\id REV - Imbo-ungu NT [imo] -Papua New Guinea 1997 (DBL 2014) \h Nimbe Para Tilimu \toc1 Lopeke Tepa Perimu Ungumu Nimbe Para Tilimu \toc2 Nimbe Para Tilimu \toc3 NPT \mt2 Lopeke Tepa Perimu Ungumu \mt1 Nimbe Para Tirimu \imt1 I Ungu Torumumunga Ungu Pulu Mare \ip Goteni Satan topa maindo mundumbelo mele Jononi nimbe para tipelie ungu topa panjirimu. Ungu awini manda lepa ungu iko topa nimu. Lino Jisas ipuki tirimolo imbomani maindo naa pumbo Jisas tiye naa kolopo enge nimbo angilemili nimbelie lino nimbe enge tirimu. Mulu mai koinjo talo wendo ongo lengele mele kape nimu. \ip Wai keri te wendo ombalo wali nu mini naa lteko Goteni Satan mainye mundupe tepa tombalo konopu liko manjikolio tono kolko Jisas ipuki tiko molani nimbe Goteni nu paa nokopa kondopili! \c 1 \s1 Jononi pulu polopa torumu ungumu \p \v 1 Altopa wendo ombalo mele Goteni Yunge kendemande imboma pilengei nimbe Jisas Kraist lipe ondorumumu inie moromo. Lino pilemili nimbe Jisas Kraist yuni yunge enselemu na yunge kendemande iye Jon moloruna lipe mundurumu. \v 2 Nani kanoru mele pali nimbo para tiro. Gotenga unguma kinye Jisas Kraistini Goteni nimo unguma paimbo unguma nimu mele nimbo mona ltendero. \v 3 Ulu wendo ombalo nimoma nondopa wendo ombalomunga altopa wendo ombalo mele i bukuna nimbe tirimo imboma pilko molangei kanoko ningo tinge imboma kinye, bukuna moromo unguma konopu liko manjirimele imboma kinye Goteni eno mane ungu tirimona tono kolonge. \s1 Jononi molko kondaio nimu ungumu \p \v 4 Eno kombu Esia provins Kraistinga imbo talape kite yupoko pakera moromelena na Jononi i pipiamu topo tiro. Oi molorumu, kinye moromo, altopa ombalo Goteni Jisas kinye konopu noirimo mele eno kinye konopu noipelie enonga konopu ame tondopili! Kano iyemu molopa kombuma nokoromo polomunga mai ondoromondo mini kite yupoko pakerani aku ulu pulu talo tengeila! \v 5 Jisas Kraist, Gotenga unguma kolo naa topa tumbi tipe nimbe tirimo iyemu, imbo kololima makilko koinjo molonge imbomanga yu kumbe lepa makilipe koinjo molorumu iyemu, mai kombuna pali moromele iye nomi awilimanga iye nomimu molopa nokoromo iye nomi paa Awilimu, yuni aku ulu pulu talo eno tepili kala. \p Lino konopu mondoromo iyemu, yuni yunge mememu linonga nimbe ondopa ltenderimu aku mememuni linonga ulu pulu kerima wendo lipe ltendepalie, \v 6 lino iye nomi kingimunga popo tondoli imboma molangei nimbe Yunge Lapa Gotenga kongonomu tendangei nimu iyemu, yunge imbimu wali wali paa ola molopa, imboma nokombalo engemu yu kinye kamukumu pepa kau pupili! Aku tepa wendo opili! \q1 \v 7 Kanaio! Yu kupena molopa ombai tepa moromo. \q1 Ombalo wali imbomani pali enonga mongoni kanonge. \q1 Yu toloni toringi imbomani kanongela. \q1 Yu ombalo wali mai kombuna moromele imboma \q1 pali kola pupu tonge. \q1 Paimbo aku tepa wendo ombalo. \q1 I paa. \m \v 8 Engema pali yu kinye peremo Gote Awilimuni nimbei, “Na kau oi kumbe lepo molopo peyalime kape moro,” nimo. Aku Gote kinye moromo, oi molorumu, altopa ombalo. \ms1 Kraistinga Imbo Talape Kite Yupoko Pakera Moloringina Jononi Pipia Topa Mundurumu Unguma \s1 Jononi Kraist kanorumu ungumu \p \v 9 Na enonga angenu Jon, eno kinye lino Jisasinga imboma moromolomunga mindili nombo umbuni meremolo. Mindili molo umbuni te wendo oromo wali lino mindilima we namili nimbo enge nimbo molopo, lino Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo talapena moromolo imboma. Na Gotenga unguma imboma nimbo tipo, Jisasinga temanemu topo tirumunga na ka tiko nomu kutana tukundo mai kelo ltemo akumu kombu Patmos nimele akuna ka tiko ongo panjiringina moro. \v 10 Awilimunga wai te wendo orumu wali Mini Kake Telimuni na moloruna omba na enge nimbe tope tirimu wali nanga umbulkondo iye teni enge nimbe alako torumu, biukel mele ungu nimuna, pileru. \v 11 Aku ungu nimu iyemuni nimbei, “Nu mongoni kanonio uluma waye bukuna tokolio Kraistinga talape kite yupoko pakera, Efesus kinye Smerna kinye Pergamum kinye Taiataira kinye Sardis kinye Filadelfia kinye Laodisia kinye, aku kombu awilimanga moromele imbomanga munduwi!” nimu. \p \v 12 Narini nimonje nimbo umbulkondo iki tepo kanoru wali kou goloni teli tipe lam kite yupoko pakera lerimuna kanoru. \v 13 Kano lamema lerimu imunana iye te angilerimu, yu Iyemunga Malo none teli te, yu iye nomimani teremele mele wale pakoli tule te pakopa kimbo aku topa, kou goloni teli kako te luwina torumu. \v 14 Yunge pinyewemu kinye pinyendi kinye paa u mokopumu, kongi sipsipimanga indi kinye kalopera kinye aku talo kake teremo mele terimu. Yunge mongo talo tipe elka mele kondopa lenga terimu. \v 15 Yunge kimbo talo kou kapa tipena karomele wali mini mana teremo mele aku tepa pa terimu. Yunge ungumu no tindi topa uwa nimo mele aku tepa ungu nimu. \v 16 Yunge ki imbondo kombu kandiye kite yupoko pakera ambolorumu. Opa teli loi gelea ekondo ekondo peya ne nolimu yunge kerena wendo orumu. Enani yumi ami teremo mele yunge kumbe keremu aku tepa none terimu. Yunge kumbekere ena mele pa teremo. \p \v 17 Yu kanopolio na imbo kololi none telimu yunge kimbo puluna tumbi tipo tamalu peru. Kano wali yunge imbo kimu na ola noipelie nimbei, “Mini naa ltewi! Na paa Kiyendo molopo peyalime kape moro iyemu. \v 18 Na Koinjo Mololimu. Oi paimbo koloru nalo kanowi, kinye na kamukumu koinjo molopo kau puro. Na kololi ulu pulumu kinye kololi imbomanga kombu kerimu talonga ulke ki mele amboro. \p \v 19 Akumunga kinye wendo oromo uluma kinye altopa wendo ombalo uluma kape nu kandono mele waye bukuna towi! \v 20 Kombu kandiye kite yupoko pakera kinye kou goloni teli tipe lam kite yupoko pakera kinye kanonio aku ungu pulumu itepa: kombu kandiye kite yupoko pakera nanga imbo kindo amboro akuma na Kraistinga talape kite yupoko pakeranga enselema, tipe lam kite yupoko pakera akupe Kraistinga imbo talape kite yupoko pakera,” nimu. \c 2 \s1 Kombu Efesus Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 1 Yuni aku ungu nimbelie altopa nimbei, “Kombu Efesus Kraistinga talapemunga enselemundo pipia toko i teko ningo munduwi. \p Na kombukandiye kite yupoko pakera imbo kindo ambolopo kou goloni teli tipe lam kite yupoko pakera ltemona andoromuni yundo ungu nimbo munduro. \v 2 Nuni tereno mele pali karo. Kongonomu enge ningo teko, umbunima wendo oromo wali tiye naa kolko enge ningo moronona karo. Ulu pulu keri teremele iyema kanoko keri pilko tendekuna andoko naa morono mele karo. Iye mareni, ‘Lino Jisasini lipe mundurumu iyema moromolo,’ nimele nalo kolo toromele. Aku iyema nuni paimbonje ningo moke teko pilko kanokolio eno kolo toromele ningo karonona karo. \v 3 Nanga imbimu amboronomunga imbomani nu teko kenjirimele nalo nu kano umbunima we meko nanga kongonomu tiye naa korono akumu karo. \p \v 4 Nalo nani nu kinye ungu te peremomu nembo: Nuni oi pulu polko na ipuki tikolio paa konopu mondorunu mele kinye aku teko na konopu naa mondorono. \v 5 Oi pulu polko na konopu mondoko nanga ungumu ambolorunu mele pilko altoko aku teko teani! Molo aku naa tenio lemo nu moloniona ombolio nunge tipe lamemu ltemo kombuna wendo limbo. \v 6 Nalo ulu penga te terenomu itepa: Nu Nikolasinga talape imbomani teremele uluma paa konopu naa mondorono. Nani kape enonga teremele uluma paa konopu naa mondoro. \p \v 7 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili! Imbo te enge nimbe opa pulemu kamukumu topa mainye mundumbelomu wali walima molopa kau puli ulu pulumu peremo unjomunga mongoma manda nopili nimbo. Aku unjomu mulu kombuna Gotenga poinyena angimo.” \s1 Kombu Smerna Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 8 “Kombu Smerna Kraistinga talapemunga enselemundo i teko pipia toko munduwi. \p I ungu toromu oi kumbe lepo moloru peyalime molombo. Oi koloru altopo makilipo koinjo moro akumuni i ungumu nimbo munduro. \v 9 Nu mindili nongo koropa pupili morono ulu karo. (Paimbo kangindo koropa pupili morono nalo konopundo kamako morono.) Imbo mareni Juda imboma moromolo. nimelemani nunge ungu taka tondoko umbulkondo nindirimelena karo, Kano imboma paa paimbo Juda imboma molo. Eno kuromanga nomi Satanenga talapena moromele imboma. \v 10 Eno mindili nonge mele liko manjikolio mini naa lteaio! Sataneni eno imbomanga mare Na tiye kolangei nimbe ka ulkena panjimbelo kano kinye wali 10 eno mindili nonge. Altoko na tiye naa kolko nanga imboma molkolio kamukumu kolonge lemo nani eno mele penga pundu topo tiembo nimbo wali walima molko kondoko kau punge ulu pulumu timbo. \p \v 11 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili! Enge nimbe opa pulemu kamukumu topa mainye mundumbelo imbomu imboma talo tepa kololi ulumuni yu tepa naa kenjimbelo nimbo kinye yu kinye ulu te paa naa pembalo lemo.” \s1 Kombu Pergamum Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 12 “Kombu Pergamum Kraistinga talapemunga enselemundo i teko pipia toko munduwi. \p Na unguma opa teli loi gelea ekondo ekondo ne noromo tulemu noipo moro iyemuni i ungumu nimbo munduro. \v 13 Nu morono kombumu lipo mantiro. Satan iye nomi king molopa nokoromo kombuna morono. Nalo na ambolko kondoko, na ipuki tirinu mele tiye naa kolorunu. Nanga unguma pipili naa kolopa imboma nimbe tirimu iye Antipas enonga kombu Satan nokopa moromo kombu kanona toko kondoringi. Aku wali na tiye kolko umbulu naa tirinu. \p \v 14 Nalo nu kinye ungu mare peremo, akuma i tepa. Nuni na Kraistinga imbo nokorono talapemunga iye mare Balameni mane tirimu mele enge ningo pilko moromele. Balameni iye nomi king Balak mane tirimu mele i tepa. Nuni Israel imboma molko kenjengei ningo eno kondi toko, we melema linonga gotema ningo kuro popo toko koirimele langima nongo, wapu ulu kerinali teangei niwi nimu. \v 15 Aku teko nu kinye moromele imbo mare Nikolas lombili purumele imbomanga unguma pilko liko teremele. \v 16 Akumunga nu konopu topele towi! Aku ulu naa tenio lemo nani nu moloniona nondopo ombolio nanga opa teli loi gelea kerena peremomuni aku imboma kinye ombo opa tembo. \p \v 17 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili! Imbo te enge nimbe opa pulemu kamukumu topa mainye mundumbelo imbomu na langi mana, kinye lopeke tepa ltemomu timbo. Kou kake telina imbi koinjo te topo mondopolio timbo. We imbo teni aku imbimu naa kanombalo nalo kou limbelo imbomuni kau kanopa imbi timbelo.” \s1 Kombu Taiataira Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 18 “Kombu Taiataira Kraistinga talapemunga enselemundo i teko pipia toko munduwi. \p Na Gotenga Malo, tipe noromo mele nanga mongomu tipe elka mele kondopa lenga topa, kapa koinjo mele aku tepa nanga kimbo mini mana teremo. \v 19 Nu ulu terenoma lipo manjiro. Nu imboma pali konopu mondoko, na ipuki tiko, nanga kongono tendeko, umbunima wendo oromo wali enge ningo molko, nu oi terinu mele mainyendopa, kinye tereno mele olandopa, akumu lipo manjiro. \p \v 20 Nalo na nu kinye ungu te peremo mele i tepa. Kolo topa Gotenga ungu nimbe mundulima pilipo nimbo tiro nimbe ambo Jesebel, yuni nanga kendemande imboma kondi topa mane tipelie, wapu ulu kerinale teko, we melemando linonga gote ningo kuro popo toko langi koirimelema nonge nimo kano ambomu iri toko puwi naa ningo we molopili tiye korono. \v 21 Yu wapera toromo mele konopu topele topili nimbolio, wali mare we moloru nalo yu konopu topele naa topa, tepa kenjirimu uluma we tepa moromo. \v 22 Akumunga nani Yu kuro awili tepa topili nimbo. Yu kinye wapu ulu kerinale teremele iyema yuni ulu teremoma kanoko keri naa pilko konopu topele naa tonge lemo mindili awili nangei nimbo. \v 23 Yunge bakuluma paa topo kondombo. Aku ulu tembo wali na Kraistinga talape imbomani kanokolio, nani konopuni pimele mele kape ulu te tengeindo konopu mondoromele mele kape nani moke tepo kanopolio, enonga ulu teremelemanga te te nimbe kalombo ningo pilinge. \v 24 Eno na Kraistinga imbo mare ulke kombu Taiataira molko, kano ambomunga ungu nimoma imbo mareni aku unguma Satanenga ungu enge nilima nimele aku unguma naa pilko ltimele imbomando ungu te nimboi tero. Umbuni te peya eno meangei naa nimbo. \v 25 Nalo eno mele amboromelema enge ningo ambolko pungo molangeina ombo! \p \v 26 Imbo te enge nimbe opa pulemu kamukumu topa mainye mundupe, nani tewi nio unguma pilipe tepa molopili, walimu pora nimbelo kinye nani aku tembalo imbomu imbo talapema nokopili nimbo imbi timbo. \v 27 Aku wali, \q1 Yuni kano imbo talapema enge nimbe nokombalo. \q1 Maini teremele mingima koipeni enge ningo nurupili toromele mele yuni aku tepa enge nimbe nokombalo, \rq (Sng 2:8-9)\rq* \m nimbe moromo mele Arani na imboma nokambo nimbe imbi tirimu mele imbo kanomu timbo. \v 28 Kombu kandiye kombu tangombaindo ipu leli oi angimo akumu kape yu timbo. \v 29 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili!” \c 3 \s1 Kombu Sardis Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 1 “Kombu Sardis Kraistinga talapemunga enselemundo i teko pipia toko munduwi. \p Na Gotenga mini kite yupoko pakera kinye kombukandiye kite yupoko pakera kinye ambolopo molopo i ungumu nimbo munduro. Nani nu uluma tereno mele lipo manjiro. Imbomani nu koinjo morono nimele nalo nu kolko pora tirinu. \v 2 Nu uru naa peli makilko ola molowi! Nuni tereno uluma pali nani karo wali nanga Goteni kanopa penga pimo uluma aku tepa mele naa karo kani ulu penga walo kolte terenoma kamukumu mainye naa pupili ningo aku uluma enge ningo altoko tewi! \v 3 Ungu oi pilko ltinu unguma altoko konopu kimbo tiko pilko, pilko liko tenge tiko konopu topele towi! Molo altoko nu makilko ola naa molonio lemo na wapu noli iye te oromo mele kiyengo nimbo nu moloniona ombo. Ombo waimu nu naa pilko molani ombo. \p \v 4 Nalo nunge kombu Sardis imbo mare enonga wale pakolimanga kalaro naa molopili ningi. Eno kanopo penga pio uluma teko moromelemunga wale pakoli kake telima timbo pakoko na kinye kopu tepo andomolo. \v 5 Aku imbomanga imbo te enge nimbe opa pulemu kamukumu tepa mainye mundumbelo imbomu yu wale pakoli kake telimu pakondombo. Aku imbomunga imbimu koinjo molko kau punge imbomanga imbima moromo bukuna altopa kape paa kulu naa tondombo. Ara kinye yunge enselema kinye enonga kumbe kerena yunge imbimu lepo nanga imbomu nimbo. \v 6 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili!” \s1 Kombu Filadelfia Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 7 “Kombu Filadelfia Kraistinga talapemunga enselemundo i teko pipia toko munduwi. \p Na paa kake teli, ulu tukumemanga na pulu, na King Devitinga ulke ki ambolopolio ulu te nambu topo wendo opili nimbo wali imbo teni pipi naa timbelo. Nani ulu te pipi timbo wali imbo teni nambu manda naa tombalo. I ungumu nunge nimbo munduro. \v 8 Nani nu uluma terenona pilipo karo. Kanowi! Nu moronona ombo nambu tondu kanomu imbo teni manda pipi naa timbelo. Karo wali nunge enge kelo kolte kau peremo nalo nanga ungumu tiye naa kolko, nanga imbimu umbulu naa tirino. \v 9 Imbo mare Juda imboma moromolo nimele nalo kolo toromele. Eno Juda imboma molo. Eno kuromanga nomi Satanenga talape moromele imbo kanoma nunge kumbe kerena ongo tamalu peangei nimbo. Aku ulu tembomunga nu konopu paa mondoro ningo liko manjinge. \v 10 Nani nu enge ningo nanga unguma tiye naa kolowi niumu aku ulu teko moronomunga ulu umbunima kombumanga pali wendo ombalo wali nani nu tiye naa kolombo. Aku umbunima nu kinye wendo naa ombalo. \p \v 11 Na omboi tero kani nu amborono melema enge ningo ambolowi! Nunge tipo kalopo timboi teromu imbo teni lupe naa lipili ningo aku ulu teko molowi! \v 12 Enge nimbe opa pulemu kamukumu tepa mainye mundumbelo imbomu nanga Gotenga ulke tempelemunga ulke timu mele angilepili nimbo. Aku wali yu altopo ulkemu tiye kolopa penando manda naa pumbelo. Nanga Gotenga imbimu kinye, nanga Goteni ulke kombu awili Jerusalem koinjo tembalo akumu Gote moromo mulu kombuna lepa mainye ombalomunga imbimu kinye, nanga imbi koinjomu kape, aku imbi poko nani yunge mai mongona imbi topo mondombo. \v 13 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili!” \s1 Kombu Laodisia Kraistinga imbomando nimbe mundurumu ungumu \p \v 14 “Kombu Laodisia Kraistinga talapemunga enselemundo i teko pipia toko munduwi. \p Na ungu paimboma kau peremo iyemu, Gotenga unguma kolo naa topo tumbi tipo kau nimbo tiro iyemu, Goteni mele terimumanga pali Pulu Iye, akumuni i unguma nunge nimbo munduro. \v 15 Ulu terenoma pali nani pilipo karo. Nu naa kokoromo. Nu mulu mulu naa nimo. Nu kamukumu kokoropili molenanje aku paa. Molo nu kamukumu mulu mulu nipili molenanje aku paala konopu lteo. \v 16 Nalo nu alaye kolo kau mulu mulu nimo. Paa naa kokoromo, paa mulu mulu naa nimomunga nani nu meku topo ltemboi tero. \v 17 Nuni ninindo, ‘Kou mone kinye mele awini noipo molopo kamako moro. Melte molo naa ltemo,’ nino nalo koroko nongo mindili nongo molko kenjiko, pulu waimbele naa panjiko we molko, mongo talo keri ltemo morono mele nu nunu molopo kenjiro ningo naa liko manjirino. Imbomani imboma kondo koromele mele nu aku teko morono. \v 18 Tekolio molko kondonio mele nimbo tiemboi. Kamako leambo ningo kou gol tipena kamukumu kalko kake tendeli noiromu polo teko liko, pulu waimbele naa teli aku tepo naa molambo! Pipili naa tepili ningo maminye kake noiroma okani polo teko liko, kombu kanambo ningo mongona kandonio opipi noiromu polo teko liwi! \p \v 19 Imbo konopu mondoroma Molko kondangei nimbo iri topo mane tiro kani nu konopu liko mundukolio teko kenjirino mele kanoko keri pilko tiye kolko konopu topele towi! \v 20 Kanowi! Na tukundo wamboya nimbo kere puluna nambu gaungau tipo angio. Imbo te nanga ungumu pilipe imbi tipelie tukundo owi nimo lemo na tukundo pumbo kopu tepo molopo, yu kinye langi nombo molombolo. Yu na kinye langi nomba molombalo. \p \v 21 Oi na enge nimbo opa pulemu topo mainye munduru wali Ara iye nomi king molopa kombu nokopa molorumu polona pumbo peya morombolo mele aku tepa enge nimbe opa pulemu kamukumu tepa mainye mundumbelo imbomu na iye nomi king molopo kombuma nokopo moro polona peya molambili nimbo. \v 22 Imbo te komu angilimbelomuni Mini Kake Telimuni Kraistinga imbo talapemando nimbe tirimu ungumu pilipili!” nimu. \c 4 \s1 Mulu kombuna Gote kapi ningo imbi liko ola munduringi ungumu \p \v 1 Aku unguma pilipo pora tipolio altopa kanopolio wali mulu kombuna ulke nambumu topa lerimuna kanoru. Aku wali iye kanomuni oi ungu biukel mele nimuna pileru akumuni nimbei, “Altopa wendo ombalo uluma nani nu lipo ondambo kani ina ola owi!” nimu. \v 2 Aku tepa nimu kinye walitikale na moloruna Mini Kake Telimu omba na tope tirimuna mulu kombuna iye nomi kingimu molopa kombuma nokoromo polo te lerimu, akuna iye te molorumuna kanoru. \v 3 Akuna ola molorumu iyemu i tepa mele molorumu. Kou mone olandopa pulimu kou jaspa kinye kou kondoli konilian talo pa teremo mele yu aku tepa pa terimu. Kou mone olandopa pulimu kou lkepa teli emeral pa teremo mele kolombe kaweyali melemu aku tepa iye nomi kingimunga polomu lipe makai tendepa kano kou emeral mele pa enge nili tepa lerimu. \v 4 Kano iye nomi kingimunga polona iye nomi kingimanga polo 24 noiko makai teringi, aku polomanga ola iye nomi 24 moloringi. Eno wale pakoli kake telima pakoko, iye nomi kingima wainye kou goloni telima pakoromele mele wainye pakoko moloringi. \v 5 Iye nomi kingimunga polona kariapa tepa, ungu enge nimbe nimbelie mulu torumu. \p Polomunga mai ondoromondo kiye kite yupoko pakera nomba molorumu, aku kiyema Gotenga Mini Kake kite yupoko pakera. \v 6 Polomunga mai ondoromondo glas none teli nomu kuta melemu molorumu akumu paa mini mana tepa wendo orumu. Mele kite koinjo mololima iye nomi kingimunga polomunga kongondondo nondoko angilko makai tenderingi. Aku melemanga umbulkondo olokondo mongo pulumu angilerimu. \v 7 Aku melemanga te laion melemu, te kongi kao kaliepo melemu, te yunge kumbe keremu imbo melemu, te mangopa andoromo kera iliaka melemu aku teko mele moloringi. \v 8 Koinjo mololi mele kite aku poko enonga te te nimbe kongo kite talo pakera nimbe angilipe mongo paa awini kangimanga angilipe, kongomanga olando mainyendo kape waye angilerimu. Ipu leli tangoli eno mulu naa liko wali wali ningei, \q1 “Gote Olandopa Molopa Enge Nilimu \q1 yu paa kake telimu, yu paa kake telimu, \q1 yu paa kake telimu. \q1 Oi molorumu, kinye moromo, altopa ombalo,” \m ningo kau moromele. \v 9 Iye nomi kingimunga polomunga moromo iye, wali walima molopa kau purumo iyemu yu koinjo mololi mele kiteni wali wali kapi ningo imbi liko ola mundunko paa tereno nimele kinye \v 10 iye nomi 24 eno ne iye polona moromomunga kumbe kerena mainye pungo tamalu peko, kano iye wali walima koinjo molopa kau purumo iyemu kapi ningo imbi liko ola munduko, enonga iye nomi king pakoromele wainye mele pakoromelema wendo liko yunge kimbondo toko mundukolio ningei, \q1 \v 11 “Linonga Awilimu, linonga Gote, \q1 melema pali nuni wengendeko terinu. \q1 Nunu konopuni pilkolio nunge engemuni melema \q1 terinu kinye wendo oringi, \q1 nunge engemuni melema kinye wendo wendo ongo \q1 moromele, akumunga akumani pali \q1 Nu Iye Awilimuni tereno mele paa tereno ningo \q1 Nunge imbimu paa ola moromo. \q1 Nu iye nomi paa awilimu molko melema pali \q1 nokorono engemu peremo iyemu,” \m ningo nu aku teko kapi ningo molonge kinye paa nimele. \c 5 \s1 Jononi buk te panga tekolio ka toringimu kanorumu ungumu \p \v 1 Altopo kanopolio wali iye nomi kingimunga polona molorumu iyemu yunge imbo kindo buk panga teli te lerimuna kanoru, akumunga olando maindo peya imbi mare molorumu. Oi kandel gris kandoringina we imbo te naa kanopili ningo imbi kite yupoko pakera toko mondoringi. \v 2 Kanoru wali ensel enge nili te molorumumuni alako topa nimbei, “Imbo nari imbi moromomuni bukuna kandel gris kandoringima manda pilkipe wendo lipe bukumu tapuwe timbeloya?” nimu. \v 3 Nalo mulu kombuna kape maina kape kombu kerina kape imbo teni manda bukumu tapuwe tipe, tukundo imbi molorumuma manda kanombalo imbo te naa molorumu. \v 4 Aku wali imbo imbi molopalie manda bukumu tapuwe tipe kanombalo imbo te naa molorumumunga kanopolio na kola awini teru. \v 5 Aku ulu teru wali iye nomi 24 moloringimanga teni nando nimbei, “Kola naa tewi! Piliwi! Juda Talapemunga Laion, iye nomi king Devitini kalopa ltimu iyemu, yuni enge nimbe opa pulemu kamukumu topa mainye mundurumu. Iye akumu imbi paa moromomuni buk kandel gris kite yupoko pakera manda wendo lipe pilkipe buk tapuwe timbelo,” nimu. \s1 Jononi Sipsip Walomu kanorumu ungumu \p \v 6 Kanoru wali Kongi Sipsip Walo te angilerimu. Yu kongi sipsip toko kondoko noirimele mele yu aku tepa molopa, yu iye nomi king polona awi tuku tingina angilerimu. Mele koinjo mololi kite kinye iye nomi 24 kinye yu liko tukundo munduko eno molko makai teringi. Yunge pinyewena ola kongi kao geromano kite yupoko pakera wendo omba angilipe, mongo kite yupoko pakera angilerimu, kano mongoma Gote yunge mini kake yupoko pakera yuni mai kombumanga pali lipe mundurumu akuma. \v 7 Kano Kongi Sipsip Walomu yu omba iye nomi king polona molorumu iyemunga imbo kindo lerimu bukumu ltimu. \v 8 Ltimu wali mele koinjo mololi kite kinye iye nomi 24 kinye yunge kumbe kerena mainye pungo tamalu peringi. Eno yu mele mele gita mele mare ambolko, plet kou goloni teli, akuna paura kaloringi kinye mune paa torumu pauramu peko lepili amboloringi. Aku paurama Gotenga imbomanga pali Gote popo toko konge teremele unguma. \v 9 Enoni kunana koinjo te ningolio ningei, \q1 “Nu toringi kinye imbo ungu lupe lupe lelima kinye, kangi lupe lupe angilelima kinye, \q1 manga pupu lupe lupema kinye, kombu lupe lupe moromelema kinye, \q1 nunge mememuni Gote kinye kopu teko molonge aulkemu akirindirinu akumunga nuni buk manda liko kandel grisima wendo liwi. \q1 \v 10 Nuni kano imboma linonga Gotenga kongonomu tendangei ningo \q1 Gotenga popo tondoli imbo Gote enonga iye nomi kingimu molopa \q1 eno nokombalo imbo talapemu molangei ningo terinu, akumunga eno iye nomi kingima molko mai kombuna imboma nokoko molonge,” ningi. \s1 Sipsip Walomunga imbi liko ola munduko kapi ningi ungumu \p \v 11 Altopo kanopolio kinye ensel paa pulumu ungu ningi unguma pileru. Eno kambu tolemalanje tausen kelepa olandopa tausen nimbo, milion kelepa olandopa milion nilimala. Akuma iye nomi king polomu kinye mele koinjo mololi kite kinye iye nomi 24 kinye liko makai tendeko tukundo munduko angileringi. \v 12 Aku enselemani enge ningolio ningei, \q1 “Sipusipu Walo oi toko kondoringimundo imbomani pali Yu imboma nokombalo engemu kinye \q1 yu kamako molombalo melema kinye, \q1 lipe manjilimu kinye engemu kinye \q1 yu kinye pepa manda tepa, yunge imbimu paa ola molopa, enge pa telimu \q1 yu kinye peremo ningo yu paa tereno ningo kapi ninge wali paa nengei,” ningi. \p \v 13 Kano kinye mulu kombuna moromele melema kape, maina moromele melema kape, maina tukundo moromele melema kape, nomu kutana moromele melema kape, kombumanga pali moromele melemani ningi ungu pileru. Enoni ningei: \q1 “Iye nomi king polona moromo iyemu kinye \q1 Sipsip Walomu kinye elo molko kondangili nimbo waliwalima kapi nimbo \q1 imbimu paa olandopa molopa, \q1 enge pa telimu kinye imboma nokombalo engemu kinye kamukumu elo kinye pepa kau purumo,” \m ningo kunana aku teko ningi. \v 14 Aku ungu ningi wali mele koinjo mololi kiteni ningei, “Paa aku tepa wendo opili!” ningi. Iye nomi 24 akumani mainye pungo tamalu peko kapi ningo elonga imbi liko ola munduringi. \c 6 \s1 Sipsip Walomuni buk kandel grisimanga kite yupoko pakera wendo ltimu ungumu \p \v 1 Na kanopo angileru wali Sipsip Walomuni buk panga telimu kandel gris kite yupoko pakera kanomanga te wendo ltimu, kano wali mele koinjo mololi kite kanomanga teni mulu toromo mele enge nimbe alako topalie nimbei, “Welea wa!” nimu. \v 2 Pilipolio kanoru wali kongi os kake teli te molorumu. Aku osemunga umbuluna mera wala wiye po lepa kangulupe iye te molorumu. Opa pule imboma toko mainye mundukolio pakoromele aku wainye te tiringi. Pakopalie, yu opa tepalie enge nimbelo engemu pepili pumbe opa tepa yunge opa pulema topa mundumbei purumu. \p \v 3 Sipsip Walomuni buk kandel gris pange tendeli talo tipemu wendo ltimu wali mele koinjo mololi kite kanomanga talo tipemuni “Welea wa!” nimu. \v 4 Kano wali kongi os paa kondoli te wendo orumu, aku osemunga umbuluna iye te molorumu, Maina imboma opa naa teko we moromele wai pengama pora tipili! Imboma opa teko anjo yando imboma toko kondoko, teangei nimbelo engemu tiko, opa teli loi gelea te tiringi. \p \v 5 Sipsip Walomuni bukumu kandel gris pange tendeli yupoko tipemu wendo ltimu wali mele koinjo mololi kite kanomanga yupoko tipemuni “Welea wa!” nimu. Kanoru kinye kongi os pombera te molorumu. Akumunga umbuluna iye te molopa melema moke teli skel te ambolorumu. \v 6 Aku wali mele koinjo mololi kite moloringi tuku tingina imbo tenga ungu te wendo orumuna pileru, akumuni nimbei, “Engele awili te lembalomunga langi pengamanga te te nimbe moke tepa iye teni wali tenga kou kongono tepalie kou mone limo aku tepa mele kou mone pumbelo mele manda manjiko, langi wemanga moke telima yupoko yupoko ningo iye teni wali tenga kou kongono tepalie kou mone limo aku tepa mele kou mone pumbelo mele manda manjiwi! Nalo wel teremele unjo olivima kinye no wain teremele unjoma kinye teko naa kenjiwi!” ningi. \p \v 7 Sipsip Walomuni bukumu kandel gris pange tendeli kite tipemu wendo ltimu wali mele koinjo mololi kite kanomanga kite tipemuni “Welea wa!” nimu. \v 8 Kanoru kinye kongi os kainye teli te molorumu. Aku osemunga umbuluna molorumu iyemunga imbimu Kololi. Imbo Koromelema Purumele Kombumu yu peya oringili. Maina moromele imbomanga pali talape kitenga te kolangei ningo Mare opa teli loi gelea tonge wali kolko, mare engelena kamukumu kolko, mare kuro tombalo wali kolko, mare mele takeramani nongo kondangei ningo teangili ningo elo engemu tiringi. \p \v 9 Sipsip Walomuni bukumu kandel gris pange tendeli kite pakera tipemu wendo ltimu wali imbo kololimanga minima Gote popo tongeindo melema akuna kaloringi alta polona maindo moloringina kanoru. Aku imboma oi mai kombuna molkolio Gotenga ungumu paimbo ungumu ningo ipuki tiko, imboma aku ungumu pilengei ningo andoko ningo tiringi wali eno toko kondoringima, \v 10 enoni alako tokolio ningei, “Melemanga Pali Iye Nomi King Awilimu, iye kake tepa ungu paimboma peremo iyemu, wali ambe tepa omba pumbelo kinye maina imbo lino toko kondoringimanga kot pilkolio pundu tondonioya?” ningi. \v 11 Aku teko ningi wali eno yu mele mele wale pakoli kake telima tikolio ningei, “Alaye kolte nokoko molangei! Enonga angenali kinye kongono peya teringima kinye aku toko kondongema Goteni kambu toromo. Pele enonga opa pulemani enonga angenali kinye enonga kongono peya teringima kinye aku imboma kamukumu toko kondonge wali Goteni opa pulemanga kot pilipelie enonga meme pundu tondombalo,” ningi. \p \v 12 Altopo kanopo moloru wali Sipsip Walomuni bukumu kandel gris pange tendeli kite talo pakera tipemu wendo ltimu. Wendo ltimu wali mai parambala awili tepa, enamu paa kilu lepa kombu tumbulu topa, olimu kondopa yokoli tepa, \v 13 unjo fik mongoma nowi naa lepili poporome enge nili tepa toromo wali mainye oromo mele kombu kandiyema aku tepa maina mainye ololo ningi. \v 14 Kunu mele mulumu panga tepa anjo anjo pumbe, mulu kemboma kinye kombu nomu kutana tukundo lerimuma anjo anjo puringi. \p \v 15 Aku tepa uluma wendo orumu wali mai kombu iye nomi kingima kinye iye awili imbi molorumuma kinye opa teli amimanga iye nomima kinye kamakoma kinye iye enge nilima kinye imbo kou naa liko kongono we teringi kendemandema kinye we moloringi imboma kinye pali kou angamanga kape mai kowamanga kape kowa pungo lopeke teko molkolio, \v 16 mai pangima kinye kou awilima kinye akumando alako tokolio ningei, “Iye nomi king polona moromo iyemuni lino naa kanopa, Sipsip Walomuni lino kinye mumindili kolopa mindili timbelo ulumu wendo naa opili kani lino moromolona ongo aku taio! \v 17 Gote kinye Sipsip Walomu talonga mumindili waimu wendo oromomunga aku teko lino aku taio! Aku waimu kinye imbo nari mindili naa lipe we molombaloya?” ningi. \c 7 \s1 Israel imbo 144,000 Goteni enonga mai mongona imbi torumu temanemu \p \v 1 Aku ulumu kanopolio altopo kanoru wali mai kombu pundu kitenga ensel kite angilko, maina toromo poporome kite mai kinye nomu kuta kinye unjoma kinye naa topa mepa pupili ningo ambolko ingi tiringi. \v 2 Aku wali altopo ensel te kanoru, yu ena mundi oromondo Koinjo Molopa Kau Puli Goteni yunge imboma imbi tombalo mele Yunge imbi moromomu mepa orumu. Goteni ensel kite mai kinye nomu kuta kinye teko kenjingei nimbe engemu tirimu enselemando kano enselemuni enge ru nimbelie nimbei, \v 3 “Maimu kape nomu kutamu kape unjoma kape oi melte teko naa kenjeio! Oi linonga Gotenga kendemande imbo moromelemanga mai mongona lino andopo eno Gotenga imboma kanangei nimbo mako tamili! Pele kombu teko kenjengei!” nimu. \v 4 Aku wali imbo imbi toringima kambu toringina pileru. Israeleni kalopa ltimu imbomanga 144,000 kau imbi toringi. \li1 \v 5 Judani kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Rubeneni kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Gateni kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, \li1 \v 6 Asani kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Naptalini kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Manaseni kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, \li1 \v 7 Simeononi kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Livaini kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Isakarni kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, \li1 \v 8 Sebulunoni kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Joseponi kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toko, Benjamini kalopa ltimu lapumunga 12,000 imbi toringi. \m Manga pupu akuma Gotenga imbimu ltingi imboma. \s1 Imbo paa pulumu Gotenga imbi liko ola munduko kapi ningi ungumu \p \v 9 Aku ulumu kanopolio, altopo i tepa kanoru. Imbo paa awini, imbo teni paa manda kambu naa tombalo mele, moloringina kanoru. Aku imboma eno kombu lupe lupe imboma, talape lupe lupe imboma, kangi lupe lupe angileli imboma, ungu lupe lupe nili imboma moloringi. Iye nomi king polona yakondo angilko, Sipsip Walomunga kumbe kerena angileringi. Eno wali pakoli kake teli tulema pakoko yawaye gomo ambolkolio, \v 10 enge ningolio ningei, \q1 “Linonga Gote iye nomi king polona moromo Iyemu yu kinye Sipsip Walomu kinye \q1 eloni lino wendo ltingilimunga mindili naa nombo molopo kondoromolo,” ningi. \m \v 11 Iye awili king polomu kinye, iye nomi wayema kinye, mele koinjo mololi mele kite kinye, akuma imunana molangei enselema pali angilko makai tekolio iye awili king polona moromo iyemunga kumbekerendo tamalu peko Gote kapi ningolio \v 12 ningei, \q1 “Paimbo, aku teringili. Linoni tono kolopo yu kapi nimbo, \q1 yunge enge pa teli ulumu olandopa ltemo nimbo, yu uluma pali lipe manjirimo nimbo, \q1 yu paa tereno nimbo, yunge imbimu paa olandopa molopili nimbo, \q1 yu melema pali nokombalo engemu pepili nimbo, \q1 yu paa enge olandopa peremo nimbolio, \q1 aku uluma pali Gote kinye kau kamukumu pepa kau pupili! Paimbo, aku tepa tepili!” ningi. \s1 Kano imbomanga mindili noringi uluma Goteni akumanga pora tindirimu \p \v 13 Aku wali iye nomi 24 kanomanga teni na walipe pilipelie nimbei, “I imbo wale pakoli kake teli tule pakoromelema naimeleya? Kombu tena molkolio oringiya?” nimu. \p \v 14 Nani topondopo yundo nimboi, “Nanga awilimu, nuni liko manjirino,” niu. Yuni nimbei, “I imboma enonga opa pulemani mindili tiko umbuni awini tiringi walimanga mindili paa pulumu noringi imboma. Eno enonga wale pakoli tulema Sipsip Walomunga mememuni kulumie toringina kake teremo. \v 15 Akumunga, \q1 “Eno iye nomi king polona moromo Gotenga kumbekerendo angilko, \q1 yunge ulke tempelena ipu leli tangoli kongono tenderingi. \q1 Iye nomi king polona moromo iyemu \q1 eno kinye kopu tepa molopa eno nokombalo. \q1 \v 16 Walite kape eno altoko engele naa kolko no wali naa kolko, enani naa nomba, \q1 tipe molo melteni enonga kangimu naa nopili molonge. \q1 \v 17 Sipsip Walomu iye nomi king polona tuku tingina moromomu yuni eno nanga sipsipima nimbe \q1 eno tapu tembalomunga eno aku teko manda molko kondonge. \q1 Eno no nangei nimbe koinjo molopa puli no pikopiko nimbe akuromomanga mepa pumbelo. \q1 Goteni eno altoko kola naa teangei nimbe kolama kulu tondopa nimbe limbelo,” nimu. \c 8 \s1 Sipsip Walomuni bukuna wakaye kite yupoko pakera liko lteringimu wendo ltimu \p \v 1 Sipsip Walomuni bukuna wakaye kite yupoko pakera lipe lteringimu wendo ltimu wali ena mongo ekondo mele mulu kombuna melte paa ungu naa nimu. \p \v 2 Aku wali altopo ensel kite yupoko pakera Gotenga kumbe kerena angimelemani biukel kite yupoko pakera ltingina kanoru. \p \v 3 Ensel te lupe kou goloni teli okoko, mune toli paura kalko Gote tiringi okoko ambolorumu kanomu mepa omba melema kalko Gote tiringi alta polona nondopa omba angilerimu. Kano kinye paura kaloringi wali mune paa torumu paura keku awini kano enselemu tirimu. Gotenga ningo paura aku tepa mune toromoma kaloringi polo kou goloni teli, aku alta polomu iye nomi king polona lerimumunga aku paura kekumu kalopa Gotenga imbomani pali Gote popo toko konge teringi unguma Gote yu pilipili nimbe paura keku kanoma kalopa mune tombalomu yu tipili nimbe aku paura awini tirimu. \v 4 Aku terimu wali paura keku kalorumumunga ilioma kinye Gotenga imbomani Gote popo toko konge teringi unguma enselemu angilerimuna tiye kolopa Gote molorumuna purumu. \v 5 Kano kinye ensel kanomuni paura keku kaloringi okokomu lipe, Gote melema popo toko kalko tiringi alta polona tipe norumu tipe mare lipe okolona mundupe peko tipelie maina topa mundurumu wali mulu topa kombu kariapa tepa mai parambala terimu. \ms1 Biukel Kite Yupoko Pakera Ensel Kite Yupoko Pakerani Ungu Tiringi Ungumu \s1 Ensel kiteni biukel popo tiringi ungumu \p \v 6 Kano kinye ensel kite yupoko pakera biukel oi tiringi amboloringima ungu tingei teringi. \p \v 7 Ensel teni kumbe lepa biukel popo torumu wali lo tipono mongo kinye tipe kinye meme kinye tukuruku maina mainye purumu. Kano kinye mai kinye unjo kinye owe topa yupoko tepa, owe te mai kinye unjo kinye pali tipeni nomba, era koinjoma pali tipeni norumu. \p \v 8 Ensel talo tipemuni biukel popo torumu wali mulu kembo paa awili none teli te tipe nomba perimu wali nomu kutana toko munduringi wali nomu kutamu yupoko tepa owe lerimu, akumunga owe te meme apuwe lepa, \v 9 nomu kutana moloringi melema yupoko tepa owe torumu, owe te koloringi, nomu kutana sip lerimuma yupoko tipe owe torumu, owe te beambo nimu. \p \v 10 Ensel yupoko tipemuni biukel ambolorumumu popo torumu wali kombu kandiye paa awili te, paa kiye mele nomba, muluna mainye omba noma yupoko tepa owe torumu, owe tenga yu omba purumu noma kinye no akuromoma kinye akuna purumu. \v 11 Kombu kandiyemu yunge imbimu Kombili Telimu. Akumu nona tuku pumbe noma kombili terimu, no kombili terimu akuma imbo awini noringima koloringi. \p \v 12 Ensel biukel ambolko angileringimanga kite tipemu yunge biukel ambolorumumu popo torumu wali ena kinye oli kinye kombu kandiyema kinye yu mele mele mo yupokonga mokemake leringi, mo te keri lepa tumbulu topa pa naa terimu, akumunga tangoli mo yupokonga mo te kombu pa naa tepa, ipu leli mo yupokonga mo te kombu pa naa terimu. \p \v 13 Kanopo moloru wali kera iliaka te muluna ola mangopa andopalie enge nimbe are nimbelie nimbei, “Maina moromele imboma eno kinye paa umbuni awili pulure wendo ombalo, paa umbuni awili pulure wendo ombalo, paa umbuni awili pulure wendo ombalo. Ensel yupoko enonga biukel ungu naa tili we angimelema popo tonge wali umbuni paa awili pulure wendo ombalo,” nimu. \c 9 \s1 Ensel kite pakera tipemuni biukel popo torumu \p \v 1 Biukel ambolko angileringi enselemanga kite pakera tipemuni yunge biukelemu popo torumu wali kombu kandiye te muluna tiye kolopa maina mainye omba lerimuna kanoru. Kano kombu kandiyemu maina mainye kowa muru te paa lepa kau pumbe naa pora nimomunga kerepulu kimu tiringi. \v 2 Aku kowa murumunga kere pulumu omba ki lipelie nangape torumu wali tipe nombalie ilio mambulu mepa wendo ombalie ena kinye mulu kinye pipi tipe tumbulu torumu. \v 3 Kano iliona tuku kuli komboro paa awini wendo wendo ongo mai kombuna ongo moloringi. Pilimo kerena tomo pepili imbo noromo kinye mindili noromele mele aku tepa aku kuli komboromanga alina tomo pepili imboma tangei nimu. \v 4 Kuli komboromando nimbei, “Unjo kape era kape maina moromo melemanga gomoma naa nangei! Gotenga imbimu imbo tenga mai mongona naa molombalo imboma kau nangei,” nimu. \v 5 Imboma toko kondangei nimbe engemu naa tirimu. Nonge wali oli kite pakera mindili nongo molangei nimbe enge tirimu. Kano wali pilimoni imbo toromo kinye mindili noromele mele kuli komboromani imbo toringi kinye imboma aku teko mindili awili teko nongo moloringi. \v 6 Aku ulumu wendo ombalo wali mindili nonge imbomani paa kolamilia ninge nalo kololi ulu pulumu kowa pumbe naa kolonge. Mindili nongo kau molonge. \p \v 7 Kuli komboroma kanoru wali ami iyema opa tengeindo kongi osena purumele kongi os none telima kanoru. Kuli komboromanga pinyewena kou goloni teli iye nomi kingima pakoromele wainye mele pakoko, enonga kumbe kerema imbo kumbe kere none terimu. \v 8 Enonga pinyendima ambomanga pinyendi mele paa tule pumbe, enonga ungu angimoma laion enge nili ungu none terimu. \v 9 Ami iyema opa tengeindo wale pakoli kapani telima luwina pakoromele mele kano komboromanga olona aku tepa none tepa, opa tengeindo kongi oseni karo kundupe lkipe omba purumo wali ungu nimo mele aku tepa enonga kongoma ungu nimu. \v 10 Kano kuli komboromanga alina kale nili mele angilipe imbomanga kangina tonge wali tomomu alina pepalie kangina tukundo pumbe kinye oli kite pakera mindili nongo molonge tomomu tirimu. \v 11 Kuli komboroma nokorumu iye nomi kingimu kowa muru lepa pora naa nimo murumu nokoromo ensel kerimu, kanomunga imbimu Hibru unguna Abadon ningo, Grik unguna Apolion nimele. Aku ungu talonga pulumu Melema Pali Tepa Kenjilimu. \p \v 12 Kera iliakamuni umbuni yupoko wendo ombalo nimumunga umbuni te i pora nimo. We perimu talo pele wendo ombai terimu. \s1 Ensel kite talo pakera tipemu biukel popo torumu \p \v 13 Biukel ambolko angileringi enselemanga kite talo pakera tipemuni yunge biukelemu popo torumu wali ungu te wendo orumuna pileru. Paura keku mune tolima kalko Gote tiringi alta polo kou goloni teli Gotenga kumbe kerena lerimu akuna ola kongi kao geromano kite angilerimuna wendo orumuna pileru. \v 14 Akumuni ensel biukel ambolorumumundo nimbei, “No awili Yufretis kombuna ensel kite ka tiko panjiringi akuma wendo liko munduwi!” nimu. \v 15 Kano kinye Poinye imunga, oli imunga, wali imu kinye, ena mongo imunga imboma mo yupokonga te toko kondangei nimbe imbi topa ka tipe panjirimu enselema wendo lipe mundurumu. \v 16 Ami iye kongi os umbuluna ola moloringimanga kambu toringi pileru mele i tepa: 200,000,000. \p \v 17 Kongi osema kinye osemanga umbuluna moloringi iyema kinye kanoru mele i tepa: Luwina mera naa molopili ningo wale pakoli kapani telima pakoringi akuma mare kondolima pakoko, mare mukuma pakoko, mare kainye telima pakoringi. Kongi osemanga pinyewema laion enge nili pinyewema none tepa, tipe kinye ilio kinye kou salfa tipeni noli kinye akuma enonga keremanga wendo orumu. \v 18 Imboma mo yupoko tokolio, kongi osemanga tipe kinye ilio kinye kou salfa tipeni noli kinye aku mele yupoko imboma umbuni timbei wendo orumumani mo tenga imboma toko kondoringi. \v 19 Kano kongi osemanga engema enonga kerena kinye alina talonga perimu. Enonga alima imbo nomba kondoli waimbe mele, akumanga pinyewemani imboma toko mindili tiringi. \p \v 20 Umbuni wendo orumumani toko naa kondoringi we moloringi imboma aku umbunima wendo orumu wali kape kini teko kenjiringi uluma kanoko keri naa pilko konopu topele naa toringi. Kuroma popo toko, kou gol kinye kou silva kinye kou bras kinye kou kinye unjo kinye akumani melema kini teko wamoko teko anjiko, kano mele mongomani naa kanoko ungu manda naa ningo aulke manda naa andoringi akuma linonga gotema ningo popo toringi melema tiye naa koloringi. \v 21 Imbo toko kondoko, tomo ambolko, meambu liko, wapu ulu kerinale teko, melema wapu nongo, aku ulu teko kenjiringima kape pali tiye kolko konopu topele naa toringi. \c 10 \s1 Ensel teni Jon buk kelo te tirimuna norumu ungumu \p \v 1 Aku uluma pora nimu wali pele ensel enge nili te mulu kombuna mainye orumuna kanoru. Yu kupemu wale pakoli mele pakopa, yunge pinyewena ola kolombe kaweyali lepa, yunge kumbe keremu ena mele pa tepa, yunge kimbo talo ulke timu tipe nomba peli none tepa angilerimu. \v 2 Yu panga teli buk kelo te wendo lipe ambolopa angilerimu. Yunge imbo kimbondo nomu kutana kambulupe, koyando maina kambulupe, \v 3 laiononi enge nimbe are nimo mele aku tepa yuni enge nimbe ru nimu. Enge nimbe ru nimu wali mulu kite yupoko pakera torumumani enongano ungu mare ningi. \m \v 4 Aku wali mulu kite yupoko pakera toko ungu ningi mele pilipolio bukuna tomboi teru wali mulu kombuna ungu te wendo orumuna pileru. Akumuni nimbei, “Mulu kite yupoko pakerani ungu nimelema nunge konopuna kau panjiwi! Bukuna imbi naa towi!” nimu. \p \v 5 Kano wali ensel kimbo te nomu kutana kambulupe te maina kambulupe angilerimu oi kanoru kanomuni yunge imbo kimu mulu kombuna ola mundurumu. \v 6 Waliwalima molopa kau puli Goteni muluma tepa akuna mele ltemoma tepa, maimu tepa maina melema tepa, nomu kutamu tepa akuna moromo melema terimu aku iyemunga imbi lepa mi lepalie nimbei, “Alaye kolte nokopa naa molombalo. Goteni tembo nimu uluma kamukumu tembalo waimu wendo oromo,” nimu. \v 7 Biukel kite yupoko pakera ambolko angimele enselemanga kite yupoko pakera tipemuni yunge biukelemu popo tombalo kano walimanga Goteni oi nimbe para naa tipe lopeke tepa tepa panjirimu mele kamukumu wendo ombalo. Oi yunge kendemande iyema yunge nimbe mundurumu unguma imboma ningo tiringi iye profetemando nimu mele, aku tepa kamukumu wendo ombalo nimu. \p \v 8 Aku wali ungu oi mulu kombuna wendo orumu pilerimuni altopa wali talo tipe nimuna pileru kinye nimbei, “Nu pungo, ensel nomu kutana kinye maina kinye kambulupe angilipe buk tapuwe tipe wendo lipe kina amboromomu pungo lipuwi!” nimu. \p \v 9 Aku nimu ungu pilipolio enselemu angilerimuna pumbo, “Buku panga teli kelomu tiwi!” niu. Yuni nando nimbei, “Liko nowi! Nonio wali paimbo kerena pilimo mulu mele tingo tembalo nalo nongo merekondo mundunio wali olona kombili tembalo,” nimu. \v 10 Nani kano buk kelomu enselemunga kina lipolio noru. Noru wali pilimo mulu mele tingo terimu nalo nombo merekondo munduru wali na olona kombili terimu. \v 11 Aku wali ungu teni nando nimbei, “Nu oi Gotenga nimbe munduli unguma pilko imboma ningo tirinu mele nuni kinye kangi lupe lupe angileli imboma kinye, kombu lupe lupe moromele imboma kinye, ungu lupe lupe nimele imboma kinye iye nomi kingima kinye, eno pali uluma wendo ombalo mele kelko ningo tiwi!” nimu. \c 11 \s1 Iye taloni Gotenga nimbe mundurumu ungu ningo tiringili ungumu \p \v 1 Manda leli mesa mele unjo pepena te na tipelie nimbei, “Gote moromona melema kalko yu popo toko tirimele ulke tempelemu kinye akuna melema popo toko karomele alta polomu kinye pungo manda leko, akuna Gote popo toko kapi ningo imbi liko ola mundunduko moromele imboma kambu topuwi! \v 2 Nalo Gotenga ulke tempelemu okoko pape teringina tukundo kombumu Juda imboma naa moromelema tirimulu kani akumu manda naa lewi! Kano imboma Gotenga ulke kombu awili kake telimunga kambulko andoko molangei oli 42 omba pumbelo. \v 3 Nani nanga unguma andoko ningo para tindingele iye talo elo enge pepili nimbo enge timbo kinye wali 1260 andoko nanga nimbo munduro unguma imboma ningo tilko andongele. Imboma kola ulke molongei mele pingi kerima pakoromele mele elo aku teko wale pakoli pingi kerima pakoko imboma nanga unguma ningo tilko andongele,” nimu. \v 4 Unjo oliv talo kinye tipe lam talo kinye mai kombumu nokoromo Iye Nomi Awilimunga kumbekerena angimbele aku iye talo aku teko angilingele. \v 5 Imbo teni kano iye talo ulu te tepa kenjimbei temo lemo elonga kerena tipe wendo omba elonga opa pulema nomba kondombalo. Imbo teni elo ulu te tepo kenjembo nimbelo imbomu yu paimbo aku tepa kolombalo. \v 6 Elo Gotenga ungu wendo ombalo mele para tiko ningo tilko andongele kinye lo naa opili ningo pipi tingele engemu elo kinye pembalo. Noma meme apuwe lepili ningele engemu elo kinye pembalo. We ulu umbunima pali maina imboma kinye wendo opili ningele engemu pembalo. Aku teko imboma mindili timbolo konopu lengele wali mindili manda tingele. \p \v 7 Gotenga unguma andoko ningo tiko pora tingele wali mele takera enge nili te kowa te paa lepa kau pumbe naa pora nimomunga wendo oromomu wendo omba elo molongelena tambo nimbe omba elo topa kondombalo. \v 8 Elonga ono talo ulke kombu awili aulke tenga akuna we lembalo. Oi elonga Awilimu unjo polopeyana toko kondoringi kolorumu kombu paa awili aku kombumunga imbi leko ungu manda lekolio Sodom ningo Isip nimele. \v 9 Imbo talape lupe lupema, ungu lupe lupe ningo, kangi lupe lupe angilipe, kombu lupe lupe molonge imbomani elonga ono talo nemeneme ningo kanopundala tenge nalo mareni ono teamili naa ninge. Aku teko molangei, wali yupoko omba pumbe kite tipemunga ekondo wendo ombalo. \v 10 Maina molonge imbomani elonga ono talo kanokolio konopu tiko, langi koiko nongo, enonga pulu ltemo imboma melema we tiko mundunge. Kano iye taloni maina molonge imboma oi mindili liko tiringilimunga aku ulu tenge. \p \v 11 Nalo wali yupoko omba pumbe kite tipemunga ekondo wendo orumu kinye Goteni koinjo mololi popomu lipe mundurumu kinye iye talonga kangina tukundo purumu kinye elo koinjo molko ola angileringilina imbomani kanokolio paa pungu pungu ningo mini lteringi. \v 12 Kano wali eloni mulu kombuna ungu te enge nimbelie nimumu pileringili. Kanomuni elondo nimbei, “Ina olando walio!” nimu. Kano wali elonga opa pulema kanoko angilengi elo kupe tenga mulu kombuna olando puringili. \p \v 13 Olando pungili puringili kinye walitikale mai parambala enge nimbe terimu wali ulke kombu awilimu owe 10 topa, owe tenga ulke melema pali topa kalorumu. Mai parambala terimumuni imbo 7,000 topa kondorumu. Imbo naa kolko we moloringimani paa mini lteko pungu pungu ningo mulu kombuna moromo Gote kapi ningo yunge imbi liko ola munduringi. \p \v 14 Ulu umbuni talo tipemu pora nimo. Yupoko tipemu nondopa wendo ombai teremo. \s1 Ensel kite yupoko pakera tipemuni biukel popo torumu ungumu \p \v 15 Kano wali pele ensel kite yupoko pakera tipemuni yunge biukel popo torumu kinye mulu kombuna kere awininga ungu te enge nimbe wendo ombalie nimbei, \q1 “Mai kombumu nanga nimbe \q1 oi nokopa iye nomi king awilimu molorumumunga pali kolo wangopa \q1 linonga Awilimu kinye yunge iye Kraist taloni \q1 kinye iltonga ningo elo kamukumu king talo molongele. \q1 Awili, yu iye nomi king kombuma pali nokopa molopa kau pumbelo,” ningi. \p \v 16 Kano kinye iye awili 24 Gotenga kumbekerena enonga iye nomi king polomanga moloringi akuma mainye pungo tamalu peko Gote kapi ningo imbi liko ola mundukolio \v 17 ningei, \q1 “Gote awili, Engema Pali Nu Kinye Peremo Iyemu, oi molorunu, kinye kape molko kau puruno, \q1 nuni nunge enge nili olandopamu likolio \q1 nu nunu iye nomi kingimu kamukumu pulu polko molko melema nokoko morono akumunga \q1 nu kinye paa tereno nimolo. \q1 \v 18 Kombumanga pali we imbomani nu kinye paa mumindili koloringi nalo \q1 kinye nu imboma kinye mumindili kolko \q1 kot tendeko kamukumu tonio waimu kamukumu wendo omo. \q1 Imbo kololima apuruko, nunge kendemande imbo \q1 oi nunge ningo munduruno unguma imboma ningo tiringi imbo profetema kinye \q1 nunge imboma kinye Nu linonga iye Awilimu ningo \q1 nunge ungumu taka liko pilko tenge tiko \q1 nunge imbi liko ola munduringi imboma kinye, \q1 imbo awilima kape imbo imbi naa mololima kape \q1 eno pali mele kaloli pengama tiko, \q1 mai kombumu teko kenjiringi imboma teko kenjinio waimu kinye kamukumu wendo omo,” ningi. \p \v 19 Gote popo toko kaloli ulke tempel mulu kombuna tukundo angilerimu akumu nambu topa lerimu, akuna tukundo Goteni mi lepa nimbe panjirimu ungumu tuku perimu ketemu Israel imbomani oi meringi mele mona lerimuna kanoru. Kano kinye kariapa tepa, mulu topa, mai parambala tepa, lo tipono mongo pulumu torumu. \c 12 \ms1 Satan Kinye Yunge Imboma Kinye Beambo Ningi \s1 Jononi ambomu kinye waimbe awili kinye kanorumu \p \v 1 Kano wali mulu kombuna tuku ulu paa awili enge nili te wendo ombaimunga ulu imu wendo orumu. Akumu i tepa: Ambo te molopa, enamu maminye mele pakopa, olimu yunge kimbo maindo angilipe, pinyewena ambo nomi kwininga wainye te kombu kandiye 12 angilelimu pakorumu. \v 2 Yu bakulu keri tepa molopalie bakulu membaindo mindili paa pulumu nomba perepa are nimbe molorumu. \v 3 Kano wali mulu kombuna tukundo ulu paa awili enge nili te wendo ombaimunga itepa wendo orumu: Waimbe paa awili kondoli te molopa, yunge pinyewe kite yupoko pakera angilipe, kongi kao geromano mele 10 wendo omba, yunge pinyewemanga iye nomi kingimunga wainye kite yupoko pakera pakopa molorumu. \v 4 Kombu kandiyema owe yupoko topa, kano waimbemu yunge alimuni kombu kandiye owe te muluna ola topa maina mainye mundurumu. Bakulu membai terimu ambomunga kumbe kerena angilipe kano bakulumu ambomuni kanopa limbelo wali topa nombaindo nokopa angilerimu. \v 5 Ambomuni ungulu te kanopa ltimu. Kano ungulumu mai kombu imbo talapema pali paa enge nimbe nokopa molombalo. Merimu wali eno popenge teko liko kangulko Gote kombu pali nokopa molorumu polona meko puringi. \v 6 Ambomu kombu imbo naa pelimunga tukundo lkipe kowa pumbe, kombu te Goteni oi tepa wamoko tenderimu kombu akuna purumu. Akuna Goteni yu wali 1,260 molopili nokondangei nimu. \p \v 7 Kano wali mulu kombuna tukundo opa awili te wendo orumu. Mulu kombuna ensel awili Maikel kinye yunge mulu kombuna enselema kinye waimbe awili molorumuna opa oringi. Waimbemu kinye yunge enselema kinye kanokolio opa teringi nalo \v 8 Maikelenga talapemuni eno toko munduringi akumunga pele Waimbemu kinye yunge enselema kinye mulu kombuna tuku manda naa moloringi. \v 9 Waimbe enge nilimu yu koro oi molorumumu, yu imboma Gotenga kumbe kerena kot tenderemomunga ningo yunge imbi Satan nimele iyemu, yu maina imboma pali kondi topa loi leko aulke tenga lupe pangei nimo iyemu. Kanomu toko maina mainye munduringi, yu kinye yu lombili andoringi enselema kinye waye toko maina mainye munduringi. \p \v 10 Kano wali mulu kombuna tukundo ungu enge nili te wendo orumuna pileru. Aku ungumu alako topalie nimbei, \q1 “Linonga angenupilima waliwalima ipu leli tangoli kape Gotenga kumbe kerena kot tenderemo iyemu \q1 kinye maina mainye toko mundungemunga \q1 Gote yunge imbi enge peremomuni \q1 Sataneni lino naa ambolopa tepa kenjipe mindili nomolo kombuna naa mepa pupili nimbe, \q1 lino lipe tapondopa, yu paa paimbo iye nomi kingimu molopa yu melema pali nokopa molopa, \q1 yu maina mundumbo nimbe panjirimu iye Kraistinga, \q1 mele nokombalo imbi peremomuni \q1 Kraist yuni melema pali nokopa kondombalo waimu \q1 kinye kamukumu wendo omo. \q1 \v 11 Kongi Sipsip Walomuni meme ondorumumu kinye \q1 Gotenga ungumu ningo para tilko andoringimu kinye \q1 aku ulu taloni linonga angenupilima enge ningo opa pulemu toko munduringi. \q1 Eno maina molopo kondamili konopu naa leko, \q1 opa pulemani toko kondonge lemo manda ningo liko manjiringimunga \q1 aku tepa engemu perimu wali aku ulu teringi. \q1 \v 12 Akumunga nu mulu kombumu kinye akuna moromele imboma kinye tono kolangei! \q1 Nalo nu maimu kinye nu nomu kutamu kinye \q1 kuromanga nomi Satan akuna mainye purumumunga eno kinye umbuni awili te wendo omo. \q1 Goteni yu kamukumu topa mundumbelo waimu \q1 nondopa wendo ombalo nimbe pilipe yu paa mumindili kolopa moromo,” nimu. \p \v 13 Waimbemu yu toko maina mainye munduringi kinye kanopalie pele ungulu merimu ambomu lipe kika tirimu. \v 14 Nalo ambomu waimbemuni naa topili nimbe kombu tulendo imbo naa pelina yu poinye yupoko oli kite talo pakera molopili nokonge kombu te Goteni tepa wamopa terimumu yu akuna mangopa kowa pupili nimbe ambo kanomu kera iliaka kongo awili talo tirimu. \v 15 Yu kowa purumuna kanopalie waimbemuni ambomu noni lipe mepa pupili nimbe yunge kerena no meku torumu wali ambomu purumu mele lombilipe no awili topa purumu. \v 16 Nalo maimuni ambomu lipe tapondopa mai awili tepa ungu torumuna waimbemuni meku torumu nomu pali akuna omba mainye purumu. \v 17-18 Kano kinye waimbemuni aku terimu ulu kanopalie ambomu kinye paa mumindili kolopalie ambomunga bakulu wema kinye opa tembai purumu. Ambomunga bakulu kanoma Goteni teaio nimo ungu manema pilko liko tenge tiko teko, Jisasinga unguma ningo tiko moromele imboma. \c 13 \ms1 Jononi Mele Takera Talo Kanorumu Ungumu \s1 Mele takera te nomu kutana wendo orumu ungumu \p \v 1 Waimbemu nomu kuta kulendona angilerimuna kanoru kinye mele takera te nomu kutana wendo orumu. Yu kongi kao geromano mele 10 angilipe, pinyewe kite yupoko pakera angilerimu. Yunge geromanomanga iye nomi kingimanga wainye 10 pakorumu. Yunge pinyewemanga yu mele mele imbi molorumu, kano imbi kite yupoko pakera Gote marake tepa ungu taka tondorumu unguma molorumu. \v 2 Mele takera kanoru kanomu awili lepat mele, nalo yunge kimbomu bea kimbo melemu, yunge keremu laion kere melemu. Waimbemuni yu yunu iye nomi king molopa melema nokorumu polomu kinye, yunge engemu kinye, melema paa enge nimbe nokombalo imbimu kinye, tirimu. \v 3 Mele takeramunga pinyewe te yu kolopili ningo toringi mako te perimu. Paimbo kolka nalo yu toringi lupemu uru lerimu kinye koinjo purumu. Aku tepa koinjo purumu ulu kanoko mini ltekolio imboma pali yu lombili puringi. \v 4 Waimbemuni aku mele takeramu yu melema nokorumu engema tirimu wali imbomani Waimbemu linonga gote ningo yu kapi ningo imbi liko ola munduringi. Mele takeramu kape aku teko yunge imbi liko ola munduko kapi ningolio ningei, “Mele takeramu mele nari moromoya? Yu kinye narini manda omba opa tembaloya?” ningi. \p \v 5 Goteni oli 42 akuna mele takeramu we aku tepa yu yunu iye nomi kelkele topa na ungu taka tondopa melema enge nimbe nokopa molopili nimbe tiye kolorumu. \v 6 Yu pulu polopa Gote marake tepa yunge imbimu kinye yu molorumu kombumu kinye mulu kombuna moloringi imboma kinye ungu taka tondorumu. \v 7 Sataneni mele takeramu Gotenga imboma kinye opa tepa enge nipili nimbe engemu tipe, yu iye nomi kingimu molopa mai kombuna pali imbo talape lupe lupema kinye, ungu lupe lupe nimele imboma kinye, kangi lupe lupe angileli imboma kinye nokombalo imbimu tirimu wali Goteni molo naa nimbe, aku tepili nimbe tiye kolorumu. \v 8 Maina imboma oi Goteni mulu mai talo naa tepili Sipsip Walo toko kondoringimunga waliwalima molopa kau puli bukuna imbi naa mololi imbomani pali mele takeramu lino nokoromo gote ningo kapi ningo imbi liko ola mundundunge. \p \v 9 Imbo te komu angilimbelomuni i ungumu wamongo pilengei. \q1 \v 10 Goteni imbo te ka ulke pepili nimo lemo \q1 aku imbomu ka ulkena pembalo. \q1 Goteni imbo te opa teli loi geleani toko kondangei nimo lemo aku teko loi geleani toko kondonge. \q1 Neya aku uluma wendo ombalo wali \q1 Gotenga imbomani yu ipuki tiko enge ningo angilengei. \s1 Mele takera te maina wendo orumu ungumu \p \v 11 Pele kanoru kinye mele takera te lupe maina wendo orumu. Geromano talo kongi sipsip walo tenga geromano angimo mele angilerimu nalo yunge ungu nimumu Waimbe teni nimo mele aku tepa nimu. \v 12 Akilio lepa orumu mele takeramuni oi kumbe lepa orumu mele takeramunga iye nomi king molopa melema nokombalo imbimu akilio lepa orumumuni lipe ambolopa kumbe lepa orumumu lipe tapondopa yuni melema pali nokondopa kumbe lepa orumu mele takera, akumunga pinyewe tenga yu kolopili ningo toringi makomu uru lerimu kala koinjo purumu kanomu mai kombuna moromele imbomani pali yu Awilimu ningo yunge imbi liko ola munduko kapi nengei nimbe aku kongonoma tenderimu. \v 13 Mele takera talo tipemuni ulu enge nilima maina imbomani manda naa teremele uluma terimu. Te i tepa: Imboma kanoko molangei mulu kombuna tipe te maina mainye opili nimuna tipe mainye orumu. \v 14 Oi kumbe lepa orumu mele takeramunga kongonoma tendepili nimbe akilio lepa orumu mele takeramu engema tirimu aku engemani yu kano ulu enge nili awini tepa, imboma kondi topalie mele takera kumbe lepa orumumu, yu opa teli loi geleani toringina kolka nalo naa kolorumu akumu yu mele melte manda leko teko wamoko teko anjiko, yunge imbi liko ola munduko kapi ninge ulumu teaio nimu. \v 15 Mele takera kumbe lerimu mele teko wamoko teko anjiringimu imbo mele ungu nipili nimbe akilio lepa orumu mele takeramuni koinjo mololi mulumu popo topa tuku mundurumu wali Goteni manda ungu nipili nimu wali mele teko wamoko teringimuni ungu nimu. Imbo mareni mele teko wamoko teko anjiringimu kapi nimbo imbi lipo ola naa mundemili ningi wali eno toko kondangei nimu kinye Goteni kanopalie, ulu te naa tepa tiye kolorumu. \v 16 Imboma pali, kamako lelima kinye koropa nolima kape, imbi mololima kinye imbi naa mololima kape, imbo marenga kendemande tendeko mele kaloli naa lili imboma kinye imbo we molko enonga konopuni pilko teringi imboma kape, enonga pali mai mongona molo imbo kindo mako te kuti mele molopili tondangei nimu wali tondoringi. \v 17 Imbo tenga mai mongona molo imbo kindo makomu naa molorumu imbomu yu bisnis tepa kou mone limbei aulke te naa lepa, langi kape melema topo topa limbei aulke te naa lerimu. Mako akumu kumbe lepa orumu mele takeramunga imbimu molo yunge imbimunga kambu toli nambamu. \p \v 18 Wamba konopu kimbo tipe pilimbelo imbomuni imunga ungu pulumu pilimbelonje? Imbo imbimanga nambama wamba tepa kambu toromomani kano mele takeramunga nambamu wamba tepa kambu topa pilipili! Yunge nambamu iye tenga nambamu. Aku nambamu 666. \c 14 \s1 Kongi Sipsip Walomunga imbomani kunana koinjo te ningi ungumu \p \v 1 Altopo kanoru kinye Kongi Sipsip Walomu mulu Saion ola angilipe, mai mongona yunge imbimu kinye yunge Lapanga imbimu kinye mai mongona Goteni torumuna molorumu imbo 144,000 yu kinye peya angileringi. \v 2 Mulu kombuna ungu te wendo orumuna pileru akumu no topa uwa enge nimo mele, molo mulu topa enge nimo mele, molo gitama toromele ungu nimo mele, aku tepa ungu te wendo orumuna pileru. \v 3 Iye nomi king polona moromo iyemunga kumbekerendo mele koinjo mololi kite kinye iye nomi 24 kinye, eno moloringimanga kumbe kerena enoni kunana koinjo te ningi. Imbo 144,000 oi maina moloringi kinye Goteni Lipo tapondambo nimbe Malonga mememuni mindili nonge aulkena wendo ltimu akumani kau i kunanamu manda pilko ningi. We imbo teni aku kunana ningimu manda naa pilko imbi tiringi. \v 4 Imbo 144,000 akuma Goteni lino kanopalie Kake tepili moromele nipili ningo amboma kinye ulu keri nale naa teringi. Kanoma Sipsip Walomu purumo kombumanga pali lombili purumele. Goteni yunge nimbe mai kombuna moromele imbomanga imunana imbo kanoma Malonga mememuni mindili nonge aulkena kiyendo wendo lipe Sipsip Walomu kinye iltonga nimu. \v 5 Eno kolo paa naa toringi. Goteni karomo wali eno kinye ulu pulu keri te naa peremo. \s1 Ensel yupokoni ungu ningi ungumu \p \v 6 Ensel te mulu awi tuku tingina mangopa andorumuna kanoru. Imbo talape awilima kinye imbo talape keloma kinye, ungu lupe lupe nimelema kinye, imbo lupe lupema maina moromele imbo akuma pali kano enselemuni ungu tukume waliwalima pepa kau pumbelo ungu nimbe timbei mangopa andopalie, \v 7 ru nimbelie nimbei, “Goteni imboma kot tendepa apurupe pilimbelo walimu kamukumu wendo omo kani yu pipili kolko yunge imbi liko ola mundeio! Mulumu kinye maimu kinye nomu kuta kinye no pikopiko nimbe wendo oromoma kinye pali terimu iyemu popo toko kapi neio!” nimu. \p \v 8 Kano enselemu purumu kinye ensel te ombalie nimbei, “Ulke kombu awili imbi paa ola moromo Babilon kamukumu keri ltemo. Paimbo kamukumu keri ltemo. Kano kombuna moloringi imbomani we kombumanga pali imbo talapema Wapu ulu kerinale tenge peremo, no wain paa enge nilimu nangei nimbelie tirimu,” nimu. \p \v 9 Ensel talo tipemu purumu wali ensel te altopa ombalie enge nimbelie nimbei, “Mele takera kumbe lepa oromumu kinye aku mele takeramu yu mele manda leko teko wamoko teko anjiringi melemu kinye elonga imbi liko ola munduko kapi ningo, yunge imbimu enonga mai mongo molo kina molombalo imboma \v 10 eno kape Goteni eno kinye mumindili paa kolombalo ulu pulumu peremo no wainimu nangei nimbelo. Enoni aku teko, teko kenjingemunga yuni mumindili kolopa tembai peremo no wainimu no tamba nili te kinye wakamaka yunge mindili kolombalo mingina naa mundupe, no wainimu paa enge nipili kano imboma timbelo. Ensel kake telima kinye Sipsip Walomu kinye kanoko molangei kano imboma kou salfa tipe nombalomuni eno nombalo kinye paa mindili nongo molonge. \v 11 Eno mindili timbelo tipemunga iliomu pora naa nimbe waliwalima ilio tepa kau pembalo. Mele takeramu kinye yu none teli manda leko teko wamoko teringi melemu kinye popo toko imbi liko ola mundunge, molo yunge imbimu mai mongona molo kina molombalo imboma mulu naa liko ipu leli tangoli mindili nongo kau molonge,” nimu. \v 12 Aku ulumu wendo ombalo wali Gotenga imbo yuni teaio nimbe mane tirimu ungumu pilko liko tenge tiko, Jisas ipuki tirimele imboma konopu enge tipili molangei! \p \v 13 Aku wali na ungu te mulu kombuna wendo orumuna pileru kinye nimbei, “Pipia toko i teko nini: Awilimunga imboma, kinye kape altoko kape kolongema eno malowa, ningo pipia towi!” nimu. Mini Kake Telimuni kape nimbei, “Paimbo, eno malo. Eno ulu pulu penga teremelema waye meko punge Awilimuni pilipe molombalomunga mindili nongo teremele kongonoma tiye kolko paimbo mulu linge,” nimu. \s1 Maina langi nowi lerimuma toko ltingi ungumu \p \v 14 Altopo kanoru wali kupe kake te torumu. Akuna iye te molorumu, akumu imbo iyemunga malo none telimu molorumu. Yu iye nomi kingimunga wainye kou goloni teli te pakopa, langi nowi lelima toko ltimele loi pulte nenge nenge te ambolorumu. \v 15 Kano wali ensel te Gote popo toringi ulke tempel mulu kombuna angilerimu akuna wendo omba kupe polona ola molorumumundo ru nimbelie nimbei, “Kinye mai kombuna langima kamukumu nowi lemona toko tukundo linge waimu wendo oromo kani nunge langi toko loi pultemu liko langima toko liwi!” nimu. \v 16 Aku tepa nimu ungu pilipelie kupe polona ola molorumu iyemu mainye pumbe maina langima topa ltimu. \p \v 17 Kano wali ensel te lupe Gote popo toringi ulke tempel mulu kombuna angilerimu akuna wendo orumu. Yu kape langi nowi lelima topa lili loi gelea nenge nenge te ambolorumu. \v 18 Kano wali ensel te lupe, yu tipe nokorumu enselemu, yu melema kalko Gote tiringi alta polomu tiye kolopa omba, ensel loi geleamu ambolorumumundo enge nimbe ru nimbelie nimbeindo, “Nunge loi gelea nenge nenge nolimu likolio unjo wain toromo mongoma ondomo kani inie tokolio nombeya tewi!” nimu. \v 19 Nimu ungumu pilipelie loi gelea ambolorumu enselemu mainye pumbe maina wain mongo ondorumuma inie topalie, wain no teko wamoko tengeindo kimboni kambulko takelemakele teremele kombuna mepa pumbe tuku mundurumu. Akuna Goteni paa mumindili kolorumu ulumu manda lerimu. \v 20 Ulke kombu awilina tawendo wain mongoma kombuna kimboni kambulko takelemakele teringi wali kombuna meme wendo omba 300 kilomita mele omba pumbe, olando olando omba kongi os te ola angimo tenga kumbena mele orumu. \c 15 \s1 Imboma kinye kamukumu umbuni pembalo mele ensel kite yupoko pakera mele kite yupoko pakera amboloringi ungumu \p \v 1 Kano wali mulu kombuna tuku ulu paa awili enge nili te kanopolio konopu awini lipo munduru. Akumu i tepa: Imboma kinye kamukumu umbuni pembalo mele ensel kite yupoko pakerani mele kite yupoko pakera ambolko angileringi. Akumunga pulumu i tepa: Kano umbunima pora nimbelo wali Goteni imboma kinye mumindili kolombalo uluma kamukumu pora nimbelo. \v 2 Kanoru wali nomu kuta mololi glas none tepa te kinye tipe kinye wakamaka perimu. Aku nomumunga kulendona imbo mare angileringi. Kano imboma mele takeramu kinye, yu mele manda leko teko wamoko teko anjiringi melemu kinye, mele takeramunga imbi manda lepa perimu nambamu kinye, toko mainye munduko enge ningi imboma. Eno Gotenga gita melema ambolko nomu none telimunga kulendona angilkolio, \v 3 Gotenga kongono tendeli iye Mosesini kunana nimumu kinye Sipsip Walomunga kunanamu kinye ningolio ningei, \q1 “Gote Awili Olandopamu nuni ulu terenoma pali \q1 paa olandopa, akuma kanopolio konopu awini lipo mundurumolo. \q1 Imbomanga Pali Iye Nomi King Waliwalima Molopa \q1 Kau Puli Iyemu, nuni ulu paimbo toya toko terenoma mona ltemona karomolo. \q1 \v 4 Awilimu, nu kau paa kake tepili morono akumunga \q1 imbo narini nu pipili naa kolopa, nunge imbi lipe ola naa mundumbeloya? \q1 Nuni ulu toya toko terenoma pali mona wendo oromona karomele \q1 mai kombumanga pali imboma akumunga nu moronona ongo nu popo toko kapi ninge,” ningi. \p \v 5 Pele kelepo kanoru wali Gote popo toringi sel ulke tempelena tukundo kiripina paa kake telimu nambu topa lerimu. Aku kiripina tukundo Goteni mi lepa nimbe panjirimu unguma perimu, nambu topa lerimu. \v 6 Akuna imboma umbuni tinge mele kite yupoko pakera ensel kite yupoko pakerani ambolko meli wendo oringi. Akuma wale pakoli paa kake tepa pa telima pakoko, kako kou goloni telima luwina makai tendeko toringi. \v 7 Wendo oringi wali mele koinjo mololi kite akumanga teni mingi kou goloni teli kite yupoko pakera, waliwalima molopa kau puli Gote yunge mumindili kololi uluma peko lepa molorumumu ensel kite yupoko pakera tirimu. \v 8 Sel ulke tempel kake telina Gotenga imbi ola molopa pa enge telimu kinye yunge engemu kinye aku talonga ilio tepa ulke kake telimu ti nimu, akuna imbo te manda tukundo naa pumbelo. Ensel kite yupoko pakera imboma umbuni tinge mele kite yupoko pakera amboloringima oi kamukumu umbunima imboma tiko pora tiengei wali imboma oi nokoko pele kau imboma sel ulke tempelena tuku manda punge. \c 16 \s1 Gotenga mumindili kololi uluma mingi kite yupoko pakera tukundo perimuma ondoringi \p \v 1 Kano wali pele nani ungu te Gote popo toringi ulke tempelemunga wendo orumuna pileru. Akumuni ensel kite yupoko pakerando enge nimbelie nimbei, “Eno pungo Gotenga mumindili kololimu peremo mingi kite yupoko pakera akuma meko pungo maina ondoko maina mainye mundeio!” nimu. \p \v 2 Kano wali ensel teni yunge mingi ambolorumumu mepa pumbe maina ondorumu wali mele takeramunga imbimu enonga kangina molopa, takeramu none teli te teko wamoko teko anjiringi melemu popo toko kapi ningi imbomanga kangina paa mindili tirimu lupe keri awini molorumu. \p \v 3 Ensel talo tipemu yunge mingi ambolorumumu nomu kutana mepa pumbe ondorumu wali nomu kutamu imbo kololi tenga mememu mele apuwe lerimu wali nona moloringi melema pali koloringi. \p \v 4 Ensel yupoko tipemu yunge mingi ambolorumumu mepa pumbe no omba purumumanga kinye no pikopiko wendo orumumanga ondopa mundurumu wali no wayema meme apuwe lerimu. \v 5 Kano wali noma nokorumu enselemuni ungu te nimumu pileru. Yuni nimbei, \q1 “Nu kinye morono, oi molorunu, iye paa kake telimu, \q1 nuni imbo teko kenjiringimanga kot pilko moke teko kondokolio \q1 aku teko eno mindili tiniomu paa tenio. \q1 \v 6 Ambe telka, aku imbomani nunge imboma kinye \q1 nunge ningo munduruno unguma imboma ningo tiringi imbo profetema kinye \q1 toko kondoringi wali meme omba purumumunga \q1 kinye enoni pundu toko meme nangei ningo tirino \q1 akumu enonga teko kenjiringimunga pundu tonio,” nimu. \m \v 7 Kano wali Gote popo tongeindo melema kaloringi alta polona ungu te wendo ombalie nimbei, \q1 “Gote Awili Olandopamu, nuni paimbo nino. \q1 Nuni kot pilkolio imboma teremele mele tumbi tiko pilko moke teko kondorono ltemo,” nimu. \p \v 8 Ensel kite tipemuni yunge mingi ambolorumumu mepa pumbe enana ondorumu wali Goteni enana tipe enge nilimuni imboma nopili nimu. \v 9 Kano wali enana tipe wendo omba paa kondorumumuni imboma paa mindili nangei nimbe eno norumu wali enoni Gotenga imbimu ungu taka tondoko marake teringi. Aku ulu umbuni tirimu wendo orumuma Gotenga engemuni i uluma wendo opili nimu nalo enoni konopu topele naa toko Gotenga imbimu ambolko ola naa munduringi. \p \v 10 Ensel kite pakera tipemuni mingi ambolorumumu mepa pumbe mele takeramunga iye nomi king molopa nokorumu polona ondorumu wali yuni nokorumu kombuma pali tumbulu torumu. Imboma paa mindili nongo enonga nomimu kapu lerimuna kere kongilko, \v 11 eno mindili nongo lupe tepa terimu akumanga liko manjikolio mulu kombuna moromo Gotenga imbimu ungu taka tondoko marake teringi. Enonga ulu pulu keri teringima tiye naa kolko konopu topele naa tomolo ningi. \p \v 12 Ensel kite talo pakera tipemuni mingi ambolorumumu mepa pumbe no awili Yufretis omba purumuna ondorumu kinye nomu kumbulupe ena mundi oromona moloringi iye nomi king moloringima onge aulkemu akirindirimu. \v 13 Aku kanoru wali waimbe keri kinye mele takeramu kinye Gote naa pilipe unguma we kolo topa nimu iye profetemu kinye enonga keremanga mini paa keri londea none teli yupoko wendo orumu. \v 14 Aku mini kerimani ulu enge nilima teremele, enonga kongonomu i tepa: Gote Olandopamunga wai awilimunga mai kombumanga pali iye nomi kingima tukundo tukundo ongo opa teangei wangei ningo pungo liko maku toromele. \p \v 15 “Pileio! Wapu noli iye te ombalo ningo naa pilko walulu tiko moromele kinye mini ltendepa oromo mele na eno molongena aku tepo ombo. Imbo teni yu ombalo kinye imbomani na maminye naa panjipo we molombona naa kanangei nimbe mai naa kolombo nimbe uru naa pepa makilipe kanopa, yunge wali pakolima pakopa molombalo imbomu yu malo,” nimu. \p \v 16 Kano wali mini kerimani iye nomi kingima kombu tenga liko maku toringi, aku kombumunga imbimu Hibru unguna Armagedon nimele. \p \v 17 Ensel kite yupoko pakera tipemuni mingi ambolorumumu muluna ondorumu wali Gotenga ulke tempel kake telina iye nomi kingimunga polomunga ungu enge nili te wendo ombalie nimbei, “Kinye pora nimo,” nimu. \v 18 Aku tepa nimu wali kariapa tepa, ungu mare wendo omba, mulu topa, mai parambala awili te terimu. Mai parambala terimu akumu paa olandopa, oi imboma pulu polko mai kombuna moloringi wali aku tepa te paa naa terimu. \v 19 Aku terimu wali ulke kombu paa awili Babilon owe topa yupoko tepa, imbomanga kombu lerimumanga ulke kombu awilima keri lepa pora tirimu. Goteni ulke kombu paa awili Babilon komu naa tindipelie Gote yunge mumindili paa kolorumumu perimu no wain mingimu yu pali nopili nimbe tirimu. \v 20 Nomuna tukundo lerimu kombu keloma pali kowa puringi. Kombuma pali mulu kembo te kape wendo naa orumu. \v 21 Muluna tipono mongo awili tepa topa imboma torumu. Tipono mongo akumanga umbunimu awili (50kg) rais bek talonga mele. Tipono mongo olandopa torumumuni eno umbuni tirimu eno mindili noringimunga Gotenga imbimu ungu taka tondoko marake teringi. \c 17 \s1 Ambo wapera ulu keri terimumu Goteni pundu torumu \p \v 1 Gotenga mumindili kololi uluma perimu mingi kite yupoko pakera oi ambolko moloringi enselemanga teni na moloruna ombalie nimbei, “Ambo wapera toli awilimu, no awini omba purumomanga ola moromomu, aku ulu teremomunga mindili tingena limbelo mele nu lipo ondamboi owi! \v 2 Maina moloringi iye nomi kingima kinye yu kinye wapu ulu kerinale teringi, we imbo maina moloringima kinye yu wapu ulu kerinale terimumunga no wain nongo keke lepo toromele mele aku teko keke lepo toringi,” nimu. \p \v 3 Kano wali pele na moloruna Mini Kake Telimu omba ambolorumu kinye enselemuni na imbo naa peli kombu mepa purumu wali akuna ambo te mele takera kondoli tenga umbulu molorumuna kanoru. Aku mele takeramunga kangina imbi awini molorumu, aku imbima Gote marake teko ungu taka tondoringi imbima molorumu. Aku melemunga pinyewe kite yupoko pakera kinye geromano 10 kinye angilerimu. \v 4 Aku ambomu ambo kamakoma pakoromele mele wale pakoli kondoli talo pakopa, kou gol kinye kou kangi lupe lupe kololi kou mone awili tepa purumoma kinye kulumbu kou mone awili tepa purumoma kinye akumani yu au nimbe molorumu. Yu no mingi kou goloni teli te ambolorumu, aku mingimunga tukundo yu wapu ulu kerinale terimumunga mele paa keri kalaro mololi awini pepa peko lerimu. \v 5 Yunge mai mongona yunge imbi molorumu, aku imbimu ungu iko te molorumu, akumu i tepa, \q1 Babilon Paa Awilimu, Wapera Toromelema Kinye \q1 Maina Imbomani Ulu Pulu Paa Kalaro Mololi Kerima Teremelemanga Enonga Anumu, \m nimbe molorumu. \v 6 Gotenga imboma kinye, Jisas Yu paimbo ningo ipuki tiko yunge unguma andoko imboma ningo tiringi imboma kinye, aku ulu teko moloringimunga kano ambomuni eno topa kondorumu. Imbo torumumanga memema nomba, keke lepo torumu. \p Aku ulumu kanopolio paa mini ltepo konopu awini lipo munduru. \v 7 Aku teru wali enselemuni nimbei, “Nu ambe telka mini lterenoya? I ambomu kinye mele takera pinyewe kite yupoko pakera kinye geromano 10 kinye angimomuni ambomu mepa purumomu aku talonga lopeke teli ungu pulumu nu nimbo timbo! \v 8 Mele takera kanoniomu oi molorumu, kinye naa moromo, pele mai muru lepa kau purumomunga wendo omba yu mindili nombalo kombuna pumbelo. Maina imbo mare, maimu oi wendo naa opili Goteni molopa kau puli bukuna imbi naa torumu naa moromo imbomani kano mele takeramu kanokolio, oi molorumu, kinye naa moromo nalo kelepa wendo ombalo wali kanokolio mini ltenge. \p \v 9 Imbo lipe manjilimani ungu pulumu wamongo liko manjinge. Pinyewe kite yupoko pakera akuma mulu kembo kite yupoko pakerama manda lerimu. Akuna ambomu ola moromo. \v 10 Pinyewe kite yupoko pakera akumanga pulu talo tipemu iye nomi king kite yupoko pakera. Aku kingimanga kite pakera koloringi, te kinye we moromo, te oi wendo naa oli. Nalo yu wendo ombalo kinye wali alaye kolte kau molombalo. \v 11 Mele takera oi molorumu, kinye naa moromo akumu iye nomi king ki talo tipemu. Nalo yu kinye king kite yupoko pakera kinye eno talape tendekumu. Yu beambo nimbe kombu kerina pumbelo. \p \v 12 Geromano 10 kanonio akumu iye 10 oi iye nomi king naa molko kombuma naa nokoromelema. Nalo altopa mele takeramu kinye peya eno iye nomi king engema likolio ena mongo tendeku kau kombuma nokonge. \v 13 Kingima enonga konopu tendeku tipe peremo molkolio, enonga engema kinye kombu nokongei imbima kinye mele takeramu tinge. \v 14 Eno Sipsip Walomu kinye opa tenge, nalo Sipsip Walomuni eno topa mainye mundumbelo. Yu iye awilimanga iye awili olandopamu, yu iye nomi kingimanga king olandopamu moromo. Yuni oi imbi topa Nanga imboma molangei waio nimuna yunge nimo unguma ipuki tiko lombili purumele imboma yu kinye kopu teko pungolio king kanoma toko maindo mundunge,” nimu. \p \v 15 Aku ungu nimbelie enselemuni nando nimbei, “Nu no omba purumo kanonioma, akumanga ambo wapera ola moromo, akupe imboma manda ltemo. Imbo talapema kinye imbo kangi lupe lupe angilima kinye ungu lupe lupe nimelema kinye mai kombu lupe lupe ltemoma aku tepa imbo paa pulumu i manda ltemo. \v 16 Mele takeramu kinye geromano 10 kinye kanonio akumani apureli ambomu kinye konopu keri panjikolio, yu paa teko kenjiko yu we andopa molopili ningo wale pakolima pali kulunduko, yunge mindi mare toko nongo, yu kamukumu tipeni nopili ningo kalonge. \v 17 Goteni iye nomi kingima yunge kongonomu tendangei nimbe konopuni pilko teangei nimbe pilerimu mele enoni aku teko pilko eno kinye mele takeramu kinye konopu tendekuna pupili molamili ningo enonga kombuma nokonge engema mele takeramu tinge. Eno aku teko molangei Goteni wendo opili oi nimbe panjirimu unguma wendo ombalo. Aku wali enonga kongonomu pora nimbelo. \v 18 Ambo kanoniomu akupe maina moromele iye nomi kingima pali nokoromo ulke kombu paa awilimu,” nimu. \c 18 \s1 Ulke kombu awili Babilon kamukumu bembo nimu ungumu \p \v 1 Oi akumu kanopolio, altopo kanoru wali ensel te mulu kombuna mainye orumu. Akumu yu kombu nokombalo enge paa awili te pepa, yunge pa enge nilimuni mai kombuna pa tenderimu. \v 2 Yuni paa enge nimbe alako topalie nimbei, \q1 “Ulke Kombu Awili Imbi Paa Olandopa Mololi Babilon kamukumu bembo nimo. \q1 Kamukumu beambo nimbe pora timo. \q1 Oi kombu pengamu nalo kinye kuro kerima linonga kombumu ningo akuna peremele. \q1 Kuro keri kalaro mololima kinye \q1 kera kalaro mololima kinye kera keri lelima kinye akuna peremele. \q1 \v 3 Kano kombuna imbo moloringimani \q1 wapu ulu kerinali tenge uluma peremo no wain paa enge nilimu \q1 we kombumanga pali imbo talapema noringimunga kamukumu keri lerimu. \q1 Kombumanga pali iye nomi kingimani kape yu kinye wapu ulu kerinale teringi. \q1 Maina bisnis teringi iyemani eno none teko mele kerima eio konopu leko \q1 eno yu kinye bisnis teko kou mone awini ltingi,” nimu. \q1 \v 4-5 Kano wali pele, mulu kombuna ungu te lupe wendo orumuna pileru wali nimbei, \q1 “Nanga imboma, aku ulke kombumunga ulu pulu kerima lepa mulu kombuna ola oromo, \q1 aku kombuna tepa kenjirimu uluma \q1 Goteni pilipe moromo kani eno aku ulke kombumu tiye kolko wendo pangei! \q1 Yunge ulu pulu keri teremo akuma peya kopu tepo naa teamili! \q1 Ulu pulu keri teremo akumanga \q1 Goteni umbuni timbeloma lino waye naa liemili ningo wendo waio! \q1 \v 6 Yuni yando tepa kenjirimu akumunga \q1 enoni nendo aku teko yu pundu toko tiengei! \q1 Yuni yando terimu akumunga \q1 enoni nendo te panjiko pundu tangei! \q1 Yuni no enge nili mingi kapona tepa wamopa \q1 terimumu liko no enge nili olandopa purumo te panjiko yu nopili tiengei! \q1 \v 7 Yu yunu oi molopo kondambo nimbe yunge imbi lipe ola mundupe \q1 yu none tepa molorumu aku tepa mele pundu toko \q1 olandopa olandopa yu mindili tiko umbunima mepili tiengei! \q1 Yuni konopuna kelkele topalie nimbei, \q1 ‘Na ambo nomi kwin molopo kwininga polona moro. \q1 Na ambo waire naa moro. \q1 Na walite kape kola tepo kola ulke naa molombo,’ nimbe konopu ltemo. \q1 \v 8 Akumunga wali tendekumunga yunge umbunima wendo ombalo. \q1 Imbo kolonge kuro awini wendo omba, imbo awini kola teko, \q1 kombumu engele lembalo. Tipeni yu nomba pora timbelo. \q1 Yuni uluma aku tepa tepa kenjirimomunga \q1 yu kot tendepa pimo Gote Awilimu \q1 paa enge nili olandopa peremo iyemuni yu moke tepa mindili akuma timbelo. \p \v 9 Yu kinye wapu ulu kerinali teko, yu eio konopu leko eno none teringi iye nomi kingimani yu tipeni nomba ilio wendo ombalona kanokolio kondo kolko kola teko konopu keri lenge. \v 10 Yu mindili nombalo ulu kanokolio mini lteko tule teko angilkolio ningei, \q1 ‘Ai ya! Ai ya! Ulke kombu imbi paa ola mololimu, \q1 kombu paa awili enge nili Babilon! \q1 Ena mongo tendekumunga kau \q1 nunge teko kenjirinumunga uluma walitikale wendo oromo,’ ninge. \p \v 11 “Maina bisnis teremele iyema enonga bisnis teko kou mone linge melema naa lingemunga eno kola teko konopu keri lenge. \v 12 Bisnis teko noinge mele akuma i tepa: Kou gol kinye kou silva kinye kou mone awili tepa purumo kouma kinye kulumbulu kake kou mone paa olandopa purumoma kinye maminye kake pengama kinye, maminye kondoli lupe lupema kinye, unjo lupe lupe mune tolima kinye, mele lupe lupe kongi elepen geromanoni teko wamoko teringi melema kinye, unjo kou mone awili tepa pulimani teko wamoko tenge melema kinye, kou bras kinye kou ain kinye kou wape telima kinye aku koumani teko wamoko tenge melema kinye, aku melema noiko, \v 13 kangina mune topili ningo wel teko wamoko, teko karomele sinamon kinye langi tingo tepili mele mare kinye, paura keku karomele wali mune toromoma kinye, wel lupe lupe mune tolima kinye, no wain kinye unjo oliv wele kinye rais wit kinye, rais witimuni teko wamoko teremele plawa kinye kongi kao sipsipima kinye kongi os kinye oseni kundurumo karoma kinye kongono we tendenge kendemande molonge imboma kinye; aku mele noingema pali limbelo imbo te naa moromo, molo. \p \v 14 Enoni ningei, ‘Nu mele penga kou mone olandopa purumo melema paa liemboa konopu ltenoma mainye pumo. Mele penga lupe lupema nu aie konopu lenioma kinye nunge au nino mele kou mone olandopa purumo pengama kinye kamukumu nu tiye kolko mainye punge. Melema altopa nu kinye naa lembalo kanonio,’ ninge. \v 15 Aku melema bisnis teko kou mone awini liko tenge iyemani tule teko angilko yu mindili awili tepa nombalo ulu kanokolio paa mini ltenge. Kola teko konopu keri lekolio \v 16 ru ningolio ningei, \q1 ‘Ai ya! Ai ya! Ulke kombu imbi paa ola mololimu, \q1 ambo kamakoma pakoko moromele mele wale pakoli kondoli pakopa, \q1 kou gol kinye kou kangi lupe lupe kololi kou mone awili tepa purumoma kinye, \q1 kulumbu kake tepa kou mone awili tepa purumoma kinye akumani yu au nimbei molorumu. \q1 \v 17 Ena mongo tendekumunga yu kou mone awili purumu mele noirimoma paa kamukumu keri ltemo,’ ninge. \p Nomu kutana andoli sip nokoromele iyema kinye sipimanga kongono teremele iyema kinye nona andoko bisnis teko kou mone limele imboma kinye tule teko angilkolio \v 18 tipe nombalomunga iliomu kanokolio ningei, ‘I ulke kombu awilimu none teli te lerimuya?’ ninge. \v 19 Mai kungupo liko pakoko kola teko molkolio ru ningolio ningei, \q1 ‘Ai ya! Ai ya! Ulke kombu imbi paa ola mololimu, \q1 sip meko andoko akuna kou mone awili tepa noirimu kou mone awili teko ltingi kombumu! \q1 Ena mongo tendekumunga aku kombumu kamukumu beambo nimo,’ ninge. \q1 \v 20 Mulu kombuna moromele imboma kinye, \q1 Gotenga imboma kinye Kraistini yunge kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu iyema kinye \q1 Gotenga nimbe munduli ungu nili imbo profetema \q1 kinye i kombumuni eno mindili tipe tepa kenjirimumunga \q1 Goteni moke tepalie yu mindili tipe tepa \q1 kenjirimumunga eno konopu tiko tono kolaio nimbelo.” \p \v 21 Kano kinye ensel paa enge nili teni kou paa awili te ola lipe nomu kutana topa mainye mundupelie nimbei, \q1 “I tero mele aku tepa ulu enge nili wendo ombalo \q1 teni ulke kombu awili imbi paa ola mololi kombu Babilon topa mainye mundumbelona \q1 imbomani i kombumu altoko naa kanonge. \q1 \v 22 Gita toko, kolape mingi langoko, biukel popo toko, \q1 kunana ningo, aku teko ulu teremele unguma altoko naa pilinge. \q1 Ulke takoko mele teko wamoko teremele kongonomanga imboma altoko naa kanonge. \q1 Plawa teamili ningo kou awili teni rais wit kai \q1 ltemele kinye ungu nimo ungumu altopa naa nimbelona pilinge. \q1 \v 23 Nu kombumu tipe lam pa naa tembalo. \q1 Iye te ambo limbei molo ambo te iye pumbeindo ungu nimele mele \q1 nu kombumu altoko naa pilinge. \q1 Oi nunge bisnis teringi iyema kombumanga pali \q1 iye kamakoma moloringi. \q1 Nunge kuro koiringi ulumuni nuni mai kombuna \q1 imboma pali kolo toko kondi toko tirinu akumuni imbomani ulu keri awini teringi. \q1 \v 24 Gotenga imbo profetema kinye Gote yunge imboma \q1 kinye Babilononi topa kondorumumanga memema aku kombuna ltemo. \q1 Mai kombumanga pali toko kondoringi imbomanga memema kape aku kombuna ltemo. \q1 Aku uluma pali wendo orumuma kombu \q1 Babilon yuni kau tepa kenjirimu,” nimu. \c 19 \ms1 Gote Kapi Ninge Unguma \s1 Kombu Babilon kamukumu keri lerimumunga imboma tono kolko Gote kapi ninge ungumu \p \v 1-2 Aku uluma pora nimu wali altopo pileru kinye mulu kombuna imbo awini ungu nimele mele ungu te wendo orumuna pileru. Akumani alako tokolio ningei, \q1 “Goteni uluma pali paimbo tumbi tipe \q1 moke tepalie teremo. \q1 Imbi paa ola mololi apureli ambomu yuni apureli toli uluma terimumuni \q1 mai kombuna imboma molko kenjingei nimumunga \q1 aku ulu terimuma Goteni pilipe moke tepa apurupe yu mindili nopili nimu. \q1 Aku ambomuni Gotenga kendemandema \q1 topa kondorumu akumanga mememanga Goteni pundu tondopa mindili tirimu akumunga \q1 yu kapi nimbo imbi lipo ola mundemili! \q1 Mindili noromulu aulkena lipe tapondopa wendo ltimo ulumu yu kinye pepa, \q1 yunge imbi paa olandopa molopa, \q1 pa enge nilimu yu kinye pepa, \q1 yu melema pali nokombalo imbimu kinye engemu talo peremo iyemu,” \m ningo akume ningi. \p \v 3 Altoko alako tokolio ningei, \q1 “Yuni yu topa kalomomunga ilio waliwalima omba \q1 kau peremomunga Gote kapi nimbo imbi lipo ola mundemili!” ningi. \p \v 4 Iye nomi 24 kinye, mele koinjo mololi kite kinye, enoni iye nomi king polona moromo Gotenga kumbe kerena mainye pungo tamalu peko, yu kapi ningo imbi liko ola mundukolio ningei, “Aku tepa tepili! Gote kapi nimbo imbi lipo ola mundemili!” ningi. \p \v 5 Kano wali ungu te iye nomi king polona wendo ombalie nimbei, \q1 “Eno yunge kongono imbo kendemande moromelema \q1 pali, Nu linonga iye Awilimu ningo pipili kolko yunge ungumu taka liko pilko teremele. \q1 Imbo awilima kape imbi naa mololima kape \q1 enoni linonga Gote kapi ningo imbi liko ola mundengei!” ningi. \s1 Kongi Sipsip Walomu ambo limbeimu langi awili teko koinge temanemu \p \v 6 Altopo pileru wali, imbo awinini ungu panjirimele mele ungu te, no awili topalie uwa nimo mele molo, mulu enge nimbe toromo mele ungu te pileru. Akumani ru ningolio ningei, \q1 “Linonga Gote Awili Enge Pepa Imbi Awili Olandopamu Ltemo Iyemu \q1 kamukumu iye nomi kingimu molopa melema pali \q1 nokoromomunga yu kapi nimbo imbi lipo ola mundemili! \q1 \v 7 Sipsip Walomu ambo limbei waimu \q1 kamukumu wendo oromo. \q1 Yu ambo limbelomu Yu omba limbelo nimbe \q1 nokopa moromomunga lino konopu penga pepili konopu tipo paimbo terimu nimbo \q1 imbi lipo ola mundemili! \q1 \v 8 Goteni wale pakoli paa penga enge nili mini mana tepa kake telima pakopili nimbe timo,” ningi. \m (Wale pakoli penga tirimoma Gotenga imbomani ulu pengama teremele uluma manda ltemo.) \p \v 9 Kano wali enselemuni nando nimbei, “Ungu nimbomu pipiana imbi tani, Sipsip Walomu ambo limbei langi koingena Goteni imbomando wangei nimbelo imboma eno tono kolaio! aku mele pipiana towi!” nimu. Aku tepa nimbelie kelepa ungu te peya nimbei, “I unguma Gotenga ungu paimboma,” nimu. \p \v 10 Aku nimu ungu pilipolio enselemunga kumbe kerena tamalu pepo kapi nimboi teru nalo yuni nando nimbei, “Nu aku ulu naa tewi! Nunge angenalini Jisasinga unguma imboma ningo tirimelema kinye nu kinye na kinye lino pali Gotenga kendemandema molopo kongono tenderemolo kani nuni Gote kau popo toko kapi niwi! Gotenga ungu nimbo tirimolo akumunga pulumu Jisasinga unguma nimbo tirimolo ulumu akumunga nu kinye angenali kinye na kinye lino peyama yunge kendemandema moromolo, nio,” nimu. \s1 Iye te kongi os kakemunga umbulu molorumumunga ungumu \p \v 11 Mulu kombumu nambu topa lerimuna kanoru kinye kongi os kake telimu angilerimu, akumunga umbuluna ola iye te molorumu, akumu imbi leko Kongono Ambolopa Nokopa Kondopa Konopu Toya Toli Iyemu ningo, Ulu Paimboma Kau Teremo Iyemu nimele. Imbomanga kot pilipe opa teremo wali ulu toya tolimu kau teremo. Yu kot pilipe tumbi tipe moke tepa we naa lipe tapondoromo. Yu we opa teambo nimbe naa teremo. \v 12 Yunge mongo talo tipe elka mele genegene nimbe iye nomi kingima wainye pakoromele mele wainye awini yunge pinyewena pakoromo. Yunge kangina imbi te moromo, aku imbimu yunu pimo, lupe imbomani naa pimele. \v 13 Yu wale pakoli meme kaloli tule te pakoromo. Yunge imbimu Gotenga Ungumu. \v 14 Mulu kombuna amima kongi os kake telimanga molko yu lombili pungei puringi. Akuma wale pakoli kake paa penga mare, kalaro naa mololima pakoringi. \v 15 Yunge kerena mai kombuna imbo talapema pali topa opa teli loi gelea paa nenge nenge noli te peremo. Yu imbomanga pali iye awilimu molopa imboma paa enge nimbe nokopa molombalo. Gote Olandopa Engemunga mumindili paa olandopa kololi ulumu peremo wain mongoma kimboni kambulupe takelemakele tenderemo. \v 16 Yunge wale pakoli tule akuna kinye yunge palambena kinye imbi te moromo, akumu i tepa: \q1 Iye Nomi Kingimanga \q1 Yu Iye Nomi King Paa Olandopamu, Iye Awilimanga Yu Iye Paa Awili Olandopamu, \m nimbe moromo. \p \v 17 Kanoru wali enana ola ensel te angilerimu, akumuni muluna mangoko andoringi keramando enge nimbe alako topalie nimbei, “Goteni langi awili koimomu nangei ongo nombeya teaio! \v 18 Iye nomi kingimanga onoma kape, amimanga iye nomimanga onoma kape, iye enge nilimanga onoma kape, osema kinye enonga umbuluna ola molko andoromele iyemanga onoma kape, imbomanga pali we moromele imboma kape, kongono we tendeko kendemande tenderemelemanga kape, imbi naa mololima kape, imbi mololima kape, enonga onomanga mindima nangei waio,” nimu. \p \v 19 Altopo kanoru wali mele takeramu kinye maina iye nomi kingima kinye kongi os umbuluna ola moromo iyemu kinye yunge amima kinye opa teamili ningo nombeya teringi. \v 20 Nalo Goteni ungu imbo tondomo ungumu pilipolio nimbo tiro nimbe kolo topa nimbe tirimu iye, kanomu mele takeramuni lipe tapondorumu neya ulu enge nili awini terimu akumu kinye, mele takeramu kinye, elo ka tirimu. Oi ulu enge nili terimu ulumani imbo mele takeramunga makomu kangina molopili ningo, yu none teli te teko wamoko teko anjiringimu popo toko kapi ningi kano imboma kondi torumu. Yu kinye mele takeramu kinye ka tikolio, kou salfa tipe nomba kondopa perimu muru paa awilina liko maindo munduringi. \v 21 Kongi os umbuluna ola molorumu iyemunga kerena opa teli loi gelea perimumuni enonga amima pali topa kondorumu, kano wali enonga onomanga mindima keramani ongo noringina kerama eno olo terimu. \c 20 \s1 Kuromanga nomi Satan poinye 1,000 ka ulkena pembalo ungumu \p \v 1 Aku ulu terimuna kanoru kinye mulu kombuna ensel te, maina mainye muru te paa lepa kau pumbe naa pora nimomunga kere pulu kimu kinye ka sen paa awili te kinye ambolopa meli, mainye orumu. \v 2 Aku enselemuni waimbe ambolopa lipe poinye 1,000 aku tepa molopili nimbe ka seneni ka topalie ka tirimu. Aku waimbe yu koro oi molorumu waimbemu, yu imboma pali kot tenderemomu, yu kuromanga nomi Satan. \v 3 Enselemuni yu ambolopa lipe ka seneni ka topalie yu maina mainye muru te paa lepa kau pumbe naa pora nimomunga ka tipe topa mainye mundupe, poinye 1,000 omba pupili yu altopa wendo omba mai kombuna imbo talapema andopa kolo topa kondi naa topili nimbe kere pulumu pipi tipe lok torumu. Poinye akuma pora nimbelo wali yu wendo omba alaye kolte andopili ningo wendo liko mundunge. \p \v 4 Iye nomi king moromele poloma kanoru, akumanga Goteni imboma moke teangei nimbe imbi tirimu imboma moloringi. Imbo akumani maina molko Jisasinga unguma andoko ningo tiko, Gotenga ungumu enge ningo pilko amboloringimunga eno nomima pule toko toko kondoringi, akumanga minima kanoru. Eno mele takeramu kinye mele takeramu none teli melte teko wamoko teko anjiringimu talo popo toko kapi ningo imbi liko ola naa munduko, mele takeramunga makomu enonga mai mongona molo kina naa molopili ningi aku imboma kanoru. Akuma makilko koinjo molko, Satan muruna molopili poinye 1,000 Kraist peya iye nomi kingima molko melema nokoringi. \v 5 Imboma pali makilko koinjo molongemunga eno kumbe leko makilko koinjo moloringi. We imbo koloringima aku imboma kinye wali tendeku wali makilko koinjo naa moloringi. Poinye 1,000 pora nimbelo wali makilko koinjo molonge. \v 6 Kumbe leko makilko koinjo moloringi aku imbo kake telima, eno malo. Imboma wali talo tiko kolonge aku ulumuni eno ulure manda naa tembalo. Eno Gote kinye Kraist talo popo tondoli imboma molko, Kraist kinye peya poinye 1,000 kingima molko melema nokonge. \s1 Satan kamukumu mindili nomba mainye pumbelo ungumu \p \v 7 Poinye 1,000 pora nimbelo wali kuromanga nomi Satan ka ulkena wendo liko mundunge kinye \v 8 mai kombuna pali moromele imboma, Gok kinye Magok kinye kondi topa opa teangei wangei nimbe lipe nombeya tembalo. Aku imboma kou ukiye mele manda. \v 9 Mai kombuna pali kimbo kongono teko ongo ongolio, Gotenga imboma moloringi kombumu, Gote konopu mondoromo ulke kombu awilimu, makai tendeko tongei teringi nalo mulu kombuna tipe te mainye omba aku amima norumu. \v 10 Kano kinye kuromanga nomi imbomanga kot kolo topa tendelimu, eno kondi torumu iyemu, liko kou salfa tipe nomba kondopa perimu muru paa awilina, mele takeramu kinye Goteni ungu imbo tondorumu unguma pilipo nimbo tiro. nimbe kolo toli iyemu kinye elo oi liko toko mainye munduringi muruna, yu liko toko mainye munduringi. Akuna eno ipu leli tangoli waliwalima mindili nongo kau molonge. \s1 Imbomanga kot awilimu kamukumu wendo ombalo ungumu \p \v 11 Altopo kanoru wali iye nomi king tenga polo kake teli awili te lerimu, akuna iye te molorumuna kanoru. Maimu kinye mulumu talo yu molorumuna tiye kolko kowa puringi. Akuma altoko naa molonge. \v 12 Imbo koloringi wayema, aku imbi naa mololima kinye imbi mololima kinye, iye nomi kingimunga polona moromo Iyemunga kumbekerendo angileringina kanoru. Buk mare wendo lipe kanorumu. Pele buk te lipe kanorumu, akumu koinjo molopa kau puli bukumu. Kano kinye bukumanga tukundo enonga ulu teringima kanopa moke tepa kot pilerimu. \v 13 Nomu kutana imbo koloringima wendo pangei nimu. Kololi kinye Imbo Kololi Kombumu kinye aku talonga wendo pangei ningili. Aku wali imbo te te ningo ulu teringimanga kot tenderemo. Kano kinye enonga ulu teringimanga imbo te te nimbe kot tenderimu. \v 14 Kano kinye kololi ulu pulumu kinye imbo kololi kombumu kinye aku talo tipe nomba perimu muru paa awilimunga topa mainye mundurumu. I tipe nomba peremo muru paa awilimu imboma wali talo tiko koromele ulumu. \v 15 Kot pilimbelo iyemuni imbo tenga imbimu koinjo molopa kau puli bukuna naa molorumu kinye kanopalie aku imbomu tipe nomba kau perimu muru awilimunga topa mainye mundurumu. \c 21 \ms1 Kombu Jerusalem Koinjomunga Temanemu \s1 Mulu mai koinjo talo wendo ombalo ungumu \p \v 1 Pele mulu mai koinjo talo kanoru. Mai oimu kinye mulu oimu kinye pora nimbe, nomu kutamu kape naa molorumu. \v 2 Ulke kombu awili kake teli, akumu Jerusalem koinjomu, Gote molorumu mulu kombuna tiye kolopa mainye ombai orumuna kanoru. Ambo te iye pumbeindo au nimo mele yu aku tepa au nimbe kondopa orumu. \v 3 Pele pileru wali iye nomi king polona ungu te wendo omba enge nimbe ru nimbelie nimbe, “Kinye Gote moromo ulkemu omba imboma moromelena angimo, yu eno kinye kopu tepa molombalo. Eno yunge imboma molonge, yu enonga Gote molopa eno nokopa, eno kinye molombalo. \v 4 Yuni enonga mongona kola peremoma kulu tondombalo. Oi uluma pora nimuna imboma altoko naa kolko, kola naa teko, kola ulke naa molko, mindili naa nonge,” nimu. \p \v 5 Iye nomi king polona molorumu iyemuni nimbei, “Nani melema pali koinjonga tero,” nimu. Altopa nimbei, “I nio unguma ungu paimboma, imbomani manda nani nio mele paimbo teremo ningo ipuki tingei unguma kani aku unguma pipiana imbi towi!” nimu. \p \v 6 Nando kelepa nimbei, “Uluma pali wendo omba pora timo. Na Oi Kumbe Lepa Iyemu, Na akilio lepa Iyemu; Na melemanga pali Pulu Iyemu, kongono tembo konopu lteoma waliwalima tepo pora tiro Iyemu. Imbo te no wali temo imbomu koinjo molopa kau puli ulu pulumu peremo no pikopiko wendo oromomu kou mone naa lipo we nowi nimbo. \v 7 Imbo te enge nimbe opa pulemu topa mainye mundumbelomu i melema pali limbelo, na yunge Gote molombo, yu nanga bakulumu molombalo. \v 8 Nalo imbo opa naa teambo ningo pipili koromele imboma kinye, na kolo toromo ningo pilko na ipuki naa tirimele imboma kinye, paa ulu pulu kerima teremele imboma kinye, imbo toko kondoromele imboma kinye, wapu ulu kerinali teremele imboma kinye, tomo ambolko meambu liko ala toromele imboma kinye, we melema anjiko linonga Gote lino nokoromele ningo kuro popo toko kapi nimele imboma kinye, kolo toromele imboma kinye, aku teko teremele imboma pali kou salfa tipe nomba kondopa kau peremo muru paa awilimunga pungo molonge, akumu enonga molonge kombumu. Aku ulu eno kinye wendo ombalomu wali talo tiko kolonge ulumu,” nimu. \s1 Jononi Jerusalem kombu koinjomu kanorumu \p \v 9 Kano wali ensel kite yupoko pakera kamukumu umbuni kite yupoko pakera perimu mingima amboloringi kanomanga teni na moloruna ombalie nando nimbei, “Sipsip Walomu Ambo Limbelo Ambomu, nu lipo ondamboi, kanani owi!” nimu. \v 10 Kano wali Mini Kake Telimuni na ambolorumu wali enselemuni na mepa mulu kembo paa olandopa kou polorumu tenga mepa pumbe mondopalie, ulke kombu awili kake teli Jerusalem Gote molorumu mulu kombuna tiye kolopa mainye ombai orumumu na lipe ondorumu. \v 11 Yunge pa enge nili terimumu Gotenga pa enge nilimuni tepa, imbo kou te kou mone paa olandopa pulimu te pa enge nili teremo mele, kou jaspa mele, yu aku tepa enge nili pa tepa mini mana tepa, paa kariapa mele pa terimu. \v 12 Aku ulke kombu awilimu kou pape paa awili olana pepa, kere pulu 12 lerimu. Ensel 12 aku kere pulu 12 nokongei angileringi. Israel imbo lapumanga 12 yaka nimbe imbi topa kou pape kere puluna imbi topa mondorumu. \v 13 Ena mundi oromondo kere pulu yupoko lepa, ena pe purumondo kere pulu yupoko lepa, wiyando kere pulu yupoko lepa, mereyando kere pulu yupoko lerimu. \v 14 Ulke kombu awilimunga kou papemunga kou awili 12 mondoringi kou tipimanga ola Sipsip Walomuni oi Yunge kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu iye 12 imbimanga molorumu. \p \v 15 Ensel na kinye ungu nimumu melema manda manjili luwe kou goloni teli te ambolorumu. Akumuni ulke kombu awilimu kinye kou pape kere puluma kinye kou papemu kinye manda lembai ambolorumu. \v 16 Kombumunga ekondo ekondo tulemu kinye palakumu kinye tendeku ulu terimu. Ulke kombu awilimu winjo tipe manda lerimu kinye 2,200 kilomita mele; polopeya tepa manda lerimu kinye tendeku ulu kala terimu; olando tipe manda lerimu kinye tendeku ulu kala terimu. \v 17 Kou pape tomindo lerimumu aku 65 mita mele. Enselemuni mita manda lerimumu maina imbomani manda ltemele aku tepa manda lerimu. \v 18 Papemu kou jaspani tepa, ulke kombu awilimu kou gol paa nurupili te naa pelimuni Goteni terimu. Ulke kombu kariapa mele pa terimu. \v 19 Ulke kombumunga pape tipina kou lupe lupe penga kou mone olandopa purumomani au tirimu. Pape tipi kiyendomu kou penga jaspa panjiko, tipi talo tipemu kou penga muku teli kou sapaia panjiko, tipi yupoko tipemu kou penga kake teli kou aget panjiko, kite tipemu kou penga lkepa teli kou emeral panjiko, \v 20 kite pakera tipemu kou penga kondoli tepa kake teli kou sadonikis panjiko, kite talo pakera tipemu kou penga kondoli kou konilian panjiko, kite yupoko pakera tipemu kou penga kainye teli kou krisolait panjiko, ki talo tipemu kou penga lkepa teli te kou beril panjiko, ki talo pakera tipemu kou penga lupe kainye teli te kou topas panjiko, ki talo talo pakera tipe kou krisopres panjiko, ki talo yupoko pakera tipemu kou penga muku te lupe tepa teli kou haiasin panjiko, tipi ki yupoko tipemu kou penga kondoli te lupe kou ametis panjiringi. \v 21 Pape kere pulu 12 kulumbu kake tepa kou mone paa olandopa puli 12 angilerimu. Kere pulu te te ningo kulumbu awili te te ningo teringi. Ulke kombu awilimunga aulke baretema kou gol paa penga nurupili te naa pelima mondoringi, aulke akuma kariapa mele pa terimu. \p \v 22 Ulke kombu awilina tukundo Gote molorumuna ongo popo tonge ulke tempel te angilerimuna naa kanoru. Aku ambe telka, Gote Awili Enge Nilimu kinye Sipsip Walomu talo elo elongalo ulke tempel mele moloringili. \v 23 Gotenga pa enge nilimuni kombumu pa tenderemo, Sipsip Walomu kombumunga tipe lam mele molorumumunga ena kape oli kape teni akuna pa naa tenderemo. \v 24 Kombumanga pali imboma ulke kombu awilimu pa tembalomunga manda andoko molonge. Maina iye nomi kingima enonga mele kou olando pumbe pengama aku kombuna meko onge. \v 25 Aku kombumu tumbulu naa tombalomunga wali te pape kere puluma pipi naa tinge. \v 26 Imbomani enonga mele kou mone olando pulima kinye au ninge melema kinye akuna tukundo meko punge. \v 27 Nalo mele kalaro mololima kinye, imboma teko pipili kondoli uluma teremele imboma kinye, kolo toromele imboma kinye, akuma aku kombuna tukundo paa naa punge. Sipsip Walomunga koinjo molopa kau puli bukuna imbi molombalo imboma kau akuna tukundo punge. \c 22 \s1 Koinjo molopa kau puli ulu pulumu peremo nomu kinye unjomu talonga ungumu \p \v 1 Kano kinye enselemuni molopa kondopa kau puli ulu pulumu peremo no omba purumumu na lipe ondorumu, akumu kariapa mele pa terimu. Gote kinye Sipsip Walomu kinye elonga iye nomi king polomunga no akumu wendo omba, \v 2 ulke kombu awilimunga aulke baret tuku tingina omba purumu. No nekondo yakondo kulendo talonga koinjo molopa kau puli ulu pulumu peremo unjomu angilerimu, akumu poinye tenga wali 12 mongo toromo, oli yaka yaka nimbe mongo toromo. Unjomunga gomomani imboma tepa koinjo ltimo. \v 3 Goteni maina umbuni tirimu mele umbuni paa tendekure kape aku kombuna naa lembalo. Gote kinye Sipsip Walomu talonga iye nomi king polomu aku kombuna lembalo, Gotenga kongono tendeli imbo kendemandemani yu popo toko kapi ninge. \v 4 Enoni yunge kumbekeremu kanonge, yunge imbimu enonga mai mongona topa panjimbelo. \v 5 Aku kombuna ipo naa lembalo. Gote Awilimuni eno molongena pa tendembalomunga ena tepili, molo tipe lam kandamili naa ninge. Eno imbo nomi kingima waliwalima molko nokoko kau punge. \s1 Jisas nondopa ombalo \p \v 6 Enselemuni nando nimbei, “I unguma ungu paimboma, imbomani manda nani nio mele paimbo teremo ningo ipuki tinge unguma. Awilimu, Gotenga ungu nimbe munduli ungu ningo tiringi imbo profetemanga minimanga Gote, yuni yunge kendemandemani uluma nondopa wendo ombalo mele kanangei lipe ondopili nimbe yunge enselemu lipe mundurumu,” nimu. \p \v 7 Jisasini nimbei, “Pileio! Na nondopo ombo nimu. Pele wendo ombalo i bukuna nimbe moromo unguma pilipe lipe tenge tipe tembalo imbomu yu malo,” nimu. \p \v 8 Na Jon, na i uluma pilipo kanoru iyemu. Pilipo kanopolio na uluma lipe ondorumu enselemu yu popo topo kapi nembo nimbo yunge kumbe kerena tamalu peru \v 9 nalo yuni nando nimbei, “Paa aku ulu naa tewi! Nunge angenalini Gotenga ungu nimbe mundulimu imboma ningo tiringima kinye, i bukuna nimbe moromo unguma pilko liko teremele imboma kinye, nu kinye na kinye lino pali Gotenga kendemandema molopo kongono tenderemolo kani nuni Gote yu kau popo toko kapi niwi!” nimu. \p \v 10 Aku ungu nimbelie nando nimbei, “I bukuna ulu altopa wendo ombalo mele nimbe moromo uluma nondopa kamukumu wendo ombalo kani naa pilengei naa nimbo para tiembo ningo lopeke naa teani! \v 11 Imbo te tepa kenjirimo imbomu yu pimingi ti tipe tepa kenjipe molopili! Imbo te kalaro molopili moromo imbomu pimingi ti tipe kalaro mololi ulumu tepili! Imbo te tepa kondoromo imbomu pimingi ti tipe tepa kondopa molopili! Imbo te Goteni nanga mendepolo nimbe kake tepili moromo imbomu pimingi ti tipe Gotenga mendepolo nimbe molopa kake teli uluma tepili imbo molopili,” nimu. \p \v 12 Aku tepa nimu wali Jisasini nimbei, “Pileio! Na nondopo omboi tero. Ombo wali imboma enonga ulu teremelemanga yu mele mele pundu tomboi melema mepo ombo. \v 13 Na oi kumbe lepo moloru. Akilio lepo molombo iyemu Na kape. Na kau kiyendomu, Na peyalimemu. Na melemanga pali Pulu Iyemu, Na melemanga pali pora timbo Iyemu. \p \v 14 Enonga wale pakolima kulumie toromele imboma aku teremelemunga Koinjo Molopa Kau Puli Ulu Pulumu Peremo Unjomunga mongoma ongo nongo, ulke kombu awilimunga kou pape kere pulumanga ongo tukundo paio niomunga kano imboma, Goteni eno nokopa kondopili. \v 15 Ulu kerima kau konopu kimbo tiko moromelema kinye, tomo ambolko meambu liko toromelema kinye, apureli ambiye andoko toromelema kinye, imbo toko kondoromelema kinye, we melema anjiko gotema ningo kuro popo toko kapi nimelema kinye, kolo toli uluma konopu mondoko kolo toko teremelema kinye eno Gotenga ulke kombu awilimunga kou papemunga tawendo moromele. \p \v 16 Na Jisas, nani nanga imbo talapema i unguma pilengei, pumbe nimbe tindipili nimbo nanga enselemu nu pungo ningo tipuwi nimbo lipo munduru. Na iye nomi king Devitini kalopa ltimu Iyemu, yu nanga kolepamu. Kombu kandiye kombu tangombaindo ipu leli oi angilipe pa enge nili teremo akumu Na,” nimu. \p \v 17 Mini Kake Telimu kinye Sipsip Walomunga Ambo Limbelo Ambomu kinye eloni ningili, “Nu paa owi!” nimbele. I unguma pilimbelo imbomuni “Nu paa owi!” nipili! No wali kolombalo imbomu opili! Imbo te no nombo konopu lembalo imbomu kou mone naa lipe Goteni we timbelo no koinjo molopa kau puli ulu pulumu peremo nomu, omba nopili! \s1 I unguma pilinge imbomando Jononi enge nimbe mi lepa nimbe tirimu ungumu \p \v 18 Gotenga nimbe munduli ungu i bukuna nimbe moromoma pilinge imbomando lepi lepi topolio nimboi, “Imbo teni i bukuna tukundo moromo ungumanga ungu te tuku mundupe nimo lemo i bukumunga ulu umbuni enge nili mare wendo ombalo nimbe moromo ulu umbunima Goteni aku imbomu kinye wendo opili,” nimbelo. \v 19 Molo imbo teni i bukumunga Gotenga nimbe munduli ungu nimbe moromomanga ungu te naa nimbe kulu topa wendo limo lemo Goteni yu tiye kolopa, yu koinjo molopa kau puli ulu pulumu peremo unjo i bukumuni nimbe tirimomunga mongo mare naa nomba, ulke kombu awili kake teli i bukumuni nimbe tirimo kombuna naa opili nimbelo. \p \v 20 I uluma wendo ombalo nimbe tirimo iyemuni nimbei, “Paimbo. Na nondopo omboi tero,” nimo. Paa aku tepili! Awili Jisas, paa wani! \p \v 21 Awili Jisasini eno kinye konopu noipe kondo kolopa eno nokopa kondopili. Aku ulumu eno yunge imbo mendepolo palima kinye pepili! I paa!