\id PHP ‑ Ikizu Philippians \ide UTF-8 \h Abhafiripi \toc3 Abhafiripi \toc2 Abhafiripi \toc1 Ɨnyarʉbha ya Paaurʉ kwa Abhafiripi \mt2 Ɨnyarʉbha ya Paaurʉ kwa \mt1 Abhafiripi \imt Ʉbhʉkangati \ip Ɨnyarʉbha yɨnʉ yo omohocha wa Mungu Paaurʉ, akaandɨkɨra risengerero rɨnʉ rɨrɨ kʉrʉbhɨri rwa Firipi. Ɨrarorekana Paaurʉ akaandɨka ɨnyarʉbha yɨnʉ hanʉ aarɨ mokebhoho kʉrʉbhɨri rwa Ruumi. Paaurʉ akabhaandɨkɨra Abhakiriisitʉ bhanʉ bhiisiriiryɨ Yɨɨsu Kiriisitʉ hanʉ aahikirɨ kʉbharwazɨra Ɨngʼana Ɨnzʉmu. Gayo kʉhɨta, Abhakiriisitʉ bhayo nebho bhɨɨrɨkɨɨnʼyɨ ʉbhʉsɨɨgi kwa Paaurʉ na kʉmʉsakirya kubhwɨndi bhwazɨ. \ip Chu ukugirya Paaurʉ abhaandɨkɨrɨ ɨnyarʉbha yɨnʉ, yaarɨ nɨ‑kʉbhakumya Abhafiripi kʉbhʉsakirya bhʉnʉ bhaahurukiryɨ kwawe kʉhɨtɨra kwa Ɨpafurʉditʉ. Na akeenda kobheerekeererya amangʼana go okokora na kʉbhaha amanaga korereke bhabhɨ bharatuna Yɨɨsu Kiriisitʉ kwa bhwigumirirya. Ringʼana ɨrɨndɨ rɨnʉ aarɨ areenda kʉbhabhʉʉrɨra, ryarɨ kʉbharecha bhatiisirirya amiija amabhɨ ga Abhayaahudi, ganʉ gaabhakʉrirɨ kʉtaamanʼya na abhiisirirya mwisengerero ryabhʉ. \ip Ɨnyarʉbha yɨnʉ ɨramenyekana ɨnyarʉbha yo obhozomerwa, kʉ kʉbha mʉʉsi yaku amiisɨɨgi go obhozomerwa gariigarʉkɨra manga kaaru. Obhozomerwa bhuyo bhuri kubhiisirirya bha Yɨɨsu Kiriisitʉ. \c 1 \s Amakeerenʼya \p \v 1 Ɨnyarʉbha yɨnʉ nandikirɨ inyɨ Paaurʉ, hamwɨmwɨ na Timoseo, omohocha ʉmʉkɨndichanɨ wa Yɨɨsu Kiriisitʉ. Tʉrabhaandɨkɨra abhaangariri na abhasakirya bha risengerero, na niimwɨ abharɨndu\f + \fr 1:1 \fr*\fk Abharɨndu\fk*\ft . Kʉmaragɨrɨra bhʉkʉngʼu, rora Ikiniibhasa.\ft*\f* abhandɨ bha Mungu bha Firipi bhanʉ mugwataniibhwɨ na Yɨɨsu Kiriisitʉ. \p \v 2 Ɨbhɨgʉngi no omorembe kurwa kwa Bhaabha Mungu, na kʉMʉkʉrʉ Yɨɨsu Kiriisitʉ, bhɨbhɨ na niimwɨ. \s Paaurʉ arasabhɨra Abhafiripi \p \v 3 Ribhaga ryʉsi hanʉ nɨkʉbhahiita, nɨrakumya Mungu, Ʉmʉkʉrʉ waanɨ. \v 4 Ribhaga ryʉsi hanʉ nɨkʉbhasabhɨra, nɨrasabha kobhozomerwa, \v 5 kʉ kʉbha imwɨ mugwatɨɨnɨ na niinyɨ kʉraganʼya Ɨngʼana Ɨnzʉmu, kwɨma urusikʉ rʉnʉ mwigwirɨ na kwisirirya kuhika reero. \v 6 Nɨna amaheene kʉbha Mungu wʉnʉ aatangirɨ emeremo ɨmɨzʉmu mozekoro zaanyu, aragɨkaja kuhika gɨnagɨ urusikʉ rʉnʉ Yɨɨsu Kiriisitʉ akʉgarʉka. \p \v 7 Nɨ‑bhwaheene niseegebhu igʉrʉ waanyu imwʉsi, kʉ kʉbha nɨbhasɨɨgirɨ bhʉkʉngʼu. Mʉragwatana kʉbhɨgʉngi bhya Mungu hamwɨmwɨ na niinyɨ, arɨɨbhɨ nɨbhʉhirwɨ mokebhoho hamwɨ arɨɨbhɨ niriibhagɨra na komenyeekererya Ɨngʼana Ɨnzʉmu. \v 8 Mungu amɨnyirɨ nɨragamba amaheene hanʉ nɨkʉkandikija kʉbha, niriigomba bhʉkʉngʼu kurumana na niimwɨ kwikɨ. Nɨbhasɨɨgirɨ imwɨ kʉbhʉsɨɨgi bhuryabhurya, bhʉnʉ Yɨɨsu Kiriisitʉ anabhwɨ. \p \v 9 Nɨrabhasabhɨra kwa Mungu, ʉbhʉsɨɨgi bhwanyu bhʉkajɨ kwaruha bhʉkʉngʼu, na mʉbhɨ na amangʼɨɨni nu ubhwʉbhʉʉri, \v 10 korereke mobhone kwobhoora ge enzobhooro. Hayo neho mʉrɨɨbhɨ bhagʉrʉrʉku na mʉtaana isoro, kuhika urusikʉ rʉnʉ Kiriisitʉ akʉgarʉka. \v 11 Chɨmbu ʉmʉtɨ guhiibhʉra imisumʉ, na niimwɨ nɨmbu mʉbhakorere abhakɨndichanyu amangʼana amazʉmu chɨmbu Yɨɨsu Kiriisitʉ, igʉrʉ wʉ ʉbhʉgʉngʉ nu ubhukumya bhwa Mungu. \s Ubhwikari ne‑komohokerya Kiriisitʉ \p \v 12 Mmbe, abhahiiri bhaanɨ, nereenda momenye bhwaheene kʉbha gʉʉsi ganʉ gambwɨnɨ, gasakiiryɨ bhʉkʉngʼu kʉraarɨka Ɨngʼana Ɨnzʉmu. \v 13 Abhariibhi bhʉʉsi bhi inyumba yʉ ʉbhʉtɨmi, hamwɨmwɨ na abhandɨ bhʉʉsi, bhamɨnyirɨ nɨbhʉhirwɨ kʉ kʉbha nɨrahokerya Kiriisitʉ.\fig Paaurʉ araandɨka ɨnyarʉbha hanʉ aarɨ mokebhoho|alt="Paulo anaandika barua wakati yuko gerezani" src="CN02069C.TIF" size="col" loc="PHP 1:13" copy="© 1996 David C Cook. Used by permission." ref="1:12-13"\fig* \v 14 Hamwɨmwɨ na gayo, nɨmɨnyirɨ okobhohwa kwanɨ ɨnʉ, kʉbhakʉrirɨ abhiisirirya abhakɨndichɨtʉ bhaaru bhanagɨ imyʉyʉ kʉMʉkʉrʉ Yɨɨsu, kʉ kʉnaga kuyo bhakarwazɨra abhaatʉ ɨngʼana ya Mungu kʉmanaga gʉʉsi, bhataana bhwʉbha. \p \v 15 Nɨ‑maheene bhareho abhandɨ bhanʉ bhakurwaza ɨngʼana ya Kiriisitʉ kʉ kʉbha bharandorera rihari na bharahizana na niinyɨ. Nʉʉrʉbhu, bhareho abhandɨ bhanʉ bhakurwaza kubhwɨndi ʉbhʉzʉmu. \v 16 Bhanʉ bharakorabhu kʉbhʉsɨɨgi, ɨnʉ bhɨɨzɨ bhwaheene kʉbha nɨtɨɨrwɨ mokebhoho korereke nɨbhagɨrɨ Ɨngʼana Ɨnzʉmu. \v 17 Nawe abhandɨ, bhararwaza ɨngʼana ya Kiriisitʉ kwɨ ɨkɨnyawɨɨtʉ, na ɨtarɨ kwa mwʉyʉ mwɨrʉ. Bhareenda kwongera ɨnyaakʉ yaanɨ mokebhoho. \p \v 18 Nawe ɨranyahaarakɨ? Ɨngʼana ya Kiriisitʉ ɨrarwazibhwa, ɨbhɨ kubhwɨndi ʉbhʉbhɨ hamwɨ kubhwɨndi ʉbhʉzʉmu. Na niinyɨ kʉ kʉbha ya ringʼana riyo nɨrazomerwa. Na nɨrakaja kʉbha no obhozomerwa. \v 19 Nɨmɨnyirɨ kʉbha mwagʉʉsi ganʉ gambwɨnɨ, nɨrasabhurwa, kʉ kʉbha mʉnsabhiirɨ kwa Mungu, ne Ekoro Ɨndɨndu\f + \fr 1:19 \fr*\fk Ekoro Ɨndɨndu\fk*\ft . Kʉmaragɨrɨra bhʉkʉngʼu, rora Ikiniibhasa.\ft*\f* ya Yɨɨsu Kiriisitʉ ɨransankirya. \v 20 Niriisega kobhoono kʉrʉ na kwisega nɨtakʉsʉʉka kʉnzɨra yʉyʉʉsi. Nangʉ chɨmbu yaarɨ zisikʉ zʉʉsi, nɨrakaja kwikongʼeererya mumwʉyʉ kwa bhʉkararu, korereke Kiriisitʉ akumibhwɨ kwa gʉʉsi ganʉ nekokora, ɨbhɨ kʉsaaga mʉhʉru hamwɨ kukwa. \p \v 21 Nɨrasaagɨ mʉhʉru, ʉbhʉhʉru bhwanɨ bhʉrabha bhwo okomomenya, kʉmʉsɨɨga, komohokerya na kumukurya Kiriisitʉ. Na nɨraakwɨ, kukwa kwanɨ ni‑bhwera bhʉkʉngʼu. \v 22 Nawe nɨraakajɨ kwikara kʉʉsɨ, nɨrakaja korora imisumʉ je emeremo gɨnʉ nekokora. Nangʉ nerobhore ryahe? Inyɨ nɨtɨɨzɨ! \v 23 Nɨrarutwa gatɨ wa amangʼana abhɨrɨ. Nereenda kurwa kʉʉsɨ hanʉ, niikarɨ hamwɨmwɨ na Kiriisitʉ. Rɨnʉ neryo nekorora rizʉmu kwa niinyɨ. \v 24 Nawe, nɨ‑bhwaheene bhʉkʉngʼu inyɨ nengʼehe kwikara kʉʉsɨ igʉrʉ waanyu. \v 25 Nene eheene ya ringʼana riyo, nɨɨzɨ nɨrakaja kwikara kʉʉsɨ. Na nɨrabha hamwɨmwɨ na niimwɨ imwʉsi, korereke nɨbhasakiryɨ mʉkʉrɨ mubhwisirirya bhwanyu na kʉbha no obhozomerwa. \v 26 Hanʉ nɨkʉbha hamwɨmwɨ na niimwɨ, mʉrazomerwa bhʉkʉngʼu ku ukugwatana na Yɨɨsu Kiriisitʉ, kʉ kʉbha arabha ansakiiryɨ nɨgarʉkɨ kwa niimwɨ. \p \v 27 Mmbe, eteemwa yanyu ɨrɨngʼaanɨ nɨ Ɨngʼana Ɨnzʉmu igʉrʉ wa Kiriisitʉ. Korereke hanʉ nikuuza kʉbharora hamwɨ nɨraatamɨ kuuza, niigwɨ muriimɨɨrɨrɨra bhwɨma kubhwigwani, kwa mwʉyʉ gʉmwɨ na kʉbha mʉrɨ hamwɨmwɨ mʉranyaakɨra ubhwisirirya bhʉnʉ bhukurwa kwɨ Ɨngʼana Ɨnzʉmu. \v 28 Mʉtʉʉbhaha abhabhisa bhaanyu kwingʼana ryʉryʉsi. Yiyo ɨrabherekeererya ebho bhararichwa, nawe imwɨ mʉrasabhurwa. Gayo gʉʉsi ne‑meremo ja Mungu. \v 29 Mʉtahɨɨrwɨ kumwisirirya Kiriisitʉ ukwene, nawe mʉhɨɨrwɨ nʉ ʉkʉnyaakibhwa igʉrʉ waazɨ. \v 30 Muriitana na ganʉ naarɨ kwitana nagʉ, chɨmbu mwarʉʉzɨ. Na nangwɨnʉ muriigwa kʉbha nɨrakaja kwitana nagʉ. \c 2 \s Ukwɨga ubhusuuku bhwa Yɨɨsu Kiriisitʉ \p \v 1 Mʉrahaanwa umwʉyʉ kʉrɨngʼaana nʉ ʉkʉbha abhaatʉ bha Kiriisitʉ? Mʉrahʉnibhwa nʉ ʉbhʉsɨɨgi bhwazɨ? Munu ubhugwatani ne Ekoro Ɨndɨndu? Mʉsɨɨgirwɨ na kororerwa ɨbhɨgʉngi na Kiriisitʉ? \v 2 Arɨɨbhɨ nɨmbu ɨrɨ, mʉmarɨ obhozomerwa bhwanɨ kʉ kʉbha nu ubhwigwani nʉ ʉbhʉsɨɨgi imubheene kobheene. Naatu, mʉbhɨ nu ubhwigwani mumyʉyʉ janyu na mʉbhɨ nu ubhwɨndi bhʉmwɨ. \v 3 Mʉtakora ingʼana ryʉryʉsi kwɨ ɨkɨnyawɨɨtʉ nʉʉrʉ kubhwiyungi. Nawe mʉbhɨ nu ʉbhʉnyʉʉhu na kʉbhara abhandɨ bhanagu bhʉkʉngʼu kʉkɨra imwɨ. \v 4 Ʉmʉʉtʉ atiiseega amangʼana gaazɨ ageenebhu, nawe iseege na amangʼana ga abhandɨ bhʉʉsi. \p \v 5 Mʉbhɨ nu ubhwɨndi bhuryabhurya, bhʉnʉ aarɨ nabhwɨ Yɨɨsu Kiriisitʉ. \q \v 6 Nangabha ewe simʉka aarɨ Mungu, \q nawe atarʉʉzɨ kʉbha ncha Mungu \q ni ingʼana rya kugwatɨrɨra. \q \v 7 Ewe akaritiga riyo, \q akiiyicha, akabha ncha mbʉʉsa, \q akiibhurwa mʉmʉbhɨrɨ gu umwana wa amasaahɨ, \q \v 8 Neewe aarɨ nʉ ʉmʉbhɨrɨ gu umwana wa amasaahɨ \q akiiyicha, akabha musuuku kwa Mungu, \q akiisirirya kukwa, \q nʉʉrʉ kukwa kʉmʉsarabha! \q \v 9 Kwɨbhu Mungu akamʉgʉnga bhʉkʉngʼu, \q akamoha iriina ikʉrʉ kʉkɨra amariina gʉʉsi, \q \v 10 korereke kubhusuuku bhwi iriina rya Yɨɨsu, \q ibhityɨnyi bhyʉsi bhihigamɨ kwewe, \q bhya mwisaarʉ, \q bhya kʉʉsɨ \q na bhya nyaari,\f + \fr 2:10 \fr*\fk Nyaari\fk*\ft . Kʉmaragɨrɨra bhʉkʉngʼu, rora Ikiniibhasa.\ft*\f* \q \v 11 korereke abhaatʉ bhʉʉsi bhiisiriryɨ \q Yɨɨsu Kiriisitʉ nɨ‑Mʉkʉrʉ, \q kʉ ʉbhʉgʉngʉ bhwa Bhaabha Mungu. \s Abhiisirirya bhabhɨ nchɨ ɨmɨrɨngɨɨri kʉʉsɨ \p \v 12 Mmbe, abhasɨɨgwa bhaanɨ, hanʉ naarɨ kwa niimwɨ, mwarɨ mʉrasʉʉka Mungu sikʉ zʉʉsi. Ɨbhuɨbhu, nʉʉrʉ ribhaga rɨnʉ nere kore na niimwɨ, mʉkajɨ kokora ganʉ gakwenderwa kʉbhaatʉ bhanʉ Mungu abhasabhwirɨ. Mokore gayo kwa kurigita na kwʉbhaha Mungu. \v 13 Mmbe, mokorebhu kʉ kʉbha Mungu newe akokora emeremo kwa niimwɨ, korereke mʉsɨɨgɨ na kokora amangʼana ganʉ asɨɨgirɨ gakorwe. \p \v 14 Amangʼana gʉʉsi ganʉ mokokora, mʉtakora kwa kwibheerya na kʉhakaana, \v 15 korereke mʉbhɨ bhaana bha Mungu bhagʉrʉrʉku bhanʉ bhataana isoro. Mʉbhɨ abhaana bhanʉ bhatakʉgambwa kɨbhɨ, gatɨgatɨ wa abhaatʉ bha nangwɨnʉ bhanʉ bhiizwirɨ amabhɨ na bhahabhirɨ. Gatɨ wa abhaatʉ bhayo, imwɨ mororekanɨ nchu ubhwɨrʉ bhʉnʉ bhʉkʉbhanza kʉʉsɨ. \v 16 Muriigwatɨ bhwaheene ringʼana ryʉ ʉbhʉhʉru. Mokorebhu hayo neho na niinyɨ niizunjiryɨ urusikʉ rʉnʉ Kiriisitʉ akʉgarʉka, kʉbha emeremo gɨnʉ nangʼɨhirɨ kohocha gatɨ waanyu gɨtaarɨ ja bhʉʉha. \p \v 17 Arɨɨbhɨ nʉʉrʉ ʉbhʉhʉru bhwanɨ bhʉrahurukibhwa nchi ikimweso chu ukunywa, hamwɨmwɨ nu ubhwisirirya bhwanyu bhʉnʉ mokokora ikimweso mʉbhʉtangɨ bhwa Mungu, inyɨ nɨrazomerwa. Na nɨrazomerwa hamwɨmwɨ na niimwɨ imwʉsi. \v 18 Na niimwɨ mozomerwe ɨbhuɨbhu, na mʉsambaarʉkɨ hamwɨmwɨ na niinyɨ. \s Paaurʉ aratʉma Timoseo na Ɨpafurʉditʉ \p \v 19 Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu arɨsɨɨgɨ, niriisega kʉtʉma Timoseo haguhɨbhu, aazɨ kwa niimwɨ, korereke arɨɨgarʉkɨ, nɨhʉnibhwɨ hanʉ akʉmbʉʉrɨra amangʼana gaanyu. \v 20 Nɨtaana ʉmʉʉtʉ ʉwʉndɨ wʉnʉ arɨ haguhɨ bhʉkʉngʼu na niimwɨ ncha Timoseo. \v 21 Abhandɨ bhʉʉsi bharɨ haguhɨ na amangʼana gaabhʉbhu, bhatarɨ haguhɨ kokora amangʼana ga Yɨɨsu Kiriisitʉ. \v 22 Nawe mwɨzɨ chɨmbu Timoseo iyɨrɨkiryɨ kʉbha mʉʉtʉ mʉzʉmu. Ahʉkiryɨ na niinyɨ momeremo ju ukwerekeererya Ɨngʼana Ɨnzʉmu, nchu umwana na wiisɨ. \v 23 Mmbe niriisega nɨramʉtʉma kwa niimwɨ bhwangʉ hanʉ nekomenya chɨmbu amangʼana gaanɨ gakʉkaja. \v 24 Naatu niriisega Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu aranyiisiririrya niizɨ kwa niimwɨ haguhɨbhu. \p \v 25 Nangʉ nɨrarora bhwaheene kʉmʉtʉma kwa niimwɨ umwisirirya ʉmʉkɨndichanɨ Ɨpafurʉditʉ, wʉnʉ akohocha emeremo ja Mungu hamwɨmwɨ na niinyɨ. Ewe ni‑musirikarɨ mʉkɨndichanɨ. Na newe mwatumirɨ ɨwaanɨ kʉnsakirya na kʉnyangarɨra mobhegero bhɨnʉ nikusuuhirwa. \v 26 Nɨramwisiririrya kʉ kʉbha ewe ariigomba kurumana na niimwɨ imwʉsi, umwʉyʉ gwazɨ gurumikirɨ kʉ kʉbha mwigwirɨ aarɨ murwɨrɨ. \v 27 Heene aarɨ murwɨrɨ, aarɨ arikiriirɨ. Nawe Mungu akamororera ɨbhɨgʉngi, akamohorya. Ɨtarɨ Mungu aarɨ nɨ ɨbhɨgʉngi kwewe umwene, nawe aarɨ nɨ ɨbhɨgʉngi nʉʉrʉ kwa niinyɨ, korereke nɨtarumɨka kwikɨ. \p \v 28 Kʉgayo, nɨkʉrirɨ umucha kʉmʉtʉma aazɨ kwa niimwɨ, korereke hanʉ mokomorora kwikɨ mozomerwe nu umwʉyʉ gwanɨ gohoreere. \v 29 Mmbe mʉmʉsʉngʼaanɨ kwa bhozomerwa bhwʉsi kʉbhʉsɨɨgi bhwʉ Ʉmʉkʉrʉ. Moreenderwa kʉbhasʉʉka abhaatʉ bhanʉ bhaangɨ ewe, \v 30 kʉ kʉbha hasuuhu akwɨ igʉrʉ we emeremo ja Kiriisitʉ. Aarɨ isiriiryɨ kʉtʉʉra ubhwikari bhwazɨ, korereke ahichɨ ʉbhʉsakirya bhʉnʉ imwɨ mwatamirwɨ kubhuhicha kwa niinyɨ, kʉ kʉbha naarɨ kore na niimwɨ. \c 3 \s Paaurʉ ariisega Kiriisitʉ \p \v 1 Akʉmara, abhahiiri bhaanɨ mozomerwe, ku kugwatana nʉ Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu. Nɨtakuniha kʉgarʉkɨra amangʼana ganʉ na aabhaandikiirɨ, kʉ kʉbha gayo ni‑ngubha yanyu yu ubhwisirirya. \p \v 2 Mwiyangarɨrɨ na abhiija bhʉ ʉrʉrɨmɨ bhanʉ bhakusikirya imigirʉ jɨ Ɨkɨyaahudi mwisengerero. Abhiija bhayo bhaangɨ zimbwa, bharakora ʉbhʉsarya, bharakandikija kʉbha utinwɨ neho ʉsabhurwɨ. \v 3 Rora itwɨ niitwɨ abhaatʉ bhɨ ɨsaarʉ ya amaheene, kʉ kʉbha Ekoro Ɨndɨndu ɨratʉsakirya kosengera Mungu. Itwɨ turiizunjirya Yɨɨsu Kiriisitʉ na kumwisega. Na niitwɨ tʉtakwiseega amahocha gɨɨtʉ gʉ ʉmʉbhɨrɨ kobhona ubhutuurya, \v 4 nangabha inyʉʉsi naarɨ nɨratʉra kwisega amangʼana gʉ ʉmʉbhɨrɨ. Arɨɨbhɨ areho ʉmʉʉtʉ wʉnʉ akwirora anago amahocha gʉ ʉmʉbhɨrɨ ganʉ gakwenderwa kwisegwa, inyɨ nɨnago maaru gu ukwisega kʉkɨra ewe. \v 5 Inyɨ nɨkasaarwa urusikʉ rwa kanaanɨ kwɨma ukwibhurwa,\f + \fr 3:5a \fr*\xt Rora Ʉbhʉtangɨ 17:12; Abharaawi 12:3.\xt*\f* nɨrarwɨra kʉkɨgambʉ cha Bhenjamɨɨni, wi icharʉ cha Iziraɨri. Inyɨ ni‑Mwɨbhuraaniya wa amaheene. Kokogekora imigirʉ jɨ Ɨkɨyaahudi, niinyɨ nagigwatirɨ bhwaheene, kʉ kʉbha naarɨ Mʉfarisaayo.\f + \fr 3:5b \fr*\fk Mʉfarisaayo\fk*\ft . Kʉmaragɨrɨra bhʉkʉngʼu, rora ringʼana \ft*\it Abhafarisaayo\it* muKiniibhasa.\f* \v 6 Na nikiigomba bhʉkʉngʼu kokora ganʉ nakinirɨ nego Mungu asɨɨgirɨ. Kiyo necho chankʉrirɨ kʉbhareetera Abhakiriisitʉ ɨnyaakʉ. Moheene yɨnʉ ekobhoneka kumigirʉ, naarɨ nɨtaana isoro ryʉryʉsi. \p \v 7 Nawe, ganʉ gʉʉsi naarɨ nekorora ganu ubhwera, nangwɨnʉ nɨrarora nɨ‑ga kurimirya ku kumutuna Kiriisitʉ. \v 8 Na ɨtarɨ gayo ageene, nawe nɨrarora gʉʉsi nɨ‑ga kurimirya kʉrɨngʼaanʼya nu ubhwera ʉbhʉkʉrʉ bhwo okomenya Yɨɨsu Kiriisitʉ, Ʉmʉkʉrʉ waanɨ. Igʉrʉ waazɨ, nitigirɨ agandɨ gʉʉsi. Nɨrabhara gayo nchu ubhubhuruuru, korereke nɨbhɨ ʉmʉʉtʉ wa Kiriisitʉ, \v 9 na nigwatanɨ nawe. Nɨtakwisega naatu eheene yɨnʉ ikurwa ku kutuna imigirʉ, nawe eheene yɨnʉ ikurwa ku kwisirirya Kiriisitʉ. Eheene yiyo, ikurwa kwa Mungu kubhwisirirya. \p \v 10 Nereenda nemenye Kiriisitʉ nʉ ʉbhʉnaja bhu ukuryʉka kwazɨ, nu ubhugwatani bhwɨ ɨnyaakʉ yaazɨ chɨmbu ewe anyaakirɨ, na nereenda nikwɨ chɨmbu ewe aakuurɨ. \v 11 Nɨragenda amangʼana gayo, korereke nɨtʉrɨ kʉbha gatɨ wa abhaatʉ bhanʉ Mungu akʉbharyʉra mʉbhaku. \s Ukwigumirirya kuhika mʉtɨnɨrʉ ye emeremo \p \v 12 Inyɨ nɨtakubhuga nihikirɨ mʉtɨnɨrʉ ya amangʼana gayo, hamwɨ nɨmarirɨ kʉbha mʉnagu, zɨyi, nawe nɨrakaja orogendo korereke nebhone gayo. Gayo nego Yɨɨsu Kiriisitʉ ambirikiriirɨ nebhone. \v 13 Abhahiiri bhaanɨ, nɨtakwibhara nɨmarirɨ kugwata gayo. Nawe nɨrakora ekegero kɨmwɨ, nitigirɨ kwiseega ganʉ gaahitirɨ, nengʼehe korereke nebhone ganʉ gare embere. \v 14 Nɨrakaja orogendo nihikɨrɨ ubhwɨndi bhwanɨ korereke nebhone ʉmʉbhanʉ gwanɨ. Ʉmʉbhanʉ guyo negwe ubhubhirikirwa bhwa Mungu kusikɨra mwisaarʉ kʉnzɨra ya Yɨɨsu Kiriisitʉ. \p \v 15 Itwʉsibhu bhanʉ tʉkʉngʼirɨ mubhwisirirya, toreenderwa kwisiriranʼya kʉngʼana yɨnʉ. Arɨɨbhɨ amiisɨɨgi ganʉ gatatuubhɨɨnɨ na amangʼana ganʉ, Mungu newe araabheereche mʉgamenye chɨmbu garɨ. \v 16 Kɨnʉ kikwenderwa ni‑kuja embere kʉnzɨra yiyoyiyo yɨnʉ tutunirɨ kuhika nangwɨnʉ. \s Abhiisirirya bhɨɨgɨ eteemwa ya Paaurʉ \p \v 17 Abhahiiri bhaanɨ, bhʉʉsi mwɨgɨ eteemwa yaanɨ. Na mwɨgɨ kʉbhaatʉ bhanʉ bhakutuna eteemwa yɨɨtʉ. \v 18 Nɨmarirɨ kʉbhabhʉʉrɨra manga kaaru ringʼana rɨnʉ, nangʉ nɨrarɨgarʉkɨra kwikɨ nʉʉrʉ kwa ngusuri, abhaatʉ bhaaru bhariikara ncha abhabhisa bhʉ ʉmʉsarabha gwa Kiriisitʉ. \v 19 Ɨtɨnɨrʉ yaabhʉ ni‑kurichwa, ɨnamba yaabhʉ neyo mungu waabhʉ. Ebho bhariikumirya amahocha ga zɨsʉni ganʉ bhakokora. Na bhariiseega amangʼana gɨ ɨɨsɨ. \p \v 20 Nawe, itwɨ ni‑bhiikari bha mwisaarʉ na turiisega kʉnamba kʉrʉ Ʉmʉsabhuri, Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu Kiriisitʉ, aazɨ kurwa iyo. \v 21 Ewe ana amanaga gʉ ʉkʉtʉʉra ebhegero bhyʉsi bhɨbhɨ iyaasɨ wʉ ʉbhʉkangati bhwazɨ. Kʉnzɨra ya amanaga gayo, arachʉra ɨmɨbhɨrɨ jɨtʉ jʉ ʉbhʉnyʉʉhɨrɨru, gigungibhwɨ nchʉ ʉmʉbhɨrɨ gwazɨ. \c 4 \p \v 1 Kwɨbhu, abhahiiri bhaanɨ, mwimɨɨrɨrɨ bhwɨma kukwisega Ʉmʉkʉrʉ. Nɨbhasɨɨgirɨ na niriigomba bhʉkʉngʼu kʉbharora imwɨ, abhasaani bhaanɨ. Imwɨ, ne‑bhozomerwa bhwanɨ na nɨ‑mʉbhanʉ gwanɨ gʉnʉ nɨhɨɨrwɨ komeremo gɨnʉ nɨkʉrirɨ. \s Amaangirijʉ ga Paaurʉ \p \v 2 Nɨrabhiisasaama bhʉkʉngʼu Ɨʉdiya na Sintikɨ bhabhɨ nu ubhwɨndi bhʉmwɨ, kʉ kʉbha bharatuna Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu. \v 3 Na naawɨ omohocha ʉmʉkɨndichanɨ omoheene, nɨrasabha ʉbhasakiryɨ abhakari bhabhɨrɨ bhayo bhabhɨ nu ubhwɨndi bhʉmwɨ. Bhabhɨrɨ bhayo bhʉʉsi bhakiikongʼeererya bhʉkʉngʼu hamwɨmwɨ na niinyɨ kʉ kʉraganʼya Ɨngʼana Ɨnzʉmu igʉrʉ wa Yɨɨsu Kiriisitʉ. Naatu abhakari bhayo bhaarɨ bharakora emeremo hamwɨmwɨ na Kɨrɨmɨnti na abhahocha abhakɨndichanɨ abhandɨ. Amariina ga abhaatʉ bhayo bhʉʉsi gaandikirwɨ mʉkɨtabhʉ chʉ ʉbhʉhʉru. \p \v 4 Mozomerwe sikʉ zʉʉsi, ku kugwatana nʉ Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu, nɨrabhuga naatu, mozomerwe! \v 5 Ʉbhʉnyʉʉhu bhwanyu bhomenyekanɨ kʉbhaatʉ bhʉʉsi. Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu arɨ haguhɨ kuuza. \v 6 Mutigɨ kwitiimaata kwa kegero chʉchʉsi, nawe kʉmangʼana gʉʉsi, kʉ kʉmʉsabha na kwisasaama, hamwɨmwɨ na kukumya, ubhwɨndi bhwanyu bhomenyekanɨ kwa Mungu. \v 7 Kʉgayo, omorembe gwa Mungu gʉnʉ gʉkʉkɨra amangʼɨɨni gʉʉsi ga abhaatʉ, gʉrariibha zekoro na amangʼɨɨni gaanyu, ku kugwatana na Yɨɨsu Kiriisitʉ. \p \v 8 Akʉmara, abhahiiri bhaanɨ, amangʼana gʉgʉʉsi ga amaheene, gʉgʉʉsi ganʉ gakwenderwa kusuukwa, gʉgʉʉsi ge eheene, gʉgʉʉsi ganʉ gatiisangiryɨ nʉ ʉbhʉbhɨ, gʉgʉʉsi ganʉ gakozomera, gʉgʉʉsi ganʉ ganu ubhukumuka ʉbhʉzʉmu, bhʉraabheho ʉbhʉzʉmu bhwʉbhwʉsi, bhʉraabheho ubhukumuka bhwʉbhwʉsi, mugiiseege amangʼana gayo. \v 9 Mongʼehe kokora garya mwigirɨ na kʉgasʉngʼaana kurwa kwa niinyɨ, ganʉ mwigwirɨ nɨgambirɨ, na kʉgarora nɨkʉrirɨ. Neho, Mungu wʉnʉ akʉbhaha omorembe, araangʼehe kʉbha hamwɨmwɨ na niimwɨ. \s Paaurʉ arakumya Abhafiripi \p \v 10 Mmbe, nɨzʉmɨɨrwɨ bhʉkʉngʼu ku kugwatana nʉ Ʉmʉkʉrʉ Yɨɨsu, kʉ kʉbha mʉtɨnɨrʉ mʉtangirɨ naatu kunyiiseegera. Nɨɨzɨ kʉbha sikʉ zʉʉsi mwarɨ mʉranyiiseegera, nawe mʉkatamwa ɨnzɨra yʉ ʉkʉtʉma ʉbhʉsakirya bhwanyu kwa niinyɨ. \v 11 Nɨtakʉgambabhu kʉ kʉbha ninu ubhwɨndi, zɨyi. Niigirɨ kotoosa kwa bhwikari bhwʉbhwʉsi. \v 12 Nangʉ niigirɨ kwikara ɨkɨhabhɨ, na niigirɨ kwikara ikiniibhi. Niigirɨ kotoosa na gʉʉsi ganʉ gakombona, ɨbhɨ ribhaga ryɨ ɨnzara, hamwɨ ribhaga ryu umwigʉtʉ, ribhaga ryʉ ʉkʉbha na bhyaru, hamwɨ ribhaga ryu ukusuuhirwa. \v 13 Nɨranaja kokora gʉʉsi gayo, kʉ kʉbha Kiriisitʉ newe akongʼa amanaga. \p \v 14 Nawe, mʉkakora bhwaheene kugwatana na niinyɨ mʉnyaakʉ yɨnʉ naarɨ nayo. \v 15 Chɨmbu mwɨzɨ Abhafiripi imwɨ, hanʉ natangirɨ kobheerekeererya Ɨngʼana Ɨnzʉmu, na hanʉ naruurɨ mucharʉ chanyu cha Makɨdʉniya, imwɨ imubheene mwarɨ mʉransakirya. Risengerero ryanyu iryene neryo ryarɨ hamwɨmwɨ na niinyɨ kʉmangʼana gu ukuhurucha na kʉsʉngʼaana ebhegero. \v 16 Nʉʉrʉ hanʉ naarɨ mʉrʉbhɨri rwa Tɨsarʉʉnikɨ, mʉkantʉmɨra inyɨ ebhegero bhyʉ ʉkʉnsakirya, na ɨtaarɨ rogendo rʉmwɨ. \v 17 Nɨtakʉgambabhu kʉ kʉbha nereenda kʉsʉngʼaana ebhegero kurwa kwa niimwɨ, zɨyi. Nawe nɨsɨɨgirɨ nerore ʉrʉbhangʉ rʉnʉ Mungu arɨɨbhahɨ kubhweryakoro bhwanyu. \p \v 18 Nangʉ, ebhegero bhyʉsi bhɨnʉ mwantumiirɨ kwa Ɨpafurʉditʉ, nɨbhɨsʉngʼaanirɨ. Bhyisirɨ kʉmara ubhwɨndi bhwanɨ bhwʉsi, na ni‑bhyaru kʉkɨra bhɨnʉ nɨɨndirɨ. Ʉbhʉsakirya bhuyo bhʉbhɨɨrɨ nchi ikimweso\f + \fr 4:18 \fr*\fk Ikimweso\fk*\ft . Kʉmaragɨrɨra bhʉkʉngʼu, rora Ikiniibhasa.\ft*\f* cho omoretyo ʉmʉzʉmu, ikimweso kɨnʉ kiriisiriribhwa na kozomeerya Mungu. \v 19 Mmbe, Mungu waanɨ, arabhaha ubhwɨndi bhwanyu bhwʉsi kʉrɨngʼaana nu ubhuniibhi bhʉ ʉbhʉgʉngʉ bhwazɨ, kʉnzɨra ya Yɨɨsu Kiriisitʉ. \p \v 20 Bhaabha wɨɨtʉ Mungu agungibhwɨ kemerano! Garamɨ. \s Amangʼana gɨ ɨtɨnɨrʉ \p \v 21 Mʉbhakeerye bhanʉ bhʉʉsi bhakwisirirya Yɨɨsu Kiriisitʉ bha Firipi. Abhiisirirya bhanʉ bhakohokerya hamwɨmwɨ na niinyɨ, bhʉʉsi bharabhakeerya. \v 22 Na abhiisirirya bhʉʉsi bhanʉ bhakwikara mʉrʉbhɨri rʉnʉ bharabhakeerya, kɨnda abhasakirya bhanʉ bhakwikara munyumba ya Kaisaari. \p \v 23 Ɨbhɨgʉngi bhyʉ Ʉmʉkʉrʉ wɨɨtʉ Yɨɨsu Kiriisitʉ bhɨbhɨ hamwɨmwɨ na niimwɨ. Garamɨ.