\id 1PE - Imbo-ungu NT [imo] -Papua New Guinea 1997 (DBL 2014) \h 1 Pita \toc1 Pitani Pipia Kiyendo Topa Mundurumu Ungumu \toc2 1 Pita \toc3 1Pi \mt2 Pitani Pipia Kiyendo Topa Mundurumu Ungumu \mt1 1 Pita \imt1 I Ungu Torumumunga Ungu Pulu Mare \ip Imbo mareni Jisas ipuki tiringi imboma liko mindili tiringi wali Pitani Kraistinga imboma nimbe enge tipili i pipiamu topa panjirimu. Lino mindili nomolo mele mane tipelie lino i mai kombu umbulu tipolio Goteni konopu mondoromo uluma teamili nimbe tipelie mulu mai talo pora ningele konopu lepolio ulu toya tolima teamili nimbe mane tirimu. \ip Wai kerimu wendo ombalo wali, nu Jisas tiye naa kolko umbuni yu kinye meko yunge imbo mendepolomu molani nimbe Goteni nu enge tipili! \c 1 \s1 Pitani pipiamu tombaindo pulu polopa torumu ungumu \p \v 1 Na Pita, Jisas Kraistini nanga kongonomu tendepuwi nimbe lipe mundurumu iyemuni i pipiamu topo, Goteni nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu imboma tiro. Eno enonga kombumu tiye kolko pungo, kombu Pontus provins kinye Galesia provins kinye Kapadosia provins kinye Esia provins kinye Bitinia provins kinye, aku kombumanga pali pungo angimele imboma topo tiro. \v 2 I pipia topo tiro imboma eno oi naa molangei Lapa Goteni eno oi Yunge imboma molangei nimbe pilipe kanopa imbi tipelie Yunge imboma nimbe mako torumumunga altoko moloringi kinye Mini Kake Telimuni eno Gotenga imbo kake telima molangei nimbe lipe tapondorumu. Jisas Kraistinga ungumu pilko liko tenge tiko molangei. Yunge mememuni eno Gotenga kumbekerena konopu kake tepa pepili molangei nimbe kulumie topili nimbe aku tepa lipe tapondorumu. Eno imbo aku teko moromelema i pipiamu topo tiro. Goteni eno kinye konopu noirimo mele kinye, eno konopu u nipili taka liko molangei nimo mele kinye olandopa olandopa pupili. \s1 Altopo molopo kondopo kau pumolo nimbo konopu tipo nokopo moromolomunga Gote kapi nimbo yunge imbi nimbo ola mundemili ungumu \p \v 3 Linonga Awili Jisas Kraistinga Lapa Gote kapi nimbo yunge imbi lipo ola mundemili. Yuni lino mindili nangei nilka nalo lino paa kondo kolopa naa tombo nimbe tiye kolopalie Jisas Kraist ono kombuna makilipe ola molopili nimu aku ulumuni Goteni koinjo mololi ulu pulu koinjomu lino tirimu. Aku koinjo mololi ulumuni lino tepa enge tirimomunga Yuni mele pengama timbo konopu ltemoma pali paimbo timbelo nimbo nokopo moromolo mele pora naa nimbelo. \v 4 Lino molomolo uluma timbo nimbe, nimbe panjirimu ulu akumu keri naa lepa, kalaro te naa molopa, pora naa nimbe waliwalima lepa kau pumbelo ulu akumu Goteni mulu kombuna onge wali timbo nimbe noindirimomu limolo nimbo, konopu tipo nokopo moromolo. \v 5 Eno timbo nimo imboma, eno Kraist paimbo ningo ipuki tirimelemunga Gotenga engemu, kune tapoi mele, akumuni eno molko kondangei nimbe okoromo. Altopa mulu mai talo pora nimbelo kinye lipe tapondopa, mindili nolemala aulkena wendo lipe, yu kinye peya molko kondonge kombuna mepa pumbe aku ulumu wendo ombalo wali paa kamukumu liengei nimu. \v 6 Akumu pilkolio paa konopu tiko moromele, nalo kinye wali alaye kolo kau eno kinye umbuni lupe lupema wendo oromona konopu keri leko mindili noromele. \v 7 Umbunima wendo oromomunga pulumu i tepa: Goteni eno paimbo ipuki tirimele mele mandanje nimbe kanombaindo manda manjirimo. Enonga ipuki tili ulu akumu olandopa. Kou gol paimbo mele paa penga kou mone awili tepa purumo nalo akumu paa mandopa. Kou golomu teko kenjirimele kinye pora nimo nalo yu paimbo kou gol ltemonje, kanamili ningo tipena manda manjiko karomele. Aku tepa mele, eno kinye umbuni wendo oromomani eno paimbo Kraist ipuki tirimelenje nimbe manda manjipe kanopa, Jisas Kraist kelepa omba mona angilimbelo wali Goteni eno konopu tipe kapi nimbe imbi nimbe ola mundupili nimbe i teli oi enonga enge ningo ipuki tirimele ulumu aku tepa manda manjipe karomo. \v 8-9 Jisas Kraist yu paimbo naa karomele nalo Yu konopu mondoromele. Kinye yu paimbo naa karomele nalo Yu paimbo ningo enge ningo ipuki tiko eno Kraist paimbo ningo ipuki tirimelemunga pulu akumu Goteni eno mini pali lipe tapondopa, mindili nolemala aulkena wendo lipe, Gote yu kinye peya molko kondonge aulkena lipe mondoromo, akumunga paa olandopa tono koromele. Aku tono koromele mele ya maina tono koromele mele molo. Tono koromele mele paa olandopa akumu imbomando ningo tingei pereremele. \p \v 10-11 Mindili nolemala aulkena wendo lipe, molko kondonge aulkena lipe mondoromomunga ungu mare Gotenga iye profetemani Kraist oi naa opili ningo tiringi. Goteni altopa imboma we kondo kolopa lipe tapondombalo ulumundo oi ningo tiringi. Ningo tikolio, i ulumu te wali wendo ombalonje, Goteni kanopa ltimu iye nomi Kraist maina omba mindili nombalo ulumu kape, aku tembalo kinye ulu penga olandopama wendo ombalo mele uluma kape, Kraistinga Mini Kakemu enonga konopuna tukundo molopalie nimbe tirimu ulu akuma ambe tepa wendo ombalonje ningo Kraist oi naa opili aku iyemani enongano waliwalima konopu kimbo tiko waltindiko, akumunga pulumu paa wamongo kororingi. \v 12 Goteni aku iyemani yunge kongono tenderingi aku kongonomu eno enongano lipe tapondombalo kongonomu molo nimbe, nimbe para tirimu. Ulu altopa wendo ombalo oi ningo tiringi ulu akuma eno molangei wendo naa orumu. Ulu altopa wendo ombalo oi ningo tiringi ulu akuma, kinye moromele imboma enonga ningo, oi ningo tindiringi. Jisasinga kongono iyemani kinye moromele imboma ningo tirimele unguma Goteni oi aku iyemando nimbe tirimu. Aku unguma altopa kinye mulu kombuna Mini Kake Teli lipe mundurumumunga engemuni Kraistinga ungumu andoko ningo tirimele iyemani ungu tukumemu ningo tiringina pileringi unguma. Enselemani kape eno ningo tirimele ungumanga puluma paa pilemili ningo moromele. \s1 Ulu pulu kerima paa naa tepo Gotenga imbo kake telima kau molamili nimbe Goteni lino alako toromo \p \v 13 Akumunga enonga konopuma kongono enge nimbe tepili ningo liko tumbi tindiko, ulu tengema wamongo pilko kondoko teko, Jisas Kraist altopa omba mona angilimbelo wali Goteni eno paimbo we kondo kolopalie tepa limbelo ningo ipuki tiko nokoko molaio. \v 14 Oi eno i ungumu naa pilko we molkolio ulu kerima konopu mondoko pilko teringi mele kinye aku ulu naa teangei nalo unguma pilko tenge tiko teremele bakuluma mele molaio. \v 15 Eno nanga imboma molangei wangei nimbe walipe pilerimu iyemu paa kake tepili ulu pengama kinye ulu tumbi nilima kinye kau teremo ulu pulumu peremo. Aku iyemu moromo mele eno aku teko waliwalima Gotenga imboma kau molamili ningo eno enongano Gote manda leko, uluma pali tengeindo eno kake tepili molko, ulu pengama kinye ulu tumbi nilima kinye teko molaio. \v 16 Akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo, akumu i tepa: \q1 Goteni nimbeindo, “Na enonga Gote kake tepili ulu pengama kinye ulu tumbi nilima kinye kau tepo moro kani eno aku teko Nanga imboma ningo konopu kake tepili molko ulu tumbi nili pengama kau teko molaio,” nimu. \rq (WKP 11:44-45, 19:2, 20:7)\rq* \s1 Imboma yando liembo nimbe Goteni mele paa penga te tirimu ungumu \p \v 17 Eno Ara Gote ningo waltindiko Yu kinye ungu nimele iyemuni imbomanga imbima pilipelie enoni ulu teremelema naa moke tepa karomo. Imbomanga yu mele mele uluma moke tembaindo enonga imbima naa pilipelie eno pali tumbi tipe moke teremo. Aku Araya nimele iyemu aku tepa moromo kani mai kombuna molkolio i kombumu linonga paimbo kamukumu kombumu molo. I mai kombuna imbo omba angilima moromolo ningo pilkolio Yu iye paa awili olandopamu ningo yunge unguma liko awili tiko pilko molangei. \v 18 Yuni enonga nimbe tenderimu mele pilkolio aku teko molangei. Eno pimele, enonga lanieli kolenalema konopu kimbo naa tiko we moloringi mele eno yandopa yandopa aku teko moloringi mele Goteni tiye kolko molko kondonge aulkena pangei nimbe lipe tapondopa wendo ltimu akumu wendo liembo nimbelie kou silva molo kou gol teni pame kot wendo naa ltimu. \v 19 Nalo Kraistinga meme paa mele awilimuni Goteni eno lipe tapondopa wendo ltimu. Kraist yu lupe molo uru te paa naa peli kongi sipsip walo mele molorumumu, yunge mememuni aku tepa terimu. \v 20 Goteni mulu mai talo oi naa tepalie Kraist aku kongonomu tepili nimbe kanopa ltimu iyemu, kinye moltomolo walima pora nimbei teremo wali yu enonga nimbe lipe tapondombaindo maina mainye omba mona molorumu. \v 21 Yuni enonga nimbe tenderimu mele pilkolio Yu imbo ono kombuna topa makinjipelie Yunge imbi paa ola molopili nimu Gote paimbo ningo ipuki tirimele. Aku terimumunga eno Gote kau paimbo ningo enge ningo ipuki tiko, Yuni altopo tembo nimbe, nimbe panjirimu mele paimbo tembalo ningo konopu tiko nokoko moromele. \s1 Linonga angenupilima paa konopu mondamili ungumu \p \v 22 Eno ungu paimboma pilko liko tenge tiko teremele aku ulumuni enonga konopuma kulumie tondoringi, konopu kake tepili moromelemunga kolo toko angenali konopu mondoromolo naa ningo, paa konopu mondoromele kani kinye angenali kinye konopu paa enge ningo mondaio. \v 23 Langi imbo poinyena panjirimele wali muli topa wendo omba purumo mele eno aku tepa mele melteni kelepa wali talo tepa merimuna imbo koinjoma moromele. Langi imbo manda wendo naa omba, omba keri lepa koromo imbomuni eno naa merimu. Nalo langi imbo wendo omba molopa kau purumo akumuni eno altopala merimu. Aku langi imbomu Gotenga ungumu, akumu molopa kau pumbe koinjo mololi ungumu. Akumuni eno altopala merimu. \v 24 Aku ungumu pora naa nimo mele ungu te Gotenga bukuna moromo, akumu i tepa: \q1 Imboma pali era mele, eno molko kondoromele kondipe tindi mele. Erama koromo wali kondipe tindima oo lepa maina mainye purumo \q1 \v 25 nalo Awilimunga ungumu waliwalima lepa kau pumbelo. \rq (Ais 40:6-8)\rq* \m Aku ungumu eno ungu tukumemu ningo tiringi. \c 2 \s1 Awilimu kou koinjo mololi pengamu moromo \p \v 1 Eno altopala merimuna koinjo moromele kani enoni i teko teangei: We imboma teko kenjirimele uluma kinye, konopuni lupe pilko liko kerena lupe kolo toko ningo topele mapele toli uluma kinye, we ulu lupe mare teko kolo toli uluma kinye, imboma mele awini noiko molko kondoromele mele kanokolio yakela kolko konopu keri panjili uluma kinye, imbo tenga ungu umbulkondo nindili uluma kinye, ulu keri akuma waye tiye kolaio. \v 2-3 Awilimuni eno kondo kolopa we tepa kondoromo mele alaye kolte pilkolio pilko penga pileringi kani bakulu kiki ame paa omani koromele mele eno aku teko ame pengamu, mele keri te naa peli ame, akumu omani kolangei. Aku amemuni eno tepa enge timbelona enonga konopu enge pepili eno akoko awili leko Gote kinye penga teko koinjo molonge. \p \v 4 Eno Kraist moromona wangei. Yu kou koinjo mololi melemu. Imbomani yu keri ningo pilkolio liko lteringi nalo Goteni yu kanopa paa penga nimbe kanopalie mako torumu. \v 5 Eno peya kou koinjo mololi mele moromele. Ulke mare kouni takoromele mele Goteni yunge Mini Kake Telimunga ulkemu takondombaindo eno kanopa lipelie ulke takombalomunga kou melema nimo. Eno Gotenga kapi nili imbo kake telima moromele. Kapi nili iyemani Gote kapi ningeindo yuni kanopa penga pilerimu melema kalko yu tiringi aku teko eno enongano Gote kapi ningeindo yu kanopa penga kanombalo melema tiengei. Aku kinye, Jisas Kraistini enonga nimbe tenderimumunga Gote mele tingema Gote yuni paimbo kanopa penga pilipe limbelo. \p \v 6 Akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo. Akumu i tepa: \q1 Nani kou paa penga te, ulke ponga mele polko, ulke enge nipili ningo timu mele polangei nimbo kanopo ltiu, aku koumu paa olandopa mulu Saionona noiro. \q1 Aku wali Yu paimbo ningo ipuki tinge imbomani pipili naa kolko konopu keri naa panjinge. \rq (Ais 28:16)\rq* \m \v 7 Eno Kraist paimbo ningo ipuki tirimele imbomani aku koumu kanoko penga pimele nalo Yu naa pimele imbomani Yu kanoko keri pimele mele i tepa: \q1 Ulke takoringi iyemani kanoko kerire konopu leko toko lteringi kou akumu, kinye ulke timu mele ulke enge tili kou awili pengamu. \rq (Sng 118:22)\rq* \m \v 8 Ipuki naa tirimele imbo akuma kinye, aku koumu kinye, i tepa mele nimbe peremo: \q1 Aku koumu yu kou kelo te, imbo te kamburumu wali kika tepa, tepa ai tondombai teremo. Yu kou awili teni imbo topa mainye mundurumo kou mele. \rq (Ais 8:14)\rq* \m Aku imboma Gotenga ungumu liko tui tirimelemunga tepa ai tondoromo. Goteni oi aku tepa nimbe panjirimu. \p \v 9 Nalo eno Paimbo ningo ipuki tirimele imboma aku tepa molo. Eno yuni kanopa ltimu imbo talapemu molko, iye nomi kingimunga Gote popo tondoli imboma molko, yunge kau molongemunga imbo kake telima molko, paa Gotenga imboma moromele. Yuni aku teko molangei nimbe eno mako torumumunga pulumu i tepa: eno tumbuluna moloringi wali Goteni akuna wendo ongo nanga pa teli paa pengamunga tukundo waio nimu. Aku Gote Yuni Yu molopo kondoro mele kape tepo penga tero mele kape imboma pilengei kapi ningo temane toko tiengei nimbe eno Nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu. \v 10 Eno oi we imboma moloringi nalo kinye eno Gotenga imbo talapemu moromele. Oi ulu pulu keri teringimunga Goteni eno kondo kolopa enonga ulu kerima tiye kololi ulu te eno kinye naa perimu nalo kinye yuni kondo kolopa ulu pulu kerima we tiye kololi ulumu tirimuna ltingi. Kinye eno kinye peremo. \s1 Tawendo moromele imboma molongena lino tumbi tipo andopo molamili ungumu \p \v 11 Nanga konopu mondoro imboma, nani eno enge nimbo konge tepolio i mai kombuna eno imbo omba angilima mele, imbo ponenge mele moromelemunga enonga konopumani ulu kerima teamili nimele mele paa liko umbulu tiengei. Kangina oi we konopu keri peremomani eio konopu ltemo ulumani enonga minima tepo beambo tiemili ningo waliwalima minima kinye opa teremele. \v 12 Eno tawendo imboma molongena pungolio ulu pengama kau teko tumbi tiko molangei. Tawendo imbomani kinye paimbo enondo teko kenjirimele imboma moromele ningo ungu umbulkondo nindirimele nalo enoni ulu pengama tengena kanokolio altoko Gote imboma molongena ombalo walimunga aku imbomani Gotenga imbi ningo ola mundengei ningo aku teko ulu pengama teko tumbi tiko molangei. \s1 Lino nokoromele imbo nomi awilima lipo awili tiemili ungumu \p \v 13-14 Awilimunga imbi ola molopili ningo gavman iye palinga unguma liko awili tiko pilko molaio. Iye nomi kumbena kingimu kinye kape, provins gavman kumbe leko moromele imboma kingimuni kanopa lipe teko kenjirimele imboma mindili nangei ningo, teko kondoromele imbomanga imbima kapi nengei pangei nimbe kombumanga lipe mundurumoma kape, aku iye awilimanga pali unguma liko awili tiko pilko molaio. \v 15 Liko manjeio, imbo keke lepo tolimani enoni teko kenjirimele ninge ungu te naa pepili nimbe Goteni eno Kraistinga imboma ulu pengama kau teko molangei konopu ltemo. \v 16 Ungu mane teni naa nokopa ulu kerimanga kendemande imboma naa molkolio we moromele mele eno aku teko andoko molaio. Nalo ungu mane teni lino naa nokoromomunga ulu kerima temolo lemo ulure molo ningo ulu kerima andoko naa teaio. Lino Gotenga kongono kendemande imboma ningo yunge kongono kendemande imbomani teremele mele aku ulu teko molaio. \v 17 Eno pipia topo tiro imbomani imboma pali teko kondoko, unguma liko awili tieio. Paimbo ningo ipuki tirimele angenalima konopu mondoko, Gote pipili kolko liko awili tiko, iye nomi kingimu wale pakaio. \s1 Gotenga kongonomu tendepolio mindili nomolomunga ungumu \p \v 18 Eno mele pengama naa liko kongono we tendeli imboma, enonga nokoli imbomani ungu ningema taka liko pilko liko awili tiko molaio. Eno kinye karaye naa teko taka liko nokoromele nokoli imbomanga unguma kau pilko liko teangei nimbolio naa nio nalo eno mindili tiko teko kenjirimele nokoli imbomani ninge unguma kape pilko liko teangei nimbolio nio. \v 19 Aku niomu i tepo pilipolio nio. Gotenga unguma pilko likolio teko kondonge wali imbomani eno teko kenjiko teko mindili kondonge lemo manda, mindili nomolo kinye manda nalo tepo naa kenjipo Gotenga ungu olandopamu kumbe lepo pilipo temolo ninge wali Goteni konopu timbelo. \v 20 Teko kenjingemunga mane tiko teko mindili kondonge wali konopu enge nipili molkolio manda, lino tepo kenjimolomunga paimbo mindili tirimele kani we mindili namili ninge kinye imbomani eno kapi ningeya? Aku molo. Paa mindili nonge. Nalo teko kondongemunga mindili tinge kinye we mindili nongo pundu naa toko we tiye kolonge lemo paa. Aku tenge kinye Goteni kanopa penga pilimbelo. \v 21 Eno ulu keri te naa tekolio mindili nangei nimbe Goteni eno nanga kongonomu tendangei waio nimbe eno alako torumu. Kraist yu Goteni tewi nimu mele tembaindo enonga nimbe mindili norumu, aku ulumu eno aku teko manda leko tenge mele lipe ondorumu. Akumunga Goteni teaio nimo ulu akuma teamili ningolio teangei mindili nonge. \p \v 22 Kraist yu tepa molorumu mele Gotenga bukuna ungu te i tepa nimbe moromo: \q1 Yuni ulu pulu keri te naa terimu. Wali te kape kolo topa ungu te paa naa nimu. \rq (Ais 53:9)\rq* \m \v 23 Yu ungu taka tondoko iri toko teringi wali yuni enondo ungu te topondopa naa nimu. Enoni yu we mindili tiringi nalo Yu we mindili nambo nimbelie ungu te naa nimu. Kot pilipe uluma pali tumbi tipe moke teremo Iyemuni yu teko kenjiringi imbomanga kot tendembalo nimbe pilipe enoni yu teringi ulu tiye kolorumu. \v 24 Yuni linonga ulu pulu kerima Nangama nimbelie akuma yunu mepa unjo polopeyana kolorumu. Aku tepalie lino imbo ulu keri teremoloma naa teamili nimbo kamukumu tiye kolopolio ulu toya tolima kau teamili nimbo koinjo molamili nimbe yuni aku ulu terimu. Imbomani yu toko mindili tiringimunga eno koinjo puringi. \v 25 Kongi sipsip lupe lupe purumele mele eno aku teko lupe lupe puringi, nalo kinye enonga minima nokopa tapu teremo iye Kraist moromona yando ongolio moromele. \c 3 \s1 Ambo iye pulimanga kinye iye ambo lilimanga ungumu \p \v 1-2 Oi nindu aku teko mele amboma eno enonga iyemanga unguma pilko omenalinga maindo molaio. Amboma enonga iye mare Gotenga ungumu pilko naa limelemani enonga ambomani ulu penga tumbi nilima kau teko, iyemani ungu ningema wamongo pilko taka liko molonge ulu kanokolio konopu topele toko Gotenga iyema molamili nengei ningolio eno amboma aku ulu teko molaio. \v 3 Eno ambo pengama kanoko nengei ningo kangindo kau au tiko pinyendima lapie langoko, kou goloni teli mele pengama nomina leko, wale pakoli penga kou awili purumoma pakoko, aku ulu naa teaio. \v 4 Eno ambo pengama kanoko nengei ningolio mele paa tiperipe keri naa lembalomani enonga konopuna tukundo au tieio. Aku uluma i tepa: Eno konopu penga pepa, konopu tendekuna pupili taka liko molonge ulumu. Aku ulumu kanopalie Goteni ulu paa penga olandopamu nimbe karomo. \v 5-6 Koro oi Goteni lino kinye tembo nimo mele paimbo tembalo ningo pilko nokoko moloringi ambo kake telimani lino au nemili ningolio aku teko taka liko moloringi kani pilkolio aku teko molaio. Sarani iye Abrahamenga unguma pilipe lipe, yundo nanga nokoli iye awilimu nimu, aku tepa mele, aku ambomani enonga iyemanga unguma pilko eno liko awili tiko moloringi. Eno ambomani aku teko enonga iyema kinye ulu pengama teko melte pipili naa kolonge lemo eno Saranga lemenupili moromele. \p \v 7 Iyema, eno aku teko enonga amboma kinye molongeindo amboma molko kondangei ningo eno konopuni wamongo liko manjeio. Ambomanga kangima enge te naa peremo kani eno iyemani amboma liko tapondaio. Goteni molopa kondopa kau puli ulu pulumu eno iyema kau naa timbelo. Amboma kape timbelola ningo pilkolio amboma kinye aku ulu teko molangei. Eno iyemani Gote kinye ungu nimbo konge temolo kinye ulu teni linonga unguma pipi na tipili ningo enonga amboma kinye aku ulu teangei. \s1 Imboma kinye ulu pulu tumbi nilima kau teamili \p \v 8 I pipia toromu topo pora tiemboi, ungu te peya kamukumu nemboi. Eno enonga konopuma tendekuna pupili popo tipo molamili ningo kandi angenupilimani nendo yando kondo kolko konopu mondoromele mele aku teko enoni nendo yando Kraistinga imboma linonga angenupili ningo kondo kolko konopu mondoko, liko tapondoko, eno imbi ola mele molopili, lino imbi mainye mele molopili ningo taka liko imbomanga unguma pilko molangei. \v 9 Yando eno kinye teko kenjinge wali nendo pundu naa taio! Yando iri toko ungu keri te ninge wali nendo pundu naa taio! Yando eno teko kenjinge wali nendo tepo kondopo lipo tapondamili ningo Goteni eno tepa kondopa, eno konopu tiko molko kondangei nipili ningo Gote enonga ningo konge tendangei. Aku ulu tenge lemo oi Goteni eno lipo tapondopo tepo kondambo waio nimu mele paa tembalo. \v 10 Aku nio ungumunga ungu te Gotenga bukuna moromo mele i tepa: \q1 Imbo teni na manda molopo, konopu tipo molambo nimbelie yu ungu keri te naa nimbo, kolo naa tambo nimbe yunge keremu nokopili. \q1 \v 11 Ulu pulu kerima tiye kolopa umbulu tipe ulu pengama tepili. Imboma kinye konopu tendekuna pupili ulu pulumu pepili nimbe aku ulumu enge nimbe tepili. \q1 \v 12 Aku ulu pengama ambe temona aku tepa tepiliya? Akumunga pulumu nemboi: Awilimuni imbo ulu tumbi nilima teko moromele imboma kanopa penga pilipe, enoni yu konge teko ninge unguma waliwalima komu tendepa moromo, nalo ulu kerima teremele imboma lipe umbulu tirimo kani yuni aku tepa tepili. \rq (Sng 34:12-16)\rq* \s1 Kraist lombimele imboma mindili nonge ungumu \p \v 13 Ulu pengama kau teamili ningo molonge wali narini eno mindili lipe timbeloya? \v 14 Nalo ulu tumbi nilima tenge wali akumanga paa mindili nongo molonge lemo eno malo. Imbomani eno teko pipili kondongei tenge lemo eno pipili na kolko mini naa lteaio. \p \v 15 Enonga konopuna lino Kraist Yunge kau molopo, Yunge ungumu kau pilipo lipo tepo molamili ningo Yu kau linonga Iye Awilimu molopili ningo Yu kau pipili kolaio. Aku kinye eno aku ulu teko wali penga wendo ombalo wali nokoko molonge kinye imbo teni kanopalie, eno aku teko ambe temona teko moromeleya nimbe walipe pilimo lemo enoni nendo ungu te topondoko enonga ulu teremelemanga puluma ningo tinge mele liko tumbi tiko molaio. \v 16 Nalo enonga konopuna ulu keri te paa naa pepili neio. Pele eno Kraist pilko ambolkolio molko kondoromele mele aku ulumunga imbomani eno teko kenjirimele. Kolo toko ningo enonga ungu umbulkondo nindinge wali eno ulu keri te naa pepili molongena aku imboma pipili kolongei taka liko ningo tumbi tieio. \v 17 Goteni lino mindili nangei nimbelomunga ulu penga te tepolio mindili nomolo lemo aku penga. Lino ulu kerima tepolio mindili nomolo lemo aku keri. Kraistini Lino mindili nombo molopo kenjilimala aulkena wendo limbeindo yu kolopa makilipe ola molorumu. \v 18 Kraist iye penga te molopalie mindili norumu mele pileio! Yu iye tumbi nilimu molopalie, ulu keri teli imbomanga kolo wangopa kolorumu. Enonga ulu pulu kerima pali kamukumu mainye pupili eno Gote moromona pungo popo tiko molangei nimbe Kraist wali tendeku wali kau kolorumu. Yunge kangimu toko kondoringina kolorumu nalo altopa Mini Kake Telimuni yu makinjirimuna ola molopa mulu kombuna pumbe molorumu mele moromo. \v 19 Mini Kake Telimunga engemuni kangimu kolopa liepili imbo koloringimanga minima ka ulkena moloringina pumbe unguma nimbe tirimu. \v 20 Aku minima oi Noa molorumu wali Gotenga ungu nimuma naa pilko, liko umbulu tiko moloringi imbomanga minima. Imboma ulu keri awini teringi nalo Goteni welea pundu naa torumu. Noani sipimu takopa molopili imboma oi naa tambo nimbe taka lipe nokopa molorumu. Altopa Noani sipimu takopa pora tirimu wali Goteni no topa imboma topa kondopili nimu kinye imbo ki talo kau noni naa torumu. Aku imbo pokore kau Goteni naa kolko koinjo pangei kani sipina tuku pangei nimbe lipe tapondopa nona wendo ltimu. \v 21 Aku nona imbo ki talo naa kolangei nimbe lipe tapondopa wendo ltimu. Kano nomupe, kinye no ltimele ulu pulumu lipe ondoromo. No ltimele nomuni kangindo ulure naa tepa, kangina kalaro moromoma kulumie topa wendo naa ltindirimo. No ltimelemuni eno i teko nimele: “Gote, no ltio kanowi. No ltio aku ulumuni na ulu kerima naa tembo,” ningo mi leko nimele. Goteni Jisas Kraist imbo ono kombuna topa makinjindirimumunga no ltimelemuni eno lipe tapondopa mindili nolemala aulkena wendo lipe, yu kinye peya molko kondonge aulkena lipe mondoromo. \v 22 Aku iyemu Yu makilipe ola molopalie mulu kombuna purumu. Kinye yunge imbi ola molopili Gotenga imbo kindo molopa, mulu kombuna enselema kape, maina imbo awilima kape, kuro enge nili awilima kape, akumanga pali Yu iye Awilimu molopa nokoromo. \c 4 \s1 Oi konopu kerimunga unguma pilipo terimulu mele tiye kolamili \p \v 1 Akumunga, Kraist yunge kangina mindili nombalie ulure molo nimbe tiye kolorumu mele pilkolio eno kape yuni konopuni pilerimu mele aku ulu teangei. Imbo teni yunge kangina mindili nomba umbuni meremo imbomu ulu pulu kerima tiye kolopa altopa naa teremo. \v 2 Aku tepalie imbo akumuni oi naa kololi, kangimu kinye we molopalie yunge konopu oimuni konopu mondoromo ulu kerima naa teremo. Yu Goteni tewi nimo uluma kau teambo nimbe teremo. \v 3 Tawendo moromele imbomani pilko teremele mele eno Kraistinga imbomani oi aku teko teringi. Nalo aku uluma wali paa awini oi teko moloringi mele manda teko, kinye tiye kolaio. Aku uluma i tepa: Ambo iyema kinye andoko wapera toko ulu kerinale teko kenjirimele ulumu kinye, ulu kerima tengeindo teamili ningo teremele ulumu kinye, no nongo keke lepo toromele ulumu kinye, liko maku toko no enge nili awini nongo keke lepo toko ulu kerima awini teremele ulumu kinye, Goteni ungu mane nimbe panjirimuma liko umbulu tiko Goteni paa kanopa keri pilipe kalaro mololi uluma nimbe karomo uluma tengeindo we melemare liko anjiko lino nokoromele gotema ningo kuro popo toko kapi nimele ulumu kinye, tawendo imbomani aku teko uluma teremele mele enoni oi aku teko wali awini teringi. \v 4 Kinye eno tawendo imboma kinye tendekuna molko aku ulu pulu keri awini konopu mondoko teremele mele naa teko moromelemunga kanokolio tawendo imbomani oi teringi mele naa teremele ningo mini lteko eno iri toko ungu taka tondoromele. \v 5 Nalo koinjo mololi imbomanga kape kololi imbomanga kape, pele walite kot pilipe, enoni ulu teremelema apurupe moke tembaindo moromo iyemu kot pilimbeindo molombalona angilinge. Yuni aku ulu teko kenjirimele imbomando ambe temona aku uluma teringiya nimbelo wali enoni ulu teremelema yundo paimbo ningo tinge. \v 6 Imbomanga teremele uluma moke tembalo akumunga oi koloringi imbomani oi naa kololi wali ungu tukumemu pilko ltingi. Paimbo maina moromele imboma kolonge mele koloringi nalo kinye minima koinjo pungo Gote kinye molko kau purumele. \s1 Goteni we tipe kalopa tirimu uluma tepo kondamili \p \v 7 Maina melema pali pora nimbelo walimu nondopa wendo ombai teremo kani eno imbo konopu pepili enonga uluma nokoko kondokolio, Gote kinye ungu ningo molangei. \v 8 Nalo aku ulumanga ulu olandopa te Gotenga imboma eno enongano nendo yando enge ningo konopu mondoko molaio. Aku ambe telka enonga konopu mondoli ulumuni imbomani eno ulu keri awinima pange tenderemo. \v 9 Gotenga imbo te enonga ulke tenga ombalo wali eno ulke pulu imbomani konopu keri naa panjiko yu molamili owi ningo nokoko kondaio. \v 10 Goteni kongonoma teko kondangei nimbe eno yu mele mele we kondo kolopa enge lupe lupema moke tepa we tirimo. Enge akumani eno nendo yando liko tapondoko molaio. Gotenga kongono tendeli imbo pengama molkolio aku ulu teaio. \v 11 Imbo teni ungu nimbe timbelo lemo Gotenga unguma wamba nimbe tipili. Imbo teni imbo marenga kongono tendembalo lemo Goteni enge tirimomuni kau tendepili. Ulu temoloma pali imbomani kanokolio Gote kapi ningo Yunge imbi liko ola mundengei ningo Jisas Kraist peya kopu teko molkolio aku uluma teaio. Yu imbi kamukumu ola molopa kau pumbe, yunge engemu waliwalima pepa kau pupili moromo. I paa. \s1 Kraistinga imboma molopolio mindili nomolo kinye ulure molo nemili ungumu \p \v 12 Nanga konopu mondoli imboma, eno manda manjirimo ulu umbuni te tipeni mele, eno mindili tirimo. Aku ulumu ambe temona wendo oromoya ningo konopu liko naa mundengei. \v 13 Kraist mindili norumu mele lino mindili noromolomunga paimbo mindili noromolo ningo tono kolangei. Yunge enge pa telimu kinye imbi ola molopili ombalo kinye lino konopu penga tepo lemolo ningo aku konopu leko mindili nongo molangei. \v 14 Eno Kraistinga imboma moromelemunga ungu taka tondonge lemo paa enge pepa imbi mololi Minimu, Yu Gotenga Minimu, eno kinye moromomunga eno malo. \v 15 Eno mindili nonge lemo imbo toko kondonge molo melte wapu linge molo gavmanenga ungu mane lupe lupema toko tangondoko ulu te teko kenjinge molo imbo tenga kongono teremomu teko embambo tingemunga mindili naa nangei. \v 16 Nalo eno ipuki tiko moromelemunga mindili nonge lemo pipili naa kolangei. Eno Kraistinga imboma moromele ningo pilko Gote kapi ningo imbi liko ola mundeio. \v 17 Goteni imboma moke tembaindo yunge imboma kumbe lepa moke tembalo walimu oi wendo ombai teremo kani konopu tiko mindili nongo molangei. Altopa, Goteni lino aku tepa kumbe lepa kot tendepalie aku teko mindili nangei nimo lemo Gotenga ungu tukumemu liko umbulu tirimele imboma kot pilipelie, ambe tembalonje? \v 18 Aku niomunga ungu te Gotenga bukuna moromo. Akumuni nimbeindo: \q1 Imbo konopu tumbi nipili moromelema tepa limbei pereremo lemo Gote umbulu tiko ulu pulu kerima teremele imboma ambe tengeya? \rq (Snd 11:31)\rq* \m nimbe peremo. \p \v 19 Akumunga, Goteni mindili nangei nimomunga mindili noromele imbomani mulu mai talo kinye lino imboma kinye tepa wamopa terimu Goteni tembo nimbe, nimbe panjirimo mele paimbo tepa, waliwalima lino nokopa kondopa tiye naa koromo ningolio enonga konopu kangima kinye pali Goteni nokopili ningo yu tiko, ulu pengama kau teko molangei. \c 5 \s1 Kraistinga talapena imbomanga tapu iyemanga ungumu \p \v 1 Eno kinye moromele tapu iyema, eno tapu iye moromele mele na kape aku tepo tapu iyemula moro. Na Kraist mindili norumuna kanoru iyemu, na Gotenga mulu kombuna enge pa teli nondopa mona lembalo ulumu Kraistinga imboma kinye peya limolo iye tela, nani eno kinye moromele tapu iyemando paa enge nimbo konge tepolio nimboi: \v 2 Gotenga sipsip eno nokoromelema wamongo tapu teko kondaio. Goteni i kongono eno teangei nimbe tirimu akumu teaio nimo kani teamili ningo konopu keri panjiko we naa teangei. Konopu u nipili teangei. Goteni teaio nimu kongono akumu kou mone limolo ningo naa teangei. Imboma paa lipo tapondopo nokamili ningo paa konopu tiko teangei. \v 3 Goteni eno nokangei nimbe tirimu imboma mandoko molangei, linonga imbima paa olandopa molopili ningo eno mindili tiko naa nokangei. Eno nokoromele sipsipima molonge mele eno tapu iyema aku teko ulu pengama kau teko molangei. Enoni kanokolio manda leko teangei ningo aku ulu teko molaio. \v 4 Sipsipima aku teko nokoko molonge wali Sipsip Tapu Iye Awilimu ombalo kinye eno wainye alipu mele pakondombalo akumu waliwalima keri naa lepa, we lepa kau pumbelo mele pengamu linge. \s1 Goteni lino nokopa kondombalo nimbo taka lipo molamili \p \v 5 Iye kokelema, aku teko mele eno iye yumanga unguma taka liko pilko iye yuma maindo molangei. Gotenga bukuna ungu te nimbe moromo akumu i tepa: \q1 Na awilimu moro, na lipe manjili peremo iyemu, imbo lupema enge te naa peremo ningo enonga imbima we liko ola mundurumele imboma Goteni yunge opa pulema nimbe tepa mainye mundurumo, \q1 nalo imbo enongano na imbi naa mololi imbo kerimu, imbo lupema lipe manjilima peremomunga unguma taka lipo pilipo molambo nimele imboma we kondo kolopa tepa kondoromo. \rq (Snd 3:34)\rq* \m Aku tepa nimbe moromo kani eno enongano pali nendo yando lino imbi naa moromo ningo taka lipo molamili neio. \v 6 Aku tepa ungu te moromo kani Gote yu paa enge pepili imboma nokoromo ningo enoni na awilimu naa molambo, na imbi naa molopili ningo eno enongano imbi mainye munduko taka liko molaio. Aku ulu temolo kinye yunu pilimbelo wali tenga linonga imbima lipe ola mundumbelo ningo aku ulu teaio. \v 7 Yuni eno kondo kolopa nokopa moromo kani yu moromona pungo enonga konopuna umbuni pembaloma kinye mini ltengema kinye yundo ningo para tieio. \p \v 8 Laion engele kolopalie kongi te topa nombaindo andoromo mele aku tepa enonga opa pule kuromanga nomi Sataneni na imboma ambolopo tepo kenjembo nimbe aku tembaindo andopa moromo kani eno imbo konopu pepili molko, waliwalima kanoko kondoko molaio. \v 9 Eno lino konopuna umbuni tepili moromolo mele we mai kombuna pali moromele imbo angenupilima aku teko umbuni tepili moromelela ningo pilkolio Goteni eno waliwalima nokopa kondoromo. Akilio kape kinye kape yuni eno tiye naa kolombalo ningo ipuki tiko molkolio Satan nanga opa pulemu, yuni na naa ambolopili ningo yunge ungumu naa pilko, we mele none tendeko, yu toko wendo mundeio. \p \v 10 Eno wali alaye kolte umbuni tepili molonge wali Gote yuni yunu eno kelepa tukundo lipe, eno nanga imboma moromele mele tiye naa kolko enge pepili molangei nimbelo. Eno we kondo kolopalie yuni altopa eno yu peya kamukumu yunge enge pepa pa tepa kau puli kombuna peya molamili wangei nimbe ya maina mainyendo tirimu iye nomi Kraist akumuni linonga nimbe tenderimumunga Goteni linondo aku tepa manda nimbelo. \v 11 Gote yu kinye engema pali pepa imbi ola molopa kau pupili moromo. I paa. \s1 Pipia topa pora timbeindo ungu mare torumu \p \v 12 I pipia ponjili topo tiromu Sailasini tondoromo. Yu kongonoma tiye naa kolopa paa enge nimbe teremo angenumu nimbo pilipo moro. I pipia toromu Goteni imboma we kondo kolopalie lipe tapondoromo mele pilengei nimbo toro. Goteni imboma kinye paimbo konopu noipe mondoromomundo nio akumu paimbo ningo pimele mele tiye naa kolko, enge ningo molangei. \p \v 13 Kraistinga imbo talape kombu awili Babilon moromelema, aku imboma kinye eno pipia topo tiro imboma kinye Goteni oi Nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu aku Babilon\f + \fr 5:13 \ft Pitani Babilon manda lepa Rom kombundo nimu konopu ltemele.\f* imbomani molko kondaio ningo, ningo mundurumele. Nanga malo Makoni eno molko kondaio nimbe, nimbe mundurumola. \v 14 Eno enongano nendo yando kondo kolko ki liko molko kondaio neio. Eno Kraist kinye kopu teko moromele imboma pali konopu u nipili taka liko molangei. Aku peya nio.