natigide, akaamitiwaji idiaaɡ̶idi seteenta lacilodi yoiigi iwakateeni ɡ̶agegi mipokita goloneegi me nadeegitace Paulo digoina makaamitaɡ̶a. Enita goloneegi memaanitiwaji me yenikamaɡ̶a majipaata niɡ̶icoa Paulo loenataka. Odaa idiaaɡ̶ejonaɡ̶a inibeoonaɡ̶atege digoida naigi. Nige ixomaɡ̶atijo Paulo, odaa ja jeloataɡ̶a, maleediɡ̶icatibige diɡ̶icotio.” \p \v 16 Pida ijo lionigi naɡ̶ajo niwaalo Paulo ja yowooɡ̶odi ane domoɡ̶odigota Paulo moyeloadi. Odaa jiɡ̶igo minitaɡ̶a iodaɡ̶awadi liɡ̶eladi ane dotete, odaa ja yatematita Paulo niɡ̶ijo ane leedi modigota. \v 17 Odaa Paulo jeɡ̶enidita onijoteci niɡ̶ijoa jajeentexedi, odaa jeɡ̶eeta, “Adeegita goloneegi niɡ̶ida lioneeɡ̶a. Igaataɡ̶a ida latematigota.” \v 18 Odaa niɡ̶ijo jajeentegi ja yadeegi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a minitaɡ̶a goloneegi, odaa jeɡ̶ee niɡ̶ijo jajeentegi, “Paulo, niɡ̶ijo niwilogojegi, eniditiwa, odaa ja nipokotiwa me jinadeegitaɡ̶awa niɡ̶ida lioneeɡ̶a. Igaataɡ̶a onida ica latematigotaɡ̶awa.” \p \v 19 Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja dibatigi libaaɡ̶adi niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, odaa ja ixipetice me ige, meeta, “Amiida ica ɡ̶adatematigotiwa?” \v 20 Odaa niɡ̶ijo lioneeɡ̶a jeɡ̶ee, “Idiwa judeutedi ane dinilakidetiwage modipokotaɡ̶awa madeegitacicogi Paulo lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi. Nigenagitibeci, odaa jonoɡ̶okanice oyemaa me iɡ̶enaɡ̶a mowajipata niɡ̶ica Paulo ane loenatagi. \v 21 Pida jinaɡ̶a domaɡ̶a aniwotitema niɡ̶ida ane lipoketegi, igaataɡ̶a idiwa caticedi me cwareenta judeutedi dinaɡ̶aditiniwace digoida naigi ane onibeotege Paulo me ixomaɡ̶atijo. Niɡ̶idi owo ligegitege Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a niodaɡ̶a oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nacipaɡ̶a nigepaaɡ̶icota moyakadi moyeloadi Paulo. Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ja nigomaɡ̶a moyeloadi, odaa idokaanaɡ̶a onibeotibigege magiti ane lipoketegi.” \p \v 22 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eeta niɡ̶ijo lioneeɡ̶a, “Jinaɡ̶a domiɡ̶ica ane enita manatematiitiwa niɡ̶ida ane lowoogo.” Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijo lioneeɡ̶a mopi. \s1 Ijoa iodaɡ̶awadi oyadeegiticogi Paulo digoida nigotaɡ̶a Cesaréia \p \v 23 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eniditiogi itoataale jajeentexedi, odaa meetiogi, “Iomaɡ̶atitedice iniwata-taalia iodaɡ̶awadi ane ewaligi, seteenta iodaɡ̶awadi ane icooɡ̶olatedaɡ̶a, idiaa eletidi iniwata-taalia iodaɡ̶awadi anoibake apocenigi me nidelaɡ̶a, anenyaɡ̶ati migotibeci nigotaɡ̶a Cesaréia. Leeditibige me noditicoaci nige noove lakata menoale. \v 24 Codaa eledi oenitema apolicaɡ̶anadi Paulo menicooɡ̶olatedi, odaa ɡ̶adeegiticogitiwaji madowetiteloco minitaɡ̶a Félix, ane lacilo romaanotedi ane iiɡ̶e iditawece nipodigi Judéia.” \v 25 Odaa niɡ̶ijo goloneegi jeɡ̶eo lidie notaɡ̶anaɡ̶axi anee, \pi1 \v 26 “Ee Cláudio Lísias. \pi1 Jiditibigaɡ̶aji naɡ̶adi notaɡ̶anaɡ̶axi, iniotagodi Félix, anakaami ɡ̶oneɡ̶egi lacilo romaanotedi digoida nigotaɡ̶a Cesaréia. Eliodi me idecoaditibigaɡ̶aji. \pi1 \v 27 Judeutedi odibata niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa domoɡ̶oyemaa moyeloadi. Odaa naɡ̶a jajipatibece mida aneetege ɡ̶odoiigi romaanotedi, odaa ja jadeegi iodaɡ̶awadi me inoɡ̶atice me idei libaaɡ̶adi niɡ̶idi noiigi. \v 28 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja domaɡ̶a jemaa me jowooɡ̶odi niɡ̶ica ane leeɡ̶odi meneɡ̶egi odakapetege. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jadeegita lodoe niɡ̶ijoa seteenta laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi niɡ̶idi noiigi judeutedi. \v 29 Odaa ja jowooɡ̶odi me diɡ̶icata loenatagi ane beyagi aneo me leeditibige me jiiɡ̶enatakata moyeloadi, domigetaɡ̶a jokolenaɡ̶atiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi. Domoɡ̶odoletibige me nilaagedi leeɡ̶odi modi ica me daɡ̶a dioteci inoa ane lakataɡ̶a niɡ̶idi noiigi. \v 30 Pida ijo oko aneo yeemidi me dinilakidetiwage odoletibige moyeloadi. Odaa ja yowoogo me diɡ̶icata ane jopaɡ̶adi me jimonyataɡ̶awa. Codaa jaɡ̶aɡ̶a jimonya niɡ̶ijo anodoletibige me nilaagedi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa migotibeci ɡ̶adodoe moyeloɡ̶odi ica ane leeɡ̶odi modakapetege. \pi1 Odaa jiɡ̶idokida.” \p \v 31 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶owo niɡ̶ijo ane liiɡ̶enatakaneɡ̶egi niɡ̶ijo goloneegi. Odaa joɡ̶oyadeegi Paulo niɡ̶ijo enoale digoida nigotaɡ̶a Antipátride. \v 32 Neɡ̶eledi noko niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi anokewaligi ja dopitijo minitaɡ̶a liɡ̶eladi ane dotete digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa joɡ̶oika niɡ̶ijoa apolicaɡ̶anaɡ̶ademaɡ̶a midapaɡ̶a diiticogi moilaajo Paulo. \v 33 Igaanoɡ̶ototicogi nigotaɡ̶a Cesaréia, odaa joɡ̶oyajigota naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odaa jaɡ̶aɡ̶oikee Paulo. \v 34 Igaanaɡ̶a yalomeɡ̶eteloco naɡ̶ajo notaɡ̶anaɡ̶axi, odaa niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ja ige Paulo eotibige me yowooɡ̶odi niɡ̶ica nipodigi anelatibige. Odaa ja yowooɡ̶odi Paulo melatibige nipodigi Cilícia. \v 35 Odaa jeɡ̶eeta Paulo, “Amina nigenotibeci niɡ̶ica anakaami nilaagedi, odaa jemaa me jajipataɡ̶awa niɡ̶ica anemaani me ɡ̶agegi.” Odaa ja iiɡ̶e niodaɡ̶awadi moyowie Paulo minitaɡ̶a diimigi-nelegi, Herodes liɡ̶eladi, niɡ̶ijo lacilo-nelegi judeutedi niɡ̶idi nipodigi. \c 24 \s1 Icoa judeutedi odoletibige me nilaagedi Paulo \p \v 1 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo ciinco nokododi, odaa Ananias, niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Cesaréia. Igotibeci me lixigaɡ̶awepodi onateciɡ̶ijoa niɡ̶ijoa laxokodipi lacilodi judeutedi ijaaɡ̶ijo notaɡ̶aneɡ̶ecajo ane liboonaɡ̶adi Tértulo. Odaa jiɡ̶igotibeci lodoe Félix, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi, odoletibige me nilaagedi Paulo. \v 2 Igaanoɡ̶oyoodi Paulo lodoe niɡ̶ijoa lacilodi, odaa Tértulo jiɡ̶idaa dinanatigi me dotaɡ̶a me dakapetege Paulo, odaa jeɡ̶ee, “Iniotagodi Félix, leeɡ̶odi makaami ɡ̶odacilo aneliodi ɡ̶adixakedi, ja leegi aɡ̶ica gaantiɡ̶ijo ane ɡ̶odideleɡ̶e, codaa owidi ɡ̶adoenataka aneletema ɡ̶odoiigi judeutedi. \v 3 Iniotagodeeɡ̶ataɡ̶awa, anakaami ɡ̶odacilo, anakaami romaano, ane daɡ̶axa mele. Iniotagodeeɡ̶ataɡ̶awa leeɡ̶odi niɡ̶ijo anidioka limedi mawiite anawiitoɡ̶odomi inatawece niɡ̶ina nipodigi. \v 4 Pida ajemaa deɡ̶eneɡ̶egi ɡ̶adigiwocitice leeɡ̶odi doɡ̶owidi yotaɡ̶a. Enice jipokotaɡ̶awa mawii makaami eletedoɡ̶odomi, enice ajipaata ane jemaanaɡ̶a me ɡ̶ogegi. Ejitece onateciɡ̶inoa yotaɡ̶a. \v 5 Jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa me niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa ane doide. Inoatawece nipodaɡ̶a anigotece, eo lacilo niɡ̶inoa judeutedi mowo ane deɡ̶ele, ibatooɡ̶oditiogi, codaa lacilo niɡ̶ijo lapo ane liboonaɡ̶adi ‘nazareenotedi’. \v 6 Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa nake meo Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶adiaa iwiteta liɡ̶eladi me yapidi. Naɡ̶a iniwiloɡ̶ojoɡ̶o odaa ja domaɡ̶a jemaanaɡ̶a me jiwinaɡ̶a niɡ̶ica ane iniɡ̶ata anodaa liiɡ̶enatakaneɡ̶egi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco. \v 7 Pida Lísias, niɡ̶ijo goloneegi, jeɡ̶enagi ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶oibake loniciwaɡ̶a me onoɡ̶aticogi mokotaɡ̶a. \v 8 Odaa Lísias ja niiɡ̶eticogi me dinikee ɡ̶adodoe niɡ̶ijo anoyemaa me notaɡ̶anaɡ̶a modakapetege Paulo. Diandaɡ̶a agee niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa, odaa joɡ̶owooɡ̶oti mewi ijoatawece niɡ̶ijoa anejinaɡ̶atece ane leeɡ̶odi me jakapaɡ̶atege.” \p \v 9 Odaa niɡ̶ijoa judeutedi anidi aaɡ̶aɡ̶a notaɡ̶anaɡ̶a, odaa oniwoditema niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Tértulo. \p \v 10 Odaa niɡ̶ijo lacilo romaano ja datikata libaaɡ̶adi eotibige Paulo me dotaɡ̶a. Odaa Paulo jeɡ̶ee, “Iniotagodi, jowooɡ̶odi noɡ̶owidi nicaaɡ̶ape makaami niwinoɡ̶odi ɡ̶odoiigi judeutedi. Odaa ja idinitibeci me jakadi me jigidi niɡ̶idi ane notaɡ̶anaɡ̶a modakapetigi digoina ɡ̶adodoe. \v 11 Icota mowooɡ̶oti naɡ̶a ixomaɡ̶atedice onexaa dooze nokododi me jicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém me joɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji. \v 12 Niɡ̶ijoa judeutedi aɡ̶ica deɡ̶etidadi diɡ̶ica oko ane idinotigimadetege minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a etidadi daɡ̶a jao lacilo niɡ̶ijo oko mowo layaageɡ̶egi naɡ̶a dibatotiogi minoataɡ̶a niɡ̶inoa liiakanaɡ̶axiidi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ganigetaɡ̶a diɡ̶etigi eledi liwai nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 13 Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi aɡ̶oyakadi doɡ̶oikee migewi niɡ̶inoa lotaɡ̶a modakapetigi, pida niɡ̶idi domoɡ̶odoletibige me ee nilaagedi. \v 14 Odaa natigide jatematitaɡ̶awa mewi me jiotece niɡ̶inoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Naigi ane iɡ̶enaɡ̶a, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anodita niɡ̶ijoa judeutedi me deɡ̶ewiteda. Odaa jiɡ̶idaa me joɡ̶etetalo Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶odaamipi. Ejiwaɡ̶adi inoatawece ane diniditelogo lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji anoditece ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco, codaa ejiwaɡ̶adi ijoatawece niɡ̶ijoa anoiditedini niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide. \v 15 Idaaɡ̶eji digo miditaɡ̶a monibeotege micota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji nigeote me newiɡ̶atace niɡ̶ina ane iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji inaaɡ̶ina ane daɡ̶a iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji. \v 16 Leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ida anejita, odaa idioka limedi me idinoniciwaɡ̶adi me diɡ̶icata ane jeemitece catiwedi yaaleɡ̶ena ane beyagi lodoe Aneotedoɡ̶oji codaa me niɡ̶ina eledi oko. \p \v 17 Jeɡ̶eote owidi nicaaɡ̶ape me diɡ̶icata daɡ̶a idalita nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ejigo jadeegi dinyeelo me jaxawa niɡ̶ijoa madewetedi liwigotigi emaɡ̶a yoiigi, codaa me jajigo ilokotajegitalo Aneotedoɡ̶oji me iniotagodetalo. \v 18 Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a jao niɡ̶ida yoenatagi, odaa niɡ̶ijoa judeutedi joɡ̶onotiwa minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi. Onateciɡ̶idiwa judeutedi onotiwa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a jigodi me jaote ijoatawece ane niiɡ̶etedoɡ̶owa ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶eco me idinapitaɡ̶ataɡ̶a. Aɡ̶ica deɡ̶eliodi oko meetaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a icata daɡ̶a japaawetibece. \v 19 Pida ijoa onateciɡ̶ijoa judeutedi ane icoɡ̶oticogi nipodigi Ásia eledi idiaaɡ̶ite. Enice leeditibige menagitibeci nige odinibootaɡ̶awa moyeloɡ̶odi ica ane leeɡ̶odi modoletibige me ee nilaagedi. \v 20 Pida nige doɡ̶oyakadi menagitibeci, odaa niɡ̶inoa ɡ̶oneleegiwadi baaniɡ̶inaa joɡ̶oyakadi modi domige noɡ̶oikee ica me jaote okanicodaaɡ̶ica ane beyagi niɡ̶ijo naɡ̶a idinibootiogi niɡ̶ijoa seteenta lacilodi ɡ̶odoiigi mepaaɡ̶oiwi anodigotiwa. \v 21 Digawini ane jaote. Niɡ̶ijo midiaa idabidite lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi, dawice me jotaɡ̶a, meji, ‘Niɡ̶ina nokotiwaji awini anemiitiwa leeɡ̶odi mejiwaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji micota meote me newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a.’” \p \v 22 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Félix ayemaa me yeloɡ̶odi niɡ̶ica ane lowoogotece Paulo, odaa ja neliwaɡ̶aditini me yatecoɡ̶o. Eliodi me yowooɡ̶oditece anodaaɡ̶eeteda niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anoditece Naigi ane iɡ̶enaɡ̶a. Odaa jeɡ̶ee, “Nigeno goloneegi Lísias, nigeji domige ilaagedi Paulo, oɡ̶oa domige ailaagedi.” \v 23 Félix iiɡ̶e ica jajeentegi ane nowienoɡ̶odi Paulo mecoɡ̶otace ikanawaanigitice micataɡ̶a daaditaɡ̶a niwilogojegi, codaa me ikatiobece niɡ̶inoa lokaaɡ̶etedipi Paulo modalita codaa moyadeegita ane yopotibige. \s1 Paulo yotaɡ̶aneɡ̶e Félix aniaa lodawa ane liboonaɡ̶adi Drusila \p \v 24 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo onateciɡ̶ijoa nokododi, odaa Félix jiɡ̶igo miditaɡ̶a aneite Paulo lixigaɡ̶awa ajo lodawa ane liboonaɡ̶adi Drusila, ane loiigi judeutedi. Odaa ja dienaɡ̶ata Paulo menagi eetece anodaaɡ̶ee oko monakato Jesus Cristo. \v 25 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶odi Paulo Aneotedoɡ̶oji me yemaa niɡ̶ina oko me iɡ̶enaɡ̶atibigiwaji, codaa me leeditibige me dinajacaɡ̶aditema niɡ̶inoa lidaɡ̶ataka ane beyagi, codaa Aneotedoɡ̶oji me iwi anigote oko codaa me iloikatidi leeɡ̶otedi niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco. Odaa Félix eliodi me dawigice, odaa jeɡ̶ee, “Natigide ja yakadi memii anetiɡ̶adadani. Nigicatibece, odaa jiniditacaɡ̶awa.” \v 26 Codaa domaɡ̶a nibeotibigege Paulo daɡ̶a yediatece dinyeelo liikoa me ikatice. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi melioditibece menidita Paulo me dinotaɡ̶aneɡ̶etege. \p \v 27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoataale nicaaɡ̶ape, Pórcio Festo ja waxodi limedi Félix, odaa ja gela lacilo romaanotedi. Félix domaɡ̶a yemaa meote me ninitibigiwaji niɡ̶ijoa judeutedi, joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me daɡ̶a ikatice Paulo me diniwilo. \c 25 \s1 Icoa judeutedi odoletibige me nilaagedi Paulo lodoe Festo \p \v 1 Niɡ̶icoticogi Festo nigotaɡ̶a Cesaréia, odaa ja iiɡ̶e niɡ̶idi nipodigi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedice itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa ja noditicogi nigotaɡ̶a Cesaréia, jiɡ̶igo nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 2 Odaa niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa onateciɡ̶ijoa lacilodi judeutedi jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a, oyotaɡ̶aneɡ̶etece Paulo me nilaagedi. \v 3 Odipokota Festo me niɡ̶iwatece me imonyaticogi Paulo nigotaɡ̶a Jerusalém, igaataɡ̶a me lowoogo moyeloadi Paulo digoida naigi. \v 4 Pida Festo naɡ̶a niniɡ̶odi, meetiogi, “Paulo etini diniwilo digoida nigotaɡ̶a Cesaréia, pida aidinopaɡ̶adi, odaa ja jopitijo. \v 5 Iiɡ̶eni migotibeci ixigaɡ̶awepodi niɡ̶ina akaamitiwaji anida naɡ̶atetigi migotibeci nilaagedi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa, codaa moyeloɡ̶odi niɡ̶ica ane beyagi loenatagi, amina nigica loenatagi.” \p \v 6 Festo idiaaɡ̶i oito oɡ̶oa domige deez nokododi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶opita nigotaɡ̶a Cesaréia. Neɡ̶eledi noko ja nicoteloco aca nibaanco ɡ̶oneɡ̶e me ɡ̶oniwinoɡ̶odi, odaa ja dienaɡ̶ata Paulo. \v 7 Igaanaɡ̶a oyoodi Paulo, odaa niɡ̶ijoa judeutedi anoicoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém joɡ̶oyawiile Paulo, odaa joɡ̶odi ica Paulo mowidi loenataka ane beyagi. Pida aɡ̶ica nimaweneɡ̶egi doɡ̶oikee moditece anewi. \v 8 Pida Paulo ja niniɡ̶odi niɡ̶ijo ligegi, meetiogi, “Niɡ̶ida me ee aɡ̶ica daɡ̶a jao ane beyagi daɡ̶a jakapetege lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, domigetaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶icata yoenatagi daɡ̶a jakapetege César, ninionigi-eliodi romaanotedi.” \p \v 9 Festo domaɡ̶a yemaa me docaɡ̶atiogi niɡ̶ijoa judeutedi. Odaa ja ige Paulo, meeta, “Aɡ̶emaani memii nigotaɡ̶a Jerusalém midiaa jelite me jiwi ica anejigotaɡ̶awa? Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i nige agiti niɡ̶ina ane doletibige makaami nilaagedi.” \v 10 Naɡ̶a niniɡ̶odi Paulo, odaa jeɡ̶eeta, “Niɡ̶ina diimigi anejonaɡ̶atigi jiɡ̶inaaɡ̶i mawini anemiitiogi oko niɡ̶eladimigipitigi niɡ̶ina nipodigi mawini domigica loenatagi ane lakapetegi najoinaɡ̶aneɡ̶eco romaanotedi. Jiɡ̶inaaɡ̶i mabakeni naɡ̶atetigi César, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi, mawini anemiitiogi oko. Enice leeditibige minaaɡ̶adelii mawini anemiitiwa. Eliodi mowooɡ̶oti me diɡ̶icata yoenatagi ane beyagitema judeutedi. \v 11 Nigicatibece yoenatagi ane beyagi ane dakapetege najoinaɡ̶aneɡ̶eco romaanexedi aneo me leeditibige me iiɡ̶enatakanitiwa metideloadi, odaa iiɡ̶enatakanitiwa metideloadi, igaataɡ̶a ajelodi daɡ̶a joletibige metidiwoko. Pida amina nige niwitakaɡ̶a niɡ̶ina me notaɡ̶anaɡ̶a me leedi me ee nilaagedi, odaa aɡ̶ica oko ane yakadi daɡ̶a idajigotiogi. Odaa natigide jipokota César me iwi anigotiwa.” \v 12 Odaa Festo jiɡ̶igo yotaɡ̶aneɡ̶e ijoa lilokaɡ̶awadi, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja igidi, meeta, “Ipokita César mepaa iwi niɡ̶ica anigotaɡ̶awa, odaa ja ɡ̶adimonyaaticogi minitaɡ̶a César!” \s1 Paulo diniboota inionigi-eliodi Agripa \p \v 13 Onateciɡ̶ijoa epenaitedi ixomaɡ̶atedijo, odaa Agripa, lacilo-nelegi judeutedi niɡ̶idi nipodigi, jiɡ̶icoticogi nigotaɡ̶a Cesaréia, lixigaɡ̶awa aca lodawa ane liboonaɡ̶adi Berenice, igotibeci modalita codaa moyecoaditece Festo. \v 14 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo owidi nokododi, Festo ja yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo lacilo-nelegi judeutedi yatematita anodaaɡ̶eeta Paulo mini, meeta, “Ini ɡ̶oneleegiwa digoina Félix inaaɡ̶eyatice manitaɡ̶a niwiloɡ̶onaɡ̶axi. \v 15 Niɡ̶ijo mejigo nigotaɡ̶a Jerusalém, niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa laxokodi ɡ̶oneleegiwadi lacilodi judeutedi enagitibeci meetaɡ̶a. Etidotaɡ̶aneɡ̶e modakapetege Paulo domoɡ̶odoletibige me nilaagedi, codaa domoɡ̶onipokotiwa me jiloikatidi. \v 16 Pida mejitiogi me daɡ̶a ɡ̶odakatigi anoko romaanotedi daɡ̶a jajicaɡ̶a oko moiloikatidi nigaleedaɡ̶a dakapetege niɡ̶ijo oko codaa leeditibige mecoɡ̶otace igidi niɡ̶ica anodoletibige me nilaagedi. \v 17 Odaa niɡ̶ijo noɡ̶onotiwa niɡ̶ijo anodoletibige me nilaagedi Paulo, odaa aɡ̶ica ane jopaɡ̶adi, neɡ̶eledi noko ja idicoteloco naɡ̶ajo inibaanco ɡ̶oneɡ̶e anejo me jiwi anejigota oko. Odaa ja jienaɡ̶ata Paulo. \v 18 Odaa niɡ̶ijo neloɡ̶ododipi idi dabiditiniwace, odaa ja notaɡ̶anaɡ̶ateloco modakapetege. Pida aɡ̶ica doɡ̶odoletibige me nilaagedi daɡ̶a leeɡ̶odi gaantiɡ̶inoa loenataka ane beyagi ane jiletibige daantiɡ̶idaa leeɡ̶odi me nilaagedi. \v 19 Pida odinotigimadetege leeɡ̶otedi epaa lakataɡ̶a judeutedi. Eledi odinotigimadetigi icoa ɡ̶oneleegiwa ane liboonaɡ̶adi Jesus baanaɡ̶a yeleo, pida Paulo mee niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwa naɡ̶a yewiɡ̶atace. \v 20 Ee ajowooɡ̶odi niɡ̶ica gaantaɡ̶a inimaweneɡ̶egi me yenikamaɡ̶a me jowooɡ̶odi niɡ̶ica anodinotigimadetigi. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi naɡ̶a jige Paulo domige yemaa migo nigotaɡ̶a Jerusalém me domiɡ̶idiaa jelite me jiwi anejigota. \v 21 Pida Paulo ja nipokotiwa mepaa César iwi anigota, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi. Dipokota minaaɡ̶i me diniwilo nigepaaɡ̶icota me jimonyaticogi minitaɡ̶a César. Odaa ja jiiɡ̶e iodaɡ̶awadi moyowie, odaa etini dotete me diniwilo nigepaaɡ̶icota limedi me jimonya.” \p \v 22 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Festo, “Ee jemaa me jajipata niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa.” Odaa jeɡ̶ee Festo, “Natiinigoi, odaa jaɡ̶ajipaata.” \p \v 23 Neɡ̶eledi noko Agripa ajaa Berenice jiɡ̶icotiobece anei me yatecoɡ̶o odinixotinigilo nowoodi ane daɡ̶axa mele, odaa iditawece niɡ̶ijo oko oiweniɡ̶ide. Naɡ̶a dakatiobece minitaɡ̶a ica le nelegi niɡ̶ini diimigi ane latecaɡ̶aditibece niɡ̶ina oko. Me dakatiobece lixigaɡ̶awepodi icoa lacilodi iodaɡ̶awadi ijaaɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶atigi naɡ̶ani nigotaɡ̶a. Odaa Festo ja dienaɡ̶ata Paulo, odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi joɡ̶onadeegi. \v 24 Odaa jeɡ̶ee Festo, “Iniotagodi Agripa, anakaami lacilo-nelegi niɡ̶ina nipodigi, codaa akaamitawecetiwaji anakaami digoina mokotaɡ̶a, digawini niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa. Eliodi oko nakapetegi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa, inoa judeutedi aninaa liɡ̶eladi, codaa me iditawece judeutedi ane liɡ̶eladi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶idi oko odoletibige me nilaagedi codaa me napaawaɡ̶ateloco, modi me leeditibige me jiiɡ̶enatakata moyeloadi. \v 25 Pida aɡ̶ica ane jinaditece loenatagi ane leeɡ̶odi daɡ̶a leeditibige me jiiɡ̶enatakata moyeloadi. Codaa idaaɡ̶ida Paulo dipokota mepaa César, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi me iwi anigota. Odaa ja yowoogo me jimonyaticogi minitaɡ̶a César. \v 26 Pida ajowooɡ̶odi niɡ̶ica ane jiditini me idalaɡ̶ata niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa me jajigota ɡ̶oninionigi-eliodi romaano. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jinadeegi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa digoina ɡ̶adodoe akaamitawecetiwaji. Pida aneneɡ̶egi ida ane jaoɡ̶a me inadeegita ɡ̶adodoe niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa, iniotagodi Agripa, akaami anakaami ɡ̶odacilo-nelegi ane iiɡ̶eni inatawece niɡ̶ina nipodigi. Inadeegi niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa jaotibige makati magee, amanagawini jakadi me jiditibige notaɡ̶anaɡ̶axi César, codaa amanagawini jakadi me jeloɡ̶odita ane leeɡ̶odi modakapetege niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa. \v 27 Igaataɡ̶a ajakadi me iɡ̶enaɡ̶a daɡ̶a jimonya oko minitaɡ̶a César me iwi anigota, pida agotaɡ̶a jeloɡ̶odita ane leeɡ̶odi niɡ̶ina oko modoletibige me nilaagedi.” \c 26 \s1 Paulo yatematita Agripa anodaaɡ̶ee malee iatetibeci niɡ̶ijo oko anonakato Ǥoniotagodi \p \v 1 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Paulo, “Yakadi maniniɡ̶oti makapetege lotaɡ̶a niɡ̶ijo anodoletibige makaami nilaagedi!” Odaa Paulo ja nawacetibige libaaɡ̶adi me yecoaditece niɡ̶ijo lacilo-nelegi niɡ̶idi nipodigi, odaa jiɡ̶idaa dinanatigi me niniɡ̶odi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo anodoletibige me nilaagedi. \p \v 2 Odaa jeɡ̶ee, “Iniotagodi Agripa, anakaami lacilo-nelegi niɡ̶ina nipodigi. Niɡ̶ina noko idinitibeci leeɡ̶odi me jakadi me jotaɡ̶a ɡ̶adodoe, codaa me jakadi me ininiɡ̶odi inoatawece ane lotaɡ̶a niɡ̶ijoa judeutedi ane leedi me ee nilaagedi. \v 3 Igaataɡ̶a jowooɡ̶odi me iɡ̶enaɡ̶a mowooɡ̶oti ane lakataɡ̶a judeutedi, codaa anodinotigimadetigi. Enice jipokotaɡ̶awa me adinatiitalo yotaɡ̶a. \p \v 4 Inoatawece judeutedi oyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a niɡ̶ijo maleeɡ̶ee nigaanigawaanigi codaa niɡ̶ina natigide. Eledi oyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee yewiɡ̶a miditaɡ̶a emaɡ̶a inipodigi, codaa me digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. \v 5 Nige yemaa me notaɡ̶anaɡ̶a, yakadi modi moyowooɡ̶odi midioka limedi me jioteci lajoinaɡ̶aneɡ̶eco niɡ̶ijo lapo fariseutedi, niɡ̶ijo anepaɡ̶a eliodi mowote loniciwaɡ̶a modocaɡ̶atibigo Aneotedoɡ̶oji. \v 6 Odaa natigide joɡ̶oleetibigetiwaji mawini anemiitiwa leeɡ̶odi me inibeotege Aneotedoɡ̶oji micota meote niɡ̶ijo ane ligegi meote aneetediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶ijo jotigide. \v 7 Aneotedoɡ̶oji eote ligegitediogi niɡ̶ijo dooze dinoiigiwepodi ɡ̶odaamipi jotigide. Odaa natigide niɡ̶ina anida aneetege licoɡ̶egi aaɡ̶aɡ̶a onibeotege Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ijo ane ligegi, codaa eliodi modoɡ̶etetalo noko codaa menoale monibeotibigege. Iniotagodi Agripa, niɡ̶inoa judeutedi odoletibige me ee nilaagedi idoka leeɡ̶odi me ee eledi inibeotibigege Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ijo ane ligegitediogi jotigide ɡ̶odaamipi. \v 8 Natigide, igame leeɡ̶oditiwaji ina makati me dakake me iwaɡ̶ati Aneotedoɡ̶oji meote émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace? \p \v 9 Emeɡ̶eeta jiletibige deɡ̶ele me jaote inoatawece ane jakadi me jaote me jakapetege Liboonaɡ̶adi Jesus anelatedibige nigotaɡ̶a Nazaré. \v 10 Jao niɡ̶ida ane idalaɡ̶ata digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi onajigotiwa inaɡ̶atetigi, odaa ja jixotiobece niwiloɡ̶onaɡ̶axi eliodi niɡ̶ijo ane nepilidi Ǥoniotagodi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijoa lacilodi noɡ̶odiiɡ̶enatakatiogi monigodi, ee eledi jotaɡ̶a me jakapetege niɡ̶ijo ane nepilidi Ǥoniotagodi. \v 11 Elioditibece me jaoɡ̶a lawikodigi, jametibigo minoataɡ̶a niɡ̶inoa liiakanaɡ̶axiidi judeutedi, codaa me jiedeɡ̶e me beyagi modotaɡ̶atibige Ǥoniotagodi. Eliodi me idelatema codaa ejigo minoataɡ̶a niɡ̶inoa nigotadi ane ideitedice we niɡ̶idi nipodigi me jiniatetiniwace.” \s1 Paulo yatemati anodaaɡ̶ee Jesus naɡ̶a dinikeete \r (Atos 9.1-19; 22.6-16) \p \v 12 Odaa Paulo eɡ̶idaa diitigi me dotaɡ̶a, mee, “Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi onajigotiwa inaɡ̶atetigi, odaa jeɡ̶etidiiɡ̶eticogi nigotaɡ̶a Damasco mejigo iniwilotiniwace niɡ̶ijo anonakato Ǥoniotagodi. \v 13 Iniotagodi Agripa, naigitinece naɡ̶a yaxoɡ̶o-noko, odaa ja jinadi ijo natalaɡ̶a ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Niɡ̶ijo natalaɡ̶a daɡ̶axa me datale caticedi me liciagi aligeɡ̶e, naloteloco iditawece anejonaɡ̶a niɡ̶ijo ane iniwiajeeɡ̶a. \v 14 Odaa okotawece janiiɡ̶atinigi iiɡ̶o, odaa ja jajipata ijo ane dotaɡ̶a, dotaɡ̶atigi ioladi hebraico, meetiwa, ‘Saulo! Saulo! Igame leeɡ̶odi ina madiatenitibece? Niɡ̶ida makaami ja ɡ̶adinanacilotiti micataɡ̶a niɡ̶ina ɡ̶odinaɡ̶a ane nipoditege limigo nojocaɡ̶anaɡ̶adi.’ \v 15 Igaanaɡ̶a jige, odaa mejita, ‘Amakaami, Iniotagodi?’ Odaa Ǥoniotagodi jeɡ̶eetediwa, ‘Ee Jesus, ane iatenitedibece. \v 16 Pida adabititini! Idinikeetaɡ̶awa igaataɡ̶a jaɡ̶akamaɡ̶akaami ane jao makaami iotagi, codaa jaɡ̶akamaɡ̶akaami nakataɡ̶anaɡ̶a. Emii eloɡ̶otitiogi niɡ̶ina oko niɡ̶ijo ananatitici niɡ̶ina noko, codaa atematiitibece niɡ̶ida anicota me jikeetaɡ̶awa nigidiaaɡ̶idi. \v 17 Idoweditaɡ̶aloco me diɡ̶icata anodigotaɡ̶awa niɡ̶ijoa judeutedi idiaaɡ̶idi ane daɡ̶a judeutedi anicota makaami nakapetegi miditaɡ̶a ane ɡ̶adimonyaatiogi. \v 18 Emii omokeni ligecooɡ̶eli amaleeɡ̶aɡ̶a epaa dinadi anodaaɡ̶eetibigiwaji, codaa me anoɡ̶aaticoace me idei nexocaɡ̶a aneo niɡ̶ijo ane beyagi catiwedi laaleɡ̶enali, odaaɡ̶adeegitiobece manitaɡ̶a nilokokena Aneotedoɡ̶oji. Anoɡ̶aaticoace me iteloco loniciwaɡ̶a Satanás, odaaɡ̶anadeegitalo Aneotedoɡ̶oji, amaleeɡ̶aɡ̶a ixomaɡ̶ateetedice Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco leeɡ̶odi metidinakato, odaa jiɡ̶ida aneetege niɡ̶ina lapo oko niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane iomaɡ̶aditedice mepaa nepilidi leeɡ̶odi metidinakato.’ \s1 Paulo yalaɡ̶ata libakedi \p \v 19 Enice iniotagodi Agripa, ejiwaɡ̶adi niɡ̶ijo Ǥoniotagodi aneetediwa niɡ̶ijo me jinadi niɡ̶ijo natalaɡ̶a ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, codaa me jinadi Ǥoniotagodi micataɡ̶a daɡ̶a igeedi. \v 20 Odaa ja jatematikatibece odoejegi digoida nigotaɡ̶a Damasco, niɡ̶idiaaɡ̶idi jeɡ̶ejigo nigotaɡ̶a Jerusalém, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶ejigoteloco iditawece nipodigi Judéia codaa me miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi. Jatematitibece me leeditibige niɡ̶ina oko modinilaatece niɡ̶inoa libeyaceɡ̶eco modopitalo Aneotedoɡ̶oji, codaa leeditibige me gela lakataɡ̶a ane ikee mewi noɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco. \v 21 Odaa joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi judeutedi noɡ̶odibatiwa niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, domeɡ̶etideloadi. \v 22 Pida codaa niɡ̶ina noko eɡ̶ee idaxawa Aneotedoɡ̶oji, idapaɡ̶a jiiticogi me jeloɡ̶oditiogi yatematiko niɡ̶ina oko ane daɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egipi inaaɡ̶ina anepaɡ̶a ɡ̶oneɡ̶egipi. Jatematitibece ijokijota niɡ̶ijo anodita niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, codaa ijokijo niɡ̶ijo aneeta Moisés micota me jinataɡ̶a. \v 23 Oyatematitibece me leeditibige me dawikode Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e meote me ɡ̶odewiɡ̶atace, codaa jiɡ̶ijaaɡ̶ijoa odoejegi me yewiɡ̶atace, codaa me yatematitedibece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, ane liciagi lokokena, minataɡ̶a judeutedi codaa me minataɡ̶a eledi noiigi ane daɡ̶a judeutedi.” \p \v 24 Niɡ̶ijo Paulo me dotaɡ̶atibece, dotaɡ̶a me niniɡ̶odi lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane domoɡ̶odoletibige me nilaagedi, odaa Festo ja dinigetaɡ̶atee me dapaaweta, meeta, “Paulo, niɡ̶ida makaami jaɡ̶akaami yetole! Eliodi midikoni neɡ̶epaaɡ̶icota ɡ̶adacilo me beyagi, odaa jaɡ̶akaami yetole!” \v 25 Pida Paulo naɡ̶a niniɡ̶odi, meeta, “Iniotagodi Festo, aɡ̶ee yetole. Ele me jowooko codaa ejitece anewi. \v 26 Igaataɡ̶a Agripa niɡ̶ini ɡ̶odacilo-nelegi yowooɡ̶odi niɡ̶ida anejita. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mabo yaaleɡ̶ena me jotaɡ̶a digoina lodoe. Igaataɡ̶a niɡ̶ida niciagi adineli niɡ̶ina nipodigi ane dinaɡ̶aditini ane doɡ̶oyakadi oko mowajipata. \v 27 Iniotagodi Agripa, domige iwaɡ̶ati lotaɡ̶a niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide? Jowooɡ̶odi me iwaɡ̶ati!” \p \v 28 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Paulo, “Domigaleetibige daɡ̶a agotaɡ̶a leegi oditaɡ̶a jaɡ̶awii maɡ̶aɡ̶a ee niɡ̶ina ane nakato Cristo?” \v 29 Odaa Paulo jeɡ̶eeta, “Nige leeditibige monateciɡ̶idiwa yotaɡ̶a, oɡ̶oa domige leeditibige mowidi yotaɡ̶a, jemaa Aneotedoɡ̶oji meote manakatoni Ǥoniotagodi digo meetaɡ̶a, pida aɡ̶akamokakaami, pida inatawece niɡ̶ina oko anowajipatalo niɡ̶inoa yotaɡ̶a niɡ̶ina noko. Jemaa minatawece iciagepodi, pida baadaɡ̶a jemaa doɡ̶oniwilotiniwace oyatitiogi galeenatedi!” \p \v 30 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Agripa niɡ̶ijo lacilo-nelegi niɡ̶idi nipodigi ja dabiditini. Odaa jaɡ̶aɡ̶a dabiditini Festo, niɡ̶ijo lacilo romaanotedi ane dowediteloco niɡ̶idi nipodigi, Berenice, codaa me ijotawece niɡ̶ijo anidiaaɡ̶iticoace miditaɡ̶a me yatecoɡ̶o. \v 31 Igaanaɡ̶a noditicoaci niɡ̶ijo diimigi-le nelegi, odaa ja dinotaɡ̶aneɡ̶etiwage, modi, “Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa aɡ̶ica loenatagi ane beyagi deɡ̶eo ane leeɡ̶odi modiiɡ̶enataka moyeloadi migetaɡ̶a oyokoletiwece niwiloɡ̶onaɡ̶axi.” \v 32 Odaa Agripa jeɡ̶eeta Festo, “Niɡ̶ida makaami akatiɡ̶ikanitice niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa daaditaɡ̶a epaa dipokota me César iwi anigota.” \c 27 \s1 Paulo waxoditinigi ajo etogo-nelegi me diniwiajeticogi nigotaɡ̶a Roma \p \v 1 Niɡ̶ijo aninoa naɡ̶atetico naɡ̶a lowoogo me leeditibige me jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi me iniwiajeeɡ̶aticogi nipodigi Itália, odaa Paulo ijaaɡ̶ijoa onateciɡ̶ijoa eletidi niwilogojedi joɡ̶oyajigota Júlio niɡ̶ijo jajeentegi anida aneetege niɡ̶ijo lapo iodaɡ̶awadi anodibatema César, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi. \v 2 Odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Adramítio. Odaa naɡ̶ajo etogo ja igo migo midiwataɡ̶a nigotadi miditaɡ̶a nipodigi Ásia, odaa ja iniwiajeeɡ̶a. Ijo me ɡ̶odixigaɡ̶awa Aristarco anelatibige nigotaɡ̶a Tessalônica aneiteloco nipodigi Macedônia. \v 3 Igaaneɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Sidom. Odaa Júlio eliodi meletema Paulo, odaa ja ikatice migo dalitiogi lokaaɡ̶etedipi anidiaa liɡ̶eladi, odaa oyediatece noɡ̶etedi ane yopotibige. \v 4 Odaa naɡ̶a jaxotaɡ̶atacinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a Sidom. Odaa ja inoxiwicaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre, niɡ̶ijo liwai ane daɡ̶a yoniciwadi niocodi, igaataɡ̶a niɡ̶ijo eledi liwai baɡ̶a yoniciwadi niocodi ane jakapaɡ̶atege. \v 5 Naɡ̶a jiɡ̶eeɡ̶atita akiidi-eliodi lodoe nipodaɡ̶a Cilícia aniaa Panfília, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Mirra aneiteloco nipodigi Lícia. \v 6 Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijo jajeentegi naɡ̶a dakapetege ajo eledi etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Alexandria. Odaa ajo etogo ja igo me noditice, migo nipodigi Itália, odaa Júlio ja ɡ̶odiiɡ̶e me jilatiiɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo. \p \v 7 Idinilonaɡ̶atijo me iniwiajeeɡ̶a onateciɡ̶ijoa nokododi leeɡ̶odi niɡ̶ijo niocodi ane jakapaɡ̶atege. Dakake mejoɡ̶ota lipecaɡ̶adi nigotaɡ̶a Cnido. Odaa ijo niocodi aɡ̶alee ɡ̶odika miniɡ̶a odoe, Odaa jeɡ̶ejamaɡ̶ajoɡ̶otice, ja jiiɡ̶ata liwai lidelogo Creta ane icoɡ̶otigi niwetaɡ̶a. Odaa ja inoxiwicaɡ̶a limigotice niɡ̶ijo lidelogo, limigotice ane liboonaɡ̶adi Salmona. \v 8 Inoxiwicaɡ̶a niɡ̶ini lidelogo, pida idokee me dakake ɡ̶oniwiajeɡ̶egi neɡ̶epaaɡ̶ejoɡ̶ota nipodigi ane liboonaɡ̶adi Bons Portos, anipegitege nigotaɡ̶a Laséia. \p \v 9 Odaa joɡ̶owidi me jiniataɡ̶atema nokododi, codaa ja doide me iniwiajeeɡ̶atinigi etogo leeɡ̶odi niwocotaɡ̶a. Leeɡ̶odi nipegi limedi niwetaɡ̶a (codaa aɡ̶aleeɡ̶ewi mica ane diniwiaje niɡ̶ijoa nokododi) igaataɡ̶a ja ixomaɡ̶atijo ijo nalokegi anodita “Lalokegi me idiniwilecaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji.”. (Odaa leecawaanigi me ixomaɡ̶atice niɡ̶ida nalokegi, ja limedi niwocotaɡ̶a.) Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Paulo me domeɡ̶eo leemidi, meetiogi, \v 10 “Akaami iniotagodepodi, niɡ̶inoa nokododi ja diiticogi me doide malee iniwiajeeɡ̶a. Niɡ̶ina nigalee iniwiajeeɡ̶a, doidetibige naɡ̶adi etogo me domololetini, odaa doidetibige maniatitema ɡ̶adoyaɡ̶aka codaa niɡ̶ina oko doidetibige me oceɡ̶aɡ̶a.” \v 11 Pida niɡ̶ijo jajeentegi ijapaɡ̶a watacotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane dowediteloco naɡ̶ajo etogo-nelegi ijaaɡ̶ijo ane nebi, pida ijoa Paulo lotaɡ̶a meo leemidi baadiɡ̶ica meote daɡ̶a yowooɡ̶odi. \v 12 Aɡ̶ewi mele niɡ̶ijo anei moigoetini naɡ̶ajo etogo leeɡ̶odi niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi ijaa ebekadi, niɡ̶ina me limedi niwetaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi oko odiletibige daɡ̶a daɡ̶axa mele me noditicoaci, oditaɡ̶a onake motota nigotaɡ̶a Fenice oditaɡ̶a idiaaɡ̶iticoaci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Creta midiaaɡ̶oixomaɡ̶ateetijo limedi niwetaɡ̶a. Liniogotibece niɡ̶idi akiidi-eliodi inoa ɡ̶olicoli ane diɡ̶etege ɡ̶ocidi ane deɡ̶ewi ina me dibata niocodi ane yoniciwadi. \s1 Ica niwocotaɡ̶a catinedi akiidi-eliodi \p \v 13 Odaa ijo niocodi aɡ̶ica daɡ̶a yoniciwadi icoɡ̶oticogi niwetaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo anoyawaligeɡ̶e naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odiletibige doɡ̶oyakadi migotibeci okanicodaaɡ̶ica ane yemaa me dowiceticogi. Odaa joɡ̶onawacetedibige niɡ̶ijoa ɡ̶apileceɡ̶e ane ideite catinedi ninyoɡ̶odi anonoliti naɡ̶ajo etogo-nelegi. Odaa joɡ̶oyadeegi naɡ̶ajo etogo midioka limedi monoxiwigi niɡ̶ijo lidelogo Creta. \v 14 Pida aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa jiɡ̶idaa dinanatigi ijo niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi anidokoyatigi me “Wajenaɡ̶a” ane icoɡ̶oticogi minitaɡ̶a niɡ̶ijo lidelogo. \v 15 Odaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a ja yadeegi naɡ̶ajo etogo-nelegi, aɡ̶alee jakataɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a naɡ̶ajo etogo me jadeegaɡ̶a ane domaɡ̶a jiiɡ̶aticogi. Odaa ja jikanaɡ̶atece niocodi mepaa yadeegi naɡ̶ajo etogo aɡ̶alee jinakenaɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a. \v 16-17 Inaaɡ̶iniɡ̶atece inoxiwicaɡ̶a ijo lidelocawaanigi ane liboonaɡ̶adi Cauda analee yoliawaanigitege niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a. Adi aca niwatece anidioka limedi madi me dinigoetece liwai naɡ̶ajo etogo-nelegi. Odaa niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atigi naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odibata naɡ̶ajo niwatece. Odaa joɡ̶oyexaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi monolitini. Pida dakake monolitini, odaa ja jaxawanaɡ̶a. Niɡ̶idiaaɡ̶idi joɡ̶oilipaditece leejetedi ane yoniciwadi naɡ̶ajo etogo-nelegi owotibige mepaanaɡ̶a yoniciwadi. Odoitibige niɡ̶ijo niocodi daɡ̶a yadeegiticogi naɡ̶ajo etogo miditaɡ̶a dotiwadi liniogotibece akiidi-eliodi digoida nipodigi Líbia. Odaa joɡ̶oipiciadi niɡ̶ijoa lipegeteɡ̶e eloodoli owotibige me dibateloco niocodi, odaa joɡ̶oikatece niocodi mepaa yadeegi naɡ̶ajo etogo. \v 18 Pida aixomaɡ̶atijo niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a, igaaneɡ̶eledi noko odaa joɡ̶oyokoletedinigi ninyoɡ̶odi ijoa loyaɡ̶aka owotibige naɡ̶ajo etogo mepaanaɡ̶a noxadi. \v 19 Igaaneɡ̶eledi noko joɡ̶oyokoletedinigi inoa naɡ̶apileceɡ̶e inaaɡ̶inoa najoli me dibaaɡ̶atinigi le naɡ̶ajo etogo-nelegi. \v 20 Odaa owidi nokododi me daɡ̶aca me jinataɡ̶a aligeɡ̶e oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yotetitedi niɡ̶ina menoale. Codaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a aixomaɡ̶atijo idapaɡ̶a diiticogi neɡ̶epaaɡ̶icota me daɡ̶adiaa inibeoonaɡ̶atege me ɡ̶odewiɡ̶a. \p \v 21 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi noɡ̶oixomaɡ̶ateetedijo owidi nokododi me diɡ̶icata me niodaɡ̶a, odaa Paulo ja dabiditini liwigotigi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaami iniotagodepodi, domeɡ̶eletiwaji doɡ̶okaaɡ̶a anajipaatiwa niɡ̶ijo me ɡ̶adiladeeni me daɡ̶a ɡ̶ododiticogi lidelogo Creta. Daɡ̶anagawini agotiɡ̶ica ɡ̶odawikodigi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶icata ananiadi niɡ̶inoa ane ɡ̶onepilidi. \v 22 Pida natigide jipokotaɡ̶awatiwaji meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enali. Igaataɡ̶a aɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji ane yeleo. Pida idokidata baɡ̶a jiniataɡ̶atema naɡ̶adi etogo-nelegi. \v 23 Igaataɡ̶a jotigi-noko menoale ijo dinikeetiwa niaanjo Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ida me ee ida anejitege Aneotedoɡ̶oji codaa jibatema. \v 24 Odaa niɡ̶ijo aanjo meetiwa, ‘Paulo, jinaɡ̶adoii! Igaataɡ̶a leeditibige metiɡ̶adadeegita lodoe niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji aneliodi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji wajipateta niɡ̶ijo ane ɡ̶adipoketegitalo, odaa aɡ̶ica ane ika me yeleo niɡ̶ina ɡ̶adixigaɡ̶awepodi maniwiaje.’ \v 25 Odaa jipokotaɡ̶awa, iniotagodepodi, meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enali! Igaataɡ̶a jinakato Aneotedoɡ̶oji, codaa ajawienataka Aneotedoɡ̶oji meote ijoatawece niɡ̶ijoa aneetediwa. \v 26 Pida leeditibige niɡ̶ina niocodi me yadeegi naɡ̶adi etogo, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶odaladite minitaɡ̶a lidelogo.” \p \v 27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo catooze nokododi, odaa neɡ̶enoale, niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a eɡ̶idaaɡ̶ee me ɡ̶odadeegiticogi miditaɡ̶a akiidi-eliodi anodita me Mediterrâneo. Ejinaɡ̶a ipegiteloco me liwigo-enoale, odaa niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odeemiteta naɡ̶a jipecaɡ̶atita iiɡ̶o. \v 28 Odaa joɡ̶oyokoletinigi ninyoɡ̶odi ijo ɡ̶apileceɡ̶e anijo leejedi ocaɡ̶ataɡ̶a moibikota ane leegitinece migo catinedi me yaladi naɡ̶ajo etogo. Odaa noɡ̶oibikota ijoa trinta-seis meetilo migo catinedi. Naɡ̶a leecawaanigi, odaa joɡ̶oibikotatace, odaa jiɡ̶ijoa vinte-seete meetilo me leegitinece. \v 29 Odaa joɡ̶odoitibige naɡ̶ajo etogo-nelegi daɡ̶a dibateloco wetiɡ̶a nelegi liniogotibece ninyoɡ̶odi. Odaa joɡ̶owote onikatedini cwaatolo ɡ̶apileceɡ̶e nelecoli ane dileejetede, odaa joɡ̶onikatini lowidi naɡ̶ajo etogo-nelegi me nolitini. Odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e inoa anodi me noenoɡ̶ododi domoɡ̶owotibige me age me yeloɡ̶otibige. \v 30 Pida niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi me ialetibigiwaji, domoɡ̶oyaladi naɡ̶ajo etogo. Odaa joɡ̶onokanice onikatedini eletidi ɡ̶apileceɡ̶e nelecoli lodoe naɡ̶ajo etogo monolitini. Pida igotibeci me domoɡ̶onikatini naɡ̶ajo niwatece. \v 31 Pida Paulo jeɡ̶eeta niɡ̶ijo jajeentegi ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, “Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶adi etogo-nelegi nige diɡ̶inaaɡ̶ite maditaɡ̶a naɡ̶adi etogo, codaa makaamitiwaji aiwoko me ɡ̶adelewi.” \v 32 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶onakagidi niɡ̶ijoa leejetedi naɡ̶ajo niwatece, odaa joɡ̶oikatece niocodi me yadeegi. \p \v 33 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige odaa Paulo ja dipokotiogi ijotawece niɡ̶ijo oko me niodaɡ̶a, moyeligo anigidi liawogo, odaa jeɡ̶eetiogi, “Ja ixomaɡ̶atedijo catooze nokododi maliitatiwaji me ixomaɡ̶atice niɡ̶ina niwocotaɡ̶a me diɡ̶icata daɡ̶anioditiwaji. \v 34 Natigide, jipokotaɡ̶awa manioditiwaji. Igaataɡ̶a leeditibige manioditiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adoniciwati, amanagawini aɡ̶ica ane yeleo. Igaataɡ̶a akaamitawecetiwaji otiɡ̶initece ananiaditema otiɡ̶idatece lamodi.” \v 35 Igaanaɡ̶a nigotini Paulo me dotaɡ̶a, odaa ja dibata ijo paon, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji lodoe iditawece niɡ̶ijo oko. Naɡ̶a yawalace ijo paon, odaa ja yeligo. \v 36 Odaa iditawece ja yoniciwaditacibigiwaji, odaa jaɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶a. \v 37 Okotawece niɡ̶ijo ane idejonaɡ̶a maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo, ejimoko 276 oko. \v 38 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijotawece niodaɡ̶a, moyeligo anidi me niweenigi, odaa joɡ̶oyokoletinigi ninyoɡ̶odi niɡ̶ijo leyeema ane iiɡ̶otice, owotibige me noxadi naɡ̶ajo etogo-nelegi. \s1 Ijotawece niɡ̶ijo oko laxedi naɡ̶ajo etogo joɡ̶ototicogi daato \p \v 39 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, niɡ̶ijo anodibatinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo nipodigi anotota. Pida joɡ̶onadi ijo ninyoɡ̶odi liwigotigi ijo dotiwadi, odaa joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi mowote naɡ̶ajo etogo micoticogi oditiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a dotiwadi. \v 40 Odaa joɡ̶onakagidi niɡ̶ijoa leejetedi niɡ̶ijoa ɡ̶apileceɡ̶e ane iwaaɡ̶adi anonoliti naɡ̶ajo etogo, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyaladite catinedi ninyoɡ̶odi. Odaa joɡ̶oyowilece niɡ̶ijoa nileejetedi onoɡ̶a niɡ̶ijoa lolaakanaɡ̶atedi, owotibige moyakadi moyawaligeɡ̶e naɡ̶ajo etogo-nelegi migotibeci anoyemaa moyaticogi. Odaa joɡ̶oipiciadi naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e nelegi owotibige me yakadi niocodi odaa ja yamaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi. \v 41 Pida naɡ̶ajo etogo-nelegi ja dibateloco dotiwadi catinedi ninyoɡ̶odi, odaa ja naxi. Niɡ̶ijo lodoe naɡ̶ajo etogo ja naxi, ijaa niɡ̶ijo lowidi jaɡ̶aɡ̶a dawalace leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa ebekadi. \p \v 42 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi ja domoɡ̶oyemaa monigodi ijotawece niɡ̶ijo niwilogojedipi, adomoɡ̶oyemaa mica anoiwokotice diɡ̶icota iiɡ̶o oditaɡ̶a jiɡ̶ialetibigiwaji. \v 43 Pida niɡ̶ijo jajeentegi aika doɡ̶onigodi, igaataɡ̶a ayemaa Paulo doɡ̶oyeloadi. Odaa ja iiɡ̶e odoejedipi niɡ̶ijo anoyowooɡ̶odi me nalokonaɡ̶a me waxoditiniwace ninyoɡ̶odi, odaa ja nalokonaɡ̶a neɡ̶epaa diɡ̶etita miditaɡ̶a dotiwadi. \v 44 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a iiɡ̶e niɡ̶ijo eledi me waxoditinigi ninyoɡ̶odi, owaxoditelogo inoa taaboatedi liwailidi naɡ̶ajo etogo owotibige me yaxawa mototicogi miditaɡ̶a dotiwadi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee okotawece jiɡ̶eeɡ̶atita miditaɡ̶a dotiwadi, aɡ̶icoa anetacilo. \c 28 \s1 Lidelogo ane liboonaɡ̶adi Malta \p \v 1 Igaanaɡ̶a nixomaɡ̶atice ɡ̶odaadi neɡ̶ejoɡ̶ota iiɡ̶o, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ijo lidelogo-nelegi me liboonaɡ̶adi Malta. \v 2 Niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi eliodi meletoɡ̶odomi. Niɡ̶ijo noko datiode, codaa me diwete, odaa joɡ̶oyelotiogi noledi eliodi. \v 3 Odaa niɡ̶ijo Paulo me nioda iwokodi me yokoletiogi noledi, ijo lakeedi ane diniweneene ja noditice deloditema lapicaɡ̶aɡ̶a noledi, odaa ja iɡ̶ojatigi Paulo libaaɡ̶adi, nanyotinece. \fig |src="CN02050B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Atos 28.3" \fig* \v 4 Odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi noɡ̶onadi niɡ̶ijo lakeedi me nanyotinece Paulo libaaɡ̶adi, odaa idiaaɡ̶iditiwage modi, “Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ejime aijekegi! Igaataɡ̶a ja iwoko daɡ̶a yeloadi ninyoɡ̶odi, pida niɡ̶ica noenoɡ̶odi ane iɡ̶enaɡ̶a aika daɡ̶alee yewiɡ̶a.” \v 5 Pida Paulo naɡ̶a iticoɡ̶otice libaaɡ̶adi, odaa ja yokoletiogi noledi niɡ̶ijo lakeedi, odaa aɡ̶ica lidonagi. \v 6 Niɡ̶ijo noiigi joɡ̶oiɡ̶oadita, ja domoɡ̶onibeotege me nadedi libaaɡ̶adi, domigetaɡ̶a codidiɡ̶idata deɡ̶enitini me yeleo. Pida neɡ̶eliodi moiɡ̶oadi, odaa joɡ̶onadi me diɡ̶icata lidonagi Paulo. Odaa joɡ̶oiigi lowoogo, modi, “Niɡ̶ini ejime ɡ̶onoenoɡ̶odi!” \p \v 7 Liniogotibece niɡ̶idi akiidi-eliodi ani ajo bajendawaana ane nebi Públio, lacilo romaanotedi ane iiɡ̶e niɡ̶ini lidelogo. Públio eliodi mele me dibatoɡ̶ogi, codaa ɡ̶odode midiaaɡ̶ejonaɡ̶a liɡ̶eladi itoatadiɡ̶ida nokododi. \v 8 Pida niɡ̶ijo eliodi Públio deelotika, iwoteloco lipe. Dilice, codaa me dapicoɡ̶o-lolaadi. Paulo naɡ̶a dakatio miditaɡ̶a ane liotaɡ̶adi, odaa ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja ipeketeloco libaaɡ̶atedi, odaa ja icilatidi. \v 9 Odaa niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipi noɡ̶odibodiceta niɡ̶ida niciagi, odaa jaɡ̶aɡ̶a oyadeegi eletidi eelotaginadi, odaa Paulo ja nicilatiditiniwace. \v 10 Odaa jeɡ̶etiɡ̶odediatece owidi ɡ̶onoɡ̶etedi metiɡ̶odiweniɡ̶ide, igaanaɡ̶a limedi me jibaɡ̶ata eledi etogo-nelegi me ɡ̶ododitice, odaa joɡ̶onajigotedoɡ̶owa inoatawece ane jopooɡ̶atibige me iniwiajeeɡ̶a. \s1 Naɡ̶a wiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Roma \p \v 11 Idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate iniwatadiɡ̶ini epenaitedi minitaɡ̶a lidelogo Malta, niɡ̶idiaaɡ̶idi ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Alexandria. Naɡ̶ajo etogo-nelegi anowo me liboonaɡ̶adi, “Ǥonoenoɡ̶ododi owatitedi”. Jiɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶ajo etogo-nelegi me ixomaɡ̶ateetedijo limedi niwetaɡ̶a minitaɡ̶a niɡ̶ini lidelogo. \v 12 Naɡ̶a jalataɡ̶a niɡ̶ini lidelogo, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Siracusa, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate itoatadiɡ̶ida nokododi. \v 13 Pida eɡ̶idaa jiiɡ̶aticogi me iniwiajeeɡ̶a, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Régio. Neɡ̶eledi noko jiɡ̶ijo niocodi niwetaɡ̶a, ja ɡ̶odaxawa, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoataale nokododi, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Pozuoli. \v 14 Naɡ̶a jaxotaɡ̶atice naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja jakapaɡ̶atege onateciɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi, odaa joɡ̶onipokotoɡ̶owa midiaaɡ̶ejonaɡ̶a miditaɡ̶a onidateci semaana. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idaa jiiɡ̶atacicogi me iniwiajeeɡ̶aticogi nigotaɡ̶a Roma. \v 15 Igaanoɡ̶oyowooɡ̶odi ɡ̶onioxoadipitigi nigotaɡ̶a Roma midaa jiiɡ̶aticogi Roma, odaa jeɡ̶enagitibeci neɡ̶epaa manitaɡ̶a ajo nigotakawaana ane liboonaɡ̶adi Praça de Ápio, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota neɡ̶epaa miditaɡ̶a ane liliacaɡ̶aditibece niɡ̶ina ane wiajeeɡ̶a anodita Três Vendas. Niɡ̶ijo Paulo naɡ̶a nadi niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yoniciwaditace. \s1 Paulo datematika digoida nigotaɡ̶a Roma \p \v 16 Igaaneɡ̶ejoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Roma, odaa niɡ̶ijo jajeentegi ja yajigo niɡ̶ijoa eletidi niwilogojedi, yajigota ijo lacilo iodaɡ̶awadi. Pida Paulo boɡ̶oika me nadila ijo diimigi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i ijo nowienoɡ̶odi onijoteci iodaɡ̶awa. \p \v 17 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa Paulo jeɡ̶eniditiogi ijoa lacilodi judeutedi me yatecoɡ̶otee. Igaanaɡ̶a yatecoɡ̶o, odaa jeɡ̶eetiogi, “Inioxoadipi, aɡ̶ica yoenatagi daɡ̶a jakapetege ɡ̶odoiigi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a daɡ̶a jakapetege ane lakataɡ̶a jotigide ɡ̶odaamipi. Pida ijoa judeutedi joɡ̶odibatiwa, odaa jeɡ̶etidajigotiogi romaanotedi. \v 18 Odaa ijo lacilodi romaanotedi joɡ̶oiwi ica anodigotiwa, odaa ja domoɡ̶oyemaa metidikatice, igaataɡ̶a moyakadi me diɡ̶icata yoenatagi ane beyagi aneo me leeɡ̶odi modiiɡ̶enatakatiwa metideloadi. \v 19 Pida niɡ̶ijoa judeutedi baadoɡ̶oyemaa metidikatice niɡ̶ijoa lacilodi romaanotedi. Odaa ja yowoogo me jipokotiogi romaanotedi metidimonyaticogi minitaɡ̶a César, mepaa iwi anigotiwa. Pida ajemaa daɡ̶a jao igegi daɡ̶a jakapetege yoiigi daɡ̶a ilaagetedipi. \v 20 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me jipokotaɡ̶awatiwaji manootiwa, jaotibige me jakadi me ɡ̶adatecoɡ̶oteeni me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶enitiniwace. Ite ee etidigoetece niɡ̶inoa galeenatedi leeɡ̶odi Niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji anicota me nimonya, Niɡ̶ijoa anonibeotibigege loiigi Israel micota meno.” \p \v 21 Odaa joɡ̶odita Paulo, “Niɡ̶ida moko aɡ̶aca jibaɡ̶atege notaɡ̶anaɡ̶axi ane icoɡ̶otigi Judéia aneetaɡ̶adice. Codaa aɡ̶ica otiɡ̶initece niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi ane icoɡ̶oticogi Judéia aɡ̶ica doɡ̶oditaɡ̶adici, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a beyagi modotaɡ̶atibigaɡ̶aji. \v 22 Pida natigide jemaanaɡ̶a me jajipaaɡ̶ata niɡ̶ica ane ɡ̶adowoogo, igaataɡ̶a jowooɡ̶otaɡ̶a mewi niɡ̶ina oko inoatawece nigotadi odotaɡ̶atibige modakapetege niɡ̶ina oko anida anenitege.” \p \v 23 Odaa joɡ̶owo lakatagi noko me yatecoɡ̶o minitaɡ̶a Paulo. Igaanaɡ̶a icota niɡ̶ijo noko lakatagi, eliodi judeutedi ja yatecoɡ̶o minitaɡ̶a ijo diimigi ane lotokaɡ̶adi Paulo. Odaa ja diiticogi Paulo me notaɡ̶aneɡ̶etiniwace, nigoitijo neɡ̶epaaɡ̶enoale. Iiɡ̶axitice codaa me yeloɡ̶oditiogi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko. Doletibige nimaweneɡ̶egi me ixotiwece lacilo anijoa icoa Jesus. Eledi ikeetiogi niɡ̶ijo liwai lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji Moisés ane iditini aneetece Jesus, codaa me niɡ̶ijo liwai anoiditedini niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ijo jotigide. \v 24 Onateciɡ̶ijo judeutedi oyiwaɡ̶adi niɡ̶ijoa Paulo lotaɡ̶a, pida ijo eledi baadoɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi. \v 25 Naɡ̶a dinotigimadetiwage, odaa joɡ̶opitibeci. Maleediɡ̶icatibige me noditicoaci, odaa Paulo jeɡ̶eo ligegitiogi, meetiogi, “Aneotedoɡ̶oji Liwigo eetece ane iɡ̶enaɡ̶a niɡ̶ijo me ibake Isaías me yeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Isaías meetiogi jotigide ɡ̶adaamipi niɡ̶ijo ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo neɡ̶ee, \q1 \v 26 ‘Emii enitiogi niɡ̶idi noiigi, \q1 “Niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi majipaata, \q1 pida aɡ̶owooɡ̶oti ane diitigi! \q1 Eliodi mawinitiwaji, \q1 pida aɡ̶anati!” \q1 \v 27 Igaataɡ̶a dakake laaleɡ̶enali niɡ̶idi noiigi. \q1 Odaa joɡ̶onoxoco napaaɡ̶ate, \q1 odaa aɡ̶aleeɡ̶owajipatalo yotaɡ̶a, \q1 onoxoco ligecooɡ̶eli owotibige me daɡ̶adiaaɡ̶onadi ane yoenataka. \q1 Daaditaɡ̶a owote laaleɡ̶enali me dakake, \q1 daɡ̶anagawini ligecooɡ̶eli oyakadi me doletibigiwaji, \q1 napaaɡ̶ate taɡ̶aɡ̶a oyakadi me najipaaɡ̶a, \q1 codaa daɡ̶anagawini oyakadi me oyowooɡ̶oditece niɡ̶inoa yotaɡ̶a, \q1 oditaɡ̶a joɡ̶odopitiwa, codaa niɡ̶inoa leelotika taɡ̶a jicilatidi.’” \p \v 28 Odaa Paulo ja nigomaɡ̶aditedini niɡ̶ijoa lotaɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶ee, “Enice ele mowooɡ̶otitiwaji Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e liotaka modatematikatema niɡ̶ijo noiigi ane daɡ̶a judeutedi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji meote niɡ̶ina oko me newiɡ̶atace. Odaa icota moyiwaɡ̶adi niɡ̶ida latematigo.” \v 29 Igaanaɡ̶a nigotini Paulo meote niɡ̶ijoa lotaɡ̶a, odaa niɡ̶ijoa judeutedi ja noditicoaci, codaa eliodi me dinotigimade idiaaɡ̶iditiwage. \p \v 30 Odaa Paulo eote itoataale nicaaɡ̶ape midiaaɡ̶i minitaɡ̶a niɡ̶ijo diimigi ladiligi, codaa dibatibigege inatawece oko anigotibeci odalita. \v 31 Yatematitibece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me yakadi me iiɡ̶e laaleɡ̶enali oko, codaa me diiɡ̶axinaɡ̶atece anodaaɡ̶eeteda Ǥoniotagodi Jesus Cristo. Codaa abo laaleɡ̶ena niɡ̶ina me dotaɡ̶a, codaa aɡ̶ica ane yolitema me dotaɡ̶a.