\id ROM - Huitoto Mɨnɨca NT -Colombia 2011 (DBL 2013) \h ROMANOS \toc1 Roma Comɨ́nɨmo San Pablo Orécabe \toc2 Romanos \toc3 Ro \mt1 ROMA COMƗ́NƗMO SAN PABLO ORECABE \mt2 La Carta del Apóstol San Pablo a los Romanos \c 1 \s1 Pablo Rómamo ite Jesumo ɨ́ɨnotɨnomo cuete \p \v 1 Cue Páblodɨcue; Jesucristo ocuífɨregamɨedɨcue. Juzíñamui cuena uáiduano eneno cuena nɨzede ie jíllona uai jino llóllena. Ua afémɨe orécacue; Juzíñamui mamécamɨedɨcue. \p \v 2 Afe bie jíllonafue Juzíñamui jaiai nɨnomo uícodo ñuera Cuegáuaimo, ie uai llóraɨnɨdo jino llotátate. \v 3 Afe jíllonafue caɨ Ocuíraɨma Jesucrístodo úrite. Afémɨe Juzíñamui Jitó. Iemo jɨáɨ afémɨe caɨ come izóidɨmɨe. Afe Jesucristo jaiai illaɨma David méifoidɨgɨmamona jocócamɨe. \v 4 Mei íadɨ Ñuera Joreño dɨbénemo afe Cristo uáfodo rɨ́inorede Juzíñamui Jitona cɨ́otaga, mei dama tɨ́illanomona afémɨe meine cáatateza. \v 5 Juzíñamui Jesucrístodo, ñúefuena cuemo itátate. Aferi ɨere ióbidɨcue. Afefue cuemo illano, ɨere cuena canode, ie mámecɨdo oni jɨáɨnomo ie orécamɨena cue íllena. Bie cue ióbillafue ie mámecɨdo oni jɨáɨnomo cue oréllena. Afe cue oréinamona naga náɨraɨaɨdo aillo Jesumo ɨ́ɨnotɨnona iite. Daje izói ie uaina jiéruitɨnona iite. \v 6 Afémacɨmona Crístomo ɨ́ɨnotɨnona itɨ́omoɨza. Ie jira Jesucristo íeɨena omoɨ íllena, Juzíñamui eneno omoɨ nɨzede. \p \v 7 Mei jira nana ómoɨmo cuetɨcue Roma jófuemo itɨ́nodɨomoɨ. Juzíñamui izíruigamacɨdɨomoɨ. Afémɨemo omoɨ ñue jaɨnáillena eneno uáidogamacɨdɨomoɨ. Iemo ite caɨmátaillafue, naa comecɨ caɨmare uái illafue dɨga ómoɨmo fécaiteza. Nana bífuiaɨ caɨ Moo Juzíñamui caɨ Ocuíraɨma Jesucristo dɨga, ómoɨmo mámeiteza. \s1 Pablo Rómamo macáacade \p \v 8 Nana ómoɨri fueñe Jesucrístodo “Ɨere fɨgora,” caɨ Juzíñamuina daɨífɨredɨcue. Ua daɨí daɨdɨcue mei nágagobiaɨdo ómoɨmo ite ñuera ɨ́ɨnogafuedo úritiaɨoɨ. \v 9 Jaca nana cue comécɨdo Juzíñamuimo táɨjɨdɨcue, ie Jitó ñuera uai jino comɨ́nɨmo llóllena. Nane daje izói Juzíñamuimo comécɨdo cue úriadɨ, ómoɨmo uibíoifɨredɨcue. Aferi Juzíñamui cue uai nabáidɨmɨe. \v 10 Bie ɨcoɨ iruimo ómoɨmo cue jáillena Juzíñamuimo jɨcáfɨredɨcue. Ua Juzíñamui comecɨ jitaia, nɨbaɨ nɨbéfodo ñue cuena óreite, ómoɨmo cue mácajillena. \v 11 Mei ómoɨna cɨóacadɨcue, Crístomo omoɨ ɨ́ɨnogafuiaɨ cue cánuamona, ñue rɨire jaɨ́cɨna omoɨ íllena. \v 12 Ua bie ɨ́ɨnogafue cuemo íteza ja ómoɨmo ite. Afe Juzíñamuimo caɨ ɨ́ɨnogafuedo conímamo caɨ úrillamona, conímaɨaɨna comécɨna caɨmare náɨretaitɨcaɨ. \p \v 13 Juzíñamuimo ɨ́ɨnote ámatɨaɨ, dɨga icaiño omoɨ dɨné cue jáiacanafue ómoɨna cue cɨóillena, ómoɨmo fɨdɨ́taacadɨcue; mei íadɨ naɨ jaca jáinidɨcue. Omoɨ dɨné jáiacadɨcue ómoɨmona jɨáɨmacɨna Jesumo jaɨnáitallena. Ua jeede ria llɨ́zie jofo ua izói, afe izói Jesús uaimo ɨ́ɨnotɨnona itátaacadɨcue. Oni jɨáɨgobiaɨmona dáarie cue itata izói, daje izói, ómoɨmona itátacadɨcue. \v 14 Mei cue naga cómemo ñúefuena cue llóllena ɨere jitáirede. Ua ɨere baitádɨnomo llóredɨcue; daje izói abɨna onóñedɨnomo daa fɨéñeno llóredɨcue. \v 15 Iemona afe izói cue dɨbénedo nana afe jílloillɨuai ómoɨmo jino ñue lluáɨbiacadɨcue, jɨca Rómamo itɨ́omoɨ íadɨ. \s1 Ñúefue rɨírede \p \v 16 Bie ñúefue uai jino cue llólleri méairuiñeitɨcue, mei aféuaimo ite Juzíñamui rɨ́ino nana áfemo ɨ́ɨnotɨno jílloillena. Nano fueñe judíuaɨna jíllotaite, ie mei daje izói judíuaɨñedɨnona jíllotaite. \v 17 Bie jíllonauai Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ íllena caɨna fɨdɨ́tate. Dama Jesumo caɨ ɨ́ɨnogafuiaɨdo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íitɨcaɨ. (Abɨ dɨné jɨáɨena iñede.) Jaiai Cuegáuai daɨí daɨde: “Ɨɨnogafuedo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itɨ́mɨe, zíiñona cáaite.” \s1 Nana énɨe naɨraɨ íaɨoɨ fɨénidɨfuiaɨ ɨ́coɨnia ite \p \v 18 Mei monámona bite Juzíñamui ɨere izire duere fɨ́nuafue nana fɨénidɨnomo, naa comécɨna jaɨ́cɨnaiñedɨnomo jaiai zúillana, ja birui fɨdɨ́dɨcaɨ. Danɨ íaɨoɨmo ite ɨ́aɨfuedo ua ráfuena ónuana rairuícaiaɨoɨ. Daje izói afémacɨ jɨáɨmacɨna ua ráfuena onóillena jeruídiaɨoɨ. \v 19 Caɨ onoiga Juzíñamui dɨbénemo itɨ́fuena daje izói ñue onódiaɨoɨ; mei dama afémɨe íemo itɨ́fuena nana caɨmo cɨ́otateza. \v 20 Juzíñamuimo ite ie cɨóñena raa, ie fɨnócafuiaɨdo caɨmo ónorede. Jaca énɨe fɨ́nuaruimona afémɨe nahí Juzíñamui nana uáfodo ónorede. Daje izói afémɨe jaca rɨ́inoredeza uáfodo ónorede. Bífuiaɨna comɨnɨ náfueñediaɨoɨ; íemona danɨ íaɨoɨ ɨ́coɨnia daɨí ite. \v 21 Mei Juzíñamuina onódiaɨoɨ íadɨ, íemo nitárede ñúefuiaɨna íemo nitáñediaɨoɨ. Daje izói íena “Fɨgora” daɨífɨnidiaɨoɨ. Mei jɨáɨfodo ráifiñede raamo comécɨidiaɨoɨ. Iaɨoɨ abɨna onótatañede comecɨ jítɨfomo fɨébicaide. \v 22 “Nɨmáiraɨnɨdɨcaɨ” daɨífɨrediaɨoɨ íadɨ, abɨna onóñedɨnona jáidiaɨoɨ. \v 23 Ziiño Juzíñamuimo ite ebíredɨfuena zíiñoñede come jánaraɨna méidotiaɨoɨ. Afe baɨmo fɨgóñede jánaraɨna fɨnódiaɨoɨ. Féedɨnuiaɨ jánaraɨna fɨnódiaɨoɨ. Jaizaɨ jánaraɨna fɨnódiaɨoɨ. Táɨicaide rɨlle jánaraɨna fɨnoda jeire otíaɨoɨ. \p \v 24 Ie jira Juzíñamui íaɨoɨmo ite fɨeni comecɨ óiacanafuemo íaɨoɨna zóofete. Daɨí afémacɨ danɨ jofo conímamo méaifuiaɨ fɨnódiaɨoɨ. \v 25 Juzíñamuimo ite ua ráfuena ɨ́ɨnoñeno táɨnofuiaɨ jeire otíaɨoɨ. Afe emódomo ie fɨnoca raamo ñúefue nitádiaɨoɨ, mei íadɨ fueñe afe fɨnode Juzíñamuimo ñúefue nitáñediaɨoɨ. Daje izói ie fɨnoca raamo caɨmare áɨnozioidiaɨoɨ, mei íadɨ nahí Juzíñamuimo cáɨmadoñediaɨoɨ. Bie Juzíñamuina jaca nɨnomo cáɨmadoaredɨcaɨ. Daɨí íteza. \p \v 26 Mei jira Juzíñamui jɨáɨe meáire comecɨ óiacanafuemo íaɨoɨna zóofete. Rɨngónɨaɨ daa íaɨoɨ ɨni dɨga íllana féitatiaɨoɨ; féitano aillo méaifuiaɨ jɨáɨnori otɨ́macɨ. Juzíñamui rɨngónɨaɨ jóonia izói íacañeno afe jóoniafuena uáitatiaɨoɨ. \v 27 Daje izói ɨíñɨaɨ daa rɨngo dɨga ñue íllana féitatiaɨoɨ. Féitano fɨeni illáfuedo íaɨoɨ abɨ bóobicaide, conímaɨaɨmo fɨeni fɨnóllena. Afe ɨíñɨaɨ conímamo méaifuiaɨ fɨnódiaɨoɨ, íemona danɨ afémacɨ abɨ́mona comuídɨfueri duere zefuídiaɨoɨ. Bie izói Juzíñamui íaɨoɨna duere fɨnótate, danɨ íaɨoɨ comecɨ ifue jaɨ́cɨna jóiñena ɨ́coɨnia. \p \v 28 Ja mei Juzíñamuina onóacañediaɨoɨ, jira íaɨoɨ comecɨ jaɨ́cɨna jóiñenafuemo Juzíñamui zóofegaiaɨoɨ, Juzíñamui rairuícafuiaɨ fɨnódɨmacɨ íaɨoɨ íllena. \v 29 Afémacɨ naga ɨ́aɨfuiaɨmo itíaɨoɨ; comecɨ jaɨ́cɨnaiñenafuemo itíaɨoɨ. Daje izói jɨruírenafuemo itíaɨoɨ; fɨeni jítainafuiaɨmo itíaɨoɨ; naga ráanɨaɨna óiacanafuemo naa fɨénidɨfuiaɨ dɨga itíaɨoɨ. Daje izói afémacɨ úradorifɨredɨno; come tɨtáfɨredɨno. Fuiríllafuedo úritiaɨoɨ. Jɨ́fuemarifɨrediaɨoɨ; ñúeodo jáiñedɨno. Táɨnona conímamo fɨeni úrifɨredɨno. \v 30 Afémacɨ jɨáɨma jánana fɨeni úritiaɨoɨ. Juzíñamuina éoidiaɨoɨ. Daje izói rɨ́imacɨmo náfueñediaɨoɨ. Táɨnofuiaɨmo comécɨidɨno. Daje izói fɨeni abɨ ɨ́ɨnotɨno. Fɨénidɨfuiaɨmo comecɨ facada fɨnófɨrediaɨoɨ. Iaɨoɨ úruiaɨ móotɨaɨ ocuícafuena jeire oñédiaɨoɨ. \v 31 Afémacɨ abɨna onóacañediaɨoɨ. Iaɨoɨ daɨna izói fɨnófɨnidiaɨoɨ. Buna duéruiñediaɨoɨ. Caɨmare uáiduano ɨba óñellena onóñediaɨoɨ. Daje izói afémacɨ jɨáɨmamo dúecaiñediaɨoɨ. \v 32 Juzíñamui ocuíllana ñue onódiaɨoɨ, íadɨ óiacañediaɨoɨ. Afe nana bie fɨénidɨfuiaɨmo itɨno jaca zíiñona duere fɨnólliaɨoɨza, áfena jɨáɨ onódiaɨoɨ. Onódiaɨoɨ íadɨ aféfuiaɨna féitañeno naɨ uícadiaɨoɨ. Nane bie emódomo jɨáɨmacɨ afe fɨénidɨfuiaɨ fɨ́nua llezica, íaɨoɨna: “Caɨmare bie izói caɨ illɨ,” daɨdíaɨoɨ. \c 2 \s1 Juzíñamui nahí uafue daɨna izói comɨ́nɨmo rɨire jɨcánote \p \v 1 Jɨaɨma fɨeni illafue rɨire o jɨcánollena iñede. Naga come “Cue nɨ́fuenidɨcue” daɨínidiaɨoɨ. Nana omoɨ dáafuemo itɨ́omoɨ. Mei jɨáɨmamo ite fɨeni illafue rɨire o jɨcánua llezica, dama o abɨ duere fɨnótaitɨo. Aféfuena rɨire jɨcánotɨo íadɨ, o jɨáɨ dáafuiaɨmo itɨo. \v 2 Mei jɨɨ, bífuiaɨmo itɨno Juzíñamui duere fɨnótaja llezica, afémɨe nahí uafue daɨna izói rɨire jɨcánoteza, áfena onódɨcaɨ. \v 3 Mei o, jɨáɨma fɨeni illafue rɨire o jɨcánua llezica, o jɨáɨ daje izói dáafuiaɨmo itɨo. Daɨí o illa llezica “Juzíñamui ie duere fɨnóllɨfuemona nɨbaɨ cuena jílloite,” ¿daɨdɨo? ¡Jílloñeitɨo! \v 4 ¿Juzíñamui omo zíiñona fuiñede dúecaillafuena jámairuitɨo, naa omo ie járitañenafue dɨga? Afe bie Juzíñamui omo dúecaillafuedo, afémɨe o comecɨ ífuena ñúefue dɨbénemo méidotaacadeza, ¿afe jaca o comécɨmo úibicaiñedeza, ero ua? \v 5 Mei o, comécɨna ɨere rɨ́iredɨoza. O comecɨ ífuena méidoacañedɨo. Iemona o duere fɨnóllɨfuiaɨna aillo ofítaoicaidɨo. Ua Juzíñamui cɨ́ocaizaɨbillɨruimo o jaɨ́cɨna jóoide duere fɨ́nuafue jino omo llóite. \v 6 Aféruido naga come danɨ íaɨoɨ fɨnócafuiaɨ izói, íaɨoɨmo ɨbátaite. \v 7 Aféruido ebíredɨfue jenódɨnomo, zíiñona cáataitɨno íaɨoɨmo iite. Daje llezica, nana Juzíñamui íaɨoɨmo ñúefue nitállena jenódɨnomo, naa zíiñona illa raa jenódɨno dɨga, Juzíñamui zíiñona cáataitɨno íaɨoɨmo fécaite. Aféfuiaɨna jenódiaɨoɨ, mei nágarui féitañeno ñúefue dɨbénemo ífɨrediaɨoɨ. \v 8 Mei íadɨ aféruillaɨdo nana fɨeni abɨ ɨ́ɨnotɨnona, Juzíñamui duere fɨ́noite. Daje izói nana ua ráfuena jeire óiacañedɨnona Juzíñamui ie rɨ́ifuedo duere fɨ́noite, fɨénidɨfuiaɨ jeire íaɨoɨ ua jira. \v 9 Nana fɨeni mácafɨredɨnomo aillo duere zefuíllɨfue iite, naa jamánomo íaɨoɨ comecɨ zúunaillɨfue dɨga. Nano fueñe daɨí judíuaɨmo iite; ie mei jɨáɨ daje izói judíuaɨñedɨnomo cómuite. \v 10 Mei jɨáɨfodo ñúefuiaɨ fɨnódɨnomo, Juzíñamui íemo ite ebírenafue íaɨoɨmo iite, naa comecɨ caɨmare uái illafue dɨga. Daje llezica Juzíñamui íaɨoɨmo ñúefue nítaite. Nano fueñe daɨí judíuaɨmo iite, ie mei jɨáɨ daje izói judíuaɨñedɨnomo cómuite. \p \v 11 Comɨ́nɨmona dámɨe jɨáɨe come baɨmo Juzíñamui gáɨgamɨe iñede. \v 12 Nana fɨeni itɨno Moisés ocuícafuena naɨ onóñena llezica, ɨco nɨne táɨnocaitiaɨoɨ, aféfuena naɨ onóñenano. Daje izói nana jɨáɨe fɨeni itɨno Moisés ocuícafuena onódiaɨoɨ íadɨ, afe daje bie ocuícafuedo rɨire jɨcánolliaɨoɨ. \v 13 Mei ocuícafuena táɨnona cacádɨno Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna iñédiaɨoɨ, mei íadɨ ocuícafuena jeire otɨno Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itíaɨoɨ. \v 14 Dáarie ocuícafuena onóñede judíuaɨñedɨno afe ocuilla daɨna izói danɨ íaɨoɨ comécɨdo jeire otíaɨoɨ. Iemona afémacɨ danɨ abɨ lletádɨnona itíaɨoɨ. \v 15 Mei jɨɨ, íaɨoɨ ñue mácafuedo íaɨoɨ comécɨmo ocuica uai cúeinana ácatafɨrediaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨ comecɨ úrilla uai ñue íaɨoɨ uaina nabaide. Daje llezica íaɨoɨ ɨfocɨ úrillafue fɨénidɨfue íaɨoɨ fɨnóadɨ, áfena íaɨoɨmo llóite. Fɨénidɨfue naɨ íaɨoɨ fɨnóñenia, \v 16 Juzíñamui comɨ́nɨmo rɨire jɨcánollɨruimo íaɨoɨ ɨfocɨ úrillafue íaɨoɨna ráiruite. Aféruillaɨdo naga comɨnɨ báinino fɨnoca raana Jesucrístodo Juzíñamui rɨire jɨcánoite, cue lloga jílloillɨuai daɨna izói. \s1 Judíuaɨ Moisés ocuícafuemo fɨgo náfueñediaɨoɨ \p \v 17 Mei ja birui, “Judío ímɨedɨcue” daɨdɨo. O jílloillena, Moisés ocuícafuemo ɨ́ɨnotɨo; o Juzíñamui dɨbénemo fɨeni abɨna ɨ́ɨnotɨo. \v 18 Juzíñamui comecɨ jitáinafue onódɨo; afe ocuícafue omo llote: “Nana o nɨ́cɨdogafuemo ñuera dɨga o nɨzeri”. \v 19 “Uínidɨno izóidɨno ɨfóllena, ñue uáfuena onódɨcue,” daɨdɨo. “Daje izói jítɨfodo macádɨnona ñue egáiñollena onódɨcue,” daɨdɨo. \v 20 “Abɨna onóñedɨnona llófueredɨcue,” daɨdɨo. Daje izói, “Urue izóidɨnona jaɨ́cɨna llófueredɨcue,” daɨdɨo. “Ua nahí ráfuena onótate uai afe caɨ ocuícafuemo ite,” daɨífɨredɨo. Afe izói, “Nana ɨfócɨdo onóigafue caɨmo ite,” daɨdɨo. \v 21 Mei jɨáɨmana llófuetɨo íadɨ, ¿nɨbái mei dama o abɨna lletáñedɨo? Omoɨ merɨ́riñeno iri daɨícadɨo íadɨ, ¿nɨbaí mei merɨ́rifɨredɨo? \v 22 Omoɨ jɨruíreñeno iri, dama daɨícadɨo íadɨ, ¿nɨbái mei jɨruíredɨo? Jánaraɨaɨna éoidɨo íadɨ, ¿nɨbái mei íaɨoɨ illácomo ite ráifide ráanɨaɨ o mérɨano ráaredɨmɨena jáidɨo? \v 23 Ocuilla uai dɨbéfodo ɨere abɨ ɨ́ɨnotɨo; mei íadɨ Juzíñamuina jámairuitɨo, afe daje ocuícafuena jeire o oñena ɨ́coɨnia. \v 24 Meita Cuegáuai ñue daɨde: “Judíuaɨñedɨno omoɨ ɨ́coɨnia Juzíñamuina fɨeni úritiaɨoɨ.” \p \v 25 Moisés ocuícafue jeire o oíadɨ omoɨ fɨnófɨrena bacano ɨcoɨ quétafue uáfuena omo ráifite. Mei íadɨ afe uai fɨgo o ɨ́ɨnoñeniadɨ, jaca quétañegamɨe izói íitɨo. \v 26 Mei jɨáɨfodo, daa bacano ɨcoɨ quétañegamɨe ocuícafue daɨna izói jeire oíadɨ, afémɨe bacano ɨcoɨ quetácamɨe izói facádoga, quétañega íadɨ. \v 27 Afe bacano ɨcoɨ quétañegamɨe, mei íadɨ ocuícafue jeire otɨ́mɨe, ona rɨire jɨcánoite, bacano ɨcoɨ quetácamɨena o íadɨ, daje izói cuega ocuícafue omo ite íadɨ, mei áfena jeire oñédɨoza. \v 28 Judíona jáillena dama jinófenemo cɨ́oide ráaiñede. Daje izói bacano ɨcoɨ quetácamɨena jáillena fia abɨmo cɨ́oide ráaiñede. \v 29 Mei íadɨ nahí ráfuiaɨ jɨáɨfodo jóide. Nahí jáidɨmɨe ie comécɨmo áfena jaide. Daje izói nahí bacano ɨcoɨ quétafue comécɨmo dúide. Cuega ocuilla uaimo jaɨnáiñede; mei íadɨ come joréñodo ie comécɨmo ite. Bie izói itɨ́mɨe comɨ́nɨmona jiéruiñegaza, mei íadɨ Juzíñamui jiéruiga. \c 3 \p \v 1 Judío ímɨena cue íllemona ¿mɨnɨca mei baɨmo óitɨcue? ¿Bacan quétafue mei nɨbénemo ráifide? \v 2 Judío ímɨena cue íllamona áillofuiaɨ ɨ́coɨnia ñue íitɨcue. Daje izói quétafuemo aillo ráifinafue ite. Nano fueñe Juzíñamui ie comecɨ úrilla uai Judíuaɨmo orede. \v 3 Iaɨoɨmona dáarie íaɨoɨ ɨ́ɨnogafuena féitatiaɨoɨ. Féitatiaɨoɨ íadɨ, Juzíñamui lloga uai jáanonide, mei afe Juzíñamui jaca féitafɨnidɨmɨe. \v 4 Ie íaɨoɨ féitaja íena nɨe izói nɨbáɨñede. Mei jɨáɨfodo íteza: nana comɨnɨ taɨno llófɨredɨno ille llezica, Juzíñamui nana ie jetáacaigafuena naɨ uáfuena jaɨ́cɨna fɨnode. Daɨí Cuegáuai úrite: \q1 O daɨna uáillaɨmona jaɨ́cɨnaidɨmɨena o íllana ónoitiaɨoɨ. \q1 Rɨire o jɨcánua mei, comɨnɨ ñue ɨ́ɨnogamɨena íitɨo. \p \v 5 Mei caɨmo ite fɨénidɨfuedo Juzíñamui jaɨ́cɨnaidɨmɨe illáfuena jino uáfomo cɨ́otaiadɨ ¿nɨe izói dáɨitɨcaɨ? ¿Mei Juzíñamui caɨ duere fɨnóllena jaɨ́cɨnaiñedɨmɨe? (Jamai come úrilla izói úritɨcue.) \v 6 Mei íeñedeza. Mei Juzíñamui comécɨna jaɨ́cɨna íñeniadɨ, ¿nɨe izói nana énɨe comɨnɨ rɨire jɨcánoite? Afémɨe jaca nɨnomo comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨmɨenamona, nana náɨraɨna rɨire jɨcánorede. \p \v 7 Mei cue táɨnofuiaɨdo Juzíñamui uafue naɨ jamánomo cue ebíruiadɨ, ¿nɨbái mei fɨénidɨmɨedɨcue izói Juzíñamui rɨire cuemo jɨcánote? \v 8 Bie uáfuenia, ñúefue bíllena nɨbái mei fɨénidɨfuena fɨnóñedɨcaɨ. Afe bie izóidɨfue llófuiana dáarie caɨmo jɨtádiaɨoɨ. Bifue caɨmo jɨtádɨno comecɨ fɨeni jítainafuedo úritiaɨoɨ. Bie izói itɨno duere fɨnólliaɨoɨ. \s1 Nana caɨmo ite fɨénidɨfue ɨ́coɨnia \p \v 9 ¿Mei nɨ́ɨfue? ¿Caɨ bie judíuaɨ jɨáɨe comɨnɨ baɨmo ñuera? Mei ua íeñede. Ja como fɨdɨ́tatɨcaɨ judíuaɨ naa jɨáɨe comɨnɨ dɨga rɨírede fɨénidɨfue anamo itíaɨoɨ. \v 10 Jaiai Cuegáuai daɨí daɨde: \q1 Buna jaca ɨ́aɨfuenidɨmɨena iñede. \q1 Jaca nɨnó daa ñúemɨena iñede. \q1 \v 11 Daje izói jaca nɨnó ñúefuena onóacadɨmɨena iñede. \q1 Daje izói Juzíñamui daa jenódɨmɨena iñede, ie dɨga íllena. \q1 \v 12 Nana Juzíñamuimona onido jáidiaɨoɨ. \q1 Afémacɨ danɨ fɨénidɨmacɨna jáidiaɨoɨ. Buna nɨnó ñúefue fɨnóñena. \q1 Jaca nɨnó daa iñede. \q1 \v 13 Iaɨoɨ úriragoɨ ɨ́baiñega raɨafo izoide, mei ɨere ɨáɨre úritiaɨoɨza. \q1 Iaɨoɨ fuedo jɨ́fuemarifɨrediaɨoɨ. \q1 Iaɨoɨ fuemo ite úrilla jaio aɨfoi izoide, mei jɨáɨma jánana ɨere fɨeni úritiaɨoɨza. \q1 \v 14 Afémacɨ daa faidórafuiaɨdo úritiaɨoɨ, naa \q2 ɨáɨrede uáillaɨdo. \q1 \v 15 Come tɨtállena jarire áizɨcaidiaɨoɨ. \q1 \v 16 Iaɨoɨ fɨeni illáfuedo aillo jɨáɨmacɨ táɨnocaitadiaɨoɨ. \q1 Daje izói comɨ́nɨna zúunaitadiaɨoɨ. \q1 \v 17 Afémacɨ comecɨ caɨmare uái illáfuena onóñediaɨoɨ. \q1 \v 18 Daje izói afémacɨ Juzíñamui ñue jacɨ́renafuemo due jiza comecɨ facáñediaɨoɨ, —daɨí jaiai Cuegáuai daɨde. \p \v 19 Nana jaiai ocuícafue daɨna uaina, afe ocuícafue anamo itɨ́nomo dúide. Bífuena ñue onódɨcaɨza. Daɨí Juzíñamui mamérite, nana comɨnɨ úrillana llɨ́ɨcaitallena; daje izói naga naɨraɨ Juzíñamui rɨire jɨcánollɨfue anamo íaɨoɨ itábicaillena. \v 20 Ocuica uai jeire caɨ úado, buna Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íñeite. Ocuícafue caɨna jíllotañeite; daa caɨmo ite fɨénidɨfuiaɨna caɨna onótate. \s1 Jílloillɨfue caɨ ɨ́ɨnogafuedo comuide \p \v 21 Mei birui, jácara ocuícafue oni eneno fɨ́iano, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ íllena afémɨe cómofuena caɨmo onótate. Bie cómofuena uai lloraɨnɨ cuegánico facádoiadɨ ónorede. Daje izói ocuilla uai cúeinanicomona jɨáɨ ónorede. \v 22 Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ illɨfue bífuedo ite. Dama Jesucrístomo caɨ ɨ́ɨnuado bie izói íitɨcaɨ. Nana ie uaimo ɨ́ɨnotɨnona afémɨe daje izói fɨ́noite; dáamɨe jɨáɨmɨe baɨmo gáɨñeno nana dájerize jaɨ́cɨna jóoneite. \v 23 Mei naga come fɨénidɨfuiaɨrede; jíllotaite Juzíñamuimona nana jɨca itíaɨoɨ. \v 24 Mei íadɨ Juzíñamui caɨmo dúecaillanona, fia ɨbátañeno ie anamo ñue jaɨ́cɨna caɨna itátate. Mei dama ie jitó Jesucrístodo caɨna jíllotate. \v 25 Caɨ fɨnoca fɨénidɨfue ɨbana Juzíñamui Jesucristo tɨíllamo dane ote. Iemona ɨ́aɨfuena doga izói itɨcaɨ. Bie múiñuafue caɨ ɨ́ɨnogafuedo caɨmo dúcɨite. Bifue daɨí íficaide Juzíñamuina jaɨ́cɨnaidɨmɨe daɨíllena. Mei jaiai fɨnoca fɨenídɨfuiaɨ ɨbana raɨre otátañede; afémɨe comécɨna járidoñedɨmɨe. \v 26 Daje izói daɨí íficaide birui Juzíñamui jaɨ́cɨnaidɨmɨe daɨíllena. Nana Jesumo ɨ́ɨnotɨnona Juzíñamui naɨ birui afémɨe anamo ñue jaɨ́cɨna itátate. Iemona Juzíñamui naɨ jaɨ́cɨnaidɨmɨena íoicaite. \p \v 27 Ie mei ¿come abɨ́ ɨ́ɨnuafue mei nɨe izói ite? Afe abɨ́ ɨ́ɨnuafue oni eneno fɨébicaite. Ocuícafuiaɨ jeire íaɨoɨ úado naɨ fɨeni abɨ́ ɨ́ɨnuafuemo itíaɨoɨ. Mei íadɨ Jesucrístomo ɨ́ɨnogafuemo fɨeni abɨ́ ɨ́ɨnollɨfuena iñede. \v 28 Nana caɨ llogáfuiaɨmona bifue jino llúana ñue baite. Dama Jesumo ɨ́ɨnotɨmɨe Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna írena. Ocuica uaillaɨ afémɨe jeire ua oni jɨáɨfodo joide. Afena Juzíñamui náfueñede, dama íemo ɨ́ɨnuana náfuete. \p \v 29 ¿Meita Juzíñamui dama judíuaɨ íena? Ieñede. Daje izói afe Juzíñamui judíuaɨñedɨno ie. \v 30 Mei jɨɨ Juzíñamui damade. Afémɨe baɨmo jɨáɨena iñede. Afémɨe nana íemo ɨ́ɨnotɨnona ie anamo ñue jaɨ́cɨna itátate. Afémacɨ bacano ɨcoɨ íaɨoɨ quétajana náfueñede. Daje izói quetáñenana náfueñede. \v 31 Ie mei nɨbaɨ dámɨe jɨcánoite. ¿Meita caɨ ɨ́ɨnogafuedo ocuilla uaina uáitaitɨcaɨ? Ieñedeza; úaitañeitɨcaɨ. Mei jɨáɨfodo Jesuna caɨ ɨ́ɨnuado afe ocuilla uaina uáfuena jiéruitɨcaɨ. \c 4 \s1 Abraham Juzíñamuimo ɨ́ɨnua izói caɨ ɨ́ɨnollena caɨ onótate \p \v 1 Mei áfemona caɨ jaiáidɨgɨma Abraham dɨbénemo jɨáɨfue jɨcánoitɨcaɨ. ¿Afe Abraham mei nɨe ñúefue ote? Daɨna uai jeire ie ófɨrenamona abɨ́ dɨne nɨ́fuena oñede. \v 2 Mei Abraham ie fɨnócafuiaɨdo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna ie itábicaiadɨ, afémɨe abɨ ɨ́ɨnorede. Mei íadɨ Juzíñamui uícori afémɨe abɨ ɨ́ɨnonide. Ie fɨnócafuiaɨdo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itátañega. \v 3 Mei jɨáɨfodo Cuegáuai daɨna izói, “Abraham Juzíñamuimo ɨ́ɨnote.” Iemona Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnuado Juzíñamui íena “Ɨaɨfuenidɨmɨedɨo” daɨde. \v 4 Da come táɨjɨadɨ, afe táɨjɨna ɨba fia íemo dúecaillano íñega; afe táɨjɨtatɨmɨe íena ɨbárede. Mei íadɨ caɨ jílloillɨfue caɨ táɨjɨcanado ɨba llɨ́ɨnua izói llɨ́ɨnonide. \v 5 Mei jɨáɨfodo, dámɨe jíllona táɨjɨna fɨnóñeno, ie jílloillena dama Juzíñamuimo ɨ́ɨnorede; mei Juzíñamui íemo ɨ́ɨnote ɨ́aɨfuiaɨredɨmɨena llɨ́ɨnofɨredeza. Mei íemo Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnuado, Juzíñamui íena: “Ɨaɨfuenidɨmɨedɨo,” dáɨite. \p \v 6 Dama David come cáɨmafuiaɨdo úrite. Dámɨe ie uícodo fɨnócafuiaɨna Juzíñamui náfueñede. Ua náfueñede, mei íadɨ íemo ie ɨ́ɨnuado Juzíñamui ɨ́aɨfuiaɨnide daɨnámɨena afe ɨ́ɨnotɨmɨe jaide. Afe daɨítadɨmɨe ɨere caɨmare ite. \v 7 David daɨnáuai daɨde: \q1 Iaɨoɨmo ite fɨénidɨfuiaɨna Juzíñamui dogánona ɨere ióbidiaɨoɨ. \q1 Daje izói ɨ́aɨfuiaɨna oni féitagamɨiaɨ ɨere ióbidiaɨoɨ. \q1 \v 8 Daje izói íaɨoɨmo ite fɨénidɨfuena náfueñegano ɨere caɨmare itíaɨoɨ. \p \v 9 ¿Meita bie cáɨmafuiaɨ dama bacano ɨcoɨ quetaca judíuaɨmo duide? Ieñedeza; nana comɨnɨ íena mameide. Jira bacano ɨcoɨ quétañega judíuaɨñedɨmacɨmo daje izói afe cáɨmafue íaɨoɨmo duide. Jae llotɨ́cueza Abraham Juzíñamuimo ɨ́ɨnuado Juzíñamui íena: “Ɨaɨfuiaɨnidɨmɨedɨo,” daɨde. \v 10 Mei íadɨ ¿nɨ́ɨruido daɨí íena daɨna? ¿Bacano ɨcoɨ quetaa mei daɨí daɨna? ¿Nɨbaɨ quétañenia daɨí daɨna? Jɨɨ, uáfueza, naɨ quetáñena llezica daɨí íena daɨna. \v 11 Afe: “Ɨaɨfuenidɨmɨedɨo,” daɨna méifodo, Abraham bacano ɨcoɨ quétafuena Juzíñamui ocuide. Bie quetáinafue onóillena jóonega raa izoide, Juzíñamui ja bímɨe ie ɨ́ɨnuafuedo ɨ́aɨfuenidɨmɨe daɨíllena. Daɨí Abraham naɨ quetáñena llezica Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnuamona, nana judíuaɨñede ɨ́ɨnotɨno moona jaide. Iemona Juzíñamui daje izói nana afémacɨna: “Ɨaɨfuenidɨomoɨ,” daɨde. \v 12 Uáfueza. Abraham nana afémɨe dama ie ɨ́ɨnua izói ɨ́ɨnote quetácano moo. Mei nanoide caɨ moo Abraham ie bacano ɨcoɨ naɨ quétañega ia, ñue Juzíñamuimo ɨ́ɨnoteza. \s1 Juzíñamui jɨca ia raɨre llogáuai comɨnɨ ɨ́ɨnuamona ñue ɨ́coɨmo fuitaca \p \v 13 Mei jɨɨ, Juzíñamui Abrahana ñuera jɨca ia raɨre fɨdɨ́tauai daɨde. Aféuai llote: “O nana o erófene igɨ́maɨaɨri nana énɨena máiñoitɨomoɨ.” Abraham Juzíñamuimo jaiai uícodo ɨ́ɨnua jira, Juzíñamui bíuai íemo llote. Fia ocuilla uai ie jeire úado Juzíñamui daɨí íena daɨíñede. Ua, dama Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnuado Juzíñamui íena: “Ɨaɨfuenidɨmɨedɨo,” daɨde. \v 14 Mei danɨ ocuilla uai jeire otɨno ñúefuena íaɨoɨ maiñóadɨ, íemona ɨ́ɨnogafue comɨ́nɨmo fɨgo jínoñede. Daje llezica Juzíñamui jɨca ia raɨre llogáuai ráifinano nɨné feide. Mei íadɨ daɨítañedeza jɨáɨfodo joide. Juzíñamuimo caɨ ɨ́ɨnuafuedo ie caɨmo lloga ñúefuena maiñóredɨcaɨ. \v 15 Ocuilla uai llóina meífodo aféuai jeire oñédɨno duere fɨnótalliaɨoɨ. Mei íadɨ ocuilla uai naɨ lloñena llezica, aféuai náfuenide. \p \v 16 Afe Juzíñamui Abrahamo jɨca ia raɨre llogáuai, Juzíñamui ñue rɨire mamede, nana ie erófene igɨ́maɨaɨ afe ñúefue jeire íaɨoɨ óllena. Mei jira, afe Juzíñamui lloga ñúefue, fia fecaca raa izói comɨnɨ Juzíñamuimo ɨ́ɨnuado íaɨoɨmo írede, mei áfena íaɨoɨ ñéfina cɨ́gɨmona ónidiaɨoɨza. Bifue daɨíacade, Juzíñamui uícodo raɨre llogáuai daa ocuilla uai jeire otɨno íeñedeza, mei íadɨ nana Abraham ɨ́ɨnua izói ɨ́ɨnotɨno ie. \v 17 Iemona Abraham Juzíñamui eróicana nana caɨ moona jaide. Abraham afe Juzíñamuimo ñue ɨ́ɨnote. Jaiai Cuegáuaido Juzíñamui Abrahana daɨí daɨde: “Aillo náɨraɨaɨ moona ona jóonetɨcue.” Afémɨe daɨí daɨírede, mei Juzíñamui tɨ́idɨnona meine abɨdo caátaitaredeza. Daje izói iñede ráanɨaɨna Juzíñamui itátarede. \p \v 18 Aféfuiaɨmo Abraham fáɨcanocaiñeno ɨ́ɨnoide. Ua comɨnɨ daɨna izói Abraham jamánomo jíonaiteza, ja úruenide. Abraham daɨí úruereillɨnona úiñonina llezica naɨ Juzíñamuimo ɨ́ɨnuano úiñoide. Afe daɨí Juzíñamui íena daɨna izói, Abraham “aillo náɨraɨaɨ moona” jaide. Juzíñamui bie izói íena daɨde: “O uícoide erófene igɨ́maɨaɨ aillo jébuitiaɨoɨ,” daɨde. \v 19 Abraham cien fɨmónamo áɨnozide íadɨ, ie ɨ́ɨnogafue jaca féiñede. Afémɨe jíonailla izói ie aɨ jíonaillana onode. Ua afengo ɨere jíonaillamona tɨ́iacade. Jae úruena comuítanide. \v 20 Mei íadɨ afe llezica Abraham jɨzíñeno Juzíñamuimo ɨ́ɨnofɨrede. Juzíñamui jɨca ia raɨre llogáuaina ruifíruiñeno naɨ íemo ɨ́ɨnoicaide. Mei jɨáɨfodo Abraham áfena féitañeno ɨere izire ɨ́ɨnote. Jaca comecɨ rairuíñeno Juzíñamuimo úrioicaide. Juzíñamuimo ióbioicana úrite. \v 21 Afémɨe daɨde: \p —Nana jaiai Juzíñamui jɨca ia raɨre cuemo lloga rafue Juzíñamui uáfuena cuemo zúitaite, —d-aide. \v 22 Iemona, íemo ie ɨ́ɨnuado Juzíñamui íena daɨde: “Ɨaɨfuenidɨmɨedɨo,” daɨde. \p \v 23 Bie Juzíñamui Abrahana daɨna “Cuemo o ɨ́ɨnuado jae ɨ́aɨfuenidɨmɨedɨo” daa Abrahamo cúeñegaza, \v 24 mei íadɨ nana caɨmo cuega caɨ ɨ́ɨnollena. Mei jira tɨ́illanomona caɨ Ocuíraɨma Jesús cáatate Juzíñamuimo birui ɨ́ɨnotɨcaɨ. Iemo caɨ ɨ́ɨnuado caɨna: “Ɨaɨfuenidɨnodɨomoɨ,” dáɨite. \v 25 Afe Jesús caɨmo ite fɨénidɨfue ɨ́coɨnia duere fɨnótagamɨena jaide. Afe mei Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna nɨ́fuenino caɨ íllena afémɨe cáataga. \c 5 \s1 Juzíñamui “Nɨ́fuenidɨmɨedɨo” daɨna méifomo ñue caɨ illɨfue \p \v 1 Mei afe jira, dácaiño Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna nɨ́fuenino caɨ illa mei, meine abɨdo Juzíñamuina jácɨruiñeitɨcaɨ. Afe comecɨ caɨmare uái illafue caɨ Ocuíraɨma Jesucristo ie tɨ́illado cáɨena ote. \v 2 Mei jɨɨ, caɨ ɨ́ɨnuado bie afémɨe caɨ cánuafue dɨbénemo jóonegacaɨ. Aferi izire jaɨnáidɨcaɨ. Iemona ióbifɨredɨcaɨ, mei Juzíñamuimo ite ebíredemona cáɨena oni máiñoitɨcaɨza. Afemo ocuíritɨcaɨ. \v 3 Daa bie caɨ ocuírillamo íobiñeitɨcaɨ, mei daje izói duere caɨ zefuíllɨfuemo ióbitɨcaɨ. Mei onódɨcaɨza duere caɨ zefuíllɨfue caɨ comecɨ járitañenafue caɨmo comuide. \v 4 Iemo afe comecɨ fɨ́gomɨe dáɨnana caɨna jáitate. Iemo fɨ́gomɨe dáɨnana mei Juzíñamui cáɨmafuemo úiñoifɨreitɨcaɨ. \v 5 Iemo bie úiñoinafue caɨna zúucaitañeite, mei Juzíñamui caɨna ie izíruillafue ñue caɨmo llóteza. Bie caɨna ie izíruillafuena ie oreca Ñuera Joréñodo onódɨcaɨ. \p \v 6 Danɨ caɨ ñéfina cɨ́gɨmona jíllonidɨcaɨ. Daɨí caɨ illa llezica, Juzíñamui jɨca ia mamécaruimo, Jesucristo nana fɨénidɨno ifomo tɨ́izaɨbite. \v 7 Bínɨemo comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨmɨe tɨ́illa ifomo tɨ́itɨmɨena iñede. Mei nɨbaɨ jamánomo fɨ́gomɨe ifomo, daa tɨ́irede. \v 8 Mei jɨáɨfodo caɨ fɨeni illa llezica, Cristo caɨ ifomo caɨ jílloillena tɨ́izaɨbite. Afedo Juzíñamui caɨna ie izíruillafue caɨmo cɨ́otate. \v 9 Iemona ja birui Cristo tɨ́illamona Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itɨ́caɨza, ie jira íiraɨruimo ite duere fɨ́nuafuemona, Cristo caɨ rairuíllado, jamánomo oni eneno íredɨcaɨ. \v 10 Naɨ afémɨe bacáuai imácɨna caɨ illa llezica, ie Jitó caɨ ɨ́coɨnia tɨide. Daɨí ie tɨ́illamona, Moo Juzíñamui comécɨna jácɨruitañegacaɨ. Ja birui caɨ comecɨ íena jacɨ́ruiñenamona, birui ie cáanado jamánomo ñue jílloredɨcaɨ. (Ua caade Cristo Juzíñamui uícomo caɨdo úrite. Afe daɨí ie úrioinado, ɨco bite duere caɨ fɨnóllɨfuemona jílloitɨcaɨ). \v 11 Daa bífueñedeza, nane bie emódomo caɨ Ocuíraɨma Jesucrístodo Juzíñamuimo ióbioitɨcaɨ, mei afe Crístodo Juzíñamuina caɨ jacɨ́ruiñenafuena otɨ́caɨza. \s1 Nanoide Adán caɨmo comuítagafuemona Juzíñamui caɨna éoicaide; mei jɨáɨfodo Cristo caɨmo comuítagafuedo Juzíñamui caɨmare caɨdo eróicaide \p \v 12 Mei onóigaza, dáamɨemona fɨénidɨfue nana comɨ́nɨdo jaide. Ie mei afe fɨénidɨfuemona tɨ́illafue daje izói naga cómemo comuide, mei naga come fɨénidɨfuiaɨredeza. \v 13 Moisés ocuilla uai naɨ iñena llezica, fɨénidɨfue jaca comɨ́nɨdo ite. Mei íadɨ ocuilla uai naɨ iñena llezica, afe fɨénidɨfue comɨ́nɨmo nítañega. \v 14 Mei íadɨ jaiai Adán illágɨmamona Moisés illágɨmamo fɨénidɨfuiaɨ fɨnódɨno tɨ́coɨzifɨrediaɨoɨ, mei tɨtade rɨ́ino anamo itíaɨoɨza. Juzíñamui jóonega íaɨoɨ comecɨ ñue úrilla uaimo náfueñediaɨoɨ. Daɨí náfueñenamona íaɨoɨ fɨénidɨfue comuide. Mei jɨáɨfodo Adán fɨénidɨfue Juzíñamui uáfodo lloga rairuica uai jeire ie oñénamona comuide. Mei íadɨ bie Moisés uícodo itɨno fɨénidɨfue jɨáɨnodo comuide. Adán fɨnoca fɨénidɨfue izói comuíñede. Afe Adán uire biite Cristo jana. \p \v 15 Adán náfueñegafue Juzíñamui caɨmo fia iga cáɨmafue izóiñede. Mei dama Adán náfueñegafuedo nana comɨnɨ tɨmáritiaɨoɨ. Mei íadɨ Juzíñamui raiñóñeno caɨmo fecaca jíllonafue jamánomo baɨmo ñuera. Dama Jesucrístodo aillo comɨnɨ canócaiaɨoɨ. \v 16 Dáamɨede fɨnoca fɨénidɨfue jaca Juzíñamui caɨmo fecaca jíllonafue izóiñede. Mei afe daade Adán náfueñegafuemona caɨ duere fɨnóbillɨfue zúide, mei jɨáɨfodo Juzíñamuimona caɨmo lloga jíllonafuedo, Juzíñamui raiñóñeno aillo comɨ́nɨna ie dɨbénemo ñue jaɨ́cɨna itábicaitate, aillo íaɨoɨ náfueñegafuiaɨ íaɨoɨmo ite íadɨ. \v 17 Mei jɨɨ, daa come náfueñenamona tɨtáfɨrede rɨ́ino anamo nana comɨnɨ are nɨnomo itíaɨoɨ. Mei jɨáɨfodo dáamɨede Jesucrístodo nana Juzíñamui anamo raiñóñeno ñue jaɨ́cɨna jóonegano, jamánomo baɨmo ñuera zíiñona íaɨoɨ ille rɨ́ino óitiaɨoɨ. \p \v 18 Mei dáɨi Adana náfueñegafuemona duere fɨnóbillafue nana comɨ́nɨmo comuide. Daje izói Jesucristo nɨ́fuenide comécɨmona tɨ́izaɨbillafuemona, duere fɨnóbiñenafue nana comɨ́nɨmo zuide. Daje llezica zíiñona caɨ illɨfue caɨmo comuide. \v 19 Bie daɨde: dáamɨede jeire óñegafuemona nana comɨnɨ fɨénidɨfuiaɨredɨnona jáidiaɨoɨ. Mei íadɨ dáamɨede Jesucristo jeire ogáfuemona aillo comɨnɨ Juzíñamui anamo nɨ́fuenidɨnona ñue jóonegaiaɨoɨ. \v 20 Mei jaiai Juzíñamui caɨ ocuilla uai caɨmo lloga, caɨmo ite fɨénidɨfue jino uáfodo caɨ onóillena. Ua, ocuilla uai llua mei caɨmo ite fɨénidɨfuiaɨ aillo jebuide. Mei íadɨ daje llezica Juzíñamui caɨmo dúecaillafuiaɨ daje izói afe fɨénidɨfuiaɨ baɨmo aillo jamánomo jebuide. \v 21 Iemona, fɨénidɨfue caɨmo íllamona afe rɨírede fɨénidɨfue caɨna tɨtárede. Daje izói Juzíñamui caɨmo izire dúecaillano, Juzíñamui anamo nɨ́fuenino ñue jaɨ́cɨna caɨ illa llezica, caɨ Ocuíraɨma Jesucrístodo, afémɨe caɨna zíiñona cáatarede. \c 6 \s1 Comɨnɨ fɨénidɨfuiaɨmo íllamona tɨ́idɨno izóidiaɨoɨ, mei íadɨ daje llezica afémacɨ Crístomo ɨ́ɨnuamona cáadiaɨoɨ \p \v 1 Nana bie caɨmo llógamona ¿nɨe izói dáɨitɨcaɨ? ¿Mei nɨbaɨ fɨénidɨfue fɨnócana uitɨcaɨ, Juzíñamui jamánomo caɨmo ie dúecaillafue caɨmo ácatallena? \v 2 ¡Mei íeñedeza! Caɨ bie ja fɨénidɨfue dɨbénemo tɨ́idɨnodɨcaɨza ¿mei nɨe izói, fɨénidɨfuemo naɨ íoicaitɨcaɨ? \v 3 ¿Naɨ bífuena onóñedɨomoɨ? Nana caɨ ie báutizaillaruimona Jesucrístomo uáfuena jaɨnaina llezica, dáaruido afe Cristo tɨ́illa dɨbénemo jaɨnáitagacaɨ. \v 4 Mei jɨɨ, caɨ báutizaillaruimona Cristo dɨga dáafomo raɨgacaɨ izóidɨcaɨ. Iemona aféruimo tɨ́idɨnona maméidɨcaɨ. Ua tɨ́idɨnona mamécacaɨ, áfemona Cristo ie tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jailla izói, birui cáadena caɨ jáillena. Daɨí caɨ jaillano cómofuemo íocairedɨcaɨ. Mei jɨɨ, Cristo ie Moomo ite jamánomo ñuera rɨ́inodo meine cáadɨmɨena jáitaga, íemo daje izói afe daje rɨ́inodo cómofuemo íocairedɨcaɨ. \p \v 5 Uáfuena dáɨitɨcue, Cristo tɨ́illa izói tɨ́idɨnona jae mamécacaɨ. Iemona daje izói ie meine abɨdo cáadɨmɨena jailla izói, danɨ caɨ tɨ́illanomona meine cáataga izói cómofuiaɨmo íredɨcaɨ. \v 6 Cristo cruzmo coraɨca llezica naui fueñe caɨ illafue dáanomo tɨtácaza onódɨcaɨ. Uafue, afefue tɨtaca, nanómona caɨ comécɨmo ite fɨeni gáɨnano caɨna anáfenoñeillena. Iemona fɨénidɨfue dɨbénemo rairuícanona íñeitɨcaɨ. Daje izói rɨire táɨjɨtatɨmɨemo jaɨnaina izói, fɨénidɨfuemo jáɨnaiñeitɨcaɨ. \v 7 Mei jɨɨ, Cristo dɨga tɨ́idɨmɨe ja ɨ́aɨfuemona oni jɨ́recaide. \v 8 Iemona dácaiño Cristo tɨ́illa izói dáanomo afémɨe dɨga, caɨ comecɨ fɨeni óiacanafue tɨ́ide izói féitaga. Naui daɨí ie dɨga caɨ tɨ́illamona, daje izói biruíllaɨdo afémɨe dɨga caɨ íllana ua onódɨcaɨ. \v 9 Mei onódɨcaɨza, Cristo dácaiño tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jaide. Daɨí meine jaillano ja meine abɨdo dánomo tɨ́iñeite. Afémɨe ja ménacaiño tɨ́inide. \v 10 Mei Cristo ie tɨ́illaruimo, fɨénidɨfue dɨbénedo dácaiño tɨ́ide, jaca nɨnomo nane tɨ́iñeillena. Mei íadɨ afémɨe meine cáadena jaillano ie cáanano Juzíñamuimo duide. \v 11 Daje izói, mai fɨénidɨfue dɨbénemo tɨ́idɨno izói omoɨ iri. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui íena cáadɨnona mai omoɨ iri. Afemo izire comécɨmo mai omoɨ facáoiri, mei caɨ Ocuíraɨma Jesucrístomo dájena jaɨnáidɨomoɨza. \p \v 12 Ie jira fɨénidɨfuena omoɨ abɨna náamatatañeno iri; afefue omoɨ zíiñona iñena abɨ ana úillemona abɨ́ omoɨ rairuiri. Mei Taɨfe comuítaga caɨmo ite ɨ́aɨfue caɨ abɨ fɨeni jítainafue jino déillena ocuíoideza. Afemona izire abɨ omoɨ rairuiri. \v 13 Danɨ omoɨ abɨna fɨénidɨfuena fɨnótañeno iri. Mei jɨáɨfodo danɨ omoɨ abɨna Juzíñamuimo omoɨ jaɨnáitari; ua, tɨ́illanomona meine cáadena jaide izóidɨno afémɨemo omoɨ abɨ jaɨnáitari. Ie jira nana omoɨ abɨna Juzíñamui ñúefue fɨnóllena, omoɨ jaɨnáitari. \v 14 Ja benómona fɨénidɨfue ómoɨna ana úiñeite. Mei ocuilla uai anamo ja íñedɨcaɨza; mei jɨáɨfodo Juzíñamui caɨri dúecaillafuemo itɨ́caɨza. \s1 Comɨnɨ jacɨre rɨire rairuíllaruimona daa ráfuena caɨna onótate \p \v 15 Ie mei ¿nɨe izói íitɨcaɨ? Mei ocuilla uai anamo iñédɨcaɨza mei jɨáɨfodo Juzíñamui caɨri dúecaillafuemo itɨ́caɨza; íemona ¿meita fɨénidɨfue fɨnóredɨcaɨ? Ieñedeza, fɨnónidɨcaɨ. \v 16 Ñue onódɨomoɨza, ómoɨmona nágamɨiaɨ rɨire ocuídɨllaɨmamo fecaca llezica, aféllaɨma ocuíllana ñue jeire óredɨomoɨ. Daje llezica aféllaɨmamo izire jaɨnáidɨomoɨ. Bie izói caɨmo ite fɨénidɨfuiaɨ, jacɨre ocuídɨllaɨma ana uilla izói, nana caɨna ana uite. Afemona tɨ́illafue naga cómemo comuide. Mei íadɨ Jesumo caɨ ɨ́ɨnua llezica jɨáɨe caɨ ocuídɨllaɨma Juzíñamuimo dúidɨcaɨ, comécɨna jaɨ́cɨna ñue jóidɨmacɨna nágarui caɨ íllena. \v 17 Mei íadɨ ómoɨri Juzíñamuina: “Ɨere fɨgora,” daɨdɨcue. Mei naui fɨénidɨfuemo izire rairuícanona omoɨ illa llezica, ómoɨmo lloga llófueinafuena ja ñue jeire otɨ́omoɨza. \v 18 Afe fɨénidɨfuemona oni omoɨ jɨ́recailla mei, jɨáɨe ocuíraɨma Juzíñamui rairuícanona jáidɨomoɨ. Iemona comécɨna jaɨ́cɨna ñue jóidɨnona nágarui íredɨomoɨ. \v 19 (Ua omoɨ onoiga comɨnɨ ráfuiaɨdo úritɨcue, mei omoɨ ɨfocɨ déiñenamona bífuiaɨna ñue cacánidɨ omoɨ.) Naui fɨeni illáfuiaɨmo omoɨ abɨna jaɨnáitafɨredɨomoɨ. Nane afe baɨmo jɨáɨe jamánomo fɨeni abɨ fɨ́nuamo abɨna fɨnótadɨomoɨ. Naui daɨí abɨna omoɨ fɨnota izói, mai birui comecɨ jaɨ́cɨnainafuemo abɨ́ omoɨ jaɨnáitari, dama Juzíñamui íena oni eneno ñue mamécanona omoɨ íllena. \p \v 20 Naɨ fɨénidɨfuiaɨmo rɨire rairuícanona omo illa llezica, comecɨ jaɨ́cɨna jóinafuemo jaɨnáiñedɨomoɨ. \v 21 Naui omoɨ illáfuiaɨna birui meáiruitɨomoɨ. Mei aféfuiaɨmona ¿nɨe cánuafuiaɨ otɨ́omoɨ? Oñédɨomoɨza; tɨ́illafue dɨné jaca ómoɨna uite. \v 22 Mei íadɨ fɨénidɨfuemona oni eneno omoɨ jɨ́recaillamona, ja birui Juzíñamui rairuícanodɨomoɨ. Iemona birui afémɨemo ñue jaɨnáidɨomoɨ. Bie izói omoɨ íllamona, Juzíñamui ɨbana ñue caɨmare ómoɨna cánoite. Ua afémɨe íeɨena ómoɨna oni eneno ñue fɨ́noite. Iemona afe ɨ́coɨmo zíiñona illáfuena óitɨomoɨ. \v 23 Fɨeni caɨ íllamona daa tɨ́illafue óitɨcaɨ. Mei íadɨ Juzíñamui raiñóñeno fia caɨmo iga raa, caɨ zíiñona illɨfue. Bie zíiñona caɨ illɨfue dama caɨ Ocuíraɨma Jesucrístomo dájena caɨ jaɨnáinamona caɨmo iga. \c 7 \s1 Ɨima áɨreinamona rɨngo ɨníreinamona daa ráfuena caɨ onótate \p \v 1 Amatɨaɨ, onódɨomoɨza, da come dama naɨ ie tɨ́iñeniadɨ, ocuilla uai naɨ íemo dúide. \v 2 Ja omoɨ onóigafue jino llóitɨcue, áfedo jɨáɨfuena omoɨ onóillena. Da ɨnírede rɨngo, ie ɨni caana llezica, ocuilla uaido ie ɨnimo cuinaca izói jaɨnaide. Mei ie ɨni tɨilla mei, afe íemo jaɨnáitate ocuilla uáimona afengo jae oni jɨ́recaide. \v 3 Afe llezica afengo jɨáɨe ɨímamo ɨnírena ñuera. Afengo daɨí ɨníreilla jɨruíreñede. Mei íadɨ ie ɨni naɨ ítemo afengo jɨáɨe ɨima dɨga illa afengo ɨere jɨruírede. \p \v 4 Cue ámatɨaɨ, birui Jesucristo abɨmo dájena jaɨnáidɨcaɨ; ua ɨníredɨngo ɨnimo jaɨnaina izói jaɨnáidɨomoɨ. Afe Crístomo omoɨ jaɨnáinamona, ie tɨ́illado tɨ́idɨnona mamécaomoɨ. Ie jira ocuilla uai dɨbénemo tɨ́idɨno izói itɨcaɨ. Fueñe bie ocuilla uaimo, rɨngo ɨnimo jaɨnailla izói, jaɨnáidɨcaɨ. Mei íadɨ ja birui tɨ́idɨno izói caɨ íllamona afe ocuilla uaimo jaɨnáiñedɨcaɨ. Dama tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jaide Crístomo jaɨnáidɨcaɨza. Afe bie Crístomo caɨ jaɨnáinana Juzíñamui caɨmo comuítate. Ua comuítate caɨdo ie comecɨ jitáinafue ñue ɨ́coɨmo caɨ fuitállena. \v 5 Mei nanómona comɨnɨ comécɨmo itɨfue dɨbénemo caɨ ífɨrena llezica, afe ocuilla uai caɨ abɨmo ite fɨeni óiacanafuiaɨna cazítate. Aféfuiaɨ caɨna ana tɨ́illɨnomo uite. \v 6 Mei íadɨ ja birui afe ocuilla uai dɨbénemo tɨ́idɨno izóidɨcaɨ. Fueñ afe ocuilla uai anamo rɨire itɨcaɨ, mei íadɨ ja birui afe uáimona ñue oni jɨ́recaidɨcaɨ, Ñuera Joreño cómuena méidoga caɨmo itɨ́fuedo Juzíñamui ocuícamacɨna caɨ íllena. Jaiai cuega ocuilla uaido Juzíñamui ocuícamacɨna ínidɨcaɨ. \s1 Cuemo ite ɨ́aɨfue cue caɨmare illafue llótaidote \p \v 7 Iemona ¿mei nɨe izói dáɨitɨcaɨ? ¿Ocuilla uaina fɨénidɨfue daɨíredɨcaɨ? ¡Daɨínidɨcaɨ! Mei íadɨ afe ocuilla uaido fɨénidɨfuena onótagacue. Afe uai naɨ jino lloñena llezica fɨénidɨfuena onóñedɨcue. Ja omoɨ onóigafue jino llóitɨcue, áfedo jɨáɨfuena omoɨ onóillena. Ocuilla uai naɨ cuena dáɨiñeniadɨ, aɨno come raana óiacanana onóñedɨcue. Mei íadɨ afe daɨí llua mei fɨeni óiacanana onódɨcue. \v 8 Afena cue onónamona, bie ocuilla uai llúado, cue comécɨmo ite naga fɨeni jítainana uáfodo cazítaga. Mei ocuilla uai naɨ cuemo lloñena llezica, fɨénidɨfue tɨide izói uái illano fɨgo onóñedɨcue. \v 9 Nauídɨruimo, ocuilla uai cúemona naɨ oni eneno illa llezica, cue comecɨ úrilla caɨmare ite. Mei íadɨ ocuilla uai ja lluáɨbillado fɨénidɨfue meine abɨdo comuide. Afefue meine comuíllamona fállena cue orede. \v 10 Dɨnómona bie izói cuemo zúide. Daje cuena ñue zíiñona illɨ́fuemo úirede uaillaɨ, ñue illɨ́fuemo cuena uiñede. Mei jɨáɨfodo cue dɨbénemo, cuena ana tɨ́illanomo uite. \v 11 Mei jɨɨ, fueñe fɨénidɨfue cuemo iñede daɨdɨcue. Mei íadɨ ocuilla uaina cue fɨ́dɨamona, cuemo ite fɨénidɨfuiaɨna onódɨcue. Afe ɨ́coɨnia Juzíñamui fáiacagamɨena itɨcue. \p \v 12 Afemona onoiga, afe ocuilla uai ɨere ñuera. Daje izói lletara uai jamánomo ñuera. Afe uai ñue jaɨ́cɨna jóidɨuai. \v 13 ¿Meita bie ñuera ocuilla uai cuena ana tɨ́illɨnomo úirede? Ñue onóigaza, úinide. Mei jɨáɨfodo cuemo ite fɨénidɨfuedo ana tɨ́illɨnomo uigacue. Afemona uáfuena cɨ́otagaza, bie fɨénidɨfue ua nahí fɨénideza. Afe cuena ana uillafue ñúefuedo fɨnoca. Daɨí Juzíñamui ocuilla uai, nana fɨénidɨfuiaɨ jamánomo ɨ́aɨre nana caɨna onótate. \p \v 14 Afe ocuilla uai Juzíñamui Ñuera Joréñomo dúidɨfue. Afena onódɨcaɨza. Mei jɨáɨfodo nanómona cue comécɨmo itɨfue Ñuera Joréñomo dúiñede. Mei izire rairuícamɨe izói ɨ́aɨfue fɨ́nuanamo fecácamɨe izóidɨcue. \v 15 Birui cuemo íficaidɨfuena onóñedɨcue. Ñue cue comecɨ jítainafuena fɨnóñedɨcue, mei íadɨ cue comecɨ éoillafuena áfena fɨnófɨredɨcue. \v 16 Mei cue comecɨ jítaiñenafue cue fɨnóadɨ, afe cue fɨnócafue fɨéninana onódɨcue, mei Juzíñamui Ocuilla uai cuena áfemona rairuídeza. Iemona afe bie ocuilla uaina nahí ñuera daɨdɨcue. \v 17 Mei daɨí áfena dama fɨnóñedɨcue, mei jɨáɨfodo cuemo ite ɨ́aɨfue aféfuemona comuide. \v 18 Mei onódɨcueza, dama cuemo ñúefuena iñede. Bíedo daɨíacadɨcue, nanómona cuemo itɨfue ñúeñede. Mei jɨɨ, cue comecɨ ñúefue fɨnóacade, mei íadɨ áfena jaca fɨnónidɨcue. \v 19 Cue jitaiga ñúefuena fɨnóñedɨcue; mei íadɨ cue jítaiñega fɨénidɨfuiaɨna fɨnócadɨcue. \v 20 Iemona cue fɨnóacañega fɨénidɨfue cue fɨnóadɨ, dama cúeñedeza, cuemo ite fɨénidɨfuemona comuide. \p \v 21 Daɨí jaca bie izói cuemo íoicaide: mei ñúefue cue fɨnóacania, áfena baiñeno dama cuemo ite ɨ́aɨfuiaɨ báifɨredɨcue. \v 22 Mei jɨáɨfodo cue comécɨdo Juzíñamui ocuilla uaina gáɨdɨcue. \v 23 Mei íadɨ afe llezica cue comécɨmo ite jɨáɨe nɨné cue úiacade uaina comécɨdo onódɨcue. Afe uai cue ɨfocɨ úrilla ñúefuena nɨné féitaoide. Afe bie fɨeni cue rairuíoide uai cue abɨmo ite. Afe uai cuena llavéoide. \p \v 24 ¡Naɨ ɨere ióbiñedɨmɨedɨcue! Bie ana tɨ́illamo cue uite abɨ́mona, ¿bu oni cue jɨ́recaitalle? \v 25 Dama Juzíñamui ie Jitó caɨ Ocuíraɨma Jesucrístodo bífuemona cuena oni jɨ́recaitarede. Iemona, ja birui Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨdɨcue. Iemo cue illafue bie izói ite: Juzíñamui ocuilla uai anamo cue itábicaillena dama Juzíñamui jóonega cue comecɨ ñue úrillado fɨnóredɨcue. Mei íadɨ dama cue abɨ dɨbénedo nanomo cuemo itɨ́fuedo llavécaigacue. Dɨnómona fɨénidɨfue cuemo íoicaide. Ioicaillamona fɨénidɨfuiaɨna jaca fɨnóicaidɨcue. \c 8 \s1 Juzíñamui Ñuera Joreño úicaigamɨe illafue bie izoide \p \v 1 Mei ja benómona, nana Jesucrístomo dájena jaɨnáidɨnomo duere fɨnótaitɨuai jaca iñede. Afémacɨ Juzíñamui Ñuera Joreño rɨ́inodo afe Joreño illa izói ífɨrediaɨoɨ. Dáanomo afémacɨ nanómona comécɨmo itɨ́fuiaɨ izói comécɨñediaɨoɨ. Daje izói nánorafuiaɨna náfueñediaɨoɨ. \v 2 Juzíñamui Ñuera Joreño caɨ rairuilla uai, dájena Jesucrístomo caɨ jaɨnáinamona, caɨna ñue cáataite. Afe llezica caɨna rairuide Ñuera Joreño uai, afe nanómona cue rairuilla fɨénide uáimona cuena oni jɨ́recaitade. Afemona fɨénidɨfue ana tɨ́illɨnomo cuena úiñeite. \v 3 Moisés ocuica uáimona fɨnónidɨfuena, Juzíñamui daade ie Jitó ana óriano áfena fɨnode. Afe caɨmo ite fɨénidɨfuemona oni caɨ jɨ́recaillafue Moisés ocuilla uáimona fɨnónide, mei nanómona caɨ comécɨmo fɨénidɨfuiaɨ íllado, afe uai rɨ́inonideza. Iemona afe uai fɨgo jínoñede. Ie jira Juzíñamui caɨ oni jɨ́recaitallena, daade ie Jitó jamai cómena bie énɨemo jéicɨtade. Afe mei, caɨ fɨénidɨfuiaɨ ɨ́coɨnia caɨ ifomo Juzíñamui ie Jitó fatátate. Bie izói daɨna daɨíacade, bínɨemo ite fɨénidɨfuiaɨredɨno comɨ́nɨna íaɨoɨ illa izói, afe izói Juzíñamui ie Jitó ana bínɨemo orede. Afe bie izoide ória mei, afémɨe abɨ, cáɨe izói eroide, mei íadɨ afémɨe ɨ́aɨfuenide. Afe izói ie íllamona afémɨe bínɨedo ua nɨ́fuenidɨmɨena jáicaillado nana caɨmo ite fɨénidɨfuiaɨna anáfenode. \v 4 Mei ocuica uai jeire caɨ óllena, afémɨe nana bie izói fɨnódeza, mei ja nano caɨ comécɨmo comuídɨfuiaɨmo comécɨñedɨcaɨza. Afena ja náfueñedɨcaɨ. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Ñuera Joreño ífuiaɨmo comécɨioidɨcaɨ; aféfuiaɨna ñue náfuetɨcaɨ. \p \v 5 Nano comécɨmo fɨeni comuídɨfuiaɨmo comécɨidɨno, daa bie caɨ abɨ ífuiaɨmo izire comécɨdo llícɨoidiaɨoɨ. Mei jɨáɨfodo Ñuera Joreño ífuiaɨmo comécɨidɨno afe Ñuera Joreño daɨnáuaimo izire comecɨ fáɨoidiaɨoɨ. \v 6 Da bie caɨ abɨ ífuiaɨmo comecɨ izire caɨ llícɨoia, ana tɨ́illɨnomo caɨna uite. Mei jɨáɨfodo Ñuera Joreño daɨnáuaimo izire comecɨ caɨ fáɨoia, zíiñona illɨ́fuemo caɨna uite. Iemo daje izói caɨna caɨmare uái illɨ́nomo uite. \v 7 Daje bie caɨ abɨ ífuiaɨmo izire comecɨ llícɨoidɨno, Juzíñamui uáitatɨmacɨna jáidiaɨoɨ, mei afémacɨ, nana comɨnɨ Juzíñamui ocuilla uaina gáɨñediaɨoɨza. Afémacɨ áfena gáɨñenamona afe uai anamo ínidiaɨoɨ. \v 8 Ie jira nano caɨ comécɨmo comuídɨfuiaɨmo jaɨnáidɨno Juzíñamuina ióbitanidiaɨoɨ. \p \v 9 Mei íadɨ Juzíñamui Ñuera Joreño ja ómoɨmo íllamona, comécɨmo fɨeni itɨ́fuiaɨmo, cuinaca izói, izire jaɨnáiñedɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo Ñuera Joréñomo dájena ɨere jaɨnáidɨomoɨ. Cristo Ñuera Joréñona iñédɨmɨe Cristo íeñede. \v 10 Cristo ómoɨmo íllamona ómoɨmo ite joreño caade. Ua, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itábicaillamona omoɨ joreño cazítaga izoide. Mei íadɨ afe llezica caɨmo ite fɨénidɨfue caɨ abɨna ana tɨ́illɨnomo uite. \v 11 Mei jɨaɨfodo Jesucristo tɨ́illanomona Juzíñamui Ñuera Joréñodo meine abɨdo cáadɨmɨena jáitaga. Iemo afe Cristo cáadena jáitate Juzíñamui omoɨ tɨ́ifɨrena abɨna nane meine cáadena jáitaite. Ua ómoɨmo ite Juzíñamui Ñuera Joréñodo Juzíñamui cáadena jáitagamacɨna ómoɨna fɨ́noite. \p \v 12 Amatɨaɨ, mei daɨí caɨ comécɨmo fɨeni ífɨredɨfuiaɨmo comécɨiñellena, izire ocuícanodɨcaɨ. \v 13 Da bie omoɨ abɨ ífuiaɨmo omoɨ comécɨioiadɨ, tɨ́illɨnomo ana ómoɨna uite. Bie caɨ comécɨmo itɨfue jaca fɨénidɨfuena caɨna fɨnótate. Mei íadɨ afe ómoɨna fɨnótate fɨénidɨfue Ñuera Joréñodo omoɨ anáfenoiadɨ jaca nɨnomo cáaitɨomoɨ. \p \v 14 Nana Juzíñamui Ñuera Joreño ɨfócamacɨ, Juzíñamui úruiaɨ. \v 15 Mei jɨɨ, ómoɨmo iga Ñuera Joreño, jacɨre ráiruite joréñoñede. Daje izói ómoɨmo ite Ñuera Joreño ómoɨna meine jacɨ́ruitañede. Mei íadɨ afe ómoɨmo iga Ñuera Joreño Juzíñamui jitótɨaɨna ómoɨna mamede. Afe Joreño Juzíñamuina “Cue Móodɨo” caɨna daɨítate. \v 16 Da bie Ñuera Joreño caɨmo ite joreño dɨga, dájena nabáizaɨbite “Juzíñamui jitódɨcaɨ” caɨna daɨíllena. \v 17 Afe daɨí ie jitótɨaɨna caɨ íllamona, Juzíñamui raɨre uícodo caɨmo lloga fecɨ raa izoide cáɨmafue maiñóredɨcaɨ. Afe cáɨmafue dama Cristo ie, mei afémɨe Juzíñamui nahí Jitoza. Mei íadɨ ja birui áfena daane afémɨeoɨri maiñóredɨcaɨ. Afe Cristo duere zefuilla izói, daane birui duere caɨ zefuíadɨ, Juzíñamui caɨna cɨ́oite. Iemona Juzíñamui ebíredɨfuena íemo nitalle izói, afe izói caɨmo nítaite. \p \v 18 Iemona ja biruíllaɨdo duere caɨ zefuilla fɨgo ráañenamo comecɨ facádɨcue. Afefue ráañenari ióbidɨcue. Ua afe aillóñedeza áfena lloñédɨcue: mei afe uire caɨmo cómuite ñue ebíredɨfue jamánomoideza. Afe ebíredɨfue duere zefuíllafue baɨmo jamánomoideza, afe duere zefuíllafuena úibiñoñeitɨcaɨ. \v 19 Nana Juzíñamui fɨnoca cómena maméiñedɨnuiaɨ, Juzíñamui jitótɨaɨ meine cáadɨno jaillano jino cɨ́otallɨruimo ɨere izire úiñoidiaɨoɨ. \v 20 Ua comɨ́nɨmo ite fɨénidɨfue ɨ́coɨnia, nana afe Juzíñamui comuítaganuiaɨ zuure fíallɨfuemo mamécaiaɨoɨ. Danɨ íaɨoɨ jítainamona aféfuemo mámeñegaiaɨoɨ. Mei íadɨ Juzíñamui daɨí íaɨoɨna mamede; afe ie comecɨ jítaina ízoi mamécaiaɨoɨ. \v 21 Mei afémɨe nana ie fɨnócanona rɨire ocuícafuemona oni jɨrénoiacade. Daje izói ie fɨnócanona nɨné táɨnocaitɨfuemona oni jɨrénoiacade. Afe íaɨoɨ jɨrénollɨfuemo Juzíñamui ñue comécɨide. Daɨí íaɨoɨ oni jɨ́recaitaite, Juzíñamui jitótɨaɨoɨri ebire jaɨ́cɨna joide cáɨmafuena íaɨoɨ maiñórillena. \v 22 Onódɨcaɨza, jaiai fɨénidɨfue bínɨemo taɨnéinanomona, nana Juzíñamui fɨnoca cáadɨnuiaɨ abɨ izírenari murífɨrediaɨoɨ. Ua jaiáimona naɨ biruimo, rɨngo úrue jocóacana llezica izínailla izói, nana ie comɨ́nɨna mámeñega comuítaganuiaɨ izi cácadiaɨoɨ. \v 23 Daa afémacɨ izi cácañenaza; daje izói caɨ izi cácaillano, afe caɨna jaɨ́cɨna ñúeitallɨruido izire ocuíritɨcaɨ, Juzíñamui Ñuera Joreño caɨmo ite íadɨ. Juzíñamui ɨcoɨ aillo caɨmo fecalle caɨmátaillɨfuiaɨmona, bie Ñuera Joreño fueñe raɨre uícodo caɨmo iga. Mei íadɨ naɨ bínɨemo ɨere zuure murífɨredɨcaɨ; mei Juzíñamui jitótɨaɨ maméidɨcaɨ íadɨ, móonidɨza jɨáɨe come íena náamataja izói, caɨ ie náamatallɨruimo ocuíritɨcaɨza. Aféruimo nana fɨénidɨfuiaɨmona, naa jɨáɨe caɨ rairuíoide ɨ́aɨfuiaɨri, Juzíñamui caɨ abɨna oni jɨ́recaitaite. \v 24 Afe bie caɨ jíllollɨfuemo úiñoidɨcaɨ. Jesucristo daɨí caɨmo llogáuaimo afe jeire caɨ úamona, áfemo úiñoidɨcaɨ. Afemo daɨí izire caɨ úiñoinado jíllotagacaɨ. Caɨ úiñoga raana caɨ cɨónamona, jae áfemo úiñoñeitɨcaɨ, mei jae íteza. \v 25 Mei jɨáɨfodo caɨ cɨóñena raamo caɨ úiñoiadɨ, ja áfemo raɨre járitañeno úiñoredɨcaɨ. Iemona Juzíñamui Ñuera Joreño, Juzíñamui jitótɨaɨna caɨ maméinamo uaina nabaide. \p \v 26 Daje izói Juzíñamui Ñuera Joreño mei nɨfue Juzíñamuimona caɨ jɨcállena ñue caɨna cánuaɨbite. Juzíñamuimona jaɨ́cɨna ie jitailla izói caɨ jɨ́cajana onóñedɨcaɨ. Mei daɨí caɨ illa llezica, Ñuera Joreño come uaido jino llónide murilla uaido Juzíñamuimo caɨdo izire jɨcade. \v 27 Juzíñamui naga come comecɨ ífuena ñue onóillena izire jɨcánofɨredɨmɨe. Afemona Ñuera Joreño caɨdo daɨíacanana Juzíñamui ñue onode, mei Ñuera Joreño, Juzíñamuimo jaɨnáidɨnodo Juzíñamui comecɨ jitailla izói izire íaɨoɨmo jɨcádeza. \s1 Nana zuure ɨ́aɨfuiaɨmona caifófeficairedɨcaɨ \p \v 28 Onódɨcaɨza, Juzíñamui nana cómemo íficaitɨfuiaɨna ñue jaɨ́cɨna mamede, nana íena izíruitɨno ñue íllena. Ua Juzíñamui comecɨ jítaina izói, ie jɨ́ɨrigano ñue íaɨoɨ íllena, Juzíñamui illa dɨ́gamɨemo cómuitɨfuiaɨna ñue jaɨ́cɨna zúitafɨrede. \v 29 Mei Juzíñamui nana ie uícodo onóigano nanómona mamede, ie Jitó illa izói íaɨoɨ íllena. Bie izói íaɨoɨ íllamona Juzíñamui Jitó ámatɨaɨna itíaɨoɨ. Afemona aillo ite ámatɨaɨ cɨ́gɨmona Jesucristo dama námɨena jaide, Juzíñamui jaiai uícodo mámia izói. \v 30 Nana daɨí ie mamécanona, daje izói íaɨoɨna jɨ́ɨrite. Nana ie jɨ́ɨriganona, daje izói ie anamo ñue jaɨ́cɨna itábicaitate. Daje izói, nana daɨí ie anamo ñue jaɨ́cɨna itábicaitaganomo Crístomo nitaca ebíredɨfuena afe izói íaɨoɨmo nitade. \p \v 31 ¿Bífuena nɨe izói dáɨitɨcaɨ? Juzíñamui caɨ dɨbénemo íadɨ, ¿mei bu caɨna anáfenolle? ¡Caɨ anáfenoitena iñede! \v 32 Juzíñamui dama ie daade nahí Jitona cáɨmona rairuíñede. Mei jɨáɨfodo nana ñue caɨ jílloillena, ie daade Jitó tɨtállena jeruíñeno fecade. Iemona onódɨcaɨza, nana jɨáɨe caɨ jitaille rɨ́iduana naa ie Jitóoɨri nágarui caɨmo fecáfɨreite. \v 33 Juzíñamui nɨzécamacɨmo, ¿bu fɨénidɨfuena nitárena? Afe izói nítaitɨmɨe iñede, mei afémacɨ nɨ́fuenidɨnona Juzíñamui jae jino uáfodo llógaza. \v 34 Afe Juzíñamui nɨzécanona, ¿mei bu duere fɨnótarena? Iaɨoɨna duere fɨnótaitɨmɨe jae iñede, mei Jesucristo íaɨoɨ ɨ́coɨnia tɨ́izaɨbiteza. Afe baɨmo Jesucristo tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jaillano, Juzíñamui nabézimo ráɨnazaide, dɨnómona Juzíñamuimona caɨ ie canóllɨfuena izire jɨcállena. \v 35 Cristo caɨ ie izíruillana, ¿bu mei féitarena? ¿Meita duere caɨ zefuíadɨ, Cristo caɨna izíruillana féitaite? Féitanide. ¿Meita llotáiredɨfuiaɨ caɨna ie izíruillana féitaite? Féitanide. ¿Meita fɨeni caɨna fɨnóacadɨno caɨna ie izíruillana féitaite? Féitanide. ¿Meita júbietaillafue caɨna ie izíruillana féitaite? Féitanide. ¿Meita ɨnícuironinafue caɨna ie izíruillana féitaite? Féitanide. ¿Meita jácɨfuiaɨ caɨna ie izíruillana féitaite? Féitanide. ¿Meita tɨ́izaillafue caɨna ie izíruillana féitaite? Féitanide. \v 36 Juzíñamui Cuega Uai bie izói dáɨdeza: \q1 Nágaruillaɨ o ɨ́coɨnia tɨ́illanomo áɨnozitagacaɨ, mei íadɨ tɨ́iñedɨcaɨ. \q1 Daje llezica caɨna tɨtalle ovéjaɨaɨ izói mamédiaɨoɨ. \m \v 37 Mei íadɨ nana bie zúuredɨfuiaɨmona, caɨna izíruitɨmɨe Jesucrístodo, caifófeficaidɨno baɨmo ñue jino jáidɨcaɨ. \v 38 Iemona ñue onódɨcueza, Juzíñamui caɨ ie izíruillana ráiruitena iñede. Naga raamo caɨ jíriadɨ Juzíñamui féitañeno caɨna izíruioide. Caɨ tɨ́illɨfue Juzíñamui caɨna izíruillana cáɨmona feitañeite. Daje izói bínɨemo caɨ cáanafue caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. Daje izói Juzíñamui abɨ imacɨ caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. Daje izói fɨeni rɨ́inorede jóriaɨ caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. Daje izói biruido comuídɨfuiaɨ caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. Daje izói uire cómuitɨfuiaɨ caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. \v 39 Daje izói Juzíñamui abɨ imácɨmona rɨ́illaɨnɨ caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. Daje izói Taɨfemo jaɨnáidɨno rɨ́illaɨnɨ caɨna ie izíruillana cáɨmona rairuínide. Ua nana Juzíñamui fɨnócanuiaɨmona buna Crístodo caɨmo jino cɨ́otaga izíruillana cáɨmona rairuínide. \c 9 \s1 Juzíñamui jaiai uícodo Israel naɨraɨ nɨzede \p \v 1 Ja birui jɨáɨfue ómoɨmo llóitɨcue. Crístomo cue jaɨnáinamona táɨnona llóñeitɨcue. Daje izói Juzíñamui Ñuera Joreño nabáioicaigacueza cue comecɨ urilla uai ñue jino deide. Afedo bie cue llollɨfue nahí ua ráfueza, onódɨcue. \v 2 Be nɨɨe: nana cue naɨraɨ comɨ́nɨri ɨere zúuruitɨcue. Afémacɨ Crístomo ɨ́ɨnoñenamona zúufueri comécɨna cuidɨ́ridɨcue. \v 3 Iemo mei cue dáɨnamona nɨbaɨ afémacɨna jíllotareniadɨ, Juzíñamuina, “Mai fɨeni cue faido,” nɨbaɨ raɨre dáɨitɨcue. Mei íadɨ cue daɨna izói Juzíñamui cue faidódena, cue naɨraɨ imácɨna cánoñeite. \v 4 Afémacɨ jaiai Juzíñamui nɨzécamɨe Israel, méifomo comuícana jáidɨno. Daje izói afémacɨna Juzíñamui daɨde: \p —Bimacɨ cue naɨraɨ, —daɨde. Afe mei íaɨoɨ cɨ́gɨmo ie íllado íemo ite áillue ebírede rɨ́ino Juzíñamui íaɨoɨmo jino cɨótate. Daje izói íaɨoɨna ie ñuera fɨnóllɨfuiaɨ Juzíñamui íaɨoɨmo llote. Iemo Juzíñamui Moisédo ocuica uaina llogáiaɨoɨ. Daje izói Juzíñamuina nahí caɨmátaitajana onótagaiaɨoɨ. Daje izói Juzíñamui lloga caɨmare íaɨoɨ illɨ́uai íaɨoɨmo íteza. \v 5 Bimacɨ mámecɨna jɨca jalleide judíuaɨ jaiáidɨgɨmamona comuítagano. Iiraɨnomo íaɨoɨ náɨraɨmona Cristo cómena jócuaɨbiga. Bífuiaɨmona Juzíñamui naga ráfuiaɨ jamánomo ocuíllana onódɨcaɨ. Iemona nana náɨraɨaɨmona illa dɨ́gamɨiaɨ Juzíñamuina jaca nɨnomo fáɨcanocaiñeno ióbitarediaɨoɨ. Mai daɨí íteza. \p \v 6 Dɨga ñúefuiaɨ cue náɨraɨmo duide; mei íadɨ Crístona náfueñediaɨoɨ. ¿Mei nɨ́bai? ¿Nɨbaɨ Juzíñamui uícodo lloga Israelna ñuera daɨnáuai fɨgo déizaɨbiñede? Daɨí daɨíñedɨcueza. Jɨáɨfodo jóide. Nana Israel náɨraɨna maméidɨnomona dáarie Juzíñamui nɨ́zeñegano. \v 7 Daje izói Abraham méifomo comuídɨno dáarie ie nahí úruiaɨñediaɨoɨ. Jaiai uícodo Juzíñamui Abrahana daɨde: \p —Dama Isáacɨmona cómuitɨno o uáfuena méifomo comuídɨnona jaille, —daɨde. \v 8 Bie uai jɨáɨfuena caɨ onótateza: Dáamɨe ñuera náɨraɨmo jócuado, dama áfedo “Juzíñamui jitódɨcue” daɨínide. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui uícodo daɨna uai fúitamona jocócano, dama afémacɨ ie uáfuena méifomo comuídɨnona mameina. \v 9 Juzíñamui Abrahana uícodo daɨna uai be nɨɨe: “Uire afe naui cue mamécaruimo meine bíitɨcue; íemo o aɨ Sara jitó jócoite,” daɨde. \p \v 10 Iemo naɨ jɨáɨfuena ite. Rebeca jitó íaillɨnoɨ dáamɨena móorediaillɨnoɨ. Iaillɨnoɨ moo caɨ jaiáidɨgɨma Isaac. Afe jitó íaillɨnoɨ guarázaillɨnoɨ. \v 11-12 Mei íadɨ íaillɨnoɨ naɨ jocóñeniadɨ, afe ménaillɨnoɨ naɨ nɨ́ɨfuenina illa llezica, Juzíñamui Rebécana daɨde: “O jitó nánoramɨe ie méifoide ama anamo jabóidɨmɨena íite.” Juzíñamui daɨí daɨde, bífuena caɨ onóillena: Afe iaillɨnoɨmona dáamɨena Juzíñamui nɨzéllena dama Juzíñamui comecɨ jítaina izói mamede. Afe Juzíñamui íaillɨnoɨmona dáamɨe nɨ́ziafue íaillɨnoɨ fɨnócafuemona comuíñede. Dama Juzíñamui mámiamona íaillɨnoɨmona dáamɨe nɨzécamɨena jaide. \v 13 Juzíñamui Cuegáuai bie izói daɨde: “Jacob cue nɨzécamɨe, íemona cue izíruigamɨe, mei íadɨ Esaú cue ruifíruigamɨe.” \p \v 14 Iemona dáarie nɨbaɨ dáɨitiaɨoɨ: “Juzíñamui daɨí dáamɨena fia ruifíruillano jɨáɨmɨe nɨzeda máiñua jaɨ́cɨna jóiñede.” Mei íadɨ bie comɨnɨ daɨnáuai uáfueñede; jaɨ́cɨna jóiñedɨfuena Juzíñamuimo jaca iñede. \v 15 Mei Juzíñamui Moisena ja dáɨdeza: “Daa cómemo cue dúecaiacaniadɨ, afémɨemo dúecaitɨcue. Daje izói daa cómena duéruillano rɨire ɨbana cue óiacañeniadɨ, íemo ɨbana óñeitɨcue.” \v 16 Bie Juzíñamui daɨna uáimona onódɨcaɨza: Juzíñamui dáamɨe eneno nɨ́zia afe come óiacanamona daɨngo comuíñede. Daje izói afe come rɨire fɨ́nuamona Juzíñamui nɨ́ziafue comuíñede. Juzíñamui afémɨe nɨ́zia dama cómemo Juzíñamui dúecaiacanamona comuide. Daje izói afe ɨímana ie canóacanamona comuide. \v 17 Mei jɨɨ, Juzíñamui ie Cuegáuaido, Egipto illáɨmana daɨde: “Ja illáɨmana o jóonetɨcue, cuemo ite áillue rɨ́ino jɨáɨmacɨmo odo jino cɨ́otallena. Afe llezica ɨere duere o cue fɨnólledo cue mámecɨ naga náɨraɨaɨdo jɨca jalléitaitɨo,” daɨde. \v 18 Ie jira onódɨcaɨza: Juzíñamui dama ie óiacana izói, daa cómemo dúecaite; íemo Juzíñamui dama ie óiacana izói jɨáɨe come comécɨna rɨ́ireitaite. \p \v 19 Bífuiaɨmona daa come nɨbaɨ cuena jɨcánoite: “Mei Juzíñamui afe ie óiacana izói fɨnófɨredeza, jɨáɨfodo ínidɨcaɨ. Iemona ¿nɨbái mei fɨénidɨfue ɨ́coɨnia caɨmo nitáfɨrega? ¿Bu mei Juzíñamui óiacanafuena uáitarena?” \v 20 ¡Acɨ! ¡Daɨí daɨnámɨe cacai! ¿O ɨere ua ímɨedɨcue daɨdɨo, Juzíñamuimo rɨire júfidollena? Mei nana Juzíñamui comuítagacaɨza bie jɨáɨfuemo comécɨiri. ¿Mei nɨbaɨ nogo, afe nogo niráɨngona dáɨite: “¿Nɨbái mei cuena bie izói nitɨo? ¡Dáɨiñeite! \v 21 Nogo niraɨngo daɨngo ie comecɨ óiacana izói afe nogóraɨna nírede. Afe daje nógorafella átuedo daa ebire eroide ɨcɨ́runa nírede, íemo daje nógorafella enéfenemona jamai nogócɨrina nírede. \p \v 22 Iemona daje izói Juzíñamui fɨnócafuiaɨ ñúeraza, onódɨcaɨ. Afémɨemo ɨ́ɨnoñedɨnona Juzíñamui duere fɨnótaacade, íemo ite fɨénidɨfuena gáɨñenana jino ácatallena. Afe llezica íemo ite aillo ñuera rɨ́ino jino comɨ́nɨmo onótaiacade. Mei íadɨ afémacɨ fɨeni illafue ɨbana raɨre otátañede. Ie icɨ́rafue anamo itɨ́nomo, Juzíñamui raɨre comecɨ járitañede. Iaɨoɨmo dúide nɨné táɨnocaitallɨfuena naɨ are ocuíñede. \v 23-24 Daje izói Juzíñamuimo ite jamánomo ñuera ebíredɨnona comɨ́nɨmo jino onótaiacade. Iemona Juzíñamui dáarie judíuaɨ, daje izói dáarie judíoñedɨnona nɨzeda íaɨoɨmo dúecaide. Dúecaillano íaɨoɨ fɨeni illafue ɨbana oñeno íaɨoɨ jíllotate. Afe ie dúecaillado nɨzécanodɨcaɨ. Afémɨe jaiai uícodo, íemo ite ebíredɨfuemona afe cáɨena oni caɨ maiñóllena caɨna mamede. Daɨí fɨ́nuamona, íemo ite jamánomo ñuera ebíredɨfuiaɨ Juzíñamui caɨmo jino fɨdɨ́tate. \v 25 Jaiai Juzíñamui uai jino llóraɨma Oseas cuegánicomo Juzíñamui bie izói daɨde: \q1 Cuemo jaɨnáiñede comɨ́nɨna “Cúeɨena” náamataitɨcue. \q1 Daje izói naui cue izíruiñega náɨraɨna “Cue izíruigamacɨna” mámeitɨcue. \q1 \v 26 Daje izói batɨ́ jɨáɨe énɨemo itɨ́nona Juzíñamui daɨna “Cue comɨ́nɨñedɨomoɨ,” afénomo itɨ́nona “Cáataite Juzíñamui jitótɨaɨna mamélliaɨoɨ,” —daɨí Oseas daɨde. \m \v 27-28 Mei íadɨ Israel naɨraɨ dɨbénemo Isaías daɨde: “Israel comɨnɨ ɨere aillo jebuídiaɨoɨ, ua monáillai fuédamo ite facádonide guamájɨaɨ izói, jamánomo áillomacɨ. Mei aillo jebuídiaɨoɨ íadɨ, afe náɨraɨmo Juzíñamui raɨre duere fɨnótalle mei, daa dúemacɨna fɨébitiaɨoɨ. Danɨ afe dúemacɨ jílloitiaɨoɨ. Mei jɨɨ, Juzíñamui ie daɨna uai izói náɨraɨna duere zefuíllɨfue jino zuítaite.” \v 29 Dáamɨe Isaías afe duere zefuíllɨfue uícodo llote: \q1 Mei jamánomo rɨ́inorede Juzíñamui, caɨna due méifomo cómuitɨnona nɨ́iriñeniadɨ, Sodoma íemo Gomorra dɨga jofue naɨraɨ nɨné táɨnocailla izói nɨné táɨnocaitɨcaɨ, —daɨde. \s1 Jesucristo caɨ jíllotalle ñúefue daje izói Israel comɨ́nɨmo dúide \p \v 30 Caɨ lloga uaillaɨ bie izói daɨíacade. Be nɨɨe: Judíoñedɨno Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íaɨoɨ illɨ́nona fɨgo jenóñediaɨoɨ, mei íadɨ Juzíñamuimo íaɨoɨ ɨ́ɨnuamona, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itátagaiaɨoɨ. \v 31 Mei jɨáɨfodo afe Israel naɨraɨ, (judíuaɨna maméidɨno) Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íaɨoɨ itátaite ocuilla uáillaɨna jenódiaɨoɨ, mei íadɨ afe uáillaɨna ñue ɨ́coɨmo fɨgo dúcɨtañediaɨoɨ. \v 32 ¿Nɨbái mei afeno baiñédiaɨoɨ? Mei Juzíñamuimo ɨ́ɨnuado íaɨoɨ comecɨ ñue jaɨ́cɨna jóillɨfuena jenóñediaɨoɨza. Danɨ íaɨoɨ nɨ́cɨdogafuiaɨmo comécɨidiaɨoɨ. “Nɨbaɨ aféfuiaɨdo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íitɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ. Ie jira Juzíñamui oreca jíllotaitɨmɨemo, nɨɨe Jesumo, uiéco rɨire fɨnódiaɨoɨ; fɨ́nuano Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna iñédiaɨoɨ. Come iodo jáiadɨ éɨcɨtailla izói, Jesumo éɨcɨtaidiaɨoɨ. Afémɨe iomo éɨcɨtaitate nofɨcɨ izóidɨmɨe mei afémɨe ñúemɨe, mei íadɨ ruifíruigamɨe. \v 33 Juzíñamui Cuegáuai afémɨe dɨbénedo bie izói úrite: \q1 Omoɨ cácarei, judíuaɨ iomo éɨcɨtaitate nofɨcɨ izóidɨmɨena jóonetɨcue. \q1 Afemo comɨnɨ éɨcɨtaillano oni nɨbéfodo báɨitiaɨoɨ. \q1 Mei íadɨ nana íemo ɨ́ɨnotɨno íena méairuiñeitiaɨoɨ. \c 10 \p \v 1 Cue ámatɨaɨ, nane ómoɨna dáɨitɨcue: Cue naɨraɨ israelitas imacɨ jílloillena, nana cue comécɨdo izire óiacadɨcue; íemo áfena Juzíñamuimo jɨcáfɨredɨcue. \v 2 Bie ñúefue afémacɨmo nitáredɨcue: Juzíñamui comecɨ jítainafuemo nágarui ɨere járidofɨrediaɨoɨ. Mei íadɨ áfena ñue jaɨ́cɨna íaɨoɨ fɨdɨ́ñenamona daɨí táɨnomo járidotiaɨoɨ. \v 3 Comɨnɨ Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna ie itátallɨfuena, íaɨoɨ ɨfócɨmo ñue denóñede. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui anamo itábicaiñeno danɨ íaɨoɨ mameca comecɨ ñue jaɨ́cɨna jóitaitɨfuemo járidotiaɨoɨ. Ie jira Juzíñamui lloga ñue jaɨ́cɨna itátaitɨfuena maiñóñediaɨoɨ. \v 4 Mei jɨɨ, Cristo billano nana íemo ɨ́ɨnotɨno Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itátagaiaɨoɨ. Ie jira comɨnɨ Juzíñamui eróicana ñue íaɨoɨ íllena, Moisés ocuica uaimo danɨ íaɨoɨ nɨ́cɨduafuena Cristo jae féitate. \p \v 5 Ocuica uai jeire úado Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ illɨfue dɨbénemo Moisés bíena daɨde: “Nana ocuica uaillaɨ dáamɨe ñue ɨ́coɨmo fuitáadɨ, áfedo afémɨe are iite.” Mei íadɨ afe uáillaɨna ñue jeire otɨ́mɨena iñede. \v 6 Mei jɨáɨfodo, Jesumo caɨ ɨ́ɨnogafuedo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ illɨ́fuena Juzíñamui Cuegáuai bie izói daɨde: “O comecɨ anado bífuena daɨí jɨcánoñeno iri: ¿Bu mei caifo monamo jaille, Cristo ana caɨ jíllotataɨbillena? \v 7 Daje izói bie jɨáɨfue daɨíñeno iri: ¿Bu mei ana tɨ́idɨno illánomo jaille, afénomona Cristo caɨna caifo jíllotataɨbillena?” \v 8 Juzíñamui Cuegáuai bie izói daɨde. Be nɨɨe: “Acɨ, Juzíñamui jíllotaja uaina ja cacádɨomoɨ. Ie llógamo ja comécɨidɨomoɨ.” Bie uaillaɨ ómoɨmo caɨ lloga omoɨ ɨ́ɨnollɨfue. Be nɨɨe: \v 9 O fúedo jino comɨ́nɨmo “Jesús cue nahí Ocuíraɨma,” o daɨíadɨ, nane daje llezica afémɨe tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena Juzíñamui jáitagamɨemo o comécɨdo o ɨ́ɨnoiadɨ, ua jílloitɨo. \v 10 Mei Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ itábicaillena, afémɨemo comécɨdo ɨ́ɨnoredɨcaɨ; ie mei Jesucrístomo nahí caɨ jaɨnáinafuena, caɨ fúedo jino comɨ́nɨmo llóredɨcaɨ, áfedo ñue caɨ jílloillena. \p \v 11 Juzíñamui Cuegáuai daɨde: “Nana íemo ɨ́ɨnotɨno íena meáiruiñeite.” \v 12 Jesucristo nana náɨraɨmo daje uaido úrite. Judíoñedɨnona énenoruiñeno daje uaido íaɨoɨmo úrite, naa judíuaɨ dɨga. Nana naɨraɨ Ocuíraɨma daade Jesucristo; nana afémɨemo jɨcádɨnomo afémɨe jaca dúecaifɨrede. Ja ie jira íemo ite jamánomo ñúefuiaɨmona íaɨoɨmo fecáfɨrede. \v 13 Mei Juzíñamui Cuegáuai daɨí dáɨdeza: “Nana caɨ Ocuíraɨma Jesucrístomo jɨ́caitɨno jílloitiaɨoɨ.” \v 14 Mei íadɨ Crístomo naɨ íaɨoɨ ɨ́ɨnoñeniadɨ, ua afémɨemo jɨcánidiaɨoɨ. Daje izói afe jíllolle uai naɨ íaɨoɨ ñue cácañeniadɨ áfemona naɨ ɨ́ɨnonidiaɨoɨ. Iemo afe uai jino llóraɨma naɨ íñeniadɨ, afe uaina ua cacánidiaɨoɨ. \v 15 Afe izói, uai jino llóraɨmana naɨ íaɨoɨ ocuíñeniadɨ, afe ñúefue uaina ua jino llónide. Jira Juzíñamui Cuegáuai bie izói llote: “Núefue lluáɨbitɨmɨe billa ɨere ñuera.” \p \v 16 Mei íadɨ nana cue naɨraɨ imacɨ, Cristo daɨna ñúefuena jeire oñédiaɨoɨ. Jaiai uai llóraɨma Isaías dama bie izói daɨde: “Ocuíraɨma, caɨ lluáɨbigafuena ¡jaca buna ɨ́ɨnoñena!” daɨde. \v 17 Aféfuiaɨmona bie izói onódɨcaɨ: ñúefue fɨdɨ́namona comɨnɨ ɨ́ɨnotɨnona jáidiaɨoɨ. Iemo dáamɨe Cristo daɨna uai jino lluáɨbillamona, comɨnɨ afe ñúefuena fɨdɨ́diaɨoɨ. \p \v 18 Mei íadɨ jɨcánotɨcue: ¿Mei nɨbaɨ nana judíuaɨ afe ñúefuena fɨdɨ́ñediaɨoɨ? ¡Ieñede! Ja fɨdɨ́diaɨoɨ. Juzíñamui Cuegáuai daje izói llote: \q1 Afefue llóraɨnɨ úrilla uai nana énɨe náɨraɨaɨdo cácacaide. \q1 Iaɨoɨ daɨnáuaillaɨ nana énɨe fuédamo jɨca itɨ́nuiaɨmo ñue jalleide, daɨde. \m \v 19 Dánomo nane jɨáɨfuena jɨcánoitɨcue: ¿Mei nɨbaɨ afe cacánafue Israel comɨnɨ ɨfócɨmo naɨ fɨgo déiñede? Dáamɨe Moisés, Juzíñamui dɨbénedo fueñe uai ote. Moisedo Juzíñamui daɨde: \q1 Ua comɨ́nɨñedɨmacɨmona ómoɨna úradoitaitɨcue. \q1 Daje izói abɨna onóñede naɨraɨ ɨ́coɨnia ómoɨna icɨ́ritaitɨcue, daɨde. \m \v 20 Afe mei Isaías jacɨ́ruiñeno Juzíñamui daɨnafue llote. Be nɨɨe: \q1 Cuena jenóñedɨno ja cuena baitíaɨoɨ. \q1 Cuena jɨcánoñedɨnomo dama cue abɨna ja onótatɨcue, daɨde. \m \v 21 Israel naɨraɨ dɨbénemo Juzíñamui daɨnáuai Isaías llote. Be nɨɨe: “Nágaruillaɨdo cue uaina náfueacañedɨnona uáidotɨcue. Mei íadɨ faɨríoñediaɨoɨ. Daje izói cuena uáitaoidɨnona uáidotɨcue, mei íadɨ náfueñediaɨoɨ,” daɨde. \c 11 \s1 Israel náɨraɨmona dáarie jílloitiaɨoɨ \p \v 1 Iemona nane jɨcánotɨcue: ¿Ja nɨbaɨ Juzíñamui ie nɨzeca Israel náɨraɨna ruifíruiga? ¡Jaca íeñede! Mei cue dama Israel naɨraɨ ímɨedɨcue. Daje izói Abraham izíedɨcue. Iemo Benjamín comɨ́nɨmona comuídɨcue. \v 2 Jaiai nɨnomo uícomo íeɨena onoiga Israel comɨ́nɨna birui ruífiruiñeite. Uáfueza, uai llóraɨma Elías daɨna uaina onódɨomoɨ. Aféuai Juzíñamui Cuegánicomo ite. Juzíñamuimo Elías jɨ́caja llezica, Israel naɨraɨ fɨeni fɨnócafuiaɨ íaɨoɨmo rɨire jɨtade. Daɨde: \v 3 “Cue Ocuíraɨma, o uai jino llóraɨnɨna fatíaɨoɨ. Daje llezica o ióbitalle illánuiaɨna nɨné táɨnocaitatiaɨoɨ. Afemona dama cue fɨébilla. Iemo daje izói nane cuena tɨtáacadiaɨoɨ,” daɨde. \v 4 Mei íadɨ Juzíñamui ie uai faɨríote: “Siete mil dɨ́gamacɨ eneno cúeɨena ja nɨ́iritɨcue. Afémacɨ afe taɨno juzíñamui Baal jánaraɨ anamo caiñɨcɨ ɨfodo dújuñediaɨoɨ, ie ióbitallena,” daɨde. \v 5 Ie jira daje izói birui judíuaɨmona ɨ́ɨnote dúemacɨna eneno mamécaiaɨoɨ. Juzíñamui nana comɨ́nɨmo dúecaillano daa bimácɨna oni eneno nɨzede. \v 6 Bie nɨ́ziafue Juzíñamui caɨmo dúecaillamona comuide. Iemona come fɨnóacanamona comuíñede. Mei íadɨ caɨ nɨ́ziafue come fɨnóacanamona comuídeniadɨ, Juzíñamui caɨmo dúecaillafue nahí caɨmare dúecaillafueñede. \p \v 7 Bie daɨnáfue ¿mei nɨ́fuena caɨ llote? Be nɨɨe: Israel comɨnɨ íaɨoɨ jenoca Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨfuena baiñédiaɨoɨ. Mei íadɨ Juzíñamui nɨzeca dúemacɨ afe íaɨoɨ jenócana otíaɨoɨ. Ie mei baiñédɨmacɨ Juzíñamui íaɨoɨ comécɨna rɨ́iretade. \v 8 Juzíñamui Cuegáuai daɨí daɨde: “Bimácɨna Juzíñamui comécɨna tɨ́idɨno izói fɨnode. Uina cɨ́oiñedɨno izói íaɨoɨna fɨnode. Daje izói jefona cacáiñedɨno izói íaɨoɨna Juzíñamui fɨnode. Naɨ afémacɨ jaca biruíllaɨmo bie izói itíaɨoɨ.” \v 9 Iemo jɨáɨ David Juzíñamuimo jɨ́cajano daɨde: \q1 Juzíñamui ióbitallena íaɨoɨ fɨnoca güilláfuiaɨ táɨnona fɨnódiaɨoɨ. \q1 Afe jira Juzíñamuina daɨdɨcue: Mai duere íaɨoɨ fɨnoiri. \q1 Iemona aféfuiaɨ tácofo izói íaɨoɨmo jáiteza; daje izói llójeji izói jáiteza. \q1 Afe táɨnona fɨnócafuiaɨmo éɨcɨtaillano izói duere fɨnólliaɨoɨza. \q1 \v 10 Daje izói uina nirídɨno izói mai mei íaɨoɨ jáilleza, Juzíñamui ñúefuiaɨ íaɨoɨ ónoñeilleza. \q1 Iemo nágarui ɨere baɨzídaitaganona íitiaɨoɨza, daɨde. \s1 Judíoñedɨno jíllotafue \p \v 11 Ja birui nane jɨcánotɨcue: ¿Ja nɨbaɨ judíuaɨ íaɨoɨ éɨcɨtaillamona nɨné nana táɨnocaitalliaɨoɨ? ¡Jaca iñédeza! Mei jɨáɨfodo judíuaɨ Juzíñamui lloga uaina cacáacañena llezica, judíoñedɨno aféuai cacáillano íaɨoɨ jílloillɨfue maiñódiaɨoɨ. Afe íaɨoɨ máiñua Israel comɨ́nɨna úradoitate, afe jíllonafue otɨno illa izói íaɨoɨ íllena. \v 12 Iemona judíuaɨ ɨ́ɨnoñenafue íiraɨnomo nana náɨraɨaɨna canode. Afe judíuaɨ ɨ́coɨmo fuitáñeno zóofenocaillafue, judíoñedɨnona ñue canode. Mei íadɨ judíuaɨ meine abɨdo Jesumo ɨ́ɨnuailla llezica, nana náɨraɨaɨ jamánomo ñue ézɨcɨlliaɨoɨ. \p \v 13 Ja birui judíoñedɨnomo úritɨcue. Mai omoɨ cácarei. Mei judíoñedɨnomo ñúefue lluájillena Juzíñamui orécacueza, afe bie cue llócaillɨfuemo ɨere járitaifɨredɨcue. \v 14 Nɨbaɨ áfemo rɨire cue táɨjɨnamona, cue naɨraɨ comɨnɨ, omoɨ illa izói íacaitiaɨoɨ; afe izói íaɨoɨ íllena jitáidɨcue. Afemona afémacɨmona dáarie ñue jíllobicaitiaɨoɨ. \v 15 Mei Juzíñamui judíuaɨ ruifíruillamona nana jɨáɨe naɨraɨ Juzíñamuimo comecɨ caɨmare uái illáfuena llogáiaɨoɨ. Iemo uire judíuaɨna íaɨoɨna Juzíñamui caɨmare dáanomo uáidua llezica, ɨere jamánomo caɨmare nana íitɨcaɨ. Ua aféruimo tɨ́ide meine abɨdo cáadena caɨmare illa izói caɨmare íitɨcaɨ. \v 16 Mei jɨɨ, Abraham Juzíñamuimo dúinamona, nana ie anamo comuíoicaidɨno Juzíñamuimo dúidiaɨoɨ. Daje izói da amena jáinao Juzíñamui íeɨena maméiadɨ, daje izói nana afe amena ícairuaɨ Juzíñamuimo dúide. \p \v 17 Mei íadɨ dáarie Abraham anamo comuídɨno íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona Juzíñamui comɨ́nɨna íñeillena ruifíruigaiaɨoɨ; íemo ie uai jeire omoɨ úamona Juzíñamui comɨ́nɨna itátagaomoɨ. Afe ruifíruigamacɨ ifomo jae jóonegaomoɨ; jóoneficaillano Juzíñamui Abraham imácɨmo lloga ñúefuiaɨ daje izói llɨ́ɨnoredɨomoɨ. Ie jira judíuaɨ ñuera olivo amena naa ie ícairuaɨ dɨga izóidiaɨoɨ. Iemo omoɨ nano fueñe jazicɨ amena ícairuaɨ izóidɨomoɨ, mei judíoñedɨomoɨza. Jae judíuaɨmona dáarie íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona amena ícairo jaitaina izói jaitácaiaɨoɨ. Afe mei omoɨ ɨ́ɨnuamona afe jaitácacairuaɨ méifomo jóonegaomoɨ. Ua, jaiai jaitaca ícairuaɨ jɨáɨe aménamona méifomo zɨcóllena jóonegano izóidɨomoɨ. Birui daje moi ícoraɨmo jaɨnáidɨomoɨ. Afe ñuera olivo íjido cáadɨomoɨ. \v 18 Ie jira abɨna ɨ́ɨnoñeno iri. “Olívomona jaitaca ícairuaɨ izóidɨmacɨ baɨmo ñúeracue” daɨíñeno iri. Afe izói daɨínidɨomoɨ, mei ñuera olivo moi ícoraɨaɨna cáatañedɨomoɨza; danɨ jɨáɨnamona zɨcóllena jóonega ícairuaɨ izóidɨomoɨ. Mei uáfueza, danɨ Juzíñamui nɨzeca comɨ́nɨmo birui omoɨ jaɨnáinamona ie lloga ñúefuiaɨ llɨ́ɨnoredɨomoɨ. \p \v 19 Nɨbaɨ dáamɨe dáɨite: “Dáarie afe ñuera olivo ícairuaɨ jaitácaiaɨoɨ, afe méifomo cue jóonellena”. \v 20 Jɨáɨnamona ñuera olívomo zɨcódɨomoɨnia ñuera, mei íadɨ jaitaca izóidɨmacɨ jɨáɨfo joide: Juzíñamuimo íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona jaitácaiaɨoɨ. Danɨ omoɨ ɨ́ɨnogafuemona jóonegaomoɨ. Iemona áfedo danɨ abɨna ɨ́ɨnonidɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo omoɨ jaitábiza abɨna ñue omoɨ rairuiri. \v 21 Mei Juzíñamui nano nɨzécanona fɨgo íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona jɨzíñeno íaɨoɨna ruifíruite, afémɨe daje izói omoɨ fɨgo ɨ́ɨnoñeniadɨ, amena ícairo jaitaina izói, jɨzíñeno raɨre ómoɨna ruifíruiteza. \v 22 Mai bífuemo omoɨ comécɨiri. Juzíñamui daɨí omoɨ jóoniano ɨere ñuera. Afedo afémɨe ómoɨmo dúecaifɨrenana fɨdɨ́dɨomoɨ. Mei íadɨ nane afémɨe ɨere rɨire jaɨ́cɨna ocuídɨmɨe, mei ie uaimo náfueñedɨmacɨna afémɨe ɨere duere fɨnode. Mei jɨáɨfodo afémɨe ómoɨri dúecaifɨrede. Iemo fáɨcanocaiñeno ie uaina jeire omoɨ oíadɨ, ie dúecailla dɨbénedo íifɨreitɨomoɨ. Afefue jeire omoɨ óñenia, jɨáɨ ómoɨna afémɨe jáitaite. \v 23 Mei jɨáɨfodo judíuaɨ nane abɨdo ɨ́ɨnoia, afémacɨ abɨdo dáanomo jofo jóonelliaɨoɨ. Mei Juzíñamuimo meine íaɨoɨ jóonelle rɨ́ino ite. \v 24 Mei omo judíoñedɨomoɨza, jɨca ite onínemacɨ izóidɨomoɨ; Juzíñamui comɨ́nɨmo due jiza dúiñedɨomoɨ. Daɨí omoɨ illa llezica Juzíñamuimo omoɨ ɨ́ɨnuado, afémɨe ie comɨ́nɨna ómoɨna itátate. Ie jira nano fueñe ie nɨzécamacɨmona oni nɨbéfodo baɨídɨno íaɨoɨ ɨ́ɨnoiadɨ, abɨdo daje ie comɨ́nɨna itátallena, Juzíñamui dɨbénedo jamánomo juánide. \s1 Iiraɨruillaɨdo Israel naɨraɨ jílloitiaɨoɨ \p \v 25 Amatɨaɨ, omoɨ cacai. Afe olivo amena ráfuena ja ómoɨmo llotɨcue, uáfodo ónoñega Juzíñamui mamécafuena comécɨdo omoɨ onóillena. Juzíñamui nanómona comécɨdo mamérillafuena ómoɨna fɨdɨ́taiacadɨcue. Aféfuena ónoillano Juzíñamui comɨ́nɨna omoɨ itátagafuedo abɨna ɨ́ɨnoñeitɨomoɨ. Juzíñamui mamérillafue bie izói joide: Juzíñamui Israel nabémacɨna comécɨna rɨire fɨnode, mei íadɨ nano íanori íaɨoɨ comécɨna rɨ́iretade. Iaɨoɨ comecɨ rɨ́ireta mei, Juzíñamui nana jɨáɨe náɨraɨna caɨmare uáidote, íaɨoɨmona nana Jesumo ɨ́ɨnotɨno nɨzéllena. \v 26 Nana Juzíñamui óiacana dɨeze íemo ɨ́ɨnotɨmacɨ ofille mei, nana Israel naɨraɨ jílloizɨitiaɨoɨ. Mei Juzíñamui Cuegáuai daɨí daɨde: \q1 Caɨ Jíllotaraɨma danɨ cáɨmona cómuite. \q1 Afémɨe Jerusalén jófuemona biite. (Afe jofue jɨáɨfodo Sióna mameide.) \q1 Jacob meifo igɨ́maɨaɨ ɨ́aɨfuiaɨna afémɨe múiñoite. \q1 \v 27 Iaɨoɨ fɨénidɨfuiaɨ oni cue dolle mei nana uícodo cue lloga ñúefuiaɨ ñue fuite, daɨde. \p \v 28 Nana comɨnɨ jílloille uai dɨbénedo judíuaɨ faɨríoñediaɨoɨ. Iemona judíuaɨ Juzíñamui ruifíruigaza, ie bacáuai imácɨna jáidiaɨoɨ. Ie bacáuai imácɨna íaɨoɨ íllamona Juzíñamuimo caɨ nabáirillɨno comuide. Mei íadɨ Juzíñamui naɨ íaɨoɨna izíruite, íaɨoɨ jaiáidɨgɨmaɨaɨ ie nɨ́zia jira. \v 29 Mei uáfueza. Juzíñamui ja ie fecaca raana abɨdo baɨróñede. Daje izói caɨ ie uáiduafuena jaca jɨáɨfodo méidoñede. \v 30 Naui Juzíñamui uaina ɨ́ɨnoñedɨomoɨ; mei íadɨ jɨáɨ birui judíuaɨ daje izói íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona Juzíñamui ómoɨri dúecaizaide. \v 31 Ja birui nano áɨnori judíuaɨ Juzíñamui uaina ɨ́ɨnoñediaɨoɨ, Juzíñamui ómoɨmo dúecailla izói íaɨoɨmo dúecaillena. \v 32 Bie uáillaɨmona bífuena onódɨcaɨ: Nana jɨáɨe comɨnɨ ie uaina dájerize ɨ́ɨnoñediaɨoɨ. Ie uaina caɨ ɨ́ɨnoñenamona fɨénidɨfuiaɨ fɨnófɨredɨcaɨ. Iemona Juzíñamui nana caɨna dájerize caɨ gaɨga fɨénidɨfuiaɨmo llaveca izóidɨnona jóonete. Afémɨe bie izói caɨna daɨde, afe méifomo afémɨe nana caɨmo dájerize dúecaillena. \p \v 33 ¡Dɨga Juzíñamui ebírede comecɨ ífuiaɨ caɨmo ie dúecaillena, naa ie onóigafuiaɨ dɨga! ¡Afémɨe ɨere ráfuena baitádɨmɨe! Uícodo ie mamérillafuiaɨna caɨ jino llónidɨcaɨ. Daje izói eneno dáarie comɨ́nɨna ie nɨ́ziafuiaɨna, onóñedɨcaɨ. \v 34 Caɨ Ocuíraɨma comecɨ úrillafuiaɨna buna onóñede. Daje izói afémɨena bu llófuetɨmɨe iñede. \v 35 Iemo jɨáɨ caɨ Ocuíraɨmamo raana izájitɨmɨe iñede, afe raa ɨba llɨ́ɨnollena. \v 36 Mei nana ráanɨaɨ Juzíñamui comuítaga. Nana afémɨe fɨnoca; daje izói íeɨena nana fɨnode. Jaca zíiñona Juzíñamuina ióbioitaredɨcaɨ. Aquíe izói íteza. \c 12 \s1 Juzíñamuimo ñue jaɨ́cɨna caɨ dúina uai \p \v 1 Cue ámatɨaɨ, birui Juzíñamui caɨna dúecaillamona, ómoɨmo izire jɨcádɨcue. Danɨ omoɨ mai Juzíñamui anamo itábicairi. (Danɨ omoɨ comecɨ gáɨnafue fɨnóñeno, mai Juzíñamui comecɨ jítainafue omoɨ fɨnori, caɨ ie ocuilla izói.) Juzíñamui ióbitalle rɨlle jaiai íemo jaiai feca izói, naɨ omoɨ caana llezica, Juzíñamui anamo danɨ omoɨ mai ñue itábicairi, íena ie ñue facátagamacɨna omoɨ íllena. Afe llezica dama íeɨena eneno ñue fɨnócamacɨ omoɨ íllamona, omoɨ ie ocuilla uai, mai jeire omoɨ oíri. Nana bífuiaɨ ñue caɨ fɨ́nuamona, caɨ joréñodo Juzíñamuina caɨmátaitadɨcaɨ. \v 2 Bínɨemo ite comɨnɨ comecɨ táɨnomo facáoidiaɨoɨ. Mai, afe izói omoɨ iñeno iri. Mei jɨáɨfodo, omoɨ comecɨ ífuiaɨ, mai jɨáɨfodo méidori. Daɨí omoɨ comecɨ ífuiaɨ omoɨ méiduamona afe izói Juzíñamui nana o illafue cómofuena méidoite. Afemona Juzíñamui comecɨ ñue jitáinafue ónoitɨcaɨ. Daje izói ie jitaina ñúefue ónoitɨcaɨ, naa ie caɨ ióbitallɨfuiaɨri. Daje izói ie cɨona jaɨ́cɨna jóidɨfuiaɨna ónoitɨcaɨ. \p \v 3 Juzíñamui cuena dúecaillano cuemo jóonegafuedo, nana ómoɨna dáɨitɨcue. Juzíñamui caɨ fɨbítajafuemo da comécɨna facáredɨcaɨ. Afedo abɨ́ caɨ ɨ́ɨnolle ñuera. Mei íadɨ afefue baɨmo táɨnodo ɨ́ɨnonidɨcaɨ. Iemona nana ómoɨmona dámɨe, afefue baɨmo dama ie abɨna ɨ́ɨnoñeno iri. Mei jɨáɨfodo illa dɨ́gamɨe comécɨna ñue jaɨ́cɨna facárede, Juzíñamui íemo lloga ie comécɨmo Juzíñamui comuítaga ɨ́ɨnuafue daɨna izói. \v 4 Da come abɨmo aillo táɨjɨde ráanɨaɨ ite. (Onoɨ jɨáɨfodo táɨjɨde. Daje izói ɨdaɨ táɨjɨna jɨáɨfoide. Daje izói fue táɨjɨna jɨáɨfodo joide. Daje izói jefo táɨjɨna eneno jɨáɨfodo joide.) Mei íadɨ daade caɨ abɨ íadɨ. Naga caɨ abɨmo ite raa eneno jɨáɨdofodo caɨna canode. Daje táɨjɨnamo iñédiaɨoɨ. \v 5 Daje izói, áilloziena Jesumo ɨ́ɨnotɨcaɨ. Aillo cɨóidɨcaɨ íadɨ, daade abɨ izóidɨcaɨ. Ua, Crístomo dájena caɨ jaɨnáinamona, dáamɨede abɨna itɨcaɨ. Dáamacɨdɨcaɨ. Afe llezica dáamɨedɨcaɨ abɨmo ite táɨjɨde raa izói, danɨ conímamo dájena jaɨnáidɨcaɨ. \p \v 6 Naga cómemo Juzíñamui jóonega táɨjɨnana fɨbíllafue jɨáɨfodo joide. Juzíñamui comecɨ óiacana izói, afémɨe naga cómemo fecade. Bie táɨjɨnana fɨbíllafue ñue jeire óredɨcaɨ. Dáamɨemo Juzíñamuimona onoiga uaillaɨ jino llóllena fɨbítaga. Afemona áfena afémɨe rairuíñeno jiéruirede. Nano ie ɨ́ɨnogafue íllaze jino llófuerede. \v 7 Jɨáɨmacɨ caɨ canófɨreille fɨbíllafue Juzíñamui caɨmo jóoneiadɨ, áfedo rairuíñeno canóredɨcaɨ. Daje izói llófuiana fɨbítagamɨe, afe ie llófuefɨrenamo ñue járitairede. \v 8 Afe izói jɨáɨma comécɨna náɨretallena fɨbítagamɨe, áfemo afémɨe ñue járitairede. Daje izói comɨnɨ canolle raa fécafɨredɨmɨe, afe ɨbana ie maiñóllemo comécɨinide. Fia íaɨoɨmo dúecaillano fecádenia ñuera. Afe izói comɨnɨ jetállɨfuena ocuídɨmɨe caɨmare abɨ rairuíoicana ocuírede. Duéredɨno canófɨredɨmɨe, caɨmare íaɨoɨna canórede. \s1 Jesumo ɨ́ɨnotɨno fɨnórede uai \p \v 9 Táɨnona lloñeno conímana izíruiri. Ɨaɨfue baɨ oñeno iri, mei íadɨ ñúefue jeire omoɨ oíri. \v 10 Jɨáɨmana caɨmare nahí ama izói izíruiri. Afémɨemona raɨre uícoficaiñeno iri, mei jɨáɨfodo méifomo fɨéñeno raɨre íena o uícodo o otátari. \p \v 11 Ráiraɨeñeno jiere omoɨ iri. Ñue naɨre caɨ Ocuíraɨmamo omoɨ táɨjɨiri. \p \v 12 Caɨ ocuírinafuemona caɨmare omoɨ ífɨreiri. Duere omoɨ zefuíadɨ, áfemo raɨre járitaiñeno, fɨ́aicana caɨmare úriri. Juzíñamuimo úrillana jaca féitañeno iri. \p \v 13 Jesumo ɨ́ɨnotɨno jitailla raana, íaɨoɨ canóllena jeruíñeno fecari. Nana omoɨ jofomo uáiduaɨbitɨnona caɨmare uáidori. \p \v 14 Omoɨ fɨeni fɨnódɨnona ñue caɨmátaitari. Iaɨoɨ ɨbana fɨeni faidóñeno, íaɨoɨ cáɨmafuiaɨ Juzíñamuimona jɨcari. \p \v 15 Caɨmátaidɨno dɨga caɨmare omoɨ iri. Daje izói raamo jíridɨnomo omoɨ dúecairi. Eedɨno dɨga omo eeri, íaɨoɨ fɨ́rallena. \p \v 16 Conímana úradoiñeno iri, dájena illa dɨ́gamɨemo ñue comécɨiri. Daje izói fɨeni abɨna ɨ́ɨnoñeno iri, mei jɨáɨfodo comécɨna mánaɨdɨno izói omoɨ iri. “Ɨere baitádɨmɨedɨcue” comécɨdo daɨíñeno iri. \p \v 17 Da come fɨeni omo fɨnóadɨ, afe ɨbana afémɨena fɨeni fɨnóñeno iri. Mei jɨáɨfodo, nana comɨnɨ eróicana ɨba oñeno ñue o fɨnori. \v 18 Omoɨ illa dɨno, nana comɨnɨ comecɨ jacɨ́ruiñenafuedo caɨmare uái omoɨ iri. \v 19 Cue izíruiga ámatɨaɨ, fɨénidɨfue comuíadɨ, ɨbana omoɨ oñeno iri. Mei íadɨ aféfuena fáɨcanocairi. Afémɨe Juzíñamui duere fɨnólleza. Mei jɨɨ, Juzíñamui Cuegáuai daɨde: “Duere fɨnóllɨfue cuemo dúideza. Daje izói cue ɨba ólleza. Daɨí caɨ Ocuídɨmɨe daɨde.” \v 20 Nane dánomo daɨde: “O bacáuai ímɨe jufíruia, icɨ́ñeno íena ecari. Iemo afémɨe jiróacaniadɨ, ie o jirótari. Bie izói ie o fɨ́nuamona, izire íena méaicaitaitɨo,” Juzíñamui Cuegáuai daɨí daɨde. \v 21 Fɨénidɨfue omoɨ anáfenuamona abɨ́ omoɨ rairuiri. Mei jɨáɨfodo ñúefue jeire omoɨ úado, fɨénidɨfuena mai omoɨ anáfenori. \c 13 \p \v 1 Nana comɨnɨ omoɨ jamánomo ocuídɨllaɨma ocuica úiñotɨllaɨnɨ anamo ñue omoɨ itábicairi, mei nana ocuídɨllaɨnɨ Juzíñamui jóonegaza. Afémɨe jóoneñega ocuídɨmɨena iñédeza. \v 2 Iemona afe úiñotɨllaɨmana uáitaoidɨmɨe Juzíñamui jóonegamɨena uáitate. Nana daɨí uáitatɨno, afe ie uáitaja ɨ́coɨnia afémacɨna Juzíñamui duere fɨnótaite. \v 3 Mei jɨɨ, ñúefuena jeire ófɨredɨno ocuídɨllaɨnɨna jácɨruiñeitiaɨoɨ; mei jɨáɨfodo fɨeni fɨnódɨno jacɨ́ruillena jóonegaiaɨoɨ. ¿Meita ocuídɨllaɨmana jacɨ́ruiñedɨmɨena íacadɨo? Mai ñúefuena jeire o oíri. Iemona aféllaɨma “Facátagamɨedɨo” ona dáɨite; \v 4 mei afémɨe Juzíñamui táɨjɨtagamɨeza, ñúefue dɨbénemo o jaɨnáillena canóllena. Mei fɨénidɨfue o fɨnóadɨ, aféllaɨmana jacɨ́ruiredɨo, mei afémɨe duere fɨnótalle rɨ́ino táɨnomona íñegaza. Uafue, afémɨe Juzíñamui táɨjɨtagamɨe nana fɨeni itɨno duere fɨnótallena. Nana íaɨoɨ fɨeni fɨnócafue íllaze ñue jaɨ́cɨna íaɨoɨna duere fɨnótaite. \v 5 Ie jira ocuídɨllaɨnɨ anamo itábicairedɨomoɨ, daa duere omoɨ fɨ́nobiñeillena, mei íadɨ daje izói Juzíñamui jóonega omoɨ comecɨ úrilla uai jeire omoɨ óllena. \v 6 Afe bie izói ñue omoɨ íllena, ocuídɨllaɨnɨ lloga gobiérnomo ɨbárede úcubena ɨbáfɨredɨomoɨ. Mei jɨɨ, aféllaɨnɨ Juzíñamui táɨjɨtagano. Afe íaɨoɨ táɨjɨnamo izire járitaioidiaɨoɨ. \p \v 7 Iemona naga cómemo dúide raana, mai jeruíñeno ñue íemo ine. Gobiérnomo caɨ jaɨnáinamona, íaɨoɨ ocuica úcube llɨ́ɨnoraɨma lloga gobiérnomo dúide úcubena mai omoɨ fecari. Daje izói gobierno caɨmo jɨcana oga raa, emódomo raiñócana áfena mai omoɨ ɨbari. Naga ocuídɨllaɨmamo dúide ñúefuedo jacɨ́ruioinafue, áfedo ñue íena omoɨ jacɨ́ruiri. Daje izói naga jamánomoidɨllaɨmamo dúide ñúefuena, mai áfena íemo omoɨ nitari. \v 8 Omoɨ záitaiñega ɨbállɨfuena bumo itáteñeno iri; jɨáɨfodo daa ñue ɨbállɨfue ite. Afefue jɨáɨmana caɨ izíruillɨfue. Afemona danɨ conímaɨaɨna izíruiredɨcaɨ. Mei naga conímana izíruitɨmɨe, áfedo Juzíñamui ocuica uaina ñue jaɨ́cɨna fuitádeza. \v 9 Jaiai Juzíñamui ocuica lletara uaillaɨ daɨde: “Jɨruífuena fɨnóñeno iri, cómena tɨtáñeno iri, merɨ́riñeno iri, jɨáɨmamo táɨnona lloñeno iri, jɨáɨmɨemo ite ráanɨaɨri úradoiñeno iri.” Mei íadɨ bie ocuica uaillaɨ naa jɨáɨe lletara uáillaɨri daa bie dáɨnamo dájena itíaɨoɨ: “Dama o abɨna o izíruilla izói, afe izói o abɨ cómena izíruiri.” \v 10 Izíruitɨmɨe ie abɨ cómemo fɨénidɨfuena fɨnóñede; íemona izíruillafuedo Juzíñamui ocuilla uaillaɨ ñue jaɨ́cɨna jino zuitárede. \p \v 11 Nana bífuiaɨmo jeire omoɨ ua llezica, birui caɨ illáruillaɨmo ñue mai caɨ uibíoillɨ. Ja ɨere abɨ caɨ rairuíllɨruimo ja dúcɨdɨcaɨ. Afemo ñue omoɨ comécɨoiri. Mei Jesucristo caɨna jíllotajano uire jɨáɨruido caɨna uáɨbiteza. Afe ie caɨ uáɨbillɨruimo ja áɨnozide. Fueñe Jesús uaina caɨ ɨ́ɨnua llezica, afe caɨ ie uáɨbillɨrui baɨ jɨca ite, mei íadɨ birui ja aféruimo itɨ́caɨza. \v 12 Bie énɨe fɨénidɨfue árera naɨo izoide. Afe bie árera naɨo ja monáiacade. Jítɨnomo fɨnoca fɨénidɨfuiaɨ fɨ́nuana ja fáɨcanocairedɨcaɨ. Fuiríraɨma ie abɨ rɨ́idua llojeco jɨ́taja izói, afe izói ɨ́aɨfue caɨ fɨ́noñeillena caɨ comecɨ rairuíllafuena jeire óredɨcaɨ. Ie mei ñúefuedo, úzefomo itɨno izói macáredɨcaɨ. \v 13 Ua, úzefomo itɨno izói, mai ñue jaɨ́cɨna caɨ macallɨ. Jɨfáifɨrenafuemo mai caɨ íñeillɨ, naa fɨénide aillo güillárenafuiaɨri. Afe izói nana jɨruífuiaɨmo mai caɨ íñeillɨ, naa jɨáɨe comecɨ meáire óiacanafuiaɨri. Daje izói dájena comécɨiñedɨmacɨ izói iñeno omoɨ iri. Iemo jɨáɨ fɨénide júfidogafuedo mai caɨ úriñeillɨ, naa úradoillafuiaɨri. \v 14 Mei jɨáɨfodo Jesucristo ñue illa izói, ie cánuado afe ñue illáfuemo mai omoɨ iri. Omoɨ comécɨmo ite fɨeni óiacanafuemo, áfemo mai omoɨ comécɨñeno iri. Daje izói, afefue omoɨ fɨnóllemo mamériñeno omoɨ iri. \c 14 \s1 O ama jánana fɨeni úriñeno iri \p \v 1 Juzíñamui uai como fueñe jabo ɨ́ɨnotɨmɨena, ñue jofo omoɨ cɨ́gɨmo llɨ́ɨnori. Afémɨe ɨ́ɨnogafuena féitaiacaniadɨ íena caɨmare uáidori. Ua, ie ɨ́ɨnoga onóñega uáillaɨmo aillo omoɨ úridoñeno caɨmare íena omoɨ uáidori. \v 2 Mei jɨɨ, “Naga raana ɨáɨruiñeno güíredɨcaɨ,” daɨífɨredɨnona ite. Daje izói dáarie Juzíñamuimo jabo ɨ́ɨnotɨno “Rɨllena rɨñeno da ria llɨzíllana güíredɨcaɨ,” daɨífɨrediaɨoɨ. \v 3 Ie jira naga raana güitɨ́mɨe mai afe rɨ́llena fɨ́mairitɨmɨena jámairuiñeno iri. Afe izói, fɨ́mairitɨmɨe, mai naga raana güitɨ́mɨemo comecɨ fɨeni facáñeno iri. Mei Juzíñamui afe íaillɨnoɨ, íemo ɨ́ɨnuamona, ie comɨ́nɨna caɨmare íaillɨnoɨna uáidoteza. \v 4 Afémacɨ Juzíñamui ocuícamacɨza, íaɨoɨna fɨénidɨfuedo jɨcánonidɨo, mei afémacɨ óɨeñedeza. Danɨ íaɨoɨ ocuídɨmɨemo uai orédiaɨoɨ. Iaɨoɨ illafue rɨire jɨcánollena dama íaɨoɨ ocuídɨmɨemo dúide. Ocuícamɨe illafue ñúenia, ie ocuide Juzíñamui uícomo méairuiñeno náidaite. Ie illafue fɨénia, ie ocuide Juzíñamui duere íena fɨ́noite. Mei íadɨ afémɨe ñúefue dɨbénemo féitañeno íite, mei caɨ Ocuíraɨma Jesucristo rɨ́inoredeza, afémɨena ñúefuemo jaɨ́cɨna jaɨnáitallena. \p \v 5 Daje izói, dáamɨe nágaruillaɨ baɨmo daa illɨrui eneno rairuide, Juzíñamuina caɨmátaillena aferui judíuaɨ ráfuena jira. Jɨáɨmacɨ naga mona daje izói ñúeruillaɨ, daɨdíaɨoɨ. Illa dɨ́gamɨe dama ie comecɨ úrillafuena ñue onótaredeza. \v 6 Daruina eneno ráiruitɨmɨe, caɨ Ocuíraɨma ióbitallena íeɨena íllamona, aféruina eneno rairuide. Daje izói nana raana güitɨ́mɨe caɨ Ocuíraɨma ióbitallena ɨáɨruiñeno güífɨrede, mei afémɨe afe güílleri Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” dáɨdeza. Daje izói caɨ Ocuíraɨma ióbitallena fɨ́mairitɨmɨe fɨ́mairillano Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. \p \v 7 Nana cáɨmona buna dama ie comecɨ ióbioillena ínide; daje ízoi buna dama ie comecɨ ióbillena tɨ́iñede. \v 8 Caɨ caana llezica caɨ Ocuídɨmɨemo jaɨnáidɨcaɨ. Daje izói caɨ tɨ́iadɨ, naɨ íemo jaɨnáidɨcaɨ. Iemona caɨ caana llezica, mei nɨbaɨ caɨ tɨ́illa llezica, jaca caɨ Ocuíraɨma iédɨcaɨ. \v 9 Mei jira Cristo tɨ́izaɨbillano, meine abɨdo cáadɨmɨena jaide, cáadɨno náamata izói, daje izói tɨ́idɨnona náamatallena. \p \v 10 Mei íadɨ comɨ́nɨna náamañedɨo. Iemona ¿nɨbái mei o ama jánana fɨeni úrillano íena rɨire jɨcánotɨo? ¿Nɨbái mei íena izíruiñeno jámairuitɨo? Mei jɨɨ, nana caɨ Cristo uiécomo ácatallɨcaɨ. Afénomo afémɨe caɨmo itɨ́fuena rɨire jɨcánoite. \v 11 Juzíñamui Cuegáuai llote: \q1 Uáfuena jaca nɨnomo cáadɨmɨena cue íllana onódɨomoɨza; afe izói uáfuena nana comɨnɨ cuemo eróicana íaɨoɨ cañɨcɨ ɨfodo dújuzaɨbitiaɨoɨ. \q1 Daje izói nana comɨnɨ jino uáfodo ñúefuena Juzíñamuimo nítaitiaɨoɨ, daɨde. \m \v 12 Iemona jae onódɨcaɨza, cáɨmona illa dɨ́gamɨe dama ie illáfuena afe Juzíñamuimo jáanoñeno jino íemo llórede. \s1 O ámana ñúefuemona oni nɨbéfodo baɨítañeno iri \p \v 13 Ie jira benómona mai conímaɨaɨna comécɨdo fɨeni úriñeno iri. Mei jɨáɨfodo, nágarui omoɨ fɨnócafuiaɨdo conímana fɨénidɨfuemo omoɨ baɨítañeno iri áfemo mai ñue omoɨ mamériri. Daje izói omoɨ illáfuedo afémɨena fɨeni facátañeno iri. Afemona abɨ́ omoɨ rairuiri. \p \v 14 Jae onódɨcueza, nana güille naa rɨ́llenɨaɨri, dama ɨ́aɨnideza. Ua, caɨ Ocuíraɨma Jesumo cue ɨ́ɨnuamona, ie daɨna izói, cómena ɨáɨruitaite güille iñédeza, ñue onódɨcue. Daa “Bíena cue güíadɨ cuena ɨáɨruitaite” comécɨdo daɨdɨ́mɨemo, afe raana afémɨe güíadɨ íena ɨáɨruitarede. \v 15 Mei jɨáɨfodo, o ama comécɨilla rairuica güille o güíllamona o ama o rɨ́itaiadɨ, íena ja fɨgo izíruiñedɨo. Mai daade o güíacaga güílledo, Jesumo o ɨ́ɨnote ama ɨ́aɨfuemo féiraitañeno iri; mei afémɨe jílloillena Cristo tɨ́izaɨbiteza. \v 16 Omo ite ñue fɨnócafuiaɨdo jɨáɨmacɨna fɨeni úritañeno iri. \v 17 Mei jɨɨ, daa caɨ güiga raado Juzíñamui comɨ́nɨmo jaɨnáiñedɨcaɨ; daje izói daa caɨ jiroca raado afémacɨmo jaɨnáiñedɨcaɨ. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ íllamona Juzíñamui comɨ́nɨmo jaɨnáitagacaɨ. Daje izói Ñuera Joreño caɨmo comuítaga caɨmare comecɨ uái illáfuedo, afe dɨbénemo jaɨnáitagacaɨ. Daje izói íeri caɨ ióbioillafuedo, dájena ie comɨ́nɨmo jaɨnáitagacaɨ. \v 18 Cristo lloga iodo jailla llezica, nana bífuiaɨna jeire otɨ́mɨe Juzíñamuina ióbitade. Afe llezica afe izói fɨnófɨredɨno comɨnɨ ñue facátagamacɨ. \p \v 19 Iemona, naga come conímana caɨmare uái itátatɨfuiaɨna nágarui mai caɨ jenófɨreillɨ. Daje izói conímana Juzíñamuimo baɨmo izire jaɨnáitaja raa, mai caɨ jenófɨreillɨ. \v 20 Daa o óiacaiga güílledo, danɨ omoɨ cɨ́gɨri Juzíñamui comuítaga caɨmare dájena omoɨ jaɨnáinana, mai fia táɨnomo fáɨfitañeno iri. Uafue, nana Juzíñamui fɨnoca güille güírede, mei ja ñúeraza. Mei íadɨ daa o güiga güílledo jɨáɨmana ñuera iómona oni nɨbéfodo o baɨítaiadɨ, afe fɨénide. \v 21 Daje izói rɨlle o rɨ́amona jɨáɨmana fɨénidɨfuemo o baɨítaiadɨ, rɨ́llena o rɨ́ñeille, afe baɨmo ñuera. Afe izói vino o jíruamona íena ie ɨ́ɨnogafue o uáitaiadɨ, vínona o jiróñena afe baɨmo ñuera. Daje izói nana o fɨ́nuafuiaɨmona jɨáɨma ɨ́ɨnogafue jabo o féitaiadɨ, afe o fɨnócafue fɨénide. Mei íemona afefue o fɨnóñedɨonia jamánomo ñuera, o ama ɨ́ɨnogafue o féitañeillena. \v 22 Iemona bie güillafue, nɨbaɨ güíñenafue dɨbénedo o ñuera ɨ́ɨnogafue fáɨcanocaiñeno, Juzíñamui eróicana dama óɨena ñue o mameri. O comécɨdo mamérillamona fɨnóacagafuiaɨ dɨbénedo ñuera o daɨíreniadɨ, áfedo caɨmare itɨo. \v 23 Mei íadɨ dámɨe Juzíñamuimo fɨgo ɨ́ɨnoñenamona ie güille jɨzíreoicana güíadɨ, afémɨe fɨénidɨfuemo báɨide. Mei Juzíñamuimo ɨ́ɨnuamona caɨ onoiga íena ióbitallɨfue caɨ fɨnoca ñuera, mei íadɨ nana aféfuiaɨ jinomo caɨ fɨnócafuiaɨ fɨénideza. \c 15 \s1 Dama o abɨna ióbitañeno o ɨ́ɨnote ámana ñue ióbitari \p \v 1 Nane Jesumo ɨ́ɨnotɨnuiaɨmona dámɨerie ñue rɨ́inorede. Jɨáɨmacɨ fɨgo comécɨna náɨnidiaɨoɨ. Caɨ ja comécɨna rɨ́inoredɨnodɨcaɨ, íemona naɨ comécɨna rɨ́inidɨnona canóredɨcaɨ. Afefue caɨmo llonódacaigafue. Afedo danɨ caɨ abɨna ióbitanidɨcaɨ. \v 2 Cáɨmona illa dɨ́gamɨe ie ɨ́ɨnote ámana ióbitarede, afémɨe ñue íllena. Daje izói íena Juzíñamuimo aillo ɨ́ɨnotaredɨcaɨ. \v 3 Mei Cristo dama ie abɨri ióbillena jenóñede. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Cuegáuai íemo zúilla. Afe uai daɨde: “Afe báiñoridɨno Juzíñamui jɨáɨma báiñoia cuemo baite.” \v 4 Nana jaiai uícodo Juzíñamui Cuegáuaillaɨ caɨ llófuellena cuega. Aféuaimo caɨ comecɨ fɨ́raja uai baitɨcaɨ. Afe izói bíuai caɨ facáduamona comecɨ járitañenafue caɨmo comuide. Iemona Juzíñamuimo ɨco caɨ nabáirizaillɨruimo ocuíridɨcaɨ. \v 5 Juzíñamui afe comecɨ járidoñenafue llotɨ́mɨe. Daje izói afémɨe, caɨ comecɨ fɨ́rajano caɨna náɨretade. Iemona omoɨ ie canóllena afémɨemo jɨcádɨcue, illa dɨ́gamɨe jɨáɨmaɨaɨri dájena caɨmare omoɨ íllena. Mei Cristo Jesús daɨí caɨna dáɨdeza. \v 6 Afe llezica, dájena omoɨ comécɨillena íemo jɨcádɨcue, caɨ Ocuíraɨma Jesucristo Moo Juzíñamuina dáauaido omoɨ caɨmátaitallena. \s1 Judíoñedɨnomo Juzíñamui ñúefue jae lluájiga \p \v 7 Mei daɨí Cristo caɨmare caɨ uáidua izói, afe izói conímana caɨmare omoɨ uáidori, Juzíñamuimo ebíredɨfue nitállena. \v 8 Mei bie cue daɨna uai: Cristo judíuaɨ ñue fɨ́nuaɨbite. Nana Cristo táɨjɨna fueñe judíuaɨmo dúide, caɨ nanóidɨgɨmana daɨna uai ñue fuitállena. Afedo Juzíñamui ie méidoñega llogáuaina caɨmo jino ácatate; mei Juzíñamui afe ie daɨna uai jaca jɨáɨfodo méidofɨnideza. \v 9 Daje izói judíoñedɨno Juzíñamuimo ióbillena Cristo ana bínɨemo bite. Iemona Juzíñamui íaɨoɨmo dúecaillari ióbidiaɨoɨ. Juzíñamui Cuegáuai jaiai uícodo daɨí daɨde: \q1 Ie jira afe izói judíoñede náɨraɨaɨ cɨ́gɨri omo caɨmátaitɨcue. \q1 Omo ñúefue cue nitalle rua afémacɨ cɨ́gɨmo róitɨcue. \m \v 10 Ie mei jɨáɨnomo Cuegáuai daje izói daɨde: \q1 Judíoñede náɨraɨaɨ mai omoɨ cáɨmacairi, naa Juzíñamui imácɨaɨri. \m \v 11 Nane jɨáɨnomo Cuegáuai daje izói daɨde: \q1 Naga judíoñede náɨraɨaɨ, caɨ Ocuíraɨma ióbiri. \q1 Mei afe Juzíñamui jamánomoidɨmɨeza, íemo omoɨ ióbiri. \m \v 12 Mei daje izói Isaías cuete: \q1 Isaí (illaɨma David moo) ie méifomo comuídɨgɨmamona jamánomoidɨllaɨma cómuite. \q1 Afémɨe nana judíoñedɨno cɨ́gɨri illáɨmaite. \q1 Afe comɨnɨ afémɨemo ocuíritiaɨoɨ, daɨde. \p \v 13 Juzíñamui caɨna íemo ocuíritaite. Ie jira íemo omoɨ ɨ́ɨnuamona ñue cáɨmafue jeire omoɨ óllena, afémɨemo jɨcádɨcue, daje izói omoɨ comecɨ caɨmare uái illafue jɨcádɨcue. Afe llezica Juzíñamuimo omoɨ nabáirizaillena birui jabo ocuíridɨomoɨ. Afemona Ñuera Joreño rɨ́inodo ñue izire omoɨ ocuírillena Juzíñamuimo jɨcádɨcue. Mai mei daɨí Juzíñamui ómoɨna ñue ézɨcɨiteza. \p \v 14 Cue ámatɨaɨ, ñue onódɨcueza, ñúefuiaɨna jeire otɨ́omoɨ naa omoɨ fɨbítainafuiaɨri. Daje llezica illa dɨ́gamɨe jɨáɨmacɨna caɨmare llófuiana onódɨomoɨ. \v 15 Mei íadɨ bie cue cuegábedo, bíuaillaɨ ómoɨmo ɨere jino uáfodo cuetɨcue, afe uáillaɨna omoɨ féitañeillena. Juzíñamui cuemo dúecaillano cuemo jóonenocaigafue jino llotɨcue. \v 16 Bie cue táɨjɨnafue: Juzíñamui lloga caɨ jílloillɨfue ómoɨmo cue lluájillena. Afefue ómoɨmo llotɨcue, Juzíñamui íena omoɨ maméillena, mei judío imácɨñedɨomoɨza. Ie mei, Juzíñamui ómoɨna caɨmare uáidoite, mei omoɨ ja Ñuera Joreño ñue fɨnócaomoɨza. \p \v 17 Mei daɨí dama Jesús cue ɨ́ɨnuamona, Juzíñamuimo cue táɨjɨnafueri ióbillano caɨmare itɨcue. \v 18 Dama Cristo cuedo fɨnócafuiaɨri llócaitɨcue, mei áfedo judíoñedɨno Juzíñamui uaina jeire otátatɨcueza. Jɨáɨmɨe táɨjɨnafuena jaca jino llócaiñeitɨcue. Afe íaɨoɨ Juzíñamui uaillaɨ jeire ua, cue daɨna uáillaɨdo jino ñue ɨ́coɨmo fuitádɨcue. Daje izói cue ñue táɨjɨnado íaɨoɨna ñue jaɨ́cɨna ɨ́ɨnotadɨcue. \v 19 Afe izói jino cue cɨ́otaga uaido comuítaga cɨóraɨnina ráamona íemo jɨáɨe onóillena fɨnócafuiaɨri, íaɨoɨna ñue jaɨ́cɨna ɨ́ɨnotadɨcue. Daje izói Ñuera Joréñomo ite rɨ́inodo íaɨoɨna ñue jaɨ́cɨna ɨ́ɨnotadɨcue. Bie izói cue fɨ́nuamona Jesucrístodo caɨ jílloillɨfue lluájillena ja ñue ɨ́coɨmo fuitádɨcue. Ua Jerusalémona oni jɨca nágagobiaɨdo aféfuena llócaidɨcue. Ua ɨ́coɨmo Ilírico énɨemo záitajidɨcue. \v 20 Afe daɨí, naɨ jaca Cristo mámecɨna cacáñedɨnuiaɨmo, afe ñuera caɨ jíllonafue llócaidɨcue. Daɨí oni jɨcado llócaidɨcue, jɨáɨma jae llógamo dáanomo nane cue llóñeillena. \v 21 Mei íadɨ Juzíñamui jaiai Cuegáuai daɨna izói: \q1 Juzíñamui ífuena naɨ lloñéganuiaɨ afémɨena ñue ónoitiaɨoɨ. \q1 Daje izói jaca íena cacáñedɨno nane aféfuena como fɨ́dɨitiaɨoɨ, daɨde. \s1 Pablo Rómamo jáillena comecɨ facade \p \v 22 Dɨga icaiño omoɨ uáiduaillena comecɨ facáfɨredɨcue, íadɨ jaca jáinidɨcue. Mei como ómoɨmo cue lloga oni nágagobiaɨdo cue llócaigafuemo záitaiacadɨcueza; bínidɨcue. \v 23 Mei ja birui bígobiaɨdo cue táɨjɨcana ja fuitádɨcueza. Jaiai dɨga fɨmónaɨaɨ omoɨ dɨga íacadɨcue. \v 24 Ja birui Espáñamo cue jáizailla llezica ómoɨna méiñuaɨbiacadɨcue. Omoɨ cɨ́gɨri cue illa llezica, ɨere caɨmare íitɨcue. Afe mei Espáñamo cue jáiacana llezica, omoɨ cue canóllena jítaitɨcue. \v 25 Mei íadɨ birui fueñe Jerusalemo ite ámatɨaɨ canolle raa úitɨcue. \v 26 Macedonia énɨe imacɨ, naa Acaya énɨe comɨ́nɨri, Jerusalemo ite dúeredɨno canolle úcube ofítallena maméritiaɨoɨ. Afe íaɨoɨ ofítaga úcube cuedo Jerusalemo óreitiaɨoɨ. \v 27 Afe bie úcube oréllemo ñue comécɨidiaɨoɨ. Mei jɨɨ, afefue ñue jaɨ́cɨna joide. Uafue benó itɨ́macɨ afémacɨmona aillo comecɨ cáɨmafuiaɨ ɨbáñeno itíaɨoɨ. Iemona birui Jerusalemo ite ɨ́ɨnotɨnomo raɨre ɨballe ite. Ua judíuaɨmo ite Jesumo ɨ́ɨnotɨno, íaɨoɨmo ite comecɨ cáɨmafuiaɨ, jae judíuaɨñedɨnomo dájeze fecádiaɨoɨ. Iemona benó Macedóniamo ite ɨ́ɨnotɨno naa Acaya ɨ́ɨnotɨnori, judíuaɨmo ite ɨ́ɨnotɨnona, afe ɨbana íaɨoɨmo ite úcubedo canóacadiaɨoɨ. \v 28 Bie íaɨoɨ afémacɨ cánua mei, afe izói íaɨoɨ jóonega úcube cue izájille mei, Espáñamo jáitɨcue. Ua omoɨ uáidocana afénomo jáitɨcue. \v 29 Ñue onódɨcueza, omoɨ cɨ́gɨri cue dúcɨille llezica, nana Cristo uáimona comuide cáɨmafuiaɨ ómoɨmo llófueredɨcue. \p \v 30 Amatɨaɨ, caɨ Ocuíraɨma Jesucristo mámecɨdo izire ómoɨmo jɨcádɨcue. Daje izói Ñuera Joreño caɨmo comuítaga izíruillafuedo izire ómoɨmo jɨcádɨcue. Mai, cue dɨga dájena omoɨ iri, Juzíñamuimo dájena caɨ úrillena. Juzíñamui cue canólleza, mai izire omoɨ jɨcari. \v 31 Dɨnó Judea énɨemo ite ɨ́ɨnoñedɨno cue íaɨoɨ llaɨtáacanamona cue ie zuitálleza izire Juzíñamuimo jɨcari. Afe llezica bie cue uiga Jesumo ɨ́ɨnotɨno canolle úcube caɨmare íaɨoɨ llɨ́ɨnolleza, daje izói Juzíñamuimo omoɨ jɨcari. \v 32 Bie Juzíñamuimo omoɨ jɨcáfɨreillɨfuiaɨ ómoɨmo jóonenocaidɨcue, Juzíñamui comecɨ jítaina izói omoɨ illánomo caɨmare cue dúcɨillena. Afe mei omoɨ cɨ́gɨri nano áɨnori cue ílledo cue comecɨ ñue náɨreite. \v 33 Mai, comecɨ caɨmare uái illáfuena fecade Juzíñamui omoɨ ñue nábaiteza. Daɨítadeza. \c 16 \s1 Pablo ie onóigamacɨ uáidote \p \v 1 Birui caɨ Jesumo ɨ́ɨnote mirɨngo Fébena, ómoɨna caɨmare uáidotadɨcue. Afengo Cencrea jófuemo ite Juzíñamuimo gaɨrídɨmacɨ canófɨredɨngo. \v 2 Caɨ Ocuíraɨma mámecɨdo aféngona caɨmare omoɨ llɨ́ɨnori. Mei nana Jesumo ɨ́ɨnotɨno illa dɨ́gamɨe jɨáɨmana daɨí caɨmare llɨ́ɨnofɨredeza. Daje izói nana afengo jitailla raana aféngomo omoɨ fecari. Afedo aféngona canóredɨomoɨza, mei afengo jaiai aillo comɨ́nɨna canófɨredeza. Iemo jɨáɨ daje izói cuena canódeza. \p \v 3 Iemo Aquílamo ie aɨ Priscila dɨga, uai orédɨcue; mei afe íaillɨnoɨ Cristo Jesús uaimo cue táɨjɨcana llezica cuena nabáidiaillɨnoɨ. \v 4 Jácɨnomona cue íaillɨnoɨ jíllotado íaillɨnoɨ illafue jacɨre fɨébide. Aferi afe íaillɨnoɨna “Ɨere fɨgora” daɨdɨcue. Dama cue daɨí daɨíñenaza, nana judíuaɨñedɨnomona gaɨrífɨrede ámatɨaɨ daje izói “Ɨere fɨgora” daɨdíaɨoɨ. \v 5 Daje izói Aquila Priscila jofomo gaɨrífɨrede caɨ ámatɨaɨ uáidori. Daje izói cue izíruiga nabai Epeneto uáidori. Afémɨe fueñe Acaya énɨemona Crístomo ɨ́ɨnotɨmɨe. \v 6 Afe izói ómoɨdo ɨere táɨjɨfɨredɨngo María omoɨ uáidori. \v 7 Iemo llavéracomo cue llaveina llezica, cue dɨga llaveca cue nabai Andrónico, Junias dɨga, daje izói afe íaillɨnoɨ omoɨ uáidori. Cáɨzie ímɨe íaillɨnoɨ. Jesús orécamacɨmona mámecɨna jɨca jalleide íaillɨnoɨ. Afe íaillɨnoɨ naɨ Crístomo cue ɨ́ɨnoñenia, raɨre uícodo Crístomo ɨ́ɨnotiaillɨnoɨ. \p \v 8 Afe izói cue izíruiga nabai Amplias uáidori, mei cue izói caɨ Ocuíraɨmamo jaɨnáideza. \v 9 Iemo Cristo Jesumo cue táɨjɨna llezica, cue nabai Urbano uáidori. Daje izói cue izíruiga Estaquísmo uai orédɨcue. \v 10 Afe izói Apeles uáidori, mei dɨga ícaiño Crístomo ie ɨ́ɨnogafuena afémɨe jino comɨ́nɨmo cɨ́otateza. Daje izói nana Aristóbulo comɨnɨ uáidori. \v 11 Cue naɨraɨ ímɨe Herodiómo daje izói uai orédɨcue, naa caɨ Ocuíraɨmamo ɨ́ɨnote Narciso comɨ́nɨri. \v 12 Daje izói Trifena ie aɨ Trifosa dɨga uáidori. Afe íaillɨnoɨ caɨ Ocuíraɨma táɨjɨnamo táɨjɨfɨrediaillɨnoɨ. Daje izói caɨ izíruiga mirɨngo Pérsida uáidori, mei afengo caɨ Ocuíraɨma táɨjɨnamo táɨjɨfɨredeza. \v 13 Iemo mámecɨna jɨca jalleide Ocuíraɨmamo ɨ́ɨnotɨmɨe Rufo uáidori, naa ie ei dɨga. Afengo aillo cuena ie izíruillado cue ei izoide. \v 14 Daje izói Asíncritomo uai orédɨcue. Iemo Flegonte, íemo Hermas, íemo Patrobas, íemo Hermes, daje izói íaɨoɨri ite ámatɨaɨ uáidotɨcue. \v 15 Daje izói Filólogo, Julia, Olimpas, Nereo, naa ie mirɨ́ngooɨri uáidori. Iemo nana íaɨoɨri ɨ́ɨnote ámatɨaɨ uáidori. \p \v 16 Mai, illa dɨ́gamɨe Crístomo izíruillamona conímana caɨmare uáidori. Daje izói benó Juzíñamuimo gaɨríracuaɨ imacɨ ómoɨmo uaillaɨ orédiaɨoɨ. \p \v 17 Amatɨaɨ, bifue jeire omoɨ óllena izire jɨcádɨcue. Conímaɨaɨna éoitadɨnomona abɨ́ omoɨ rairuiri. Afémacɨ jɨáɨmana fɨeni éɨcɨtailla izói fɨnódiaɨoɨ, omoɨ ñue ɨ́ɨnogafue féitallena. Baimácɨ jɨáɨmana énenoruitaitiaɨoɨ. Bie íaɨoɨ lloga uai, naui omoɨ cue llófuiafuena uáitaacadeza. Afémacɨmona oni jɨcado omoɨ iri. \v 18 Afe izóidɨno caɨ Ocuíraɨmo comecɨ jitaina izói iñédiaɨoɨ. Danɨ íaɨoɨ comecɨ gáɨnanomo táɨjɨdiaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨmo ite caɨmare ebírerie urilla uaido, comécɨna nɨ́fuenidɨnona jɨ́fuetiaɨoɨ. \v 19 Nana jɨáɨe comɨnɨ Juzíñamui uai jeire omoɨ úana fɨdɨ́diaɨoɨ. Iemona áferi ióbidɨcue. Iemo ñúefue dɨbénedo ɨere baitádɨmacɨna omoɨ íllena jitáidɨcue. Mei jɨáɨfodo fɨénidɨfue fɨ́nua dɨbénedo nɨ́fuenide onóñedɨmacɨna omoɨ íllena jitáidɨcue. \v 20 Mei onódɨcaɨza, comecɨ caɨmare uái illafue llote Juzíñamui Taɨfe uaina anáfenoiteza, omoɨ ie áɨfedoñeillena. Mei caɨ Ocuíraɨma Jesucristo ómoɨna ñue ézɨcɨiteza. \p \v 21 Cue dɨga táɨjɨacade nabai Timoteo ómoɨmo uai orede. Daje izói caɨ naɨraɨ ímɨiaɨ Lucio, íemo Jasón, íemo Sosípater dɨga ómoɨmo uaillaɨ orédiaɨoɨ. \p \v 22 Pablo ocuica rabe cúeraɨmadɨcue; cue mámecɨ Tercio. Daje izói Jesumo cue jaɨnáinamona uai ómoɨmo orédɨcue. \p \v 23 Benó ite Gayo ómoɨna uáidote. Birui afémɨe jofomo itɨcue. Daje izói nana Juzíñamuimo gaɨríacadɨnomo íaɨoɨ dúcɨillena, afécona nano íanori íaɨoɨmo fɨede. Daje izói caɨ jófuemo ite úcubemo táɨjɨdɨmɨe Erasto, uai ómoɨmo orede. Iemo caɨ ama Cúartona mámecɨredɨmɨe uai ómoɨmo orede. \p \v 24 Mei caɨ Ocuíraɨma nana ómoɨna ñue íllena ézɨcɨiteza. Daɨítadeza. \s1 Iiraɨcaiño Juzíñamuimo caɨmátaillafue Pablo úrite \p \v 25 Juzíñamuimo mai caɨ caɨmátaillɨ, mei afémɨe omoɨ ɨ́ɨnogafuena ɨere izire ɨ́ɨnotaredeza. Cue ómoɨmo jino lloga caɨ jílloille uai daɨí dáɨdeza. Daje izói Jesucrístodo omoɨ cue llófuiafue daɨí dáɨdeza. Juzíñamui jaiai ie comécɨdo mamérilla izói, ja birui judíoñedɨno comécɨna ñue náɨretade. Ua, bínɨe naɨ cómuiñenia, bífuena jɨca ia daɨí comécɨdo mamede. Ja dɨga fɨmona jaide íadɨ, aféfuena báinino íteza, naɨ jino comɨ́nɨmo uáfodo llóñega. \v 26 Mei íadɨ ja birui Juzíñamui uai llócaidɨno cáɨena fɨeca Cuegáuaido, afefue jae jino denoca. Bifue ziiño Juzíñamui ocuilla izói caɨmo íficaide. Bie fueñe báinino Juzíñamui comécɨdo mamérillafue, ja birui nana náɨraɨaɨmo jino cɨ́otaga, aféfuena íaɨoɨ onóillena. Daje izói afefue jae jino íaɨoɨmo cɨ́otaga, comécɨdo ɨ́ɨnota afe uaimo ñue jeire íaɨoɨ óllena. \p \v 27 ¡Daade jamánomo baitade Juzíñamuimo ebírede ñúefuiaɨ nítaitɨcaɨza! ¡Daɨí afémɨemo Jesucrístodo zíiñona jaca nɨnomo llóitɨcaɨza! Mei daɨítadeza; jae nɨɨe.