\id MAT - Huitoto Mɨnɨca NT -Colombia 2011 (DBL 2013) \h SAN MATEO \toc1 Juzíñamui Ñuefue San Mateo Llogafue \toc2 Mateo \toc3 Mt \mt1 JUZÍÑAMUI ÑUEFUE SAN MATEO LLOGAFUE \mt2 El Santo Evangelio Según San Mateo \c 1 \s1 Jesucristo nánoramacɨ \r (Lc 3.23-38) \p \v 1 Benomo cuega mámecɨaɨ Juzíñamui Jitó Jesucristo nánoramacɨ. Jesucristo jaiai illaɨma David náɨraɨmona comuídɨmɨe. Daje izói afémɨe David nánoramɨe Abraham náɨraɨmona comuídɨmɨe. \p \v 2 Afe Abraham Isaac moo, íemo jɨáɨ Isaac Jacob moo. Iemo Jacob Judá ie ámatɨaɨri íaɨoɨ moo. \v 3 Iemo Judá Fares Zara dɨga íaillɨnoɨ moo. Afe íaillɨnoɨ ei Tamar. Iemo Fares Esrom moo. Iemo Esrom Aram moo. \v 4 Iemo Aram Aminadab moo. Iemo jɨáɨ Aminadab Naasón moo. Iemo Naasón Salmón moo. \v 5 Iemo Salmón Booz moo. Afe Booz ei Rahab. Iemo Booz Obed moo. Afe Obed ei Rut. Iemo Obed Isaí moo. \v 6 Iemo Isaí illaɨma David moo. Iemo illaɨma David, Urías tɨilla mei Urías aɨ ote. Iemo David íaillɨnoɨ jitó Salomón. \p \v 7 Iemo Salomón Roboam moo. Iemo Roboam Abías moo. Iemo Abías Asa moo. \v 8 Iemo Asa Josofat moo. Iemo Josofat Joram moo. Iemo Joram Uzías moo. \v 9 Iemo Uzías Jotam moo. Iemo Jotam Acaz moo. Iemo Acaz Ezequías moo. \v 10 Iemo Ezequías Manasés moo. Iemo Manasés Amón moo. Iemo Amón Josías moo. \v 11 Iemo Josías Jeconías naa ie ámatɨaɨri moo. Aféruillaɨdo Israel naɨraɨ Babilonia énɨemo lláviano uigáiaɨoɨ. \p \v 12 Afe mei Jeconías Salatiel moo. Iemo Salatiel Zorobabel moo. \v 13 Iemo Zorobabel Abiud moo. Iemo Abiud Eliaquim moo. Iemo Eliaquim Azor moo. \v 14 Iemo Azor Sadoc moo. Iemo Sadoc Aquim moo. Iemo Aquim Eliud moo. \v 15 Iemo Eliud Eleazar moo. Iemo Eleazar Matán moo. Iemo Matán Jacob moo. \v 16 Iemo Jacob José moo. Afe José, María ɨni. Aféngomona comuide Jesús. Afémɨe jɨáɨcɨ Cristo. \p \v 17 Be daɨí Abrahámona Davidmo itɨ́gɨma catorce méidɨgɨmaɨaɨ. Daje izói David illágɨmamona Israel naɨraɨ lláviano Babilonia énɨemo uillágɨmamo catorce méidɨgɨmaɨaɨ. Iemo jɨáɨ afénomona catorce jɨáɨgɨma Cristo comuíllanomo. \s1 Jesucristo comuíllafue \r (Lc 2.1-7) \p \v 18 Jesucristo jocoina bie izói joide. Ie ei María ja jɨcánogango Josemo ɨníreillena. Naɨ José dɨga iñena llezica, María Juzíñamui Ñuera Joreño rɨ́inodo, ja úruereacade. \v 19 Ie ɨni José ñue jaɨ́cɨna itɨ́mɨe, mei íadɨ uáfodo comɨnɨ eróicana Maríana oni dotáacañede. Mei jɨáɨfodo báinino buna onóñeno aféngona oni fɨéacade. \v 20 Bíemo comécɨilla llezica, ie ɨ́nɨa anado ángel daɨnámɨe, Juzíñamui abɨ ímɨe íemo cɨ́ocaide. Iena daɨde: \p —José, David izíe ímɨe, meáiruiñeno o iri. María o aɨza o oíri, mei afengo jocolle jitó Juzíñamui Ñuera Joréñodo comuídeza. \v 21 Afengo jitó jócoite; ie mei Jesuna ie mámecɨ jɨ́taitɨo. Afémɨe daɨí mámecɨreite, mei ie comɨ́nɨna íaɨoɨ fɨénidɨfuemona jílloiteza, —daɨde. \p \v 22 Nana bie íficaide, jaiai Juzíñamui uai jino llóraɨma dáɨnana ñue ɨ́coɨmo fúitallena. Afe uai llóraɨma bie izói daɨde: \q1 \v 23 Naɨ ɨnínide jitaɨngo úruereacade; íemona jitó cómuite. \q1 Afémɨe mámecɨ Emanuel daɨille. \m Afecɨ daɨíacade, Juzíñamui caɨ dɨga ite. \p \v 24 José nɨcáɨrillamona cazíllano Juzíñamui abɨ ímɨe íemo ocuilla izói fɨnode. Maríana ie aɨ izói ote. \v 25 Mei íadɨ María jitó jócuanomo, afe íaillɨnoɨ ua ɨni izói iñédiaillɨnoɨ. Jócuano Jesuna ie mámecɨ jɨtade. \c 2 \s1 Magos daɨnámacɨ ucúduaɨdo ráfuena baitádɨno Jesuna méiñuaɨbitiaɨoɨ \p \v 1 Jesús Belén jófuemo jococa. Afe Belén Judea énɨemo ite. Aféruillaɨdo Herodes afénɨemo illáɨmana ite. Iemo dáamacɨ jitoma billáfene imacɨ Jerusalemo dúcɨdiaɨoɨ. Afémacɨ ucúduaɨdo ráfuena baitádɨno. \v 2 Dúcɨillano jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨnomo ite jococa Judíuaɨ illaɨma? Mei jitoma billáfenemo ie illano onótate ucúduna cɨódɨcaɨza. Afémɨe cáɨmadollena benomo bitɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 3 Bífuena Herodes fɨ́dɨamona, afémɨe comecɨ llícɨde. Daje izói jɨáɨ nana Jerusalén comɨnɨ áfemo comecɨ llícɨoidiaɨoɨ. \v 4 Iemona Herodes nana lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, íemo ocuica uaillaɨ llófuetɨno dɨga dáanomo jɨ́ɨrillano jɨcánote. ¿Mei nɨe jófuemo afe Cristo jéicɨlle? \v 5 Jira íena daɨdíaɨoɨ: \p —Afémɨe Belén jófuemo jéicɨlle, mei jaiai Juzíñamui uai llóraɨnɨ bie izói dáɨdeza: \q1 \v 6 Belén jofue Judá énɨemo ite. \q1 Afe énɨemo ite jamánomoide jófuemona afe Belén dɨnó dúeñeite; \q1 mei afénomo cue naɨraɨ Israel úiñoite illaɨma cómuiteza, —daɨí daɨdíaɨoɨ. \p \v 7 Afe mei Herodes ucúduaɨdo ráfuena baitádɨnona báinino uáidote. Uáiduano íaɨoɨmo jɨcánote: “¿Nɨɨe monado afe ucúduna cɨódɨomoɨ?” \v 8 Iaɨoɨ llua méifomo, Belemo íaɨoɨna orede. Oriano íaɨoɨna daɨde: \p —Afénomo omoɨ jai. Jaillano afézana ñue jaɨ́cɨna omoɨ jɨcánori. Afeza omoɨ báiadɨ, cuemo lluáɨbiri, mei afézana cáɨmaduaiacadɨcue, —daɨde. \p \v 9 Afe illaɨma daɨí íaɨoɨna daɨna mei, ucúduaɨdo ráfuena baitádɨno jáidiaɨoɨ. Ie mei jitoma billa dɨbénemona íaɨoɨ cɨona ucudu, meine abɨdo íaɨoɨna ɨfóicaide. Ɨfóicaillano afe úrue illánomo mózizaide. \v 10 Baitádɨno afe ucudu mózizaillana cɨóillano, ɨere cáɨmacaidiaɨoɨ. \v 11 Iemo afeco eromo jaillano, afézana ie ei María dɨga cɨóidiaɨoɨ. Iemona afézamo cañɨcɨ ana dújuillano, íena cáɨmadotiaɨoɨ. Afe mei íaɨoɨ atɨca raa túiñuano, afézamo fecádiaɨoɨ. Ua oro, íemo ugucɨ, íemo “mirra” daɨna ráifide ziórede raa, afézamo fecádiaɨoɨ. \v 12 Afe méifomo, Juzíñamui nɨcáɨrillado íaɨoɨmo llote; Herodes illánomo íaɨoɨ jáiñeillena íaɨoɨna daɨde. Afemona oni jɨáɨe iodo íaɨoɨ énɨemo jáidiaɨoɨ. \s1 Jesús moo íaillɨnoɨ Egíptomo bótaja \p \v 13 Ucúduaɨdo baitádɨno meine jailla méifomo, Juzíñamui abɨ ímɨe (ángel daɨnámɨe) nɨcaɨ anado Josemo cɨ́ocaide. Cɨ́ocaillano íena daɨde: \p —¡Náidacai! Náidacaillano úrue ie ei dɨga Egipto énɨemo omoɨ bota. Afénomo cue daɨille dɨnó omoɨ iri. Mei Herodes bie úrue fállena jénoiteza, —daɨde. \p \v 14 Mei jira José náidacaillano, úrue naa ie éioɨri naɨo Egíptomo botádiaɨoɨ. \v 15 Afénomo ua Herodes tɨ́ille dɨnó itíaɨoɨ. Bie izói íficaide, Juzíñamui uai llóraɨma jaiai daɨna uai ñue ɨ́coɨmo fuitállena. Afe uai be nɨɨe: “Egíptomona cue Jitó uáidotɨcue.” \s1 Herodes nana úruiaɨna fazɨ́tate \p \v 16 Iemo Herodes ucúduaɨdo baitádɨno afémɨe jɨfánodoɨana fɨdɨ́illano, afémɨe jamánomo rɨ́icaide. Iemona nana Belemo ite mena fɨmona fuitade úruiaɨna fazɨ́tate. Afe jofue áɨnodo ite úruiaɨna daje izói fazɨ́tate. Naui ucúduaɨdo baitádɨno úrue jocóinana Heródesmo llua izói, mena fɨmona fuitade úruiaɨna fazɨ́tate. \v 17 Bie izói jaiai Juzíñamui uai llóraɨma Jeremías lloga uai fuite. Be nɨ́ɨuai: \q1 \v 18 Rama jófuemo zúurede uai cácacaite; cáillɨcaillɨ eia uai cácacaite. \q1 Naɨraɨ uzuma Jacob aɨ Raquel báɨfene jɨca ia cómuitaga úruiaɨri éhena. \q1 Aféngomona jɨca ia úruiaɨ cómuitatɨno eia jaca buna fɨ́ranide, mei afengo úruiaɨ fazɨ́lliaɨoɨza, \m daɨí Jeremías daɨde. \p \v 19 Mei afe Herodes tɨilla méifodo Juzíñamui abɨ ímɨe nɨcaɨ anado batɨ́ Egíptomo Josemo cɨ́ocaide. Cɨ́ocaillano íena daɨde: \p \v 20 —¡Náidacai! Náidacaillano úrue naa ie éioɨri abɨdo Israel énɨemo omoɨ jairi, mei naui baie fáiacadɨno nana ja tɨ́idiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 21 Afemona José afe úrue naa ie éioɨri abɨdo Israel énɨemo jáidiaɨoɨ. \v 22 Mei íadɨ Arquelao ie moo Herodes ifomo illáɨmana íllana fɨdɨ́illano, José afe Judea énɨemo jáillana jacɨ́ruite. Iemo Juzíñamui nɨcaɨ anado afémɨemo llúamona, afémɨe afénomo jáiñeno Galilea énɨemo jaide. \v 23 Afe Galiléamo dúcɨa méifodo, Nazaret jófuemo fɨébizaide. Bifue bie izói joide, jaiai Juzíñamui uai llóraɨma daɨna uai ñue ɨ́coɨmo fuitállena. Be nɨ́ɨuai: “Jesús Nazaret ímɨe daɨírena.” \c 3 \s1 Juan Bautista táɨzicɨmo rafue jino llote \r (Mr 1.1-8; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Aféruido Juan Bautista Judea énɨemo ite táɨzicɨmo lletámaizaɨbite. \v 2 Daɨde: \p —Omoɨ comecɨ ífuiaɨ mai méidori, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui ja íanori íteza, —daɨde. \p \v 3 Bie Juan jaiai Juzíñamui uai llóraɨma Isaias llogámɨe. Afémɨe jɨca ia bie izói Juaado cuete: \q1 Fɨcɨre úritɨmɨe uai táɨzicɨmo cácacaide. \q1 Afémɨe daɨde: “Juzíñamui bille io ñue fɨ́nua izói, omoɨ comecɨ ñue omoɨ fɨnori. \q1 Afémɨemo io jaɨ́cɨna dénua izói, \q1 Omoɨ comecɨ ɨ́aɨfuiaɨ omoɨ féitari”, —daɨde. \p \v 4 Aféruillaɨdo Juan jɨtáoigaroi camello itɨ́raɨaɨ níinaroi. Ie cɨraigɨ ife rɨlle igoɨ fɨnoina. Afémɨe jaca fíuaɨ rɨ́fɨrede. Daje izói cɨ́iji jírofɨrede. \v 5 Jerusalén comɨnɨ afémɨe úrillamo cacáreizaɨbitiaɨoɨ, daje izói nana Judea énɨe imacɨ, íemo jɨáɨ Jordán imani abɨ comɨnɨ ie úrillamo cacáreizaɨbitiaɨoɨ. \v 6 Iaɨoɨmo ite fɨénidɨfuiaɨ jino íaɨoɨ llua méifomo afe Juan Jordamo íaɨoɨna báutizade. \p \v 7 Mei íadɨ fariséuaɨmona, jɨáɨ saducéuaɨmona aillo comɨnɨ Juan dɨné ie báutizajanomo bitíaɨoɨ. Afémacɨ bíllana Juan cɨ́oillano, íaɨoɨna daɨde: \p —¡Tɨtade jaiónɨaɨmona comuídɨno izóidɨomoɨ! Ja áɨnozide duere zefuíllɨfuemona omoɨ botállena ¿bu omoɨ llua? \v 8 Omoɨ comecɨ ifue méidoiacanana ñúefuedo uáfodo jino ácatari. \v 9 Danɨ ómoɨmona “Abrahámona comuídɨnodɨcaɨ caɨ íllamona Juzíñamui íena itɨcaɨ,” afe izói daɨíñeno iri, mei táɨnoza. Mei bie nofɨ́cɨaɨmona, Juzíñamui jitáiadɨ Abraham comɨ́nɨna comuítaredeza, daɨí ómoɨna daɨdɨcue. \v 10 Fɨénide amena tɨéllena jata jicaɨda jóonia izói, fɨénidɨno duere fɨnoille jae ñue mameca. Nana fɨgo llɨzíñede amena tɨ́iano iraimo zocana uillano jobaica. (Tɨéfɨrega zena izóidɨomoɨ.) \v 11 Uáfuena bimacɨ comecɨ ifue íaɨoɨ méidua jira, jáɨnoido íaɨoɨna báutizadɨcue. Mei jɨáɨfodo cue méifodo bíitɨmɨe, comɨ́nɨna Ñuera Joreño úicaitaite. Daje izói iraimo raa ñue zia izói afémɨe comɨ́nɨna ɨáɨnino ñue fɨ́noite. Afémɨe ɨere cue baɨmo rɨ́inorede, cue bie jamáimɨedɨcueza afémɨena dama ñue jacɨ́ruiredɨcue. \v 12 Afe cue méifodo bíitɨmɨe arroz biájidɨmɨe izói ja ie llocofe llɨ́icabite. Afémɨe arroz bíamona ícuaɨ oni eneno ua izói, ñúemacɨmona fɨénidɨnona oni eneno óite. Ñúemacɨna ie illánomo ñue ráiruite, mei jɨáɨfodo fɨénidɨcuaɨ izóidɨnona jaca dúiñeite iraimo jóbaite, —dɨnori Juan úrite. \s1 Jesús báutizaina \r (Mr 1.9-11; Lc 3.21-22) \p \v 13 Jesús Galiléamona imani Jordamo Juan illánomo bite, afe Juan ie báutizallena. \v 14 Jesús bítemo Juan íena báutizaacañede. Jira Jesuna daɨde: \p —Cue bie odo báutizaregacue. ¿Nɨbái mei cue dɨnena bitɨo? —daɨde. \p \v 15 Jira Jesús íena daɨde: \p —Dama daɨítadeza, birui cue daɨna izói fɨno, mei nana Juzíñamui jitaina izói fɨnóredɨcocoza. Afe coco fɨnolle cócomo ñue jóbide, —daɨde. \p Iemona Juan ja faɨríote. \v 16 Afemona Juan Jesús báutizade. Báutiza mei Jesús jáɨnoimona jino bite. Afe llezica mona raɨre túijicaide. Afe dáaruido Jesús Ñuera Joreño fɨ́ɨcɨri ana billa izói bíllana cɨode. Afémɨemo ráɨnazaɨbite. \v 17 Mei íemona monámona daa úrilla uai cácacaide. Afe úrilla daɨde: \p —Bie ɨere cue izíruiga Jitó. Afémɨemo jamánomo ióbioidɨcue, —daɨde. \c 4 \s1 Taɨfe Jesús facátate \r (Mr 1.12-13; Lc 4.1-13) \p \v 1 Afe mei Ñuera Joreño Jesús táɨzicɨmo uite, afénomo Taɨfe afémɨe fɨeni facátallena. \p \v 2 Afénomo Jesús cuarenta dɨ́garui güiñeno ite. Mona naɨo dɨga afénomo güiñeno ite. Afe mei afémɨe ɨere jamánomo jufínaite. \v 3 Ie jufínailla llezica, Taɨfe Jesús facátallena áɨnozide. Iena daɨde: \p —Ua Juzíñamui Jitona o íadɨ, mai bie nofɨ́cɨaɨ paana mei fɨno, —daɨde. \p \v 4 Jira Jesús uai ote: \p —Jaiai Juzíñamui Cuegáuai daɨde: “Fia güílledo come ínide, mei jɨáɨfodo nana Juzíñamui lloga uaido írede,” —daɨde. \p \v 5 Iemo Taɨfe Jesuna ñuera Jerusalén jófuemo uite. Afénomo ite gaɨríraco emódomo caifo jɨca Jesuna uite. \v 6 Uillano íena daɨde: \p —Ua Juzíñamui Jitona o íadɨ, benómona ana batɨ́ mai ticai, mei Juzíñamui Cuegáuai bie izói dáɨdeza: \q1 Juzíñamui ie abɨ imácɨna ona uíñotaite. \q1 Iaɨoɨ ónoɨdo ona mozíñoitiaɨoɨ, o éɨba nofɨ́cɨaɨmo íziñeillena, —daɨde. \p \v 7 Jira Jesús uai ote: \p —Jaiai Juzíñamui Cuegáuai nane daɨde: “O ocuide Juzíñamui mai facátañeno,” —daɨde. \p \v 8 Nane dáanomo Taɨfe ɨere caifónedumo Jesuna uite. Afénomona Taɨfe nana énɨemo ite náɨraɨna ie ácatate, naa íaɨoɨmo ite ebíredɨfuiaɨri. \v 9 Iemo nane íena daɨde: \p —Cañɨ́cɨdo cue anamo dújuano cuemo o caɨmátaiadɨ, nana bie omo íitɨcue, —daɨde. \p \v 10 Mei jira Jesús daɨde: \p —Taɨfe, mai oni jai, mei Juzíñamui Cuegáuai dáɨdeza: “Dama ocuide Juzíñamuimo caɨmátairena. Dama afémɨe ocuífɨregamɨena o iri,” —daɨde. \p \v 11 Afemona Taɨfe Jesús fáɨcanocaillano oni jaide. Afe mei dáarie Juzíñamui abɨ ímɨiaɨ Jesuna cánuaɨbite. \s1 Jesús Galilea énɨemo como fueñe táɨjɨzaide \r (Mr 1.14-15; Lc 4.14-15) \p \v 12 Jesús Juan Bautista llavéinana fɨdɨ́illano, oni Galilea énɨemo jaide. \v 13 Mei íadɨ Nazaremo fɨébiñeno, Capernaum jófuemo jaide. Afe jofue Galilea jorai fuédamo ite. Iemo afe jofue Zabulón énɨemo ite. Daje izói Naftalí énɨe áɨnomo ite. \v 14 Jaiai Juzíñamui uai llóraɨma Isaías lloga uai ñue fuitállena, bie izói íficaide. Afe uai daɨde: \q1 \v 15 Zabulón énɨe, Naftalí énɨe dɨga áillue jóraimo jóide io áɨnori ite. \q1 Afénɨe Jordán ruicáfellemo ite. \q1 Afénɨe judíoñedɨnomo dúide Galilea daɨna énɨe. \q1 \v 16 Afénɨiaɨmo ite comɨnɨ jítɨnomo itɨno izói Juzíñamuina onóñediaɨoɨ. \q1 Mei íadɨ ja birui afémacɨ como aillo egáiñotena cɨódɨno izói, Juzíñamuina uáfodo onódiaɨoɨ. \q1 Iemo jɨáɨ afe tɨ́ide izói Juzíñamuina ónoñedɨno jae egáiñogaiaɨoɨ, Juzíñamui zíiñona illɨ́fuena íaɨoɨ maiñóllena. \p \v 17 Afe mei Jesús jino comɨ́nɨmo ie llófuelle uai fueñe taɨnede. Daɨde: \p —Omoɨ comecɨ ífuiaɨ méidori, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui áɨnozideza, —daɨde. \s1 Jesús cuatro dɨ́gamɨe facófɨredɨno uáidote \r (Mr 1.16-20; Lc 5.1-11) \p \v 18 Jesús Galilea jorai fuédado macádemo, mena ama íaillɨnoɨna baite. Dáamɨe mámecɨ Simón, afémɨe jɨáɨfodo mameina Pedro. Jɨáɨe baigámɨe mámecɨ Andrés. Afe íaillɨnoɨ facóraɨnɨ. Afe llezica llóiji jóraimo dotádiaillɨnoɨ. \v 19 Iemo Jesús íaillɨnoɨna daɨde: \p —Mai cuedo bi, comɨnɨ llófuellena íaɨoɨ jénoitɨmɨena ómɨcoɨna jóoneitɨcue, —daɨde. \p \v 20 Iaillɨnoɨ llóiji fɨénocaillano afémɨedo jáidiaillɨnoɨ. \p \v 21 Nane afe báɨfenemo Jesús mena jɨáɨe ama íaillɨnoɨna cɨ́oizaide. Afe íaillɨnoɨ Zebedeo jitó Santiago Juan dɨga. Afe íaillɨnoɨ áillue nocaemo ie moo dɨga íaɨoɨ llóiji ñue fɨnódiaɨoɨ. Jesús íaillɨnoɨ uáidote. \v 22 Afe llezica, áillue nocaemo íaillɨnoɨ moo fɨénocaillano, Jesudo jaídiaillɨnoɨ. \s1 Jesús nágagobiaɨmo aillo comɨnɨ llófuete \r (Lc 6.17-19) \p \v 23 Afe mei Jesús Galilea énɨedo nágafenedo jaide. Nana Juzíñamui uai llófueriracuaɨmo llófuerite. Afémɨe Juzíñamui illáɨmana illɨrui ñúefuedo jino llócaide. Daje llezica nana jɨáɨfodorie ɨrárede comɨnɨ jíllotate. \v 24 Nana Siria énɨemo Jesús fɨnoca ñúefuiaɨ jalleide. Iemona Jesumo jɨáɨforiede dúicuaɨmo duere zefuídɨno atɨ́diaɨoɨ. Iemo jɨáɨforie izi cácadɨno, íemo fɨénide jóriaɨ uícaigamacɨ, íemo chémemo raamo jíridɨno, íemo tɨ́zitaitɨno, nana bie izóidɨno Jesumo atɨ́diaɨoɨ. Iemo nana afémacɨna Jesús jíllotate. \v 25 Iemona dɨga jɨáɨnuiaɨmona bitíaɨoɨ Jesudo jáillena. Galilea énɨemona bitíaɨoɨ, íemo Decapolís jófuiaɨmona bitíaɨoɨ, íemo Jerusalén naa Judea énɨemona bitíaɨoɨ. Daje izói imani Jordán ruicáfellemona Jesudo bitíaɨoɨ. \c 5 \s1 Caifónedumona Jesús lloga are uai \p \v 1 Jesús afe aillo iedo jáidɨnona cɨ́oillano, caifónedumo ráɨnazaide. Iemona ie llófuegamacɨ afémɨe abɨdo ofídiaɨoɨ. \v 2 Afe mei Jesús bie izói como íaɨoɨna llófuete: \s1 Caɨmare ióbidɨno \r (Lc 6.20-23) \p \v 3 “Comecɨ dɨnena dúeredɨcaɨ” daɨífɨredɨno ióbidiaɨoɨ, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui afémacɨmo dúideza. \p \v 4 Comécɨna zúuredɨno caɨmare itíaɨoɨ, mei Juzíñamui íaɨoɨ fɨ́raiteza. \p \v 5 Comécɨna mánaɨdɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui jɨca ia íaɨoɨena mameca énɨe máiñoitiaɨoɨza. \p \v 6 Júbiena méinegamɨe ɨere güíacana izói, Juzíñamui comecɨ jítaina izói ɨere íacadɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui afe íaɨoɨ íacanana izói íaɨoɨ íllena afémacɨna cánoiteza. \p \v 7 Jɨáɨmacɨmo dúecaifɨredɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui íaɨoɨmo dúecaiteza. \p \v 8 Comécɨna ɨ́aɨnidɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamuina cɨ́oitiaɨoɨza. \p \v 9 Icɨ́rafuena oni orédɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei Juzíñamui afémacɨna “Cue jitódɨomoɨ” dáɨiteza. \p \v 10 Juzíñamui jítaina íaɨoɨ fɨ́nuari duere zefuídɨno caɨmare ióbidiaɨoɨ, mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui íaɨoɨmo dúideza. \p \v 11 Comɨnɨ omoɨ báiñua, omoɨ duere íaɨoɨ fɨ́nua caɨmare ióbidɨomoɨ. Daje izói cue ɨ́coɨnia taɨno uaillaɨ ómoɨmo íaɨoɨ nitáadɨ caɨmare ióbidɨomoɨ. \v 12 Afena náfueñeno ióbicana caɨmare omoɨ iri, mei monamo ite áillue ebíredɨfue jɨrídoitɨomoɨza. Mei jaiai naɨ omoɨ iñena llezica ite Juzíñamui uai llóraɨnɨ daɨí duere fɨnóllena racácaiaɨoɨ. \s1 Sal ñue fɨ́nua izói, afe izói comɨnɨ ñue fɨnódɨnona itɨ́omoɨ; daje izói bínɨe egáiñotɨnodɨomoɨ \r (Mr 9.50; Lc 14.34-35) \p \v 13 Omoɨ, sal izói, bínɨe comɨnɨ ñue fɨnódɨnona itɨ́omoɨ. Mei íadɨ sal ie rɨ́ino íñenia güíllena caɨmáretañede. Afe rɨ́inonide sal ¿mɨnɨ́cado meine rɨ́iretade? Jaca meine rɨ́iretaninamona jaca ráifiñede. Comɨnɨ zaizɨ́llena macáranomo dotárega. \p \v 14 Omoɨ fɨnoca ñúefuiaɨ fɨ́nuamona, bínɨe comɨnɨ ñue íllena egáiñote raa izóidɨomoɨ. Iemona caifónedumo ite uáfori cɨ́ocaide jofue jaca retáidonina izói itɨ́omoɨ. \v 15 Uneca mechera nogo eromo retáidollena unéñedɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo caifo uáfori cɨ́oidɨnomo uneda ráɨnafɨredɨomoɨ, jofo eromo itɨ́nomo ñue egáiñollena. \v 16 Afe izói ómoɨmo Juzíñamui comuítaga omoɨ fɨnófɨrega ñúefuiaɨ jino comɨnɨ eróicana fɨnócana omoɨ uiri. Daɨí omoɨ ñue fɨnócafuiaɨna ñue íaɨoɨ cɨ́oilleza. Uáfori íaɨoɨmo cɨ́otari, monamo ite omoɨ Moomo ñúefuiaɨ íaɨoɨ jóonellena. \s1 Jesús Moisés ocuica uai dɨbénedo llófuete \p \v 17 “Moisés ocuica uai cáitajaɨbite,” daɨí cuemo omoɨ comécɨñeno iri. Daje izói jaiai Juzíñamui uai llóraɨma llófuia féitajaɨbiñedɨcue. Jaca afe uaillaɨ féitajaɨbiñedɨcue, mei jɨáɨfodo afe uaillaɨ ñue ɨ́coɨmo fúitaɨbitɨcue. \v 18 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, mona naa énɨe dɨga naɨ fúiñeille dɨno bie ocuica uáillaɨmona daa uai oni ónide. Nana áfemo lloga íficaitɨfuiaɨ naɨ zuíñena llezica, afe uaillaɨ jaca íite. \v 19 Ie jira afe ocuica uáillaɨmona daa uai ɨere duere íadɨ dáamɨe náfueñenia, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo afémɨe jamáimɨena jáite. Daje izói afémɨe náfueñena izói jɨáɨmacɨna “Caɨ náfueñeillɨ” daɨíadɨ, ɨere jamáimɨena jáite. Mei jɨáɨfodo aféuaillaɨ náfuetɨnona íemo jɨáɨmacɨ afe uaina náfuetadɨnona, “Bimacɨ Juzíñamui illáɨmana illáruimo jamánomoidɨnona,” daɨille. \v 20 Mei birui ómoɨna dáɨitɨcue: Juzíñamui jitáinana ñue ɨ́coɨmo fuitállena, ocuica uai llófuetɨno, fariséuaɨ dɨga ɨere áfena nɨ́cɨdotiaɨoɨ. Mei íadɨ íaɨoɨ nɨ́cɨdoga baɨmo omoɨ fɨ́noñenia, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo dúcɨñeitɨomoɨ. \s1 Jesús comɨnɨ icɨ́rilla dɨbénedo llófuete \r (Lc 12.57-59) \p \v 21 Omoɨ jaiáidɨgɨmacɨ dáɨnana cacádɨomoɨ. Afe daɨna be nɨɨe: “Jɨáɨmana tɨtáñeno iri, mei jɨáɨma tɨtádɨmɨe jɨcánuano duere fɨnolle.” \v 22 Mei íadɨ afe emódomo nane dáɨitɨcue. Nɨnó dáamɨe ie aɨno come dɨga icɨ́ria, afémɨe áferi jɨcánuano duere fɨnolle. Daje izói ie ámana ɨaɨre daɨdɨ́mɨe Jamánomo Rɨ́illaɨnɨ afémɨemo jɨcánuano duere fɨnolle. Iemo jɨáɨ ie ámana “O abɨna onóñedɨmɨedɨo,” daɨíadɨ afémɨe áferi jaca nɨnomo dúiñede iraimo orérede. \p \v 23 Iemona Juzíñamuimo o úriacana llezica, daje izói afémɨemo fia fecáacaga raa o izájiacana llezica, o aɨno come dɨga o icɨ́rillamo o uibíoicaiadɨ, \v 24 afe o izájiacaga raana izáiñeno iri. Fueñe afémɨe dɨga ñue o fɨnori, caɨmare uái ómɨcoɨ íllena. Afe ñue ómɨcoɨ fɨ́nua méifomo, o izájiacaga raana fecáredɨo. Ja Juzíñamuimo úriredɨo. \v 25 Iemo jɨáɨfuemo omoɨ cacai. Ɨaɨfue omo mamédɨmɨe dɨga raɨre o úrizairi, afe ɨ́aɨfue záilleza. Jɨcánoracomo naɨ ona uiñena llezica, mai jino io anamo ñue ómɨcoɨ záitari, jɨcánoraɨmamo o ie úiñeilleza. Daɨí o fɨ́noñenia, afe jɨcánoraɨma fɨénidɨno llaɨtáfɨredɨnomo ona izájite. Iemo afémacɨ ona llavéracomo ɨ́baitiaɨoɨ. \v 26 Uafue ona dáɨitɨcue, o llavétatɨmɨe jɨcaca úcube ie jɨ́caja dɨeze o ɨ́bañenia, afécomona jaca jino bíñeitɨo, —daɨdɨcue. \s1 Jesús comɨnɨ fɨnoca jɨruifue dɨbénedo llófuete \p \v 27 Jaiai daɨnáuai cacádɨomoɨza. Afe be nɨɨe uai. Jɨáɨe rɨngo dɨga jɨruídoñeno o iri. \v 28 Mei íadɨ ómoɨna daɨdɨcue: Omoɨmona dáamɨe rɨngomo eróicana fɨeni comecɨ facáadɨ, afémɨe jae afengo dɨga ie comécɨdo jɨruifue fɨnode. \p \v 29 Mei o cɨona raamo o éroillamona fɨénidɨfuemo ona baɨítaia áfemo eróiñeno o iri. Ua, o uíjɨ nabejɨ o fítajamona o eróinino o illa izói, afe izói o fɨéniruitate raamo eróiñeno o iri. Afe uíjɨ júbene o fítañenia izói, fɨénide raamo éroillano o fáɨcanocaiñenia o abɨna nana iraimo dotátaite. Ie jira o abɨ́mona daa ɨ́eizɨ iñena izói, nana o abɨ táɨnocaille baɨmo ɨere ñuera. \v 30 Daje izói o fɨnóacanafuiaɨ fɨénidɨfuemo ona baɨítaia, aféfuiaɨ fɨnóñeno o iri. O onoɨ nabezi o jáitajamona aféfuiaɨ o fɨnónino o illa izói, afe o fɨéniruitate ráfuiaɨna o fáɨcanocairi. O jáitañenia izói, o fáɨcanocaiñenia, o abɨna nana iraimo dotátaite. Ie jira o abɨ́mona daa onoɨ íñenia izói, nana o abɨ táɨnocaille baɨmo ɨere ñue ite. \s1 Come aɨ dótafɨrena dɨbénedo Jesús llófuete \r (Mt 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18) \p \v 31 Daje izói jɨáɨe jaiai daɨna uai bie izói joide: “Nɨnó daa come ie aɨ dotáadɨ, afe bie rɨngona benómona óñeitɨcue daɨnabe aféngomo írena.” \v 32 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Dáamɨe ie aɨ dotáadɨ, afémɨe aféngona jɨruíretaite. Mei íadɨ daa ráfuedo dotárede. Afefue be nɨɨe: Afengo ɨnírede ia jɨáɨe ɨima dɨga íadɨ afengo dotárede. Daje izói dotácango aɨna otɨ́mɨe afe úamona afémɨe afengo dɨga jɨruifue fɨnode, mei Juzíñamui eróicana, afengo naɨ fuéñeidɨmɨe aɨ. \s1 Jesús táɨnona uafue daɨíllena Juzíñamui mámecɨ llɨ́ɨnuado llófuete \p \v 33 Daje izói omoɨ jaiáidɨgɨmamona cacádɨomoɨ. Afe be nɨɨe uai: “Juzíñamui eróicana ie mámecɨ o llɨ́ɨnuano o dáɨnana ñue ɨ́coɨmo záitari.” \v 34 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Uafue daɨíllena jaca mona mámecɨ llɨ́ɨnonidɨomoɨ. Mona Moo Juzíñamui illánoza, áfedo ɨere uafue daɨíñeno iri. \v 35 Daje izói énɨe íbogɨdo uafue daɨíñeno iri, mei afénɨena Juzíñamuimo jaɨnáideza; fia ie ɨdaɨ jóonera izóideza. Daje izói o llógana uafue daɨíllena Jerusalén mámecɨ llɨ́ɨnoñeno iri, mei afe jofue Nahíllaɨmamo, ua Juzíñamuimo dúideza. \v 36 Daje izói dama o ɨfócɨdo uafue daɨíñeno iri, mei o ɨfótɨraɨ úzetɨraɨna méidonidɨomoɨza, daje izói jítɨtɨraɨna orénidɨomoɨza. \v 37 Iemona jɨáɨe uaina nabáiñeno “Jɨɨ fɨ́noitɨcue” daɨíri. Mei jɨáɨfodo “Jɨɨ fɨ́noiñeitɨcue” daɨírena. Uafue daɨíllena bie izói o daɨna baɨmo jɨáɨe uaina o nabáiadɨ afe uai Taɨfémona bite. \s1 Jɨáɨmamo ɨba úado Jesús llófuete \r (Lc 6.29-30) \p \v 38 Daje izói jɨáɨe jaiai nanómona dáɨnana cacádɨomoɨ. Afe daɨna be nɨɨe uai: “Dáamɨe jɨáɨmɨe ui fitáadɨ afe ɨbana afémɨe ui fitárega. Daje izói dáamɨe jɨáɨmɨe ízido dɨtáadɨ afe ɨbana afémɨe ízido dɨtárega.” \v 39 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Dáamɨe fɨeni omoɨ fɨnóadɨ, ɨbana afémɨemo rɨire úriñeno o iri. Mei jɨáɨfodo dáamɨe o uiéco putáadɨ daje llezica enéfene putari íena o daɨíri. \v 40 Dáamɨe taɨno omo jɨ́tajano, o caifóferoi baɨróadɨ, afe llezica o jinófenemo jɨtáraroi caifóferoi dɨga naga afémɨemo o fecari. \v 41 Daje izói dáamɨe mei policía izóidɨmɨe méerede raana daa kilómetro rɨ́ifuedo o abɨ́taiadɨ, afe baɨmo mena kilómetros icɨ́riñeno o uíri. \v 42 Nane dáamɨe raa ómoɨmo jɨcáadɨ, afe íemo o fecari. Jɨáɨmɨe “Nano íanori cuemo fia feca” daɨíadɨ, afémɨemona oni jɨ́jɨcaiñeno o iri. \s1 Caɨ icɨ́rillamacɨna izíruiredɨcaɨ \r (Lc 6.27-28, 32-36) \p \v 43 Daje izói jaiai nanómona daɨna uaina cacádɨomoɨ. Afe be nɨɨe uai: “Omo caɨmare úrifɨrenamɨena izíruiri, íemo o icɨ́rillamɨena éoiri.” \v 44 Mei íadɨ birui ómoɨna daɨdɨcue: Omoɨ icɨ́rillamɨena omoɨ izíruiri. Omoɨ faidódɨmɨena caɨmare íemo omoɨ fɨnori. Omoɨna éoidɨnona ñue omoɨ fɨnori. Omoɨ báiñotɨno, íemo jɨáɨ ómoɨna fɨeni fɨnóacadɨno dɨga afémacɨ íena Juzíñamuimo omoɨ jɨcari. \v 45 Daɨí omoɨ íllemona monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui jitótɨaɨna jáitɨomoɨ. Mei afémɨe ñúemacɨ ie jitómana egáiñotadeza, daje izói jɨáɨe fɨénidɨmacɨ íena egáiñotadeza. Iemo, comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨnomo afémɨe nocɨna bɨítate, daje izói comécɨna jaɨ́cɨna jóiñedɨno íena nocɨna bɨítate. \v 46 Mei danɨ ómoɨna izíruitɨnona omoɨ izíruiadɨ, ¿áfemona mɨnɨca jɨrídoitɨomoɨ? Jaca jɨ́ridoñeitɨomoɨ. Omoɨ jámairuiga gobierno raiñoca úcube llɨ́ɨnofɨredɨno da afémacɨ izíruitɨnona izíruitiaɨoɨ. Afémacɨ baɨmo izíruiredɨomoɨ. \v 47 Dama omoɨ ámatɨaɨ caɨmare omoɨ uáidoiadɨ, ¿nɨɨe ñúefue fɨnódɨomoɨ? Juzíñamuina onóñedɨno bie izói illa. Afémacɨ baɨmo nana comɨnɨ caɨmare uáidoredɨomoɨ. \v 48 Monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui ɨ́aɨfuenide comécɨna fɨ́gomɨena illa izói, afe izói omoɨ iri. \c 6 \s1 Jesús caɨ fɨnófɨrega ñúefuiaɨ dɨbénedo llófuete \p \v 1 Jesús naɨ úrite; daɨde: Omoɨ fɨnófɨrega ñúefuiaɨ comɨnɨ eróicana afémacɨ ómoɨmo cáɨmacaillena omoɨ fɨnóñeno iri. Daɨí omoɨ fɨnóadɨ monamo ite omoɨ Moo Juzíñamui ómoɨna mɨnɨ́cana jɨrídotañeite. \v 2 Ie jira dúeredɨno o cánua llezica nana comɨnɨ lloñeno, uái daɨí omoɨ canori. Jino omoɨ macáraomo, daje izói Juzíñamui uai llófueriraco eromo dɨga táɨnona abɨ ɨ́ɨnotɨno bífɨrediaɨoɨ. Afémacɨ comecɨ fɨgóñedɨmacɨ illa llezica jino fɨnócafuiaɨmona ñúemacɨna eróidiaɨoɨ. Iaɨoɨ fɨ́nua izói fɨnóñeno omoɨ iri. Afémacɨ daɨí fɨ́nofɨrediaɨoɨ jɨáɨmacɨ íaɨoɨdo ñue úrillena. Mei uafue ómoɨna dáɨitɨcue: Comɨnɨ íaɨoɨdo caɨmare úrillado, íaɨoɨ jɨrídoacaga raana jae íaɨoɨ jɨrídoga. \v 3 Mei jɨáɨfodo dúeredɨnomo daa raa o fecalle llezica o izíruiga aɨno cómemo lloñeno uái daɨí o fecari. \v 4 O fɨ́nofɨrega ñúefue báinino o fɨnori. Iemona o Moo Juzíñamui o báinino fɨnoca raana cɨ́oiteza. Afemona óɨena mameca raana o jɨrídotaiteza. \s1 Jesús Juzíñamuimo úrillado llófuete \r (Lc 11.2-4) \p \v 5 Juzíñamuimo omoɨ úrilla llezica, abɨ dɨné ñue cɨ́oidɨmacɨ fɨ́nua izói fɨnóñeno omoɨ iri. Afémacɨ Juzíñamui uai lloraco eromo caifo naidáillano fɨcɨ́rede uaido Juzíñamuimo úrilla izói fɨnódiaɨoɨ. Iemo jofue cɨ́gɨmo ite aillo comɨnɨ ofíranomo daje izói fɨnófɨrediaɨoɨ, comɨnɨ íaɨoɨna cɨ́oillena. Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, afe bie comɨnɨ íaɨoɨdo ñue úrillado, íaɨoɨ jɨrídoacaga raana jae jɨrídotiaɨoɨ. \v 6 Mei jɨáɨfodo Juzíñamuimo o úrilla llezica, o jofo eromo jaillano o naze ɨbairi; íemo afénomo o dɨga ite Moo Juzíñamuimo o úriri. Afemona o Moo Juzíñamui o báinino úrilla uaina cacáillano, óɨena mameca raana o jɨrídotaite. \p \v 7 Juzíñamuimo o úrilla llezica, Juzíñamuina onóñedɨno fɨ́nua izói, taɨno uaillaɨ dɨga icaiño lloñeno o iri. Afémacɨ bie izói comécɨidiaɨoɨ: “Are cue úrillado Juzíñamui nɨbaɨ cuemo cacáreite,” daɨdíaɨoɨ. \v 8 Afémacɨ izói iñeno o iri, mei naɨ o jitaille raa o jɨcáñena llezica o Moo Juzíñamui uícodo onódeza. \v 9 Ie jira bie izói afémɨemo omoɨ úrifɨreiri: \q1 Caɨ Moo Juzíñamui, monamo itɨo; o mámecɨdo ñúefue nitácaza. \q1 \v 10 O illáɨmana illɨrui raɨre bíiteza. \q1 Dɨnomo monamo o comecɨ jitáillafue íaɨoɨ fɨ́nua izói, afe izói bie énɨemo fɨnótaɨbiteza. \q1 \v 11 Caɨ nágarui jitaiga güíllenɨaɨ, birui caɨmo fecari. \q1 \v 12 Caɨ fɨnoca fɨénidɨfue ɨba caɨmo oñeno iri, mei afe izói jɨáɨmacɨ fɨeni caɨmo fɨnódiaɨoɨ íadɨ, afémacɨmo ɨbana oñédɨcaɨ. \q1 \v 13 Ɨaɨfuemo caɨ baɨíñellena caɨna uíñori. \q1 Iemo afe llezica nana fɨénidɨfuiaɨmona caɨna jíllotari. \q1 Mei bínɨe comɨnɨ jaca o illáɨmana illa anamo itíaɨoɨ. \q1 Afémacɨ illáɨmaillena rɨ́ino jaca omo ite. \q1 Daje izói jamánomo ñue ébifue jaca omo ite. \q1 Ja daɨítadeza. \p \v 14 Mei uafue, ómoɨmo fɨeni fɨnódɨno fɨnoca fɨénidɨfuena omoɨ féitaia, afe izói monamo ite o Moo o fɨnoca fɨénidɨfuena féitaite. \v 15 Mei íadɨ aféfuiaɨ omoɨ féitañenia, omoɨ Moo omoɨ fɨénidɨfuiaɨna féitañeite. \s1 Jesús comɨnɨ fɨ́mairilla dɨbénedo llófuete \p \v 16 Iemo nane Jesús daɨde: Dama Juzíñamuimo izire omoɨ comecɨ facállena güíllena güiñeno omoɨ fɨ́mairilla llezica, omoɨ uiécona zuure fɨnóñeno omoɨ iri. Jínofene ñue cɨ́oina mei íadɨ comécɨna ɨáɨredɨno daɨí fɨnódiaɨoɨ. Iaɨoɨ fɨ́mairilla llezica abɨna ɨere zuure fɨnódiaɨoɨ, comɨnɨ íaɨoɨna cɨ́oillano “Baie fɨ́mairitɨno,” íaɨoɨ daɨíllena. Uafue ona dáɨitɨcue, afe izoide comɨnɨ íaɨoɨna dáɨnado íaɨoɨ jɨrídoacaga raana jae jɨrídotiaɨoɨ. \v 17 Mei jɨáɨfodo güiñeno o fɨ́mairilla llezica o uiéco ñue jocori; o ɨfo ñue júiri, \v 18 ona comɨnɨ “Baie fɨ́mairitɨmɨe” dáɨiñeillena. Iemona o dɨga ite báinidena cɨófɨrede Juzíñamui, áfena dama cɨoille, íemona afémɨe áfena ona jɨrídotaite. \s1 Monamo caɨ jɨrídollena ofítaredɨcaɨ \r (Lc 12.33-34) \p \v 19 Iemo nane Jesús daɨde: Bínɨemo aillo ráanɨaɨna ofítañeno o iri, mei bínɨemo dɨga raa ícuaɨ güífɨregaza, íemo jɨáɨe raana ráataifɨredeza, íemo jɨáɨ merɨ́rifɨredɨno merɨ́fɨredeza. \v 20 Mei jɨáɨfodo Moo Juzíñamui jítainana o fɨnófɨreiri; caifo monamo ie illánomo ñúefuiaɨ o ofítari, mei afénomo ite raana ícuaɨ güiñédeza, íemo jɨáɨ afeno raa zabíñede, íemo afénomo merɨ́rifɨredɨno merɨ́nidiaɨoɨ. \v 21 Mei uáfueza, o gaɨga raa ofítajanomo dáanomo daje izói o comecɨ íiteza. \s1 Caɨ illafue ñue egáiñote raa \r (Lc 11.34-36) \p \v 22 Ñúefuemo o comécɨilla omo ñue egáiñote raa izoide. Jira bobaie egáioinamona o uído cɨónana o ióbitaja izói, afe izói ñúefuiaɨ o jitáigana o comecɨ ífuena caɨmare itátaite. \v 23 Mei íadɨ ñúefuemo o comécɨñenia, fɨénidɨfuedo mácaja izói itɨo. Nana o comecɨ ifue zuure íteza. Mei Juzíñamui omo jóonega ñuera comécɨdo dama fɨénidɨfuemo o comécɨia nɨɨ jamánomo jítɨfomo o illa izoide. ¡Nɨɨ jamánomo jítɨrena! \s1 Juzíñamuimo caɨ jaɨnaina llezica úcubemo jaɨnáinidɨcaɨ \r (Lc 16.13) \p \v 24 Daje llezica mena ocuídɨmɨe anamo buna ínide, mei ménamɨede anamo o íadɨ dáamɨe éoitɨo, íemo jɨáɨmɨe izíruitɨo. Daje izói dáamɨemo ñue táɨjɨitɨo, mei íadɨ jɨáɨmɨena jámairuitɨo. Afe izói Juzíñamuina abɨ o náamataja llezica úcubemo abɨna náamatanidɨo. \s1 Juzíñamui ie úruiaɨna jáidɨnona ñue úiñote \r (Lc 12.22-31) \p \v 25 Jira ómoɨna dáɨitɨcue, nágarui omoɨ jitaiga güille naa jirolle dɨga áfemo comecɨ faɨñeno omoɨ iri. Daje izói daa o jɨtalle ɨnícuiromo comecɨ faɨñeno omoɨ iri. Caɨ ñue illafue güille baɨmo ráifide. Daje izói caɨ caana abɨ ɨniroi baɨmo ráifide. \v 26 Mai monamo feede ófocuizaɨmo omoɨ comécɨiri. Afémacɨ güíllenɨaɨna riñédiaɨoɨ. Daje izói llɨ́ziena jofo oñédiaɨoɨ, íemo jɨáɨ güille ñue fɨnóranomo ofítañediaɨoɨ. Mei íadɨ monamo ite omoɨ Moo afémacɨna ecáfɨrede. Omoɨ bie ófocuizaɨ baɨmo ɨere ráifina. \v 27 Omoɨmona, comecɨ ɨere fáɨamona ¿mei bu ie zairilla caifomo medio metro zairírena? Buna jaca daɨí ínide. Dama Juzíñamui ona dɨnori o zairítaja. Afe izói o güíllena ócuite, jira áfemo comecɨ faɨñeno omoɨ iri. \p \v 28 Iemo jɨáɨ ¿nɨbái mei ɨnícuiromo ɨere comecɨ fáɨfɨredɨomoɨ? Jazícɨmo ite záfiamo omoɨ comécɨiri. Raamo táɨjɨñediaɨoɨ, daje izói ɨníroina niñédiaɨoɨ. Mei íadɨ ɨere ebire cɨ́oidiaɨoɨ. \v 29 Iemona ómoɨna dáɨitɨcue jaiai illaɨma Salomón ɨere ráarede íadɨ, bie záfia ebírena izói, ebíredɨroina jɨtáñede. \v 30 Mei Juzíñamui ráitɨaɨmo ebire cɨ́oitaiadɨ, afémɨe ómoɨmo jeruíñeno ɨníroina jɨ́taite, mei afe ráitɨaɨ íanori ebire eróideza. Iemo afe jɨáɨruido ja jobáicaza. \p \v 31 Iemona nana jɨáɨe raamo comecɨ faɨñeno omoɨ iri. “Caɨ güille iñédeza, ¿mɨnɨca güítɨcaɨ?” daɨíñeno omoɨ iri. Daje izói jɨáɨ “¿Mɨnɨca jíroitɨcaɨ?” daɨíñeno omoɨ iri. Iemo jɨáɨ, “Ɨníroinidɨcaɨza, ¿mɨnɨca jɨ́taitɨcaɨ?” daɨíñeno omoɨ iri. \v 32 Mei uafue, bínɨemo ite Juzíñamuimo ɨ́ɨnoñede comɨnɨ bífuiaɨmo ɨere comécɨidiaɨoɨ; mei íadɨ omoɨ Moo monamo ite. Afémɨe bie izoide raana omoɨ jitáillana onode. Jira ómoɨmo iñede raamo comecɨ fáɨnidɨomoɨ. \p \v 33 Mei íemona Juzíñamui illáɨmana illáruimo duide raamo raɨre uícodo járitaifɨreiri. Daje izói jɨáɨe ie ocuícafue raɨre uícodo omo fɨ́nofɨreiri. Afe mei nana bie omoɨ jitaiga raana óitɨomoɨ. \v 34 Uire jitɨ cómuitɨfuemo comecɨ faɨñeno omoɨ iri, mei uire aferui dama ie comecɨ uille ráfuenɨaɨ átɨite. Nágaruillaɨdo comuide comecɨ faɨlle ráfuiaɨ ja fɨgo báiteza, baɨmo nabáinide. \c 7 \s1 Jɨáɨma jánana fɨeni úriñeno o iri \r (Lc 6.37-38, 41-42) \p \v 1 Juzíñamui ómoɨmo izire jɨ́canoñeillena, mai jɨáɨma jánana fɨeni úriñeno o iri. \v 2 Mei jɨáɨma jánana rɨire o úrilla izói, afe izói Juzíñamui rɨire ómoɨmo jɨcánoite. Jɨáɨmamo raana fácano omoɨ feca izói, afe izói afémɨe ómoɨmo fácano fécaite. \v 3 ¿Mei nɨɨe izói o ama uimo ite jéenide ráaruaɨna cɨ́odɨo, mei íadɨ afe dáaruido dama o uimo jéerie rarúnguaɨ íllana náfueñedɨo? (Afena dáɨiacade: Aillo fɨénidɨfue omo illa llezica, ¿nɨɨe izói due jiza oni nɨbéfodo baɨídɨmɨe jánana úriredɨo? Urinidɨo.) \v 4 Iemo afe jéerie rarúnguaɨ dama o uimo íadɨ o ámana ¿nɨɨe izói daɨíredɨo: “O uimo ite jéenide ráaruaɨ cuena otátari”? Daɨínidɨo. \v 5 ¡Abɨ dɨne ñue cɨoide comécɨna ɨáɨredɨmɨedɨo! Fueñe dama o uimo ite jéerie rarúnguaɨ oíri. Afe o ua mei, afe o ama uimo ite jéenide ráaruaɨna jino óredɨoza. \p \v 6 Juzíñamui ñue fɨnoca raa, Juzíñamuina ɨ́aɨruitɨnomo fecáñeno iri; fecádɨomoɨniadɨ áfena jámairuillano afémacɨ ómoɨna tɨ́bɨtaitiaɨoɨ. Daje izói perla izoide ráifidɨfuiaɨ merónɨaɨ izoide ɨ́aɨfuiaɨredɨnomo lloñeno iri; llotɨ́omoɨniadɨ merónɨaɨ rɨ́irɨifɨrena izói bimacɨ ómoɨna uáitaɨbitiaɨoɨ. Afe izoide ñúefuiaɨ fɨeni íacadɨnomo llónide. \s1 Juzíñamuimo caɨ jɨcalle bie izói jóide \r (Lc 11.9-13; 6.31) \p \v 7 Mai omoɨ jɨcari, íemona Juzíñamui ómoɨmo fécaite. Mai omoɨ jenori; báitɨomoɨza. Nazémona caɨmare omoɨ uáidori; ómoɨmo tuizáɨbiteza. \v 8 Mei jɨcádɨmɨe llɨ́ɨnoteza. Daje izói jenódɨmɨe báiteza; íemo jɨáɨ nazémona caɨmare uáidotɨmɨemo túigaza. \p \v 9 Mei ómoɨmona dáamɨe ie jitó pan jɨ́caja llezica ¿meita nofɨ́cɨna írede? ¡Jaca ínide! \v 10 Iemo afémɨe chamu jɨ́caja llezica ¿meita jaiona írede? ¡Inide! \v 11 Mei fɨénidɨnodɨcaɨ íadɨ, ñuera raa caɨ úruiaɨmo fécajana onódɨcaɨ. Mei íadɨ afe baɨmo monamo ite omoɨ Moo, afémɨemo jɨcádɨnomo jamánomo ñuera raa fécajana onode. \p \v 12 Mei íemona omoɨ jitailla jɨáɨmacɨ íaɨoɨ ómoɨmo fɨ́nua dɨeze, dájeze afémacɨmo fɨnóredɨomoɨ. Mei Moisés ocuica uai bie izói jóideza. Daje izói jaiai Juzíñamui uai lloraɨnɨ cuega uai afe izói jóideza. \s1 Rɨllírede monamo duide io rafue \r (Lc 13.24) \p \v 13 Mei afe rɨllírede monamo duide iodo omoɨ jai. Nɨné táɨnocaitaitɨnomo jóide io ɨere áilloo. Daje izói áfeo boilla jamánomo áillue. Afeodo aillo comɨnɨ jailla. \v 14 Mei jɨáɨfodo zíiñona caɨ cáaillɨnomo jóide io jaɨ́cɨna jóide íadɨ rɨllírede. Daje izói áfeo boilla rɨllírede. Afeodo jáidɨno dúemacɨ. \s1 Naga amena ie llɨzílledo onórede \r (Lc 6.43-44) \p \v 15 Dɨga comɨnɨ “Juzíñamui dɨbénedo úritɨcaɨ” daɨdíaɨoɨ, íadɨ taɨno llotíaɨoɨ. Afe izoide comɨ́nɨmona abɨ́ omoɨ rairuiri. Afe bimacɨ ebire jɨféidɨno izói ómoɨmo bitíaɨoɨ. Uáfueza, illáɨnide ovéjaɨaɨ izói ómoɨmo bitíaɨoɨ, mei íadɨ comecɨ dɨne illáɨrede jánallari izóidɨno. \v 16 Afémacɨ fɨnócafuiaɨdo íaɨoɨna uáfodo ónoitɨomoɨ. Mei jíirede ñecɨ́namona jɨ́rɨcue óñegaza. Daje izói jíirede monáigɨmona jíficollɨaɨ óñegaza. \v 17 Mei daɨí nana ñuera amena ñue llɨzide. Daje izói nana fɨénide amena fɨénidɨjɨaɨna llɨzide. \v 18 Ñuera aménamo fɨénide ráajɨaɨ llɨzínide. Daje izói fɨénide aménamo ñuera ráajɨaɨ llɨzínide. \v 19 Nana ñuera ráajɨaɨna llɨzíñede amena tɨ́iano iraimo jobaica. \v 20 Bie izói baie ómoɨmo bitɨ́nona íaɨoɨ fɨnócaigafuedo uáfodo ónoitɨomoɨ. \s1 Nana comɨnɨ monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo jáiñeitiaɨoɨ \r (Lc 13.25-27) \p \v 21 Nana cuena “Ocuíraɨma” daɨífɨredɨno monamo ite Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo jáiñeite. Danɨ monamo ite cue Moo comecɨ jítaillana fɨnódɨno jofo jáirena. \v 22 Aféruillaɨmo dúcɨa llezica, dɨga comɨnɨ cuena dáɨitiaɨoɨ, “Ocuíraɨma, Ocuíraɨma, o mámecɨdo úrifɨredɨcaɨ. Daje izói o mámecɨdo fɨénide jóriaɨna jino orédɨcaɨ. Daje izói o mámecɨdo cɨóraɨnina raana uaido comuítatɨcaɨ.” \v 23 Mei íadɨ afémacɨna dáɨitɨcue: “Jaca ómoɨna onóñedɨcue. Dɨga ɨ́aɨfuiaɨ comuídɨomoɨza, cúemona oni ii,” dáɨitɨcue. \s1 Ménade jofo nillɨno rafue \r (Lc 6.47-49; Mr 1.22) \p \v 24 Mei afe bie izói joide. Cuena cacádɨmɨe íemo cue ocuícana fɨnódɨmɨe jofo níllana baitádɨmɨe izoide. Afémɨe maɨrídɨnomo ie jofo nite. \v 25 Rɨire nocɨ bɨide, íemo ille rɨire renaide, íemo rɨírede jairifo afécomo jaiñode; mei íadɨ afeco jaɨnóñede, mei maɨride énɨemo nígaza. \v 26 Mei jɨáɨfodo cuena cacádɨmɨe mei íadɨ cue ocuícana fɨnóñedɨmɨe jofo níllana fɨgo baitáñedɨmɨe izoide. Afémɨe ɨ́dɨaɨdɨnomo ie jofo nite. \v 27 Afe mei rɨire nocɨ bɨide, íemo ille rɨire renaide, íemo rɨírede jairifo jaiñode. Iemona afécona jaɨnode. Nana ana baɨíllano due fɨébiñeno nɨné táɨnocaide. Jesús dɨnori úrite. \p \v 28 Jesús úrilla méifomo, nana comɨnɨ ie llófuemarillari caɨmare fáɨgacaidiaɨoɨ, \v 29 mei rɨ́inoredɨmɨe izói íaɨoɨna llófueteza. Jaiai ocuica uai llófuefɨredɨno rɨ́inonide llófuia izói afémɨe llófueñede. \c 8 \s1 Jesús chíinaitɨmɨe jíllotate \r (Mr 1.40-45; Lc 5.12-16) \p \v 1 Jesús caifónedumona ana billa llezica, dɨga comɨnɨ afémɨedo jáidiaɨoɨ. \v 2 Iemo ɨrárede chíinaitɨmɨe Jesumo áɨnozide. Afémɨe Jesús anamo dújuillano daɨde: \p —Ocuíraɨma, o jitáiadɨ bie duícona cúemona oréredɨo. Cúemona oreri, —daɨde. \p \v 3 Iemona Jesús ie ónoɨdo afémɨena jétano daɨde: \p —Jii, ona jíllotaiacadɨcue. Benómona ja ɨ́aɨnitɨoza, —daɨde. \p Daɨí daɨna llezica ie ɨráretade chiie jacáibicaide. \v 4 Iemo Jesús íena daɨde: \p —Cácarei, bifue bumo lloñeno iri. Dama lletáriraɨmamo o abɨ o ácatairi. Afe llezica Moisés ocuica o abɨ ja ɨ́aɨnide daɨítate raa afénomo mai o fecari. Afemona nana comɨnɨ o chiie ja jacáillana ónoitiaɨoɨ, —daɨde. \s1 Romano illaɨma ocuífɨregamɨena Jesús jíllotate \r (Lc 7.1-10) \p \v 5 Capernaum jófuemo Jesús jailla llezica, Romano illaɨma Jesumo billano izire jɨcade: \p \v 6 —Ocuíraɨma, cue ócuifɨrega jitócome ɨere ɨrárede. Batɨ́ jofomo bɨ́ide. Afémɨe tɨ́zieri ɨere jamánomo izi cácade, —daɨde. \p \v 7 Jira Jesús íena daɨde: \p —O jofomo jaillano afémɨena jíllotaitɨcue, —daɨde. \p \v 8 Jira illaɨma Jesús uai ote: \p —Ocuíraɨma, cue jofomo o jáillena, cue ɨere jamáimɨedɨcue. Jɨcana o uaido o ocuiri, afémɨe jílloilleza. \v 9 Mei dama cue jɨáɨllaɨma uai anamo itɨcue. Daje izói cue anamo cue úiñoga fuiríraɨnɨ ite. Dáamɨena “Bi” cue daɨía, afémɨe bírede. Jɨáɨmɨena “Jai” cue daɨía afémɨe jaide. Daje izói cue ocuífɨregamɨena “Bie fɨno” cue daɨía, afémɨe áfena fɨnode, —daɨde. \p \v 10 Jesús áfena cacáillano, caɨmare fáɨgacaillano afémɨedo jáidɨnona daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna daɨdɨcue: Nana Israel náɨraɨmo bie izói ɨ́ɨnote come jaca baiñédɨcue. \v 11 Omoɨna daɨdɨcue, nágafeniaɨmona aillo oni jɨcánemacɨ bíitiaɨoɨ. Afémacɨ monamo ite Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo ráɨnazaillano, daane Abraham, Isaac, Jacob dɨga güítiaɨoɨ. \v 12 Mei íadɨ fueñe jáiredɨno, jino jítɨnomo dotálliaɨoɨ. Afénomo afémacɨ ɨere éenaicana murímuritiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 13 Iemona afe illáɨmana daɨde: \p —Mai o jofomo jai. O ɨ́ɨnuaze íiteza, —daɨde. \p Daɨí daɨna llezica afe ɨrárede jitócome jíllode. \s1 Jesús Pedro jɨfaiño jíllotate \r (Mr 1.29-31; Lc 4.38-39) \p \v 14 Afe mei Jesús Pedro jofomo jaide. Afénomo Pedro jɨfaiño abɨ cuaríllari ɨrare bɨ́inana cɨóizaide. \v 15 Iemo Jesús afengo onoɨ llɨ́ɨnua llezica ie abɨ cuarilla llɨ́ɨcaide. Afemona afengo náidacaillano afémacɨ jitailla baɨ atɨde. \s1 Jesús aillo ɨráredɨnuiaɨ jíllotate \r (Mr 1.32-34; Lc 4.40-41) \p \v 16 Aferui jitoma jímaɨcaidemo dɨga fɨénide jóriaɨ ogano Jesumo atɨ́diaɨoɨ. Iemona daade uaido afe fɨénide jóriaɨ jino orede. Daje izói nane nana duícotaidɨnuiaɨ afémɨe jíllotate. \v 17 Nana bie izói zúide, jaiai uai lloraɨma Isaías lloga uai fuitállena. Be afe uai: “Caɨ ɨ́ranɨaɨ afémɨe uite. Daje izói caɨ duícuaɨ afémɨe oni orede.” Daɨí Isaías llote. \s1 Jesudo jáiacadɨno bie izói írediaɨoɨ \r (Lc 9.57-62) \p Afe mei jorai fuédamo illa llezica, \v 18 dɨga comɨnɨ Jesús abɨdo nágafene gaɨríllana cɨ́oillano, afémɨe “Mai jorai ruicáfenemo caɨ jai,” daɨde. \v 19 Iemo ocuica uai llófueraɨma Jesumo billano daɨde: \p —Llófueraɨma, nana o jáiacana dɨné odo jáiacadɨcue, —daɨde. \p \v 20 Jira Jesús ie uai ote: \p —Nana jazicɨ rɨ́llenɨaɨ uái ífɨreillɨno ite. Daje izói caifodo féedɨnuiaɨ uái íaɨoɨ ráɨillɨno ite. Mei íadɨ Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, dáanori uái cue illɨno iñede, —daɨde. \p \v 21 Iemo jɨáɨe ie llófuegamacɨmona dáamɨe íena daɨde: \p —Odo jáiacadɨcue, mei íadɨ fueñe cue ore cue moo tɨ́ille dɨnó cue ílleza, íemo íena ráɨiacadɨcue; afe méifomo odo jáitɨcue, —daɨde. \p \v 22 Jira Jesús ie uai ote: \p —Mai cuedo bi. Juzíñamuimo náfueñedɨno tɨ́ide izóidɨmacɨ; mai mei jadíe ua tɨ́itɨmɨe afémacɨ ráɨlleza. O cuedo bi, —daɨde. \s1 Jesús jairifo naa jorai bagua dɨga llɨ́ɨcaitate \r (Mr 4.35-41; Lc 8.22-25) \p \v 23 Ie mei Jesús naa ie llófuegamacɨ dɨga áillue nocaedo jáidiaɨoɨ. \v 24 Afe mei jorai ruicáfenemo jáidiaɨoɨmo, daa jamánomo rɨírede jairifo náidacailla. Afe jairífomona jorai bagua afecae acónillaɨna ɨbáiacade izoide. Mei íadɨ afe llezica Jesús ɨnɨde. \v 25 Iemona ie llófuegamacɨ ie cazítatiaɨoɨ. Cazítajano íena daɨdíaɨoɨ: \p —¡Ocuíraɨma, caɨ jíllota! ¡Ja buízaidɨcaɨza! —daɨdíaɨoɨ. \p \v 26 Jira afémɨe uai ote: \p —¿Nɨbái mei ɨere jacɨ́naitɨomoɨ? ¡Omoɨ naɨ fɨgo ɨ́ɨnoñedɨomoɨ! —daɨde. \p Iemona afémɨe náidacaillano jairifo naa jorai dɨga lletade. Daɨí ie daɨna llezica jorai bagóñeno uái ite. \v 27 Iemona afécaemo itɨ́mɨiaɨ caɨmare fáɨgacaidiaɨoɨ. Fáɨgacaillano daɨdíaɨoɨ: \p —Bie mei, ¿nɨɨe come? ¡Bímɨe daɨna uaina jairifo naa jorai dɨga ɨ́ɨnote! —daɨdíaɨoɨ. \s1 Gerasa énɨemo ite fɨénide jóriaɨ úicaiga íaillɨnoɨ rafue \r (Mr 5.1-20; Lc 8.26-39) \p \v 28 Afe mei Jesús jorai enéfenemo Gerasa énɨemo dúcɨdemo, mena ɨima raɨáfuaɨmona Jesús dɨné bite. Afe íaillɨnoɨ fɨénide jóriaɨ úicaiga. Afe íaillɨnoɨ jamánomo jacɨre illáɨrede. Afedo jóide iodo buna jáinide. \v 29 Jesús afe íaillɨnoɨ lleta llezica caillɨ́oidiaillɨnoɨ: \p —Jesús, Juzíñamui Jitódɨoza. ¿Nɨbái mei cócomo jíricaidɨo? ¿Naɨ aferui dúcɨñedemo benó coco duere fɨ́nuaɨbitɨo? —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 30 Afe llezica afe áɨnori tóɨca merónɨaɨ güitíaɨoɨ. \v 31 Jira afe fɨénide jóriaɨ Jesumo izire jɨcádiaɨoɨ: \p —Bie come íaillɨnoɨmona jino caɨ o oréadɨ, táɨnomo oréñeno baie merónɨaɨmo caɨ oreri, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 32 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Mai afénomo omoɨ jai, —daɨde. \p Afe fɨénide jóriaɨ afe íaillɨnoɨmona jino billano merónɨaɨmo jaide. Afe mei afe merónɨaɨ jorai arɨmo ite íconɨdo jabɨda jóraimo cocɨ́diaɨoɨ. Afénomo coróbaizɨdiaɨoɨ. \p \v 33 Iemona afe merónɨaɨ úiñotɨno jacɨ́naillano botádiaɨoɨ. Jófuemo dúcɨillano nana aféfuiaɨ llotíaɨoɨ. Daje izói fɨénide jóriaɨ uícaiga íaillɨnoɨmo fɨnócafue llotíaɨoɨ. \v 34 Iemona nana afe jofue comɨnɨ Jesús illánomo jáidiaɨoɨ. Afémɨena cɨ́oillano, afe íaɨoɨ énɨemona oni jáillena izire jɨcádiaɨoɨ. \c 9 \s1 Jesús tɨ́zitaitɨmɨe jíllotate \r (Mr 2.1-12; Lc 5.17-26) \p \v 1 Afe mei Jesús áillue nocaemo ana jaillano jorai enéferaimo ruica jaide. Iemo dama ie jófuemo dúcɨde. \v 2 Afénomo tɨ́zitaitɨmɨe Jesumo atɨ́diaɨoɨ, naa ie bɨ́irallu dɨga. Afémacɨ ɨ́ɨnuana Jesús cɨ́oillano, ɨráredɨmɨena daɨde: \p —Cue izíruigamɨe, mai caɨmare ii, mei omo ite fɨénidɨfuiaɨ jae dógaza, —daɨde. \p \v 3 Jira ocuica uai llófuetɨnomona dáarie comecɨ anado daɨdíaɨoɨ: “Bímɨe baie jɨáɨmɨe fɨénidɨfuiaɨ dóina dáɨnado Juzíñamuina icɨ́ritade.” \v 4 Jesús afémacɨ comécɨdo dáɨnana onóillano daɨde: \p —¿Nɨbái mei fɨeni omoɨ comecɨ facádɨomoɨ? \v 5 Mei daɨí daɨna ménade uáimona ¿nɨɨe uai ɨere llotáinina? Afe ménade uai be nɨɨe: O fɨénidɨfue muiñócaza. Iemo jɨáɨe uai bie izói daɨna: Náidacaillano, maca. (Iiraɨe uai jamánomo llotáirede, mei omoɨ eróicana íficaideza.) \v 6 Ie jira Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, bínɨemo cue illa llezica, comɨ́nɨmo ite fɨénidɨfue cue muiñolle rɨ́ino jino ómoɨmo cɨ́otaitɨcue, —daɨde. \p Afemona afe tɨ́zitaitɨmɨena Jesús daɨde: \p —Mai náidacai, náidacaillano o bɨ́irallu llɨ́ɨnota o jofomo jai, —daɨde. \p \v 7 Afemona tɨ́zitaitɨmɨe náidacaillano, ie jofomo jaide. \v 8 Nana comɨnɨ áfena cɨ́oillano ɨere jacɨ́naitiaɨoɨ. Afemona Juzíñamuimo ñúefuena nitádiaɨoɨ: “Mei Juzíñamui áillue rɨ́ino bie cómemo fecádeza,” daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús Mateo uáidote \r (Mr 2.13-17; Lc 5.27-32) \p \v 9 Jesús afénomona oni jaide. Jaillano Mateo daɨnámɨena cɨode. Afémɨe gobierno ɨbátaga úcube llɨ́ɨnoraɨma. Ie jira afe úcube oránomo ráɨide. Jesús íena daɨde: \p —Mai cuedo bi, —daɨde. \p Ie jira afe Mateo náidacaillano iedo jaide. \p \v 10 Afe jɨáɨruido Jesús naa ie llófuegamacɨri jofo eromo íaɨoɨ güilla llezica, aillo jɨáɨe úcube llɨ́ɨnofɨredɨno naa jɨáɨe fɨénidɨno dáanomo güitíaɨoɨ. \v 11 Mei íadɨ Fariséuaɨ áfena cɨ́oillano afémɨe llófueganomo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨbái mei omoɨ llófuetɨmɨe úcube llɨ́ɨnofɨredɨno dɨga naa fɨénidɨnori güite? —jɨcánotiaɨoɨ. \p \v 12 Afena Jesús cacáillano, íaɨoɨna daɨde: \p —Ɨocɨredɨno ɨránidɨno daje izói manóriraɨmana jítaiñediaɨoɨ, mei jɨáɨfodo ɨráredɨno manóriraɨmana jitailla. \v 13 Bie jaiai Juzíñamui Cuegáuai dáɨnana omoɨ onóizairi. Afe be nɨ́ɨuai: “Conímana omoɨ duéruillena daje izói cuena omoɨ duéruillena jitáidɨcue. Mei íadɨ omoɨ fatá cuemo fia fecaca rɨ́llenɨaɨ jitáiñedɨcue,” daɨde. Ie jira danɨ ñúemacɨna abɨ mamédɨnona uáiduaɨbiñedɨcue, mei jɨáɨfodo fɨénidɨno íaɨoɨ comecɨ ifue méidollena bitɨcue, —daɨde Jesús. \s1 Iaɨoɨ fɨ́mairillena Jesumo jɨcánotiaɨoɨ \r (Mr 2.18-22; Lc 5.33-39) \p \v 14 Afe mei Juan Bautístado jáidɨno Jesumo dúcɨillano jɨcánotiaɨoɨ: \p —Mei caɨ bie fariséuaɨ dɨga ¿nɨbái fɨ́mairitagacaɨ, mei íadɨ o llófuegamacɨ fɨ́mairiñediaɨoɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 15 Jira Jesús uai ote: \p —¿Aɨrena rafue llezica áfemo uáidogano, meita zúurenari güínidiaɨoɨ? Daɨí iñédeza; rɨngo otɨ́mɨe íaɨoɨ cɨ́gɨmo illa llezica caɨmare güitíaɨoɨ. Mei íadɨ rɨngo otɨ́mɨe íaɨoɨmona báɨruaɨbillɨrui dúcɨite. Aféruido comecɨ zúurenari güíñeitiaɨoɨ. Rɨngo otɨ́mɨe izói birui cuedo jáicadɨno cɨ́gɨri itɨ́cueza, —daɨde. \p \v 16 Jesús nane jɨáɨe onótatɨfue llote: \p —Jaca nɨnomo dáamɨe tɨ́foñegaroimona jaitada jácaɨe ɨnícuiromo nitáñediaɨoɨ. Daɨí nitáadɨ afe cómoroi jácaroina fɨeni fɨnode; mei naɨ jócoñega cómoroi jofo jaɨnánuamona jácaroimo ite cúaidɨnona aillo oni cuatácana jaide. \v 17 Daje izói comue vino jácara igoraɨ fɨnoina ɨcɨru izoide raamo totánide. Dámɨe daɨí totáadɨ afe comue vino afe jácara ɨcɨ́runa eroide raana cúataite. Afemona afe ɨcɨru naa vino dɨga táɨnomo fáɨfite. Iemona comue vino comue igoraɨ fɨnoina ɨcɨ́runa eróidemo jóonefɨrega. Iemona afe naga ñue éenoga. (Afe bie dáɨnado Jesús ie comue llófueinafue, íemo íaɨoɨ jaiai llófuegafue dáanomo ɨ́ɨnonide, dáanomo náfuenide, íaɨoɨmo llófuete.) \s1 Jairo jiza íemo jɨáɨngo Jesús ɨniroi jétaɨbitɨngo Jesús jíllotate \r (Mr 5.21-43; Lc 8.40-56) \p \v 18 Jesús bífuiaɨdo úrilla llezica, judío illaɨma Jesumo dúcɨde. Dúcɨillano, afémɨe anamo fueco dɨne bɨ́jɨcaillano daɨde: \p —Cue jiza ja tɨ́ide, mei íadɨ o bíllaza, mei aféngomo o onoɨ bɨ́taɨbiri afengo jílloilleza, —daɨde. \p \v 19 Afe jira, Jesús náidacaillano afémɨe dɨné jaide naa ie llófuegamacɨri. \v 20 Afémɨe iodo jailla llezica, jɨáɨe ɨráredɨngo afémɨemo bite. Afengo afe ɨrárenamona doce dɨga fɨmona dɨ́cotaite. Jesús comɨnɨ cɨ́gɨdo rɨllire jailla llezica, afengo Jesús jinófene dɨnena ie ɨniroi fueda jétaɨbite. \v 21 Mei afengo comécɨdo daɨde: “Daa ie ɨniroi cue jetáadɨ jílloitɨcue,” daɨde. \v 22 Iemona Jesús meine abɨdo gɨ́recaillano aféngona cɨ́oillano daɨde: \p —Ɨzíruigango, caɨmare o iri. O ɨ́ɨnuamona ja jíllodɨoza, —daɨde. \p Daɨí daɨna llezica afengo jíllode. Afemona afengo ja íocɨrede. \p \v 23 Jesús illaɨma jofomo dúcɨa llezica, aillo comɨnɨ come tɨ́illari cáillɨcaillɨ éediaɨoɨ. Afe llezica jɨáɨmacɨ toticaɨ zuure fúudiaɨoɨ. \v 24 Jesús áfena cɨ́oillano daɨde: \p —Benómona oni omoɨ jai. Afeza tɨ́iñedeza fia ɨnɨde, —daɨde. \p Afémɨe dáɨnari comɨnɨ íemo zadáidiaɨoɨ. \v 25 Mei íadɨ Jesús afémacɨna jino orede. Oriano jofo jaide. Jofo jaillano afe tɨ́idɨngo ónoɨdo llɨ́ɨnote. Llɨ́ɨnua llezica afengo caifo náidacaide. \v 26 Iemona Jesús fɨnócafue nana afe énɨemo itɨ́gobiaɨdo jɨca jalleide. \s1 Jesús mena uínidɨmɨe jíllotate \p \v 27 Afénomona Jesús jáidemo, mena uínidɨmɨe ie óodana caillɨ́cana bite. Daɨdíaillɨnoɨ: \p —Davidmona comuídɨmɨe Juzíñamui oreca Mesía ímɨe, mai cócomo dúecai, —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 28 Afe mei Jesús jofo eromo jáidemo, afe íaillɨnoɨ Jesumo dúcɨde. Iemo Jesús íaillɨnoɨna daɨde: \p —Cuemo ómɨcoɨ jɨcácafuena fɨnóredɨcueza ¿meita ɨ́ɨnotɨomɨcoɨ? —daɨde. \p Jira afe íaillɨnoɨ daɨde: \p —Ocuíraɨma, jɨɨ ɨ́ɨnotɨcoco, —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 29 Iemona Jesús íaillɨnoɨ ui jetánota daɨde: \p —Omɨcoɨ ɨ́ɨnua dɨeze, ómɨcoɨmo cómuiteza, —daɨde. \p \v 30 Daɨí ie daɨna llezica, íaillɨnoɨ ui ñue cɨ́oide. Afe mei Jesús íaillɨnoɨna rɨire daɨde: “Bie ómɨcoɨmo cue fɨnócafue bumo lloñeno ómɨcoɨ iri,” daɨde. \p \v 31 Afena afémɨe rairuide íadɨ, afe íaillɨnoɨ jino billano, nana afénomo Jesús ui mánuana llócadiaillɨnoɨ. \s1 Jesús uáinidɨmɨe jíllotate \p \v 32 Afe mei Jesús afénomona jáidemo, fɨénide jóriaɨ úicaiga uáinidɨmɨe, Jesumo atɨ́diaɨoɨ. \v 33 Iemona Jesús afe fɨénide jóriaɨ jino orede. Afemona uáinidɨmɨe ja úrite. Aferi comɨnɨ caɨmare fáɨgacaillano daɨdíaɨoɨ: \p —Bie izóidɨfuena jaca Israel naɨraɨ cɨ́gɨmo cɨóñedɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 34 Mei íadɨ fariséuaɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Jesús dama fɨénide jóriaɨ illaɨma rɨ́inodo afe úicaigamɨe fɨénide jóriaɨna jino orede, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús comɨ́nɨmo dúecaide \p \v 35 Afe mei Jesús nana afénɨemo ite jófuiaɨmo naa onífedo itɨ́cuaɨdo llófuiaide. Afénuiaɨmo ite Juzíñamui uai llófueriracuaɨdo llófuete. Afémɨe Juzíñamui illáɨmana illarui ñuera rafue llocana uite. Iemo nana jɨáɨforiedemo izi cácade ɨráredɨnona jíllotate. \v 36 Meita nana daɨí itɨ́nona cɨ́oillano, afémacɨmo Jesús dúecaide, mei úiñoñegano izóidiaɨoɨ. Ie jira oni ráɨide ovéjaɨaɨ izóidiaɨoɨza. Afémacɨ duere fɨnócaiaɨoɨ, daje izói duere zefuide buna ráiruiñegano izói itíaɨoɨ. \v 37 Afemona Jesús ie llófuegamacɨna daɨde: \p —Uáfueza, jacáfaɨmo ite raa ailla llezica jofo óitɨno iñena izói, birui Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo órega comɨnɨ aillo ite. Mei íadɨ afémacɨ jofo óitɨno fɨgo iñede. (Afe jofo óitɨno jɨáɨmacɨmo ñúefue llóitɨno.) \v 38 Ie jira jacafaɨ Naama izóidɨmɨemo jɨáɨe ñúefue llóitɨmacɨna omoɨ jɨcari, afémacɨ afémɨe oréllena. \c 10 \s1 Jesús doce dɨ́gamɨe ie oni oréllɨno nɨzede \r (Mr 3.13-19; Lc 6.12-16) \p \v 1 Afe mei Jesús doce dɨ́gade ie llófuegamacɨ uáidote. Uáiduano fɨénide jóriaɨ comɨ́nɨmona oni orelle rɨ́ino íaɨoɨmo fecade. Daje izói nana jɨáɨforiede duico ogano jíllotalle rɨ́ino afémacɨmo fecade. \p \v 2 Be afe doce dɨ́gadɨmacɨ oni oréllɨno mámecɨaɨ: Nánoramɨe Simón, dáamɨena Pedro daɨna, íemo ie ama Andrés, íemo Zebedeo jitó íaillɨnoɨ Santiago Juan dɨga, \v 3 íemo Felipe, íemo Bartolomé, íemo Tomás, íemo gobierno ɨbátaga úcube llɨ́ɨnoraɨma Mateo, íemo Alfeo jitó Santiago, íemo Lebeo dáamɨe mámecɨ Tadeo, \v 4 íemo Ɨere Járidotɨmacɨmo jaɨnáidɨmɨe Simón, íemo uire Jesús fécaitɨmɨe Judas Iscariote. \s1 Jesús ie llófuegamacɨ jɨáɨgobiaɨmo llófuellena orede \r (Mr 6.7-13; Lc 9.1-6) \p \v 5 Jesús bie doce dɨ́gamɨena ie oréacana llezica íaɨoɨ táɨjɨlle izói llote. Daɨde: \p —Judíoñedɨno énɨemo omoɨ jáiñeno iri. Daje izói Samaria énɨemo ite jófuiaɨmo jáiñeno iri. \v 6 Mei jɨáɨfodo Israel náɨraɨmo ovejaɨ féirailla izói féiraitɨnomo omoɨ jairi. \v 7 Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui áɨnozillana llocana omoɨ uiri. \v 8 Ɨráredɨnuiaɨ omoɨ jíllotairi. Tɨ́idɨnuiaɨ meine abɨdo omoɨ cáatari. Daje izói ɨáɨre chíinaitɨmɨiaɨna ñue omoɨ fɨnori. Daje izói comɨ́nɨmo ite fɨénide jóriaɨ jino oreri. Bie izói omoɨ táɨjɨlle rɨ́inona raiñóñeno ómoɨmo fecádɨcue, íemona áfedo jɨáɨmacɨna raiñóñeno omoɨ canori. \p \v 9 Jabe omoɨ jaille llezica úcubena uiñeno iri. \v 10 Omoɨ cɨrɨ́tico uiñeno iri. Jaca daa o abɨmo jɨ́idɨroi dɨga jairi. Daje izói ɨdaɨ icona uiñeno iri, íemo jɨáɨ macara jɨgüida uiñeno iri. Mei jɨáɨmacɨna omoɨ cánua jira, áfemo táɨjɨraɨma jaca raiñóñeno écafɨregaza. \p \v 11 Omoɨ jáillɨnomo ite comɨnɨ jófuemo omoɨ dúcɨa llezica, ñue ɨ́ɨnofɨregamɨe illano omoɨ jeno. Afénomo naɨ oni omoɨ jáiñeille dɨno uái omoɨ iri. \v 12 Jofo jaillano, afémacɨ ñue daɨí uáidori. “Caɨmare uái omoɨ iri,” afémacɨna daɨíri. \v 13 Afe jofo comɨnɨ caɨmare omoɨ llɨ́ɨnoiadɨ, omoɨ afémacɨ ie ñue mameca uai afémacɨmo fɨébiteza. Mei íadɨ omoɨ daɨna uaina afémacɨ náfueñenia, afémacɨmo omoɨ mameca ñue uai abɨdo ómoɨmo bíiteza. \v 14 Mei íadɨ afémacɨ ómoɨna llɨ́ɨnoacañenia, daje izói omoɨ llógamo cacáreacañenia, afe jofómona, daje izói afe jófuemona oni omoɨ jai. Omoɨ jailla llezica omoɨ éɨbamo ite ɨ́aɨe afémacɨmo teténocairi. Afedo íaɨoɨ comécɨmo ite ɨ́aɨfue naɨ íaɨoɨmo íllana ónoitiaɨoɨ. \v 15 Mei ua ómoɨna dáɨitɨcue, íiraɨcaiño rɨire jɨcánollɨruimo dúcɨna llezica, bie ómoɨna ruifíruite comɨnɨ, Sodoma Gomorra dɨga jofue comɨnɨ duere zefuilla baɨmo, ɨere duere fɨnólliaɨoɨ. \s1 Cristo ɨ́coɨnia duere caɨ zefuíllɨfue \p \v 16 Omoɨ cacai. Ovejaɨ illáɨrede jazicɨ jɨco cɨ́gɨmo ória izói ómoɨna orédɨcue. Jaio abɨ rairuilla onona izói abɨ omoɨ onoiri. Mei íadɨ afe llezica fɨ́ɨcɨri illáɨenina izói omoɨ iri. \v 17 Ñue abɨ́ omoɨ rairuiri, mei comɨnɨ jabóidɨllaɨnɨmo ómoɨna fécaitiaɨoɨza. Juzíñamui uai lloraco eromo omoɨ fáitiaɨoɨza. \v 18 Iemo rɨ́illaɨnɨmo, daje izói jamánomo ocuídɨllaɨnɨmo cue ɨ́coɨnia ómoɨna uitíaɨoɨza. Iemo afe omoɨ íaɨoɨ úilledo afe illáɨnɨmo cuedo úritɨomoɨ. Daje izói afe judíoñedɨnomo cuedo úritɨomoɨ. \v 19 Mei íadɨ illáɨcomɨnɨmo omoɨ íaɨoɨ uille llezica, “¿Nɨɨe izói úritɨcaɨ?” dáɨnamo comecɨ faɨñeno iri; daje izói “¿Nɨɨe uaillaɨ llóitɨcaɨ?” daɨíñeno iri. Mei omoɨ úrille llezica, Juzíñamui ómoɨna úritaiteza. \v 20 Afe llezica danɨ omoɨ comecɨ izói úriñeitɨomoɨ. Moo Juzíñamui Ñuera Joreño ómoɨdo úrilleza. \p \v 21 Afe llezica comɨnɨ danɨ íaɨoɨ nahí ámana Crístomo ɨ́ɨnotɨmɨena illa jira, jɨáɨmacɨmo íena fállena fécaitiaɨoɨ. Daje izói móotɨaɨ danɨ íaɨoɨ Crístomo ɨ́ɨnote jitótɨaɨ fállena fécaitiaɨoɨ. Iemo jɨáɨ jitótɨaɨ danɨ íaɨoɨ móotɨaɨdo éoicana eróitiaɨoɨ, íemo íaɨoɨna tɨtátaitiaɨoɨ. \v 22 Nana comɨnɨ cue ɨ́coɨnia ómoɨdo éoicana eróitiaɨoɨ. Mei íadɨ fuillɨ́nomo fáɨcanocaiñeno ñue ɨ́ɨnoicaitɨmɨe dama jílloite. \v 23 Daa jofue comɨnɨ omoɨ duere fɨnóadɨ, jɨáɨe jófuemo omoɨ jairi. Mei ua ómoɨna dáɨitɨcue, nana Israel jófuiaɨdo naɨ omoɨ jáiñenia uícodo raɨre dúcɨitɨcueza; mei Nanoide Ɨima Jitó Crístodɨcue. \p \v 24 Llófuegamacɨmona llófuetɨmɨe baɨmo jamánomoidɨmɨe iñede. Daje izói ocuífɨregamɨe ie ocuídɨmɨe baɨmo ocuínide. \v 25 Llófuegamɨe ie llófuetɨmɨe illa izói írede. Daje izói ocuífɨregamɨe ie ocuídɨmɨe illa izói írede. Jofo naama izóidɨcueza, Beelzebú daɨna Taɨfe mámecɨ cuemo íaɨoɨ jɨtáadɨ, jofo ero úruiaɨ mámecɨna dájena jɨ́taitiaɨoɨ. Iemo afe úruiaɨna cue baɨmo fɨeni úritiaɨoɨza. \s1 ¿Nɨ́ɨmɨena jacɨ́ruiredɨcaɨ? \r (Lc 12.2-7) \p \v 26 Ie jira comɨ́nɨna jacɨ́ruiñeno iri. Mei nana báinino daɨna uaillaɨ jino uáfodo cɨ́ozite. Daje izói nana báinino itɨ́fuiaɨna jino uáfodo onoille. \v 27 Birui jítɨfomo úrilla izói báinino ómoɨmo cue llógana, uire uáfodo monari comɨ́nɨmo omoɨ lloiri. Daje izói ómoɨna báinino cue daɨna uai, comɨnɨ dáanomo uáidota fɨcɨre lloiri. \v 28 Omoɨ ɨ́eizɨ tɨ́taitɨnona jacɨ́ruiñeno iri; mei omoɨ joréñona tɨtánidiaɨoɨza. Mei jɨáɨfo boode iraimo caɨ ɨ́eizɨ naa caɨ joreño duere fɨnótaitɨmɨena omoɨ jacɨ́ruiri. \p \v 29 Onódɨomoɨza mena duera ófocuizaɨ duera úcubedo ɨbárega. Mei daɨí íaɨoɨ ráifiñede íadɨ, afémacɨmona omoɨ Moo Juzíñamui daɨíñenia dácuiño tɨide izói ana báɨiñeite. \v 30 Mei uafue, omoɨ ɨfócɨmo ɨfótɨraɨaɨ illa dɨ́gatɨraɨ facádoga. \v 31 Mei daɨítadeza jacɨ́ruiñeno omoɨ iri. Omoɨ, aillo ófocuiñuaɨ baɨmo ráifidɨomoɨ. \s1 Comɨnɨ eróicana Jesuna jiéruitɨno \r (Lc 12.8-9) \p \v 32 Comɨnɨ eróicana nana cuena jiéruitɨnona monamo ite cue Moo eróicana jiéruitɨcue. \v 33 Mei íadɨ comɨnɨ eróicana cuena jáanotɨnona, afe izói monamo ite cue Moo uiécori afémacɨna jáanoitɨcue. \s1 Comɨnɨ conímana ruifíruitatallena bitɨcue \r (Lc 12.51-53; 14.26-27) \p \v 34 Comɨnɨ dájena uái illɨfue bínɨemo lluáɨbitɨcueza daɨíñeno iri. Mei jɨáɨfodo dájena uái illɨfue lluáɨbiñeno, fuirilla izoide lluáɨbitɨcue. \v 35 Cuemo ɨ́ɨnuamona dáamɨe ie moo dɨnena íena ruifíruicaite. Afe daɨí cue bíllamona dájena uái íñeitiaillɨnoɨ. Daje izói ei cuemo ɨ́ɨnua jira afengo jiza dɨnena ruifíruibicaite. Afe daɨí cue bíllamona dájena uái íñeitiaɨnguaɨ, íemo jɨáɨ cuemo ɨ́ɨnuamona mio ie jɨfaiño dɨnena ruifíruibicaite. Afe daɨí cue bíllamona dájena uái íñeitiaɨnguaɨ. \v 36 Iemona illa dɨ́gamɨe dama ie jofo ero comɨnɨ dɨnena éoigamɨena mámeitiaɨoɨ. \p \v 37 Nɨnó daa come ie moo, ie eina cue baɨmo izíruia, afémɨe cuemo dúinide. Daje izói nɨnó daa come ie jitona, nɨbaɨ ie jízana cue baɨmo ie izíruia, afémɨe cuemo dúinide. \v 38 Iemo jɨáɨ, comɨnɨ dama afémɨe tɨtácanamo náfuiano cuedo jáiacañedɨmɨe afémɨe cuemo dúinide. \v 39 Ie jira ie cáanano rairuíacadɨmɨe áfena táɨnomo fáɨfitaite. Mei jɨáɨfodo cue ɨ́coɨnia ie cáanano táɨnomo fáɨfitɨmɨe afe fáɨfidena baɨmo ziiño illɨ́nona máiñoite. \s1 Jɨrídua izóidɨfuiaɨ \r (Mr 9.41) \p \v 40 Iemo Jesús naɨ úrillano daɨde: Omoɨna caɨmare uáidotɨno, daje izói cuena caɨmare uáidote. Iemo cuena caɨmare uáidotɨno daje izói cuena orédɨmɨena caɨmare uáidote. \v 41 Juzíñamui uai jino llóraɨma Juzíñamui dɨbénedo bíllado afémɨena caɨmare uáidotɨmɨe, dájeze afémɨe jɨrídua izói jɨrídoite. Daje izói ñúemɨena caɨmare uáidotɨmɨe afe jɨáɨmɨe ñue íllado, afémɨe jɨrídua izói jɨrídoite. \v 42 Daje izói nɨnó daa come cue llófuegamacɨmona jabóidɨmɨemo daa due jiza mánaɨde jáɨnoina jirótaadɨ, afémɨe cuedo jailla jira, afe jirótatɨmɨe uáfuena íeɨena mameca raana jɨrídoite, —dɨnori Jesús ie oréllɨmacɨmo llófuete. \c 11 \s1 Juan Bautista orécano \r (Lc 7.18-35) \p \v 1 Jesús ie doce dɨ́gade llófuegamacɨ íaɨoɨ táɨjɨlle izói llófuiana fuilla méifomo, Jesús oni afe énɨemo ite jófuiaɨmo jaide, afénomo ite comɨnɨ llófuellena. \p \v 2 Aféruido Juan Bautista llavéracomo illa llezica afémɨe Jesús fɨnócafuiaɨna fɨdɨde. Ie jira iedo jáidɨnomona dáarie Jesumo jɨcánuaitate. \v 3 Jesumo dúcɨillano jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Meita o biite Cristo daɨnámɨedɨo? ¿Nɨbaɨ naɨ jɨáɨe bíitɨmɨe úiñoredɨcaɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 4 Jira Jesús afémacɨna daɨde: \p —Omoɨ cɨona, omoɨ cacana izói Juaamo omoɨ lluájiri. \v 5 Bífuiaɨ afémɨemo lluájiri: Uínidɨno ñue cɨódiaɨoɨ, macáñedɨno macádiaɨoɨ, ɨáɨre chíinaitɨno íaɨoɨ chíiemona ñue jacáitagaiaɨoɨ. Iemo jefona cacáiñedɨno ñue cacádiaɨoɨ, íemo dáarie tɨ́idɨno meine abɨdo cáadɨnona jáidiaɨoɨ. Daje izói dúeredɨno jíllona uaina llogáiaɨoɨ. \v 6 Cuemo ɨ́ɨnoñeillɨ uaina baiñédɨmɨe ióbite. \p \v 7 Juan orécano meine abɨdo jailla méifomo, Jesús Juaado comɨ́nɨmo úrite; daɨde: \p —Mei táɨzicɨmo ¿mɨnɨ́cana cɨóizaidɨomoɨ? Nɨbaɨ dáamɨe ie daɨna uaina méidofɨredɨmɨena cɨóizaifɨredɨomoɨ. \v 8 Afe izóidɨmɨena omoɨ cɨ́oizaiñenia, ¿mei nɨe izóidena cɨóizaidɨomoɨ? ¿Meita nɨbaɨ ñue cɨ́oide ráifide ɨniroi jɨtáoidɨmɨe cɨóizaidɨomoɨ? Onódɨomoɨza ráifide ñúecuiroi jɨtáoifɨredɨno jaca illaɨnɨ jofomo ífɨrediaɨoɨ. \v 9 Mei íiraɨnomo ¿mɨnɨ́cana cɨóizaidɨomoɨ? ¿Nɨbaɨ Juzíñamui uai jino llóraɨmana cɨóizaidɨomoɨ? Jɨɨ. Uáfueza. Juzíñamui uai llóraɨma baɨmo jamánomoidɨmɨena cɨóizaidɨomoɨ. \v 10 Juan baie Cuegáuai daɨnámɨe. Jaiai uícodo naɨ cue biñena llezica, aféuaimo Juzíñamui, afémɨe dɨbénedo cuena daɨde: \q1 O bille io ñue fɨnóllena izói, comɨnɨ íaɨoɨ comécɨdo ñue omo jiéruillena, cue lluájitɨmɨe o uícodo orédɨcue. \m \v 11 Uáfena ómoɨna dáɨitɨcue, nana comɨ́nɨmona ite Juzíñamui uai llóraɨnɨmona Juan Bautista baɨmo jamánomoidɨmɨena iñede. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui illáɨmana illánomona jabóidɨmɨe Juan baɨmo jamánomoide. \p \v 12 Mei íadɨ Juan Bautista bíllamona ua biruimo aillo comɨnɨ rɨ́ifuedo raa báɨrua izói, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illánomo ɨere izire jofo jáiacadiaɨoɨ. Afe rɨ́ifuedo afénomo jofo jáiacadɨno bie izói comécɨidiaɨoɨ: “Afe illánona anáfenuano jofo jáitɨcaɨ,” daɨí comecɨ facádiaɨoɨ. \v 13 Nana Juan uícomo ite Juzíñamui uai llóraɨnɨ naa Moisés lloga ocuica uai dɨga Juzíñamui illáɨmana illáruido úritiaɨoɨ. Iaɨoɨ úrilla méifodo Juan bite. \v 14 Iemo jɨáɨfue ómoɨmo llóitɨcue. Omoɨ ɨ́ɨnoiacaniadɨ, bífuena ɨ́ɨnoredɨomoɨ. Naui lloga bíite Elías be nɨ́ɨmɨe Juan; mei Juan Elías daɨnámɨena bíteza. \v 15 Mai cacáreacadɨno, omoɨ cacai. \p \v 16 Iemo Jesús naɨ úrillano daɨde: Biruíllaɨdo itɨ́nona, ¿nɨɨe izói íaɨoɨna mámeitɨcue? \v 17 Jofue cɨgɨ ibɨ́rɨmo jɨfánote úrue izóidiaɨoɨ. Afémacɨ conímamo ebírede rúado caɨmátaiacadiaɨoɨ, mei íadɨ áfena faɨríoñediaɨoɨ. Daje izói conímana zúurede rúado fɨ́raacadiaɨoɨ, mei íadɨ daje izói áfemo cacáreiacañediaɨoɨ. \v 18 Afe bie izói ómoɨmo ite. Mei Juan Bautista billa llezica afémɨe fɨ́marillano fɨgo güiñede, daje izói rɨ́iji jiróñede. Ie jira “Fɨénide jóriaɨ úicaigamɨedɨo” íena daɨdɨ́omoɨ. \v 19 Afe mei cue, afe Nanoide Ɨima Jitó daɨnámɨedɨcue bitɨcue. Billano, jɨáɨmacɨ izói güitɨcue, íemo jiródɨcue. Afemona nane bie izói cuena daɨdɨ́omoɨ: “Bímɨe ɨere güilláredɨmɨe, jéerie jírofɨredɨmɨe. Fɨénidɨno nabáidɨmɨe. Daje izói gobierno ɨbátaga úcube llɨ́ɨnoraɨnɨ nabáifɨredɨmɨe.” Daɨí cuedo úritɨomoɨ. Comɨnɨ Juzíñamui orécanona bie izói fɨeni daɨdíaɨoɨ íadɨ, Juzíñamui baitácafue dama ie fɨnócafuiaɨdo jino cɨ́ozite, —dɨnori Jesús daɨde. \s1 Jófuiaɨmona dáarie Jesús uaina cacáreacañediaɨoɨ \r (Lc 10.13-15) \p \v 20 Iemona Jesús jɨáɨe jófuiaɨ comɨnɨ íaɨoɨ ɨ́ɨnoñena jira fueñe lletade. Mei afémɨe uaido daɨna comuide cɨóraɨnina ráamona nabene afémacɨ cɨ́gɨmo fɨnódeza. Mei íadɨ afeno comɨnɨ íaɨoɨ comecɨ ífuena naɨ méidoñediaɨoɨ. Afémɨe daɨde: \p \v 21 —¡Corazín jofue comɨnɨ nɨɨ dúerena! ¡Daje izói Betsaida jofue comɨnɨ nɨɨ duere zefuilla! Mei íaɨoɨ cɨ́gɨri cue fɨnoca cɨóraɨnina raa, áfena Tiro comɨnɨ daje izói Sidón comɨnɨ cɨ́gɨmo naui fɨnódɨcuenia, nɨbaɨ raɨre jaiai uícodo íaɨoɨ comecɨ ífuena méidotiaɨoɨ. Uafue íaɨoɨ comecɨ ífuena méiduamona, ja dɨga fɨmona jaide. Afe llezica zúunaia jɨtáfɨrega jítɨroi jɨtáacadiaɨoɨ. Daje izói aféruimo íaɨoɨ zúunailla jino ácatallena jízefo ɨfomo jutáacadiaɨoɨ. \v 22 Mei jɨáɨfodo ómoɨna dáɨitɨcue, íiraɨcaiño rɨire jɨcánollɨruimo Tiro Sidón dɨga duere fɨnóbina baɨmo Corazín íemo Betsaida comɨnɨ duere fɨnólliaɨoɨ, —daɨí daɨde. \p \v 23 Iemo Capernaum jofue comɨnɨ Jesús lletade. Afémacɨ dɨbénedo daɨde: \p —¿Meita íaɨoɨ ɨ́ɨnoga jofue monamo úirede? ¿Daɨí comecɨ facádiaɨoɨ, ero ua? Mei jɨáɨfodo íaɨoɨna daɨdɨcue, tɨ́idɨno illánomo ana dotaca izói nɨné táɨnocaitalliaɨoɨ. Mei íaɨoɨ cɨ́gɨmo cue fɨnoca cɨóraɨnina raa naui Sodoma jófuemo fɨnódɨcuenia, afe jofue naɨ biruimo nia ite. \v 24 Mei íadɨ jɨáɨfodo Capernaum comɨ́nɨna dáɨitɨcue, íiraɨcaiño rɨire jɨcánollɨruimo Sodoma comɨnɨ baɨmo jɨcánolliaɨoɨ, —aquíe izói Jesús íaɨoɨna lletade. \s1 Cuemo billano omoɨ ocózinairi \r (Lc 10.21-22) \p \v 25 Aféruillaɨdo Jesús daɨde: \p —Mona Ocuíraɨma Moo Juzíñamui, omo ñúefue jóoneitɨcue, mei Juzíñamui dɨbénedo onóigafuiaɨ úrue izoide, comécɨna nɨ́ɨfuenide jamai comɨ́nɨmo jino cɨ́otatɨoza; mei íadɨ bínɨe ráfuena baitádɨnomona aféfuiaɨ o retáidoga. \v 26 Jɨɨ, Moo, mei o daɨí jitáidɨoza. \p \v 27 Jesús naɨ úrioide: Cue Moo, nana uafue onóigafuiaɨ ja cuemo llotɨo. Moo Juzíñamui, o Jitódɨcue, mei íadɨ buna uáfodo cuena ñue onóñena. O cue Móodɨoza, dama o ñue cuena onódɨo. Daje izói buna uáfodo ona ñue onóñena. Cue, o Jitódɨcueza, dama ona ñue onódɨcue. Iemo jɨáɨ daje izói o Jitó onótaacagano ñue ona ónoitiaɨoɨ. \p \v 28 Iemo comɨ́nɨna daɨde: Omoɨ ñúefuiaɨ fɨnóacanamona zefuínaitɨno cue dɨné omoɨ bi; íemo jɨáɨ fɨénidɨfue ábɨana méeruitɨno daje izói cue dɨné omoɨ bi. Omoɨna ocózinaitaitɨcueza. \v 29 Mai cue dɨga táɨjɨfɨrena izói ñúefuiaɨna fɨnóllena omoɨ onoiri; mei omoɨ dɨga táɨjɨfɨredɨcueza. Afe dájena táɨjɨnana cúemona omoɨ onoiri. Mei comécɨna járidoñedɨcueza. Daje izói comécɨna mánaɨdɨcueza. Afemona omoɨ comecɨ uái ocózinaillɨnona báitɨomoɨza. \v 30 Omoɨ dɨga cue táɨjɨnana féinide. Daje izói ómoɨmo cue ocuíllafue jaca ómoɨna zéfuitañeite, —dɨnori úrite Jesús. \c 12 \s1 Jesús llófuegamacɨ ocózinaillaruimo trigo iɨ́moɨaɨ dɨ́coɨano otá güitíaɨoɨ \r (Mr 2.23-28; Lc 6.1-5) \p \v 1 Aféruido Jesús naa ie llófuegamacɨri ocózinaillaruido trigo ritɨno jacafaɨ cɨ́gɨdo macade. Afe llezica ie llófuegamacɨ ɨere jufínaillano, trigo iɨ́moɨaɨ otá güitíaɨoɨ. \v 2 Afena fariséuaɨ cɨ́oillano Jesuna daɨdíaɨoɨ: \p —Ero, o llófuegamacɨ ocózinaillaruimo rairuírede táɨjɨnamo táɨjɨdiaɨoɨ. \p \v 3 Mei íadɨ Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —¿Omoɨ ɨco jaiai illaɨma David fɨnócafue cúegana facádoñedɨomoɨ? Afémɨe naa ie nabáiñɨaɨri ɨere jufínaitiaɨoɨ. \v 4 Afe llezica Juzíñamuimo gaɨríracomo jofo jaillano rairuica panes otá güitíaɨoɨ. Mei íadɨ afe páanɨaɨ afémɨemona rairuírede, daje izói ie nabáiñɨaɨmona rairuírede. Afe pan dama lletáriraɨnɨ güírede. \v 5 ¿Mei nane jɨáɨe Moisés ocuica uai cúegana facádoñedɨomoɨ? Afénomo daɨna: Juzíñamui gaɨríracomo táɨjɨde lletáriraɨnɨ, ocózinaillaruimo ocózinaiñediaɨoɨ, mei daɨí íaɨoɨ illa fɨénidɨfueñede. \v 6 Mei ómoɨna dáɨitɨcue, birui benomo afe gaɨríraco baɨmo jamánomoidɨmɨe ite. \v 7 Bie jɨáɨe Juzíñamui Cuegáuai llógana naɨ onóñedɨomoɨ. Afe be nɨ́ɨuai: “Fatá fia fecaca rɨlle baɨmo cuena izíruillena jitáidɨcue.” Bíuaina omoɨ onóadɨ nɨ́ɨfuena fɨnóñedɨnona “Duere caɨ fɨnótallɨ” dáɨiñeitɨomoɨza. \v 8 Mei uáfueza, ocózinaillarui Nanoide Ɨima Jitó Cristo daɨnámɨe ocuilla uai anamo ite. \s1 Onoɨna llirídɨmɨe rafue \r (Mr 3.1-6; Lc 6.6-11) \p \v 9 Afe mei Jesús afénomona jaide. Jaillano Juzíñamui uai llorácomo jofo jaide. \v 10 Afeco eromo ónoɨna llirídɨmɨe ite. Afe comɨnɨ Jesumo fɨénidɨfue jɨtállena jenódiaɨoɨ. Iemona afémɨena jɨcánodoɨdiaɨoɨ: \p —¿Meita ɨráredɨmɨe ocózinaillaruimo jíllotarede? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 11 Jira Jesús afémacɨ uai ote: \p —Omoɨmona daa cómemo oveja íadɨ, afe oveja ocózinaillaruimo ifomo baɨíadɨ ¿meita caifo óñega? \v 12 Mei uafue, daa come oveja baɨmo jamánomo ráifide. Afemona ñúefue fɨ́nuana ocózinaillaruimo rairuíñega. \p \v 13 Iemona Jesús afe ɨráredɨmɨena daɨde: \p —O onoɨ jino zúita, —daɨde. \p Jira ie onoɨ zúitamona, enéfene izói ñuera. \v 14 Iemona fariséuaɨ jino jaillano, Jesús fállena mamérizaidiaɨoɨ. \s1 Jaiai uai llóraɨma Jesudo daɨna uai como zuilla \p \v 15 Aféfuena Jesús fɨdɨ́illano, afénomona oni jaide. Ie jailla llezica aillo comɨnɨ afémɨedo jaide. Iemo Jesús nana ɨráredɨno jíllotate. \v 16 Afe llezica afémɨe íaɨoɨna llotátañede: “Cue bie izói íllana bumo lloñeno iri,” íaɨoɨna daɨde. \v 17 Bie izói zuide jaiai uai llóraɨma Isaías lloga uai ñue ɨ́coɨmo fuitállena. Afe uai be nɨɨe: \q1 \v 18 Bímɨe nɨzeda cue oga ocuífɨregamɨe. \q1 Afémɨena ɨere izíruitɨcue, íemo afémɨeri ɨere ióbidɨcue. \q1 Cue Ñuera Joréñona afémɨe úicaitaitɨcue. \q1 Afémɨe cue mameca jaɨ́cɨna jóidɨfuiaɨna náɨraɨmo jino llóite. \q1 \v 19 Afémɨe rɨ́ifuedo llóñeite. \q1 Daje izói cáillɨcaillɨ úriñeite. \q1 Iemo jɨáɨ jofue cɨgɨ macáraodo ie uaina cácaiñeille. \q1 \v 20 Comécɨna náɨnidɨnona ruifíruiñede. Afémɨe íaɨoɨ comécɨna náɨretaite. \q1 Daje izói dúiacade uillɨde mechera meine abɨdo omoɨ boota izói, afe izói jabo ɨ́ɨnote comɨnɨ afémɨe fáɨcanocaiñeite. Fáɨcanocaiñeno ñue íaɨoɨna ɨ́ɨnotaite. \q1 Afe ɨ́coɨmo nana duéredɨnona fáɨcanocaiñeitemo afémɨe jaɨ́cɨna illáɨmana illɨ́ruimo dúcɨite. \q1 \v 21 Iemona nana náɨraɨaɨ afémɨemo ocuíritiaɨoɨ. \s1 Taɨfe rɨ́ino Jesumo illa afémɨemo jɨtádiaɨoɨ \r (Mr 3.19-30; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 22 Afe mei uínidɨmɨe Jesús dɨné atɨ́diaɨoɨ. Afémɨe fɨénide jóriaɨ uícaiga úrinidɨmɨe. Afémɨena Jesús jíllotate. Iemona afémɨe ja cɨode, daje izói ñue úrite. \v 23 Ie jira nana comɨnɨ áferi caɨmare fáɨgacaillano daɨdíaɨoɨ: \p —¿Meita afe be nɨ́ɨmɨe jaiai illaɨma Davidmona comuítagamɨe? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 24 Fariséuaɨ áfena cacáillano daɨdíaɨoɨ: \p —Bímɨe fɨénide jóriaɨ illaɨma Belzebú daɨnámɨe rɨ́inodo afémacɨna jino oréfɨrede, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 25 Jesús daɨí íaɨoɨ comécɨdo dáɨnana onóillano íaɨoɨna daɨde: \p —Nɨnó daje náɨraɨna ite comɨnɨ conima dɨga fuiríadɨ, afe naɨraɨ ráɨdoɨzillano nɨné táɨnocaite. Daje izói daje jofue comɨnɨ eneno ráɨdoɨziadɨ, afe jofue are íñeite. Iemo jɨáɨ daaco ero comɨnɨ eneno ráɨdoɨziadɨ, afémacɨ are íñeite. \v 26 Iemo daje izói, mei Satanás dama íemo jaɨnáidɨno jino oréadɨ, danɨ Satanás maɨrídɨno oni énenorie jáitiaɨoɨ. Mei íemona afémɨe ocuille rɨ́ino íñeite. \v 27 Omoɨ cuena: “Belzebumo ite rɨ́inodo fɨénide jóriaɨ jino orédɨo,” daɨdɨ́omoɨ. Afe omoɨ daɨna uáfuedenia, jɨáɨfue ómoɨmo jɨcánoitɨcue. ¿Mei bu ómoɨdo jáidɨno fɨénide jóriaɨ jino orelle rɨ́ino iga? Ie jira danɨ afémacɨ ñue onóñeno taɨno omoɨ llua jino cɨ́otatiaɨoɨ. \v 28 Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Ñuera Joréñodo afe fɨénide jóriaɨna jino orédɨcue. Iemo bifue bie izói daɨíacana: Juzíñamui illáɨmana illarui ja ómoɨmo dúcɨde. \p \v 29 Mei uáfueza, rɨ́iredɨmɨena fueñe o máɨñenia, ¿nɨɨe izói dáamɨe ie jofomo jaillano ie jofo ero ráaɨena baɨróredɨo? Baɨrónidɨo. Nano fueñe afémɨe máɨrede. Ie mei ie ráaɨena baɨrórede. (Afe daɨí Cristo Taɨfena jaca anáfenorede.) \p \v 30 Cue dɨbénemo íacañedɨmɨe cuena uáitate. Cue dɨga dájena táɨjɨñedɨmɨe, cue raana oni jutádɨmɨe izoide, mei afémɨe jɨáɨmacɨ cuena ɨ́ɨnotañedeza. \p \v 31 Ie jira ómoɨna dáɨitɨcue, naga come ie fɨnoca fɨénidɨfue, Juzíñamuimo jɨcáadɨ dórede; daje izói nana ie úrilla fɨénidɨfue dórede. Mei íadɨ nɨnó dáamɨe Juzíñamui Ñuera Joréñona ɨáɨre dáɨiadɨ, afe uai jaca dónide. \v 32 Iemo jɨáɨ nɨnó dáamɨe Nanoide Ɨima Jitó Crístona ɨáɨre dáɨiadɨ, afe afémɨemo ie lloia dórede. Mei íadɨ Juzíñamui Ñuera Joreño jánana fɨeni úritɨmɨe afe ie úrilla ɨ́aɨfue birui dónide. Daje izói uire jaca nɨnomo dónide. \s1 Naga amena ie llɨzíllajɨdo onórena izói, daje izói naga come ie úrillafuiaɨdo ónorede \r (Lc 6.43-45) \p \v 33 Ñuera aménamona ñuera ráajɨna llɨzide. Daje izói fɨénide amena jaca fɨeni llɨzide. Mei uáfueza naga amena ie llɨzíllado ónorede. \v 34 Jaio izóidɨnodɨomoɨ. Ja fɨénidɨnodɨomoɨza ¿nɨɨe izói ñue úriredɨomoɨ? Mei uáfueza, caɨ fue caɨ comécɨmo jebuide raado úrite. \v 35 Ñuera come ñúefuedo úrite, mei ie comécɨmo ñúefue íllaza. Daje izói fɨénidɨmɨe fɨeni úrite, mei ie comécɨmo fɨénidɨfue íllaza. \v 36 Iemo nane ómoɨna dáɨitɨcue, íiraɨcaiño Juzíñamui caɨmo rɨire jɨcánollɨruimo, nana ráiruiñega fɨeni caɨ úrilla uai, daje izói abɨ caɨ rairuíñena úrilla uai dɨga, jáanoñeno “jɨɨ” daɨíredɨcaɨ. \v 37 Mei uafue, o úrilla dɨeze Juzíñamui omo izire jɨcánoiteza. Jɨáɨmɨena “O nɨ́ɨfuenidɨmɨedɨo” dáɨite; ie mei jɨáɨmɨena “Dama o ɨ́coɨnia daɨí itɨo,” dáɨite. \s1 Fɨénide comɨnɨ cɨóraɨnina raa fɨnóllena Jesumo jɨcádiaɨoɨ \r (Mr 8.12; Lc 11.29-32) \p \v 38 Afe mei fariséuaɨmona dáamɨerie Jesuna daɨdíaɨoɨ, daje izói Ocuica Uai llófuefɨredɨno dɨga: \p —Llófueraɨma, cɨóraɨnina raa o fɨ́nuana cɨóacadɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 39 Jira Jesús afémacɨ uai ote: \p —Bigɨma fɨénidɨno botade jɨruíredɨngo izoide ja Juzíñamuina zóofetiaɨoɨ. Iemo cɨóraɨnina raa cuemo jɨcádiaɨoɨ. Mei íadɨ naui Juzíñamui uai llóraɨma Jonás onótagafue baɨmo jɨáɨfuena llóñeilliaɨoɨ. \v 40 Mei Jonás daaruiámani íemo daámani naɨo afe áillue chamu eromo illa izói, afe izói Nanoide Ɨima Jitó Cristo énɨe anamo daaruiámani íite, daje izói daámani naɨo. \v 41 Jaiai Nínive jófuemo ite comɨnɨ bigɨma comɨ́nɨmo rɨire jɨcánollɨruimo bimácɨmo fɨénidɨfue jɨ́taitiaɨoɨ. Mei Nínivemo ite comɨnɨ Jonás Juzíñamui uai íaɨoɨmo llua llezica íaɨoɨ comecɨ ífuena méidotiaɨoɨza. Mei íadɨ birui benomo Jonás baɨmo jamánomoidɨmɨe ite. \v 42 Daje izói sur dɨbénemo jɨca ite naɨraɨ illaɨngo, bigɨma comɨ́nɨmo rɨire jɨcánollɨruimo, bimácɨmo fɨénidɨfue jɨ́taite, mei afengo jɨca énɨe fuédamona Salomón comecɨ onóigafuemo cacáreizaɨbiteza. Mei íadɨ birui benomo Salomón baɨmo jamánomo baitádɨmɨe illa. \s1 Jino oreca fɨénide jóriaɨ meine dáamɨemo bite \r (Lc 11.24-26) \p \v 43 Jesús naɨ llɨ́ɨcaiñeno úrite: Fɨénide jóriaɨ cómemona jino jáiadɨ, táɨzicɨaɨdo ie uái illɨno jenócana uite. Ie uái illɨno baiñénamona bie izói comecɨ facade: \v 44 “Meine abɨdo cue billa cómemo jáitɨcue,” daɨde. Afe jóriaɨ meine afe cómemo bítemo, jofo taɨco izoide baizáɨbite. Daje izói rafode ñue fɨnócaco izói baizáɨbite. \v 45 Iemona afémɨe siete dɨga jamánomo afémɨe baɨmo fɨénide jóriaɨ uájide. Afémacɨ nana afe cómemo jofo jáidiaɨoɨ. Afemona afe come naui ie fɨénina baɨmo birui jamánomo fɨénide. Afémɨemo illa izói, afe izói ómoɨmo íficaite, mei bigɨma fɨénidɨgɨmaza. \s1 Jesús ei naa ie ámatɨaɨri \r (Mr 3.31-35; Lc 8.19-21) \p \v 46 Jesús naɨ comɨ́nɨmo úritemo, ie ei naa ie ámatɨaɨri dúcɨde. Afémacɨ jofo jinófecomo itíaɨoɨ. Afémɨe dɨga úriacadiaɨoɨ. \v 47 Afe llezica dáamɨe Jesuna daɨde: \p —O ei, o ámatɨaɨri jino benomo itíaɨoɨ. Afémacɨ o dɨga úriacadiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 48 Mei íadɨ Jesús afe lluáɨbitɨmɨena daɨde: \p —¿Mei bu cue eina? Daje izói ¿mei bu cue ámatɨaɨna? —daɨde. \p \v 49 Daɨí dáɨnamona afémɨe llófuegamacɨna fuedo uidánote. Uidánuano daɨde: \p —Bimacɨ cue eina, daje izói bimacɨ cue ámatɨaɨna. \v 50 Mei nɨnó dáamɨe monamo ite cue Moo comecɨ jitailla izói fɨnódɨmɨe bie come cue ámana, daje izói cue mirɨ́ngona, daje izói cue eina, —daɨí Jesús afémacɨna daɨde. \c 13 \s1 Afémacɨ onótaite ríjifɨredɨmɨe rafue \r (Mr 4.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Afe monado Jesús jofómona jino jaillano, jorai fuédamo ráɨnazaide. \v 2 Iemo afémɨe illánomo aillo comɨnɨ ofilla jira, afémɨe baɨ nocaemo ráɨizaide. Afe llezica nana comɨnɨ fuédamo fɨébidiaɨoɨ. \v 3 Mei áfemona dɨga ráfuiaɨna afémacɨ llófuete. Afémacɨ onoiga izóidedo afémɨe íaɨoɨ llófuete. Daɨde: \p —Jacáfaɨmo rífɨredɨmɨe rizájilla. \v 4 Ricana ie uilla llezica, afe júdaɨca íjɨaɨmona dáarie iomo baɨide. Baɨilla mei ófocuiñuaɨ güizáɨbitiaɨoɨ. \v 5 Ie mei jɨáɨjɨaɨ énɨe fɨgo iñena nofɨ́cɨaɨmo baɨide. Aféjɨaɨ raɨre zɨcode, mei afe énɨe llɨ́aɨdeza. \v 6 Iemo jáinaonideza jitoma egáiñuamona, zafénaillano tɨ́idiaɨoɨ. \v 7 Ie mei nane jɨáɨjɨaɨ éegɨaɨ cɨ́gɨri cocɨ́dɨno. Afe éegɨaɨ móonaillamona aféjɨaɨ ɨ́racotaillano tɨ́idiaɨoɨ. \v 8 Mei íadɨ jɨáɨjɨaɨ ñuera énɨemo baɨide. Aféjɨaɨ ñue ailla. Dáarɨde cien dɨga llɨzíllajɨaɨ comuítate. Jɨáɨrɨ sesenta dɨga llɨzíllajɨaɨ comuítate. Iemo jɨáɨrɨmo treinta dɨ́gajɨ comuide. \v 9 Bíemo cacáiacadɨno mai cacai. \s1 Nɨbái mei bie comɨnɨ onoiga izóidedo úrilla, Jesús jino llote \r (Mr 4.10-12; Lc 8.9-10) \p \v 10 Iemona ie llófuegamacɨ billano Jesumo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨbái mei comɨ́nɨmo íaɨoɨ onoiga izóidedo úritɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 11 Jira Jesús uai ote: \p —Monamo Juzíñamui illáɨmana illɨrui uáfodo ónoñega ráfuiaɨna, afémɨe ómoɨna onótate. Mei íadɨ baie comɨnɨ áfenɨaɨna ónotanidiaɨoɨ. \v 12 Mei ua, Juzíñamuina ɨere onóacadɨmɨemo ie báitaja baɨmo jɨáɨena írede. Iemona afémɨemo aillo íite. Mei íadɨ Juzíñamui dɨbénedo onóacañedɨmɨemona íemo ite due jiza onónana baɨrórede. \v 13 Ie jira afémacɨmo íaɨoɨ onoiga izóidedo úritɨcue. Mei afémacɨ ñúefuena cɨódiaɨoɨ, mei íadɨ naɨ cɨ́oiñedɨno izói itíaɨoɨza. Daje izói cacádiaɨoɨ, mei íadɨ naɨ cacáñedɨno izói itíaɨoɨ. \v 14 Mei áfemona Juzíñamui uai llóraɨma Isaías afémacɨna jɨcana daɨna uai ñue ɨ́coɨmo fuilla. Be nɨ́ɨuai: \q1 Omoɨ uáfodo cácaitɨomoɨ mei íadɨ afe dáɨnana ónoñeitɨomoɨ. \q1 \v 15 Mei bimacɨ comecɨ rɨ́iredɨnona abɨdo jaide. \q1 Daje izói afémacɨ fɨgo cacáacañediaɨoɨ. \q1 Afémacɨ ui ɨbaica izói ite. Daɨí itíaɨoɨ íaɨoɨ uído cɨ́oiñeillena, íemo jɨáɨ íaɨoɨ jefodo cácaiñeillena; daje izói íaɨoɨ comécɨdo ñúefuiaɨ ónoñeillena. \q1 Iemona íaɨoɨ cue jíllotallena abɨdo cuemo bínidiaɨoɨ, daɨí Isaías daɨde. \p \v 16 Mei íadɨ danɨ omoɨ uído omoɨ cɨónamona, daje izói danɨ omoɨ jefodo omoɨ cacánamona ióbidɨnodɨomoɨ. \v 17 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, dɨga Juzíñamui uai llóraɨnɨ bie omoɨ cɨónana cɨóacadiaɨoɨ, naa aillo jɨáɨe ñue comɨ́nɨri. Mei íadɨ áfena cɨóñediaɨoɨ. Daje izói bie omoɨ cacánana cacáacadiaɨoɨ, mei íadɨ cacáñediaɨoɨ. \s1 Jesús ríjifɨredɨmɨe rigájɨaɨ rafue ñue jino llote \r (Mr 4.13-20; Lc 8.11-15) \p \v 18 Jira bíemo omoɨ cacáreiri. Rífɨredɨmɨe rafue bie izói jino daɨde. \v 19 Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui uaina dámɨe cacáadɨ, mei íadɨ afémɨe áfena ɨ́ɨnoñeniadɨ, afémɨe comecɨ afe bie io izoide. Jɨɨ, afe rigájɨaɨ iomo baɨídɨno izoide. Afe izói comécɨdo jabo ie onoiga ñuera uaina Taɨfe báɨruaɨbite. \v 20 Afe rigájɨaɨ nɨɨ afe nofɨ́cɨaɨ emódomo cocɨ́dɨno jana, ñúefuiaɨna raɨre cacáillano caɨmare otɨno comécɨaɨ. \v 21 Mei íadɨ afémacɨ raɨre zɨcode raa rɨire jaináñena izói, Juzíñamuimo afémacɨ fɨgo jaɨnáiñenamona are iñédiaɨoɨ. Mei íadɨ ñuera uai ɨ́coɨnia jacɨre facátafuiaɨ, íemo duere fɨnóllena rácafuiaɨ afémacɨmo comuíadɨ, ñúefuena fáɨcanocaitiaɨoɨ. \v 22 Afe éegɨaɨ illano jana Juzíñamui ñúefuena cacádiaɨoɨ ia, bínɨe ráanɨaɨmo comécɨna fáɨfɨredɨno. Ɨere ráanaiacana afémacɨna jɨ́fuete. Nana aféfuiaɨ Juzíñamui ñúefuena ɨ́racotailla izói ɨ́ɨnotañede. Iemona afe uai afémɨemo ñue áɨde izói iñede. \v 23 Mei íadɨ afe rigájɨaɨ nɨɨ afe ñuera énɨemo baɨídɨno jana bie izói ite. Bimacɨ Juzíñamui ñúefuena cacáillano afe uaina jeire otíaɨoɨ, mei áfena ñue onódiaɨoɨza. Uamona ɨere aite rigájɨaɨ izói afémacɨ aillo ñúefuiaɨ fɨnófɨrediaɨoɨ. Afémacɨmona dáarie jamánomo aillo ñúefue fɨnódiaɨoɨ, Iemo jɨáɨmacɨ aillo ñúefue fɨnódiaɨoɨ. Iemo nane jɨáɨe fia jabo aillo ñúefue fɨnódiaɨoɨ. \s1 Riga trigo cɨ́gɨmo fɨénide rarócɨaɨ zɨ́ɨcua rafue \p \v 24 Iemo nane Jesús bie íaɨoɨ onoiga izóidɨfue llote: \p —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui bie izoide. Dáamɨe ñuera íjɨaɨ ie jacáfaɨmo rite. (Aféruillaɨdo comɨnɨ dɨga ráanɨaɨ daane riñeno énenorie ritíaɨoɨ.) Bímɨe ie jacáfaɨmo jɨáɨena jaɨcuíñeno daa trigo rite. \v 25 Mei íadɨ naama ɨ́nɨa mei ie dɨga icɨ́ritɨmɨe trigo cɨ́gɨmo fɨénide rarócɨaɨ rizáɨbite. Rillano oni jaide. \v 26 Afe trigo móonaillamona iɨ́moɨaɨ comuilla llezica riga fɨénide rarócɨaɨ cɨ́ozɨte. \v 27 Afemona táɨjɨtafɨregano jacafaɨ náamamo lluájide: “Ocuíraɨma, o ritátaga caɨ ríganɨaɨ nɨbaɨ ñuera. Mei afe cɨ́gɨmo fɨénide ráitɨaɨ ¿nɨnómona comuide?” \v 28 Jira afefaɨ naama daɨde: “Nɨbaɨ nɨnó cue dɨga icɨ́ritɨmɨe bie rizáɨbiga.” Mei jira afe táɨjɨtafɨregamacɨ íena daɨde: “¿Afe fɨénide ráitɨaɨ caɨ áiruailleza meita airótatɨo?” \v 29 Mei afémɨe íaɨoɨna daɨde: “Dama íteza, aiñóñeno iri, mei afe fɨénide ráitɨaɨ aiñódɨomoɨnia naa trigo dɨga aiñódɨomoɨza. \v 30 Dama trigo dɨga daane móonaiteza, áiñoñegania ñuera. Afe mei jofo ollɨ́ruimo, cue táɨjɨtafɨregano óreitɨcue fueñe afe fɨénide ráitɨaɨ óllena. Afe uano afe ráitɨaɨ jobaille eneno icútuaɨna maɨtátaitɨcue. Afe mei cue trígona éenoracomo éenotaitɨcue.” \s1 Mostaza daɨna riga raa íjɨaɨ rafue \r (Mr 4.30-32; Lc 13.18-19) \p \v 31 Iemo nane Jesús bie jɨáɨe onótaitɨfue llote: \p —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui mostaza daɨna riga raa íjɨaɨ izoide. Dáamɨe afe íjɨaɨ ie jacáfaɨmo rite. \v 32 Uáfueza, afe íjɨaɨ nana jɨáɨe rífɨregajɨaɨ jofomo jéenide. Mei íadɨ móonailla llezica nana juzítofiaɨ caifomo are zairide. Afe llezica caifo amena dɨnori aillo zairide. Afemona áfena ícairuaɨmo feede ófocuiñuaɨ jɨllaɨna nizáɨbitiaɨoɨ, —daɨde. (Afe izói Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno dúemacɨ íadɨ, jamánomo aíllomacɨna jébuioicaitiaɨoɨ.) \s1 Levadura daɨna pan fáitara rafue \r (Lc 13.20-21) \p \v 33 Iemo nane Jesús bie jɨáɨe onoiga izóidɨfue llote: \p —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui pan aillo fáitate levadura izoide. Daa rɨngo daámani julleco harínana oruítajano, áfemo due jiza levadúrana tamede. Iemona nana afe iféllana mullétano oni aillo fáitate, —daɨde. (Afe izói dɨga jɨáɨmacɨ Jesumo ɨ́ɨnuamona, Juzíñamuimo jaɨnáidɨno aillo jébuitiaɨoɨ.) \s1 Jaiai daɨnáuai fuitállena Jesús íaɨoɨ onoiga izóidɨfuiaɨdo comɨ́nɨmo úrite \r (Mr 4.33-34) \p \v 34 Nana bífuiaɨ Jesús íaɨoɨ onoiga izóidɨfuiaɨdo comɨ́nɨmo llote. Onótaitɨfue afémɨe llóñenia comɨ́nɨna nɨɨe izói daɨíñede. \v 35 Jaiai Juzíñamui uai llóraɨma daɨna uai ñue ɨ́coɨmo fuitállena, afémɨe daɨí llófuete. Afe be nɨ́ɨuai: \q1 Onótatɨfuiaɨdo jino úritɨcue. \q1 Juzíñamui énɨe fɨ́nua llezícamona fɨgo ónoñegafuiaɨ jino llóitɨcue. \s1 Trigo cɨ́gɨmo comuide fɨénide ráitɨaɨ ifue Jesús jino llote \p \v 36 Afe mei Jesús nana comɨnɨ jino fɨ́iano jofo eromo jaide. Afécomo Jesús llófuegamacɨ afémɨemo jɨcánuaɨbitiaɨoɨ: \p —Jacáfaɨmo comuide fɨénide ráitɨaɨ rafue caɨmo jino ñue llóiri, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 37 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Afe ñuera íjɨaɨ ritɨ́mɨe jana Nanoide Ɨima Jitó Cristo. \v 38 Afe jacafaɨ jana bie énɨe. Afe ñuera rigájɨaɨ jana Juzíñamui illáɨmana illáruimo jaɨnáidɨno. Afe fɨénide ráitɨaɨ jana Taɨfemo jaɨnáidɨno. \v 39 Afe fɨénide ráitɨaɨ rizáɨbitɨmɨe dama Taɨfe. Afe llɨzíllajɨaɨ jofo otá éenua jana énɨe fuillɨ́rui. Iemo afe llɨzíllajɨaɨ jofo otɨno jana Juzíñamui abɨ imacɨ. \v 40 Ie mei afe fɨénide ráitɨaɨ jobáillena oni eneno jóonia izói, afe izói énɨe fuillɨ́ruimo fɨénidɨnomo zúite. \v 41 Aféruimo Nanoide Ɨima Jitó Cristo ie abɨ imacɨ óreite, jɨáɨmana fɨénidɨfue fɨnótatɨno eneno óllena, naa fɨénidɨfue fɨnódɨnori. \v 42 Afémacɨna iraimo dótaite. Afénomo ɨere éenaitiaɨoɨ; ɨere izi cácaillamona murímuritiaɨoɨ. \v 43 Ie mei Juzíñamui jitailla izói fɨnódɨno íaɨoɨ Moo illáɨmana illɨ́ruimo jitoma uiéco meáire egáiñua izói íaɨoɨ maiñoca Juzíñamui ebíredɨfuena jino cɨ́otaitiaɨoɨ. Omoɨ cacáacania, cacai. \s1 Retáidoga ráifide raa jino onótaitɨfue \p \v 44 Monamo ite Juzíñamui illáɨmaitagamacɨna íacadɨno bie izói fɨ́noitiaɨoɨ. Enɨe anamo ónonino retáidoga ráifide raa jénua izói fɨ́noitiaɨoɨ. Nɨɨe monado daa come afe retáidoga ráifide raa baite. Bailla mei, abɨdo dáanomo áfena retáidote. Afe mei jofomo ióbicana jaillano nana íemo ite raa fécajide. Raa fécajano oga úcubedo afe retáidua énɨe ɨ́bajide. \s1 Perla daɨna ɨere ráifide zírijɨ jino onótaitɨfue \p \v 45 Nane daje izói monamo ite Juzíñamui illáɨmaitagamacɨna íacadɨno perla jenoda fécafɨredɨmɨe izói fɨ́noitiaɨoɨ. Afémɨe jɨcado jenode. \v 46 Ɨere ráifide perla daa ie baía, nana íemo ite ráanɨaɨ fécajano, ie cɨona ráifidɨjɨ ɨ́bajide. \s1 Chamu ora llóiji onótaitɨfue \p \v 47 Daje izói nane monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui, jóraimo dótafɨrega chamu ora llóiji izoide. Afe llóiji nana jɨáɨforiede chámuna ote. \v 48 Afe llóiji oruilla llezica, facódɨno oni fuédamo jaɨnácana uite. Afénomo raɨnáillano, ñuera chamu dɨga nɨzédiaɨoɨ. Fɨénidɨno oni dótano ñuera chamu íaɨoɨ cɨrɨ́gaɨmo ɨráɨdiaɨoɨ. \v 49 Afe izói énɨe fuillɨ́ruimo comɨ́nɨmo íite. Juzíñamui abɨ imacɨ billano ñúemacɨ fɨénidɨmacɨmona oni eneno ofítaite. \v 50 Iemo fɨénidɨnona iraimo óreite. Afénomo ɨere éenaitiaɨoɨ. Izi cácanamona murímuritiaɨoɨ. \s1 Comue ráifide raa naa jácaɨe dɨga \p \v 51 Afe mei Jesús íaɨoɨna jɨcánote: \p —¿Meita omoɨ nana bífuiaɨna onódɨomoɨ? —daɨde. \p Jira afémacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Jɨɨ, Ocuíraɨma onódɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 52 Iemona Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Cue ocuica uaina ñue llófuefɨredɨmɨe, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui dɨbénedo llófuia llezica bie izói íficaide. Aillue jofo naama ie éenoga ráamona comue raa jino úana onode. Iemo jɨáɨruido jácara raa mei íadɨ naɨ ñuera raa, jino úana onode. Afe izói afe ñue llófuefɨredɨmɨe nana ie onóigafuiaɨmona cue cómofue naa jaiai lloga jácafue dɨga jino llúana onode, —daɨde. \s1 Jesús Nazaret jófuemo jaide \r (Mr 6.1-6; Lc 4.16-30) \p \v 53 Jesús nana bie jino ñue onótatɨfuiaɨ llua méifomo dama ie énɨemo jaide. \v 54 Dúcɨzaillano afénomo ite Juzíñamui uai llorácomo llófuete. Aferi comɨnɨ caɨmare fáɨgacaidiaɨoɨ. Daɨdíaɨoɨ: \p —Bímɨe ¿nɨnómona dɨga ráfuiaɨna onode? Bie cɨóraɨnina raa ¿nɨɨe izói fɨnode? \v 55 Bímɨe baie rabɨ́cɨaɨmo táɨjɨfɨredɨmɨe jitó. Ie ei María. Daje izói afémɨe ámatɨaɨ Santiago, José, Simón, Judas benomo caɨri ite. \v 56 Daje izói ie mirɨ́ngotɨaɨ caɨ cɨ́gɨmo itíaɨoɨ. ¿Mei nɨnómona nana bífuena onode? —daɨdíaɨoɨ. \v 57 Iemona afémɨe llógamo náfueacañediaɨoɨ. Mei jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Nana jɨáɨmacɨaɨ Juzíñamui uai llóraɨmana jiéruitiaɨoɨ, mei íadɨ dama ie comuíllano comɨnɨ íena jámairuitiaɨoɨ, daje izói naa ie jofo ero comɨ́nɨri, —daɨde. \p \v 58 Ie jira afénomo cɨóraɨnina raana aillo fɨnóñede, mei afémacɨ afémɨemo ɨ́ɨnoñediaɨoɨza. \c 14 \s1 Juan Bautista tɨilla \r (Mr 6.14-29; Lc 9.7-9) \p \v 1 Aféruillaɨdo Galilea énɨe ocuídɨllaɨma Herodes, Jesús jalléinana fɨdɨde. \v 2 Fɨ́dɨano ie dɨga itɨ́nona daɨde: \p —Bímɨe tɨ́illamona meine abɨdo cáadɨmɨe Juan Bautista. Iemona afémɨemo cɨóraɨnina raa fɨnolle rɨ́ino ite, —daɨde. \p \v 3 Mei jaiai nano Herodes Juaana maɨtá llavéracomo uitátate. Mei naui Herodes ie ama Felipe aɨ Herodías daɨnango aɨna ote. Ua mei, Juan Heródesna rɨire lletádeza. Ie lleta jira íena llavétate. \v 4 Juan daɨna uai be nɨɨe: \p —O bie rɨngo o aɨ izói uícainidɨo, —daɨde. \p \v 5 Daɨí daɨna jira Herodes Juaana fáiacade. Mei íadɨ comɨ́nɨna jacɨ́ruite, mei “Afe Juan Juzíñamui dɨbénedo úrifɨredeza,” daɨdíaɨoɨ. \v 6 Afe méifodo, Herodes ie jocóinamona jɨáɨe fɨmona fuilláruimo dúcɨde. Aféruido ie cumpleaños rafue fɨ́nua llezica, ɨráɨzillena llogano eróicana Herodías jiza baɨ zaizáijide. Afengo záillana Herodes ɨere ebíruite. \v 7 Afena ɨere gáɨnamona Herodes rɨírede uaido daɨde: \p —Nɨnó o jɨcáacanana rairuíñeno íredɨcue, —daɨde. \p \v 8 Iemona afengo ei uícodo llua izói Heródena daɨde: \p —Juan Bautista ɨfocɨ plátomo jóoneta cuemo atɨ, —daɨde. \p \v 9 Aferi ocuídɨllaɨma Herodes zúucaide. Mei íadɨ uícodo rɨírede uaido dáɨnana nana ɨráɨzillena llogano cacádiaɨoɨ. Jira jɨáɨfodo méidoñeno nano fueñe ie daɨna izói ocuide. \v 10 Iemona llavéracomo llaveca Juan ɨfócɨna jaitátate. \v 11 Afe mei jáitano plátomo jóoniano aféngomo izájidiaɨoɨ. Afe méifodo afengo afe ɨfócɨna ie eimo ite, afengo Juan ua tɨ́illana onóillena. \p \v 12 Afe mei afe Juan dɨga jáicadɨno uillano ie abɨ raɨájidiaɨoɨ. Afe mei Jesumo lluájidiaɨoɨ. \s1 Jesús cinco mil comɨnɨ ecade \r (Mr 6.30-44; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 13 Jesús Juan fáajana fɨdɨ́illano dama ruica táɨnomo nocaedo jaide. Mei íadɨ comɨnɨ ie jáillana fɨdɨ́illano naga jófuiaɨmona ie illánomo arɨdo jáidiaɨoɨ. \v 14 Iemo Jesús afe nocáemona arɨ jailla llezica, dɨga comɨnɨ ofíllana cɨode. Cɨ́oillano íaɨoɨmo dúecaide. Afémɨemo atɨca ɨráredɨnuiaɨna jíllotate. \v 15 Ja nauízailla llezica ie llófuegamacɨ afémɨena daɨízaɨbitiaɨoɨ: \p —Ja nauide. Benomo buna iñede. Nana comɨ́nɨna mai jófuemo oreri, afe áɨnori ite dúegobiaɨmo íaɨoɨ güille íaɨoɨ ɨ́bajillena, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 16 Jira Jesús afémacɨna daɨde: \p —Afémacɨ naɨ jáinidiaɨoɨ. Afémacɨ danɨ omoɨ eca, —daɨde. \p \v 17 Jira afémacɨ uai otíaɨoɨ: \p —Cinco dɨga páanɨaɨ, íemo mena chamu afe baɨmo jɨáɨena caɨmo iñede, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 18 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Mai áfena cuemo atɨ, —daɨde. \p \v 19 Afe mei nana comɨ́nɨna daɨde: “Ráitɨaɨ emódomo ana omoɨ ráɨi,” daɨde. Afe llezica Jesús cinco dɨga páanɨaɨ mena chamu dɨga llɨ́ɨnota, monamo érocaillano Juzíñamuina “Fɨgora” daɨde. Daɨí daɨna méifodo Jesús afe pan dɨtada ie llófuegamacɨmo ite, afémacɨ nana comɨ́nɨmo fecállena. \v 20 Afe güillano nana comɨnɨ ñue jeɨ́rediaɨoɨ. Iaɨoɨ güilla mei, güiga állana ie llófuegamacɨ doce cɨrɨgaɨ oruítatiaɨoɨ. \v 21 Afe güitɨno cinco mil dɨga ɨíñɨaɨ. Iemo afe baɨmo rɨngónɨaɨ naa úruiaɨri fácadoñega. \s1 Jesús jaɨnoi emódodo macade \r (Mr 6.45-52; Jn 6.16-21) \p \v 22 Afe mei Jesús ie llófuegamacɨna daɨde: “Mai ɨfódɨno ruica enéferaimo nocaedo omoɨ jairi. Afe llezica bie comɨnɨ ráɨnoitɨcueza,” daɨde. \v 23 Comɨnɨ ráɨnua mei Jesús caifónedumo dama Juzíñamuimo úrizaide. Nauízailla llezica Jesús afénomo dama ite. \v 24 Afe llezica íaɨoɨ jailla nocáe baɨ dáaferaimo ite. Mei íadɨ jorai bagua meine íaɨoɨna ñuitáñuitade. Afe llezica jairifo meine íaɨoɨna fúuoide. \v 25 Como monáioicaidemo Jesús jaɨnoi emódodo afémacɨ dɨné macácana jaide. \v 26 Afe jaɨnoi emódodo jáillana cɨ́oillano, caillɨ́oidiaɨoɨ. “Janaba billa,” daɨnano ɨere jacɨ́naitiaɨoɨ. \p \v 27 Mei íadɨ Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Cueza, jacɨ́naiñeno omoɨ iri. Abɨ́ omoɨ mame, —daɨde. \p \v 28 Jira Pedro afémɨena daɨde: \p —Ocuíraɨma, mei ónia, o illánomo mai jaɨnoi emódodo cue mácata, —daɨde. \p \v 29 Jira Jesús íena daɨde: \p —Mai mei bi, —daɨde. \p Iemona Pedro nocáemona ana jaillano jaɨnoi emódodo Jesús dɨné macácana jaide. \v 30 Mei íadɨ jairifo rɨire jáiñua cacáillano abɨ jácɨdote. Afe llezica afémɨe ja anábaiacade. Anábaioicailla llezica afémɨe caillɨde: \p —¡Ocuíraɨma, iñédɨcueza, cue llɨɨno! —daɨde. \p \v 31 Daɨí daɨna llezica, Jesús ónoɨdo llɨ́ɨnota daɨde: \p —¡Nɨɨ o due ɨ́ɨnua! ¿Nɨbái mei o ɨ́ɨnogafuena fáɨcanocaidɨo? —daɨde. \p \v 32 Nocaemo caifo íaillɨnoɨ jailla llezica, afe jairifo llɨ́ɨcaide. \v 33 Iemona afécaemo itɨno, Jesús anamo dújuillano íena daɨde: \p —Uáfuena, Juzíñamui Jitódɨoza, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús Genesaret énɨemo ite ɨráredɨno jíllotate \r (Mr 6.53-56) \p \v 34 Jorai ruica jáitajano Genesaret énɨemo dúcɨdiaɨoɨ. (Afe énɨe jɨáɨfodo mameina Galilea.) \v 35 Iemo afeno comɨnɨ ñue afémɨena onónamona, nana afénomo itɨ́gobiaɨmo conímana fɨdɨ́tatiaɨoɨ. Afemona afénomo ite ɨráredɨnuiaɨna Jesumo atɨ́diaɨoɨ. \v 36 Daa afémɨe ɨnícuiro fueda jetánollena izire jɨcádiaɨoɨ. Iemona nana ie ɨnícuiro fueda jetádɨno jíllodiaɨoɨ. \c 15 \s1 Cómena ɨaɨre fɨnode raa \r (Mr 7.1-23) \p \v 1 Afe mei dáarie Jerusalémona bite fariséuaɨ naa ocuica uai llófuefɨredɨnori Jesumo jɨcánuaɨbitiaɨoɨ: \p \v 2 —¿Nɨbái mei o llófuegamacɨ caɨ uzútɨaɨ daɨna uaina oni caitáfɨrediaɨoɨ? Mei afémacɨ fɨénidɨfue múiñua jana, naɨ güiñena llezica onoɨ jócuana fɨnóñediaɨoɨza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 3 Mei afe ɨbana Jesús íaɨoɨmo jɨcánote: \p —¿Mei nɨbái omoɨ Juzíñamui rɨire ocuica uai oni caitáfɨredɨomoɨ danɨ omoɨ jaiai daɨna uaimo náfuellena? \v 4 Mei Juzíñamui caɨna daɨde: “O moo o ei dɨga caɨmare omoɨ uícairi. Dámɨe ie moona ie ei dɨga ɨáɨre dáɨia, afémɨe tɨ́iteza,” daɨde. \v 5 Mei jɨáɨfodo daɨífɨredɨomoɨ. Dáamɨe ie moona ie ei dɨga bie izói daɨírena dáɨifɨredɨomoɨ: “Moo, ona canónidɨcue, mei nana cuemo ite raa Juzíñamuimo fecállena cue mamécaza.” \v 6 Iemo nɨnó dáamɨe daɨí dáɨiadɨ, ie moo ie ei dɨga canolle afémɨemo dúiñede, daɨí daɨífɨredɨomoɨ. Daɨí omoɨ dáɨnamona Juzíñamui ocuica uai jámairuitadɨomoɨ, danɨ omoɨ jaiai daɨna uáillaɨmo náfuellena. \v 7 ¡Comecɨ dɨné ráatailla mei, abɨna ñue cɨ́oidɨnodɨomoɨ! Jaiai Juzíñamui uai llóraɨma Isaías ie cuegánicomo omoɨ dɨbénedo uáfodo úrite. Be afe uai: \q1 \v 8 Bie comɨnɨ fia fuedo cuemo ñúefue mamédiaɨoɨ, mei íadɨ íaɨoɨ comecɨ dɨné ɨáɨredeza, cuemo jaɨnáiñede. \q1 \v 9 Dɨga ebírede ráfuiaɨdo cuemo caɨmátaidiaɨoɨ íadɨ, afe caɨmátailla ráifiñede, mei afémacɨ jɨáɨmacɨ llófuia jamai come ocuica uáillaɨza. \m Isaías Juzíñamui daɨnáuai bie izói cuete. \p \v 10 Afe mei comɨnɨ uáidota Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Cacáillano ñue omoɨ onoiri. \v 11 Come fuedo jofo jaide raa afémɨena ɨáɨretañede. Mei jɨáɨfodo come fuémona bite uai, afémɨena ɨáɨretate, —daɨde. \p \v 12 Afe jira ie llófuegamacɨ Jesuna daɨízaɨbitiaɨoɨ: \p —¿Meita onódɨoza, o daɨna uáillaɨna cacáillano fariséuaɨ icɨ́ritiaɨoɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 13 Mei íadɨ Jesús jɨáɨfodo uai ote: \p —Naga Juzíñamuimo uáfuena jaɨnáiñedɨmɨe monamo ite cue Moo ríñega raa izóidiaɨoɨ. Afémacɨ come gáɨñega riga raa naa jáinaori aiñólle izói táɨnocaitalliaɨoɨ. \v 14 Afe baie fariséuaɨ dama daɨítadiaɨoɨza; áfemo lloñeno. Mei afémacɨ uínidɨno izóidɨno. Iemo afe llezica jɨáɨe uínidɨno ɨfódiaɨoɨ. Uínidɨmɨe jɨáɨe uínidɨmɨe ɨfóadɨ, nágaillɨnoɨ dáafomo báɨitiaillɨnoɨ, —daɨde. \p \v 15 Jira Pedro Jesuna daɨde: \p —Bie uai jino caɨmo féinino llone, —daɨde. \p \v 16 Jira Jesús jɨcánote: \p —¿Omoɨ jɨáɨ naɨ onóñedɨomoɨ? \v 17 ¿Onóñedɨomoɨza, fuedo jofo jaide raa jébegoɨmo jaide; afe mei abɨ́mona jino faɨga? \v 18 Mei íadɨ come fuémona jino bite uaillaɨ ana comécɨmona comuide. Afe bie uaillaɨ dama afémɨena ɨáɨruitade. \v 19 Mei dɨga ɨ́aɨfuiaɨ come comécɨmona comuide. Fɨeni comecɨ fácafuiaɨ comuide. Daje izói daje comécɨmona jɨáɨma fáiacanafuiaɨ comuide. Iemo jɨáɨma aɨ dɨga íacanafue come comécɨmona comuide, naa jɨáɨe ɨere jɨruírenafuiaɨri. Iemo jɨáɨ merɨ́rillafuiaɨ come comécɨmona comuide. Daje izói táɨnona úrilla uaillaɨ, naa jɨáɨmana ɨáɨre daɨnáuaillaɨri come comécɨmona comuide. \v 20 Afe bífuiaɨ cómena ɨere ɨáɨruitanona orede. Mei íadɨ fɨénidɨfue múiñua jana onoɨ jócuana fɨnóñeno dáamɨe güíadɨ, áfena cómena ɨ́aɨfueredɨmɨena oréñede, —daɨde. \s1 Jɨcánemacɨ rɨngo Jesuna ɨ́ɨnote \r (Mr 7.24-30) \p \v 21 Afénomona Jesús oni jɨáɨe énɨemo jaide. Afénomo Tiro jofue Sidón jofue dɨga ite. \v 22 Afénomo Canaán énɨe ingo Jesús dɨné caillɨ́cana bite: \p —Caɨ ocuífɨrede jaiai illaɨma David comuítagamɨe, cuemo dúecai. Cue jiza fɨénide jóriaɨ uícaigaza, ɨere duere zefuide, —daɨde. \p \v 23 Mei íadɨ Jesús aféngona nɨɨe izói daɨíñede. Mei jira ie llófuegamacɨ íemo izire jɨ́caɨbitiaɨoɨ: \p —Mai ie uai fáɨrio, mei caɨ méifodo duere caillɨ́cana bíteza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 24 Jira Jesús daɨde: \p —Juzíñamui danɨ Israel náɨraɨmona oni féiraite ovejaɨ izóidɨno mameda cuena orede, mei afémacɨ Juzíñamui lloga uaillaɨ jeire oñédiaɨoɨza, —daɨde. \p \v 25 Mei íadɨ afengo Jesús dɨné billano afémɨe anamo dújude. Dújuillano afémɨemo jɨcade: \p —¡Ocuíraɨma, mai cue cano! —daɨde. \p \v 26 Jira Jesús aféngona daɨde: \p —Uruiaɨ izoide Judíuaɨ ónoɨmona pan baɨroda jɨcónɨaɨ izoide jɨcánemacɨmo illa fɨénide, —daɨde. \p \v 27 Mei afengo jaca naɨ daɨde: \p —Caɨ Ocuíraɨma, jɨɨ uáfueza, mei íadɨ jɨcónɨaɨ naama güígamona ana baɨide íruaɨna güífɨrediaɨoɨ, —daɨde. \p \v 28 Mei jira Jesús aféngona daɨde: \p —O ɨco ɨere ɨ́ɨnotɨoza. Cuemo o jɨ́caze, daɨí íteza, —daɨde. \p Daɨí daɨna llezica afengo jiza jíllode. \s1 Jesús aillo ɨráredɨnuiaɨ jíllotate \p \v 29 Afénomona Jesús oni jaillano Galilea jorai fuédado jaide. Afe mei caifónedu ɨ́coɨmo ráɨizaide. \v 30 Iemo afémɨe illánomo aillo comɨnɨ gaɨrilla. Afe jáidɨno dɨga jɨáɨforie ɨráredɨno uitíaɨoɨ. Afémɨemo ɨ́daɨnidɨno atɨ́diaɨoɨ, íemo uínidɨnuiaɨ, íemo uáinidɨno, íemo ónoɨnidɨnuiaɨ, íemo dɨga jɨáɨe ɨráredɨno afémɨemo atɨ́diaɨoɨ. Dɨeze átɨano Jesús anamo jóonetiaɨoɨ. Iemona afémɨe nana afémacɨna jíllotate. \v 31 Afe afémɨe fɨ́nuari comɨnɨ caɨmare fáɨgacaidiaɨoɨ, mei eróidiaɨoɨmo uáinidɨno úritiaɨoɨza. Iemo ónoɨnidɨno ñue jíllodiaɨoɨza. Iemo ɨ́daɨnidɨno ñue macádiaɨoɨza. Iemo uínidɨno ñue cɨódiaɨoɨza. Iemona Israel naɨraɨ Juzíñamuimo ñúefue nitádiaɨoɨ. \s1 Jesús cuatro mil dɨ́gade comɨnɨ ecade \r (Mr 8.1-10) \p \v 32 Afe llezica Jesús ie llófuegamacɨ uáiduano daɨde: \p —Bie comɨ́nɨmo dúecaidɨcue. Ja daruiámani benó cue dɨga itíaɨoɨza. Iemo íaɨoɨ güíllena ja iñede. Afémacɨna íaɨoɨ jofomo ecáñeno oréacañedɨcue, io anamo íaɨoɨ zafénaiza dáɨi, —daɨde. \p \v 33 Iemo ie llófuegamacɨ íena daɨdíaɨoɨ: \p —Mei benomo comɨnɨ jofue iñédeza, bie aillo comɨnɨ ecállena ¿nɨnómona óitɨcaɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 34 Jira Jesús afémacɨmo jɨcánote: \p —¿Omoɨmo nɨga páanɨaɨ ite? —daɨde. \p Jira afémacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Siete dɨga pan ite íemo due chámuna ite, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 35 Afe mei nana comɨ́nɨna: “Ana omoɨ ráɨi,” daɨde. \v 36 Daɨí daɨna méifomo siete dɨ́gade panes naa chamu dɨga llɨ́ɨnota, Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. Afe mei dɨtada, ie llófuegamacɨmo ite, afémacɨ nana comɨ́nɨdo fecállena. \v 37 Afena nana güitíaɨoɨ. Iaɨoɨ güilla mei nana ñue jeɨ́rediaɨoɨ. Afe mei íaɨoɨ güiga állana siete dɨga cɨrɨgaɨ oruítatiaɨoɨ. \v 38 Afe güitɨno cuatro mil dɨ́gadɨmacɨ. Afe baɨmo rɨngónɨaɨ naa úruiaɨri fácadoñega. \v 39 Afe mei Jesús afe gaɨride comɨnɨ raɨnode. Ráɨnua mei ana nocaemo jaillano oni Magdala énɨemo jaide. \c 16 \s1 Fariséuaɨ naa saducéuaɨ dɨga cɨóraɨnina raa fɨnóllena jɨcádiaɨoɨ \r (Mr 8.11-13; Lc 12.54-56) \p \v 1 Fariséuaɨ naa saducéuaɨ dɨga Jesumo eróizaidiaɨoɨ. Iemo afémɨe fɨeni facátallena monámona comuide cɨóraɨnina raana fɨnótaacadiaɨoɨ. \p \v 2 Mei íadɨ afe llezica afémɨe jɨáɨfodo uai ote: \p —Nauíacana llezica mona jíaɨrenia uire jitɨ ñue mónaite daɨífɨredɨomoɨ. \v 3 Iemo jítɨramo dɨbénemo mona jiáɨre naɨríadɨ, bie mona fɨénite, daɨífɨredɨomoɨ. ¡Comecɨ ɨáɨrena mei, jino abɨ dɨné ñue cɨ́oidɨnodɨomoɨ! Uire jítɨramo ñue mona monaille llote raana ñue onódɨomoɨ. Mei íadɨ birui omoɨ cɨ́gɨmo cue fɨnoca onótatɨfuiaɨna onóñedɨomoɨ. \v 4 Biruido ite ɨ́ɨnoñede fɨénidɨno cɨóraɨnina raana fɨnóllena jɨcáfɨrediaɨoɨ. Mei íadɨ naui Juzíñamui uai llóraɨma Jonásmo zúidɨfue íaɨoɨ onótatɨfue. Afefue baɨmo jɨáɨfuena llóñeilliaɨoɨ, —daɨde. \p Daɨí daɨna mei, afémacɨna fáɨcanocaillano Jesús oni jɨáɨnomo jaide. \s1 Fariséuaɨ taɨno llófɨrenafue levadura daɨna pan aillo fáitate raa izoide \r (Mr 8.14-21) \p \v 5 Jesús llófuegamacɨ jorai ruícafenemo jailla llezica, pan féideza uiñédiaɨoɨ. \v 6 Afe mei Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Ero, fariséuaɨ naa saducéuaɨmo ite levadura daɨna pan aillo fáitate raa izóidemona abɨ́ omoɨ rairuiri, —daɨde. \p \v 7 Mei jira llófuegamacɨ danɨ conímana daɨdíaɨoɨ: \p —Nɨbaɨ pan caɨ atɨ́ñena jira afémɨe daɨí daɨde, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 8 Jesús áfena comécɨdo onóillano daɨde: \p —¿Nɨbái mei páanidɨcaɨ daɨdɨ́omoɨ? ¡Omoɨ ɨco naɨ fɨgo ɨ́ɨnoñedɨomoɨ! \v 9 ¿Naui cinco páanɨaɨ dɨtada cinco mil comɨnɨ cue écamo jaca uíbicaiñedɨomoɨ? ¿Naɨ áfena ñue onóñedɨomoɨ? Aféruido fɨébidɨnona ¿nɨga cɨrɨgaɨ oruítatɨomoɨ? \v 10 Iemo daje izói siete dɨ́gade páanɨaɨ cuatro mil comɨ́nɨmo cue feca mei ¿nɨga cɨrɨgaɨ fɨébidɨnona ɨráɨdɨomoɨ? ¿Afemo jɨáɨ daje izói uíbicaiñedɨomoɨ? \v 11 ¿Mɨnɨ́camo jɨzídɨomoɨ levadúrado cue úrillana naɨ onóñena? Naui fariséuaɨ, naa saducéuaɨmo ite levadúramona abɨ́ omoɨ rairuiri cue daɨna uaina jamai paando úriñedɨcue; jɨáɨfue llotɨcue. \p \v 12 Afemona ie llófuegamacɨ ie dáɨnana ñue onódiaɨoɨ. Pan aillo fáitate levadúramona abɨ rairuíllana lloñédeza. Mei jɨáɨfodo fariséuaɨ naa saducéuaɨ jino lloga taɨno llófuiamona abɨ́ rairuíredeza. \s1 Pedro Jesús Crístona jino jaɨ́cɨna llote \r (Mr 8.27-30; Lc 9.18-21) \p \v 13 Afe mei Filípomo dúide Cesarea énɨemo Jesús dúcɨna llezica, ie llófuegamacɨmo jɨcánote: \p —Cue Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. Afe dɨbénena ¿nɨɨe izói comɨnɨ daɨdíaɨoɨ? —daɨde. \p \v 14 Jira afémacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Dáamɨerie “Bie Juan Bautista” daɨdíaɨoɨ, jɨáɨmacɨ “Bie Elías” daɨdíaɨoɨ, íemo naɨ jɨáɨmacɨ “Nɨbaɨ Jeremías, nɨbaɨ jɨáɨe Juzíñamui uai llóraɨma,” —daɨdíaɨoɨ. \p \v 15 Mei jira Jesús daɨde: \p —Omoɨ ¿mei nɨɨe izói cuena daɨdɨ́omoɨ? —daɨde. \p \v 16 Jira Simón Pedro uai ote: \p —Juzíñamui nɨzeca Cristo daɨnámɨedɨo. Daje izói caade Juzíñamui Jitódɨo, —daɨde. \p \v 17 Jira Jesús afémɨe uai ote: \p —Jonás jitó Simón, o ɨere ióbidɨo. Mei aillɨ o daɨna uai cómemona omo llóñegaza. Mei jɨáɨfodo monamo ite cue Moo Juzíñamui omo lloga. \v 18 Ona Pédrodɨo dáɨitɨcue. Mei jae cuena o daɨna uai rɨírede oni dotánide nofɨcɨ izóideza. Iemona afe bie rɨírede nofɨcɨ izoide uáitanide dáɨnamo cuemo ɨ́ɨnotɨnona comuítaitɨcue. Iemona tɨtáfɨrede rɨ́ino cuemo ɨ́ɨnotɨnona anáfenoñeite. \v 19 Iemo jɨáɨ monamo ite Juzíñamui illáɨmana illano naze zuitáfɨrena llave izoide raa omo íitɨcue. Iemona bínɨemo o rairuícafuena, daje izói monamo ráiruiteza. Afe izói bínɨemo o ráiruiñegafuena monamo ráiruiñelle, —dɨnori Jesús daɨde. \p \v 20 Afe mei Jesús ie llófuegamacɨna Crístona ie íllana bumo jino llotátañede. \s1 Jesús ie tɨ́ille llote \r (Mr 8.31–9.1; Lc 9.22-27) \p \v 21 Aféruimona Jesús Jerusalemo ie jáizaillena ie llófuegamacɨmo jino uáfodo llote. Iaɨoɨna daɨde: “Jerusalemo cue dúcɨille mei ocuífɨrede éicomɨnɨ, naa lletáriraɨnɨ illáɨnɨri, íemo jɨáɨ ocuica uai llófuefɨredɨnori nana ɨere cuena duere fɨ́noitiaɨoɨ. Omoɨmo llotɨ́cueza cuena tɨ́taitiaɨoɨ, mei íadɨ daruiámani íllemona meine abɨdo cáadɨmɨena íitɨcue,” daɨde. \v 22 Afe jira Pedro Jesús baɨ uillano íena lletade. Daɨde: \p —Ocuíraɨma cacai, Juzíñamui afe izói gáɨñede. ¡Aféfuiaɨ jaca omo zúiñeiteza! —daɨde. \p \v 23 Mei jira Jesús oni gɨ́recaillano afémɨena daɨde: \p —Satanás uícaigaoza. Cúemona oni jai; cue llótaidotɨoza. Juzíñamui comecɨ faca izói o comécɨna facáñedɨo. Jamai come comecɨ faca izói o comécɨna facádɨo, —daɨde. \p \v 24 Afe jira Jesús ie llófuegamacɨna daɨde: \p —Nɨnó dáamɨe cuedo jáiacania dama ie comecɨ jitáillana féitarede. Féitano cuedo jáirede. Afémɨe cuedo jailla ɨ́coɨnia tɨ́idena, afémɨe áfena izire ónide. \v 25 Mei nɨnó dáamɨe ie cáananona rairuíacadɨmɨe áfena táɨnomo fáɨfitaite. Mei jɨáɨfodo cue ɨ́coɨnia ie cáananona táɨnomo fáɨfitɨmɨe afe fáɨfidena abɨdo máiñoite, jaca nɨnomo zíiñona ie íllena. \v 26 Mei daa come nana bínɨe ráanɨaɨ aillo náamataadɨ, íemo afe llezica dama ie comecɨ afémɨe táɨnocaitaiadɨ, nana ie maiñoca ráanɨaɨ afémɨena jíllotañeite. Mei daa come ie comécɨna ¿nɨeze ɨbárede? \v 27 Mei uáfueza, Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. Cue Moomo ite ebíredɨnuiaɨ naa ie abɨ imácɨri uire bíitɨcue. Iemona illa dɨ́gamɨe íaɨoɨ fɨnócaza fécaitɨcue. \v 28 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, benó cue dɨga itɨ́nomona dáarie naɨ tɨ́iñeitiaɨoɨmo illáɨmana cue bíllana cɨ́oitiaɨoɨ, —daɨde. \c 17 \s1 Jesús abɨ jɨáɨfo méidoficaide \r (Mr 9.2-13; Lc 9.28-36) \p \v 1 Seis dɨ́garui jailla mei, Jesús Pedro, Santiago, Juan dɨga uite. Dɨ́gamɨe danɨ eneno ɨere caifónedumo uite. \v 2 Afénomo íaɨoɨ eróicana ie abɨ jɨáɨfo méidoficaide. Ie uiéco jitoma izói queníreficaide. Daje llezica ie ɨnícuiro jamánomo úzereficaide. Luz egáiñua izói úzerede. \v 3 Afe llezica, Moisés, Elías, Jesús dɨga úrillana cɨódiaɨoɨ. \v 4 Jira Pedro Jesuna daɨde: \p —Caɨ Ocuíraɨma, nɨɨ caɨ benó caɨmare caɨ illa. O jitáiadɨ daámani jofóchupi benó caɨ nillɨ; daa óochupi, jɨáɨe Moisés ie, íemo jɨáɨe Elías ichupi, —daɨí daɨde. \p \v 5 Daɨí Pedro úrioina llezica, ɨere quenírede mona ero uíllɨe, íaɨoɨ ferɨ́nocaide. Afe uíllɨemona da uai cácacaide. Afe uai daɨde: \p —Bie ɨere cue izíruiga Jitó. Afémɨemo omoɨ cacáreiri, —daɨde. \p \v 6 Afe uaina cacáillano ie llófuegamacɨ énɨemo fueco dɨné bɨ́jɨcaidiaɨoɨ. Afémacɨ ɨere jacɨ́naitiaɨoɨ. \v 7 Afe méifomo Jesús íaɨoɨna jetánota daɨde: \p —Jacɨ́ruiñeno caifo omoɨ náidacai, —daɨde. \p \v 8 Afemona érocaidiaɨoɨmo, ja buna cɨóñena. Dama Jesús cɨódiaɨoɨ. \p \v 9 Afe íduaɨmona feɨ íaɨoɨ billa llezica, Jesús afémacɨ ocuide: \p —Bie omoɨ cɨona rafue bumo lloñeno iri. Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, tɨ́illamona naɨ meine abɨdo cue cáañeille dɨnó lloñeno omoɨ iri, —daɨde. \p \v 10 Iemona ie llófuegamacɨ Jesumo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨbái mei ocuilla uai llófueraɨnɨ Elías raɨre uícodo bírena, daɨífɨrediaɨoɨ? —jɨcánotiaɨoɨ. \p \v 11 Jira Jesús uai ote: \p —Uáfuena Elías fueñe bille. Billano naga ráanɨaɨna ñue fɨ́noite. \v 12 Mei íadɨ: “Elías ja bite” ómoɨna daɨdɨcue. Mei bimacɨ afémɨena onóñediaɨoɨ. Afémɨena onóñenamona afémacɨ comecɨ óiacana izói afémɨena fɨnódiaɨoɨ. Iemo birui Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, afe izói cuena duere zefuítaitiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 13 Iemona ie llófuegamacɨ, Jesús Juan Bautístado íaɨoɨmo úrite, comécɨdo daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús fɨénide jóriaɨ uícaiga jitócomena jíllotate \r (Mr 9.14-29; Lc 9.37-43) \p \v 14 Idumona ana comɨnɨ illánomo bitíaɨoɨmo, dámɨe Jesús anamo dújuzaɨbite. Dújuzaɨbillano daɨde: \p \v 15 —Caɨ Ocuíraɨma, mai cue jitomo dúecai. Fɨénide jóriaɨ íena naɨllítafɨrede. Aferi afémɨe ɨere duere zefuide. Afémɨe dɨga ícaiño iraimo baɨífɨrede; jɨáɨruido illemo baɨífɨrede. \v 16 Benomo o llófuegamacɨmo cue atɨca, mei íadɨ afémacɨ afémɨena jíllotanidiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 17 Jira Jesús uai ote: \p —¡Aɨɨɨ! ¡Nɨ́ɨena jamánomo ɨ́ɨnofɨnidɨomoɨ! Ñúefuena jámairuitɨomoɨ. Omoɨ ñue cue rairuíllena, ¿nɨɨe dɨnó omoɨ cɨ́gɨmo íredɨcue? Afe jitócome cuemo atɨ, —daɨde. \p \v 18 Atɨa mei, Jesús afémɨemo ite fɨénide jóriaɨ izire rairuide. Rairuíllano jino orede. Afe daɨí daɨna llezica, afe jitócome jíllobicaide. \p \v 19 Afe mei Jesús llófuegamacɨ baɨ eneno Jesús dɨga úrite; jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Mei nɨbái caɨ afe fɨénide jóriaɨ orénidɨcaɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 20 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨ naɨ fɨgo ɨ́ɨnoñedɨomoɨza, afe fɨénide jóriaɨ naɨ jino orénidɨomoɨza. Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, ua due omoɨ ɨ́ɨnoiadɨ ɨere juáredɨfuena fɨnóredɨomoɨ. Omoɨ ɨ́ɨnogafue mostaza ijɨ jamánomo dúena izoide íadɨ, áfedo ɨere juáredɨfuena fɨ́noitɨomoɨ. Bie áillue caifóneduna “Oni jai” o daɨíadɨ, afedu oni jɨáɨnomo jáite. Uáfuena omoɨ ɨ́ɨnoiadɨ, jánaɨdeza fɨnónide raa ómoɨmo íñeite. \v 21 Mei íadɨ bie izoide fɨénide jóriaɨ dama caɨ güíllena güiñeno fɨ́mairillado íemo jɨáɨ Juzíñamuimo caɨ úrillado jino orérede. \s1 Jesús nane ie tɨ́ille dáanomo jino llote \r (Mr 9.30-32; Lc 9.43-45) \p \v 22 Galilea énɨedo íaɨoɨ macácailla llezica, Jesús ie llófuegamacɨmo ie tɨ́illɨfuena íaɨoɨmo llote; daɨde: \p —Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, naɨraɨ duere fɨnóllena uillɨcue. \v 23 Afe mei cuena tɨ́taitiaɨoɨ. Mei íadɨ daruiámani íllamona meine abɨdo cáadɨmɨena íitɨcue, —daɨde. Aféfuena cacáillano ɨere zúucaidiaɨoɨ. \s1 Juzíñamuimo gaɨríracomo dúide úcube Jesús ɨbade \p \v 24 Jesús naa ie llófuegamacɨri Capernaum jófuemo dúcɨdiaɨoɨ. Dúcɨna llezica, Juzíñamuimo gaɨríracomo dúide úcube jɨcáfɨredɨno Pédromo jɨcánuaidiaɨoɨ: \p —¿Omoɨ llófueraɨma afe raiñoca úcubena ɨ́baiñete? —jɨcánotiaɨoɨ. \p \v 25 Jira Pedro: \p —Jɨɨ, ɨ́baite, —daɨde. Afe mei Pedro jofo jailla llezica, Jesús fueñe Pédrona daɨde: \p —Simón, ¿ómona nɨɨe izói cɨ́oide? Bínɨe illaɨnɨ ¿nɨɨe comɨ́nɨmo úcube jɨcáfɨrediaɨoɨ? ¿Meita danɨ ie comɨ́nɨmo? ¿Mei jɨáɨfodo jɨcánemacɨmo? ¿Nɨɨe comɨ́nɨmo? —daɨde. \p \v 26 Jira Pedro: \p —Jɨcánemacɨmo, —daɨde. \p Iemo Jesús íena daɨde: \p —Ɨe jira danɨ ie comɨnɨ ɨbánidiaɨoɨ. Iemona afe aillɨ omo íaɨoɨ jɨcaca raiñoca úcube ɨbánidɨcue, ¿ero ua? Jɨɨ, ɨbánidɨcue. \v 27 Mei íadɨ bu caɨ ícɨñeillena, áfena ɨ́baitɨcue. Ie jira jóraimo jaillano fácuai. Fueñe rɨáɨbite chamu o oíri. Otá ie fue eromo daa úcubetuni báitɨoza. Afe úcubetuni cócomo jɨcaca úcube záitaiteza. Afétuni uano afémacɨmo o ɨbari, —daɨde. \c 18 \s1 ¿Nɨɨe come ɨere jamánomoina? \r (Mr 9.33-37; Lc 9.46-48) \p \v 1 Aféruido ie llófuegamacɨ dáanomo gaɨríllano Jesumo jɨcánotiaɨoɨ: \p —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo ¿nɨɨe come ɨere jamánomoina? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 2 Afemona Jesús daa jíɨza uáiduano íaɨoɨ cɨ́gɨri naidánete. \v 3 Daɨí ñiano daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna daɨdɨcue, omoɨ illafue jamai comécɨna mánaɨrede úrue illa izói méidoredɨomoɨ. Afe izói omoɨ íñenia jaca monamo ite Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo jáiñeitɨomoɨ. \v 4 Mei íadɨ bie úrue izoide dama ie abɨ jacɨre maméñedɨmɨe monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo jamánomoidɨmɨe. Iemo daje izói bie nɨ́fuenide úrue illáfuena dama ie illáfuena méidotɨmɨe, afémɨe jamánomoina. \v 5 Daa come cue mámecɨdo bie izoide dúeza llɨ́ɨnoiadɨ afémɨe ja dáaruido cuena llɨ́ɨnote. \s1 Fɨénidɨfuemo come baɨílla ɨere jacɨ́rede \r (Mr 9.42-48; Lc 17.1-2) \p \v 6 Nɨɨe come daa bie izoide cuemo ɨ́ɨnote dúeza fɨénidɨfuemo baɨítaiadɨ, afémɨe jamánomo duere fɨnórede. Monáillaji ɨere afóredɨnomo ie cɨmoɨmo áillue nofɨcɨ cuinada dotalle baɨmo ñuera. \v 7 Jɨáɨe comɨ́nɨna fɨeni fɨnótaoicaidɨno ¡nɨɨ dúerena! Oni nɨbéfodo fɨénidɨfuemo baɨítɨfuiaɨ jaca ífɨrede; mei íadɨ afémɨe afémacɨ fɨénidɨfuemo baɨíta ɨ́coɨnia afémɨe ¡nɨɨ dúerena! \p \v 8 Iemona, o fɨnócafuedo oni nɨbéfodo fɨénidɨfuemo o baɨíadɨ, dama o onoɨ jáitaja izói, afefue fɨ́nuana fáɨcanocairi. Daje izói nɨnó o jáillado fɨénidɨfuemo o baɨíadɨ, dama o ɨdaɨ jáitaja izói, afénomo jáillana fáɨcanocairi. Mei júbene onoɨ dɨga daje izói júbene ɨdaɨ dɨga izói o íllana zíiñona illɨ́nomo o jáiadɨ ɨere ñuera, mei íadɨ nágafezi dɨga, comɨnɨ duere fɨnóllɨraimo o baɨíadɨ ɨere fɨgóñede. \v 9 Daje izói mɨnɨ́camo o eróillamona fɨénidɨfuemo o baɨíadɨ, dama o uíjɨ cuerónota oni jɨca dota izói, áfenɨaɨmo eróillana fáɨcanocairi. Mei júbene uina fíidɨmɨe zíiñona illɨ́nomo o jáiadɨ jamánomo ñuera. Mei íadɨ mena ui dɨga comɨnɨ duere fɨnóllɨraimo o dotábiadɨ ɨere fɨgóñede. \s1 Oveja oni féirailla izoide rafue \r (Lc 15.3-7) \p \v 10 Bie úruiaɨmona daaza jámairuiñeno omoɨ iri. Mei ómoɨna daɨdɨ́cueza, afémacɨmo uíñote Juzíñamui abɨ imacɨ, monamo ite cue Moo uiécomo jaca ífɨrediaɨoɨza. \v 11 Mei Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, oni nɨbéfodo féiraitɨno jíllotaɨbitɨcue. \p \v 12 Omoɨmona ¿nɨɨe izói comecɨ facádɨomoɨ? Daa cómemo cien dɨga ovéjaɨaɨ ia, íemo afémacɨmona daa oveja féiraiadɨ, afémɨe afe noventa y nueve dɨga ovéjaɨaɨ ie cɨrɨ́noracomo fɨénocaite, afe féiraite oveja jénuaillena. \v 13 Afe féiraite oveja bailla llezica, áferi afémɨe jamánomo ióbide. Ua nana jɨáɨe noventa y nueve dɨga féiraiñede ovéjaɨaɨ baɨmo, afe baiga féiraitɨmɨeri jamánomo ióbide. \v 14 Afe izói monamo ite Moo Juzíñamui bie dúezaɨaɨmona jaca daa féiraitaacañede. \s1 Caɨ ámatɨaɨmona dámɨe omo fɨeni íadɨ, afémɨena caɨmare uáidoredɨomoɨ \r (Lc 17.3) \p \v 15 O ama omo fɨeni úriadɨ, uái daɨí jaillano dama afémɨemo úrizairi; afémɨe fɨeni illa afémɨemo ñue lloiri. Afémɨe áfena náfueiadɨ, ja afémɨena ñue cáɨmacaitadɨo. Afémɨe dɨga ñue nabáiritɨo. \v 16 Mei íadɨ afémɨe áfena náfueñeniadɨ o uai nábaitena mena come jɨ́ɨriri. Afe mei afémɨemo úrizairi, mei afémɨemo nana nitácafuiaɨ mena come nɨbaɨ daámani come uai nabáifɨrenado záitarede. \v 17 Mei íadɨ afémɨe afémacɨmo cácareacañenia, Juzíñamuina ɨ́ɨnote aillo dáanomo gaɨrídɨnomo lloiri. Iemo afémɨe afémacɨna naɨ náfueñenia mai afémɨe Juzíñamuimo ɨ́ɨnoñedɨmɨena omoɨ mameri. Daje izói gobierno raiñoca úcube ɨáɨrede jɨcáfɨredɨnona omoɨ jámairuia izói afémɨena omoɨ jámairuigamɨena mameri. \p \v 18 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, bínɨemo nana omoɨ féitañega jɨáɨmacɨ fɨénidɨfuiaɨ, daje izói monamo féitañega. Iemo jɨáɨfodo bínɨemo omoɨ féitaga jɨáɨmacɨ fɨénidɨfuiaɨ, afe izói monamo féitaga. \p \v 19 Nane dáanomo ómoɨna dáɨitɨcue, ómoɨmona ménamɨe bie énɨemo dájena mameda Juzíñamuimo jɨcáadɨ, monamo ite cue Moo ómɨcoɨ jɨca izói fɨ́noiteza. \v 20 Mei mena come, nɨbaɨ daámani come cue mámecɨdo dáanomo gaɨríadɨ, afénomo afémacɨ cɨ́gɨmo itɨcue, —daɨde. \p \v 21 Iemo Pedro Jesumo jɨcánote: \p —Caɨ Ocuíraɨma, cue ama cuemo fɨeni ítena ¿nɨ́gacaiño caɨmare íena uáidoredɨcue? ¿Meita siete dɨ́gacaiño caɨmare íena uáidoredɨcue? —daɨde. \v 22 Jira Jesús uai ote: \p —Siete dɨ́gacaiño daɨíñedɨcue. Mei jɨáɨfodo jamánomo aillo dɨ́gacaiño íena caɨmare uáidoredɨo. Uafue jaca nɨnomo o ámana caɨmare uáidoredɨo, —daɨde. \s1 Caɨmare uáidoiacañede táɨjɨtafɨregamɨe izoide rafue \p \v 23 Jesús naɨ úrioicaide; daɨde: \p —Ɨe jira monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui bínɨemo ite illaɨma fɨnócafue izoide. Aféllaɨma nana ie táɨjɨtafɨregano íemo ɨbáacaga raana záitaiacade. \v 24 Afe záitalle táɨnia mei daa táɨjɨtafɨregamɨe illáɨmamo atɨ́diaɨoɨ. Afémɨemo jamánomo aillo ɨballe ite. \v 25 Mei íadɨ afémɨe úcubenide. Ie jira ie ocuídɨmɨe daɨde: “Mai bímɨe, ie aɨ naa ie úruiaɨ rɨire ocuífɨrellɨnona feca, cuemo dúide ie ɨbárega raa záitalleza,” —daɨde. \v 26 Iemona afe táɨjɨtafɨregamɨe ie ocuífɨredɨmɨe anamo dújullano íemo izire jɨcade: “Cue Ocuídɨmɨe, cuemo járitañeno. Fɨ́aicana nana omo ɨ́baitɨcue,” daɨde. \v 27 Iemo afe ocuídɨmɨe afémɨemo dúecaide. Dúecaillano afémɨe ɨbárega raa ɨbátañede. Afe llezica ja afémɨena rairuíñeno macátate. \v 28 Mei íadɨ afe táɨjɨtafɨregamɨe oni jailla llezica, jɨáɨe afémɨe izói táɨjɨtafɨregamɨe baizájide. Afe táɨjɨtafɨregamɨemo fuéñeidɨmɨemo ɨbállena due ite. Ie jira ie cɨmoɨ llɨ́ɨnota íena tɨ́taite izói fɨnode. Afe llezica daɨde: “Mai cuemo ɨbárega raa ɨba,” daɨde. \v 29 Iemona ie llaɨtádɨmɨe anamo dújullano íemo izire jɨcade: “Cuemo raɨre járitañeno. Fɨ́aicana nana omo ɨ́baitɨcue,” daɨde. \v 30 Mei íadɨ afémɨe áfena náfueñeno llavéracomo íena llavétate, ie ɨbárega ɨ́bañelle dɨno. \v 31 Jɨáɨe táɨjɨtagano áfena cɨ́oillano, ɨere zúucaidiaɨoɨ. Iemona nana afe llezica íficaillafuena íaɨoɨ ocuídɨmɨemo lluájidiaɨoɨ. \v 32 Iemona ocuídɨmɨe nanóidɨmɨena jɨ́ɨritade. Jɨ́ɨrillano íena daɨde: “Ɨere fɨeni táɨjɨtafɨregamɨedɨo. Mei izire cuemo jɨcádɨoza, nana cuemo o ɨbárega raana dɨnó fáɨcanocaidɨcue. \v 33 Omo cue dúecailla izói, daje izói o nabaimo dúecairedɨo,” daɨde. \v 34 Afe jira afe ocuídɨmɨe ɨere rɨ́icaide. Rɨ́icaillano ie nabaimo dúecaiñedɨmɨena rɨire duere fɨnótate, nana ie ɨbárega ɨ́bañelle dɨno. \p \v 35 Bie izói dáɨnado Jesús ie úrillana záitate. Daɨde: \p —Ɨlla dɨ́gamɨe comécɨdo ñue ie ámana uáidoñenia monamo ite cue Moo afe izói ómoɨna duere fɨ́noite, —daɨde. \c 19 \s1 Ɨima ie aɨ dótajado Jesús lletade \r (Mr 10.1-12) \p \v 1 Jesús bie uaido úrilla méifomo Galilea énɨemona jaide. Jaillano Jordán imani ruícafellemo ite Judea énɨemo dúcɨde. \v 2 Dɨga comɨnɨ Jesudo jailla, íemo afénomo aillo ɨráredɨnuiaɨna jíllotate. \p \v 3 Afe mei fariséuaɨmona dámɨerie Jesús zanóllena facátaɨbitiaɨoɨ. Afémɨemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Meita daa come ie áɨna fia come comecɨ dáɨnamona dotárede? Afe izoide ¿meita rairuírede? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 4 Jira Jesús uai ote: \p —¿Jaiai Juzíñamui Cuegáuaina facádoñedɨomoɨ? Afénicomo bie izói llote. Fueñe comɨnɨ comuítatɨmɨe rɨngo ɨima dɨga fɨnode. \v 5 Nane dáanomo daɨde: “Bie izóidemona dáamɨe ie moo ie ei dɨga fáɨcanocaite, afe ie aɨ dɨga dájena íaillɨnoɨ íllena. Iemona afe íaillɨnoɨ daade come izói íite.” \v 6 Afemona ménañedeza, daade come izoide. Ie jira jae Juzíñamui daade come fɨnócaza, comɨnɨ oni eneno dotánide, —daɨde. \p \v 7 Mei jira jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Iemo nɨbái mei Moisés lloga uaimo áɨna dotárede daɨde? Dótaitɨmɨe ie dotaca aɨmo cuegábena írena. Afébena aféngomo íllano, afémɨe aféngona dotárede, —daɨde. \p \v 8 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Mei afe omoɨ comecɨ ɨ́ɨnoacañenamona Moisés omoɨ aɨ dotállena rairuíñede. Mei íadɨ nanómona daɨí mámeñega. \v 9 Cue ómoɨna dáɨitɨcue, daa come aɨ jɨruíreiñeniadɨ dotáadɨ, jɨáɨe rɨngo óiadɨ afémɨe fɨénide jɨruifue fɨnode. Daje izói oni dotácango otɨ́mɨe jɨruifue fɨnode, —daɨde. \p \v 10 Iemona ie llófuegamacɨ íena daɨdíaɨoɨ: \p —Mei o lloga rɨngo ɨima nabaina jaca íadɨ, ua ráfueza, ¿meita áɨreiñeno fia caɨ jáicaille ɨere baɨmo ñuera? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 11 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Nana comɨnɨ bífuena ónonidiaɨoɨ. Dama Juzíñamui onótallɨno bífuena ónoite. \v 12 Ɨíñɨaɨmona dáamɨerie áɨna ónidiaɨoɨ. Dáarie fɨeni jocóinamona áɨna ónidiaɨoɨ. Jɨáɨmɨiaɨ comɨ́nɨmona fɨnócari áɨna ónidiaɨoɨ. Iemo jɨáɨmɨiaɨ Juzíñamui illáɨmana uai llócaillena jaca áɨna oñédiaɨoɨ. Bie uai jeire óredɨmɨe jeire óiteza, —dɨnori Jesús úrite. \s1 Jesús úruiaɨ ñue íllena fɨnode \r (Mr 10.13-16; Lc 18.15-17) \p \v 13 Afe mei úruiaɨ Jesumo atɨ́diaɨoɨ, ie onoɨ afézaɨmo bɨ́tano afémɨe Juzíñamuimo afémacɨdo úrillena. Mei íadɨ ie llófuegamacɨ úruiaɨ atɨ́dɨno rairuide. \v 14 Mei jɨáɨfodo Jesús daɨde: \p —Dama úruiaɨ cue dɨne bíteza; afémacɨ rairuíñeno omoɨ iri. Mei monamo ite Juzíñamui illáɨmana illáruimo jáitɨno bie úruiaɨ izóidiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 15 Jesús afe úruiaɨmo onoɨ bɨ́tano íaɨoɨna ézɨcɨte. Ezɨcɨano oni jɨáɨgobemo jaide. \s1 Ráarede jitócome Jesús dɨga úrilla \r (Mr 10.17-31; Lc 18.18-30) \p \v 16 Iemo jɨáɨruido daa jitócome Jesumo úrizaɨbite. Dúcɨillano íemo jɨcánote: \p —Ñuera Llófueraɨma, zíiñona cue illɨno cue maiñóllena ¿nɨe ñúefue fɨ́noitɨcue? —daɨde. \p \v 17 Jesús íena daɨde: \p —¿Nɨbái mei cuena ñúemɨedɨo daɨdɨo? Dama Juzíñamui ñuena. Abɨ dɨné jɨáɨe ñúemɨena iñede. Mei jɨáɨfodo zíiñona illɨ́nomo o jáiacania, Juzíñamui caɨ ocuilla uai jeire o oíri, —daɨde. \p \v 18 Jira afe jitócome íena daɨde: \p —¿Nee mei aféuai? —daɨde. \p Jira Jesús afémɨena daɨde: \p —Jɨáɨmana tɨtáñeno iri. Jɨruíreiñeno iri. Merɨ́riñeno iri. Jɨáɨe cómemo taɨno lloñeno iri. \v 19 O moo o ei dɨga caɨmare jacɨ́ruiri. O abɨna o izíruilla izói, o jɨáɨe cómena o izíruiri, —daɨde. \p \v 20 Jira afe jitócome íena daɨde: \p —Nana bífuiaɨna jíɨzananomona jeire otɨcue. ¿Afe baɨmo nɨfue naɨ cuemo fɨébilla? —daɨde. \p \v 21 Jira Jesús íena daɨde: \p —Nɨ́fuenino comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨmɨe o íacania, mai jaillano omo ite ráanɨaɨ o fecari. Fécano afe ɨba úcube dúeredɨnodo fecari. Afemona monamo ite zíiñona ráifide raa óɨena íiteza. Afe nana o fecalle mei, mai cuedo bi, —daɨde. \p \v 22 Mei íadɨ afe jitócome Jesús daɨí dáɨnana cacáillano abɨdo zuure jaide, mei afémɨe ɨere ráaredeza. \p \v 23 Iemona Jesús ie llófuegamacɨna daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, ɨere aillo ráaredɨmɨe mei íadɨ ie ráanɨaɨna cue baɨmo afémɨe izíruiadɨ, ɨere féirede Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo jáillena. \v 24 Nane dánomo dáɨitɨcue, caméllona mameide áillue rɨlle eedo uífodo enéfemo jailla juánide, mei jɨáɨfodo aillo ráaredɨmɨe Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo jaille ɨere juárede, mei ie ráanɨaɨ cue baɨmo afémɨe izíruiteza, —daɨde. \p \v 25 Ie llófuegamacɨ áfena cacáillano ɨere fáɨgacaidiaɨoɨ. Iemo danɨ jofo conímaɨaɨmo jɨcánotiaɨoɨ: \p —Ɨemona ¿nɨ́ɨmɨe jíllorede? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 26 Jesús íaɨoɨmo eróicana daɨde: \p —Comɨ́nɨmona bie izóidɨfue fɨnónide, mei íadɨ Juzíñamuimona nana fɨnórede. \p \v 27 Iemona Pedro íena daɨde: \p —Caɨ Ocuíraɨma, caɨmo ite raana nana fɨénocaillano odo ja jáidɨcaɨ. Iemona mei ¿mɨnɨca máiñoitɨcaɨ? —daɨde. \p \v 28 Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Uáfuena dáɨitɨcue, uire jɨáɨruido naga ráfuiaɨ cómofuiaɨna jáite. Aféruimo Nanoide Ɨima Jitódɨcueza ebírede illaɨma ráɨiranomo ráɨitɨcue. Afe llezica omoɨ cue dɨga jáicana jira, doce dɨ́gade illaɨma ráɨiranomo ráɨitɨomoɨ. Afénamona doce dɨ́gade Israel náɨraɨaɨ ñue jaɨ́cɨna jɨcánoitɨomoɨ. \v 29 Iemo cue ɨ́coɨnia naga jofona fɨénocaidɨmɨe, daje izói ámatɨaɨ naa ie móotɨaɨri fɨénocaidɨmɨe, daje izói naa úruiaɨri fɨénocaidɨmɨe, íemo jɨáɨ ie illano zóofenocaidɨmɨe, afémacɨ cien dɨ́gacaiño ɨbálliaɨoɨ. Daje llezica afémacɨ zíiñona illɨ́nona máiñoitiaɨoɨ. \v 30 Mei íadɨ birui aillo uícoficaidɨno aféruimo óodaficaite. Daje izói birui aillo óodaficaidɨno uícoficaitiaɨoɨ. \c 20 \s1 Jɨ́rɨcoremo oreca táɨjɨraɨnɨ izoide rafue \p \v 1 Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui jɨ́rɨcore naama fɨnoca izoide. Afémɨe jítɨramo raɨre ie táɨjɨramacɨ jénuaide, ie jɨ́rɨcue óllena. \v 2 Afémɨe ie táɨjɨramacɨ ɨbállena afémacɨmo jaɨ́cɨna llote: “Daarui táɨjɨna ɨba dɨeze úcube illa dɨ́gamɨemo ɨ́baitɨcue,” daɨde. Daɨí daɨnano ie jacáfaɨmo táɨjɨllena orede. \v 3 Afe mei jitoma nuévemo ítemo oni gaɨríranomo jɨáɨe táɨjɨitɨno jénuaide. Afe gaɨríranomo dáarie táɨjɨñeno itɨno baite. \v 4 Iaɨoɨna daɨde: “Mai batɨ́ cue jacáfaɨmo táɨjɨzairi. Nauife dɨbénemo ómoɨmo ñue ɨ́baitɨcue,” daɨde. Iemo afémacɨ dɨnomo táɨjɨzaidiaɨoɨ. \v 5 Afe jacafaɨ naama jitoma jaɨ́cɨri ítemo meine nane jɨáɨe táɨjɨitɨno jénuaide. Daje izói nane nauife dɨbénemo jénuaide. \v 6 Iemo nane ja nauízaidemo ocuídɨmɨe gaɨríranomo jɨáɨe táɨjɨitɨno jénuaide. Dɨnomo jɨáɨe táɨjɨñedɨno baizájide. Iaɨoɨna daɨde: “¿Nɨbái mei omoɨ nágarui táɨjɨñeno benó ífɨredɨomoɨ?” daɨde. \v 7 Jira afémacɨ íena daɨdíaɨoɨ: “Mei bu caɨna táɨjɨtañede,” daɨdíaɨoɨ. Iemona afémɨe íaɨoɨna daɨde: “Omoɨ daje izói cue jacáfaɨmo táɨjɨzairi. Iemona ómoɨmo dúide dɨeze ñue ɨ́baitɨcue,” daɨde. \v 8 Ja nauídemo, jacafaɨ naama táɨjɨtagano úiñotɨmɨena daɨde: “Mai táɨjɨdɨno dáanomo uáiduano ɨba. Iiraɨnomo jáidɨno fueñe ɨbari, íemo nano fueñe jáidɨno méifodo ɨbari,” daɨde. \v 9 Iemona nauízaiacademo jáidɨno dúcɨdiaɨoɨ. Afémacɨmona illa dɨ́gamɨe ñue íaɨoɨ táɨjɨna ɨba llɨ́ɨnotiaɨoɨ. Daa denario daɨna úcube illa dɨ́gamɨe llɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 10 Afe mei nano fueñe táɨjɨzaidɨno ducɨna llezica, “Jɨáɨmacɨ baɨmo aillo úcubena llɨ́ɨnoitɨcaɨ,” daɨí comécɨdo facádiaɨoɨ. Mei íadɨ nana illa dɨ́gamɨe dájerize daarui táɨjɨna ɨba dɨeze úcube llɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 11 Ucube llɨ́ɨnua llezica, ocuídɨmɨemo rɨ́icaidiaɨoɨ. \v 12 Iena daɨdíaɨoɨ: “Bie íiraɨnomo dúcɨdɨno daa hora táɨjɨdiaɨoɨ. Mei íadɨ daa caɨ o ɨ́baze íaɨoɨna ɨbádɨo. Caɨ náamonaze uzíredemo táɨjɨdɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ. \v 13 Mei íadɨ afe ocuídɨmɨe íaɨoɨna daɨde: “Omoɨ cacai. Omoɨmo fɨeni iñédɨcue. Fueñe caɨ úrilla llezica ¿ómoɨmo dáaruina táɨjɨna ɨba dɨeze úcube ɨ́baitɨcue daɨíñedɨcue? Jɨɨ, daɨdɨcue. ¿Afe llezica áfena jiéruiñedɨomoɨ? Uáfueza, jiéruitɨomoɨ. \v 14 O táɨjɨna ɨba llɨ́ɨnota, mai jai. Bie íiraɨnomo dúcɨdɨnona daa o cue ɨ́baze ɨbáacadɨcue. \v 15 ¿Meita cue úcube cue dotáacana dɨeze dotánidɨcue? ¿Meita jɨáɨmɨe cue dúecaillano aillo cue fécari úradoidɨo?” dɨnori ocuídɨmɨe úrite. \v 16 Afe izói fuéñeidɨno óodaficaitiaɨoɨ, íemo jɨáɨ óodaidɨno uícoficaitiaɨoɨ. Mei uafue, jɨ́ɨrigano aillo ite, mei íadɨ nɨzécano dúemacɨ, —dɨnori Jesús daɨde. \s1 Jesús nane dáanomo ie tɨ́ille llote \r (Mr 10.32-34; Lc 18.31-34) \p \v 17 Jerusalén iodo Jesús jailla llezica, doce dɨ́gade ie llófuegamacɨ baɨ eneno uillano daɨde: \p \v 18 —Birui omoɨ cɨona izói Jerusalemo jáidɨcaɨ. Daje izói Nanoide Ɨima Jitódɨcueza onódɨomoɨ. Afénomo lletáriraɨnɨ illaɨma, naa ocuica uai llófueraɨnɨ cue tɨtállena mámeitiaɨoɨ. \v 19 Mámiano onínemacɨmo cuena fécaitiaɨoɨ, cue íaɨoɨ jɨfánodoɨllena. Daje izói rázɨaɨdo cuena fáitiaɨoɨ. Afe mei cuena cruzmo córaɨtiaɨoɨ. Mei íadɨ daruiámani íllemona meine abɨdo cáadɨmɨena jáitɨcue, —daɨde. \s1 Santiago Juan dɨga íaillɨnoɨ ei Jesús dɨné daa rafue jɨcánuaɨbite \r (Mr 10.35-45) \p \v 20 Afe mei Santiago Juan dɨga íaillɨnoɨ ei Jesuna daɨízaɨbite. “Mai cuemo dúecairi,” daɨde. Bíaillɨnoɨ moo Zebedeo. Afengo naa afe íaillɨnoɨri Jesús anamo dújuzaɨbitiaɨoɨ. \v 21 Jira afémɨe aféngona jɨcánote: \p —¿Mɨnɨca óiacadɨo? —daɨde. \p Jira afengo daɨde: \p —Ɨlláɨmana o illɨ́ruimo dúcɨille llezica, cue jitó íaillɨnoɨmona dáamɨe o nabézimo raɨnari, íemo jɨáɨmɨe o jarɨ́fezimo raɨnari, —daɨde. \p \v 22 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨ cuemo jɨcaca raana naɨ fɨgo onóñedɨomoɨ. ¿Meita duere cue zefuille izói zefuíredɨomɨcoɨ? Cue duere íaɨoɨ fɨnolle izói ¿meita ocuíredɨomɨcoɨ? —daɨde. \p Jira afe íaillɨnoɨ: —Jɨɨ, —daɨde. \p \v 23 Iemona íaillɨnoɨna daɨde: \p —Ɨere uáfueza. Duere cue zefuilla izói duere zéfuitɨomɨcoɨ. Daje izói cue duere íaɨoɨ fɨ́nua izói afe izói duere fɨnóllɨomɨcoɨ. Mei íadɨ cue nabezi, cue jarɨ́fezimo ómɨcoɨ ráɨnaille cue daɨínidɨcue. Dama cue Moo uícodo mamécamɨe ráɨirena, —daɨde. \p \v 24 Jɨáɨe diez dɨ́gade ie llófuegamacɨ afe jɨcánuana cacáillano, afe íaillɨnoɨmo rɨ́icaidiaɨoɨ. \v 25 Iemona Jesús dáanomo nana íaɨoɨ uáiduano daɨde: \p —Onódɨomoɨza náɨraɨaɨ illaɨnɨ íaɨoɨ úiñoganona ocuíoifɨrediaɨoɨ. Iemo íaɨoɨmona ɨere ocuídɨllaɨnɨ afémacɨmo ite rɨ́inodo ɨere jacɨre ocuífɨrediaɨoɨ. \v 26 Mei íadɨ omoɨ cɨ́gɨri daɨí íñeite. Mei jɨáɨfodo ómoɨmona jamánomoidɨmɨena íacadɨmɨe, omoɨ anamo táɨjɨdɨmɨe izói írede. \v 27 Daje izói ómoɨmona uícofiacadɨmɨe omoɨ rɨire ocuícamɨe izói írede. \v 28 Afe izói Nanoide Ɨima Jitó omoɨ cɨ́gɨmo ite. Mei jɨɨ, jɨáɨmacɨ cuena canóllena biñédɨcue, mei jɨáɨfodo nana comɨnɨ cánuaɨbitɨcue. Uafue aillo comɨnɨ íaɨoɨmo ite fɨénidɨfuiaɨ oni dóllena tɨ́izaɨbitɨcue, —dɨnori Jesús úrite. \s1 Jesús mena uínidɨmɨe jíllotate \r (Mr 10.46-52; Lc 18.35-43) \p \v 29 Jesús naa ie llófuegamacɨri Jericó jófuemona jino jailla llezica, dɨga comɨnɨ afémɨedo jáidiaɨoɨ. \v 30 Jaídiaɨoɨmo afe io abɨmo mena uínidɨmɨe ráɨidiaillɨnoɨ. Ja Jesús afe íaillɨnoɨ abɨdo jáizaillana cacádiaillɨnoɨ; cacáillano rɨire daɨdíaillɨnoɨ: \p —Ocuíraɨma, jaiai illaɨma Davidmona comuítagamɨe mai cócomo dúecai, —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 31 Jira comɨnɨ íaillɨnoɨna rairuídiaɨoɨ. Afe íaillɨnoɨna, “Uriñeno, llɨɨcai,” daɨdíaɨoɨ. Mei íadɨ afe íaillɨnoɨ llɨ́ɨcaiñeno jamánomo caillɨ́oidiaillɨnoɨ: \p —Ocuíraɨma, jaiai illaɨma Davidmona comuítagamɨe, mai cócomo dúecai, —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 32 Jira Jesús mózide. Mózillano afe íaillɨnoɨ jɨ́ɨrillano jɨcánote: \p —¿Nɨe izói jitáidɨomɨcoɨ afe izói ómɨcoɨ cue fɨnóllena? —daɨde. \p \v 33 Jira afe íaillɨnoɨ uai ote: \p —Ocuíraɨma, cɨóacadɨcoco, —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 34 Jira Jesús afe íaillɨnoɨmo dúecaillano, íaillɨnoɨ ui jetade. Jeta llezica ñue cɨódiaillɨnoɨ. Afe mei Jesúoɨri jáidiaillɨnoɨ. \c 21 \s1 Jesús Jerusalemo jofo jaide \r (Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Ja Jerusalemo áɨnozidiaɨoɨmo, Betfagé duera jófuemo dúcɨdiaɨoɨ. Afe jofue Olivo daɨna idu áɨnori ite. Afénomona Jesús ie llófuegamacɨmona ménamɨe orede. \v 2 Oriano íaillɨnoɨna daɨde: \p —Baie ómɨcoɨ uícomo ite duera jófuemo ómɨcoɨ jai. Afénomo cuinaca búrrana cɨ́oitɨomɨcoɨ, naa ie úrue dɨga. Afe zuitada cuemo atɨri. \v 3 Afénomo comɨnɨ jɨáɨfodo dáɨiadɨ, “Caɨ Ocuíraɨma jitáillano jɨcácaza; bie búrrana raɨre abɨdo omo óreite,” daɨíri, —Jesús daɨde. \p \v 4 Bífuiaɨ íficaide jaiai Juzíñamui uai llóraɨnɨ cuega uai ñue ɨ́coɨmo fuitállena. Afe uai daɨde: \q1 \v 5 Jerusalena mameide jofue comɨ́nɨna daɨíri: \q1 “Ero, o illaɨma comécɨna mánaɨdɨmɨe izói billa. \q1 Burra emódomo ráɨicabite. \q1 Afe méerede raa abɨ́fɨrede burra úrue emódodo bite,” —daɨde. \p \v 6 Afe mei ie llófuega íaillɨnoɨ jaillano Jesús íaillɨnoɨ ocuilla izói fɨnódiaillɨnoɨ. \v 7 Afe burra naa ie úrue atɨ́diaillɨnoɨ. Atɨano íaɨoɨ ɨnícuirona afe búrrana jobédiaɨoɨ. Afe mei Jesús afe emódomo ráɨnazaide. \v 8 Afe llezica aillo comɨnɨ Jesús jáillao ɨnícuirona jobédiaɨoɨ. Jɨáɨmacɨ rafóruaɨ jáitajano íemo jobédiaɨoɨ. \v 9 Dáarie Jesús uícodo jáidiaɨoɨ; jɨáɨmacɨ óodana jáidiaɨoɨ. Nana daje izói rɨire úritiaɨoɨ: \p —Jaiai illaɨma Davidmona comuítagamɨemo ñúefue mai caɨ daɨillɨ. Juzíñamui mámecɨdo bitɨ́mɨe caɨmare íiteza. Juzíñamuimo ebíredɨfue caɨ mamellɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 10 Jesús Jerusalemo jofo jailla llezica afe jofue comɨnɨ dɨga rafue júfidotiaɨoɨ. Dɨga comɨnɨ afémɨe dɨbénedo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Bie bu? —daɨízɨtiaɨoɨ. \p \v 11 Jira jɨáɨmacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Bímɨe Galiléamo ite Nazaret jofue ímɨe. Afémɨe Jesús, Juzíñamui uai jino llóraɨma, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús Juzíñamuimo gaɨríraco ráfua izói ñue fɨnode \r (Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 12 Afe mei Jesús Juzíñamuimo gaɨríracomo jofo jaillano, afeco eromo ite ráanɨaɨ fecádɨno naa ɨbárioidɨnori jino jiude. Afénomo ite úcube méidofɨredɨno táɨjɨnabani Jesús oni cáicoɨde. Daje izói fɨ́ɨcɨrillaɨ fecádɨno íaɨoɨ ráɨiracuaɨ Jesús oni cáicoɨde. \v 13 Afémacɨna daɨde: \p —Juzíñamui Cuegáuai daɨde: “Cue jofo daa cuemo úrifɨreracona íite.” Mei íadɨ bicona merɨ́rifɨredɨno jofo izói fɨnódɨomoɨ, —daɨde. \p \v 14 Afe Juzíñamuimo gaɨríracomo Jesús illa llezica dáarie uínidɨmɨiaɨ, naa ɨ́daɨnidɨno Jesumo bitíaɨoɨ. Afémɨe afémacɨna jíllotate. \v 15 Mei íadɨ lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, naa ocuica uai llófuetɨnori Jesús uaido dáɨnamona comuídena cɨ́oillano rɨ́icaidiaɨoɨ. Daje izói afe gaɨríraco eromo ite úruiaɨ Juzíñamuimo caɨmátailla uai cacáillano bimacɨ ɨere rɨ́icaidiaɨoɨ. Mei afe úruiaɨ daɨdíaɨoɨ: “Jaiai illaɨma Davidmona comuítagamɨe ɨere ebíredeza,” daɨdíaɨoɨza. \v 16 Jira bimacɨ rɨ́icaillano Jesuna daɨdíaɨoɨ: \p —¿Baie úruiaɨ úrillana cacáñedɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —Cacádɨcue. ¿Bie rafue úrilla cúeina uaina facádoñedɨomoɨ? Afe jaiai David daɨna uai Juzíñamuina bie izói daɨde: \q1 Uruiaɨ ebire ñúefuena óɨena jae rotátatɨo, —afe \m daɨí Jesús íaɨoɨmo llote. \p \v 17 Afe mei ie jɨcánotɨnona fáɨcanocaillano Jesús oni Jerusalémona Betania jófuemo ɨ́nɨaide. \s1 Jesús llɨzíñede higuera daɨna amena faidode \r (Mr 11.12-14, 20-26) \p \v 18 Afe jítɨramo Jesús meine Jerusalemo bítemo ɨere jufínaite. \v 19 Afe io abɨri higuera daɨna aménana cɨode. Jesús afénomo áɨnozide, afena llɨzilla rɨéllena. Mei íadɨ llɨzíllajɨaɨna iñédeza, daa ie íbiaɨna cɨode. Mei jira Jesús afe higuérana daɨde: \p —Jaca benómona llɨ́ziñeitɨo, —daɨde. \p Daɨí daɨna llezica afe higuera dúide. \v 20 Ie llófuegamacɨ áfena cɨ́oillano fáɨgacaidiaɨoɨ. Iemo Jesumo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói ite bie higuera amena raɨre dúilla? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 21 Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —Uáfuena ómoɨna daɨdɨcue, ua o ɨ́ɨnoiadɨ daa bie aménamo cue fɨ́nua izói fɨnóredɨomoɨ, íemo jɨáɨ afe baɨmo aillo fɨnóredɨomoɨ. Bie caifóneduna “Caifo áijicaillano oni monáillaimo báɨizai” o dáɨiadɨ, afe bie caifónedu o uai jeire uano, oni dɨnomo baɨízaite. \v 22 Juzíñamuimo omoɨ úrilla llezica, ua o ɨ́ɨnoia nana omoɨ jɨcácana ñue llɨ́ɨnoitɨomoɨ, —daɨde. \s1 Illáɨcomɨnɨ Jesús ocuífɨrena rɨ́ino jɨcánotiaɨoɨ \r (Mr 11.27-33; Lc 20.1-8) \p \v 23 Afe mei Jesús Juzíñamuimo gaɨríracomo jofo jaide. Jaillano afénomo llófuemarite. Afe llezica lletáriraɨnɨ illaɨnɨ naa judíuaɨ eicomɨ́nɨri Jesumo jɨcánuaidiaɨoɨ: \p —¿Nɨé rɨ́inodo o raana fɨnófɨredɨo? ¿Afe rɨ́ino bu mei omo fecaca? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 24 Jira Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —Cuemo omoɨ jɨcánua izói, ómoɨmo daafue jɨcánoitɨcue. Cue jɨcánolle uai ñue omoɨ óiadɨ, bie raa cue fɨ́nua rɨ́ino ómoɨmo llóitɨcue. \v 25 Mei Juan ¿bu comɨnɨ báutizallena ocuica? ¿Meita Juzíñamui ocuica? ¿Mei nɨbaɨ comɨnɨ ocuica? —daɨde. \p Mei íadɨ uai oñeno, áfena danɨ conímamo júfidotiaɨoɨ; daɨdíaɨoɨ: \p —Juzíñamui ocuica caɨ daɨíadɨ, Jesús caɨna dáɨite: “¿Nɨbái mei afémɨena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ?” \v 26 Mei jɨáɨfodo, comɨnɨ ocuica, caɨ daɨíadɨ, comɨ́nɨna jacɨ́ruitɨcaɨ; mei nana comɨnɨ “Juan Juzíñamui dɨbénedo úrifɨrede” daɨdíaɨoɨza. \p \v 27 Iemona bie izói Jesuna daɨdíaɨoɨ: \p —O jɨcánoga jaca onóñedɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Daje izói bie raa cue fɨ́nua rɨ́ino ómoɨmo llóñeitɨcue, —daɨde. \s1 Mena jitó íaillɨnoɨ illa izoide rafue \p \v 28 Daɨí daɨna mei, Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Bíena ¿nɨe izói daɨdɨ́omoɨ? Daa ɨima mena jitórede. Iaillɨnoɨ moo dámɨena daɨde: “Cue jitó, mai cue jɨ́rɨcore illánomo táɨjɨzairi,” daɨde. \v 29 Afe jitó uai ote: “Jáiacañedɨcue.” Mei íadɨ afe mei ie comecɨ jɨáɨfodo fácano, afénomo táɨjɨzaide. \v 30 Afe mei afe moo jɨáɨe jitomo úrizaide. Daje izói íena daɨde. Iemo bie jɨáɨto íena daɨde: “Jɨɨ, táɨjɨzaitɨcue.” Mei íadɨ afémɨe táɨjɨzaiñede. \v 31 Meita bie ménaillɨnoɨmona ¿nɨɨe jitó ie moo jitáinana fɨ́nua? —daɨde. \p Jira íena daɨdíaɨoɨ: \p —Nanóidɨmɨe, —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Uáfuena dáɨitɨcue, gobierno jɨcátafɨrega úcube llɨ́ɨnotɨno, naa ɨímamo jɨruírefɨrede rɨngónɨaɨri naa jɨáɨe afe izoide fɨénidɨno Juzíñamui illáɨmana illánomo raɨre omoɨ uícodo jáitiaɨoɨ. \v 32 Mei naui Juan Bautista ñue omoɨ íllena llófuiaɨbite, mei íadɨ áfena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo afe úcube llɨ́ɨnoraɨnɨ naa jɨruíredɨngotɨaɨri ie dáɨnana ɨ́ɨnotiaɨoɨ. Mei íadɨ omoɨ baimacɨ comecɨ ifue méiduana cɨódɨomoɨ íadɨ, afémɨemo ɨ́ɨnollena omoɨ comecɨ itɨ́fuiaɨna méidoñedɨomoɨ, —daɨde. \s1 Fɨénide táɨjɨnamacɨ izoide rafue \r (Mr 12.1-12; Lc 20.9-19) \p \v 33 Mai bie jɨáɨe ráfuemo omoɨ cácarei. Jacafaɨ naama jɨ́rɨcojɨaɨ éroide úvaɨaɨ rillɨno fɨnode. Fɨ́nuano afeno nágafene cɨrɨ́note. Cɨrɨ́nuano afe úvaɨaɨ zaizɨ́llɨco fɨnode. Afe llezica caifo jɨca tɨ́gɨcaco nite nana afe rigánɨaɨmo ñue rairuíllena. \p Afe mei afémɨe afécaɨe ie úiñotɨmacɨmo fecade, ie biñena dɨno. Afe dɨ́gamona íemo ɨbádiaɨoɨ. Daɨí fécano afémɨe jɨáɨe énɨemo jaide. \v 34 Afe mei úvaɨaɨ llɨzille llezica, ie ocuífɨregano orede, náamamo dúide dɨbene jɨcállena. \v 35 Mei íadɨ afe táɨjɨdɨno jacafaɨ naama orécano llaɨtádiaɨoɨ. Lláɨtano dáamɨena rázɨdo fatíaɨoɨ. Jɨáɨmɨena tɨtádiaɨoɨ, íemo jɨáɨmɨena nófɨena níjɨdiaɨoɨ. \v 36 Ie mei jacafaɨ naama nane jɨáɨe ocuífɨregano orede. Nano fueñe ória baɨmo orede. Mei íadɨ afénomo táɨjɨdɨno daje izói nane nana afémacɨna fɨeni fɨnódiaɨoɨ. \p \v 37 Iiraɨnomo afe jacafaɨ naama ie jitó orede. “Afémɨena nɨbaɨ caɨmare náfueitiaɨoɨ,” daɨde. \v 38 Mei íadɨ naama jitó bíllana cɨ́oillano afe táɨjɨdɨno conímana daɨdíaɨoɨ: “Bímɨe bie énɨe uire máiñoitɨmɨe. Mai caɨ fallɨ. Afe mei bie énɨe danɨ cáɨeiteza,” daɨdíaɨoɨ. \v 39 Afe mei afe jitó llaɨtádiaɨoɨ. Lláɨtano jacafaɨ baɨmo uillano íena tɨtádiaɨoɨ. \p \v 40 Mei jira Jesús jɨcánote: \p —Afe jacafaɨ naama billa llezica, afénomo táɨjɨdɨnona ¿nɨɨe izói nɨ́baɨte? —daɨde. \p \v 41 Jira íena daɨdíaɨoɨ: \p —Afémɨe afe táɨjɨtatɨnomo dúecaiñeno íaɨoɨna tɨ́taite. Afe mei jɨáɨe ñue táɨjɨdɨnomo ie énɨe nano íanori fécaite, mei náamamo dúina dɨeze llɨzíllajɨ raɨre afémɨemo izájifɨreitiaɨoɨza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 42 Jira Jesús daɨde: \p —¿Cue dɨbénedo Juzíñamui Cuegáuaina jaca facádoñedɨomoɨ? Aféuai bie izói daɨde: \q1 Jofo níraɨnɨ jámairuillano oni fádoɨca jíaɨlliraɨ ja ñuera jíaɨlliraɨ izóidena jaide. \q1 (Bie daɨíacade comɨnɨ jámairuillano ruifíruigamɨe ja ñuera jɨca jalleide illáɨmana jaide.) \q1 Bie caɨ Moo Juzíñamui fɨnoca. \q1 Afefue ɨere caɨmo ebire cacaide. \p \v 43 Mei íadɨ ómoɨna dáɨitɨcue, Juzíñamui illáɨmana ómoɨmona oni baɨrolle. Afe mei Juzíñamuimo duide dɨbene ízaifɨredɨnomo ie illáɨmana fécaite. \v 44 Iemo afe nofɨcɨ daɨnámɨemo éɨcɨtaitɨmɨe nɨné tɨbérotaite. Iemo afe nofɨcɨ jɨáɨmɨemo baɨíadɨ jízefo izói afémɨena fɨ́noite, —daɨde. \p \v 45 Lletáriraɨnɨ illaɨnɨ naa fariséuaɨri Jesús afe izoide ráfuiaɨ llúana cacáillano daɨdíaɨoɨ, “Afémɨe ɨco caɨdo úrite,” daɨdíaɨoɨ. \v 46 Iemona afe Jesuna llaɨtáacadiaɨoɨ, mei íadɨ comɨ́nɨna jacɨ́ruillano llaɨtáñediaɨoɨ. Mei nana comɨnɨ, “Jesús Juzíñamui dɨbénedo úrite,” daɨdíaɨoɨza. \c 22 \s1 Aɨrena llezica fɨnoca ráfuemo mameca uai \p \v 1 Jesús nane dáanomo úrizaide. Afémɨe jɨáɨfuemo mameca uaido úrizaide. Iaɨoɨna daɨde: \p \v 2 —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui bie izoide. Illaɨma ie jitó áɨrena llezica rafue fɨ́nua izoide. \v 3 Ie ocuífɨregano orede, naui uícodo llogano jɨ́ɨrillena. Mei íadɨ afe uáidogano bíacañediaɨoɨ. \v 4 Ie jira afémɨe jɨáɨe ocuífɨregano dáanomo orede. Uáidoganona bie izói daɨíri daɨde: “Ɨráɨziñɨ güille ja nana ñue uédeza. Farede juráreto fatɨ́cueza. Ja nana ñue fɨnócaza. Aɨrena ráfuemo mai nana omoɨ biri.” \v 5 Mei íadɨ áfemo ɨráɨzillena llogano náfueñediaɨoɨ. Afémacɨmona dáamɨe ie jacáfaɨmo jáizaide. Jɨáɨmɨe ie ráaɨe oni fécajide. \v 6 Jɨáɨmacɨ illaɨma oreca jɨ́ɨrizaidɨno llaɨtádiaɨoɨ. Lláɨtano íaɨoɨna duere fɨnoda tɨtádiaɨoɨ. \v 7 Jira afe illaɨma ɨere rɨ́icaide. Rɨ́icaillano ie úiñote fuiríraɨnɨ orede, ie orécano fatɨno tɨtállena; afe llezica afémacɨ jofue jobáillena. \v 8 Afe mei nane jɨáɨe ie ocuífɨreganona daɨde: “Aɨrenafue nana ñue fɨnoca. Mei íadɨ fueñe uáidogano fɨeni itíaɨoɨza bínidiaɨoɨ. \v 9 Iemona jofue cɨ́gɨdo macáraomo omoɨ jai. Afénomo nana o cɨ́oillɨmacɨna ɨráɨzizaɨbiri o daɨíri,” daɨde. \v 10 Iemona afe ocuífɨregano jino macáraomo jáidiaɨoɨ. Jaillano nana íaɨoɨ cɨónamacɨna: “Ɨráɨzizaɨbiri,” daɨdíaɨoɨ. Fɨénidɨno naa ñúemacɨri nana dáanomo íaɨoɨna gaɨrítate. Afemona ɨráɨzillɨco ja comɨ́nɨna oruide. \p \v 11 Afe mei afe illaɨma ie jɨ́ɨriganona onóillena jofo jaide. Iaɨoɨmo eroilla llezica daa áɨrena ráfuemo jɨtáfɨregaroi jɨtáoiñedɨmɨena cɨode. \v 12 Jira íena daɨde: “O áɨrena ráfuemo jɨtáfɨregaroina jɨtáñeno ¿o nɨe izói jofo bitɨo?” daɨde. Mei íadɨ afémɨe uai ollɨ́uai iñede. \v 13 Ie jira illaɨma güirábanimo táɨjɨdɨnona daɨde: “Bímɨe rɨire omoɨ maɨíri; maɨáno afémɨe jino jítɨfomo dotari. Afénomo afémɨe duere éheiteza, daje izói izírenari murímuriteza,” daɨí afe illaɨma ocuide. \v 14 Iemo Jesús naɨ úrillano daɨde: Uáidogamacɨ ɨere aillo ite, mei íadɨ eneno nɨzécano dúemacɨ, —daɨde. \s1 Gobierno ɨbátaga úcube rafue \r (Mr 12.13-17; Lc 20.20-26) \p \v 15 Iemona fariséuaɨ Jesús úrilla uai féitaiacadiaɨoɨ. Féitajano fɨénidɨfue afémɨemo jóoneacadiaɨoɨ. Afe izói fɨnóllena dáanomo maméritiaɨoɨ. \v 16 Iemona afémacɨmo jaɨnáidɨno, daje izói naa Heródesmo jaɨnáidɨnori Jesuna daɨíllena orédiaɨoɨ: \p —Llófueraɨma, onódɨcaɨza ua rafue daɨífɨredɨo. Daje izói Juzíñamui dɨné caɨ jáillɨo uáfuena llófuefɨredɨo. Afe llezica comɨnɨ daɨnáuaimo náfuefɨnidɨo. Iemo jino cɨ́oidɨfuiaɨna comɨ́nɨmo rɨire jɨcánoñedɨo. \v 17 Ie jira o comecɨ daɨnafue jino caɨmo lloiri: ¿Romano jamánomoidɨllaɨma ɨbátaga úcube ɨbádɨcaɨnia ñuera? ¿Nɨbaɨ fɨénide? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 18 Mei íadɨ Jesús afémacɨ facátamarillana onode. Jira íaɨoɨna daɨde: \p —Comecɨ ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨnodɨomoɨ. ¿Nɨbái mei cuena jíitaiacadɨomoɨ? \v 19 Afe ɨbátafɨrega úcubetuni cuemo ácata, —daɨde. \p Iemona daa denario daɨna úcubetuni atɨ́diaɨoɨ. \v 20 Afena cɨ́oillano Jesús íaɨoɨmo jɨcánote: \p —Afétunimo ¿bu uiéco jana illa? Iemo afétunimo ¿nɨe come mámecɨ cúeina? —daɨde. \p \v 21 Ie uai otíaɨoɨ: \p —Romano jamánomoidɨllaɨma mámecɨ illa, —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Jamánomoidɨllaɨmamo dúide dɨga mai íemo fecari. Daje izói Juzíñamuimo dúide dɨga Juzíñamuimo fecari, —daɨde. \p \v 22 Afena afémacɨ cacáillano ɨere fáɨgacaidiaɨoɨ. Iena zóofiano oni jáidiaɨoɨ. \s1 Tɨide comɨnɨ meine abɨdo cáaillena jɨcánotiaɨoɨ \r (Mr 12.18-27; Lc 20.27-40) \p \v 23 Aféruido saducéuaɨmona dáarie Jesumo úrizaidiaɨoɨ. Saducéuaɨ: “Tɨ́idɨno meine abɨdo cáaiñeite,” daɨífɨrediaɨoɨ. Afe daɨí Jesumo jɨcánuaɨbitiaɨoɨ: \p \v 24 —Llófueraɨma, Moisés caɨmo cuetá fɨécabemo daɨde: “Daa come tɨ́ia, afémɨe ama ie fecɨ́ngona órede, afémɨe úruiaɨ ie tɨide ama méifomo comuíllena.” \v 25 Mei naui caɨ cɨ́gɨmo siete dɨga ámaredɨmɨiaɨna ite. Nanóidɨmɨe áɨreillano naɨ úruenidemo tɨide. Tɨ́illano ie méifoide ama afe fecɨngo ote. \v 26 Iemo daje izói afémɨeri íficaide. Afe mei nane jɨáɨmɨe daango ote. Afémɨemo daje izói íficaide. Daɨí fɨébiñeno nana fuitíaɨoɨ. \v 27 Afémacɨ nana tɨilla méifomo afengo nane tɨide. \v 28 Iemona tɨ́idɨno meine abɨdo cáaillɨruimo, mei siete dɨ́gamɨe daango óteza, ¿afengo nɨe ɨima aɨna mámeite? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 29 Jira Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —Juzíñamui Cuegáuai naa afémɨemo ite rɨ́inori omoɨ onóñenamona fɨeni úritɨomoɨ. \v 30 Tɨ́idɨno meine abɨdo cáaillano áɨnitiaɨoɨ. Daje izói jɨáɨnomo íaɨoɨ jízanɨaɨ ɨníreitañeitiaɨoɨ. Mei jɨáɨfodo monamo ite Juzíñamui abɨ imacɨ ízoitiaɨoɨ. \v 31 Mei íadɨ tɨ́idɨno meine abɨdo caana dɨbénedo ¿afe Juzíñamui ómoɨmo Cuegáuaina facádoñedɨomoɨ? Afémɨe bie izói daɨde: \v 32 “Dáaruido Abraham Juzíñamuidɨcue, naa Isaac, Jacob dɨga,” mei afémacɨ Juzíñamui illánomo cáadiaɨoɨza. Mei uáfueza, Juzíñamui tɨ́idɨno íeñede mei jɨáɨfodo cáadɨno ie, —daɨde. \p \v 33 Daɨí Jesús dáɨnana cacáillano comɨnɨ ie llófuemarillari fáɨgacaidiaɨoɨ. \s1 Ɨere jamánomo ɨ́ɨnorega caɨmo ocuina uai \r (Mr 12.28-34) \p \v 34 Fariséuaɨ Jesús saducéuaɨ llɨ́ɨcaitajana cacáillano, dáanomo gaɨrídɨaɨoɨ. \v 35 Afémacɨmona daa ocuica uai llófueraɨma Jesús facátaiacade. Jira íemo jɨcánote: \p \v 36 —Llófueraɨma, nana ocuica uáillaɨmona ¿nɨ́ɨuaina jamánomoina? —daɨde. \p \v 37 Jira Jesús daɨde: \p —“O Juzíñamui nana o comécɨdo izíruiri, naa o joréñori, íemo o ɨfocɨ úrillado.” \v 38 Aquíe uai nana ocuica uáillaɨmona jamánomoina. Afe uai raɨre uícodo ɨ́ɨnorede. \v 39 Afe méifoide uai daje izoide. Aféuai daɨde: “Dama o abɨna o izíruilla izói, afe izói o jɨáɨe cómena izíruiri.” \v 40 Bie ménade ocuilla uai nana Moisés ocuilla uaillaɨ jillacɨ. Daje izói Juzíñamui uai jino llóraɨnɨ llócaiga uai bíemona comuide, —daɨde. \s1 ¿Mei bu jitó Cristo? \r (Mr 12.35-37; Lc 20.41-44) \p \v 41 Afe fariséuaɨ naɨ dáanomo itíaɨoɨmo, \v 42 Jesús íaɨoɨmo jɨcánote: \p —¿Crístomo nɨe izói comécɨdo daɨdɨ́omoɨ? Afémɨe nano ie comuítatɨmɨe ¿mei bu? —daɨde. \p Jira íena daɨdíaɨoɨ: \p —Afémɨe Davidmona comuítagamɨe, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 43 Iemona Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Mei ¿nɨe izói David, Juzíñamui Ñuera Joreño llúado afémɨe jitona “Cue Ocuíraɨma” daɨírede? David daɨí daɨna uai cúeina: \q1 \v 44 Monamo ite caɨ Moo Juzíñamui cue Ocuíraɨmana daɨde: \q1 “Bené cue nabézimo o ráɨiri, o éoigamacɨ cue anáfenolle dɨno.” \m \v 45 Mei David afémɨena “Cue Ocuíraɨma” dáɨiadɨ, ¿nɨe izói Cristo Davidmona comuídɨmɨena maméirede? —daɨde. \p \v 46 Daɨí daɨna uai buna ónide. Iemo aféruimona jɨáɨe facátalle jɨcánua uai maméñediaɨoɨ. \c 23 \s1 Jesús fariséuaɨmo naa ocuica uai llófuetɨnori íaɨoɨ fɨénidɨfue llote \r (Mr 12.38-40; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 1 Afe jira Jesús nana comɨ́nɨna naa ie llófuegamacɨri daɨde: \p \v 2 —Ocuica uai llófuefɨredɨno naa fariséuaɨri Moisés ocuica uai jino llóllena mamécaiaɨoɨ. \v 3 Afemona afémacɨ llógana jeire omoɨ oíri. Daje izói nana afémacɨ ómoɨna dáɨnana náfueri. Mei íadɨ afémacɨ illa izói iñeno iri. Mei comɨ́nɨmo íaɨoɨ úrilla izói iñédiaɨoɨza. \v 4 Afémacɨ comɨ́nɨna ɨere rɨire ocuide. Afe íaɨoɨ ocuica uaina comɨnɨ fɨnónide. Mei íadɨ danɨ afémacɨ afe ocuica uaina due jiza jetáacañediaɨoɨ. \v 5 Ñúemacɨ daɨíllena nana íaɨoɨ fɨnócafuiaɨ comɨnɨ eróicana taɨno fɨnófɨrediaɨoɨ. Daje izói ñúemacɨ daɨíllena Juzíñamui uai cúeina ozócɨmo jɨ́tajana gáɨdiaɨoɨ. Afe izói afe uai jɨáɨmacɨ ie ónoɨmo maɨtá úicaillena gáɨdiaɨoɨ. Iemo jɨáɨ íaɨoɨ jɨtáfɨrega áreroi fuemo ite ebire cɨ́oillena jɨáɨmacɨ baɨmo fɨnórifɨrediaɨoɨ. \v 6 Iemo ráfuemo íaɨoɨ güizájiadɨ afémacɨ ñuera ráɨillɨnuaɨ jenófɨrediaɨoɨ. Daje izói Juzíñamui uai llorácomo íaɨoɨ jáiadɨ illaɨnɨ ráɨiranuaɨ jenódiaɨoɨ. \v 7 Afe izói jino jofue cɨ́gɨmo ite macáraodo íaɨoɨ jáiadɨ, comɨnɨ caɨmare íaɨoɨ uáiduana gáɨdiaɨoɨ. Daje izói “Caɨ Llófueraɨmadɨo” dáɨnana gáɨdiaɨoɨ. \p \v 8 Mei íadɨ “Caɨ Llófueraɨmadɨo” daɨí daɨítañeno iri. Mei nana omoɨ ámatɨaɨ; íemo jɨáɨ omoɨ Llófueraɨma jaca daade; afémɨe Cristo. \v 9 Afe izói bie énɨemo buna cue Móodɨo daɨíñeno iri. Mei omoɨ Moo dáadeza. Afémɨe monamo ite. \v 10 Daje izói jɨáɨmacɨna “O caɨ Illáɨmadɨo” daɨítañeno iri. Mei o Ocuídɨmɨe dáadeza. Afémɨe Cristo. \v 11 Omoɨmona jamánomoidɨmɨena jɨáɨmana canófɨredɨmɨe. \v 12 Mei uáfueza, jamánomo abɨ́ jacɨre mamédɨmɨe jamáimɨena jáite. Mei jɨáɨfodo abɨ́ ɨ́ɨnoñeno jɨba cómedɨcue daɨdɨ́mɨe jamánomoidɨmɨena jáite. \p \v 13 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri, comécɨna ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Mei comɨnɨ jofo jáiñeillena, monamo ite Juzíñamui illáɨmana illano nazena ɨbáifɨredɨomoɨ. Mei dɨga Juzíñamui ñue ocuícafuiaɨ lluano, aféfuiaɨna abɨdo náfueñedɨomoɨza, danɨ o illafue ñue jaɨ́cɨna jóiñena jira. O lloga iodo uáfuena jáiñedɨoza. Afe llezica afénomo jofo omoɨ jáiacañedɨomoɨ. Daje izói afénomo jofo jáiacadɨno rairuídɨomoɨ. \p \v 14 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri, comécɨna ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Fecɨ́ngotɨaɨ jofónɨaɨ baɨrófɨredɨomoɨ. Afe llezica ñúemacɨ daɨíllena comɨnɨ eróicana Juzíñamuimo are úrifɨredɨomoɨ. Ie jira omoɨ jɨáɨmacɨ duere zefuille baɨmo duere fɨnóllɨomoɨ. \p \v 15 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri, comécɨna ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Nágagobiaɨdo jáidɨomoɨ daa come omoɨ ɨ́ɨnoga uai dɨbénemo omoɨ itátallena. Itata mei, afe come omoɨ baɨmo fɨénidɨmɨena orédɨomoɨ. Iemona omoɨ afémɨeoɨri, comɨnɨ duere fɨnolle iraimo zíiñona duere zefuíllena mamécaomoɨ. \p \v 16 Uina cɨ́oiñede io ɨfódɨno izóidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Comɨ́nɨna bie izói daɨífɨredɨomoɨ: “Daa come ɨere uafue daɨíllena, Juzíñamui ico mámecɨ llɨ́ɨnoiadɨ afefue ráañede. Mei íadɨ afémɨe afécomo nitaca oro mámecɨ llɨ́ɨnoiadɨ ie daɨna uai jeire órede,” daɨdɨ́omoɨ. \v 17 ¡Abɨna onóñede uínidɨno izóidɨomoɨ! ¿Nɨɨe mei jamánomoina? ¿Meita afe jamai oro? Ieñedeza. Mei afe oro Juzíñamui icomo jóoniamona ñuera raana jáideza. \v 18 Nane jɨáɨfue daɨífɨredɨomoɨ: “Daa come ɨere uafue daɨíllena, altar daɨna Juzíñamui íena rɨlle fecárabani mámecɨ llɨ́ɨnoiadɨ afefue ráañede. Mei íadɨ afémɨe afénomo fecaca raa mámecɨ llɨ́ɨnoiadɨ ie daɨna uai jeire órede,” daɨdɨ́omoɨ. \v 19 ¡Abɨna onóñede uínidɨno izóidɨomoɨ! ¿Nɨɨe mei jamánomoina? ¿Meita afe fecaca rɨlle? Ieñede. Afe Juzíñamuimo fecárabani afénomo fecaca raana ñue fɨnode. \v 20 Mei jɨɨ, Juzíñamui íena rɨlle fecárabani mámecɨ llɨ́ɨnotɨmɨe daa afe ibani llɨ́ɨnoñede, mei jɨáɨfodo nana afébanimo fecaca raana llɨ́ɨnote. \v 21 Daje izói Juzíñamuimo gaɨríraco mámecɨ llɨ́ɨnotɨmɨe daa afe gaɨríraco llɨ́ɨnoñede, mei jɨáɨfodo afeco ite Juzíñamui mámecɨ llɨ́ɨnote. \v 22 Nane daje izói ɨere uafue daɨíllena mona mámecɨ llɨ́ɨnotɨmɨe, Juzíñamui illáɨmana ráɨirano mámecɨna llɨ́ɨnote. Daɨí llɨ́ɨnua llezica Juzíñamui mámecɨ llɨ́ɨnote, mei afe Juzíñamui afénomo ráɨideza. \p \v 23 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri, comécɨna naɨ ɨ́aɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Nana omoɨ ríganɨaɨmona jamánomo jéenide rábiaɨna Juzíñamui íena oni jóonefɨredɨomoɨ. Menta daɨna jéenide rábiaɨ, naa anis daɨna dúebiaɨ dɨga, íemo jɨáɨ comino daɨna rábiaɨ facádota oni eneno jóonetɨomoɨ. Mei íadɨ ocuica uáimona jamánomo jitáiredɨfuiaɨna náfueñedɨomoɨ. Afe jitáiredɨuai be nɨɨe: come comecɨ jaɨ́cɨna jóoinana, íemo jɨáɨmacɨ dúecaifɨrena, íemo Juzíñamuimo ɨ́ɨnofɨrena. Naɨ afe jɨáɨfuiaɨ omoɨ zóofeñena llezica, afe bífuiaɨ raɨre fueñe jeire óredɨomoɨ. \v 24 Táɨno omoɨ llúamona uina cɨ́oiñedɨno io ɨfódɨno izóidɨomoɨ. Ráañede uáillaɨmo ɨere izire nɨ́cɨdofɨredɨomoɨ, mei íadɨ jamánomoide ñuera uaimo náfueñedɨomoɨ. \p \v 25 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri comécɨna naɨ ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Mei jiróraco naa plato dɨga jinófene ñue jocódɨomoɨ, mei íadɨ afe ero dɨnena ɨáɨrede. Daje izói comɨnɨ cɨ́oicana abɨ ñue fɨnódɨomoɨ, mei íadɨ omoɨ comecɨ dɨne merɨ́rilla, naa jɨáɨe comɨnɨ raa báɨruamona ógana oruide. \v 26 Uina cɨ́oiñede fariseo ímɨe: Mai jiróraco naa plato dɨga ero jócua izói omoɨ illafue ñue méidori. Iemona omoɨ comecɨ ñúefuiaɨna oruíbicaite. Afemona afe jiróraco jinófene ɨ́aɨnina izói, afe izói omoɨ jinófene ɨ́aɨniteza. \p \v 27 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri, comécɨna naɨ ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Uzeredena bɨga ñue cɨ́oide tɨ́idɨno ráɨllena nigaco izóidɨomoɨ. Jinófene ebire cɨ́oide mei íadɨ ero dɨne tɨ́idɨno ícuruaɨna oruide, nana jɨáɨfoide ɨáɨredɨnuiaɨ dɨga. \v 28 Omoɨ comecɨ dɨne afe izóidɨomoɨ. Comɨnɨ eróicana jinófenena ñue cɨ́oidɨnodɨomoɨ. Mei íadɨ comecɨ dɨne jɨáɨmacɨna fɨeni jɨ́fuefɨrenana oruide, íemo jɨáɨe fɨénide uáillaɨna oruide. \p \v 29 Ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri, comécɨna naɨ ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨomoɨza, ¡nɨɨ omoɨ dúerena! Mei jaiai Juzíñamui uai jino llóraɨnɨ raɨafo ebire fɨnófɨredɨomoɨ. Daje izói jaiai ñue itɨno emódomo jóonega nofɨ́bɨcɨna ebire fɨnódɨomoɨ. \v 30 Daɨí fɨ́nuano daɨífɨredɨomoɨ: “Caɨ jáiaigɨma illáruillaɨdo itɨ́caɨnia, afe Juzíñamui uai jino llóraɨnɨna fatátañedɨcaɨ,” daɨífɨredɨomoɨ. \v 31 Daɨí dáɨnado afe Juzíñamui uai jino llóraɨnɨ fatɨno erófene igɨ́madɨcaɨ daɨdɨ́omoɨ, —daɨde. Jira Jesús afémacɨ dɨga icɨ́rillano bie izói daɨna: \p \v 32 —¡Omoɨ jáiaigɨma taɨneca fɨénidɨfue ñue ɨ́coɨmo omoɨ fuitari! —daɨde. \p \v 33 Jesús naɨ afémacɨmo úrite: \p —¡Jaiónɨaɨ izóidɨomoɨ! ¡Omoɨ naɨraɨ tɨtade jaizaɨ izoide! ¿Mei nɨɨe izói duere fɨnóbille iráimona jílloitɨomoɨ? \v 34 Afe jira Juzíñamui uai llóraɨnɨ, íemo ɨere baitádɨno naa llófuefɨredɨnori ómoɨmo óreitɨcue. Mei íadɨ afémacɨmona dámɨerie tɨ́taitɨomoɨ. Daje izói jɨáɨmacɨna córaɨtɨomoɨ. Iemo jɨáɨmacɨna Juzíñamui uai lloraco eromo rázɨdo fáitɨomoɨ. Iemo jɨáɨmacɨna naga jófuiaɨdo rácaitɨomoɨ. \v 35 Daɨí omoɨ íllamona nana jaiai ñúemacɨ tɨtáfɨrena ɨ́coɨniadɨ ómoɨmo daɨí íficaite. Uáfueza, jaiai Abel fáinamona benomo Berequías jitó Zacarías omoɨ faja llezica, nana afémacɨ ɨ́coɨnia duere zéfuitɨomoɨ. Juzíñamuimo gaɨríraco íemo Juzíñamuimo rɨlle fecárabani dáafenedo afe Zacaríana fatɨ́omoɨ. \v 36 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, nana bie fagano ɨ́coɨnia birui itɨno duere zéfuitiaɨoɨ. \s1 Jerusalén jófueri Jesús eede \r (Lc 13.34-35) \p \v 37 Jerusalén comɨ́nɨmo dúecaidɨcue. Juzíñamui uai llóraɨnɨna fáfɨrediaɨoɨ. Daje izói Juzíñamui orécanona nófɨena níjɨdiaɨoɨ. Dɨga icaiño átava ie úruiaɨ iáicona bɨ́cua izói íaɨoɨna rɨ́idoiacadɨcue. Mei íadɨ íaɨoɨ cue rɨ́iduana gáɨñediaɨoɨ. \v 38 Cacai, Juzíñamui ómoɨna zóofeiteza. \v 39 Mei ómoɨna daɨdɨcue, meine abɨdo cuena cɨ́oñeitɨomoɨ. “Juzíñamui mámecɨdo bitɨ́mɨe ñue fɨnóbilleza,” omoɨ daɨille dɨno cuena cɨ́oñeitɨomoɨ, —dɨnó Jesús úrite. \c 24 \s1 Juzíñamuimo gaɨríraco júdaɨzille Jesús llote \r (Mr 13.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Daɨí daɨna mei Jesús Juzíñamuimo gaɨríracomona jino jaide. Jino jailla llezica ie llófuegamacɨ: “Bie ebire fɨnoca gaɨríracomo éroi,” Jesuna daɨdíaɨoɨ. \v 2 Mei íadɨ Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —¿Bie nana cɨódɨomoɨ? Uáfuena ómoɨmo llóitɨcue. Bie niroca nófɨe daa fɨébiñeno nana nɨné jújicaite. Afeno jofue nana nɨné táɨnocaite, —daɨde. \s1 Enɨe fúiacana caɨ onoille rafue \r (Mr 13.3-23; Lc 21.7-24; 17.22-24) \p \v 3 Iemona Olivo daɨna ídumo jáidiaɨoɨ. Afénomo Jesús ráɨnana mei ie llófuegamacɨ báinino íemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —O daɨna jofue nɨné táɨnocaillɨfue, ¿nɨɨruído daɨí zúite? Afena caɨ llone. O meine bíllena caɨ onótaite raa, ¿nɨe izói eroide? Daje izói énɨe fúillena ¿nɨe izói onóitɨcaɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 4 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Comɨnɨ omoɨ jɨ́fueiza abɨ́ rairuiri. \v 5 Mei dɨga comɨnɨ cue mámecɨdo billano “Crístodɨcue” dáɨitiaɨoɨ. Afémacɨ aillo comɨ́nɨna jɨ́fueitiaɨoɨ. \v 6 Aillo jobáirillana fɨ́dɨitɨomoɨ. Dáarie áɨnori cácaitɨomoɨ, íemo jɨáɨena jɨca cácaitɨomoɨ. Mei íadɨ áferi jacɨ́naiñeno omoɨ iri, mei daɨí íficairedeza. Mei íadɨ énɨe fuillɨ́ruiñede. \v 7 Mei jɨɨ daa naɨraɨ jɨáɨe naɨraɨ dɨga fúirite. Iemo daa énɨe jɨáɨe énɨe comɨnɨ dɨga jobáiritiaɨoɨ. Afe llezica aillo náɨraɨaɨ júbietaitiaɨoɨ, íemo aillo dúicuaɨ íite, íemo ñuizaɨngo dɨga ígobiaɨna ñúite. \v 8 Comɨnɨ duere zefuíllemona nana bífuiaɨ como taɨnéinafue. \p \v 9 Afe llezica ómoɨna duere fɨnóllena fécaitiaɨoɨ. Duere fɨnoda ómoɨna tɨ́taitiaɨoɨ. Cue ɨ́coɨnia nana comɨnɨ ómoɨna éoitiaɨoɨ. \v 10 Aféruillaɨdo aillo comɨnɨ Juzíñamuimo ɨ́ɨnuana féitaitiaɨoɨ. Danɨ conímana éoitiaɨoɨ. Daje izói conímana fállena fécaitiaɨoɨ. \v 11 Afe llezica taɨno llotɨno ɨere íite. Afémacɨ: “Caɨ bie Juzíñamui dɨbénedo úritɨcaɨ,” dáɨitiaɨoɨ. Afémacɨ aillo comɨ́nɨna jɨ́fuecana uite. \v 12 Aféruimo dɨga fɨénidɨfuiaɨ comuíllamona, aillo comɨnɨ conímana izíruillana féitaitiaɨoɨ. \v 13 Mei íadɨ fuitállɨnomo ñue nɨ́fuenino íitɨmɨe jílloite. \v 14 Iemo afe bie Juzíñamui illáɨmana illano ñuera rafue nágagobiaɨdo llóitiaɨoɨ, nana náɨraɨaɨ áfena onóillena. Afe mei énɨe fuillɨ́ruimo dúcɨite. \p \v 15 Jaiai Juzíñamui uai jino llóraɨma Daniel, íiraɨruimo biite ɨaɨre fɨ́nuaɨbitɨmɨedo úrite. Afe bíitɨmɨe dɨga ráanɨaɨna táɨnocaitaite. Afe fɨeni fɨ́nuaɨbitɨmɨe Juzíñamui gaɨríraco eromo ite rairuírede ñúenomo jáillana o cɨóadɨ, jɨca botáredɨomoɨ. Bíuai facádotɨmɨe afe uaina ñue onoiri. Onóillano abɨ rairuiri. \v 16 Afemona Judea énɨemo itɨno oni caifóneduaɨmo botárede. \v 17 Daje izói daa come ie jofo caifófebanimo íadɨ, ie jofo eromo ite raana jofo jaillano baɨróñeno afénomona bótaiteza. \v 18 Daje izói jacáfaɨmo itɨ́mɨe abɨdo ie jofomo ite ɨnícuiruaɨna uáɨbiñeite. \v 19 Aféruillaɨdo namócɨngotɨaɨna, ¡nɨɨ dúerena! Daje izói monoɨ jirode úrue llɨ́ɨidɨngotɨaɨna, ¡nɨɨ dúerena! \v 20 Nocɨ́ruillaɨdo jino o bótañeillena, Juzíñamuimo jɨcari. Daje izói ocózinaillaruimo o bótañeillena o jɨcari. \v 21 Mei aféruimo ɨere aillo duere zefuíllɨfuiaɨ íiteza. Enɨe comuíllanomona bené afe izóidena iñede. Iemo jɨáɨ afe méifomo afe izói íñeite. \v 22 Mei jɨɨ, aféruillaɨ Juzíñamui due mozíñoñedenia buna jílloñena. Mei íadɨ ie nɨzécanona izíruillano, aféruillaɨna afémɨe nano íanori mozíñoite. \p \v 23 Iemona dáamɨe ómoɨna: “Be Cristo,” daɨíadɨ, daje izói: “Cristo batɨ́ ite,” daɨíadɨ afémɨemo ɨ́ɨnoñeno omoɨ iri. \v 24 Mei Crístona abɨ mamede jɨ́fueridɨno bíiteza. Daje izói afémacɨ: “Caɨ bie Juzíñamui dɨbénedo úritɨcaɨ,” dáɨitiaɨoɨ. Afémacɨ uaido dáɨnamona áillue comuídena fɨ́noitiaɨoɨ, naa fáɨgacaitade ráanɨaɨri. Afedo comɨ́nɨna jɨ́fueiacadiaɨoɨ. Dama Juzíñamui nɨzécanona jɨ́fuefillena facátaitiaɨoɨ, mei íadɨ jɨ́fuetañeitiaɨoɨ. \v 25 Ja nana bífuiaɨ uícodo ómoɨmo llotɨ́cueza. \v 26 Ie jira: “Ero baɨ batɨ́ táɨzicɨmo Cristo ite,” afémacɨ daɨíadɨ afénomo jáiñeno omoɨ iri. Daje izói: “Ero, bico eromo Cristo ite,” daɨíadɨ afémɨemo ɨ́ɨnoñeno omoɨ iri. \v 27 Mei ameo fuirɨ llairilla llezica jɨca afáifene ɨ́coɨmo cɨ́ocailla izói, afe izói cue billɨrui jɨca cɨ́ocaizaɨbite; Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. \v 28 Iemo inónɨaɨ gaɨrízaifɨrenamona rɨlle rɨfáillanona ñue omoɨ onona izói, afe izói abɨdo cue cɨ́ocaillemona raɨre ómoɨna duere fɨnóllena uáfuena ónoitɨomoɨ. \s1 Nanoide Ɨima Jitó Cristo billɨrui nɨe izoite \r (Mr 13.24-37; Lc 21.25-33; 17.26-30, 34-36) \p \v 29 Afe duere zefuíllɨrui záailla méifomo, jitoma dúite. Daje izói fɨui égaiñoñeite, íemo jɨáɨ ucúduaɨ monámona ana cócɨitiaɨoɨ. Afe llezica nana monamo itɨ́nuiaɨ rɨire mozíoide ráanɨaɨ niráɨricaite. \v 30 Afe mei Nanoide Ɨima Jitó Cristo bille jana monamo cɨ́ocaite. Afena cɨóillano nana énɨe naɨraɨ éenaitiaɨoɨ. Nanoide Ɨima Jitó Cristo ana bíllana cɨ́oitiaɨoɨ. Afémɨe mona ero uíllɨedo bite, naa íemo ite rɨ́ino naa ebíredɨno dɨga. \v 31 Afe mei ie abɨ imacɨ óreite, afémacɨ rɨire bainada fúullemona nana Juzíñamui eneno nɨzécano nágafeniaɨmona dáanomo jɨ́ɨrillena. Iemona jɨca énɨe fuédaɨaɨmona, íemo énɨe enéfeniaɨmona bíitiaɨoɨ. \p \v 32 Higuera daɨna aménamo mamécafuena omoɨ onoiri. Ie onócairo como fueñe zɨ́cua llezica, ja fɨmona áɨnozide, daɨdɨ́omoɨ. Daje izói afe amena rábiaɨ jino fɨruilla llezica, ja fɨmona áɨnozide daɨífɨredɨomoɨ. \v 33 Afe izói jitoma dúilla, íemo afémonado nana jɨáɨe zuide raa omoɨ cɨóiadɨ, íiraɨrui áɨnozillana ónoitɨomoɨ. “Ja dúcɨacade,” daɨíredɨomoɨ. \v 34 Uáfuena ómoɨmo llotɨcue, bigɨma naɨ tɨ́iñeille llezica nana bie raa jino zúite. \v 35 Mona énɨe dɨga fuite, mei íadɨ cue uaillaɨ jaca fúiñeite. Cue lloga raa nana zúite. \p \v 36 Mei íadɨ cue billɨrui ónoñega. Daje izói cue bille hora buna onóñena. Juzíñamui abɨ imacɨ onóñediaɨoɨ. Daje izói Juzíñamui Jitó áfena onóñede. Dama Moo Juzíñamui ónoiga. \p \v 37 Noé illágɨmamo comɨnɨ fɨeni illa izói, afe izói Nanoide Ɨima Jitó billɨ́ruimo comɨnɨ daɨí íitiaɨoɨ. \v 38 Aféruillaɨdo aillo nocɨ naɨ bɨíñena uícodo, comɨnɨ Noé llogáuaimo náfueñeno daa güilla llotíaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨ fɨeni illafue meídoñeno, áɨreoidiaɨoɨ, íemo íaɨoɨ jízanɨaɨ ɨníreitaoidiaɨoɨ. Jaca daɨí itíaɨoɨ abɨna Noé áillue nocáe eromo jaide. \v 39 Iaɨoɨ duere zefuíllemo due jiza comécɨñediaɨoɨmo áillue nocɨ íaɨoɨmo bɨ́ide; áferi coróbaizɨdiaɨoɨ. Nanoide Ɨima Jitó billɨrui afe izói íite. \v 40 Aféruimo mena ɨima jacáfaɨmo illa llezica, afe íaillɨnoɨmona dáamɨe Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨmɨe caifo monamo uille, ie mei jɨáɨmɨe fɨébicaite. \v 41 Daje izói mena rɨngo trigo lláia llezica, daango caifo uiga, jɨáɨngo fɨébicaite. \p \v 42 Caade izói abɨ́ omoɨ onoiri, mei caɨ Ocuíraɨma billɨrui ónoñegaza. \v 43 Mei íadɨ bífuena onódɨomoɨza; jofo naama merɨ́rizaɨbitɨmɨe bíllana onóadɨ, afémɨe ie jofo rairuíllano ɨnɨ́ñeno cáaite. Daɨí afémɨe merɨ́rizaɨbitɨmɨe ie jofona tuíñotañeite ie raa merɨ́llena. \v 44 Ie jira jɨca ia abɨ́ ñue omoɨ fɨnori. Mei due jiza comecɨ fácañeitɨomoɨmo, Nanoide Ɨima Jitó bíiteza. \s1 Ɨɨnofɨrede ocuífɨregamɨe naa ɨ́ɨnofɨnidɨmɨe dɨga \r (Lc 12.41-48) \p \v 45 Ɨɨnofɨrede ocuífɨregamɨemo omoɨ comécɨiri. Afémɨe ñúefue baitádɨmɨe. Ie ocuídɨmɨe nana jofo ero comɨ́nɨna uíñotaite. Güille hóramo dúcɨa llezica afémɨe afémacɨna écaite. \v 46 Naga ie naama ocuícana ñue fɨnófɨredɨmɨe afémɨe billɨ́ruimo caɨmare ite, mei ie ocuica ñue fɨ́nuana cɨ́oizaɨbiteza. \v 47 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue. Afemona jofo naama nana ie jofo eromo ite ráanɨaɨna afémɨena uíñotaite. \v 48 Mei íadɨ ocuífɨregamɨe fɨénidɨmɨena jáiadɨ, íemo afe llezica: “Cue ocuídɨmɨe are bíñeite,” comécɨdo dáɨiadɨ, afe ocuífɨregamɨe jaca ɨ́ɨnofɨnide. \v 49 Daɨí daɨna mei afémɨe jɨáɨe ócuifɨregano duere fɨ́noite. Afe llezica afémɨe jɨfáidɨno dɨga güizájite. \v 50 Iemo ie ocuídɨmɨe billɨ́ruimo afémɨe comécɨñeitemo, ie naama dúcɨite. Daje izói ocuífɨregamɨe ónoñega hóramo dúcɨite. \v 51 Dúcɨillano afémɨena jamánomo duere fɨ́noite. Afe mei comecɨ dɨné naɨ ɨáɨrena mei abɨna ñue cɨ́oidɨno ɨere duere zefuilla izói, afe izói afémɨena duere zefuítaite. Afemona afémɨe ɨere éite. Eiano izírenari murímurite, —dɨnori Jesús úrite. \c 25 \s1 Diez dɨ́gade jitáɨngomo mamécafue \p \v 1 Jesús nane jɨáɨfue llote: \p —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illɨrui diez dɨ́gade jitaɨngo izoide. Aféngotɨaɨ ɨníreille ráfuemo jáidiaɨoɨ. Jailla llezica íaɨoɨ mechéraɨaɨ uitíaɨoɨ. Rɨngo otɨ́mɨe íaɨoɨ uáidollena afénomo jáidiaɨoɨ. \v 2 Afénguaɨmona cinco dɨ́gango fɨnóbiñeno ebena jaide. Iemo jɨáɨe cinco dɨ́gango ñue fɨnóbillano jáidiaɨoɨ. \v 3 Afe fɨnóbiñeno ebena jáidɨngotɨaɨ íaɨoɨ mechéraɨaɨ fuilla mei méidolle íjina uiñédiaɨoɨ. \v 4 Mei jɨáɨfodo afe ñue fɨnóbidɨngotɨaɨ íaɨoɨ méidolle íjina botéllado uitíaɨoɨ jɨáɨ íaɨoɨ mechéraɨaɨri. \v 5 Mei afe rɨngo otɨ́mɨe are biñénamona, nana jitáɨngotɨaɨ ja ɨnɨ́acadiaɨoɨ. Iemona ua ɨ́nɨaidiaɨoɨ. \v 6 Afe mei dáaferui llezica rɨire uáidua uai cácacaide: “Rɨngo otɨ́mɨe ja bíteza. Raɨre afémɨe omoɨ uáiduairi,” daɨde. \v 7 Afemona nana afe jitáɨngotɨaɨ náidacaillano íaɨoɨ mechéraɨaɨ unédiaɨoɨ. \v 8 Afe llezica afe cinco dɨga fɨnóbiñeno ebena bitɨ́nguaɨ, jɨáɨe cinco dɨga ñue fɨnóbidɨngotɨaɨna daɨde: “Caɨ mechéraɨaɨ ja bóoñedeza. Omoɨmo ite eneno atɨca íjimona caɨ ine,” daɨdíaɨoɨ. \v 9 Mei íadɨ afe ñue fɨnóbidɨngotɨaɨ fɨnóbiñedɨngotɨaɨna daɨde: “Omoɨmo fecánidɨcaɨ. Mei ómoɨmo fecádɨcaɨnia caɨmo fɨébiñede. Afe izói ómoɨmo fɨébiñede. Batɨ́ fecáriracomo danɨ jénuaidɨomoɨnia ñuera.” Jira aféngotɨaɨ jáidiaɨoɨ. \v 10 Mei íadɨ fɨnóbiñedɨngotɨaɨ oni aceite ɨ́bajilla llezica, rɨngo otɨ́mɨe dúcɨde. Afe ñue fɨnóbidɨngotɨaɨ afémɨe dɨga áɨrena ráfuemo jofo jáidiaɨoɨ. Afe mei afémɨe naze ɨbaide. \v 11 Ɨbailla mei aceite ɨ́bajidɨngotɨaɨ dúcɨdiaɨoɨ. Dúcɨillano daɨdíaɨoɨ: “Ocuíraɨma, naze caɨmo tuiño,” daɨdíaɨoɨ. \v 12 Mei íadɨ afémɨe jofona uai ote: “Uáfuena ómoɨna onóñedɨcue,” daɨde. \p \v 13 Iemo Jesús naɨ úrillano daɨde: Nanoide Ɨima Jitó Cristo billɨrui ónonideza, ɨnɨ́ñeno abɨ́ omoɨ rairuiri. Ie bille mona ónonideza. Daje izói ie dúcɨille hora buna ónoñega, —daɨde. \s1 Talenta daɨna ráifide úcubemo mamécafue \p \v 14 Jesús nane jɨáɨfue llote: \p —Monamo ite Juzíñamui illáɨmana illarui bie izoide. Daa ocuífɨredɨmɨe oni jɨáɨgobemo jáiacana llezica, ie ócuifɨregano uáidota íemo ite úcube afémacɨna úiñotade. \p \v 15 Ocuídɨmɨe afémacɨmona daa cómemo cinco mil úcubetuni fecade. Iemo jɨáɨmɨemo mena mil dɨ́gatuni fecade. Iemo nane jɨáɨmɨemo daa milna fecade. Afémacɨmona illa dɨ́gamɨe ie ɨfocɨ onona dɨeze fecade. Daɨí fécajano oni jɨáɨe énɨemo jaide. \v 16 Cinco mil dɨ́gatuni igámɨe, afe úcubena afémɨe nɨ́cɨduamona, afe baɨmo cinco mil áfemo baɨ nabaide. \v 17 Daje izói mena mil dɨ́gatuni igámɨe afe baɨmo jɨáɨe mena mil áfemo baɨ nabaide. \v 18 Mei íadɨ daa milna igámɨe ie ocuídɨmɨe úcube oni énɨe ifomo retáidote. \p \v 19 Afe mei, are íllamona afe ocuídɨmɨe ocuífɨregamɨiaɨ dɨné meine bite. Billano íaɨoɨ úiñoga úcube onóillena afémacɨmo jɨcánote. \v 20 Cinco milna igámɨe fueñe billa. Billano afe baɨmo ie nabaica jɨáɨe cinco mil ie ocuídɨmɨemo izáɨbite. Izájillano daɨde: “Cue Ocuídɨmɨe, o cuemo iga cinco milna baɨmo jɨáɨe cinco milna nabáidɨcueza. Be o diez mil dɨ́gatuni,” daɨde. \v 21 Jira ie ocuídɨmɨe íena daɨde: “Cue ocuícana ɨere ɨ́ɨnofɨredɨo. Cue ñuera ocuícamɨedɨo. Due omo cue fecácana ñue ɨ́ɨnotɨo. Afemona afe baɨmo jɨáɨena ona úiñotaitɨcue. Cue illáɨmana illánomo mai caɨmare coco jai,” daɨde. \v 22 Afe mei nane mena milna iga ocuífɨregamɨe dúcɨde. Afémɨe daɨde: “Cue Ocuídɨmɨe, mena milna cue itɨo. Afe baɨ nane jɨáɨe mena milna nabáidɨcue. Be o cuatro mil dɨ́gatuni,” daɨde. \v 23 Jira ie ocuídɨmɨe íena daɨde: “Cue ocuícana ɨere ɨ́ɨnofɨredɨo. Cue ñuera ocuícamɨedɨo. Due omo cue fecácana ñue ɨ́ɨnotɨo. Afemona afe baɨmo jɨáɨena ona úiñotaitɨcue. Cue illáɨmana illánomo mai caɨmare coco jai,” daɨde. \v 24 Mei íadɨ afe mei, daa mil dɨ́gatuni iga ocuífɨregamɨe dúcɨillano ie ocuídɨmɨena daɨde: “Cue Ocuídɨmɨe, o ɨere rɨ́imɨenana onódɨcueza. O ríñeganomona jaca ófɨredɨo. Daje izói trigo tuiránomo táɨjɨñeno afénomona trigo ófɨredɨo. \v 25 Ie jira ona jacɨ́ruillano o cuemo iga úcube énɨemo cue retáidoga. Mei íadɨ o úcube meine cue atɨ́caza. Be nɨɨe,” daɨde. \v 26 Iemona ocuídɨmɨe íena daɨde: “Fɨénide ocuífɨregamɨedɨo. Daje izói ráiraɨerede ocuífɨregamɨedɨo. Cue rɨ́irenana onódɨo ia, ¿nɨbái mei bie izói itɨo? Cue ríñeganomona cue ófɨrenana onódɨo. Daje izói trigo tuiránomo táɨjɨñeno, afénomona cue ófɨrenana onódɨo. \v 27 Afemona cue úcube jóoneranomo fecáredɨo. Iemo meine cue bíllemo afe úcubena naa jɨáɨe baɨmo nabáicatuni dɨga llɨ́ɨnoredɨcue,” daɨde. \v 28 Iemona ocuídɨmɨe afénomo itɨ́nona daɨde: “Bímɨemo ite mil dɨ́gatuni otá, afe diez mil dɨ́gatuni ofítatɨmɨemo ine. \v 29 Igámɨe nane baɨmo írega. Afemona afémɨemo baɨmo aillo íite. Mei íadɨ íñegamɨemo due íemo ite meine baɨrórega. \v 30 Iemo bie ráifiñede ocuífɨregamɨe jino jítɨfomo dota. Afénomo éeheiteza. Afe llezica izírenari murímuriteza,” daɨde. Daɨí daɨde Jesús. \s1 Nana náɨraɨaɨmo izire jɨcánollɨrui \p \v 31 Jesús naɨ úrioide: Mei Nanoide Ɨima Jitó Crístodɨcueza, illáɨmana ana cue bille llezica, nana cue abɨ imácɨaɨ dɨga bíitɨcue. Billano ebire fɨnoca illaɨma ráɨiranomo ráɨizaɨbitɨcue. \v 32 Nana naɨraɨ comɨnɨ cue uícomo gaɨrítalliaɨoɨ. Afe íaɨoɨ bille llezica, ovejaɨ úiñoraɨma chívuaɨmona ovéjaɨaɨna oni eneno nɨ́zia izói, afe izói Nahí Illáɨmana cue íllemona nana náɨraɨaɨna oni enénorie jóoneitɨcue. \v 33 Cue nabézimo ovejaɨ izóidɨno jóoneitɨcue. Iemo chívuaɨ izóidɨno cue jarɨ́fezimo jóoneitɨcue. \v 34 Afe mei cue nabézimo itɨ́nona dáɨitɨcue: “Cue Moo ñue fɨnócamacɨ, mai omoɨ bi. Juzíñamui énɨe comuítaja llezica ómoɨena mameca illáɨmana illɨ́nomo jofo jai. \v 35 Mei cue jufíruilla llezica, cuena ecádɨo. Daje izói cue jiróacana llezica cuena jirótatɨo. Iemo jɨáɨ jɨ́focɨnino cue mácaja llezica cuena jofo ɨnɨ́tatɨomoɨ. \v 36 Iemo cue ɨnícuironina llezica cue itɨ́omoɨ. Daje izói cue dúicotailla llezica cuena uáidotɨomoɨ. Daje izói llavéracomo cue illa llezica, cuena méiñuaɨbitɨomoɨ,” daɨde. \v 37 Iemona cue nabézimo ite nɨ́fuenidɨno cuena dáɨitiaɨoɨ: “Caɨ Ocuíraɨma, ¿mei nɨ́ɨrui o jufíruillana cɨóillano ona ecádɨcaɨ? Daje izói ¿mei nɨɨruído o jiróacana llezica ona jirótatɨcaɨ? \v 38 Iemo jɨáɨ, ¿mei nɨɨruído o jɨ́focɨnino o mácaja llezica ona ɨnɨ́tatɨcaɨ? Iemo jɨáɨ ¿nɨɨruído o ɨnícuironina llezica o itɨcaɨ? \v 39 Iemo jɨáɨe ¿nɨɨruído o dúicotailla llezica o méiñuaidɨcaɨ? Daje izói llavéracomo o illa llezica ¿nɨɨruído o méiñuaidɨcaɨ?” daɨdíaɨoɨ. \v 40 Jira Illaɨma cue íllamona uai óitɨcue: “Uáfuena ona dáɨitɨcue, nana afe bie comécɨna mánaɨde cue ámatɨaɨmo omoɨ fɨnócafuiaɨ, aféfuiaɨ ja cuemo fɨnódɨomoɨ,” dáɨitɨcue. \p \v 41 Afe mei cue Illáɨmana cue ráɨirano ie jarɨ́fezimo itɨ́nona dáɨitɨcue: “Cúemona oni omoɨ jai. Omoɨ fɨeni faidócanodɨomoɨza. Comɨnɨ zíiñona duere fɨnolle iraimo omoɨ jai. Afe irai Taɨfe, nana ie abɨ imacɨ dɨga íena fɨnoca. \v 42 Mei cue jufíruilla llezica cuena ecáñedɨomoɨ. Cue jiróacana llezica cuena jirótañedɨomoɨ. \v 43 Afe izói jɨ́focɨnino cue jáicana llezica cuena jofo ɨnɨ́tañedɨomoɨ. Cue ɨnícuiro iñena llezica cuena iñédɨomoɨ. Duico cue ua llezica, daje izói llavéracomo cue illa llezica cuena uáiduaɨbifɨnidɨomoɨ,” daɨde. \v 44 Jira afémacɨ cuena dáɨitiaɨoɨ: “Caɨ Ocuíraɨma, mei nɨɨruí o jufíruillana cɨódɨcaɨ, daje izói o jiróacanana, íemo jɨ́focɨnino o macácana, íemo o ɨnícuiro iñénana, íemo o ɨrárenana, íemo llavéracomo o íllana, ¿mei nɨɨruído daɨí o íllana cɨódɨcaɨ ia, ona canóñedɨcaɨ?” dáɨitiaɨoɨ. \v 45 Iemona afe llezica íaɨoɨna dáɨitɨcue: “Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, bie comécɨna mánaɨde cuemo jaɨnáidɨnomona dáamɨemo omoɨ fɨ́noñegafuiaɨna, aféfuiaɨna ja cuemo fɨnóñedɨomoɨ,” dáɨitɨcue. \v 46 Afe mei afémacɨ zíiñona duere fɨnolle iraimo jáitiaɨoɨ. Iemo Juzíñamui jóonega comécɨna nɨ́ɨfuenidɨno, caɨmare zíiñona cáallɨnomo jáitiaɨoɨ, —dɨnori Jesús úrite. \c 26 \s1 Jesús llaɨtállena maméritiaɨoɨ \r (Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Jesús nana bífuiaɨ llua méifodo, ie llófuegamacɨna daɨde: \p \v 2 —Onódɨomoɨza benómona ménarui íllamona pascua rafue íiteza. Aféruido Nanoide Ɨima Jitó Crístodɨcueza cruzmo coráɨllena cuena fécaitiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 3 Afe llezica lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, daje izói ocuica uai llófueraɨnɨ, naa judíuaɨ eicomɨ́nɨri dáanomo gaɨrídiaɨoɨ. Lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma Caifás ñúeco ibɨ́rɨmo gaɨrídiaɨoɨ. \v 4 Afénomo Jesús jɨ́fuiano llaɨtállena maméritiaɨoɨ. Afe llezica afémɨe tɨtállena maméritiaɨoɨ. \v 5 Mei íadɨ afémacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Nana comɨnɨ áferi fáɨllifaɨlliñañeillena, rafue ana íena lláɨtañeitɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Rɨngo zióredɨjina Jesús ɨfo jɨllaide \r (Mr 14.3-9; Jn 12.1-8) \p \v 6 Jesús Betania jófuemo ite. Afémɨe, chíinaitɨmɨena maméidɨmɨe Simón jofomo ite. \v 7 Afe llezica, afénomo daa rɨngo alabastro daɨna nofɨcɨ fɨnoina ɨcɨ́tirudo zióredɨji uite. Afeji ɨere ráifide. Jesús güirábanimo ráɨina llezica, afengo afe ziórede cáɨredɨji Jesús ɨfomo totade. \v 8 Ie llófuegamacɨ áfena cɨóillano rɨ́icaidiaɨoɨ. Danɨ conímana daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨbái mei áfeji táɨnomo fáɨfitaga? \v 9 Afeji aillo úcube óllena fecárede. Afedo oga úcube, dúeredɨnomo írede, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 10 Jesús daɨí íaɨoɨ úrillana cacáillano íaɨoɨna daɨde: \p —¿Nɨbái mei bie rɨngo jɨfánodoɨdɨomoɨ? Bie rɨngo cuemo fɨnoca raa ɨere ñuera. \v 11 Omoɨ cɨ́gɨmo dúeredɨno jaca ífɨrede, mei íadɨ omoɨ cɨ́gɨmo are íñeitɨcue. \v 12 Bie rɨngo cue abɨmo totaca ziórede cáɨredɨjina, cue raɨllɨ́nomo dúide. Afedo afengo ñue cuena fɨnode. \v 13 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, náganomo bie énɨemo bie jílloille uai jino llóiadɨ, bie rɨngo cuemo fɨnócana jino llóitiaɨoɨza, afémacɨ aféngomo uíbicaifɨreillena, —daɨde. \s1 Judas Jesuna ie éoidɨnomo fecade \r (Mr 14.10-11; Lc 22.3-6) \p \v 14 Afe mei doce dɨ́gade llófuegamacɨmona Judas Iscariote lletáriraɨnɨ illáɨmamo úrizaide. \v 15 Afémacɨna daɨde: \p —Jesús ómoɨmo cue fecálleza, ¿nɨeze cuemo ɨ́baitɨomoɨ? —daɨde. \p Jira “cuatro fɨui táɨjɨna ɨba dɨeze, omo ɨ́baitɨcaɨ” daɨnano, treinta dɨga ráifide úcubetunillaɨ afémɨemo fecádiaɨoɨ. \v 16 Iemo áfemona afe Judas Jesús íaɨoɨmo ñue fecállɨno jenode. \s1 Jesús páscuamo íiraɨcaiño güillafue \r (Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 17 Afe rafue nanóidɨruimo fáitañega pan güífɨrediaɨoɨ. Afe llezica Jesús llófuegamacɨ billano jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Pascua rafue llezica güíllena, uícodo nɨnomo caɨ fɨ́nuaille? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 18 Afémɨe íaɨoɨna daɨde: \p —Batɨ́ jófuemo jaillano, cue daɨnámɨe jofomo jai. Afémɨena daɨíri: “Caɨ Llófueraɨma ona daɨde: Cúeɨena mamécaruimo ja dúcɨizaideza. Pascua rafue güífɨrenana o jofomo cue llófuegamacɨri güítɨcue,” —daɨde. \p \v 19 Iemona ie llófuegamacɨ ie ocuilla izói pascua ráfuemo güíllena fɨ́nuaidiaɨoɨ. \p \v 20 Ja nauilla llezica, Jesús ie doce dɨ́gade llófuegamacɨri afénomo güizájidiaɨoɨ. \v 21 Afénomo íaɨoɨ güilla llezica Jesús daɨde: \p —Uáfuena dáɨitɨcueza, ómoɨmona dáamɨe cuena fécaite, —daɨde. \p \v 22 Iemona afémacɨ ɨere zúucaidiaɨoɨ. Zúucaillano illa dɨ́gamɨerie Jesumo jɨcánotiaɨoɨ: \p —Caɨ Ocuíraɨma, ¿meita cue? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 23 Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —Birui cue dɨga daje plátomona güitɨ́mɨe, nɨɨ cue fécaitɨmɨe. \v 24 Nanoide Ɨima Jitó Crístodɨcue; jaiai Juzíñamui Cuegáuaimo lloga iodo jáitɨcue. Mei íadɨ cue fecádɨmɨe ¡nɨɨ dúerena! Afémɨe nanómona jaca jéicɨñegania fɨgora, —daɨde. \p \v 25 Iemona afe fécaitɨmɨe Judas Jesuna daɨde: \p —Llófueraɨma ¿meita cue? —daɨde. \p Jira Jesús uai ote: \p —Jɨɨ, o. O cue fecalle. \p \v 26 Ie güilla llezica, Jesús pan llɨ́ɨnota, Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. Daɨna mei dɨtada, ie llófuegamacɨmo fecade. Fécajano daɨde: \p —Bie güi. Bie cue abɨza, —daɨde. \p \v 27 Afe mei jiróraco llɨ́ɨnota, Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. Daɨnano ie llófuegamacɨmo fecade. Feca mei íaɨoɨna daɨde: \p —Nana bicúrimona omoɨ jirori. \v 28 Mei bie cue dɨ́eza. Cue dɨe, dájemo Juzíñamui llɨ́ɨnoga comue uai uáfuena daɨítate. Aillo comɨnɨ ɨ́aɨfue muiñóllena cue dɨe totalle. \v 29 Mei íadɨ dáanomo bie uva íjina meine jíroñeitɨcue. Cue Moo illáɨmana illɨrui naɨ dúcɨñeille dɨno aféjina jíroñeitɨcue. Afe bille llezica cómojina omoɨ dɨga jíroitɨcue, —daɨde. \s1 Pedro Jesús jáanollena Jesús uícodo llote \r (Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 30 Juzíñamuimo íaɨoɨ rua fuilla mei, jino Olivo daɨna ídumo jáidiaɨoɨ. \v 31 Afénomo Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Bie naɨo cueri méaicaillano nana omoɨ cuena fɨ́eitɨomoɨ. Mei jaiai Juzíñamui Cuegáuaimo omoɨ dɨbénedo bie izói daɨde: “Ovejaɨ úiñoraɨma cue fáitɨcue, íemona afe ovéjaɨaɨ raɨnólliaɨoɨ,” daɨde. \v 32 Jesús naɨ úrite: Mei íadɨ meine abɨdo cue cáaille mei omoɨ uícodo Galiléamo jáitɨcue, —daɨde. \p \v 33 Jira Pedro uai ote: \p —Nana comɨnɨ ona fáɨcanocaitiaɨoɨ ia, cue ona fáɨcanocaiñeitɨcue, —daɨde. \p \v 34 Jira Jesús afémɨena daɨde: \p —Uáfuena ona dáɨitɨcueza. Bie naɨo átava naɨ úriñenia, daámani dɨ́gacaiño cuena jáanoitɨoza, —daɨde. \p \v 35 Pedro íena daɨde: \p —O dɨga cue tɨ́illena ɨere jitáirede ia, ona jáanoñeitɨcue, —daɨde. \p Afe llezica nana llófuegamacɨ Pedro daɨna izói daɨdíaɨoɨ. \s1 Getsemanímo Jesús Juzíñamuimo úrite \r (Mr 14.32-42; Lc 22.39-46) \p \v 36 Afe mei Jesús naa ie llófuegamacɨri Getsemaní mámecɨredɨnomo dúcɨde. Afénomo íaɨoɨna daɨde: \p —Baɨ batɨ́ Juzíñamuimo cue úrizailla llezica benomo omoɨ ráɨiri, —daɨde. \p \v 37 Daɨí daɨna mei Pedro, naa Zebedeo jitó íaillɨnoɨri Jesús baɨ uite. Afe llezica Jesús ɨere zúucaide. Zúucailla llezica comécɨmo duere zefuilla izói cácacaide. \v 38 Iemona íaɨoɨna daɨde: \p —Cue comecɨ ɨere zúurede. Afe zuufue cuena tɨtade izói fɨnode. Benó omoɨ fɨébiri. Ɨnɨ́ñeno cue omoɨ úiñori, —daɨde. \p \v 39 Daɨí daɨna mei afe baɨmo íanori jaide. Afénomo énɨemo fueco dɨne bɨ́jɨcaillano Juzíñamuimo úrite; daɨde: \p —Cue Moo, o fɨnórenia bie duere fɨnóllɨnomona cue jíllotari. Mei íadɨ cue comecɨ jítaina izói fɨnóñeno iri. O comecɨ jítaina izói fɨnori, —daɨde. \p \v 40 Afe mei daámani ie llófuegamacɨ illánomo meine bite. Ɨnɨ́diaɨoɨna cɨ́oizaɨbite. Iemo Pédrona daɨde: \p —¿Nano íanori omoɨ cue dɨga ɨnɨ́ñeno cáadɨno izói ínidɨomoɨ? \v 41 Fɨénidɨfuemo omoɨ báɨiñelleza, ɨnɨ́ñeno abɨ́ omoɨ rairuiri. Daje izói Juzíñamuimo comécɨdo omoɨ úriri. Uáfuena omoɨ joreño jiéredeza, mei íadɨ omoɨ abɨ náɨnide, —daɨde. \p \v 42 Afe mei nane Jesús Juzíñamuimo úrizaide. Bie izói daɨde: \p —Cue Moo, bie duere cue íaɨoɨ facátallemona cue o jíllotareñenia o comecɨ jítaina izói fɨno, —daɨde. \p \v 43 Afe mei nane meine bite. Bítemo ie llófuegamacɨ ɨnɨ́dena cɨ́oizaɨbite, mei íaɨoɨ uimo ɨ́nɨe ɨere íllaza. \v 44 Iemona nane afémacɨna fɨénocaillano baɨ Juzíñamuimo úrizaide. Ja daámani dɨ́gacaiño úrizaide. Ie mei nane daje uaido úrite. \v 45 Afe mei nane ie llófuegamacɨ illánomo jaide. Afémacɨna daɨde: \p —¿Naɨ ɨnɨ́dɨomoɨ? ¿Naɨ ocózinaidɨomoɨ? ¡Cacai! Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, ja cuena fɨénidɨnomo fecalle hóramo dúcɨdeza. \v 46 Omoɨ náidacai; jáitɨcaɨza. Cue fécaitɨmɨe ja dúcɨdeza, —daɨde. \s1 Jesús ja llaɨtada uitíaɨoɨ \r (Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 47 Daɨí Jesús naɨ úrioina llezica Judas dúcɨde. Afémɨe doce dɨ́gade llófuegamacɨmona dáamɨe. Afémɨe aillo comɨnɨ dɨga bite. Lloéfaillaɨ naa bɨgɨ́nɨaɨri atɨ́diaɨoɨ. Afémacɨ lletáriraɨnɨ illaɨnɨ orécaiaɨoɨ. Daje izói judíuaɨ éicomɨnɨ orécaiaɨoɨ. \v 48 Fécaitɨmɨe Judas Jesús íaɨoɨ onóillena llaɨtalle uai uícodo íaɨoɨmo llote: \p —Nɨ́ɨmɨe cacaɨ ñɨ́taitɨcueza; afémɨe llaɨtada omoɨ uiri, —daɨde. \p \v 49 Afemona Jesumo áɨnozillano daɨde: \p —Llófueraɨma, caɨmare itɨo, —daɨde. \p Afe emódomo Jesuna ñɨtade. \v 50 Jira Jesús ie uai ote: \p —Cue nabai, ¿mɨnɨ́camo bitɨo? —daɨde. \p Daɨí daɨna mei, comɨnɨ billano Jesús llaɨtádiaɨoɨ. Llaɨtada llavéllena uitíaɨoɨ. \v 51 Afe llezica Jesús nabáiñɨaɨmona dáamɨe ie lloefai otá, lletáriraɨnɨ illaɨma ocuífɨregamɨe jefo cotade. \v 52 Jira Jesús íena daɨde: \p —Jadíe o lloefai oni joone. Mei nana lloéfaido fuirídɨno, afe lloéfaido tɨ́itiaɨoɨ. \v 53 ¿Onóñedɨoza cue Móomona doce dɨ́gazie rɨ́iduaɨbitɨnona jɨcáredɨcue? Daɨí jɨcádɨcuenia afémɨe biruimo raɨre cuemo orérede. ¿Afena onóñedɨo? \v 54 Mei íadɨ birui afémacɨ cue llaɨtáñediaɨoɨnia, ¿nɨe izói Juzíñamui Cuegáuai daɨna ñue ɨ́coɨmo zúite? Aféuai bie íficaidɨfuiaɨ ie zuílle llote, —daɨde. \p \v 55 Afe mei Jesús comɨ́nɨna daɨde: \p —¿Nɨbái mei merɨ́rifɨredɨmɨe izói cue lláɨtaɨbitɨomoɨ? Mei lloéfaillaɨri íemo bɨgɨ́nɨaɨri cuemo bitɨ́omoɨza. Nágaruillaɨdo Juzíñamuimo gaɨríracomo ráɨicana ómoɨna llófuefɨredɨcue. Afénomo jaca cuena llaɨtáñedɨomoɨ. \v 56 Mei íadɨ nana bie íficaide, jaiai Juzíñamui uai jino llóraɨnɨ lloga ñue ɨ́coɨmo fuitállena, —daɨde. \p Afe llezica nana Jesús llófuegamacɨ afémɨe fáɨcanocaillano botádiaɨoɨ. \s1 Jesús jamánomoidɨllaɨnɨ uícomo uitíaɨoɨ \r (Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 57 Afe Jesús llaɨtada oni uitɨno Caifás uícomo uitíaɨoɨ. Afémɨe lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma. Afénomo ocuica uai llófuefɨredɨno naa eicomɨ́nɨri dáanomo ofídiaɨoɨ. \v 58 Mei íadɨ afe llezica Pedro Jesús uilla óodana caifóidɨllaɨma jofo ibɨ́rɨmo jaide. Afénomo dúcɨillano jofo jaide. Jaillano afeco úiñotɨno dɨga ráɨide. Afémɨe dɨnomo ráɨide Jesús lláɨtaja ñue ɨ́coɨmo fúillana cɨ́oillena. \p \v 59 Lletáriraɨnɨ naa eicomɨ́nɨri, íemo nana jamánomoidɨllaɨnɨri Jesumo fɨeni jóonellɨfue jenódiaɨoɨ. Uafue jóonellɨfue íaɨoɨ báiñenia “Táɨnofue nítaitɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ, “áfedo afémɨe caɨ tɨtátalleza.” Afe llezica aillo comɨnɨ billano taɨno uaillaɨ afémɨemo jóonetiaɨoɨ. \v 60 Mei íadɨ afémɨemo íaɨoɨ jóonellena baiñédiaɨoɨ. Afe mei íiraɨnomo ménamɨe taɨno llófɨredɨno íaillɨnoɨ dúcɨde. \v 61 Afe íaillɨnoɨ daɨde: \p —Baie Jesús bie izói daɨífɨrede: “Juzíñamuimo gaɨríracona júdaɨredɨcue. Afe mei daaruiámani íllamona meine caifo níredɨcue,” —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 62 Jira lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma náidacaillano Jesuna daɨde: \p —¿Nɨbái mei uai oñédɨo? Bie omo íaɨoɨ jóonegafue ¿nɨe izoide? —daɨde. \p \v 63 Mei íadɨ afe llezica Jesús jaca uaina oñede. Ie jira lletáriraɨnɨ illaɨma íena daɨde: \p —Caade Juzíñamui mámecɨdo o úritadɨcueza, uri. Uáfuena daɨíllena rɨire o ocuídɨcue. O, Juzíñamui Jitó Crístona o illa caɨmo lloiri, —daɨde. \p \v 64 Jira Jesús daɨde: \p —Jɨɨ, o daɨna izói nɨ́ɨmɨedɨcue. Nane ómoɨna dáɨitɨcue, Nanoide Ɨima Jitó Crístodɨcueza, rɨ́inorede Juzíñamui nabézimo cue ráɨillana cɨ́oitɨomoɨ. Afe llezica mona uíllɨedo ana monámona cue bíllana cɨ́oitɨomoɨ, —daɨí daɨde. \p \v 65 Afena cacáillano lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma jamánomo rɨ́icaide. Daɨí rɨ́icaillana ácatallena ie jɨtáoigaroi cuatade. Afe mei daɨde: \p —Bie ɨima ie daɨna uáillaɨdo Juzíñamuina ɨáɨre úrite. ¿Nɨbái mei naɨ jɨáɨe uai nábaitɨno jitáidɨcaɨ? Omoɨ danɨ ie fɨénide dáɨnana cacádɨomoɨ. \v 66 ¿Mɨnɨca afémɨemo dúina? —daɨde. \p Jira afémacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Dama ie ɨ́coɨnia tɨ́irede, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 67 Afe mei ie uiécona tuádiaɨoɨ. Rázɨdo íena fatíaɨoɨ. Jɨáɨmacɨ ie uiéco púcoɨdiaɨoɨ. \v 68 Daɨí ñiano íena daɨdíaɨoɨ: \p —Mei Crístodɨoza, ¿nɨ́ɨmɨe o faja? Jino llone, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Pedro Jesús onode íadɨ jáanote \r (Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27) \p \v 69 Afe llezica Pedro jinófeco ibɨ́rɨmo ráɨide. Afénomo ie illa llezica ocuífɨregango afémɨemo billano daɨde: \p —O daje izói Galilea ímɨe Jesús dɨga macáfɨredɨo, —daɨde. \p \v 70 Mei íadɨ Pedro comɨnɨ eróicana afémɨena jáanote; daɨde: \p —O dáɨnana onóñedɨcue. ¿Mɨnɨca llotɨo? —daɨde. \p \v 71 Afe mei Pedro jofo nazemo jáidemo jɨáɨngo íena cɨode. Cɨ́oillano afénomo itɨ́nona daɨde: \p —Bímɨe daje izói Nazaret ímɨe Jesús dɨga macáfɨrede, —daɨde. \p \v 72 Afengo daɨí daɨna llezica, Pedro nane íena jáanote. Rɨírede uaido daɨde: \p —Afe ɨímana jaca onóñedɨcue, —daɨde. \p \v 73 Afe mei íanori íllamona afénomo itɨno Pédromo áɨnozillano daɨdíaɨoɨ: \p —Uáfueza, afémacɨ ímɨedɨo, mei dama o úrillado onódɨcaɨza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 74 Afe jira Pedro uafue daɨíllena Juzíñamui mámecɨ llɨ́ɨnota rɨire daɨde: \p —Afe báimɨena jaca onóñedɨcue, —daɨde. \p Daɨí ie daɨna llezica ɨítava úrite. \v 75 Afemona Pedro Jesús uícodo íena dáɨnamo úibicaide. Afe be nɨ́ɨuai: “Atava naɨ úriñena llezica, daámani dɨ́gacaiño cuena jáanoitɨoza.” Afemo úibicaillano Pedro jino ɨere zuure éecana jaide. \c 27 \s1 Pilátomo Jesús izájidiaɨoɨ \r (Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32) \p \v 1 Mona monáizailla llezica, nana lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, naa judíuaɨ eicomɨ́nɨri, dáanomo gaɨríllano Jesús tɨtállena nana daje izói maméritiaɨoɨ. \v 2 Afe mei Jesús maɨáno, afe énɨe úiñote illaɨma Poncio Pilátomo izájidiaɨoɨ. \s1 Judas tɨ́illafue \p \v 3 Judas, Jesús fecádɨmɨe, Jesuna íaɨoɨ coráɨaillana cɨ́oillano comecɨ ifue méidote. Iemona treinta dɨga úcubetuni meine lletáriraɨnɨ illáɨnɨmo izájide, ocuide eicomɨ́nɨmo dɨga. \v 4 Izájillano daɨde: \p —Ɨere fɨénidɨfue fɨnódɨcue; nɨ́fuenidɨmɨe tɨtállena fecádɨcueza, —daɨde. \p Jira afémacɨ uai otíaɨoɨ: \p —¿Afefue caɨmo mei nɨbái? Dama ófue, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 5 Ie jira Judas afe úcube gaɨríracomo ana jutade. Afe mei afémɨe jaillano dama cɨmoɨ cúinajano aménamo ágüicaide. Daɨí afémɨe tɨide. \p \v 6 Lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, afe jutaca úcube ɨráɨano daɨdíaɨoɨ: \p —Juzíñamuimo fia iga úcube jóoneracomo bie úcube jóonenidɨcaɨ, mei come tɨ́taja úcubeza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 7 Afe mei afémacɨ afe úcubedo énɨe ɨbállena dájena comécɨidiaɨoɨ. Iaɨoɨ ɨbaca énɨe mámecɨ Nógora Orano. Afébɨrɨ ɨbádiaɨoɨ jɨcánemacɨ tɨíadɨ afénomo ráɨllena. \v 8 Afe jira naɨ biruimo afébɨrɨ Dɨébɨrɨna daɨífɨrena. \v 9 Daɨí íaɨoɨ fɨ́nuamona jaiai uai llóraɨma Jeremías lloga uai ñue ɨ́coɨmo fuite. Be nɨ́ɨuai: “Israel naɨraɨ cue íaɨoɨ fécaja úcube abɨdo llɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 10 Llɨ́ɨnuano Nógora Orano ɨbádiaɨoɨ. Daɨí Juzíñamui cue ocuide.” \s1 Jesús Pilato uiécomo jóonetiaɨoɨ \r (Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38) \p \v 11 Afe mei énɨe úiñotɨllaɨma uícomo Jesús uitíaɨoɨ. Afénomo afémɨe Jesumo jɨcánote: \p —¿O meita judíuaɨ illaɨma? —daɨde. \p Jira Jesús daɨde: \p —O daɨna izói nɨ́ɨmɨedɨcue, —daɨde. \p \v 12 Iemo lletáriraɨnɨ illaɨnɨ naa ocuide eicomɨ́nɨri Jesumo fɨénide uaillaɨ jóonia llezica, afémɨe jaca uai oñede. \v 13 Jira Pilato íena daɨde: \p —¿Aquíe omo íaɨoɨ jóonegafuiaɨ cacáñedɨo? —daɨde. \p \v 14 Mei íadɨ Jesús jaca afe llezica uai oñede. Iemona uai ie oñénari énɨe úiñotɨllaɨma fáɨgacaide. Ie daɨille uai onóñede. \s1 Jesús tɨtállena mameca \r (Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 15 Aféruillaɨdo afe rafue ana, llaveca fɨénidɨnomona dáamɨe Pilato zuitáfɨrede. Afémɨe comɨnɨ uaido zuitácamɨe. \v 16 Mei afénomo ite mámecɨna jɨca jalleide fɨénide maɨgámɨe. Afémɨe mámecɨ Barrabás. \v 17 Illáɨcomɨnɨ dáanomo gaɨrilla llezica Pilato afémacɨmo jɨcánote: \p —Bíaillɨnoɨmona ¿nɨ́ɨmɨe ómoɨmo jino zúitaitɨcue? ¿Barrabás, mei nɨbaɨ Cristo daɨna Jesús? —daɨde. \p \v 18 Mei Pilato, comɨnɨ úradoillamona Cristo íaɨoɨ fécajana ñue onode. \p \v 19 Pilato, rɨire jɨcánofɨredɨmɨe ráɨiranomo ráɨina llezica, Pilato aɨ uai orede. Afe be nɨ́ɨuai: “Afe jadímɨe nɨ́fuenidɨmɨeza afémɨemo jíricaiñeno iri. Mei ja naɨo afémɨena cue nɨcáɨrilla llezica ɨere duere zefuídɨcue,” daɨde. \p \v 20 Mei íadɨ lletáriraɨnɨ illaɨnɨ naa ocuide eicomɨ́nɨri, nana jɨáɨe comɨnɨ Pilátona daɨíllɨuai rɨire llotíaɨoɨ. Barrabás zuitállena Pilátomo jɨcátatiaɨoɨ. Daje llezica Jesús tɨtállena jɨcátatiaɨoɨ. \v 21 Afe énɨe úiñotɨllaɨma nane dáanomo jɨcánote: \p —Bíaillɨnoɨmona ¿nɨ́ɨmɨena cue zuitátatɨomoɨ? —daɨde. \p Jira: —Barrabás zuita, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 22 Iemo Pilato íaɨoɨmo jɨcánote: \p —Ɨemona bie Crístona mámecɨredɨmɨe Jesús ¿nɨe izói nɨ́baɨtɨcue? —daɨde. \p Jira nana uai otíaɨoɨ: \p —¡Cruzmo coraɨ! —daɨdíaɨoɨ. \p \v 23 Iemona Pilato íaɨoɨna daɨde: \p —¿Nɨbái mei? ¿Nɨe fɨénidɨfue afémɨe fɨnode? —daɨde. \p Mei íadɨ comɨnɨ dáanomo rɨire daɨdíaɨoɨ: \p —Cruzmo coraɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 24 Pilato ie uaina íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenana cɨode. Daje izói nana comɨnɨ aféfuiaɨri jamánomo cáillɨana cacade. Ie jírari “Onoɨ cue jocólleza jaɨnoi atɨ” daɨde. Jócua llezica daɨde: \p —Afe bie nɨ́fuenidɨmɨe tɨille cuemo jɨ́iñede. Danɨ ómoɨfueza, —daɨde. \p \v 25 Iemona nana comɨnɨ uai otíaɨoɨ: \p —Afémɨe tɨille caɨmo jɨ́ite, daje izói caɨ úruiaɨmo, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 26 Afe jira Pilato Barrabás zuitade. Afe mei Pilato Jesús rázɨdo fatátate. Fatata mei Jesuna afémacɨna coráɨtate. \p \v 27 Afe mei énɨe úiñotɨllaɨma fuiríraɨnɨ áillue gaɨríracomo Jesús uitíaɨoɨ. Afénomo nana jɨáɨe fuiríraɨnɨaɨ afémɨe onífenedo gaɨrídiaɨoɨ. \v 28 Afe mei ie ɨniroi dúiñuano, illaɨma jɨtáfɨrega jíaɨcuiro afémɨemo jɨtádiaɨoɨ. \v 29 Afe llezica ɨfo icuifoɨ eegɨ níinacuifoɨna afémɨemo jɨtádiaɨoɨ. Iemo jɨáɨ illaɨma llɨ́ɨifɨrega bɨgɨna íena llɨ́ɨnotadiaɨoɨ. Daɨí ñiano afémɨe anamo dújudiaɨoɨ. Dújuillano jɨfánodoɨano íena daɨdíaɨoɨ: \p —Judíuaɨ Illaɨma are íitɨoza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 30 Afe llezica afémacɨ ie túallaɨtiaɨoɨ. Afe dáanomo ie llɨ́ɨiga bɨgɨ báɨruano, ie ɨfocɨ púcoɨdiaɨoɨ. \v 31 Daɨí ie íaɨoɨ jɨfánodoɨa mei, afémɨemo íaɨoɨ jɨtaca jíaɨcuiro dúiñuano, dama ie ɨníroina jɨtádiaɨoɨ. Afe mei afémɨe coráɨaidiaɨoɨ. \s1 Jesús cruzmo coráɨdiaɨoɨ \r (Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 32 Jofue jinomo íaɨoɨ coráɨailla llezica, Cirene énɨe ímɨe baitíaɨoɨ. Baillano Jesús uiga cruzna rocátatiaɨoɨ. \v 33 Daɨí Gólgata mámecɨredɨnomo dúcɨdiaɨoɨ. Gólgata daɨna “come ɨfócoraɨ illano.” \v 34 Afénomo erɨ́redena jaɨcuica vínona Jesús jirótatiaɨoɨ. Mei íadɨ Jesús áfena due fácano, jiróacañede. \p \v 35 Jesús ja íaɨoɨ coraɨa méifodo, fuiríraɨnɨ Jesús ɨniroi illa dɨ́gamɨe íaɨoɨ máiñuana onoíllena, onótarajɨ dotádiaɨoɨ. Daɨí jaiai uai llóraɨnɨ lloga uai ñue ɨ́coɨmo fuite. Afe be nɨ́ɨuai: “Onótarajɨ dótajano, cue ɨniroi conímaɨaɨmo fecádiaɨoɨ.” \v 36 Afe mei afémɨedo éroillena afénomo ráɨiediaɨoɨ. \v 37 Ie ɨfo acónimo cuegábɨcɨ netádiaɨoɨ. Afébɨcɨmo nɨ́ɨfue ɨ́coɨnia duere fɨnoca daɨna cúeina. Afébɨcɨmo cuega bie izói daɨde: “Bie Jesús, Judíuaɨ illaɨma.” \p \v 38 Afe llezica afénomo mena merɨ́rifɨredɨmɨe coráɨdiaɨoɨ. Dáamɨe Jesús nabézimo coráɨdiaɨoɨ. Jɨáɨmɨe ie jarɨ́fezimo coráɨdiaɨoɨ. \v 39 Afe llezica áfeodo jaide comɨnɨ Jesuna ɨáɨre úritiaɨoɨ. Uaido ɨere rɨire íena táigoɨdiaɨoɨ. \v 40 Daɨí fɨeni ie táigoɨano íena daɨdíaɨoɨ: \p —Juzíñamuimo gaɨríraco júdaɨano daaruiámani ille mei meine níitɨcue daɨífɨredɨoza; mai, o abɨ jíllota. Daje izói Juzíñamui Jitona o íadɨ, jadíe cruzmona ana bi, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 41 Daje izói lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, íemo ocuica uai llófuetɨno, íemo fariséuaɨ naa ocuífɨrede eicomɨ́nɨri íena áɨfeduano conímana daɨdíaɨoɨ: \p \v 42 —Dɨga jɨáɨmacɨaɨna afémɨe jíllotafɨrede, mei íadɨ dama ie abɨna jíllotanide. “Uafue Israel Illaɨma o ia, jadíe crúzmona ana bii, áfemona omo caɨ ɨ́ɨnolleza,” íena daɨdíaɨoɨ. \v 43 Naɨ ie áɨfeduano íena úritiaɨoɨ: \p —Mei afémɨe Juzíñamuimo ɨ́ɨnoteza, mai mei birui Juzíñamui ie jíllota, Juzíñamui ie jíllotaiacania. Afémɨe caɨna “Juzíñamui Jitódɨcue” daɨde, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 44 Daje izói ie dɨga coraɨca merɨ́rifɨrede íaillɨnoɨ íena ɨáɨre úritiaillɨnoɨ. \s1 Jesús tɨilla \r (Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 45 Afe llezica nánɨena jítɨreficaide. Jitoma jaɨ́cɨri íllamona batɨ́ ana ítemo jítɨreficaide. \v 46 Ja jitoma arɨ́femona ana ítemo Jesús rɨire caillɨde: \p —Elí, Elí, ¿lama sabactani? —daɨde. Afe uai daɨíacana: “Cue Juzíñamui, cue Juzíñamui, ¿nɨbái mei cue zóofetɨo?” \p \v 47 Afénomo itɨ́nomona dáarie áfena cacáillano daɨdíaɨoɨ: \p —Bímɨe jaiai Juzíñamui uai llóraɨma Elías jɨ́ɨrite, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 48 Daɨí daɨna llezica afémacɨmona dáamɨe aizɨda esponja daɨna fíillɨcɨde raa uájide. Erɨ́rede vínomo rɨáitano Jesús jiróllena caifo rázɨdo ñuitádiaɨoɨ. \v 49 Mei íadɨ jɨáɨmacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Dama íteza. Jetáñeno, Elías ie jíllotaɨbiadɨ, caɨ cɨ́oilleza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 50 Afe mei Jesús dáanomo rɨire caillɨde. Daɨí cáillɨa méifodo ja tɨide. \v 51 Ie tɨilla llezica Juzíñamui gaɨríraco eromo fetácaroi caifona ana eróicana atóroido oni cúajicaide. Afe llezica énɨe docaide, íemo jɨáɨ jéerie nofɨ́cɨaɨ bócoɨzite. \v 52 Iemo daje llezica, comɨnɨ raɨáfuaɨ túicoɨzite. Afe llezica aillo tɨide Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨnuiaɨ meine abɨdo cáadɨmacɨna jáidiaɨoɨ. \v 53 Afe bimacɨ íaɨoɨ raɨáfuaɨmona jino bitíaɨoɨ. Iemo Jesús abɨdo caana mei, ñuera Jerusalén jófuemo jáidiaɨoɨ. Afénomo aillo comɨnɨ bie como meine abɨdo cáadɨmacɨna cɨódiaɨoɨ. \p \v 54 Iemona fuiríraɨnɨ illaɨma naa afémɨe dɨga Jesús úiñotɨnori, énɨe docailla, naa jɨáɨe comuídɨfuiaɨna cɨ́oillano, ɨere jacɨ́naitiaɨoɨ. Jacɨ́naillano daɨdíaɨoɨ: \p —Uáfueza bie Juzíñamui Jitó, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 55 Afénomo dɨga rɨngónɨaɨ jɨcana eróiediaɨoɨ. Aféngotɨaɨ Galiléamona Jesudo jáidiaɨoɨ. Aféngotɨaɨ Jesuna canófɨrediaɨoɨ. \v 56 Aféngotɨaɨ cɨ́gɨmo, Magdalena énɨe ingo María ite. Iemo jɨáɨe María, Santiago José íaillɨnoɨ ei ite. Iemo jɨáɨ Zebedeo aɨ ite. Afengo mena jitórede. \s1 Jesús raɨtíaɨoɨ \r (Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 57 Ja nauilla llezica Arimatea énɨe ímɨe José bite. Afémɨe ráaredɨmɨe, íemo jɨáɨ afémɨe Jesudo jáicaifɨrede. \v 58 Afe jira Pilátomo Jesús abɨ jɨ́cajide. Iemona Pilato Josemo afémɨena ite. \v 59 Iemo José Jesús abɨ ana uano ñuera áilloroina junide. \v 60 Juníllano dama ie comue raɨafomo jóonete. Afe raɨafo nofɨ́cɨmo fɨnoca. Raɨa mei áillue nofɨ́cɨna naze ɨbáillano jaide. \v 61 Afénomo Magdalena énɨe ingo María naa jɨáɨe María dɨga raɨafo uícori ráɨidiaɨnguaɨ. \s1 Jesús raɨáfo uíñoitɨnona jóonetiaɨoɨ \p \v 62 Afe jɨáɨruido, ocózinaillaruimo jitaica raa fɨ́nua mei, lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, naa fariséuaɨri Pilátomo úrizaidiaɨoɨ: \v 63 —Ocuídɨmɨe, afe taɨno llóraɨma Jesús dáɨnamo úibicaidɨcaɨ. Afémɨe caana llezica, “Daruiámani ille mei, tɨ́illanomona meine abɨdo cáaitɨcue,” daɨífɨrede. \v 64 Ie jira afe raɨafo daruiámani fɨdɨ rɨire o fɨnori, ie llófuegamacɨ ie abɨ naɨo mérɨaɨbiñelleza. Mérɨano comɨ́nɨna “Ja Cristo tɨide meine abɨdo caade,” dáɨitiaɨoɨ. Ie llófuegamacɨ daɨí fɨnóadɨ, íaɨoɨ íiraɨnomo lloga táɨnofue, fueñe lloga táɨnofuiaɨ baɨmo fɨénite, —daɨí daɨdíaɨoɨ. \p \v 65 Jira Pilato daɨde: \p —Batɨ́ omoɨ úiñote fuiríraɨnɨ ite. Afémacɨdo afe raɨafo omoɨ onona izói rɨire omoɨ fɨnori, —daɨde. \p \v 66 Iemona raɨáfomo jaillano, afénona rɨire fɨnódiaɨoɨ. Afe mei afe raɨafo emodo ɨbailla nofɨ́cɨmo túiñoñeillena jana fɨnódiaɨoɨ. Afe mei jóoneoide fuiríraɨnɨ afénomo fɨ́iano oni jáidiaɨoɨ. \c 28 \s1 Jesús tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jaide \r (Mr 16.1-8; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Ocózinaillarui jɨáɨruido, semana fuéñedɨruimo mona monáiacana llezica, Magdalena énɨe ingo María, jɨáɨe María dɨga raɨafo méiñuaidiaɨnguaɨ. \v 2 Afe llezica énɨe rɨire docáiricaide. Juzíñamui abɨ ímɨe ángel daɨnámɨe monámona ana billa énɨe níraɨdua. Afémɨe Jesús raɨáfomo dúcɨillano afe ɨbailla nofɨcɨ oni tuiñode. Tuíñuano afébɨcɨmo ráɨide. \v 3 Afémɨe abɨ mona borilla izói quenire cɨoide. Iemo afémɨe ɨniroi jaɨllɨcɨ izói ɨere úzerede. \v 4 Afémɨena cɨóillano, jóonete fuiríraɨnɨ ɨere jacɨ́naitiaɨoɨ. Cuidɨ́ridiaɨoɨ. Afe llezica tɨ́idɨno izói jáidiaɨoɨ. \v 5 Afe mei Juzíñamui abɨ ímɨe afénomo jaide rɨngónɨaɨna daɨde: \p —Jacɨ́naiñeno. Onódɨcueza, coraɨca Jesús jénuaɨbitɨomoɨ. \v 6 Afémɨe ja benó iñede. Omoɨna ie daɨna izói, ja meine abɨdo caade. Ie íaɨoɨ raɨano eróizaɨbi. \v 7 Afe mei ie llófuegamacɨmo omoɨ lluájiri. Bie izói lloiri: “Ja afémɨe tɨide íadɨ meine abɨdo cáadɨmɨena jáideza. Afémɨe ja omoɨ uícomo Galiléamo jaide. Afénomo íena cɨ́oitɨomoɨ.” Be ómoɨmo cue llóiacagafue, —daɨí daɨde. \p \v 8 Iemona rɨngónɨaɨ afe raɨáfomona raɨre abɨdo jáidiaɨoɨ. Aféngotɨaɨ ɨere ióbicaidiaɨoɨ íadɨ, naɨ jacɨ́ruioidɨmacɨ. \p \v 9 Iodo íaɨoɨ jailla llezica Jesús íaɨoɨmo cɨ́ocaide. Cɨ́ocaillano íaɨoɨna uáidote. Aféngotɨaɨ íemo áɨnozillano íemo cáɨmadotiaɨoɨ. Ie ɨdaɨ meníñotiaɨoɨ. \v 10 Jira íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨ jacɨ́ruiñeno. Cue ámatɨaɨmo lluájiri, Galiléamo raɨre íaɨoɨ jáilleza. Dɨnomo cuena cɨ́oitiaɨoɨ, —daɨde. \s1 Raɨáfona úiñotaga fuiríraɨnɨ llogafue \p \v 11 Rɨngónɨaɨ jailla llezica, raɨafo jóonete fuiríraɨnɨmona dáarie jófuemo jáidiaɨoɨ. Afénomo dúcɨillano lletáriraɨnɨ illáɨnɨmo nana íaɨoɨ cɨónana llotíaɨoɨ. \v 12 Aféllaɨnɨ ocuide eicomɨ́nɨmo ñue íaɨoɨ onóillena lluájidiaɨoɨ. Ie jira aillo úcubena afe fuiríraɨnɨmo itíaɨoɨ. \v 13 Illano íaɨoɨna daɨde: \p —Bie izói omoɨ daɨíri: “Naɨo caɨ ɨ́nɨa llezica ie llófuegamacɨ mérɨano ie abɨna uitíaɨoɨ.” \v 14 Iemo énɨe úiñotɨllaɨma aféfuena fɨdɨ́adɨ, omoɨ ñue íllena danɨ caɨ afémɨemo úrizaitɨcaɨ. Afemona afémɨe ómoɨna duere fɨ́noñeite, —daɨí daɨdíaɨoɨ. \p \v 15 Iemona afe fuiríraɨnɨ úcube llɨ́ɨnotiaɨoɨ. Llɨ́ɨnota íaɨoɨna daɨna izói fɨ́nuaidiaɨoɨ. Iemona judíuaɨ naɨ biruimo Jesús meine abɨdo cáanana uáitadiaɨoɨ; uáitano bie izói daɨífɨrediaɨoɨ. \s1 Jesús ie orécamacɨmo jóonega uai \r (Mr 16.14-18; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 16 Afemona Jesús once dɨ́gade llófuegamacɨ Galiléamo jáidiaɨoɨ. Uícodo Jesús íaɨoɨmo lloga ídumo jáidiaɨoɨ. \v 17 Afénomo Jesuna íaɨoɨ cɨ́oillano, afémɨemo cáɨmadotiaɨoɨ. Mei íadɨ dáamɨerie naɨ fɨgo ɨ́ɨnoñede. \v 18 Jira Jesús afémacɨmo áɨnozillano daɨde: \p —Nana monamo ite ocuilla rɨ́ino, naa énɨemo ite rɨ́ino dɨga ja cuemo fecaca. \v 19 Ie jira nana énɨemo ite comɨ́nɨmo omoɨ jairi. Afémacɨna cue llófuegamacɨna oreri. Afe mei Moo Juzíñamui mámecɨdo, daje izói ie Jitó mámecɨdo, naa ie Ñuera Joreño mámecɨdo íaɨoɨna báutizari. \v 20 Nana omoɨ cue ocuilla uáillaɨna afémacɨ jeire omoɨ otátari. Afe llezica bíena omoɨ onoiri, cue nágarui omoɨ dɨga íifɨreitɨcueza. Jaca omoɨ dɨga íitɨcuemo énɨe fuillɨ́ruimo dúcɨite. Daɨítadeza; ja nɨɨe.