\id 1TH - Imbo-ungu NT [imo] -Papua New Guinea 1997 (DBL 2014) \h 1 Tesalonaika \toc1 Poloni Tesalonaika Imboma Oi Kumbe Lepa Pipia Topa Tirimu Ungumu \toc2 1 Tesalonaika \toc3 1Te \mt2 Poloni Tesalonaika Imboma Oi Kumbe Lepa Pipia Topa Tirimu Ungumu \mt1 1 Tesalonaika \imt1 I Ungu Torumumunga Ungu Pulu Mare \ip Bolkena mele ipuki tiringi imboma konopu toimbo topili nimbe Poloni i pipiamu topa panjirimu. Jisas yando ombalo konopu lepolio tumbi nimbo molomolo mele ungu mane tirimu. \ip Goteni nu Jisas yando ombalo ungumu pilkolio tumbi tiko molani nipili. \c 1 \ms1 Pol Yu Kinye, Peya Kongono Teringi Iyema Kinye, Tesalonaika Imboma Ambe Teko Moromelenje Ningo Konopu Awini Liko Munduko Moloringi Mele Unguma \p \v 1 Na Pol, Sailas kinye Timoti talo molopolio wali eno Kraistinga imbo talape ulke kombu Tesalonaika moromelema i pipiamu topo tiro. Eno Lapa Gote kinye Awili Jisas Kraist kinye kopu teko moromele imboma, Goteni eno kinye konopu noipe tepa ame tondopa molopili. \s1 Poloni Tesalonaika imboma ipuki tiringimunga tono kolopa Gote kinye paa tereno nimu ungumu \p \v 2 Lino eno moromele mele pilipolio waliwalima Gote kinye paa tereno nimbo, yu kinye enonga konge tenderemolo. \v 3 Enonga ipuki tilimuni ulu pengama teangei nimbe tope tipe, enonga konopu mondoli ulumuni kongono penga teangei enge tipe, eno Awili Jisas Kraist ombalo ningo nokoromele ulumuni eno konopu enge tirimu ulu akumanga linonga Lapa Gotendo paa tereno nimolo. \p \v 4-5 Ango kame, linoni Gotenga ungu tukumemu eno moloringina ombo nimbo tirimulu wali eno kinye ungumu kau wendo naa orumu nalo aku wali Gotenga engemu kanoko Mini Kake Telimuni terimu uluma kanoko ungu tukume paimbo ningo paa enge ningo ipuki tiringi. Aku ulu mona kanopolio Goteni eno paa konopu mondopa eno yunge imboma molangei nimbe kanopa ltimu lipo manjirimolo. Lino eno lipo tapondomilindo eno kinye ombo molorumulu mele eno pimele. \v 6 Enoni lino Awilimu kinye molorumulu mele manda manjiko moloringi. Enonga pulu ltemo imbomani eno mindili tiko umbuni tiringi nalo Mini Kake Telimuni tono kololi ulumu tirimumunga Gotenga ungumu tono kolko pilko ltingi. \v 7 Aku teringimunga kombu Masedonia provins kinye Akaia provins talonga ipuki tiringi imboma molonge mele enoni liko ondoringi. \v 8 Enoni Gotenga ungumu ningo meko andoringimu pumbe pumbelie Masedonia kinye Akaia provins talonga imboma moloringina purumu, pali pileringi nalo aku kombu pokonga kau naa purumu. Enoni Gote ipuki tiringi temanemu kombumanga pali purumu. Akumunga eno moromele mele linoni altopo temane te topo timolo kongono te naa ltemo. \v 9 Lino eno moloringina orumulu kinye eno kinye uluma wendo orumu, enoni teringi mele we imboma enongano lino temane toko tirimele. Enoni we melema popo toringi gote kolo tolima tiye kolko konopu topele toko, koinjo molopa kau puli Gote paimbomu molorumuna puringi mele we imbomani lino temane toko tirimele. Yunge kendemandema molamili ningo molko, \v 10 yunge Malo mulu kombumu tiye kolopa altopa ombalo ningo konopu tiko nokoko molongei Gote paimbomu molorumuna puringi mele temanemu toko tirimele. Aku Malomu kolorumu kinye Gote paimbo kanomuni topa makinjirimu iyemu akumu Jisas. Lino yunge imboma lipe tapondoromomunga Gote altopa imboma mumindili kolombalo waimu wendo ombalo kinye lino ulure naa pembalo, lino molopo kondomolo. \c 2 \s1 Poloni Tesalonaika imboma kinye kongono terimu mele nimu ungumu \p \v 1 Ango kame, eno moloringina ombo kongono terimulu kanomu we mainye naa purumu eno pimele. \v 2 Enonga ulke kombuna oi naa ombo ulke kombu Filipai molorumulu kinye linonga kangindo mindili tiko lino ungu taka tondoringi mele eno pimele. Nalo altopa orumulu kinye imbomareni kongono naa teangei teko pipili kondoringi nalo linonga Goteni lino lipe tapondorumu kinye pipili naa kolopo enge nimbo yunge ungu tukumemu eno nimbo tirimulu. \v 3 Linoni enondo enge nimbo Jisas Kraist ipuki tiengei nimilindo linoni ungu mare alowa tendepo pilipo naa nimbo tipo, kalaro mololi uluma peya teamili naa nimbo konopu talo pepili unguma naa nimbo tipo, eno aulke tenga lupe pangei kani kondi tamili nimbo kolo naa torumulu. Aku ungu paa naa nimulu. \v 4 Goteni lino moke tepa kanopalie nanga ungu pengamu manda tumbi tiko ningo tinge nimbe kanopalie ningo tindengei nimu, akumunga i teko i teko ningo tieio nimu mele kau waliwalima nimolo. Imbomani lino kanoko penga pilko kapi nengei nimbo unguma andopo naa nimbo tirimolo. Linonga konopuma kanopa moke teremo Goteni kanopa penga pilipili nimbo kongono teremolo. \v 5 Lino tumbi tipo terimulu mele eno pimele. Gote waltindilimalanje yuni paimbo nilkala. Lino kinye ulu te teko kondangei kani eno kapi nimbo imbi lipo ola mundundemili nimbo unguma naa nimulu. Enonga melema lino tiengei nimbo unguma naala nimulu. Kolo naa toromolo eno pimele, Goteni pimola. \p \v 6 Enoni kape mai kombu lupemanga imbomani kape lino kapi nengei nimbo Gotenga ungumu andopo naa nimulu. Paimbo lino Kraistini kongono tendangei nimbe lipe mundurumu iyema molorumulumunga eno lipo tapondopolio umbuni lipo enoni melema tiko lino nokaio enge nimbo manda nilimala. \v 7 Nalo aku tepo naa nimulu. Eno kinye molopolio ambomani enonga bakuluma taka liko nokoko ame tiko moromele mele eno kinye taka lipo molorumulu. \v 8 Lino eno paa konopu mondopo kondo kolopolio Gotenga ungu pengamu nimbo tiemili nimbo kau naa terimulu. Eno linonga imboma ningo moromelena eno lipo tapondomilindo lino kolomolo lemo ungure molo nimbo konopu tipo terimulu. \v 9 Akumunga ango kame, lino eno kinye molopolio kongono temilindo mindili nombo kongono terimulu mele eno piltimele konopu lteo. Linoni eno Gotenga ungu pengamu nimbo tipo molomolo kinye enoni lino nokoko kere langi tiengei naa nimolo nimbo ipu leli kape tangoli kape kongono terimulu. Aku kongonomu kongono tepo, eno lipo tapondopo kongono tepo, peya talo lipo popo tipo terimulu. \p \v 10 Eno Kraist ipuki tirimele imboma peya kopu tepo molorumulu kinye Goteni kanopa ulu kake telima nimbe karomo uluma kinye, imbomani ulu tumbi nilima ningo karomele uluma kinye tepo, ulu te tepo naa kenjirimulu akumu eno pimele, Gote pimo kala. \v 11 Lapalini enonga bakuluma te te ningo nokoko teko kondoromele mele linoni eno aku tepo terimulu akumu eno pimele. \v 12 Eno konopu enge nimbe konopu wango nipili molangei nimbolio, Goteni nanga pa teli moro kombuna nanga imboma molko kondangei nimbo eno peya molamili waio nimu kani yu kanopa penga pimo mele aku uluma kau waliwalima teko molaio nimbo paa enge nimbo mane tirimulu. \s1 Kraistinga imboma enge ningo ipuki tikolio umbuni meko enge ningo angileringi ungumu \p \v 13 Waliwalima Gote kinye paa tereno nimolo akumunga ulu te peya peremo. Akumu i tepa: Lino eno moloringina ombo Gotenga ungu tukumemu pilipolio nimbo tirimulu wali maina imbo teni ungu te nimbe tirimo kinye pilko ltimele mele kau naa pilko ltingi. Pilkolio akumu Gotenga ungumu ningo tirimele ningolio pilko ltingi. Akumu paimbo teringi. Kano ungumuni eno Kraist ipuki tirimele imbomanga konopumanga kongono teremo. \v 14 Ango kame, eno kinye ulu wendo orumu mele kombu Judia Gotenga imbo talape moloringima kinye oi aku tepa wendo orumu. Eno imboma enonga pulu lemo imbomani mindili nangei ningo teko kenjiringi mele, Judia kombuna Kraist Jisas peya kopu teko moromele imbomanga pulu lemo Juda imbomani oi aku teko kape mindili nangei ningo teko kenjiringi. \v 15 Juda imbomani oi Gotenga nimbe munduli unguma imbomando ningo tiringi profet iyema toko kondoko, pele Awili Jisas toko kondoringi imbomani altopa lino kape mindili tiko makororingi. Goteni kanopa penga pimo uluma naa teko, imboma kinye pali opa pule moromele. \v 16 Goteni Juda imbo naa moromele imboma lipe tapondopa, mindili nonge aulkena wendo ltindipe, molko kondoko kau punge aulkena lipe mondombalo mele naa nemili ningo, lino andopo kano imbo lupema ungu nimbo timolo aulkemu pipi tingei teremele. Aku teremelemunga eno ulu pulu keri teremele mele olando olando teremele, akumunga ulu pulu keri awini eno kinye kamukumu pepalie Gotenga mumindili koromo waimu eno moromelena wendo orumu. \s1 Poloni Tesalonaika imboma altopo paa kanamboa nimu ungumu \p \v 17 Nalo ango kame, Juda imbomani lino toko makororingi kinye lino eno tiye kolopo tenga purumulu wali paimbo lino eno kinye kopu tepo naa moromolo nalo linonga konopumani eno kinye kopu tepo moromolo konopu lerimulu. Lapalini bakuluma tiye kolko kombu tulena pungo molko enonga bakuluma konopu liko munduko pilko moromele mele linoni aku tepo eno tiye kolopo pumbo alaye kolo kau molopolio, eno konopuni pilipo molopo eno paa kanamilia nimbo omilindo aulke te kororumulu. \v 18 Lino eno moromelena omolo nimbo terimulu. Na Pol nanu kape wali awini omboi terula, nalo kuromanga nomi Sataneni molo nimbe lino pipi tirimu. \v 19 Linonga Awili Jisas kelepa ombalo wali mele ambele teni lino enge timbelo kinye yunge kumbekerena enge nimbo tono kolopo angilimoloya? Linoni kongono enge nimbo tepo kondorumulu mele ambele melteni lipe ondopili nimbo mepo pumoloya? Eno yunge imboma moromele akumunga lino tono kolomolo. \v 20 Paimbo, enoni aku teko lino teko tono kondoromelena lino konopu penga peremona moromolo. \c 3 \s1 Poloni Tesalonaika imboma konopu enge tipili nimbe Timotindo pungo nipuwi nimbe lipe mundurumu temanemu \p \v 1 Neya akumunga, lino paa konopu awini lipo mundupo nokopo molorumulu kinye tiye terimumunga ilto ya ulke kombu Atens molambili nimbo panjipo \v 2 iltoni Timoti eno moromelena puwi nimbulu. Timoti yu iltonga angenu, peya kopu tepo Gotenga kongono tendepo Kraistinga ungu pengamu andopo nimbo tirimolo iyemu. Yuni eno enge ningo molko Kraist ipuki tirimele mele tiye naa kolko paa ambolko molangei nipili nimbo yu eno moromelena lipo mundurumbulu. \v 3 Eno mindili nongo umbuni meremelemunga konopu awini naa liko mundengei nimbo aku ulu terimulu. Kraistinga imboma aku teko umbunima menge nimbe Goteni nimu mele eno pimele. \v 4 Lino eno kinye peya molopolio eno lepi lepi topolio nimili, lino Kraistinga imboma paimbo mindili tinge, lino kinye umbuni awini wendo ombalo nimulu kanomu paimbo aku tepa wendo orumuna eno karomele. \v 5 Akumunga eno ambe teko moromelenje nimbo konopu lipo mundupo tiye terimu kala konopu lipo mundundu tiye kolopo nani Timoti eno moromelena lipo munduro. Eno enge ningo pilko moromelenje, molo kolo toli iye kerimuni eno kondi torumu kinye enonga ipuki tiringi mele we aku teko enge ningo pimele, molo aku teko teko moloringi ulumu tiye koloringinje, kongono mindili nombo terimulumu beambo nimunje, pilimboi nimbolio yu lipo munduru. \s1 Timoti kelepa Pol molorumuna yando omba Tesalonaika imboma teko moloringi mele temane topa tirimu kinye pilipelie Pol yu paa konopu tirimu ungumu \p \v 6 Nalo kinye kau Timoti yando ombalie eno enge ningo pilko konopu mondoko moromele mele temane penga te omba topa timo. Waliwalima lino eno kinye peya molorumulu mele enoni konopu kimbo tiko pilkolio paa konopu tiko moromele mele nimbe tipe, linoni eno paa kanamiliya nimbo moromolo mele eno aku tekola lino paa kanamiliya ningo moromele mele nimbe timo. \v 7 Akumunga, ango kame, paimbo lino umbuni mepo mindili noromolo nalo eno enge ningo pilko moromele mele temanemu pilipolio konopu penga pepili enge nimbo moromolo. \v 8 Eno Awilimu tiye naa kolko yu enge ningo ambolko moromelena lino konopu penga ltemo kinye molopo kondoromolo. \v 9 Eno lipo manjipolio linonga Gotenga kumbekerena paa tono koromolo. Gote kinye pa tereno nimolo ulumu akumu maindopa. Yuni lino tepa tono tenderemo akumu olandopa. \v 10 Ipu leli kape tangoli kape Gote kinye ungu nimbolio lino eno ombo kanamili aulke te akirindepili nimbo paa enge nimbo konge teremolo. Aku wali enonga ipuki tili ulumu ponjimo lemo linoni tepo enge tindimolo. \s1 Poloni Tesalonaika Kraistinga imboma kanombai pumbe Gote konge terimu ungumu \p \v 11 Kinye Gote linonga Lapa akumu kinye linonga Awili Jisas kinye eloni lino eno moromelena wamili ningo aulke te akirindengili. \v 12 Linoni eno konopu paa pulumu mondoromolo mele Awilimuni enoni aku teko enonga Kraistinga imboma kinye we imboma kinye pali konopu paa olando olando mondangei nipili. \v 13 Linonga Awili Jisas yunge imbo kake telima kinye altopa ombalo walimunga linonga Lapa Gotenga kumbekerena eno imbo kake telima molko eno molko kondoko imbo toya tolima molonge kinye yuni kanopili nimbe Awilimuni neya aku konopu mondoli ulumuni enonga konopuma enge tipili. I paa. \c 4 \s1 Goteni teaio nimo ulu pengama kinye naa teaio nimo ulu kerima kinye akumanga ungumu \p \v 1 Ango kame, oi eno mane tipo Goteni kanopa penga pimo uluma teangei mele oi nimbo tirimulu. Aku teko paimbo teko moromele. Nalo kinye eno aku uluma paa teliko teliko paio nimbo Awili Jisasinga imbi lepo enonga konopuma paa enge tirimolo. \v 2 Linoni Awili Jisasinga imbina eno nimbo tirimulu ungu manema waye eno pimele kanomu. \p \v 3 Goteni eno teangei konopu lepa moromo mele i tepa: Eno konopu kake tepili lino Gotenga imboma kau ningo molko, wapu ulu kerinali teli uluma waye tiye kolaio. \v 4-5 Gote naa pimele imbomani imbo lupema kanoko peya ulu kerinali tengeindo eio konopu leko wapu ulu kerinali teremele mele aku uluma naa teaio. Eno yu mele mele ambo liko iye pungo aku ulu yakela teli kake teli kau teko molaio. \v 6 Iyema, enonga Kristen angenali tepo naa kenjimili ningo aku ulu pulu kerimu naa teko, enonga angenalinga amboma kinye ulu kerinali teamili ningo kondi naa taio. Linoni oi eno nimbo tipo lepi lepi torumulu mele paa paimbo nimulu. Aku ulu pulu kerima tenge imboma Goteni aku tengemunga mindili nangei nimbe umbuni timbelo oi lepi lepi topo nimulu kanomu. \v 7 Goteni ulu pulu kalaro mololi aku tepama teko molangei waio nimbe naa nimu. Aku molo. Nanga imboma kau molko ulu pulu kake telima teko molangei waio nimu. \v 8 Aku tepa nimu kala i ungu manemu naa pilipo lipo temolo ningo umbulu tirimele imbomani imboma umbulu naa tirimele. Mini Kake Telimu eno tirimo Gote kau umbulu tirimele. \s1 Lino enge nimbo ulu pengama tepo molamili \p \v 9 Goteni eno imbo konopu mondonge mele oi eno mane tirimumunga eno Kraistinga imboma enonga angenupilima konopu mondangei nemili nimbo pipia naa tomolo. \v 10 Masedonia provins Kraistinga imboma pali kape enoni aku teko konopu mondoromelela. Nalo ango kame, enoni aku ulumu teremele mele teliko kau paio nimbo enonga konopu enge nipili nimolo. \p \v 11 Linoni oi eno mane tipolio taka liko molaio! Eno enongano yu mele mele kau kongono teaio! Eno yu mele mele kimuni kongono tekolio eno enongano nokaio nimulu mele paa aku tepo teamili ningo enge ningo molaio! \v 12 Aku tenge kinye Kraistinga imbo naa molko tawendo molonge imbomani eno aku teko tenge ulu kanokolio kapi ninge. Aku tekolio eno yu mele mele melte molo naa lembalola. \s1 Awilimu ombalomunga ungumu \p \v 13 Ango kame, koloringina ono teringi imboma kinye ambele ulu wendo ombalo liko manjengei konopu ltemolo. Gote ipuki naa tikolio imbomani altopo ono kombuna makilimolo waimu nokoko naa molko enonga imbo koromelema kondo kolko keri konopu ltemele mele eno aku teko naa molaio. \v 14 Lino Kraistinga imbomani Jisas kolopa makilipe koinjo moromo nimbo ipuki tirimolo. Akumunga Goteni Kristen imbo koloringima makinjimbelo kinye Jisasinga engemuni eno yu kinye popo tipe yando mepa ombalo lipo manjirimolo. \v 15 Kinye Awilimuni yunu nimu ungu te eno i tepo nimbo tirimolo, Awilimu altopa mainye ombalo kinye lino Kraistinga imbo we koinjo molomoloma oi Jisas ipuki tikolio koloringi imboma tiye kolopo lino kumbe lepo naa pumolo. Aku molo. \v 16 Awilimu mulu kombuna tiye kolopa mainye ombai wali Goteni enge nimbe alako topa teamili nimbelo. Yunge ensel kiyendomuni ru nimbelo. Gotenga biukelemuni are nimbelo. Aku tembalo wali Awilimu mulu kombuna mainye ombai ombalo. Ombalo kinye Kraistinga imboma molkolio koromelema oi makilko koinjo molonge. \v 17 Kano kinye lino we koinjo molomolo imboma kinye koloringi imboma kinye peya kupena ola limbelo wali, lino Awilimu yu aulkena liengei nimbe lino olando limbelo, lino ola muluna pumbo yu aulkena lipumolo. Aku wali lino Awilimu kinye peya kamukumu kopu tepo molopo kau pumolo. \v 18 Ulu akumu wendo ombalo kani Gotenga imboma pali konopu enge nipili molangei ningo i ungu nendo yando ningo tieio. \c 5 \s1 Awilimu ombalo nimbo tumbi tipo molamili \p \v 1-2 Ango kame, wapu noli imbo te ombalo walimu imbomani naa pilengei ipu leli mini ltendepa oromo mele Awilimu ombalo walimu aku tepala wendo ombalomu eno paa pimele kanomu. Akumunga, linoni eno kongono wai imunga ena wai imunga i uluma wendo ombalo nimbo naa pipia topo nimbo tirimolo. \v 3 Imbomani kinye wai pengamu, lino molopo kondoromolo ninge wali ambo te bakulu membai walitikale mindili noromo mele eno bembo timbei ulumu walitikale wendo ombalo. Aku ulumu kowa manda naa punge. \p \v 4 Nalo ango kame, eno tumbulu tolina naa moromelena wapu iye oromo ulu kanokolio mini lteremele mele aku teko peyalime waimu wendo ombalo wali mini naa ltenge. Molo. \v 5 Eno tangoli pa telina moromele imboma. Lino peya ipu leli tumbulu tolina imboma naa moromolo. \v 6 Aku tepo moromolo kani we imboma uru peremele mele lino aku tepo uru naa peamili. Lino mongo makilipo imbo konopu pepili molamili. \v 7 Lino lipo manjirimolo. Uru peremele imboma ipu leli uru peremele. No enge nili nongo keke lepo toromele imboma ipu leli aku uluma teremele. \v 8 Nalo lino tangoli moromolo imboma moromolo kani imbo konopu pepili molamili. Gote ipuki tili ulumu kinye, imboma konopu mondoli ulumu aku ulu talo wali pakoli kapani telimu pakoromele mele pakamili. Goteni lino altopa omba limbelo ningo nokoko moromele aku ulumu wainye kapani teli mele pakamili. Aku tepolio enge nimbo nokopo angilemili. \v 9 Goteni lino kinye mumindili kolombo aku ungu naa nimbe panjirimu. Linonga Awili Jisas Kraistini lino yu kinye molamili nimbe ulu pulu kerimanga wendo lipili nimbe panjirimu. \v 10 Lino koinjo molomolo lemo kape kolomolo lemo kape lino peya kopu tepo molamili nimbe akumunga lino tapombai Jisasini linonga nimbe yu kolorumu. \v 11 Akumunga eno te te ningoni Gotenga imboma konopu toimbo topili ungu pengama kinye teremele mele aku teko ningo tilko andaio. \s1 Goteni Kristen imboma tapombalo wali eno ulu pengama liko tenge \p \v 12 Ango kame, kinye linoni enondo i tepo nimolo, eno nokoromele iyema, Awilimuni yunge imbo talapemu nokangei nimbe kanopa ltimu iyemani enonga uluma ningo amenge tendeko ungu ningo tiko taporomele. Aku iyemanga ungumu pilko ipuki tiko tiengei tieio. \v 13 Enoni aku ulu teremelemunga eno pilko konopu tiko konopu mondoko eno konopu tendekuna pupili molaio. \v 14 Ango kame, linoni eno konopu makinjipo i tepo nimbo tirimolo: Kongono naa teko tiye tiye koltomele imboma ningo amenge teaio. Pipili koromele imboma ningo konopu toimbo tondaio. Mune naa mondoli omeame nimelema ningo tumbirumbi tieio. Uluma toya toko naa teremele wali enoni imbo wayema kinye mumindili welea naa kolaio. \v 15 Imbo mareni eno teko kenjinge kinye aku uluma pundu toko nendo teko naa kenjeio. Waliwalima Gotenga imboma kinye we imboma kinye kondo kolko ulu pengama kau enge ningo teko molaio. \p \v 16 Waliwalima tono kolaio. \v 17 Waliwalima Gote kinye konge teaio. \v 18 Te uluma eno kinye wendo omo lemo Gotendo paa tereno ningo molangei. Eno Kraist Jisas kinye kopu teko imbo moromelemani aku ulu teko molangei Goteni konopu mondoromo. \p \v 19 Mini Kakemuni eno makinjipe ulu te teaio nimbelo wali enoni yu naa pipi tieio. \v 20 Gotenga ungu nimbe mundulima imboma ningo tirimele profet imboma keri konopu naa leaio. \v 21 Uluma pali moke teko kanokolio, pengama kau ambolko, \v 22 ulu kerima pali eno tiri teaio. \p \v 23 Gote, imboma taka liko molko konopu u nipili ulu pulumu pepili tirimo Gote yunu, yuni enonga mini kangima pali nanga kau kani kake tepa liepili nipili. Awili Jisas Kraist altopa ombalo kinye enonga konopumu kape minimu kape kangimu kape pali nokoromomuni eno ulu alowa naa teli imboma molangei nipili. \v 24 Nanga imboma molangei waio nimbe Goteni yunge tembo unguma pali tepa kau teremomunga aku uluma pali eno kinye wendo ombalo. \p \v 25 Ango kame, Goteni lino lipe tapondopili ningo enoni linonga konge tendaio. \v 26 Lino Kraistinga imboma teremolo mele angenupili kanokolio linonga angenupili ningo ki lieio. \v 27 Nani Awilimunga imbi lepo eno paa enge nimbo nio i pipia topo tiromu Gotenga imboma pali pilengei kambu toko ningo tieio. \p \v 28 Awili Jisas Kraistini eno kinye konopu noipe eno kinye molopili.