\id JHN - Huitoto Mɨnɨca NT -Colombia 2011 (DBL 2013) \h SAN JUAN \toc1 Juzíñamui Ñuefue San Juan Llogafue \toc2 Juan \toc3 Jn \mt1 JUZÍÑAMUI ÑUEFUE SAN JUAN LLOGAFUE \mt2 El Santo Evangelio Según San Juan \c 1 \s1 Juzíñamui Uaina maméidɨmɨe ɨímana íficaide \p \v 1 Naga raa táɨnia uícomo afe Uai daɨnámɨe Cristo jaca ite. Afe Uai jaca Juzíñamuimo ite. Afémɨe Juzíñamui. \v 2 Ua nanóidɨruimo afémɨe Juzíñamuimo ite. \v 3 Afémɨedo Juzíñamui bínɨe naa ráanɨaɨri fɨnode. Mɨnɨ́cana iñede afémɨe fɨnóñegana. \v 4 Afémɨemo cáallɨno ite. Afe cáallɨno nana comɨnɨ egáiñote. \v 5 Afe egáiñotɨno jaca jítɨredɨnomo egáiñote; íadɨ afe jítɨredɨno afe egáiñotɨnona jaca dúitanide. \p \v 6 Daa Juzíñamui orécamɨe bínɨemo bite. Afémɨe mámecɨ Juan. \v 7 Afémɨe uai nabáiraɨmana bite egáiñotɨnodo ñue úrillena. Daɨí úrizaɨbite, afémɨe daɨnáfuedo nana comɨnɨ ɨ́ɨnollena. \v 8 Juan dama egáiñotɨmɨeñede. Fia afémɨe orécamɨe egáiñotɨmɨe uai nabáiraɨmana úrizaɨbite. \v 9 Afe egáiñotɨmɨe uáfuena ñue egáiñotɨmɨe. Bie egáiñotɨmɨe nana caɨmo egáiñote. Afe egáiñotɨmɨe bínɨemo dúcɨzaɨbite. \p \v 10 Afe Uai daɨnámɨe bínɨemo ite; Juzíñamui afe Uai daɨnámɨedo bínɨe fɨnode, íadɨ bínɨemo itɨno afémɨena onóñediaɨoɨ. \v 11 Afémɨe ie énɨemo bite, íadɨ ie comɨnɨ afémɨena llɨ́ɨnoñediaɨoɨ. \v 12 Mei íadɨ dáarie mei afémɨena llɨ́ɨnotiaɨoɨ; afémɨena ɨ́ɨnotiaɨoɨ. Afe ɨ́ɨnotɨno rɨ́inoredɨuaina igáiaɨoɨ, Juzíñamui úruiaɨna íaɨoɨ jáillena. \v 13 Afe úruiaɨ come móotɨaɨ úruiaɨ izói cómuitañega. Come móotɨaɨ bie énɨe comuilla izói, comuítatiaɨoɨ. Afémacɨ íaɨoɨ comecɨ jítainafuedo comuítatiaɨoɨ, íadɨ Juzíñamui úruiaɨ dama Juzíñamuimona comuide. \p \v 14 Afe Uaina maméidɨmɨe caɨ come abɨ izói dama íficaide. Ie mei caɨ cɨ́gɨri nano nɨé dɨno ite. Afémɨe comécɨmo ñúefuiaɨ illa, ua nana izíruillafue uafue dɨga. Ie jira afémɨemo ite ñue ebírenafue caɨmo cɨ́ocaide; afe ebíredɨfue dama Moo Juzíñamui daade Jitó ie. \v 15 Juan afémɨeri jéerie ñúefuedo úrite. Daɨde: \p —Baie cue úrillamɨe, ómoɨmo cue llogámɨe, cue óodana bitɨ́mɨe. Afémɨe jae cue uiéco dɨbénemo jaide, cue íñeniadɨ íteza, —daɨde Juan. \p \v 16 Afémɨe aillo ñuera ráfuiaɨmona caɨmo ñue ézɨcɨgafuiaɨna llɨ́ɨnotɨcaɨ. Ua nana fáɨcanocaiñeno llɨ́ɨnotɨcaɨ. \v 17 Juzíñamui caɨmo ocuícafue Moisedo oreca, íadɨ izíruinafue uáfuiaɨ dɨga Jesucrístodo bite. \v 18 Buna jaca Juzíñamuina cɨóñena; mei íadɨ dama daade ie Jitó, ua Moo comecɨ áɨnomo itɨ́mɨe, baie Juzíñamui ífuena caɨ onótatɨmɨe. \s1 Báutizaraɨma Juan Jesucrístodo ñue úrite \r (Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17) \p \v 19 Jerusalemo ite judíuaɨ, dárie lletáraɨnɨ Levítanɨaɨ dɨga Juaamo orédiaɨoɨ. Daɨí íaɨoɨna orede báimɨemo jɨcánollena, “Búdɨo” daɨíllena. \v 20 Afémɨe jáanoñeno llote. Daɨde: \p —Cue Crístoñedɨcue, —daɨde. \p \v 21 Nane dáanomo íemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Búdɨo mei? ¿O Juzíñamui uai llóraɨma, Elíadɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p Juan: —Ɨéñedɨcue, —daɨde. \p Iemo nane jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨɨ Juzíñamui uai llóraɨma bille daɨnámɨedɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p Jira uai ote: —Ɨéñedɨcue, —daɨde. \p \v 22 Ie jira íena daɨdíaɨoɨ: \p —¿Mei búdɨo? caɨ orédɨnomo faɨríogafuena caɨ uíllena. ¿Mei nɨe izói caɨna o abɨ ífuena dáɨitɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 23 Juan íaɨoɨ uai ote: \p —Cue dama jofue iñénanomo caillɨde uáidɨmɨedɨcue. Baɨ Juzíñamui io jaɨ́cɨna zɨtari, jaiai Juzíñamui uai llóraɨma Isaías daɨna izói, —daɨde. \v 24 Juan dɨga úrizaɨbitɨno jae Fariséuaɨmona orécaiaɨoɨ. \p \v 25 Ie mei Juaamo jɨcánote: \p —Mei Crístoñedɨo, Elíañedɨo, Juzíñamui uai jino llóraɨmañedɨo, ¿nɨbái mei báutizaɨbifɨredɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 26 Juan íaɨoɨna daɨde: \p —Fia jáɨnoido báutizadɨcue. Mei íadɨ omoɨ cɨ́gɨmo daa omoɨ onóñegamɨe ite. \v 27 Cue óodana afémɨe bite, íadɨ cue jinomo baitade. Afémɨe eɨba ico igaɨ zuitánidɨcue, mei jamáimɨedɨcueza, —daɨde. \p \v 28 Nana afe Juaamo jɨcánollena Betábaramo úritiaɨoɨ. Betábara énɨe Jordán imani ruicáfellemo ite. Ja dɨnomo naui Juan comɨnɨ báutizafɨrede. \s1 Jesús, Juzíñamui Cordero \p \v 29 Afe meifo iruido Juan ja Jesúna cɨode. Jesús Juaamo áɨnozide. Aɨnozidemo Juan daɨde: \p —¡Eroi! Juzíñamui Cordero daɨna ie Ovéjana mamécamɨe. Ua, afémɨe nana comɨnɨ fɨénidɨfue oni dóraɨma. \v 30 Naui afémɨe cue llogámɨe “Cue óodana daa ɨima bite. Ua óodana bitɨ́mɨe cue baɨmo baitade, mei afémɨe cue jinófenemo íteza; daje izói cue íñenia afémɨe jae nano itɨ́mɨeza.” Daɨí naui afémɨedo úritɨcue. \v 31 Dama afémɨena onóñedɨcueza, búdɨmɨeza. Iadɨ jáɨnoido comɨnɨ báutizaɨbitɨcue, Israel naɨraɨ afémɨena ñue onóillena, —daɨde. \p \v 32 Ie emódomo daɨde Juan: \p —Ja Juzíñamui Ñuera Joreño, Espíritu Santo, bímɨemo monámona ana bíllana cɨódɨcue. Fɨ́ɨcɨrina eroide. Iemo afémɨemo fɨébide. \v 33 Jaca nanómona onóñedɨcue nɨbaɨ bu. Mei íadɨ jáɨnoido comɨnɨ báutizallena daɨí cuena ocuídɨmɨe cuena daɨde: “Ñuera Joreño daa ɨímamo ana bíllana íemo afémɨemo fɨébillana o cɨóadɨ, afémɨena ónoitɨo. Afémɨe Ñuera Joréñona itátatɨmɨe.” Daɨí cuena daɨde. \v 34 Ja íena cɨódɨcue. Ie jira ñue llóraɨmadɨcue. Uáfuena llotɨcue. Afémɨe Juzíñamui Jitó, —daɨde Juan. \s1 Jesús nano fueñe ie llófuegamacɨ \p \v 35 Afe meifo iruido Juan mena ie llófuegamɨe íaillɨnoɨ dɨga, meine batɨ́ dáanomo ite. \v 36 Jesús mácajana cɨóillano, Juan daɨde: \p —Eroi bímɨe Juzíñamui Cordero daɨna ie Ovéjana mamécamɨe, —daɨde. \p \v 37 Iemo Juan llófuegamɨe íaillɨnoɨ ie daɨnáfuena cacáillanona oni Jesumo jáizaidiaillɨnoɨ. \v 38 Ie mei Jesús jino érocaidemo, afémɨemo íaillɨnoɨ jáizaillana cɨode. Iaillɨnoɨna daɨde: \p —¿Bu mei jenódɨomɨcoɨ? —daɨde. Afe íaillɨnoɨ afémɨena daɨde: \p —Llófueraɨma, ¿nɨnomo itɨo? —daɨde. \p \v 39 Jira Jesús faɨríote: \p —Eróizaɨbi, —daɨde. \p Iemona iedo jáidiaillɨnoɨ. Afémɨe illánona cɨ́oizaidiaillɨnoɨ. Ie mei, nɨbaɨ jitoma ana ítemo, afémɨeoɨri iruido fɨébidiaillɨnoɨ. \v 40 Daa afe íaillɨnoɨmona ua Juan llogáfuena cacádɨnomona, Jesús dɨné jáidɨmɨe Andrés. \v 41 Afémɨe Simón Pedro ama. Afe Andrés, nano fueñe abɨdo ie ama Simón baizaide. Baizájillano íena daɨde: \p —Mesíana, Juzíñamui mámecɨgamɨena jae baitɨcaɨ. Cristo jɨáɨfodo mamécamɨe, —daɨde. \v 42 Ie mei Andrés Jesús illánomo Simona uite. Dúcɨdemo Jesús íena cɨóillano daɨde: \p —O Simona, Jonás jitódɨo. Iadɨ biruímona Céfana mámeitɨo. Pedro jɨáɨfodo mameina. \s1 Jesús Felipe uáidote Natanael dɨga \p \v 43 Afe meifo iruido Jesús Galilea énɨemo jáiacade. Jaillano Felipe baizájide. Afémɨena daɨde: \p —Cuedo bi, —daɨde Jesús. \p \v 44 Afe Felipe Betsaida jofue ímɨe. Andrés Pedro dɨga daano imacɨ. \v 45 Ie mei Felipe dɨnena Natanael baizájide. Baizájillano daɨde: \p —Moisés ocuica uai cuegánicomo llogámɨe ja cɨódɨcaɨ. Ua Juzíñamui uai jino llóraɨnɨ llua izói, afe íaɨoɨ llogámɨena cɨódɨcaɨ. Afémɨe Jesús, José jitó, Nazaret jofue ímɨe, —daɨde Felipe. \p \v 46 Natanael dɨnena daɨde: \p —¿Nɨga ñúefue jadɨ́ Nazarémona fɨ́dɨitɨo? —daɨde. \p Felipe uai ote: \p —Eróizaɨbi, —daɨde. \p \v 47 Jesús Natanael áɨnozillana cɨóillano daɨde: \p —Benomo bite nahí israelita ímɨe; jɨ́fuiafue afémɨemo iñede, —daɨde. \p \v 48 Ie jira Natanael Jesumo jɨcánote: \p —¿Nɨe izói cuena onódɨo? —daɨde. \p Iemo Jesús íena daɨde: \p —Felipe naɨ ona uáidoñenia, ona cɨódɨcue. Ua higuera anamo o íllana cɨódɨcue, —daɨí Jesús daɨde. \p \v 49 Iemo Natanael daɨde: \p —Llófueraɨma, O Juzíñamui Jitódɨo. Israel Illáɨmadɨo, —daɨde. \v 50 Jesús ie uai ote: \p —¿Dama cue dáɨnana higuera anamo ona cɨódɨcue iedo daɨɨ́ cuena ɨ́ɨnotɨo? —jɨcánote Jesús. Afe emódomo Jesús íena daɨde: \p —Bie rafue jinomo jɨáɨe áillue ráfuena cɨ́oitɨo, —daɨde. \v 51 Iemo afe emódomo Jesús afémacɨna daɨde: \p —Uáfuena ómoɨmo llóitɨcue. Mona túiñuana cɨ́oitɨomoɨ. Iemona Juzíñamui abɨ imacɨ, ángeles daɨnámacɨ, cuemo ana bíitiaɨoɨ, caifo cúemona jáitiaɨoɨ. Mei Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. Afena cɨ́oitɨomoɨ, —daɨde. \c 2 \s1 Galilea énɨemo Caná jófuemo áɨrenafue \p \v 1 Daruiámani íllamona, jadɨ́ Caná jófuemo, Galilea énɨemo, áɨrenamona ɨráɨzillafue fɨnódɨno. Jesús ei afénomo ite. \v 2 Jesús naa ie llófuegamacɨri ja afe áɨreina ráfuemo uáidogamacɨ. \v 3 Afe ɨráɨzillafuemo jirórai, vinoi fuilla. Ie ei Jesuna daɨde: \p —Ja vino iñede. \p \v 4 Jesús uai ote: \p —Ei, ¿nɨbái cuena daɨí daɨdɨo? Cue jiéruillaruimo naɨ dúcɨñede, —daɨde. \p \v 5 Mei íadɨ afengo afénomo ite jirolle atɨ́raɨnɨna daɨde: \p —Mai, nana afémɨe daɨna dɨga fɨno, —daɨde. \p \v 6 Dɨnomo seis dɨga ɨcɨ́ruaɨ, nofɨ́ruaɨ ráɨide. Judíuaɨ afe ɨcɨ́ruaɨ oruítajano jɨáɨmacɨ ñue oréllena nɨ́cɨdofɨrediaɨoɨ, íaɨoɨ abɨ fɨénidɨfue dóllena. Naga ɨcɨ́rumo ochenta o cien litros oruízɨte. \v 7 Iemo Jesús atɨ́raɨnɨna daɨde: \p —Jadíe ɨcɨ́ruaɨ jáɨnoina oruítari, —daɨde. \p Iemona fuemo jibíezɨdiaɨoɨ. \v 8 Iemo Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Due uano rafue náamamo uiri, —daɨde. Daɨí fɨnódiaɨoɨ. \p \v 9 Iemo afe rafue naama jaɨnoi facádemo, jáɨnoiñede. Jae vino. Rafue naama onóñedemo ɨcɨ́ruaɨ jáɨnoina oruízɨte. Danɨ atɨ́dɨno áfena onona. Afe vino nimánuanona, rafue naama rɨngo óiacadɨmɨe uáidote. \v 10 Iena daɨde: \p —Nágamɨiaɨ ñúeji nano fueñe atɨ́fɨrediaɨoɨ. Ie mei nana uáidogamacɨ aillo jirolle mei, jamai vino atɨ́fɨrediaɨoɨ. Mei íadɨ naɨ biruido ñúeji ja o éenoga, —daɨde. \p \v 11 Afe vino méiduafue ua Jesús nanoide uaido daɨngo comuítaga raa; afefue Galilea énɨemo, Caná jófuemo fɨnoca. Bie uaido comuítaga raado afémɨe ie ebírede rɨ́ino jino cɨ́otate. Iemona ie llófuegamacɨ ñue íena ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \p \v 12 Ie meífodo Capernaúmo, Jesús jaide ie ei dɨga, ie ámatɨaɨ dɨga, ie llófuegamacɨri. Dɨnomo ja baɨ nɨga mona itíaɨoɨ. \s1 Jesús Juzíñamui gaɨríraco ñue duafue \r (Mt 21.12-13; Mr 11.15-18; Lc 19.45-46) \p \v 13 Aféruillaɨdo Judíuaɨ pascua rafue áɨnozide. Iemona Jesús Jerusalemo jaide. \v 14 Afe dɨnomo gaɨríraco eromo juráriaɨ, ovejaɨ, íemo fɨ́ɨcɨrillaɨ dɨeze fecáriraɨmacɨna Jesús cɨode. Dáanomo úcube méidoraɨnɨ ráɨidiaɨoɨ. \v 15 Afena cɨ́oillano Jesús ñécɨgaɨ móillano jiura fɨnode. Afedo gaɨríraco erómona nana fecáriraɨnɨ íaɨoɨ juráriaɨ ovejaɨ dɨga jino jiude. Daje llezica úcube méidoraɨnɨ úcubetunillaɨ Jesús ana jutade. Iaɨoɨ úcube facádorabani Jesús oni caitade. \v 16 Fɨ́ɨcɨri fecáraɨnɨna daɨde: \p —Bie raa benómona oni ui. ¡Cue Moo jofo fecáriracona mamériñeno iri! —daɨde. \p \v 17 Ie mei afémɨe llófuegamacɨ jaiai cuegáuai úibicaidiaɨoɨ. Afe uai llote: “O jofo cue rɨ́iduamona cue abɨ íñeite izoide,” daɨde. \p \v 18 Iemona Judíuaɨ afémɨemo jɨcánote: \p —¿Mɨnɨ́cado o rɨ́inona caɨ ácatatɨo? ¿Bie raa o fɨ́nuana bu o ocuilla? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 19 Jesús íaɨoɨ uai ote: \p —Cue rɨ́ino ómoɨmo bie izói ácataitɨcue. Bie gaɨríraco omoɨ júdaɨ, ie mei daruiámani íllemona meine nane caifo cue raiñolle, —daɨde. \p \v 20 Jae judíuaɨ Jesuna daɨdíaɨoɨ: \p —Cuarenta y seis fɨmona niga gaɨríracoca; ¿íeca daruiámani íllamona meine abɨdo caifo o ráiñoitɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 21 Iadɨ afémɨe daɨna uai gaɨríraco, dama ie abɨ llote. \v 22 Iemona Jesús tɨ́idɨnomona meine abɨdo cáaillano ie llófuegamacɨ bie daɨna uaimo uibíoidiaɨoɨ. Daje llezica Cuegáuaina ɨ́ɨnotiaɨoɨ nana Jesús íaɨoɨna daɨna uai dɨga. \s1 Jesús nana comɨnɨ comécɨna onode \p \v 23 Jesús Jerusalemo illano, pascua rafue llezica, aillo comɨnɨ afémɨena ñue ɨ́ɨnotiaɨoɨ. Ua íaɨoɨ cɨófɨnina afémɨe uaido fɨ́nuana cɨódiaɨoɨ. Afena cɨ́oillano afémɨena ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 24 Mei íadɨ Jesús afe comɨ́nɨmo ie abɨna naɨ rairuide. Mei nana imacɨ comécɨna onódeza. \v 25 Jɨáɨ come afémɨemo comɨnɨ ífuena llónide. Dama afémɨe dɨnena íaɨoɨ comecɨ ífuena onode. \c 3 \s1 Nicodemo Jesumo úrillafue \p \v 1 Daa Judíuaɨ illaɨma mámecɨ Nicodemo. Afémɨe fariseo. \v 2 Afe bie Nicodemo naɨo Jesumo úrizaɨbite. Jesuna daɨde: \p —Llófueraɨma, Juzíñamui orécao caɨ llófuellena onódɨcaɨ. Juzíñamui cómemo íñeniadɨ bu bie rɨ́irede cɨófɨnina fɨ́nuana ácatanide. Ua o fɨ́nua izói buna fɨnónide, —daɨde. \v 3 Ie jira Jesús íena daɨde: \p —Uáfuena dáɨitɨcue: meine nane jéicɨñegamɨe jaca Juzíñamui illáɨmana illánona cɨ́oñeite, —daɨde. \v 4 Jira Nicodemo jɨcánote: \p —¡Jae éicomedɨcaɨ! ¿Nɨe izói meine jocóllɨcaɨ? ¿Meine nane ei eromo come jáirede, dáanomo abɨdo jéicɨllena? —daɨde. \v 5 Ie jira Jesús uai ote: \p —Uáfuena dáɨitɨcue: meine nane jáɨnoina jéicɨñegamɨe, Moo Joréñomona jéicɨñegamɨe dɨga, ua Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo jáinide. \v 6 Come móomona jéicɨgamɨe jaca come. Iadɨ Juzíñamui Joréñomona jéicɨgamɨe jaca joreño. \v 7 Cue ona daɨnáfueri jacɨ́naiñeno iri. Uáfuena nágamɨe comue jéicɨafue, ua caifona jéicɨafue jaca jitáirede. \v 8 Jairifo náganomo ebena jaiñófɨrede. Ie jáiñuana cacádɨo, mei íadɨ nɨnena bite, nɨné jaide, onóñedɨo. Daje izói nana Juzíñamui Joréñomona jéicɨgano, afe jairifo izói itíaɨoɨ, —daɨde. \p \v 9 Jira meine nane Nicodemo jɨcánote: \p —¿Nɨe izói bie iite? —daɨde. \p \v 10 Jesús uai ote: \p —¿Nɨbái mei jɨcánotɨo? O ɨere aillo Israel llófueraɨmana o íadɨ ¿bie ráfuena onóñedɨo? \v 11 Uáfuena dáɨitɨcue: caɨ onóigafuedo úritɨcaɨ. Caɨ cɨónafuena féinino llotɨcaɨ. Mei íadɨ caɨ ómoɨmo llogáfuena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ. \v 12 Bie énɨe raado ómoɨmo cue úriadɨ naɨ ɨ́ɨnoñeniadɨ, ¿nɨe izói cuena ɨ́ɨnoitɨo mona ero ráfuedo cue úriadɨ? \v 13 Buna mona eromo jáiñede. Dama monámona ana bitɨ́mɨe, Nanoide Ɨima Jitó, monamo jáirena; mei naui monamo itɨ́mɨeza. Dáamɨedɨcue. \v 14 Naui jaiai Moisés jofue iñénazicɨmo jaio caifo ráiñua izói ua afe izói caifo ráiñobicaitɨcue. Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. \v 15 Ua afe cue ráiñua jitáirede nana cuemo ɨ́ɨnotɨno fɨénidɨfuemo báɨiñeillena. Mei íadɨ ɨ́ɨnotɨno zíiñona íitiaɨoɨ. \s1 Juzíñamui nana comɨ́nɨna izíruillafue \p \v 16 Jesús naɨ úrillano daɨde: Juzíñamui nana comɨ́nɨna ɨere izíruite. Afe ɨere izíruillamona Juzíñamui ie daade Jitó caɨmo ite. Ua, afémɨe ie caɨmo ite, nana afémɨemo ɨ́ɨnotɨno jaca nɨnomo féiraiñeillena; mei jɨáɨfodo ñue zíiñona íaɨoɨ íllena. \v 17 Comɨnɨ fɨénidɨfue ɨba otátaraɨmana Juzíñamui ie Jitona oréñede, mei íadɨ ie Jitona orede afémɨedo comɨnɨ jíllobicaillena. \p \v 18 Juzíñamui Jitomo ñue ɨ́ɨnotɨmɨe duere fɨnóbiñede. Ɨɨnoñedɨmɨe jae duere fɨnóbide, Juzíñamui daade Jitomo ɨ́ɨnoñena jira. \v 19 Ɨɨnoñedɨno jae duere fɨnóbidiaɨoɨ. Mei ua ñue egáiñotɨmɨe ana bie énɨemo bítemo, jítɨnona jamánomo gáɨdiaɨoɨza, fɨénidɨfue fɨnódɨnona íaɨoɨ illa jira. \v 20 Nana fɨénidɨfue fɨnóraɨnɨ úzefona éoidiaɨoɨ. Jaca úzefomo áɨnoziñede. Ua íemo áɨnoziñediaɨoɨ íaɨoɨ fɨeni fɨnócafuena ónoñellena. \v 21 Uáfuemo comecɨ facádɨno úzefomo áɨnozifɨrediaɨoɨ. Iaɨoɨ fɨnócafue jaca Juzíñamuimo cacádɨnona íaɨoɨ illa izói fɨnódiaɨoɨ. Uzefo íaɨoɨ fɨnócafue jaca daɨí ñue cɨ́oitate, —daɨde Jesús. \s1 Báutizaraɨma Juan Jesudo meine úrizaɨbite \p \v 22 Ie meífomo Jesús Judea énɨemo jaide, ie llófuegamacɨ dɨga. Dɨnó dɨga irui itíaɨoɨ. Dɨnomo comɨnɨ báutizadiaɨoɨ. \v 23 Daje llezica Juan, Enón énɨemo báutizade. Enón Salim áɨnomo ite. Dɨnomo báutizade, aillo jaɨnoi illa jira. Iemona comɨnɨ báutizaɨbitiaɨoɨ. \v 24 Bifue fɨnódiaɨoɨ Juan naɨ llavéracomo úiñenia. \p \v 25 Juan llófuegamacɨmona dáarie judíuaɨmo úrizaide. Comɨnɨ ɨ́aɨfue oni dollɨ́nodo úritiaɨoɨ. \v 26 Juaana daɨízaɨbitiaɨoɨ: \p —Llófueraɨma, naui o dɨga itɨ́mɨe, Jordán ruicáfellemo itɨ́mɨe, caɨmo o llogámɨe, ja comɨnɨ báutizade. Nana comɨnɨ afémɨe dɨné jáidiaɨoɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 27 Iemo Juan afémacɨna daɨde: \p —Juzíñamui cómemo ifue fécañenia, bumo ráfuena íñeite. \v 28 Cue naui uáfuedo daɨnafue danɨ cacádɨomoɨ. “Crístoñedɨcue” daɨdɨcue. Afémɨe uícodo orécamɨedɨcue. \v 29 Aɨrenafuemo rɨngo otɨ́mɨe ua rɨngo óite. Otɨ́mɨe nabai afe dɨnó itɨ́mɨe ie úrillana cacade. Cacáillanona íeri ɨere ióbite. Daje izói biruido cue ióbidɨcue. \v 30 Nágarui afémɨe jamánomo illáɨmana jáizaide. Ie llezica cue jabómɨeitɨcue. Daɨí jitáirede, —daɨde. \s1 Caifona ana bitɨ́mɨe \p \v 31 Juan naɨ úrite; daɨde: \p —Caifona bitɨ́mɨe nana caɨ jaɨnáinamɨe. Bie énɨe ímɨe ja bínɨemo jaɨnaide. Enɨe ífuena úrite. Mei íadɨ monámona bitɨ́mɨe nana caɨ baɨmo jamánomoidɨmɨe. \v 32 Afémɨe cacánafuedo úrite ie cɨónafue dɨga. Iadɨ afémɨe dáɨnana buna ɨ́ɨnoñena. \v 33 Da come ie dáɨnana ɨ́ɨnoiadɨ daɨí Juzíñamuimo faɨríote. Ua daɨí Juzíñamui uáfuena daɨnafue uáfuetaite. \v 34 Juzíñamui orécamɨe Juzíñamui uáillaɨdo úrite, mei Juzíñamui ie Joreño afe orécamɨemo facáñeno nana íteza. \v 35 Moo ie Jitona izíruite. Naga itɨ́nuiaɨna afémɨemo fecade. \v 36 Iemo ie Jitona ɨ́ɨnotɨmɨemo fúiñeite illánona íemo ite. Mei íadɨ Jitona ɨ́ɨnoiacañedɨmɨemo afe fuiñédɨnona íñeite. Juzíñamui afémɨena ɨere duere fɨ́noite. \c 4 \s1 Jesús Samaria ingomo úrite \p \v 1 Fariséuaɨ Jesús Juan baɨmo aillo comɨnɨ jáillana fɨdɨ́diaɨoɨ. Daje izói Jesús Juan baɨmo báutizafɨrenana fɨdɨ́diaɨoɨ. \v 2 Mei íadɨ Jesús báutizañede; dama ie llófuegamacɨ báutizaja. \v 3 Afena Jesús fɨdɨ́illanona Judéamona meine abɨdo Galilea énɨemo jaide. \p \v 4 Jesús jailla llezica Samaria énɨe cɨ́gɨdo jáirede. \v 5 Ie mei Samaria jófuemo dúcɨde. Afe jofue mámecɨ Sicar. Sicar áɨnori Jacob fecɨ énɨe ite. Afe énɨena ie jitó Josemo maiñótate. \p \v 6 Dáanori Jacob jaɨnoi orano ite. Jesús iodo mácajamona zegónaite. Ie jira jaɨnoi orano abɨmo ráɨnade ocózinaillena. Jae jaɨ́cɨri íacademo. \v 7-8 Ie llófuegamacɨ jófuemo güille jae ɨ́bajidiaɨoɨ. Iemo Samaria rɨngo dúcɨde. Jaɨnoi uáɨbite. Iena Jesús daɨde: \p —Jáɨnoina cue jírota, —daɨde. \v 9 Ie jira Samaria rɨngo Jesuna daɨde: \p —¿Nɨbái mei jaɨnoi cuemo jɨcádɨo? Odɨ judíodɨo. Cue Samaria ingódɨcue, —daɨde. (Ua jaiai dɨnómona judíuaɨ samaritánuaɨmo nabáiriraɨnide.) \p \v 10 Ie jira Jesús uai ote: \p —Juzíñamui fia fecallɨ raa o onóadɨ, ua áfena raɨre cuemo jɨ́caitɨo. Daje izói omo jaɨnoi jɨcádɨmɨena, o onóadɨ ua raɨre cuemo jɨ́caitɨo; íemona ua cáadɨjina o íitɨcue, —daɨde. \p \v 11 Afengo afémɨena daɨde: \p —Ɨima, o jaɨnoi olle raa iñede. Jaɨnoi orano afórede. ¿Nɨnómona cáadɨjina cue íitɨo? \v 12 Caɨ jaiáigɨmɨe Jacob bie jaɨnoi orano caɨmo iga. Benómona afémɨe jíruaɨde ie úruiaɨ dɨga. Ua dájemona afémɨe tóɨnɨaɨ jíruaɨde. ¿O ɨere afémɨe báɨmoidɨo? —daɨde. \p \v 13 Jesús uai ote: \p —Nana bie jáɨnoimona jiródɨmacɨ nane meine abɨdo jiróacaitiaɨoɨ. \v 14 Mei íadɨ cue jirótagano jaca meine abɨdo jiróacañeitiaɨoɨ. Omo cue ille jaɨnoi ua zíiñona íitɨji. Nágarui caɨmare o itátaite. Illánona fúiñeitɨnona omo íficaitaite, —daɨde. \p \v 15 Ie mei rɨngo afémɨena daɨde: \p —Ɨima, jadíe jáɨnoina cue ine; ja cue jíroacañeilleza, ua nane meine bie jaɨnoi oránomo cue bíñeilleza, —daɨde. \p \v 16 Jesús aféngona daɨde: \p —O ɨni jɨ́ɨrizairi ie mei bené bi, —daɨde. \p \v 17 Rɨngo uai ote: \p —Ɨnínidɨcue, —daɨde. \p Ie jira Jesús aféngona daɨde: \p —Uáfuena daɨdɨo. Ɨnínidɨo. \v 18 Jae cinco dɨ́gacaiño ɨníreidɨo; birui o illámɨe o ɨníñede, —daɨde. \p \v 19 Afena cacáillano rɨngo afémɨena daɨde: \p —Ɨima, Juzíñamui uai llóraɨmɨedɨo ja onódɨcueza. \v 20 Caɨ jáiaimacɨ Samaritánuaɨ bie ídumo Juzíñamuina ióbitadiaɨoɨ; ñúefuedo íemo úrizaɨbitiaɨoɨ. Mei íadɨ o íemo naa judíuaɨri jɨáɨfodo daɨdɨ́omoɨ. Jerusalemo caɨ gaɨríllano Juzíñamuina caɨ ióbitallena daɨdɨ́omoɨ, —daɨí afengo daɨde. \p \v 21 Jesús uai ote: \p —Rɨngo, cuena ɨɨno. Jɨáɨruimo ja dúcɨizaide. Aféruimo bídumo biñeno, Juzíñamuina ióbitaitɨomoɨ. Daje izói Jerusalemo jáiñeno, Juzíñamuina ióbitaitɨomoɨ. \v 22 Omoɨ ióbitagamɨena onóñedɨomoɨ. Iadɨ caɨ ióbitagamɨena onódɨcaɨ, nɨbaɨ jíllonafue judíuaɨmona bíteza. \v 23 Jae como cue llogáruimo dúcɨde. Jae birui aferui. Naga Moo Juzíñamuina uáfuena ióbitaacadɨmɨe afe o joréñodo uáfuena afémɨena ióbitaite. Daɨí Moo Juzíñamui caɨ íena ióbitallena jítaide; ua nana afémɨena ióbitaacadɨno daɨí bíllana Moo jitaide. \v 24 Juzíñamui ua Joreño. Afémɨena ióbitadɨno íaɨoɨ joréñodo uáfuena ióbitaitiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 25 Iemona afengo íena daɨde: \p —Cue onódɨcueza Mesías biite. Afe Mesías daɨna Cristo. Afémɨe bia nana ñue rafue caɨmo jino llóite, —daɨde. \p \v 26 Jesús daɨde: \p —Nɨ́ɨmɨedɨcue, ori úrilla, —daɨde. \p \v 27 Iemo ie llófuegamacɨ dúcɨde. Dúcɨillano Jesús rɨngomo úrillari fáɨgacaidiaɨoɨ. Mei íadɨ buna jɨcánoñena áfena. Ua afémɨemo afengo jitáillana jɨcánoñediaɨoɨ; “¿Mɨnɨ́cafuedo úritɨomɨcoɨ?” íena daɨíñediaɨoɨ. \p \v 28 Ie mei afengo ɨcɨru fɨénocaillano, jófuemo jaide. Dɨnomo comɨ́nɨmo lluájide: \p \v 29 —Nana cue fɨnócafue jino llotɨ́mɨemo omoɨ éroizaɨbi. ¿Bie afe Crístoñede? —daɨde. \v 30 Ie jira jófuemona Jesús illánomo jáidiaɨoɨ. \p \v 31 Afémacɨ bitíaɨoɨmo ie llófuegamacɨ afémɨena jɨcade: \p —Llófueraɨma, due güi, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 32 Ie jira afémɨe daɨde: \p —Cuemo ite güíllena omoɨ onóñedɨomoɨ, —daɨde. \p \v 33 Ie jira ie llófuegamacɨ como fueñe conímamo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Jɨáɨe come afémɨe écaɨbite? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 34 Ie jira Jesús afémacɨna daɨde: \p —Cue orédɨmɨe comecɨ jítaina izói cue fɨnóadɨ bie cue güíllena. Daje izói ie táɨjɨna cue fuitáadɨ, güítɨcue izoide. \v 35 Omoɨ llua: “Naɨ riga raa ollɨ́ruimo cuatro dɨga fɨui ite” daɨdɨ́omoɨ. Mei íadɨ dáɨitɨcue: Erocai. Ja rigánuemo eroi. Ja jéiaruimo áɨnozide. \v 36 Ollemo táɨjɨdɨmɨe ɨba llɨ́ɨnote. Afe oga llɨ́zienɨaɨ jaca nɨnomo fɨébite; ua fúiñeite illánomo fɨébite. Ua ríjiraɨma óraɨma dɨga dáanomo camátaillena daɨí ite. \v 37 Omoɨ jaiai daɨna uáfuena llote: “Ríjiraɨmɨe dáamɨe íadɨ otɨ́mɨe jɨáɨmɨe.” \v 38 Jae omoɨ ríñeganomo ómoɨna orédɨcue. Jɨáɨmacɨ táɨjɨdiaɨoɨ íemo íaɨoɨ táɨjɨna caɨmare ɨ́ɨnotɨomoɨ, —daɨde. \p \v 39 Aillo Samaria jofue imacɨ Jesumo ɨ́ɨnotiaɨoɨ. Ua uafue rɨngo llogáuaido Jesuna ɨ́ɨnotiaɨoɨ. Afengo daɨnáuai, be nɨɨe: “Nana cue fɨnócafuena cuemo llote.” \v 40 Ie jira Samaritánuaɨ Jesumo billano jɨcádiaɨoɨ: \p —Caɨ dɨga iri, —daɨdíaɨoɨ. Ie jira Jesús ménarui íaɨoɨ dɨga ite. \v 41 Afémɨe dáɨnana cacáillano aillo jɨáɨmacɨ ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 42 Ie jira aféngona daɨdíaɨoɨ: \p —Naui dama o dáɨnado jabo ɨ́ɨnotɨcaɨ, mei íadɨ birui ja caɨ danɨ afémɨena cacáillano áfedo como ñue ɨ́ɨnotɨcaɨ. Ja onódɨcaɨ bie ua Cristo, nana naɨraɨ jíllotaraɨmaza, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús gobiérnomo táɨjɨraɨma jitó jíllotate \p \v 43 Ménarui íllamona Jesús Samáriamona jáizaide Galilea énɨe iodo jáillena. \v 44 Jae dama Jesús llote: \p —Juzíñamui uai jino lloraɨma dama ie énɨemo jaca jámairuiga, —daɨde. \v 45 Galiléamo dúcɨdemo afénomo itɨno íena ñue llɨ́ɨnotiaɨoɨ. Ua caɨmare íena llɨ́ɨnotiaɨoɨ, nɨbaɨ pascua ráfuemo Jerusalemo naui Jesús illa llezica jáidiaɨoɨ. Iemo aféfuemo nana ie fɨnócafuiaɨna cɨódiaɨoɨza. \p \v 46 Ie mei Jesús meine Caná jófuemo, Galilea énɨemo jaide. Ua jaɨnoi vínona meíduanomo jaide. Afe llezica Capernaum jófuemo gobierno illaɨma táɨjɨraɨma jitó ɨere ɨrárede. \v 47 Afe táɨjɨraɨma Jesús Judéamona Galiléamo dúcɨana fɨ́dɨano, afémɨemo éroizaide. Ua ie jitó jíllotaɨbillena jɨ́cajide; mei ja ie jitó tɨ́izaide. \v 48 Iemo Jesús íena daɨde: \p —Onótate ráanɨaɨ íemo cɨ́ofɨnina fɨnócafuiaɨ dɨga omoɨ cɨóñeniadɨ ɨ́ɨnoñedɨomoɨ, —daɨde. \p \v 49 Iadɨ gobierno táɨjɨraɨma Jesuna daɨde: \p —Ocuíraɨma, raɨre bi cue jitó naɨ tɨ́iñena llezica, —daɨde. \p \v 50 Ie mei Jesús íena daɨde: \p —Meine o jofomo jai. O jitó jílloiteza, —daɨde. Afémɨe Jesús íena daɨna uaina ɨ́ɨnote, jira jaide. \v 51 Ie jofomo dúcɨzaidemo ie jaɨénizaɨ jino íemo bitíaɨoɨ. Dúcɨillano daɨdíaɨoɨ: \p —O jitó jae jíllode, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 52 Iemo, —¿Nɨe hóramo jíllode? —íaɨoɨmo jɨcánote. Jira daɨdíaɨoɨ: \p —Nauiri jaɨ́cɨri illa mei ie abɨ bóua llɨ́ɨcaide, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 53 Iedo moo bie daje hora Jesús íena daɨna hora uíbicaide. Ua “O jitó jílloite” daɨna hóramo afeza jíllode. Iemona afémɨe Jesumo ɨ́ɨnote, naa ie comɨnɨ dɨga. \p \v 54 Daɨí Jesús Judéamona Galiléamo billano mena onótate raa fɨnode. Bie jíllotafue ua ie meífodo fɨnoca cɨ́ofɨninafue. \c 5 \s1 Jesús Betzátamo ite tɨ́zitaitɨmɨe jíllotate \p \v 1 Ie meífomo judíuaɨ rafue ite; jira Jesús meine Jerusalemo jaide. \v 2 Afe jófuemo, ovejaɨ naze áɨnori jaɨnoi ofíllano ite. Afeno hebreo imacɨ uaido mameca Betzata. Nane dɨnomo cinco dɨga gaɨrírano ite. \v 3 Bie gaɨrira macáranuiaɨmo aillo ɨráredɨmacɨ bɨ́iede: uínidɨmɨiaɨ, aɨdáimɨiaɨ, tɨ́zitaitɨmɨiaɨ dɨga. Bimacɨ jaɨnoi bagua úiñotiaɨoɨ. \v 4 Daɨí úiñotiaɨoɨ mei dáruinarie Juzíñamui abɨ ímɨe ana billano jaɨnoi bagótafɨredeza. Bagota mei nanoide come jáɨnoimo ana jáidɨmɨe, ie ɨrárenamona ja jíllobicaifɨrede. \v 5 Dɨnomo ɨráredɨmɨe ite. Ua treinta y ocho dɨga fɨmona ɨrárede. \v 6 Jesús billano ie bɨ́inana cɨode. Afémɨe are jaiai nɨnómona daɨí dɨnomo íllana onóillano, Jesús íena daɨde: \p —¿Jíllobicaiacadɨo? —daɨde. \p \v 7 Ɨráredɨmɨe uai ote: \p —Ocuíraɨma, cue cánoitɨmɨe iñede, jaɨnoi bagua meífomo jáɨnoimo cuena ñuitállena. Nágarui cue jáiacana llezica jɨáɨmɨe nano fueñe jáɨnoimo dúcɨde, —daɨde. \p \v 8 Jesús íena daɨde: \p —Caifo náidacai. O bɨ́irallu llɨɨno. Mai maca, —daɨde. \v 9 Afe llezica afémɨe jíllobicaide. Iemo ie bɨ́irallu llɨ́ɨnuano macáoicaide. Aferui ocózinaillarui. \p \v 10 Jira judíuaɨ jíllotagamɨena daɨde: \p —Birui jae ocózinaillarui. O bɨ́irallu rocánollena omo rairuírede, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 11 Afémɨe uai ote: \p —Cue jíllotatɨmɨe cuena daɨde: “O bɨ́irallu llɨɨno; mai maca,” —daɨde. \p \v 12 Iemo íena jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Bu ona “o bɨ́irallu llɨɨno, mai maca” daɨna? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 13 Mei íadɨ afémɨe ie jíllotatɨmɨena onóñede, aillo comɨnɨ dɨnomo íllaza. Ua Jesús jae jáideza. \p \v 14 Afe mei Jesús gaɨríraco eromo íena baizájillano daɨde: \p —Mai eroi. Birui jae jíllodɨo. Meine fɨénidɨfuena fɨnóñeno iri, jamánomo fɨgóñede raa omo jíriñeillena, —daɨde. \p \v 15 Iemo afémɨe judíuaɨmo Jesús íena jíllotatɨmɨe lluájide. \v 16 Ie jira judíuaɨ Jesuna duere fɨnóllena racádiaɨoɨ; íena fáiacadiaɨoɨ, ocózinaillaruimo aféfuiaɨ fɨ́nua jírari. \p \v 17 Mei Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Cue Moo Juzíñamui jaca nanómona biruimo táɨjɨde, jira cue nane táɨjɨdɨcue, —daɨde. \p \v 18 Iemona judíuaɨ jamánomo íena fáiacadiaɨoɨ; nɨbaɨ ocózinaillarui ocuícafue afémɨe jáanote. Ie emódomo afémɨe Juzíñamui izóidɨmɨena dama fɨnótate, “Juzíñamui cue Moo” ie daɨna jira. \s1 Juzíñamui Jitó rɨ́ino \p \v 19 Ie mei Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, mei Juzíñamui Jitódɨcueza, dama cue jítaina izói mɨnɨ́cana fɨnónidɨcue. Dama cue Moo Juzíñamui fɨnócafue cue cɨona izói birui fɨnódɨcue. Nana cue Moo fɨnócafue afe izói nana fɨ́nofɨredɨcue; ie Jitódɨcueza. \v 20 Ua Moo Juzíñamui nana ie fɨ́nuafue ie Jitomo ácatate, Moo ie Jitó izíruilla jira. Ie emódomo jamánomo áillue fɨnóllɨfue íemo ácataite, omoɨ fáɨgacaillena. \v 21 Mei Moo Juzíñamui tɨ́idɨno cáadɨnona itátateza, ua cáallɨnona íaɨoɨmo ite; daje izói ie Jitó nana afémɨe oíacaiganomo cáallɨnona ite. \v 22 Moo Juzíñamui buna jɨcánoñede íena duere fɨnótallena, mei íadɨ nana afe jɨcánolle rɨ́ino ie Jitomo iga. \v 23 Daɨí nana comɨnɨ Moo ñue jacɨ́ruilla izói, afe izói ie Jitona ñue jacɨ́ruitiaɨoɨ. \p \v 24 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: cue uaina cacádɨmɨemo, dáanomo cuena orédɨmɨena ɨ́ɨnotɨmɨemo ja ziiño cáatatɨnona ite. Afémɨe duere fɨnóbiñeite, tɨ́illanomona ja baɨ fɨnona jira; jae cáananomo dúcɨde. \v 25 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: tɨ́idɨno meine cáaillɨrui áɨnozioicaide. Aferui birui. Ua tɨ́idɨno Juzíñamui Jitó úrillana cácaitiaɨoɨ; íemona nana áfena náfuefɨredɨno cáaitiaɨoɨ. \v 26 Mei Moo Juzíñamuimo cáatalle rɨ́ino íteza, daje izói afe cáatalle rɨ́ino ie Jitomo afémɨe itátate. \v 27 Dáanomo comɨnɨ duere fɨnóllena jɨcánua rɨ́ino íemo iga, afémɨe Nanoide Ɨima Jitona jira. Afe Jitódɨcue. \v 28 Afemo fáɨgacaiñeno iri. Nana tɨ́idɨno cue úrillana cacáillɨruimo dúcɨiteza. \v 29 Aféruido raɨáfuaɨmona jino bíitiaɨoɨ. Ñúefue fɨnódɨmacɨ meine cáadɨnona íitiaɨoɨ zíiñona íaɨoɨ íllena; mei íadɨ fɨénidɨfue fɨnódɨmacɨ meine cáadɨnona íitiaɨoɨ, duere íaɨoɨ fɨnóbillena. \s1 Jesús rɨ́ino uáfuena daɨítatɨfuiaɨ \p \v 30 Dama cue comecɨ izói mɨnɨ́cana fɨnónidɨcue. Moo cue ocuilla izói comɨnɨ fɨ́nuafuiaɨ rɨire jɨcánotɨcue. Cue jɨcánuafue jaɨ́cɨna ñue joide; cue jitaina izói jɨcánoñedɨcueza, mei íadɨ cue orédɨmɨe, cue Moo jitaina izói jɨcánotɨcue, afe izói fɨnóllena. \v 31 Dama cueri uai cue nabáiadɨ, cue dáɨnana fɨgo uáfuena daɨíñede. \v 32 Mei íadɨ jɨáɨmɨe cueri uai nabáiraɨma ite. Afémɨe cueri daɨnafue ñue uáfuena facátate. Afena onódɨcue. \v 33 Juaamo jɨcánuaidɨomoɨ. Afémɨe ie uai úana jaca uafue. \v 34 Mei íadɨ ɨímamona cueri uai nabáillana jɨcáñedɨcue. Daa bíena dáɨitɨcue omoɨ jíllobicaillena. \p \v 35 Juan egáiñora izóidɨmɨe. Afe egáiñora bóocabillamona egáiñofɨrede. Ie egáiñuanomo nano íanori íllamona ióbicaidɨomoɨ. \v 36 Mei íadɨ jɨáɨe cueri uáfuena facátafue ite. Afefue Juan cueri daɨnafue baɨmo ite. Afe uáfuena facátafue cue fɨnócafuiaɨ. Aféfuiaɨ cue Moo cue fɨnóllena ocuícafuiaɨ daje izói jóoideza. Afe jira afe cue fɨnócafuiaɨ Moo orécacue uáfuena facátate. \v 37 Ie dáanomo Moo, cue orédɨmɨe cueri uai nabaide, mei íadɨ omoɨ ie uaina jaca cacáñedɨomoɨ; ie abɨ cɨ́ocaillana jaca cɨóñedɨomoɨ. \v 38 Ie uaillaɨ omoɨ ɨfócɨmo déiñede, afe Moo orécamɨena omoɨ ɨ́ɨnoñena jira. \v 39 Juzíñamui Cuegáuaillaɨ izire jenoda facádotɨomoɨ; dɨnomo “Zíiñona illɨno báiitɨcaɨ” comécɨmo facáoidɨomoɨza. Uafue, Cuegáuaillaɨ cueri ñue úritiaɨoɨ, \v 40 mei íadɨ cuemo bíacañedɨomoɨ afe ómoɨmo zíiñona íllena. \p \v 41 Comɨnɨ cuemo nitáacaga jalléinafuiaɨ náfueñedɨcue. \v 42 Mei íadɨ ómoɨna onódɨcue. Juzíñamuina izíruiñedɨomoɨ onódɨcueza. \v 43 Cue Moo cue ória jira bitɨcue, íadɨ cuena llɨ́ɨnoñedɨomoɨ. Jɨáɨmɨe dama ie ória izói bíadɨ afe ɨímana ñue llɨ́ɨnoitɨomoɨ. \v 44 ¿Omoɨ nɨe izói ɨ́ɨnotɨomoɨ? Danɨ ómoɨmona cáɨmadua uaillaɨ llɨ́ɨnofɨredɨomoɨ; mei íadɨ daade Juzíñamuimona bitɨ́uai, ie cáɨmadua uai jenóñedɨomoɨ. Jira ɨ́ɨnonidɨomoɨ. \v 45 Cue Moo uiécori ómoɨmo fɨénidɨfue cue nitalle comécɨdo facáoiñeno iri. Uáfuena Moisés ómoɨmo fɨénidɨfue nítaite, nɨɨ omoɨ úiñogamɨe. \v 46 Moisés daɨnáuai omoɨ ɨ́ɨnoiadɨ daje izói cuemo ɨ́ɨnoitɨomoɨ, mei Moisés cueri ñue cúeteza. \v 47 Mei íadɨ afémɨe cuegáuai omoɨ ɨ́ɨnoñeniadɨ ¿nɨe izói ómoɨna cue daɨnáfuena ɨ́ɨnoitɨomoɨ? ¡Ɨɨnoñeitɨomoɨ! —daɨde. \c 6 \s1 Jesús cinco mil ɨíñɨaɨ ecade \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Lc 9.10-17) \p \v 1 Afe meífodo Galilea jorai ruícaferaimo jaide. Afe jorai jɨáɨfodo mameina: Tiberias. \v 2 Aillo comɨnɨ íedo jáidiaɨoɨ, cɨ́ofɨnina ráanɨaɨ ie fɨ́nuana íaɨoɨ cɨónamona. Ua ɨráredɨno jíllotana cɨódiaɨoɨ. \v 3 Ie mei Jesús ídumo ráɨizaide ie llófuegamacɨ dɨga. \v 4 Ja judíuaɨ rafue páscuafue áɨnozide. \v 5 Jesús érocaillano aillo afémɨe óodana bitɨ́nona cɨode. Jira Felípena daɨde: \p —¿Nɨnómona nana bimacɨ ecállena ɨ́baitɨcaɨ? —daɨde. \p \v 6 Afe daɨí jɨcánote, Felipe uai úana onóillena. Jesús dama ie fɨnóllɨfue ñue onode. \v 7 Iemo Felipe uai ote: \p —Doscientos dɨ́gabe fɨdɨ pan dúcɨñeite naga come jéenino óllena, —daɨde. \p \v 8 Ie jira jɨáɨe llófuegamɨe Andrés, Simón Pedro ama, Jesuna daɨde: \p \v 9 —Benó daa dúemɨemo cinco dɨga panes ite mena chamu dɨga. (Bie pan cebada fɨnoina.) Mei íadɨ ɨere duera; aillo comɨnɨ íllaza, —daɨde. \p \v 10 Ie mei Jesús daɨde: \p —Nana íaɨoɨ ráɨilleza afémacɨna omoɨ daɨíri, —daɨde. \p Afénomo aillo raitɨre ite. Iemo cinco mil ɨíñɨaɨ raɨzɨ́daitiaɨoɨ. \p \v 11 Ie mei Jesús pan llɨ́ɨnota Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. \p Dáɨnamona llófuegamacɨmo fecade. Afemona llófuegamacɨ nana ráɨiedɨnodo fecade. Jesús daje izói fɨnode mena chámuna, ua nana rɨ́iacadɨnodo fecade. \v 12 Jae íaɨoɨ jeɨ́rilla mei ie llófuegamacɨna daɨde: \p —Fɨébidɨnuiaɨ nana ɨráɨri, daa báɨiñelleza, —daɨde. \p \v 13 Fɨébidɨnuiaɨ doce dɨga cɨrɨgaɨ ɨraɨca. Ua cinco dɨga panes fɨébidɨnomona dɨga cɨrɨgaɨ oruítaga. \v 14 Ie mei comɨnɨ bie cɨ́ofɨnina raa Jesús fɨ́nua cɨónamona daɨdíaɨoɨ: \p —Uafue bímɨe afe jaiai nanómona lloga ana énɨemo bíacade uai lloraɨma, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 15 Mei íadɨ comɨnɨ íena rɨire lláɨtano illáɨmana jóoneacana Jesús fɨdɨ́bicaide. Fɨdɨ́illanona Jesús dama meine idu caifónedumo jaide. \s1 Jesús jaɨnoi emódodo macade \r (Mt 14.22-27; Mr 6.45-52) \p \v 16 Ja nauídemo Jesús llófuegamacɨ ana jóraimo jáidiaɨoɨ. \v 17 Dúcɨillano nocaemo jaillano, jorai ruícaferaimo Capernaúmo jaitádiaɨoɨ. Jae jítɨredemo, mei íadɨ naɨ Jesús meine abɨdo biñede. \v 18 Iemo aillo jairifo daɨngo náidacaide. Iemona bagua móonaioicaide. \v 19 Due baɨ jáidiaɨoɨmo Jesús nocaemo áɨnozillana cɨódiaɨoɨ. Jaɨnoi emódodo macade. Iemo jacɨ́ruitiaɨoɨ. \v 20 Mei jira íaɨoɨna daɨde: \p —Cueza, omoɨ jacɨ́ruiñeno, —daɨde. \p \v 21 Iemona caɨmare nocaemo íena llɨ́ɨnotiaɨoɨ. Iemona íaɨoɨ jáillɨnomo nitaca izói jarire dúcɨdiaɨoɨ. \s1 Comɨnɨ Jesús jénua \p \v 22 Jɨáɨrui meífodo jorai enéferaimo fɨébidɨmacɨ, llófuegamacɨ daa ite nocaedo jáillana fɨdɨ́diaɨoɨ. Iadɨ Jesús afémacɨri jáiñede. \v 23 Mei íadɨ biruícana jɨáɨe nocáiaɨ Tiberias jófuemona dúcɨzaide. Ua pan güilla áɨnori Ocuíraɨma Jesús “Ɨere fɨgora” dáɨnamona, ua afénomo dúcɨzaidiaɨoɨ. \v 24 Daɨí Jesús dɨnomo iñénana cɨóillano ie llófuegamacɨ dɨga, afécaiaɨmo jofo jáidiaɨoɨ. Iemona Capernaúmo íena jénuaidiaɨoɨ. \s1 Jesús, zíiñona cáaille paana maméidɨmɨe \p \v 25 Jorai ruícaferaimo dúcɨillano, Jesús baitíaɨoɨ. Baillano íena jɨcánotiaɨoɨ: \p —Llófueraɨma ¿nɨruido benomo dúcɨdɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 26 Jira Jesús daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, güíllena omoɨ jeɨ́rillamona cuena jénuaɨbitɨomoɨ. Cue fɨnoca cɨ́ofɨnina raa omoɨ onónamona cuena jenóñedɨomoɨ. \v 27 Fúifɨrede güíllemo táɨjɨñeno iri. Mei íadɨ fúiñeite güíllemo táɨjɨiri. Afe güille ómoɨna zíiñona itátaite. Afe bie güille ómoɨmo íitɨcue mei Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. Mei ua, omoɨ uáfuena ɨ́ɨnogamɨena jae Moo Juzíñamui jóonegacueza. \p \v 28 Jira jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Mɨnɨ́cana fɨ́noitɨcaɨ Juzíñamui jitaille raa caɨ fuitállena? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 29 Jesús uai ote: \p —Juzíñamui orécamɨena omoɨ ɨ́ɨnollena jitáirede, —daɨde. \p \v 30 Iemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Mɨnɨca onótaite raa caɨmo ácataredɨo, afe cɨóillano ona caɨ ɨ́ɨnollena? ¿Mɨnɨ́cafue fɨ́noitɨo? \v 31 Caɨ jaiáidɨgɨma zaféredɨzicɨmo maná güitíaɨoɨ; Juzíñamui Cuegáuai daɨna izói: “Juzíñamui monámona ana baɨítaga güíllenɨaɨ áfena íaɨoɨ güitátate,” —daɨde. \p \v 32 Jesús uai ote: \p —Uáfuena dáɨitɨcue: monámona baɨide güíllenɨaɨ fecáraɨma Moiséñede. Mei íadɨ uáfuena monámona baɨide güíllenɨaɨ fecáraɨma cue Moo. \v 33 Juzíñamui fecaca güíllenɨaɨ, monámona ana bitɨ́mɨe. Afémɨe cáaille paana maméidɨmɨe. Afémɨe énɨe itɨ́macɨmo zíiñona cáallɨnona itátaite, —daɨde. \p \v 34 Iemo íena daɨdíaɨoɨ: \p —Ocuíraɨma, bie güíllenɨaɨ nágarui caɨ ine, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 35 Jira Jesús daɨde: \p —Cue cáatate güílledɨcue. Cuemo bitɨ́mɨe jaca júfiruiñeite. Cuemo ɨ́ɨnotɨmɨe jaca nɨnomo jíroacañeite. \p \v 36 Mei íadɨ ómoɨna cue daɨna izói, cuemo ɨ́ɨnoñedɨomoɨ naɨ cuena cɨódɨomoɨ íadɨ. \v 37 Nana Juzíñamui cuemo fecácamacɨ cuemo bífɨreitiaɨoɨ. Cuemo bífɨreitɨnona jino dótañeitɨcue. \v 38 Uafue, cue comecɨ jitaina izói fɨnóllena, monámona ana biñédɨcue, mei íadɨ cue orédɨmɨe comecɨ jitaina izói ana fɨ́nuaɨbitɨcue. \p \v 39 Cue Moo, ua cue orédɨmɨe, nana cuemo igánomona buna oni nɨnó báɨiñeillena jítaide. Ua nana afémacɨ íiraɨruido cáadɨnona itátaitɨcue. \v 40 Cue orédɨmɨe nana Juzíñamui Jitona cɨódɨmacɨ íena ɨ́ɨnollena jitaide. Daɨí íaɨoɨ ɨ́ɨnuamona zíiñona cáaillɨnona íaɨoɨmo íllana cue orédɨmɨe daje izói jitaide; ie mei íiraɨruido cáadɨnona íaɨoɨna itátaitɨcue, —daɨde. \p \v 41 Iemona judíuaɨ Jesuri gugúritiaɨoɨ. Ua ie daɨnáfueri: “Monámona ana baɨíde güíllenɨaɨna maméidɨmɨedɨcue” íeri gugúritiaɨoɨ. \v 42 Daɨdíaɨoɨ: \p —¿Bímɨe José jitó Jesúñede? Ie moona onódɨcaɨ ie ei dɨga. ¿Nɨe izói “Monámona ana bitɨ́mɨedɨcue” daɨírede? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 43 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Gugúriñeno. \v 44 Buna cuemo bínide, cue Moo, cue orédɨmɨe naɨ átɨñenia. Ie mei íiraɨruido afémɨena cáadɨmɨena itátaitɨcue. \v 45 Uai lloraɨnɨ cuegánicuaɨ llote: “Nana afémacɨ Juzíñamui llófuegamacɨza íitiaɨoɨ.” Daɨí nana Moomo cacádɨno, afémɨemona fɨbítagamacɨ cuemo bitíaɨoɨ. \p \v 46 Bie izói cue daɨna dáarie Moo Juzíñamuina cɨona daɨíacañede. Dama Juzíñamuimona bitɨ́mɨe Moona cɨona. \v 47 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: cuemo ɨ́ɨnotɨmɨemo zíiñona cáaillɨnona ite. \v 48 Cue cáatate güílledɨcue. \v 49 Omoɨ jáiairagɨma zaféredɨzicɨmo manana güitíaɨoɨ, mei íadɨ nana jae tɨ́idɨmacɨ. \v 50 Iadɨ cue daɨna monámona ana bite güílledɨcue güitɨno tɨ́iñeitiaɨoɨ. \v 51 Cue dama afe bie monámona ana bite cáatate güílledɨcue. Bie güille güitɨ́mɨe zíiñona iite. Bie cue ille güille dama cue ɨ́eizɨ. Afena íitɨcue nana énɨe imacɨ cáallena, —daɨde. \p \v 52 Iemona judíuaɨ danɨ íaɨoɨri júfidotiaɨoɨ. Daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói bímɨe dama ie ɨ́eizɨna caɨna écaite? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 53 Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: Nanoide Ɨima Jitódɨcueza; cue ɨ́eizɨ omoɨ rɨ́ñeniadɨ, daje izói cue dɨe omoɨ jíroñeniadɨ naɨ omoɨ cáaillɨnona iñede, dájena cuemo jaɨnáiñena jira. \v 54 Cue ɨ́eizɨ rɨtɨ́mɨemo, daje izói cue dɨe jiródɨmɨemo comecɨ zíiñona cáaillɨnona ite; ie mei íiraɨruido afémɨena cáadɨmɨena itátaitɨcue. \v 55 Cue abɨ uafue güille. Cue dɨe uafue jiróllɨi. \v 56 Cue ɨ́eizɨ rɨtɨ́mɨe, jɨáɨ cue dɨe jiródɨmɨe ja cuemo dájena ite. Daje izói afémɨemo dájena itɨcue. \v 57 Cue caade Moo orécacue, jira afémɨedo cáadɨcue; daje izói cue rɨ́itɨmɨe cuedo cáaite. \v 58 Monámona ana bite güílleri úritɨcue. Bie güille omoɨ jaiáidɨgɨma güiga maná izóiñede. Nana afémacɨ tɨ́idɨmacɨ; mei íadɨ bie güille güitɨ́mɨe zíiñona iite, —daɨde. \p \v 59 Jesús Capernaúmo ite Juzíñamui uai llófueriracomo nana bífuiaɨ íaɨoɨmo llófuete. \s1 Zíiñona cáatate uaillaɨ \p \v 60 Bie llófuiana cacáillamona, aillo Jesudo jáidɨmacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Bie afémɨe daɨna afe jeire ollɨ́uai ɨere féirede. ¿Bu áfena jeire órena? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 61 Iemona Jesús íaɨoɨ gugúrillana onóbicaide. Onóillano jɨcánote: \p —¿Aféfuiaɨ ómoɨna ɨáɨruificaitade? \v 62 Ie mei Nanoide Ɨima Jitó nano ie illánomo caifo ie jáillana omoɨ cɨóadɨ, ¿nɨɨe izói íitɨomoɨ? \v 63 Caɨ joreño caɨ cáatate. Ɨeizɨ cáatañede. Omoɨna cue daɨnáuaillaɨ joreño izoide uafue uaillaɨ. Cáataitiaɨoɨ. \v 64 Mei íadɨ ómoɨmona dámɨerie naɨ ɨ́ɨnoñediaɨoɨ, —daɨde. \p Jesús afe ɨ́ɨnoñedɨmacɨ nanómona onode. Afe llezica íena éoidɨmacɨmo fécaitɨmɨena onode. \v 65 Ie mei daɨde: \p —Ɨemona ómoɨna dáɨitɨcue, Moo átɨñenia buna cuedo bínide, —daɨde. \p \v 66 Aféruimona aillo Jesudo jáidɨno íena fɨénocaidiaɨoɨ. Ja íedo macáñediaɨoɨ. \v 67 Ie jira ie doce dɨga llófuegamacɨmo jɨcánote: \p —¿Omoɨ daje izói jáiacadɨomoɨ? —daɨde. \p \v 68 Mei íadɨ Simón Pedro uai ote: \p —Ocuíraɨma, ¿bumo jáiredɨcaɨ? Zíiñona cáatate uaillaɨ omo ite. \v 69 Ja caɨ ɨ́ɨnotɨcaɨza. Onódɨcaɨ caade Juzíñamui Jitódɨoza. Crístodɨo, —daɨde. \p \v 70 Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Jae doce dɨ́gamɨe nɨzédɨcue; mei íadɨ omoɨ cɨ́gɨmona dámɨe Taɨfe izoide, —daɨde. \p \v 71 Afe dáɨnado Jesús Júdari úrite. Judas Iscariote Simón jitó. Afémɨe Jesuna éoidɨmacɨmo fécaitɨmɨe, mei íadɨ afémɨe doce dɨ́gademona. \c 7 \s1 Jesús ámatɨaɨ íena ɨ́ɨnoñediaɨoɨ \p \v 1 Afe méifodo, Jesús Galilea énɨedo macade. Judéamo íacañede, dɨnomo judíuaɨ ie íaɨoɨ fáiacana jira. \v 2 Ja bɨzáinillaɨmo ɨráɨzillafue áɨnozide. Afefue judíuaɨ rafue. \v 3 Aɨnozillamona ie ámatɨaɨ íena daɨde: \p —Benó fɨébiñeno. Judéamo o jairi, dɨnomo ite odo jáidɨno o fɨnócafuena cɨ́oillena. \v 4 Dáamɨe nana comɨnɨ íena íaɨoɨ onóillena jitáiadɨ, ie raana báinino fɨnóñede. Afe áillofuiaɨ o fɨnóadɨ nana comɨnɨ uícomo fɨnori, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 5 Bie izói daɨdíaɨoɨ, mei naɨ ie ámatɨaɨ íena ɨ́ɨnoñediaɨoɨza. \v 6 Jira Jesús daɨde: \p —Cue ñue illɨ́ruimo naɨ dúcɨñede. Mei íadɨ ómoɨmona nano nɨ́garui ñuera. \v 7 Enɨe imacɨ ómoɨna éoinide, mei íadɨ cuena éoidiaɨoɨ, nɨbaɨ íaɨoɨ fɨeni fɨnócafuiaɨ uai nabáiraɨmadɨcueza. \v 8 Mai ráfuemo omoɨ jai. Naɨ jáiñeitɨcue, cue ñue illɨ́ruimo naɨ dúcɨñede. \p \v 9 Daɨí daɨna mei Galiléamo fɨébide. \s1 Jesús bɨzáinillaɨ ɨráɨzillafuemo jaide \p \v 10 Ie ámatɨaɨ jailla mei, Jesús daje izói ráfuemo jaide, mei íadɨ uáfodo jáiñede. Jabo báinino jaide. \v 11 Judíuaɨ afe rafue ana íena jenódiaɨoɨ. Daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨnomo mei afe ɨima ite? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 12 Comɨnɨ cɨ́gɨedo aillo afémɨeri úritiaɨoɨ. Dáarie, “Ñúemɨe,” daɨdíaɨoɨ. Jɨáɨmacɨ, “Fɨénidɨmɨe; mei comɨ́nɨna jɨ́fueteza,” daɨdíaɨoɨ. \p \v 13 Mei íadɨ judíuaɨna jacɨ́ruillano buna afémɨeri uáfodo úriñede. \p \v 14 Ja rafue cɨgɨ iruido Jesús Juzíñamui gaɨríracomo jofo jaide. Jaillano dɨnomo llófuellena taɨnede. \v 15 Iemona judíuaɨ fáɨgacaillano daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói bie ɨima dɨga ráfuiaɨna onode, afémɨe naɨ llófueñegamo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 16 Jira Jesús uai ote: \p —Cue llófuegauai cúeɨeñede; mei íadɨ cue orédɨmɨe ie. \v 17 Dáamɨe Juzíñamui jitailla izói fɨnóacania, afémɨe cue llófuegauai Juzíñamuimona bitɨ́uaina ónoite. Afe llezica dama cue jitailla izói llófueñedɨcuena ónoite. \v 18 Dama ie comecɨ jitailla izói úritɨmɨe, comɨnɨ íemo ñúefuena nitállena úrite. Mei íadɨ íena orédɨmɨemo ñuera ráfuena nitáacadɨmɨe uáfuena dáɨite. Afémɨemo jɨ́fuiafuena iñede. \p \v 19 ¿Omoɨmo ocuica uaillaɨ Moisedo ómoɨmo iga? ¿Ero ua? Mei íadɨ buna ómoɨmona aféuai jeire oñena. Aféuai jeire oñédɨmɨedɨcue izói, ¿nɨbái mei cue fáiacadɨomoɨ? —daɨde. \p \v 20 Jira comɨnɨ uai ote: \p —Omo fɨénide jóriaɨ illa. ¿Bu o fáiacana? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 21 Jira Jesús daɨde: \p —Daa raa ocózinaillaruimo cue fɨ́nuari nana fáɨgacaidɨomoɨ. \v 22 Mei íadɨ úrue bacano ɨcoɨ quétajana facátafue Moisés ómoɨmo iga. Jira ɨ́iza bacano ɨcoɨ quetádɨomoɨ ocózinaillaruido íadɨ. (Moisés afefue táɨneñegaza; jáiairagɨmacɨ taɨneca.) \v 23 Mei jira Moisés ocuica uaillaɨ nana ñue fuizáillena, ɨ́iza bacano ɨcoɨ omoɨ quetáadɨ ocózinaillarui íadɨ, ¿nɨbái rɨ́icaidɨomoɨ ɨima abɨ námɨena cue jíllotaia ocózinaillaruimo? \v 24 Mai jinófene éroillano comɨnɨ ifue nitátañeno. Omoɨ nitáadɨ jaɨ́cɨna uáfuena nitari. \s1 Jesús ie comuíllanodo úrite \p \v 25 Ie mei Jerusalemo dáarie itɨ́nomona jɨcánuaidiaɨoɨ: \p —¿Bímɨe íaɨoɨ fáiacagamɨeñede? \v 26 Mei íadɨ batɨ́nomo comɨnɨ cɨ́gɨmo úrite íadɨ buna nɨe izói daɨíñena. ¿Uáfuena caifóidɨmacɨ bímɨe Crístoza ɨ́ɨnotiaɨoɨ? \v 27 Mei íadɨ caɨ, afémɨe nɨnómona ie bíllana onódɨcaɨ. Iadɨ ɨbana Cristo bíadɨ, buna nɨnómona ie bíllana ónoñeite, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 28 Afena cacáillano Jesús naɨ gaɨríracomo llófuia llezica rɨire daɨde: \p —¿Cuena onódɨomoɨza? ¿Nɨnómona bitɨ́cueza onódɨomoɨ? Mei íadɨ dama cue comecɨ izói biñédɨcue, íadɨ caade cue orédɨmɨemona bitɨcue. Afémɨe jaca itɨ́mɨe. Afémɨena onóñedɨomoɨ. \v 29 Afémɨena onódɨcue, afémɨemona bitɨ́cueza, ie orécacueza, —daɨde. \p \v 30 Iemona íena lláviano úiacadiaɨoɨ. Mei íadɨ naɨ buna íena llaɨtáñede, naɨ ie llaɨtáillɨruimo dúcɨñedeza. \v 31 Mei íadɨ aillo comɨnɨ íemo ɨ́ɨnotiaɨoɨ; daɨdíaɨoɨ: \p —Cristo bíadɨ ¿bímɨe fɨnoca cɨ́ofɨnina onótafuiaɨ baɨmo fɨ́noite? —daɨdíaɨoɨ. \s1 Fariséuaɨ llaɨzɨ́riraɨnɨ orede, Jesús lláviano úillena \p \v 32 Fariséuaɨ comɨnɨ Jesuna dáɨnana cacádiaɨoɨ. Jira lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, gaɨríraco jabóidɨllaɨmaɨaɨ orede Jesús llaɨtada úillena. \v 33 Jira Jesús uai ote: \p —Omoɨ cɨ́gɨri dama íanori nɨé dɨno íitɨcue. Ie méifodo cue orédɨmɨe dɨné jáitɨcue. \v 34 Cuena jénoitɨomoɨ mei íadɨ cuena báiñeitɨomoɨ, cue illɨ́nomo jáinidɨomoɨza, —daɨde. \p \v 35 Ie mei judíuaɨ danɨ íaɨoɨmo jɨcánuaidiaɨoɨ: \p —¿Bímɨe nɨnomo jáite, íena caɨ báiñeillena? ¿Judíuaɨ júdaɨcamacɨ griego énɨemo afémɨe jáite, griego imacɨ llófuellena? \v 36 Ie dáɨnana, “Cuena jénoitɨomoɨ mei íadɨ cuena báiñeitɨomoɨ, cue illɨ́nomo jáinidɨomoɨza,” ¿nɨe izói daɨde? —daɨdíaɨoɨ. \s1 Jesús, jaɨnoi izói cómena cáatate \p \v 37 Rafue íiraɨruimo jamánomoidɨrui. Aféruido Jesús naidáillanona como aillo uaido úrite: \p —Nana jiróacadɨmɨe cuemo bi; jíruaɨbi. \v 38 Cuegáuai daɨna izói, cuena ɨ́ɨnotɨmɨe ie comécɨmona áillue imani tua izói aillo ñue cáataitɨfuiaɨ biite, —daɨde. \p \v 39 Aféfuedo nana afémɨena ɨ́ɨnotɨno Ñuera Joreño llɨ́ɨnoitiaɨoɨ daɨde. Ua mei, Ñuera Joreño naɨ biñede, Jesús ie cáɨmafue ebíredɨfue dɨga naɨ llɨ́ɨnoñena jira. \s1 Comɨnɨ Jesuna daɨnáfuiaɨ jɨáɨfodorie jóide \p \v 40 Dáarie comɨnɨ cɨ́gɨmona aféfuena cacáillano daɨde: \p —Uáfuena bímɨe uai llóraɨma, jaiai nɨnomo bíacadɨmɨe, —daɨde. \p \v 41 Jɨáɨmacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Bie ua Cristo. \p Mei íadɨ jɨáɨmacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói Cristo dɨno Galilea ímɨeite? \v 42 Cuegáuai llote: “Jáiaidɨllaɨma David, ie izíe ímɨena Cristo iite. Ua Belén ímɨena iite, afe jófuemo naui David íteza,” —daɨdíaɨoɨ. \p \v 43 Daɨí nana comɨnɨ Jesús ɨ́coɨnia dázierie bózietaidiaɨoɨ. \v 44 Dámɨerie Jesús maɨáno úiacadiaɨoɨ, mei íadɨ buna daɨí ñeñena. \s1 Caifoide rɨ́iredɨno Jesuna ɨ́ɨnoñediaɨoɨ \p \v 45 Gaɨríraco jabóllaɨnɨ abɨdo fariséuaɨ illánomo, daje izói lletáriraɨnɨ illaɨnɨ illánomo bitíaɨoɨ. Afémacɨ íaɨoɨmo jɨcánote: \p —¿Nɨbái mei íena atɨ́ñedɨomoɨ? —daɨde. \p \v 46 Jira jabóllaɨnɨ (jɨáɨfodo mameina llavériraɨnɨ) uai otíaɨoɨ: \p —Jaca nɨnomo buna afémɨe úrilla izói úriñede, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 47 Jira fariséuaɨ daɨdíaɨoɨ: \p —¿Omoɨ daje izói ja jɨ́fuegamacɨdɨomoɨ? \v 48 ¿Caɨ illáɨcomɨnɨ dáarie íena ja ɨ́ɨnotiaɨoɨ fariséuaɨ dɨga? ¡Jaca ɨ́ɨnoñediaɨoɨ! \v 49 Mei íadɨ bie comɨnɨ ocuícafuiaɨ onóñediaɨoɨ, ja faidócaiaɨoɨza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 50 Nicodemo, naɨo Jesumo eróizaɨbitɨmɨe daa fariseo imácɨmona. Iaɨoɨna daɨde: \p \v 51 —Caɨ ocuícafue daɨna izói buna duere fɨnónidɨcaɨ, nano fueñe íena caɨ cácañeniadɨ, ie fɨnócafuena caɨ ónoillena, —daɨde. \p \v 52 Mei jira uai otíaɨoɨ: \p —¿O jɨáɨ daje izói Galilea ímɨedɨoza? Cuegáuai fácado. Dɨnomo cɨ́oitɨo buna uai llóraɨma Galiléamona biñede, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Jɨruíredɨngo Jesumo atɨ́diaɨoɨ \p \v 53 Mei íemona naga come íaɨoɨ jofomo jaide. \c 8 \p \v 1 Mei íadɨ Jesús Olivo daɨna ídumo jaide. \v 2 Ie jítɨramo monáillamona, abɨdo gaɨríracomo bite. Nana comɨnɨ íemo áɨnozidiaɨoɨ. Afémɨe ráɨnaillano íaɨoɨna llófuiaide. \v 3 Ie mei ocuícafue llófueraɨnɨ fariséuaɨ dɨga jɨruíredɨngo Jesumo atɨ́diaɨoɨ. Daɨí ñécade afengo baitíaɨoɨ. Afe gaɨríracomo itɨ́macɨ cɨ́gɨmo aféngona jóonetiaɨoɨ. \p \v 4 Jóoniano Jesuna daɨdíaɨoɨ: \p —Llófueraɨma, bie rɨngo afe jɨruírenafue fɨnócade baitɨcaɨ. \v 5 Afe izoide rɨngona Moisés ocuícafue caɨ ocuide nofɨ́cɨaɨdo fállena. ¿O nɨe izói daɨdɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 6 Daɨí daɨdíaɨoɨ Jesús facátallena. Bie facátamona fɨénidɨfue íemo nitáacadiaɨoɨ. Iemona Jesús jɨ́jɨcaillano énɨemo onócaɨdo cuete. \p \v 7 Mei íadɨ dɨga icaiño jɨcánotiaɨoɨmo Jesús meine jaɨ́cɨna raɨnade. Ráɨnaillanona daɨde: \p —Omoɨmona dáamɨe fɨénidɨfuena iñédɨmɨe, mai nanoide nofɨcɨ aféngomo nitari, —daɨde. \p \v 8 Dáanomo nane jɨ́jɨcaillano énɨemo cuete. \v 9 Mei íadɨ aféfuena cacáillano, nana íaɨoɨ comecɨ úrilla uaido méaicaidiaɨoɨ. Méaicaillano oni nana dáarie jáioidiaɨoɨ. Ua ɨere éicomedɨmɨe uícodo oni jailla. Nana ja íaɨoɨ jailla mei, Jesús dama dɨnó fɨébide afe atɨ́cango dɨga. \v 10 Iemo Jesús jaɨ́cɨna meine raɨnade. Afe rɨngo baɨmo buna cɨóñenano aféngona daɨde: \p —Rɨngo, ¿nɨnomo omo fɨénidɨfue jɨtádɨno ite? ¿Buna omo nofɨ́cɨna nitáñena? —daɨde. \p \v 11 Jira afengo daɨde: \p —Ocuíraɨma, ua buna nitáñede, —daɨde. \p Mei jira Jesús daɨde: \p —Cue ona daɨí nítaiñeitɨcue. Mai o jairi. Fɨeni meine abɨdo daɨí ñeñeno iri, —daɨde. \s1 Jesús, bie énɨe comɨnɨ egáiñoraɨma \p \v 12 Jesús dáanomo nane comɨ́nɨmo úrite; daɨde: \p —Cue bínɨe comɨnɨ egáiñoraɨmadɨcue; cuedo jáitɨmɨemo cáataite egáiñua iite. Jaca nɨno jítɨfodo mácañeite, —daɨde. \p \v 13 Ie jira fariséuaɨ íena daɨdíaɨoɨ: \p —Dama o uai nabáidɨo. Afe uai ráifiñede, —daɨde. \p \v 14 Jira Jesús uai ote: \p —Cue daɨna uáfuena ráifide, afe dama cuemo uai nabáidɨcue íadɨ. Cue nɨnómona bitɨcue, daje izói cue jáillɨnona onódɨcueza. Mei íadɨ nɨnómona bitɨ́cueza onóñedɨomoɨ, cue jáillɨnona dɨga. \v 15 Bie énɨe facárado jenócana facádɨomoɨ; cue buna jenócana facáñedɨcue. \v 16 Mei íadɨ cue facáadɨ, cue facállɨfue jaɨ́cɨna ñue jóide. Dama facáñedɨcueza. Moo, cue orédɨmɨe dɨga dáanomo jenoda facádɨcoco. \v 17 Omoɨ ocuica cuegáuai daɨde: “Mena uai nabáiraɨma dáanomo daɨíadɨ, aféfuena ɨ́ɨnoitɨomoɨ.” \v 18 Cue dama cueri uai nabáiraɨmadɨcue. Cue Moo, cue orédɨmɨe jɨáɨe cueri uai nabáiraɨma, —daɨde. \p \v 19 Jira jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨnomo mei o Moo ite? —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Jesús uai ote: \p —Omoɨ cuena onóñedɨomoɨ. Daje izói cue Moona onóñedɨomoɨ. Cuena onódɨomoɨ nia, daje izói cue Moona onódɨomoɨza, —daɨde. \p \v 20 Gaɨríracomo llófuia llezica, afe bíuai daɨde; ua fia fecaca úcube jóoneraco illánomo dɨnomo llófuete. Mei íadɨ buna íena lláviano uiñede, ie llaɨtáillɨruimo naɨ dúcɨñena jira. \s1 Cue jáillɨnomo jáinidɨomoɨ \p \v 21 Jesús nane dáanomo íaɨoɨna daɨde: \p —Cue jáitɨcue. Cuena jénoitɨomoɨ, íadɨ omoɨ fɨénidɨfue naɨ doñégamo tɨ́itɨomoɨ. Mei jɨɨ cue jáillɨnomo omoɨ jáinidɨomoɨza, —daɨde. \p \v 22 Jira judíuaɨ danɨ conímana daɨdíaɨoɨ: \p —¿Mei nɨbaɨ afémɨe dama abɨ tɨ́taite, mei “Cue jáillɨnomo jáinidɨomoɨ” afémɨe caɨna dáɨdeza? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 23 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨ ana bebeco iédɨomoɨ, mei íadɨ cue caifófeco ímɨedɨcue. Omoɨ bie énɨe iédɨomoɨ, mei íadɨ cue bie énɨe ímɨeñedɨcue. \v 24 Ie jira omoɨ fɨénidɨfue naɨ doñégamo tɨ́itɨomoɨ daɨdɨcue. Cue daɨna izói itɨ́mɨedɨcuena omoɨ ɨ́ɨnoñeniadɨ, omoɨ fɨénidɨfue naɨ doñégamo tɨ́itɨomoɨ, —daɨde. \p \v 25 Jira jɨcánotiaɨoɨ: \p —Mei ¿o búdɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Jesús uai ote: \p —Jaiai nanómona ómoɨmo llotɨcue. \v 26 Cuemo aillo ómoɨna cue daɨíllɨfuiaɨ ite. Daje izói aillo ómoɨna cue jenoda facállɨfuiaɨ ite. Cue orédɨmɨe uáfuena daɨde. Afémɨemona cue cacana izói bie énɨe comɨ́nɨna áfedo daɨdɨcue, —daɨde. \p \v 27 Mei íadɨ Moodo íaɨoɨmo Jesús úrillana fɨgo cacáñediaɨoɨ. \v 28 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Enɨe acónimo cuena caifo omoɨ raiñóadɨ cue daɨna izói itɨ́mɨena ónoitɨomoɨ, mei Nanoide Ɨima Jitódɨcueza. Afe llezica dama cue comecɨ izói fɨnófɨnidɨcueza ónoitɨomoɨ. Dama cue Moo cuemo llogáfuiaɨ daɨdɨcue. \v 29 Cue orédɨmɨe jaca cue dɨga ite. Cue Moo dama cuena fɨéñede, afémɨe ióbitadɨfuiaɨna fɨ́nofɨredɨcueza, —daɨde. \p \v 30 Jesús daɨí dáɨnamona, aillo íena ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \s1 Juzíñamui jitónɨaɨ fɨénidɨfuedo jeruícamacɨ baɨmo ñue itíaɨoɨ \p \v 31 Afemona judíuaɨmona íena ɨ́ɨnotɨnona Jesús daɨde: \p —Cue ómoɨna dáɨnana omoɨ jaɨ́cɨna jeire oíadɨ, cue llófuegamacɨna uáfuena jáitɨomoɨ. \v 32 Ie mei uáfuena ónoitɨomoɨ. Afe uáfuedo jéruiñegamacɨna íitɨomoɨ, —daɨde. \p \v 33 Afémacɨ ie uai otíaɨoɨ: \p —Abraham izíedɨcaɨ. Jaca nɨnomo buna jéruiñegamacɨdɨcaɨ. ¿Nɨe izói, jéruiñegamacɨna íitɨcaɨ, daɨdɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 34 Jira Jesús daɨde: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, nana fɨénidɨfue fɨnódɨmacɨ fɨénidɨfuedo jeruícamacɨ. \v 35 Jeruícamɨe ie naama izíe dɨga jaca ínide. Mei íadɨ naama jitó aféziemo jaca jaɨnaide. \v 36 Daɨí mei Juzíñamui Jitó jeruíñenafue ómoɨmo fecáadɨ, uáfuena jéruiñellɨomoɨ. \v 37 Abraham izíe iédɨomoɨza ja onódɨcue; mei íadɨ cuena fáiacadɨomoɨ, ómoɨna cue daɨnáfuena omoɨ llɨ́ɨnoñena jira. \v 38 Cue Moo cuemo ácataga raado úritɨcue. Omoɨ moo daɨna izói fɨnófɨredɨomoɨ, —daɨde. \p \v 39 Jira uai otíaɨoɨ: \p —Caɨ moo Abraham, —daɨdíaɨoɨ. \p Mei íadɨ Jesús daɨde: \p —Uáfuena Abraham jitónɨaɨna omoɨ íadɨ, afémɨe fɨ́nua izói fɨ́noitɨomoɨ. \v 40 Mei íadɨ Moo Juzíñamui cuemo lloga uáfuena ómoɨna cue daɨna íadɨ, naɨ cuena fáiacadɨomoɨ. Abraham jaca daɨí fɨnóñede. \v 41 Omoɨ moo fɨ́nua izói fɨnódɨomoɨ, —daɨde. \p Jira afémacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Jaca jɨruírenamona jócoñegacaɨ. Caɨmo daade moo illa, Juzíñamui, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 42 Jira mei Jesús daɨde: \p —Juzíñamui uáfuena omoɨ móodenia, cuena izíruitɨomoɨ, mei Juzíñamuimona cue billa jira. Ua ie jira benó itɨcue. Dama cue comecɨ izói biñédɨcue, mei íadɨ Juzíñamui orécacue. \v 43 ¿Nɨbái mei cue dáɨnana cacánidɨomoɨ? Cue úrilla uaina cacáacañedɨomoɨ, jira onóñedɨomoɨ. \v 44 Omoɨ moo Taɨfe. Ie jira afémɨe iédɨomoɨ. Afémɨe jitaina izói fɨnóacadɨomoɨ. Taɨfe jaca nanómona fáfɨredɨmɨe. Jaca uáfuemo jaɨnáiñede. Jaca uafue daɨíñede. Táɨnofuiaɨ afémɨe lloíadɨ, ie illa izói úrite. Afémɨe táɨnofuiaɨrede, ua táɨnofuiaɨ moo. \v 45 Mei íadɨ uafue daɨdɨ́cuemo cuena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ. \v 46 ¿Omoɨmona bu cue fɨénidɨfue jino due cɨ́otarede? Uáfuena cue daɨíadɨ ¿nɨbái mei cuena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ? \v 47 Juzíñamui iédɨmɨe Juzíñamui uáillaɨna cácafɨrede. Mei íadɨ Juzíñamui íeñedɨomoɨ, ie jira íena cacáacañedɨomoɨ, —daɨde. \s1 Cristo Abraham nano jae itɨ́mɨe \p \v 48 Jira judíuaɨ íena daɨdíaɨoɨ: \p —Omo fɨénide joreño íllana onódɨcaɨza; íemo Samaria ímɨena o íllana, onódɨcaɨza, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 49 Jesús uai ote: \p —Cuemo fɨénide joreño jaca iñede. Cue fɨnócafue cue Moomo ñúefuena nitade. Omoɨ cuemo ñúefuena nitáñedɨomoɨ. \v 50 Cuemo ñúefuena nitállena jenóñedɨcue, íadɨ jɨáɨmɨe ite cuemo ñúefuena nitállena. Afémɨe jenoda facade. \v 51 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, cue daɨnáfuena jeire otɨ́mɨe jaca nɨnomo tɨ́iñeite, —daɨde. \p \v 52 Jira judíuaɨ uai otíaɨoɨ: \p —Fɨénide jóriaɨ omo íllana ja uáfuena onódɨcaɨ. Abraham jaiai tɨ́ide naa uai llóraɨnɨ dɨga, niadɨ jɨáɨfodo daɨdɨo: “Cue dáɨnana jeire otɨ́mɨe jaca nɨnomo tɨ́iñeite.” \v 53 ¿Uáfuena caɨ moo Abraham baɨmo jáidɨo? Afémɨe tɨ́ide. Ua uai llóraɨnɨ daje izói tɨ́idiaɨoɨ. ¿O comécɨmo bu o íllana facádɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 54 Jesús dɨnena íaɨoɨmo uai ote: \p —Dama cuemo ñúefuena cue nitáadɨ, cue ñúefuena mɨnɨ́cana ráifiñede. Mei íadɨ ñúefuena cuemo nitádɨmɨe cue Moo. Dáamɨena omoɨ Juzíñamui daɨdɨ́omoɨ. \v 55 Mei íadɨ íena onóñedɨomoɨ. Cue íena ua onódɨcue. Afémɨena onóñedɨcue cue daɨíadɨ, omoɨ izói táɨnofuiaɨredɨmɨena íitɨcue. Mei íadɨ íena uáfuena onódɨcue. Ie dáɨnana jeire otɨcue. \v 56 O jaiáidɨgɨma Abraham cue illɨ́ruina cɨóacade áfemona ióbillena; áfena cɨóillano afémɨe ɨere ióbicaide, —daɨde. \p \v 57 Jira judíuaɨ Jesuna daɨdíaɨoɨ: \p —Naɨ cincuenta fɨmona iñédɨo, ¿Nɨe izói “Abraham cuena cɨode” daɨdɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 58 Jesús uai ote: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: Abraham naɨ íñeniadɨ cue itɨcue, —daɨde. \p \v 59 Iemona nofɨ́cɨaɨ llɨ́ɨnota Jesumo nitáacadiaɨoɨ. Mei íadɨ afémɨe retáirillano gaɨríracomona jino jaide. Afémacɨ cɨ́gɨdo jaillano fɨ́nocaide. \c 9 \s1 Jesús uina cɨ́oiñede jocócamɨe jíllotate \p \v 1 Afénodo jaillano, Jesús uina cɨ́oñede jocócamɨena cɨode. \v 2 Ie llófuegamacɨ íemo jɨcánote: \p —Llófueraɨma, ¿nɨbái mei bie ɨima uina cɨ́oiñede jococa? Nɨbaɨ ie moo fɨénidɨfuiaɨ ɨ́coɨnia daɨí jococa. Nɨbaɨ dama ie fɨénidɨfue fɨ́nua ɨ́coɨnia daɨɨ́ jococa. ¿Bífuiaɨmona nɨfue uáfuena? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 3 Jira Jesús daɨde: \p —Dama ie ɨ́coɨniañedeza, jɨáɨ ie moo ɨ́coɨniañedeza. Mei íadɨ afémɨemo Juzíñamui fɨnóllɨfue ñue jino ácatallena, daɨí íficaide. \v 4 Naɨ monana llezica cue orédɨmɨe táɨjɨnafue cue fɨ́nua jitáiredeza. Ja nauilla llezica buna táɨjɨnide. \v 5 Naɨ bie énɨemo cue illa llezica, énɨe comɨnɨ egáiñotɨmɨedɨcueza, —daɨde. \p \v 6 Afe daɨna méifodo, Jesús énɨemo tuánote. Tuánogamona ja énɨe ɨ́dɨaɨde. Afe tuánua ɨ́dɨaɨdemona ota, uina cɨ́oiñedɨmɨe uimo bɨtade. \v 7 Ie mei íena daɨde: \p —Siloé jaɨnoi ofíllanomo jócuai, —daɨde. Afe Siloé mámecɨ jino dobáiñua dɨbénedo “Orécanona” mameide. \p Iemona uina cɨ́oiñedɨmɨe ui jócuaide. Meine bítemo ja cɨ́oide. \v 8 Iemo ie abɨ comɨnɨ, daje izói naui uina ie cɨ́oiñenana cɨódɨno dɨga daɨdíaɨoɨ: \p —¿Bímɨeñede, nɨɨ ráɨicana úcube jɨ́cafɨredɨmɨñede? \p \v 9 Dáarie daɨdíaɨoɨ: \p —Jɨɨ, nɨ́ɨmɨe. \p Jɨáɨmacɨ dɨnena daɨde: \p —Ɨeñede, mei íadɨ afémɨena eroide, —daɨdíaɨoɨ. \p Mei íadɨ afémɨe dɨnena dama daɨí daɨde: \p —Jɨɨ, nɨ́ɨmɨedɨcue, —daɨde. \p \v 10 Jira íemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói ja cɨódɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 11 Jira afémɨe uai ote: \p —Afe ɨima, Jesuna mámecɨredɨmɨe, ɨ́dɨaɨdɨno fɨ́nuano cue uimo bɨtade. Bɨ́tanona daɨde: “Siloé jaɨnoi ofíllanomo o ui jócuai.” Jócuaidɨcue. Iemona cue jócuaillamona cɨódɨcue, —daɨde. \p \v 12 Jira íemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Nɨnomo afe ɨima ite? —daɨdíaɨoɨ. \p Iaɨoɨna daɨde: \p —Ɨco mei, —daɨde. \s1 Fariséuaɨ jíllotaga uina cɨ́oiñedɨmɨemo jɨcánodoɨdiaɨoɨ \p \v 13 Iemo fariséuaɨmo naui uina cɨ́oiñedɨmɨena uitíaɨoɨ. \v 14 Jesús ɨ́dɨaɨdɨno fɨ́nuarui, afe ocózinaillarui. Aféruimo Jesús uina cɨ́oiñedɨmɨe jíllotate. \v 15 Fariséuaɨ afe ɨímana nɨe izói afémɨe ui cɨ́oinafue meine abɨdo jɨcánotiaɨoɨ. Iemo afémɨe íaɨoɨna daɨde: \p —Cue ui ɨ́dɨaɨdɨnona bɨtade. Jira jócuaidɨcue. Iemona ja cɨódɨcue, —daɨde. \p \v 16 Jira fariséuaɨmona dáarie íena daɨdíaɨoɨ: \p —Afefue fɨnódɨmɨe, Juzíñamui ímɨeñede, ocózinaillaruina ɨ́ɨnoñena jira. \p Mei íadɨ jɨáɨmɨiaɨ daɨde: \p —Afémɨe fɨénidɨfue fɨnóraɨma íadɨ, ¿nɨe izói bie cɨ́ofɨnina fɨnócafue fɨ́noite? —daɨdíaɨoɨ. \p Comɨnɨ bózietaillamona \v 17 meine naui uina cɨ́oiñedɨmɨemo jɨcánuaidiaɨoɨ: \p —¿O afémɨena nɨe izói daɨdɨo, o ui cɨ́oitatɨmɨena? —daɨdíaɨoɨ. \p Jira afémɨe daɨde: \p —Afémɨena uai llóraɨma daɨdɨcue, —daɨde. \p \v 18 Mei íadɨ judíuaɨ afe uina cɨ́oiñedɨmɨemo fɨnócafuena ɨ́ɨnoiacañediaɨoɨ. Ie ja cɨ́onafuena ɨ́ɨnoiacañediaɨoɨ. Ie jira jíllotagamɨe móotɨaɨna uáidotiaɨoɨ. \v 19 Iemo jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Afe nɨɨ be o jitó uina cɨ́oiñede jocócamɨe ómɨcoɨ daɨna? ¿Nɨe izói mei birui cɨode? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 20 Ie móotɨaɨ uai ote: \p —Onódɨcaɨza bie caɨ jitó; uina cɨ́oiñede jococa. \v 21 Mei íadɨ nɨe izói afémɨe como cɨónana onóñedɨcaɨ. Daje izói bu ie ui jíllotana onóñedɨcaɨ. Afémɨemo jɨ́cano. Jae eicómeza. Aféfuena onódeza. Afemona uai óite, —daɨdíaillɨnoɨ. \p \v 22 Ie móotɨaɨ daɨí úritiaillɨnoɨ judíuaɨ jacɨ́naillamona. Judíuaɨ jae nana comɨnɨ onótatiaɨoɨ. Daɨdíaɨoɨ: \p —Nágamɨiaɨ Jesús ua Cristo daɨnámɨena mámeitɨmɨe Juzíñamui uai llófueriracomona jino jíuitɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \v 23 Iemona móotɨaɨ daɨdíaɨoɨ, “Afémɨemo jɨ́cano. Jae eicómeza.” \p \v 24 Ie mei judíuaɨ meine naui uina cɨ́oiñedɨmɨena uáiduano daɨdíaɨoɨ: \p —Juzíñamui uiécomo uáfuena caɨna daɨíri. Onódɨcaɨza, bímɨe fɨénidɨfuiaɨredɨmɨe, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 25 Afémɨe uai ote: \p —Afémɨe nɨbaɨ fɨgora, nɨbaɨ fɨénidɨfuiaɨredɨmɨe onóñedɨcueza. Daa cue onóigafue. Nano fueñe uina cɨ́oiñedɨmɨedɨcue, mei íadɨ birui cɨódɨcue, —daɨde. \p \v 26 Nane dáanomo íemo jɨcánuaidiaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói ona ñete? ¿Nɨe izói o fɨnode o ui cɨ́oillena? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 27 Jira uai ote: \p —Jae omoɨ llotɨcue, íadɨ cuena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ. ¿Nɨbái mei dáanomo omoɨ llóitɨcue? ¿Omoɨ jɨáɨ daje izói iedo jáiacadɨomoɨ? —daɨde. \p \v 28 Báiñuano íena daɨde: \p —O bímɨedo jáidɨo, mei íadɨ Moisedo jáidɨcaɨ. \v 29 Juzíñamui Moisemo úrillana onódɨcaɨ, mei íadɨ bie Jesús nɨnómona bite onóñedɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 30 Jira afe ɨima uai ote: \p —¡Bifue nɨɨ cácafɨnina raa! Ie billánona onóñedɨomoɨ, íadɨ cuena ñue cɨ́oitate. \v 31 Fɨénidɨfue fɨ́nofɨredɨmacɨmo Juzíñamui cacáñede ñue onódɨcaɨza. Iemo afémɨemo ióbicaitadɨnomo cacáfɨrede, ie jitáinafue fɨnódɨmacɨ dɨga. \v 32 Jaca nanómona uina cɨ́oiñede jocócamɨe jíllotatɨmɨe dáɨnana cacáñena. \v 33 Bímɨe Juzíñamuimona biñédeniadɨ, mɨnɨ́cana ñénide, —daɨde. \p \v 34 Jira daɨdíaɨoɨ: \p —O fɨénidɨfuiaɨmona jocócamɨedɨo. ¿O caɨna llófueacadɨo? —daɨdíaɨoɨ. Ie jira íena jino jiúnotiaɨoɨ. \s1 Joreño dɨbéfuiaɨna onóñedɨmacɨ \p \v 35 Jesús uina cɨ́oiñedɨmɨe jino íaɨoɨ jiúnuana fɨdɨde. Ie baillano íena daɨde: \p —¿Juzíñamui Jitomo ɨ́ɨnotɨo? \p \v 36 Jira afémɨe daɨde: \p —Ocuíraɨma, cuemo llone bu afémɨena íemo cue ɨ́ɨnolleza, —daɨde. \p \v 37 Jira Jesús uai ote: \p —Ja cɨódɨoza. Nɨ́ɨmɨedɨcue, o dɨga úrilla, —daɨde. \p \v 38 Iemona afémɨe Jesús anari ana dújuillanona daɨde: \p —Ocuíraɨma, ɨ́ɨnotɨcue, —daɨde. \p \v 39 Ie méifomo Jesús daɨde: \p —Bie énɨemo bitɨcue, jaɨ́cɨna jenoda facállena. Ua bitɨcue uina cɨ́oiñedɨmɨe eróillena. Dáanomo bitɨcue eróidɨno uina cɨ́oiñellena. \p \v 40 Ie mei fariséuaɨmona, Jesús dɨga itɨ́nomona, dáamɨerie afefue cacáillano íena jɨcánotiaɨoɨ: \p —¿Meita caɨ uina cɨ́oiñedɨnodɨcaɨ? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 41 Jira Jesús uai ote: \p —Omoɨ uina cɨ́oiñeniadɨ, omoɨ fɨénidɨfuiaɨ ɨcoɨ íiñeite. Mei íadɨ “Cɨódɨcaɨ” daɨdɨ́omoɨ jira omoɨ fɨénidɨfuiaɨ ɨcoɨ ite, mei joreño dɨbéfuiaɨna onóñedɨomoɨza, —daɨde. \c 10 \s1 Ovejaɨ cɨrɨ́noraco caɨ onótate \p \v 1 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, ovejaɨ cɨrɨ́noraco nazedo jáiñedɨmɨe ua merɨ́riraɨma. Enéfenemo táɨfodo tícaillano jofo jáidɨmɨe ua merɨ́rifɨredɨmɨe. \v 2 Mei íadɨ nazedo jofo jaídɨmɨe ua úiñoraɨma. Nɨ́ɨmɨe ie ovéjaɨna ñue uíñote. \v 3 Naze tuiñóraɨma naze tuiñode afémɨe jofo jáillena. Ie uaina ovejaɨ onódiaɨoɨ. Ie ovéjaɨaɨ íaɨoɨ mámecɨdo jɨ́ɨrite. Daɨí cɨrɨ́noracomona jino ófɨregaiaɨoɨ. \v 4 Nana ie ovejaɨ jino óinana méifodo, íaɨoɨ uícodo ɨfóicaide. Ovéjaɨaɨ ie óodana jáioicaidiaɨoɨ mei ie uaina onódiaɨoɨza. \v 5 Mei íadɨ onóñegamɨemo jáioicaiñediaɨoɨ. Mei jɨáɨfodo afémɨemona nɨné botádiaɨoɨ, ónoñegamacɨ uaina onóñena jira. \p \v 6 Bie daje izoide ráfuedo Jesús íaɨoɨmo llófuete. Mei íadɨ daɨí daɨíacana uáina onóñediaɨoɨ. \s1 Jesús ñue ovéjaɨaɨ úiñoraɨma \p \v 7 Iemona Jesús meine dáanomo daɨízaide: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: Cue bie ovéjaɨaɨ jofo jaira nazédɨcue. \v 8 Nana cue uícomo bitɨ́macɨ merɨ́riraɨnɨ daje izói baɨróriraɨnɨ. Mei íadɨ ovéjaɨaɨ afémacɨna náfueñediaɨoɨ. \v 9 Cue nazénaza. Cuedo jofo jáidɨmɨe jíllobicaite. Afémɨe cɨrɨ́noracomo jofo jaide, meine jino bite. Afe jofo jáitɨmɨe oveja izóidɨmɨena iite. Ie güille raana báifɨrede. \p \v 10 Merɨ́riraɨma fia merɨ́rizaɨbite; fájaɨbite, táɨnocaitajaɨbite. Mei íadɨ cue bitɨcue íaɨoɨ cáatallena, ua jamánomo íocɨre íaɨoɨ íllena bitɨcue. \v 11 Ñue ovéjaɨaɨ úiñoraɨmadɨcue. Afe ñue ovéjaɨaɨ úiñoraɨma ovéjaɨaɨmo ie cáallɨnona itátaite. \v 12 Mei íadɨ fia ɨbaca úiñoraɨma dama úcube llɨ́ɨnollena táɨjɨde. Jɨco izoide bíllana afémɨe cɨóillano, ovéjaɨaɨ fɨ́ianona botade. Afémɨe botade uáfuena úiñoraɨmañena jira; daje izói ovéjaɨaɨ íeɨeñena jira. Iemona jɨco izoide ovéjaɨaɨna llaɨtade. Iemona nana jɨáɨe ovéjaɨaɨ júdaɨzitiaɨoɨ. \v 13 Bie ɨima botáfɨrede, daa fia ɨbállena táɨjɨdeza. Ovéjaɨaɨna naɨ lloñede. Iaɨoɨna duéruiñede. \p \v 14-15 Cue bie ñue úiñoraɨmadɨcue. Cue Moo cuena onona izói daje izói cue Moona onódɨcue. Afe izói cue ovéjaɨaɨna onódɨcue, ie izói afémacɨ cuena onódiaɨoɨ. Cue cáallɨno ovéjaɨaɨmo íitɨcue. \v 16 Jɨáɨe ovéjaɨaɨ cuemo ite. Bie cɨrɨ́noraco íeñede. Cue uaina cacáillanona jeire óitiaɨoɨ. Iemona daa cɨrɨ́noraco íite, daje izói daa úiñoraɨma íite. \p \v 17 Cue Moo cuena izíruite, cue abɨ fécaillano meine cue llɨ́ɨnua jira. \v 18 Buna cue abɨ báɨroñeite, mei íadɨ dama cue comecɨ izói fécaitɨcue. Cue áfena fecáredɨcue, ie mei meine áfena llɨ́ɨnoredɨcue. Afe bie cue Moo cue ocuilla dɨeze, —daɨde. \p \v 19 Judíuaɨ afe uaina cacáillano bócoɨzitiaɨoɨ. \v 20 Afémacɨmona aillo daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨbái mei uai jeire otɨ́omoɨ? Afémɨemo fɨénide jóriaɨ íllaza, íemo uáɨritaide, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 21 Mei íadɨ jɨáɨmacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Fɨénidena jóriaɨredɨmɨe jaca afe izói úrinide, —daɨdíaɨoɨ. Fɨénide joreño uina cɨ́oiñedɨmɨe uina cɨ́oitanide. \s1 Judíuaɨ Jesús llɨ́ɨnoacañeno íena ruifíruitiaɨoɨ \p \v 22 Jae rozíruillaruillaɨ. Afe llezica Jerusalemo ɨráɨzillafue fɨnódiaɨoɨ, gaɨríraco Juzíñamuimo oni íficaillarui uibíñoicaillena. \v 23 Jesús Salomón macáranodo gaɨríracomo macade. \v 24 Judíuaɨ Jesumo ífoɨna gaɨríllano daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨe dɨnó caɨna fɨgo onótañeitɨo? O Crístodɨo raɨre uáfodo caɨmo llone, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 25 Jira Jesús uai ote: \p —Jae llotɨcue íadɨ cuena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ. Cue fɨnócafuiaɨ cue Moo rɨ́inodo fɨnódɨcue. Afedo ñue jino ácatagacue. \v 26 Mei íadɨ cuena ɨ́ɨnoñedɨomoɨ, cue ovéjaɨaɨñedɨomoɨza. Afena naui ómoɨna daɨdɨcue. \v 27 Cue ovéjaɨaɨ cue uaina onode. Iaɨoɨna onódɨcue, jira cuedo bitíaɨoɨ. \v 28 Zíiñona cáaillɨno íaɨoɨmo fecádɨcue. Jaca afémacɨmona dáamɨe nɨné báɨizaiñeite. Buna cúemona íaɨoɨmona daa báɨroñeite. \v 29 Afémacɨ cue Moo cuemo iga. Afémɨe jamánomoidɨmɨe. Nana baɨmo jáidɨmɨe. Buna cue Moo Juzíñamuimona afémacɨna baɨrónide. \v 30 Cue, cue Moo dɨga dáamɨedɨcoco, —daɨde. \p \v 31 Iemona judíuaɨ meine íena nofɨ́cɨaɨna nitáacadiaɨoɨ. \v 32 Jira Jesús daɨde: \p —Omoɨ eróicana dɨga ñúefuiaɨna cue Moo rɨ́inodo fɨnódɨcue. ¿Nɨfue ɨ́coɨnia nofɨ́cɨaɨdo cue níjɨitɨomoɨ? —daɨde. \p \v 33 Jira judíuaɨ uai otíaɨoɨ: \p —Ñúefuiaɨ o fɨ́nuamona ona níjɨiñeitɨcaɨ; mei íadɨ o uáillaɨdo Juzíñamuina báiñotɨo. Fia ɨímadɨo, mei íadɨ Juzíñamuina o abɨ́ maméacadɨo, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 34 Jira Jesús daɨde: \p —Omoɨ ocuínafuiaɨmo Juzíñamui daɨna jae cuega. Be nɨ́uai: “Omoɨ juzíñamuillaɨdɨomoɨ.” \v 35 Cuegáuai dáɨnana jaca jáanonide, onódɨcaɨza. Juzíñamui, ie uaillaɨ llɨ́ɨnotɨmɨiaɨna juzíñamuillaɨna mameide. \v 36 Juzíñamui jae cuena oni íficaitajano bie énɨemo cuena orede. Ua ie orécamɨedɨcue. Jira ¿nɨe izói dáɨitɨo “Juzíñamuina báiñotɨo” cue daɨíadɨ “Juzíñamui Jitódɨcue”? \v 37 Cue Moo fɨnoca izói cue fɨnóñenia, mai cuena omoɨ ɨ́ɨnoñeno. \v 38 Mei íadɨ ie fɨnócafue izói cue fɨnóadɨ, mai aféfuiaɨna ɨɨno, omoɨ naɨ cuena ɨ́ɨnoñenia. Afemona cue Moo cuemo íllana, jabe ónoitɨomoɨ. Daje izói cue, cue Moomo itɨ́cueza, ónoitɨomoɨ, —daɨde. \p \v 39 Meine maɨáno íena uíacadiaɨoɨ, mei íadɨ Jesús oni fɨ́nocaide. \p \v 40 Ie mei Jesús Jordán ruicáfellemo meine jaide. Dɨnomo fɨébide. Ua naui Juan báutizanomo ite. \v 41 Aillo comɨnɨ íena eróizaidiaɨoɨ. Daɨdíaɨoɨ: \p —Uáfuena, Juan cɨ́ofɨnina onótalle raa fɨnóñede, mei íadɨ nana Juan bímɨeri daɨnáfuiaɨ uáfuiaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 42 Dɨnomo aillo comɨnɨ Jesuna ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \c 11 \s1 Lázaro tɨ́ide meine cáadɨmɨena jaide \p \v 1 Daa ɨima Lázaro ɨere ɨrárena. Betania ímɨe. María ie ebuño Marta dɨga daje jófuemo itíaɨoɨ. \v 2 Afe María ɨráredɨmɨe Lázaro mirɨngo. Afe María naui Jesús ɨ́daɨmo ziórede cáɨredɨji totade. Tótanona ie ɨfótɨido zafénaitade. \v 3 Ja birui afe mirɨngo íaɨnguaɨ uai Jesumo orede, Lázaro ɨere tɨ́iacana jira: llote: \p —Ocuíraɨma, o nabai Lázaro ɨrárede, —daɨde. \p \v 4 Jesús cacáillano daɨde: \p —Afe duico tɨ́tañeite, mei íadɨ jamánomo ñue Juzíñamui ebírenafue ácataite. Ie llezica afe duico Juzíñamui Jitó ebírenafue ácataite. \p \v 5 Marta ie ebuño ie ɨ́io Lázaro dɨga Jesús íaɨoɨna ɨere izíruite; \v 6 mei íadɨ Lázaro ɨrárenafuena fɨdɨ́illanona, Jesús raɨre jáiñede; naɨ ménarui ie illánomo ite. \v 7 Ie mei ie llófuegamacɨna daɨde: \p —Meine Judéamo caɨ jai, —daɨde. \p \v 8 Jira llófuegamacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Llófueraɨma, nano cómoicana Judíuaɨ dɨno nofɨ́cɨaɨdo o fáiacadiaɨoɨ. ¿Nane meine afe dɨné jáiacadɨo? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 9 Jira Jesús ie tɨ́illɨrui naɨ áɨnoziñenana onóillano, íaɨoɨna onótatɨuaido daɨde: \p —¿Uáfueñede, naga mona doce horas ite? Come monari macáadɨ éɨcɨtaiñede. Bie énɨemo ite egáiñuana cɨode. \v 10 Iadɨ come naɨo macáadɨ éɨcɨtaide; afémɨemo egáiñotɨnona iñédeza. \p \v 11 Ie mei Jesús naɨ úrite; íaɨoɨna daɨde: \p —Caɨ nabai Lázaro ɨnɨ́deza, mei íadɨ cazítaitɨcue, —daɨde. \p \v 12 Jira llófuegamacɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Ocuíraɨma, afémɨe ɨnɨ́adɨ ja jíllocaite, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 13 Mei íadɨ Jesús jɨáɨfodo daɨíacade, Lázaro tɨ́ide. Llófuegamacɨ comecɨ facade Jesús dáɨnana fia ɨ́nɨa llote. \v 14 Jira Jesús jino uáfodo íaɨoɨna daɨde: \p —Lázaro ja tɨ́ide. \v 15 Ióbidɨcue afémɨe tɨ́illanomo iñédɨcueza. Daɨí ómoɨmona ñuera, omoɨ ɨ́ɨnollena. Mei íadɨ caɨ éroizaillɨ, —daɨde. \p \v 16 Iemo Tomás, Guarámɨe maméidɨmɨe, jɨáɨe llófuegamacɨna daɨde: \p —Mai caɨ jai, afémɨe dɨga dáanomo caɨ tɨ́illeza, —daɨde. \p \v 17 Jesús dúcɨillano como fɨdɨde Lázaro ja cuatro dɨ́garui énɨe anamo ite. \v 18 Betania ɨere Jerusalén áɨnori ite, mena kilómetro átuedo izói. \v 19 Aillo judíuaɨ jáidɨmacɨ Marta María dɨga uáiduaidiaɨoɨ, íaɨnguaɨ ɨ́io tɨ́illari. Iaɨnguaɨmo fɨ́raɨbitiaɨoɨ. \v 20 Marta Jesús dúcɨana fɨdɨ́illano afémɨena jino cɨóizaide. Mei íadɨ María jofomo fɨébide. \v 21 Marta Jesúna daɨde: \p —Ocuíraɨma, o nɨbaɨ benó itɨ́oniadɨ cue ɨ́io tɨ́iñede. \v 22 Mei íadɨ onódɨcue naga raa Juzíñamuimona o jɨcáadɨ afémɨe omo iite, —daɨde. \p \v 23 Jira Jesús daɨde: \p —O ɨ́io meine cáaite. \p \v 24 Iemo Marta daɨde: \p —Jɨɨ, cue onódɨcueza tɨ́idɨno cáadɨnona illɨ́ruimo, énɨe íiraɨruimo afémɨe meine cáaite, —daɨde. \p \v 25 Jira Jesús daɨde: \p —Cue tɨ́idɨno meine abɨdo náidataraɨmadɨcue; cáadɨnona abɨdo itátaraɨmadɨcue. Cuena ɨ́ɨnotɨmɨe ie tɨ́iadɨ meine cáaite. \v 26 Nana naɨ cáadɨno cuena ɨ́ɨnoiadɨ jaca nɨnomo tɨ́iñeitiaɨoɨ. ¿O afefue ɨ́ɨnotɨo? —daɨde. \p \v 27 Jira afengo daɨde: \p —Jɨɨ, Ocuíraɨma, o Crístodɨo ɨ́ɨnotɨcue. Juzíñamui Jitó ana énɨemo bitɨ́mɨedɨoza. Afena ɨ́ɨnotɨcue, —daɨde. \p \v 28 Daɨí dáɨna méifodo, Marta ie ebuño María uáiduaide. Báinino aféngona daɨde: \p —Llófueraɨma benó ite. O jɨ́ɨritade, —daɨde. \p \v 29 Afena cacáillano María raɨre náidacaillano Jesumo eróizaide. \v 30 Naɨ Jesús afe jófuemo jofo jáiñede. Marta ie baizájillanomo naɨ ite. \v 31 Jofo ite judíuaɨ afengo fɨ́raidiaɨoɨ. Afengo náidacaillano, raɨre jino jáillana judíuaɨ cɨ́oillano, aféngodo jáidiaɨoɨ. Afémacɨ comecɨ facádiaɨoɨ, afengo raɨafo dɨnomo éeiaide. \v 32 Ie mei María Jesús illánomo dúcɨde. Dúcɨano afémɨe eɨba abɨmo caiñɨ́cɨdo dújuillano daɨde: \p —Ocuíraɨma, o nɨbaɨ benó itɨ́onia cue ɨ́io tɨ́iñede, —daɨde. \p \v 33 Jesús María éeiana, naa aféngodo bitɨno judíuaɨri éeiana cɨode. Cɨ́uano afémɨe ɨere zúureficaide. Ie comecɨ docaide. \v 34 Jira jɨcánote: \p —¿Nɨnomo omoɨ raɨga? \p Jira daɨdíaɨoɨ: \p —Ocuíraɨma, eróizaɨbi, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 35 Jesús eede. \v 36 Jira mei judíuaɨ daɨdíaɨoɨ: \p —¡Ero, nɨɨ afémɨena izíruilla! —daɨdíaɨoɨ. \p \v 37 Iadɨ afémacɨmona dámɨe daɨde: \p —Bímɨe uina cɨ́oiñedɨmɨena meine cɨ́oitaraɨma. ¿Naɨ afémɨemo iñede rɨ́ino Lázaro tɨ́itañeillena? —daɨde. \s1 Lázaro tɨ́illamona meine abɨdo cáadɨmɨena jaide \p \v 38 Jesús comecɨ meine ɨere docaide. Raɨáfomo áɨnozide. Raɨafo idu ana ifo. Ie jofo jáirano daa nofɨ́cɨna ɨbaica. \v 39 Jira Jesús daɨde: \p —Nofɨcɨ oni ono, —daɨde. \p Tɨ́idɨmɨe mirɨngo, Marta daɨde: \p —Ocuíraɨma, jae ɨáɨre jallede. Ráɨamona cuatro dɨ́garui íteza, —daɨde. \p \v 40 Jira Jesús daɨde: \p —¿Naui ona daɨíñedɨcue, o ɨ́ɨnoiadɨ Juzíñamui ebírenafuena cɨ́oitɨo? —daɨde. \p \v 41 Iemona nofɨcɨ oni otíaɨoɨ. Ie mei Jesús monamo érocaillano daɨde: \p —Moo Juzíñamui, ɨere fɨgora cuemo cacáreifɨredɨo. \v 42 Onódɨcueza cuemo jaca cacáreidɨo. Mei íadɨ daɨɨ́ daɨdɨcue benó ite comɨnɨ ñúeillena, daje izói bimacɨ o cue óriana ɨ́ɨnollena, —daɨde. \v 43 Daɨí daɨna méifodo jɨ́ɨrite: \p —¡Lázaro, dɨnómona jino bi! —daɨde. \p \v 44 Tɨ́idɨmɨe jino bite; ua onoɨ ɨdaɨ dɨga ferɨ́noraroido maɨáno jino bite. Uiéco ɨníroina ɨbaica dɨga bite. Jira Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Zuita, zuítanona ie ore, —daɨde. \s1 Jesús llaɨtállena jaɨ́cɨna maméritiaɨoɨ \r (Mt 26.1-5; Mr 14.1-2; Lc 22.1-2) \p \v 45 Afedo aillo judíuaɨmona Jesuna ɨ́ɨnotiaɨoɨ. Afémacɨ, María ɨ́coɨnia bitɨno, Jesús fɨnócafuena cɨódɨmacɨ. \v 46 Mei íadɨ afémacɨmona dáamɨerie fariséuaɨmo úrizaide. Ua Jesús fɨnócafuiaɨ íaɨoɨmo lluájide. \v 47 Iemona fariséuaɨ, lletáriraɨnɨ illaɨnɨ dɨga gaɨrídiaɨoɨ naa caifóidɨllaɨnɨri. Daɨdíaɨoɨ: \p —¿Nɨe izói ñéitɨcaɨ? Bie ɨima aillo cɨ́ofɨnina onótalle raana fɨnode. \v 48 Fia daɨí íena caɨ fáɨcanocaiadɨ nana íena ɨ́ɨnoitiaɨoɨ. Iemona romano rɨ́imacɨ caɨ gaɨríraco táɨnocaitaitiaɨoɨ naa caɨ náɨraɨri, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 49 Dáamɨe íaɨoɨmona Caifás mámecɨredɨmɨe. Afémɨe afe fɨmónamo lletáriraɨnɨ illaɨma. Afémɨe íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨ mɨnɨ́cana onóñedɨomoɨ. \v 50 Daa ɨima comɨ́nɨri tɨ́ia baɨmo jamánomo ñuera, nana naɨraɨ tɨ́iñeillena. Afefue naɨ fɨgo fɨdɨ́ñedɨomoɨ, —daɨde. \p \v 51 Mei íadɨ Caifás afefue dama ie comécɨdo lloñede; mei jɨáɨfodo afe fɨmónamo afémɨe lletáriraɨnɨ illáɨmana íllamona, Juzíñamui Joreño daɨnáfuedo afemɨe daɨde: “Jesús judío náɨraɨri tɨ́izaite.” \v 52 Ua danɨ afe náɨraɨri tɨ́iñeite, mei íadɨ nana júdaɨzite Juzíñamui jitónɨaɨ dáanomo meine gaɨríllena tɨ́izaite. \v 53 Daɨí aféruimona judíuaɨ rɨ́imacɨ Jesús fállena maméritiaɨoɨ. \p \v 54 Jira Jesús ja judíuaɨ cɨ́gɨdo uáfodo macáñede. Judea énɨemona oni jaillano, táɨzicɨ áɨnori ite jófuemo jáizaide. Afe jofue mámecɨ Efraín. Dɨnomo ie llófuegamacɨ dɨga fɨébide. \p \v 55 Judíuaɨ pascua rafue áɨnozidemo aillo jofue comɨnɨ Jerusalemo jáidiaɨoɨ, pascua uícomo comecɨ duáfuiaɨ fɨnóllena. \v 56 Jaillano Jesús jénuaidiaɨoɨ. Gaɨríracomo íaɨoɨ illano conímamo jɨcánoidiaɨoɨ: \p —¿O nɨe izói daɨdɨo? ¿Afémɨe ráfuemo biite? ¿Nɨbaɨ bíñeite? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 57 Fariséuaɨ lletáriraɨnɨ illaɨnɨ dɨga jae ocuídiaɨoɨ: “Daa come Jesús illánona onóiadɨ lloíri,” ie caɨ llaɨtálleza, —daɨdíaɨoɨ. \c 12 \s1 Rɨngo Jesús jɨllaide \r (Mt 26.6-13; Mr 14.3-9) \p \v 1 Pascua uícomo seis dɨ́garui ítemo, Jesús Betániamo jaide, Lázaro illánomo. Lázaro ua tɨ́idɨmacɨmona Jesús abɨdo cáatagamɨe. \p \v 2 Dɨnomo nauife güillafue fɨnódiaɨoɨ Jesumo ñúefuiaɨna nitállena. Marta güille raɨzɨ́fɨrede. Güirábanimo ráɨicana Jesús dɨga güitɨno, Lázaro afémacɨmona dáamɨe. \v 3 Iemo María litro átuedo zíoji cáɨredena fáɨñegaji atɨde. Afeji jamánomo ráifide. (Afeji mámecɨ nardo.) Atɨano Jesús eɨba emodo jɨllaide. Daɨí ñiano ɨfótɨido zafénaitade. Nana afeco ero zíuena oruíbicaide. \v 4 Dɨnomo Judas Iscariote ráɨide. (Judas Simón jitó Jesús llófuegamacɨmona. Afémɨe Jesús éoidɨmacɨmo fécaitɨmɨe.) Afémɨe daɨde: \p \v 5 —¿Nɨbái mei trescientos dɨ́gabe fɨdɨ bie cáɨredɨji fécañega, duéredɨno caɨ canoi daɨí? —daɨde. \p \v 6 Mei íadɨ duéredɨmacɨ izíruillamona daɨí daɨíñede. Mei íadɨ afémɨe merɨ́riraɨma. Nane íaɨoɨ úcubellu uícaifɨrede. Aféllumo jóonega raana merɨ́fɨrede. \v 7 Ie jira Jesús íena daɨde: \p —Aféngona fáɨcanocai. Raɨáfomo cue raɨllɨ́ruimo aféjina afengo éenote. \v 8 Duéredɨmacɨ jaca omoɨ dɨga ífɨrede, mei íadɨ cue jaca omoɨ dɨga are íñeitɨcue, —daɨde. \s1 Lázaro fállena maméritiaɨoɨ \p \v 9 Aillo judíuaɨ Jesús Betániamo íllana fɨdɨ́diaɨoɨ. Jira dɨnomo jáidiaɨoɨ dama Jesumo éroiñellena, mei íadɨ daje izói Lázarona cɨ́oillena, tɨ́idɨmacɨmona Jesús abɨdo cáatagamɨena jira. \v 10 Iemona lletáriraɨnɨ illaɨnɨ Lázaro fállena mamédiaɨoɨ. \v 11 Ua Lázaro ɨ́coɨniadɨ aillo judíuaɨ illáɨcomɨnɨmona jɨ́recaillano Jesuna ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \s1 Jesús Jerusalemo ebire jofo jáillafue \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40) \p \v 12 Pascua ráfuemo aillo comɨnɨ Jerusalemo jáidiaɨoɨ. Ie méidɨruido Jesús jófuemo dúcɨzaillana fɨdɨ́diaɨoɨ. \v 13 Amena rafóruaɨ jaitada jino Jesús uáiduaidiaɨoɨ. Caillɨ́icana daɨdíaɨoɨ: \p —¡Juzíñamuina ebífuena daɨíri! ¡Juzíñamui mámecɨdo bitɨ́mɨe caɨmare comuiri! ¡Israel Illaɨma caɨmare comuiri! —daɨdíaɨoɨ. \p \v 14 Iemo Jesús burro baillano afe emódomo ráɨnade, jaiai Cuegáuai daɨna izói; be nɨ́ɨuai: \q2 \v 15 “Sión comɨnɨ omoɨ jacɨ́ruiñeno. \q2 Erocai, o Illaɨma búrrodo ráɨicabite.” \p \v 16 Nanómona ie llófuegamacɨ aféfuiaɨna cacáñediaɨoɨ. Ie méifodo ebírenafue Moo íemo nitaca mei, ie tɨ́illanomona meine abɨdo cáatallɨruimo, nana afémɨeri Cuegáuaimo uíbicaidiaɨoɨ. Daje izói íemo daɨí fɨnócafuemo uíbicaidiaɨoɨ. \p \v 17 Lázaro jino raɨáfomona uáiduaruido aillo comɨnɨ Jesúoɨri ite. Ua Lázaro tɨ́idɨmacɨmona abɨdo cáanana cɨódɨno afe íaɨoɨ cɨónafuena lluájidiaɨoɨ. \v 18 Ie jira comɨnɨ Jesuna caɨmare baizájidiaɨoɨ, afe cɨ́ofɨnina ie fɨnócafue íaɨoɨ fɨdɨna jira. \v 19 Jira fariséuaɨ danɨ daɨdíaɨoɨ: \p —Ja cɨódɨomoɨ, jaca nɨe izói ñénide. Erocai, nana comɨnɨ íedo jáidiaɨoɨ, —daɨdíaɨoɨ. \s1 Dáarie griego imacɨ Jesús jenódiaɨoɨ \p \v 20 Rafue illa dɨno acádoillena Jerusalemo bitɨ́macɨ cɨ́gɨmo dáarie griego ímɨiaɨ ite. \v 21 Afémacɨ Felípemo áɨnozidiaɨoɨ. (Felipe Galilea ímɨe; Betsaida jofue ímɨe.) Aɨnozillano íemo izire jɨcánotiaɨoɨ: \p —O onógamɨe Jesuna cɨóiacadɨcaɨ, —daɨde. \p \v 22 Jira Felipe Andrena daɨízaide. Iemo afe íaillɨnoɨ Jesumo lluájide. \v 23 Ie jira Jesús ie abɨna úrillano daɨde: \p —Nanoide Iima Jitomo ebírenafuena nitállɨruimo ja dúcɨde. \v 24 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, daa güiga raa ido énɨemo ríñenia, tɨ́iñenia, jaca naɨ dáajɨna jóoide; mei íadɨ afejɨ ríllamona tɨ́idena eroide zɨ́cuamona aillo aite. \v 25 Daje izói dáamɨe ie cáaillɨnona dama íeɨena rairuíadɨ, áfena féitaite, mei íadɨ dáamɨe ie cáaillɨnona bie énɨemo jámairuiadɨ, áfena zíiñona cáaillɨnomo éenoite. \v 26 Dáamɨe cuemo jaɨnáiacadɨmɨe cuedo jáirede. Cue illɨ́nomo dáanomo cuena jaɨnáidɨmɨe iite. Dáamɨe cuemo jaɨnáia, cue Moo afémɨemo ñúefuena nítaite, —daɨde. \s1 Jesús ie tɨ́illɨfuena jino llote \p \v 27 Jesús naɨ úrillano daɨde: Birui cue comecɨ ɨere llícɨtaide. ¿Nɨe izói cue daɨíri? ¿Nɨbaɨ bie izói dáɨitɨcue: “Moo birui cuemo zuídɨfuemona cue jíllota”? Mei íadɨ cue afe jira bitɨcue. \v 28 Moo, o mámecɨmo ebírenafuena jóoneri, —daɨde. \p Iemona monámona daa uai cácacaide. Daɨde: \p —Afena jae ebire íficaitadɨcue. Iemo meine dáanomo ebire íficaitaitɨcue, —daɨde. \p \v 29 Afénomo ite comɨnɨ áfena cacáillano daɨdíaɨoɨ: \p —Mona gɨ́rɨa, —daɨdíaɨoɨ. \p Iemo jɨáɨmacɨ: \p —Juzíñamui abɨ ímɨe íemo úrite, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 30 Mei jira Jesús daɨde: \p —Afe uai cuemo cácacaiñede. Omoɨmo cácacaide. \v 31 Ja biruimo bie énɨe comɨnɨ jenoda facátalliaɨoɨ. Jabe bie énɨe ocuídɨmɨe jino dotácana iite. \v 32 Enɨe acónimo tɨtállena cue íaɨoɨ raiñolle llezica, nana dama cuemo cue atɨlle, —daɨde. \p \v 33 Afe dáɨnamona, ie tɨ́illa izói onótate. \v 34 Jira comɨnɨ uai otíaɨoɨ: \p —Caɨ ocuilla uai cuegánicodo caɨmo llófuega: “Cristo zíiñona iite.” ¿Nɨe izói daɨdɨo: Nanoide Ɨima Jitó tɨtállena caifo raiñóbicaite? ¿Bu mei bie Nanoide Ɨima Jitona? —daɨdíaɨoɨ. \p \v 35 Jira Jesús daɨde: \p —Naɨ omoɨ cɨ́gɨri egáiñotɨmɨena izói nano íanori itɨcue. Bie cue egáiñuana ómoɨmo illa dɨno, mai cue llua izói omoɨ macari, jítɨredɨno raɨre omoɨ éidafiñeillena. Jítɨnodo macádɨmɨe ie jáillana onóñede. \v 36 Uzefomo ɨɨno, naɨ ómoɨmo illa dɨno, egáiñogamacɨna daɨí omoɨ jáillena, —daɨde. \p Afefue daɨna méifodo, Jesús afémacɨmona retáirizaide. \s1 Judíuaɨ Jesuna ɨ́ɨnoñediaɨoɨ \p \v 37 Jesús íaɨoɨmo eróicana dɨga cɨ́ofɨninafuiaɨna fɨnode. Mei íadɨ íena ɨ́ɨnoñediaɨoɨ. \v 38 Ua ɨ́ɨnoñediaɨoɨ, jaiai uai llóraɨma Isaías Cuegáuai fuitállena. Isaías daɨde: \q2 Ocuíraɨma, ¿bu caɨ úrillafue ɨ́ɨnua? \q2 ¿Bumo Ocuíraɨma ie rɨ́inona ácatate? daɨde. \p \v 39 Daɨítana jira ɨ́ɨnonidiaɨoɨ. Ie emódomo jɨáɨfodo Isaías cuete: \q2 \v 40 Juzíñamui uina cɨ́oiñedɨmacɨna íaɨoɨna fɨnode. \q2 Iaɨoɨ ɨfocɨ jáɨaɨtate. \q2 Daɨí fɨnode uído cɨ́oñeillena, \q2 daje izói ɨfócɨdo ónoñeillena. \q2 Jira cuemo bínidɨmacɨ, íaɨoɨ cue jíllotallena. \m \v 41 Isaías aféfuiaɨ llote, mei afémɨe Jesús ebírenafuena cɨódeza. Jira afémɨedo úrite. \p \v 42 Mei íadɨ aillo judíuaɨmona Jesuna ɨ́ɨnotiaɨoɨ, illáɨcomɨnɨmona jɨáɨ dáarie. Mei íadɨ uáfodo lloñédiaɨoɨ, fariséuaɨna jacɨ́ruillano gaɨríracomona jino íaɨoɨ óreñeillena. \v 43 Comɨnɨ ñúefuena íaɨoɨmo nítajana jamánomo gáɨdiaɨoɨ. Mei íadɨ Juzíñamui ñúefuena íaɨoɨmo nítajana jámairuitiaɨoɨ. \s1 Jesús uaillaɨ comɨ́nɨmo rɨire jɨcánoite \p \v 44 Jesús aillo uaido daɨde: \p —Cuena ɨ́ɨnotɨmɨe, dama cuena ɨ́ɨnoñede, mei íadɨ daje izói cue orédɨmɨena ɨ́ɨnote. Ua cue Moona ɨ́ɨnote. \v 45 Cuena cɨódɨmɨe daje izói cue orédɨmɨena cɨode. \v 46 Cue egáiñotɨmɨedɨcue. Ana bie énɨemo bitɨcue, cuena ɨ́ɨnotɨno jítɨredɨfomo fɨébiñeillena. \p \v 47 Dáamɨerie cue uaina cacáadɨ íadɨ jeire ie óñeniadɨ, ie jɨcánoraɨmana íñeitɨcue. Cue bie énɨe comɨ́nɨna duere fɨ́nuaɨbiñedɨcue, mei íadɨ afémacɨna jíllotaɨbitɨcue. \v 48 Cuena jámairuitɨmɨe, cue uaina jeire oñédɨmɨe ja ie duere fɨ́noitɨmɨe ite. Cue daɨna uaillaɨ íiraɨruillaɨdo duere íena fɨnótaite. \v 49 Dama cue comecɨ izói úriñedɨcue. Moo Juzíñamui, cue orédɨmɨe cue dáɨnana llófuellena jae ocuide. \v 50 Moo cuemo ocuícafue zíiñona itátate. Afena onódɨcue. Jira mei, cue daɨna, jaca cue Moo cue ocuilla izói. \c 13 \s1 Jesús ie llófuegamacɨ ɨdaɨ jocode \p \v 1 Jae pascua rafue uícodɨrui. Jesús bie énɨena ie fɨénocaillana, ie Moo dɨne jáillɨrui áɨnozillana fɨdɨde. Ieɨena énɨemo itɨ́nona izíruite. Ua jaca fáɨcanocaiñeno íaɨoɨna izíruite. \p \v 2-4 Taɨfe jae Judas Iscariote comécɨmo Jesús fecállena llote. Judas Simón jitó. Afe llezica Jesús Juzíñamuimona bitɨ́mɨena fɨdɨde. Daje izói Juzíñamuimo meine jáillana fɨdɨde. Juzíñamui nana rɨ́inona íemo fécajana Jesús onode. Ie mei güillano, güirábanimona náidacaillano jinóidɨcuiro duiñode. Dúiñuano daa abɨ doraroi cɨráigɨmo maɨtade. \v 5 Ie mei jaɨnoi icáifemo tótajano, ie llófuegamacɨ ɨdaɨ jócuaide. Daɨí ñiano, afe cɨraigɨ maɨtaca abɨ dorároido íaɨoɨ ɨdaɨ zafénaitade. \p \v 6 Simón Pedro ɨdaɨ ie jócuailla llezica afémɨe Jesuna daɨde: \p —Ocuíraɨma, ¿cue ɨ́daɨna jócoitɨo? \p \v 7 Jira Jesús uai ote: \p —Birui cue fɨnócafuena onóñedɨo, mei íadɨ fui ónoitɨo, —daɨde. \p \v 8 Mei ie jira Pedro daɨde: \p —Jaca nɨnomo cue ɨ́daɨna jócoñeitɨo, —daɨde. \p Jira Jesús íena daɨde: \p —Ona cue jocóñeniadɨ, cuemo jáɨnaiñeitɨo, —daɨde. \p \v 9 Jira Simón Pedro íena daɨde: \p —Mai mei, Ocuíraɨma, daa cue ɨdaɨ jocóñeno, mei cue onoɨ, cue ɨfo dɨga jocori, —daɨde. \p \v 10 Jira Jesús daɨde: \p —Como nóidɨmɨe daa ie ɨdaɨ jócuana dúide, abɨ nana dóina jira. Ja dogáomoɨ, mei íadɨ nánañede, —daɨde. \p \v 11 Iena fécaitɨmɨena onona jira, Jesús jae daɨde “Nana dóñegaomoɨ.” \p \v 12 Iaɨoɨ ɨdaɨ jócua méifodo, Jesús ie jinóidɨcuiro meine jɨtade. Güirábani abɨmo ráɨnaillanona daɨde: \p —¿Omoɨmo cue fɨnócafuena onódɨomoɨ? \v 13 Omoɨ jae Llófueraɨmana, Ocuíraɨmana cue mamédɨomoɨ. Daɨí ñue daɨdɨ́omoɨ, nɨ́ɨmɨedɨcueza. \v 14 Jae omoɨ Llófueraɨmadɨcue; jae omoɨ Ocuíraɨmadɨcue mei íadɨ omoɨ ɨdaɨ jocódɨcue. Afe izói danɨ conima ɨdaɨ omoɨ jocolle jitáirede. \v 15 Jae ómoɨna fɨnócafuena onótatɨcue, cue fɨ́nua izói omoɨ fɨnóllena. \v 16 Uáfuena dáɨitɨcue: Táɨjɨtatɨmɨe baɨmo jaide jaɨénicɨna iñede. Daje izói orédɨmɨe baɨmo jaide orécamɨena iñede. \v 17 Aféfuiaɨ omoɨ onóadɨ, íemona afe izói ñiano, ióbificaitɨomoɨ. \p \v 18 Omoɨri nana úriñedɨcue. Cue nɨzécamacɨna onódɨcue. Mei íadɨ Cuegáuai daɨna ñue fuitállena jitáirede. Cuegáuai daɨde: “Cue dɨga güitɨ́mɨe jae cue ícɨdote.” \v 19 Afefue uícomo ómoɨmo llotɨcue afe íficaillɨruimo Crístodɨcue cuemo omoɨ ɨ́ɨnollena. \v 20 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, cue orécamɨena llɨ́ɨnotɨmɨe afe izói cuena llɨ́ɨnote. Cuena llɨ́ɨnotɨmɨe afe izói cue orédɨmɨena llɨ́ɨnote, —daɨde. \s1 Jesús Judas ie fecállɨfue jino llote \r (Mt 26.20-25; Mr 14.17-21; Lc 22.21-23) \p \v 21 Daɨí daɨna méifodo, Jesús jamánomo comecɨ zúucaide. Uáfodo jino llote: \p —Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, ómoɨmona dáamɨe cue fécaite, —daɨde. \p \v 22 Ie jira llófuegamacɨ jɨáɨmamo eróricaidiaɨoɨ, onóñegaza budo úrite. \v 23 Llófuegamacɨmona dáamɨe Jesús ɨere izíruigamɨe. Afe güilláruido Jesús abɨmo ráɨide. \v 24 Simón Pedro íemo onócaɨdo llote: \p —Mai Jesumo jɨ́cano, ¿budo úrite? —daɨde. \p \v 25 Jira jofo áɨnozillano Jesumo jɨcánote: \p —Ocuíraɨma, ¿bu llotɨo? —daɨde. \p \v 26 Jira Jesús uai ote: \p —Daa pánllɨcɨna cue rɨáitano afémɨemo íitɨcue. Afe nɨ́ɨmɨe, —daɨde. \p Iemona pánllɨcɨna rɨáitano Judas Iscariote, Simón jitomo fecade. \v 27 Afe pan Judas llɨ́ɨnuamona, Taɨfe ie comécɨmo jofo jaide. Mei jira Jesús daɨde: \p —O fɨnóllɨfuena raɨre fɨno, —daɨde. \p \v 28 Júdasna daɨí daɨnáfuena güirábanimo güitɨ́nomona buna aféfuena onóñena. \v 29 Ucubellu Judas uícaiga jira dáamɨerie comecɨ facádiaɨoɨ: Jesús daɨíacade ráfuemo jitailla raana ɨ́bajitade. Jɨáɨmacɨ comecɨ facádiaɨoɨ, nɨbaɨ duéredɨno úcube afémɨe íllena. \v 30 Afe pan güilla méifomo Judas jino jaide. Ja naɨona. \s1 Comue ocuíllafue \p \v 31 Judas jino jailla méifomo, Jesús daɨde: \p —Jabe Nanoide Ɨima Jitó ebírenafue ácatalle. Afe daɨnámɨedɨcue. Iemo jɨáɨ jabe Juzíñamui ebírenafue iedo ácatalle. \v 32 Nanoide Ɨima Jitó Juzíñamui ebírenafue ácataiadɨ, ɨbana ie Jitó ebírenafue Juzíñamui ácataite. Afena raɨre fɨ́noite. \p \v 33 Cue izíruigamacɨ, omoɨ dɨga ja are íñeitɨcue. Cuena jénoitɨomoɨ. Mei íadɨ naui judíuaɨna cue daɨna izói birui ómoɨna dáɨitɨcue: cue jáillɨnomo jáinidɨomoɨ. \v 34 Bie comue ocuícafue ómoɨmo llotɨcue: conímana omoɨ izíruiri. Cue omoɨ izíruilla izói afe izói conímana omoɨ izíruillana jitáirede. \v 35 Nana conímana omoɨ izíruia, nana comɨnɨ cue llófuegamacɨdɨomoɨ fɨ́dɨitiaɨoɨ, —daɨde. \s1 Pedro Jesuna jáanollɨfue Jesús uícomo llote \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Lc 22.31-34) \p \v 36 Ie mei Simón Pedro Jesuna jɨcánote: \p —Ocuíraɨma, ¿nɨné jáidɨo? —daɨde. \p Jira Jesús uai ote: \p —Cue jáillɨnomo birui bínidɨo; mei íadɨ méifoidɨruido cuedo bíitɨo, —daɨde. \p \v 37 Mei ie jira Pedro daɨde: \p —Ocuíraɨma, ¿nɨbái mei birui odo bínidɨcue? Ja fɨnóbidɨcue o dɨga cue tɨ́illena, —daɨde. \p \v 38 Jira Jesús uai ote: \p —¿Uáfuena meita fɨnóbidɨo cue dɨga o tɨ́illena? Uáfuena ona dáɨitɨcue: naɨ átava úriñeniadɨ, dacaiñoámani cuena jáanoitɨo, —daɨde. \c 14 \s1 Jesús, Moo Juzíñamuimo jaira io \p \v 1 Omoɨ comecɨ zúucaiñeno. Juzíñamuimo ɨɨno; daje izói cuemo ɨɨno. \v 2 Cue Moo jofomo aillo illánuiaɨ ite. Bifue táɨnofue íadɨ, raɨre ómoɨmo llóitɨcue; íadɨ jaca uafue. Mei jira omoɨ illɨno fɨ́nuaidɨcue. \v 3 Omoɨ illɨno cue fɨ́nuailla mei, abɨdo ómoɨna uáɨbitɨcue, cue illɨ́nomo dáanomo omoɨ íllena. \v 4 Cue jáillɨnona onódɨomoɨ afe io dɨga, —daɨde. \p \v 5 Jira Tomás daɨde: \p —Ocuíraɨma, o jáillɨnona onóñedɨcaɨ. ¿Nɨe izói afe iona ónoitɨcaɨ? —daɨde. \p \v 6 Jira Jesús uai ote: \p —Cue iódɨcue. Cue uáfuedɨcue. Daje izói cue cáatatɨnodɨcue. Ie jira daa cuedo Moo illánomo dúcɨredɨomoɨ. \v 7 Cuena omoɨ onóiadɨ, daje izói cue Moona ónoitɨomoɨ. Ja biruimo íena onódɨomoɨ. Ja íena cɨódɨomoɨza, —daɨde. \p \v 8 Jira Felipe daɨde: \p —Ocuíraɨma, Moo Juzíñamui caɨmo cɨ́ota. Afedo fɨgo baite, —daɨde. \p \v 9 Jira Jesús uai ote: \p —Felipe, ja are omoɨ dɨga itɨcue, ¿naɨ cuena onóñedɨo? Cuena cɨódɨmɨe daje izói cue Moona ja cɨode. ¿Nɨbái mei Moona cɨ́otalle cuemo jɨcádɨo? \v 10 ¿Moomo cue íllana naɨ ɨ́ɨnoñedɨo? ¿Daje izói cue Moo cuemo íllana ɨ́ɨnoñedɨo? Nana cue daɨnáfuiaɨ dama cue comecɨ izói daɨíñedɨcue. Cuemo ite Moo dama ie táɨjɨna fɨnode. \v 11 Cue Moomo cue íllana ɨɨno; afe izói Moo cuemo íllana ɨɨno. Ménaillɨnoɨ dáanomo itɨ́cocoza. Daɨí omoɨ ɨ́ɨnoiacañenia cue fɨnócafuena ɨɨno. \v 12 Uáfuena dáɨitɨcue: cuena ɨ́ɨnotɨmɨe cue fɨnócafue izói fɨ́noite. Nane afe baɨmo aillo jɨáɨfue fɨ́noite, cue Moo illánomo cue jailla jira. \v 13 Nana omoɨ cue mámecɨdo jɨcaca raa fɨ́noitɨcue, Moo ebírenafue ie Jitó ácatallena. \v 14 Naga cue mámecɨdo jɨcalle raana fɨ́noitɨcue, —daɨde. \s1 Jesús Ñuera Joreño oréllena uafue llote \p \v 15 Cuena omoɨ izíruia, mai cue ocuícafuiaɨ cacáfɨreiri. \v 16 Iemo omoɨ canóraɨma, omoɨ fɨ́raraɨma jɨ́caitɨcue. Moo ómoɨmo íena oréllena íemo izire jɨ́caitɨcue. Bíitɨmɨe uafue Joreño. Afe Ñuera Joréñona jɨ́caitɨcue omoɨ dɨga nɨnomo íllena. \v 17 Enɨe imacɨ íena llɨ́ɨnonidiaɨoɨ, afémɨena cɨónidɨmacɨ jira; daje izói afémɨemona ónoñedɨmacɨ jira. Mei íadɨ íena ja onódɨomoɨ, omoɨ dɨga illa jira. Ua uire jaca ómoɨri dájena íite. \v 18 Omoɨna zóofeñeitɨcue. Abɨdo bíitɨcue omoɨ dɨga íllena. \v 19 Nano nɨ́garui íanori íllamona comɨnɨ ja cuena cɨ́oñeitiaɨoɨ, mei íadɨ cuena cɨ́oitɨomoɨ. Afe jira omoɨ cáaitɨomoɨ, cue caana jira. \v 20 Aféruido cue Moomo cue íllana ónoitɨomoɨ. Daje izói cuemo omoɨ íllana ónoitɨomoɨ; daje izói ómoɨmo cue íllana ónoitɨomoɨ. \v 21 Cue uaina onódɨmɨe, íemo jɨáɨ afe uaina jeire otɨ́mɨe uáfuena cuena izíruillana cɨ́otate. Jira cuena izíruitɨmɨe cue Moo daje izói izíruite. Cue daje izói íena izíruitɨcue; ie mei afémɨemo cuena cɨ́otaitɨcue, —daɨde. \p \v 22 Iemo Judas (íadɨ Iscarióteñedɨmɨe) íena daɨde: \p —Ocuíraɨma, ¿nɨbái énɨe comɨ́nɨmo ácatañeno, danɨ caɨmo o abɨna ácataitɨo? —daɨde. \p \v 23 Jira Jesús uai ote: \p —Cuena izíruitɨmɨe cue daɨnafue jeire ote, ie jira cue Moo íena izíruite. Afe llezica cue Moo cue dɨga bíitɨcoco afémɨe dɨga íllena. \v 24 Cuena izíruiñedɨmɨe cue daɨnafue jeire oñede. Omoɨ cacana úrillafue dama cúeɨeñede. Afefue Moo Juzíñamui, cue orédɨmɨe ifue. \v 25 Omoɨri cue illa dɨno aféfuiaɨna ómoɨmo llotɨcue. \v 26 Mei íadɨ Moo cue mámecɨdo Ñuera Joreño óreite, ómoɨna canóllena, ómoɨna fɨ́rallena. Nágafuiaɨna omoɨ llófueite. Nana ómoɨna cue dáɨnana uíbicaitaite. \p \v 27 Comecɨ caɨmare uái illɨfue ómoɨmo fɨédɨcue cue jailla jira. Cue comecɨ caɨmare uái illɨfue ómoɨmo itɨcue, mei íadɨ énɨe comɨnɨ comecɨ illɨfue izóiñede. Omoɨ comecɨ zúucaiñeno. Jacɨ́ruiñeno. \v 28 Jáitɨcue, cue dáɨnana cacádɨomoɨza. Daje izói meine bíitɨcue ómoɨri cue íllena. Uáfuena omoɨ cuena izíruia, cue Moomo cue jáillɨfue omoɨ fɨdɨ́namona cáɨmacaitɨomoɨ, mei afémɨe cue baɨmo illa jira. \v 29 Jira áfena uícodo ómoɨmo llotɨcue, afefue fɨ́nuaruimo omoɨ ɨ́ɨnollena. \p \v 30 Omoɨri ja aillo úriñeitɨcue, bie énɨemo ocuídɨmɨe ja billa jira. \v 31 Mei íadɨ afémɨe cuena ocuínide. Daɨí írede, énɨe comɨnɨ Moona cue izíruillana íaɨoɨ onóillena. Daje izói Moo cue ocuilla raana cue fɨ́nuana ónoitiaɨoɨ. Mai náidacai. Benómona caɨ jáilleza, —daɨde. \c 15 \s1 ‘Vid’ daɨna jɨ́rɨcona izoide rao ícairuaɨ rafue \p \v 1 Afe mei nane Jesús úrite; daɨde: \p —Uafue ‘vid’ daɨna jɨ́rɨcue llɨzítate rao izóidɨcue. Cue Moo afe rao úiñotɨmɨe. \v 2 Llɨzíacañede rao ícairo jaitade. Nana llɨzíacade ícairo ie ɨcoɨ jáicoɨde, áfemona jamánomo llɨzíllena. \v 3 Omoɨ cue llófuiafuedo jae ñue dóficaidɨomoɨ. \v 4 Mai cuemo dáanomo omoɨ jaɨnairi ómoɨmo cue jaɨnaina izói. Daa ícairo fia daɨngo llɨzínide. Daje izói cuemo dáanomo omoɨ jaɨnáiñenia, ñúefuiaɨ omoɨ comécɨmona comuítanidɨomoɨ. \v 5 ‘Vid’ daɨna jɨ́rɨcue llɨzítate rao izóidɨcue; afe rao zɨtaca ícairuaɨ izóidɨomoɨ. Cuemo dáanomo jaɨnáidɨmɨe, íemo dáanomo cue jaɨnailla llezica, ua jamánomo aite. Mei íadɨ cue iñédɨcuenia mɨnɨ́cana fɨnónidɨomoɨ. \v 6 Cuemo jaɨnáiñedɨmɨe jino faɨlle. Fáɨamona zafénaite, rao rábiaɨ izói. Afémacɨna ɨraɨda iraimo jobaica. \p \v 7 Cuemo ñue omoɨ jaɨnáiadɨ, daje izói cue llogáfuena omoɨ féitañenia, o jitaiga raana jɨcari. Iemona áfena ómoɨmo íitɨcueza. \v 8 Aillo llɨzilla izoide ñúefue omoɨ fɨnóadɨ, cue Moomo ñúefuena nítaitɨo. Afedo cue uáfuena llófuegamacɨna omoɨ íllana ácataitɨomoɨ. \v 9 Cue Moo cuena izíruilla izói, afe izói ómoɨna izíruitɨcue. Omoɨna cue izíruitɨcueza; áfedo dɨnomo omoɨ jairi. \v 10 Cue ocuícafuiaɨna jeire omoɨ óiadɨ, daɨí cuedo izíruillɨomoɨ. Daje izói cue Moo ocuícafuiaɨna jeire otɨcue. Iemona afémɨedo izíruigacue. \p \v 11 Cue daɨí úritɨcue cue dɨbénedo caɨmare omoɨ íllena. Daɨí ióbillafuena oruíbicaitɨomoɨ. \v 12 Bie cue ocuícafue: Omoɨna cue izíruilla izói naga come ie conímana izíruiri. \v 13 Dáamɨe jamánomo izíruillafuedo ie abɨ ie nabáiñɨaɨmo fecárede. Afe baɨmo ɨere izíruillafue iñede. \v 14 Cue ocuícafue omoɨ fɨnóadɨ cue nabáiñɨaɨdɨomoɨ. \v 15 Ja jaɨénicɨna ómoɨna mámeñeitɨcue, jaɨénicɨ ie ocuídɨmɨe fɨ́nuafuena ónoñena jira. Cue nabáiñɨaɨna ómoɨna mamédɨcue, nana cue Moo cuena daɨnáfuiaɨ omoɨ cue onota jira. \v 16 Omoɨ cuena nɨzéñedɨomoɨ, mei íadɨ cue nɨzécamacɨdɨomoɨ. Iemona ómoɨna ocuídɨcue, aillo llɨ́zie izoide ñúefuiaɨna omoɨ fɨnóllena. Afe llɨ́zie are íllana ocuídɨcue. Ie jira daɨí nana cue mámecɨdo omoɨ jɨcaca raana cue Moo ómoɨmo fécaite. \v 17 Jira bifue ómoɨna cue ocuíllafue: Naga come ie conímana izíruiri, —daɨde. \s1 Enɨe comɨnɨ Jesuna éoide ie comɨnɨ dɨga \p Jesús naɨ úrillano daɨde: \p \v 18 —Enɨe comɨnɨ ómoɨna éoiadɨ, nano fueñe cuena íaɨoɨ éoillamo omoɨ uíbicairi. \v 19 Enɨe comɨ́nɨna omoɨ íadɨ, afémacɨ íaɨoɨ comɨ́nɨna izíruilla izói ómoɨna izíruitiaɨoɨ. Mei íadɨ énɨe imácɨmona ómoɨna nɨzédɨcue. Ie jira énɨe imacɨ ómoɨna éoidiaɨoɨ, énɨemo íaɨoɨ jaɨnaina jira. \v 20 Omoɨna cue daɨnáfuemo uíbicairi: “Nɨe jaɨénicɨ ocuídɨmɨe baɨmo iñede.” Cue duere fɨnóllena íaɨoɨ racáoiadɨ, daje izói ómoɨna rácaitiaɨoɨ. Cue llófueinafuena jeire íaɨoɨ óiadɨ, ómoɨena jeire óitiaɨoɨ. \v 21 Nana aféfuiaɨ cue ɨ́coɨnia ómoɨmo fɨ́noitiaɨoɨ, cue orédɨmɨena onóñena jira. \p \v 22 Iaɨoɨmo úrizaɨbiñedɨcuenia íaɨoɨ ɨ́coɨnia iñede. Mei íadɨ birui íaɨoɨ fɨénidɨfue ɨ́coɨnia jae ite. \v 23 Cuena éoidɨmɨe daje izói cue Moona éoide. \v 24 Jaca bu jɨáɨmɨe íaɨoɨ cɨ́gɨri cue fɨ́nua izói fɨnóñede; mei íadɨ afe jɨáɨmɨe fɨnófɨnide raana ja íaɨoɨ cɨ́gɨri fɨnódɨcue. Ie jira íaɨoɨ ɨ́coɨnia íteza. Mei uáfuena aféfuiaɨna ja cɨódiaɨoɨ. Mei íadɨ afe emódomo cuena éoidiaɨoɨ. Afe izói cue Moona éoidiaɨoɨ. \v 25 Afefue daɨí jaide, íaɨoɨ cuega ocuícafuiaɨ uai fuitállena. Afe Cuegáuai daɨde: “Nɨ́fueninanomona cuena éoidiaɨoɨ.” \p \v 26 Mei íadɨ Móomona cue oréllɨmɨe, afe Ñuera Joreño bíadɨ, cueri úrite. Afe llezica ómoɨna cánuano náɨrecaitaite. \v 27 Omoɨ daje izói cueri úritɨomoɨ, nanómona cue dɨga omoɨ illa jira. \c 16 \p \v 1 Aféfuiaɨ ómoɨmo llotɨcue, fɨénidɨfuemo omoɨ báɨiñellena. \v 2 Juzíñamui uai llófueriracomona ómoɨna jino dótaitiaɨoɨ. Ua uire jamánomo fɨeni illɨ́ruimo dúcɨite. Aféruillaɨdo ómoɨna fáitɨmacɨ, “Omoɨna fallɨ́fuedo Juzíñamui táɨjɨnana fɨ́noitɨcaɨ” daɨí daɨna ɨ́ɨnoitiaɨoɨ. \v 3 Aféfuiaɨna fɨ́noitiaɨoɨ Moona jaca nɨnomo onóñena jira, daje izói cuena onóñena jira. \v 4 Afena ómoɨna dáɨitɨcue, aféruillaɨ dúcɨllemo, cue daɨnáfuemo omoɨ uíbicaillena, —daɨde Jesús. \s1 Ñuera Joreño fɨnóllɨfuiaɨ \p Jesús naɨ úrillano daɨde: \p —Aféfuena nanómona ómoɨmo lloñédɨcue, omoɨ dɨga cue illa jira. \v 5 Mei íadɨ biruímona cue orédɨmɨe dɨnomo jáitɨcue. Omoɨmona buna cue jáillɨnona jɨcánoñedɨomoɨ. \v 6 Mei íadɨ bie cue ómoɨna daɨnáfueri ɨere zúucaidɨomoɨ. \v 7 Iadɨ uáfuena dáɨitɨcue: cue jaille ómoɨmona ɨere ñuera. Cue jáiñenia, ómoɨna canoda fɨ́raraɨma bíñeite omoɨ dɨga íllena. Mei íadɨ cue jaía íena óreitɨcue. \v 8 Ie billɨ́ruido énɨemo itɨno íaɨoɨ fɨénidɨfuiaɨna uáfuena onótaite. Daje izói dama daa jaɨ́cɨna ñúefuedo caɨ jáillɨona onótaite. Daje izói Juzíñamui íaɨoɨna duere fɨnóllena onótaite. \v 9 Afémacɨ fɨénidɨfuiaɨredɨmacɨ, cuena ɨ́ɨnoñena jira. \v 10 Afe jaɨ́cɨna jáillɨona ónoitiaɨoɨ, Moo illánomo cue jailla jira. Afe cue jailla mei cuena cɨ́oñeitɨomoɨ. \v 11 Juzíñamui facátallɨfuena ónoitiaɨoɨ, bie énɨemo ocuídɨmɨe jae duere fɨnóbilla jira. \p \v 12 Cue ómoɨmo llollɨ́fuiaɨ naɨ aillo ite; mei íadɨ naɨ onónidɨomoɨ, náɨnidɨomoɨ. \v 13 Uafue Joreño bille llezica ómoɨmo nana uáfuiaɨna afémɨe llóite. Dama ie comecɨ jitaina izói úriñeite, mei íadɨ ie cacana izói dáɨite. Uire íitɨfuiaɨna ómoɨna onótaite. \v 14 Cúeɨemona llɨ́ɨnuano ómoɨna onótaite; onótamona ñúefuena cuemo nítaite. \v 15 Nana Moomo ite raa daje izói cueɨe. Ie jira dáɨitɨcue: Ñuera Joreño cúeɨemona llɨ́ɨnoite, áfedo aféfuena ómoɨna onótaite. \s1 Zúurenafue cáɨmafuena méidolle \p \v 16 Nano íanori íllemona cuena cɨ́oñeitɨomoɨ. Mei íadɨ jabo baɨ dɨga iruillaɨ íllamona, nane meine cuena cɨ́oitɨomoɨ, mei cue Moo illa dɨne cue jáillaza, —daɨde. \p \v 17 Iemona ie llófuegamacɨmona dáarie jofo conímamo jɨcánote: \p —¿Afe nɨe izói daɨnáuai? Caɨna daɨde nano nɨe dɨno íllamona íena cɨ́oñeitɨcaɨ. Ie mei nane caɨna daɨde, báɨfenemo dɨga iruí íllemona meine íena cɨ́oitɨcaɨ, mei ie Moo illánomo ie jáillaza. \v 18 ¿Nɨe izói aféuai daɨde: “Nɨe dɨno íllamona?” Afémɨe nɨ́fuedo úriteza onóñedɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 19 Jesús íaɨoɨ íemo jɨcánoiacagafuena onóillano daɨde: \p —Cue daɨdɨcue nɨé dɨnó íllemona cuena cɨ́oñeitɨomoɨ. Nane ie baɨmo dɨga iruí íllemona meine cuena cɨ́oitɨomoɨ. ¿Afefue conímamo jɨcánotɨomoɨ? \v 20 Uáfuena dáɨitɨcue: omoɨ éeitɨomoɨ. Zuure íitɨomoɨ; mei afe llezica énɨe comɨnɨ caɨmare íitiaɨoɨ. Mei íadɨ omoɨ zúunaillafue cáɨmafuena méidoficaite. \v 21 Rɨngo úrue jocóacania izínaillari zúucaite, afengo izínaillaruimo dúcɨdeza. Mei íadɨ úrue jócua méifodo afe izírenamo uíbicaiñede, úrue énɨemo jocóinari ie ióbilla jira. \v 22 Daɨí birui omoɨ izire zúucaitɨomoɨ. Mei íadɨ ómoɨmo cɨ́oizaɨbitɨcue. Iemona omoɨ comécɨaɨ cáɨmafuena óruite. Afe cáɨmafuiaɨ bu ómoɨmona báɨroñeite. \p \v 23 Aféruido mɨnɨ́cana cuemo jɨ́canoñeitɨomoɨ. Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, nana cue mámecɨdo omoɨ jɨcaca raa, cue Moo ómoɨmo fécaite. \v 24 Biruimo cue mámecɨdo mɨnɨ́cana naɨ jɨcáñedɨomoɨ. Mai jɨca omoɨ llɨ́ɨnollena, áferi comecɨ cáɨmafuena oruíbicaillena. \s1 Jesucristo, Juzíñamuina éoidɨnona anáfenodɨmɨe \p \v 25 Bífuiaɨ aillo daje izóidɨfuiaɨdo ómoɨmo llotɨcue, mei íadɨ daruina daje izóidɨfuiaɨdo ómoɨmo úriñeitɨcue. Aféruimo ja áɨnozide. Aféruido uáfodo Moodo ómoɨmo úritɨcue. \v 26 Aféruillaɨdo omoɨ cue mámecɨdo jɨ́caitɨomoɨ. Moomo ómoɨri izire cue jɨcállena daɨíñedɨcue, \v 27 mei dama Moo ómoɨna izíruilla jira. Iemo jɨáɨ cuena omoɨ izíruilla jira, ómoɨna izíruite. Moo dɨnena cue bíllana omoɨ ɨ́ɨnua jira, afémɨe ómoɨna izíruite. \v 28 Moo illánomona billano bie énɨemo bitɨcue. Birui énɨe fɨénocaillano meine Moo dɨné abɨdo jáitɨcue, —daɨde. \p \v 29 Jira ie llófuegamacɨ daɨde: \p —Ja birui daje izóidɨuaido daɨíñeno, jino uáfodo úritɨo. \v 30 Birui naga rafue o onóigana onódɨcaɨ. Ja jɨáɨmɨe omo llúana jitáiñede. Mei jira Juzíñamuimona o bíllana ɨ́ɨnotɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 31 Jira Jesús uai ote: \p —¿Birui cuemo ja daɨí ɨ́ɨnotɨomoɨ? \v 32 Omoɨ enénorie júdaɨzillɨruimo áɨnozide. Ja birui aferui. Omoɨmona nágamɨe oni eneno júdaɨzite. Dama cuena fɨénocaitɨomoɨ. Mei íadɨ damáñedɨcue, cue Moo cue dɨga illa jira. \v 33 Nana bífuiaɨ ómoɨmo llóitɨcue, cuemo ɨ́ɨnuano omoɨ comecɨ uái íllena. Afe bie énɨemo duere zéfuitɨomoɨ. Mei íadɨ, ¡abɨ́ omoɨ mameri! Ja Juzíñamuina éoidɨnona anáfenodɨmɨedɨcueza, —daɨde. \c 17 \s1 Jesús ie llófuegamacɨri Juzíñamuimo jɨcade \p \v 1 Aféfuiaɨ daɨna méifomo, Jesús caifo monamo érocaillano daɨde: \p —Moo, cue íiraɨruimo ja dúcɨde. O Jitomo ñúefuena nitari, afe izói o Jitó omo ñúefuena nítaiteza. \v 2 Aillo rɨ́ino o Jitomo jae o iga, nana comɨnɨ náamatallena; daje izói nana cuemo igámacɨmo zíiñona cáaillɨnona íaɨoɨmo cue íllena. \v 3 Zíiñona cáaillɨno comɨnɨ ona íaɨoɨ onónamona llɨ́ɨnotiaɨoɨ. O dama uafue Juzíñamuidɨo. Daje izói zíiñona cáaillɨno, o orécamɨe Jesucristo íena onónamona llɨ́ɨnotiaɨoɨ. \p \v 4 Bie énɨemo cue illa llezica ebírenafue jae omo nitádɨcue. Cuemo o ocuícafue jae fuitádɨcue. \v 5 Moo, naui o dɨga cue illáruimo cue ebírenafue dájena birui o uícori meine cuemo ine. Afe ebírenafue naɨ énɨe iñena llezica naui cuemo ite. \p \v 6 Enɨe imácɨmona doce dɨ́gamɨe otɨo cuemo íllena. Afémacɨna búdɨoza jae onótatɨcue. Afémacɨ óɨe. Cuemo o igano. O úrilla uaina ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 7 O nana cuemo igáfuiaɨ ómona bitɨ́fuiaɨna onódiaɨoɨ. \v 8 Jira o cuemo iga úrilla uai bimácɨmo llotɨcue. Aféfuena jeire otíaɨoɨ. Uáfuena ómona cue bíllana onódiaɨoɨ. Daje izói o cue óriana ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \p \v 9 Afe cuemo o igámacɨri izire jɨcádɨcue. Enɨe imácɨri izire jɨcáñedɨcue. Dama cuemo o igámacɨri izire jɨcádɨcue, ómacɨna jira. \v 10 Nana cueɨe óɨe dɨga. Afe ɨbana nana óɨe cueɨe. Afémacɨmona cue ebírenano ácataficaide. \p \v 11 Cue ja énɨemo fɨébiñeitɨcue; mei íadɨ afémacɨ afe énɨemo fɨébitiaɨoɨ. Cue o dɨga íllena jáitɨcue. Jamánomo ñuera Moo, cuemo o igano o rɨ́inodo uíñori, nana dájena cuemo ñue jaɨnáillena, omo cue jaɨnaina izói. \v 12 Bie énɨemo afémacɨri cue illa llezica, o rɨ́inodo íaɨoɨna úiñoidɨcue. Iaɨoɨ abɨ rɨídotɨcue. Iaɨoɨmona buna féiraiñede. Mei íadɨ dáamɨe jaca féiraitɨmɨe, Cuegáuai fuitállena. Afémɨe nanómona féiraitɨmɨe. \p \v 13 Jabe o illánomo jáitɨcue. Mei íadɨ naɨ énɨemo cue illa dɨno aféfuiaɨna llóllodɨcue, cuemo ite ióbillafue afe izói afémacɨ ñue ióbicaillena. \v 14 O úrilla uai íaɨoɨmo itɨcue, mei íadɨ énɨe imacɨ íaɨoɨna éoidiaɨoɨ, énɨe imácɨñena jira. Daje izói cue jɨáɨ énɨe ímɨeñedɨcue. \v 15 Enɨemona íaɨoɨ o óllena jɨcáñedɨcue, mei íadɨ Taɨfémona íaɨoɨ rɨ́idollena jɨcádɨcue. \v 16 Enɨe ímɨeñedɨcue; afe izói énɨe ímacɨñediaɨoɨ. \v 17 Iaɨoɨna uáfuedo dama óɨena rairuiri. O úrilla uai uafue. \v 18 Enɨe imacɨ cɨ́gɨmo cue o ória izói, daje izói énɨe imacɨ cɨ́gɨmo íaɨoɨna orédɨcue. \v 19 Afémacɨ ɨ́coɨnia cue dama abɨ rairuídɨcue. Daɨí fɨnódɨcue, uafue uaido afémacɨ daje izói íaɨoɨ rairuíllena. \p \v 20 Daa afémacɨmo omo izire jɨcáñedɨcueza, mei íadɨ bimacɨ úrilla uaina cacáillano cuemo ɨ́ɨnotɨnomo izire jɨcádɨcue. \v 21 Nana afémacɨ dájena jaɨnáillena omo jɨcádɨcue. Ua Moo, afémacɨ dájena cócomo jaɨnáillena jɨcádɨcue. Uáfuena o cuemo itɨo, nane uáfuena cue omo itɨcue. Afe izói íaɨoɨ cócomo íllena jɨcádɨcue. Afémacɨ dájena jaɨnaille jitáirede, énɨe comɨnɨ cue o óriana ɨ́ɨnollena. \v 22 Cuemo o iga ebíredɨfue izói, afémacɨmo jae cue iga, dájena íaɨoɨ íllena, o dɨga dájena cue illa izói. \v 23 Afémacɨmo cue íllena jɨcádɨcue, nane o cuemo íllena jɨcádɨcue, nana afémacɨ dájena íficaillena. Daɨí íaɨoɨ íllena jitáirede, énɨe comɨnɨ cue o óriana fɨdɨ́illena. Nane áfedo énɨe comɨnɨ cuena o izíruilla izói, bimácɨna o izíruillana ónoitiaɨoɨ. \p \v 24 Moo, bimacɨ cuemo itɨo. Cue illɨ́nomo cúeoɨri íaɨoɨ íllena jitáidɨcue, cuemo o iga ebíredɨfuena íaɨoɨ cɨ́oillena. Naɨ énɨe fɨ́noñenia uícomo cuena izíruitɨo. \v 25 Moo, jaɨ́cɨna ñue jóonetɨmɨedɨo. Enɨe comɨnɨ ona onóñediaɨoɨ, mei íadɨ cue ona onódɨcue. Bimacɨ cue o óriana onódiaɨoɨ. \v 26 Búdɨo, jae íaɨoɨna onótatɨcue; íemo naɨ onótaoicaitɨcue, o cuena izíruilla íaɨoɨ comécɨmo fɨébillena; daje izói cue dama afémacɨmo fɨébillena, —daɨde. \c 18 \s1 Jesús maɨáno úinafue \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Lc 22.47-53) \p \v 1 Aféfuiaɨ daɨna méifodo, Jesús ie llófuegamacɨ dɨga jino jaillano Cedrón illétue ruica jáidiaɨoɨ. Dɨnomo ite ocózinairabɨrɨmo jofo jáidiaɨoɨ. \v 2 Judas afébɨrɨna onode, Jesús ie llófuegamacɨri, dɨga ícaiño afénomo gáɨrifɨrena jira. \v 3 Jira dɨnomo Judas fuiríraɨnɨ dɨga dúcɨde. Afe llezica dáarie gaɨríraco llaɨzɨ́raɨnɨ Judas jɨcácamacɨ bitíaɨoɨ. Afémacɨ fariséuaɨmona lletáriraɨnɨ illáɨnɨmona oreca. Lloéfaillaɨ dɨga jacɨre abɨ mamédiaɨoɨ. Unéraruaɨri bitíaɨoɨ, daje izói lámparaɨaɨri. \v 4 Mei íadɨ Jesús afémɨemo fɨ́nuaillɨfuena onóillano, jino billano íaɨoɨmo jɨcánote: \p —¿Bu jenódɨomoɨ? —daɨde. \p \v 5 Jira afémacɨ uai ote: \p —Jesús, Nazaret ímɨe jenódɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p Jesús uai ote: \p —Nɨ́ɨmɨedɨcue, —daɨde. \p Afe llezica éoidɨmacɨmo fecádɨmɨe, Judas dɨnomo afémacɨri ite. \v 6 Jesús “Nɨ́ɨmɨedɨcue” daɨna llezica, jinófecaiñona énɨemo baɨídiaɨoɨ. \v 7 Ie mei Jesús dáanomo nane jɨcánote: \p —¿Bu jenódɨomoɨ? —daɨde. \p Jira afémacɨ: \p —Nazaret ímɨe, Jesús, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 8 Mei jira Jesús daɨde: \p —Jae nɨ́ɨmɨedɨcue daɨdɨcue. Cue omoɨ jenóadɨ, bie jɨáɨmacɨ fáɨcanocai íaɨoɨ jáilleza, —daɨde. \p \v 9 Afe daɨí daɨde Jesús dama ie daɨnafue fuitállena. Afe daɨnafue llote: “Cue Moo cuemo igámacɨmona buna dáamɨe féiraiñede.” \v 10 Iemo Simón Pédromo daa lloefai ite. Otá Malco daɨnámɨe jefo nabefo ñetade. Malco lletáriraɨnɨ illaɨma jaɨénicɨ. \v 11 Jira Jesús Pédrona daɨde: \p —O lloefai ie icomo abɨdo meine joone. ¿Cue Moo cue duere zefuítajana llɨ́ɨnoñeitɨcueza, daɨí o comecɨ facádɨo? —daɨde. \s1 Lletáriraɨnɨ illaɨma uícomo Jesús uitíaɨoɨ \r (Mt 26.57-58; Mr 14.53-54; Lc 22.54) \p \v 12 Ie mei fuiríraɨnɨ íaɨoɨ ocuíraɨma dɨga Jesuna llaɨtádiaɨoɨ. Nana bimacɨ judíuaɨ llaɨzɨ́raɨnɨ dɨga Jesús maɨáno oni uitíaɨoɨ. \v 13 Ie meífomo Anás jofomo íena uitíaɨoɨ. Anás Caifás jɨfai. Afe fɨmona llezica Caifás lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma. \v 14 Bie Caifás naui judíuaɨna bie izói daɨdɨ́mɨe: “Daa come nana caɨ naɨraɨ ɨ́coɨnia tɨ́illena caɨ baɨmo ñue jaide.” \s1 Pedro Jesuna jáanote \r (Mt 26.69-70; Mr 14.66-68; Lc 22.55-57) \p \v 15 Simón Pedro jɨáɨe llófuegamɨe dɨga naɨ Jesudo jaide. Jɨáɨe llófuegamɨe lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma onóigamɨe. Jira caifóidɨllaɨma jofo ibɨ́rɨmo afémɨe jofo jaide Jesús dɨga. \v 16 Mei íadɨ Pedro jino naze fuemo fɨébicaide. Ie jira lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma onoiga llófuegamɨe jino jaillano, naze úiñoraɨmamo jɨcánuaide Pedro jofo oréllena. \v 17 Iemo naze úiñoraɨma Pédromo jɨcánote: \p —¿O báimɨe llófuegamɨeñedɨo? —daɨde. \p Pedro uai ote: \p —Jɨɨ, cúeñede, —daɨde. \p \v 18 Aféruido rozírena jira, jaɨénizaɨ llaɨzɨ́raɨnɨ dɨga irai bonódiaɨoɨ. Dɨnomo naidáillano irai fuemo agáidiaɨoɨ. \s1 Lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma Jesumo izire jɨcánote \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Lc 22.66-71) \p \v 19 Lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma Jesumo jɨcánuaillano daɨde: \p —¿Nɨmacɨ o llófuegamacɨna? ¿Nɨ́fuiaɨna llófuetɨo? \p \v 20 Jira Jesús daɨde: \p —Cue nana comɨnɨ uícomo uáfodo úritɨcue. Juzíñamui uai llófueriracuaɨmo jaca llófuefɨredɨcue. Daje izói Juzíñamuimo gaɨríracomo llófuefɨredɨcue. Jaca afénomo judíuaɨ gáɨrifɨrediaɨoɨ. Daɨí báinino nɨ́fuena lloñédɨcue. \v 21 ¿Nɨbái mei cuemo jɨcánotɨomoɨ? Cue uaimo cacádɨnomo jɨ́cano. Afémacɨmo cue dáɨnana jɨ́cano. Cue íaɨoɨna dáɨnana onódiaɨoɨza, —daɨde. \p \v 22 Jesús daɨí daɨna llezica, daa dɨno ite gaɨríraco llaɨzɨ́riraɨma Jesús uiéco pútanona daɨde: \p —¿Nɨbái daɨí lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma uai otɨo? —daɨde. \p \v 23 Jira Jesús uai ote: \p —Fɨénidɨfue cue lloía, áfena cuemo llone; mei íadɨ cue daɨna uai ñuera íadɨ, ¿nɨbái mei cuena putádɨo? —daɨde. \p \v 24 Iemona Anás Caifamo íena maɨtá orede. Caifás lletáriraɨnɨ caifóidɨllaɨma. \s1 Pedro nane dáanomo Jesús jáanote \r (Mt 26.71-75; Mr 14.69-72; Lc 22.58-62) \p \v 25 Due jiza baɨ jáidemo, Pedro naɨ náidaillano irai fuemo agaide. Afénomo itɨno íena daɨdíaɨoɨ: \p —¿O báimɨe llófuegamacɨ iéñedɨo? —daɨde. \p Pedro jáanuano daɨde: \p —Jɨɨ, iéñedɨcue, —daɨde. \p \v 26 Dɨnomo Pedro jefona jaitácamɨe come ite. Afémɨe jɨáɨe lletáriraɨnɨ illaɨma jaɨénicɨ. Afe ɨima Pédromo jɨcánote: \p —¿Báimɨe dɨga dɨnomo ocózinairabɨrɨmo ona cɨóñedɨcue? —daɨde. \p \v 27 Pedro dáanomo nane jáanote. Afe llezica átava úrite. \s1 Jesús Pilato uícomo uiga \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Lc 23.1-5) \p \v 28 Iemona Caifás jofómona oni romano jabóidɨllaɨma áillocomo Jesuna uitíaɨoɨ. Ja monáiacademo. Judíuaɨ jofo afécomo jáiñediaɨoɨ, íaɨoɨ ɨ́aɨcaiñellena. Mei ɨ́aɨcaigamacɨ páscuamo güilláfuena güínidiaɨoɨ. \v 29 Ie jira Pilato jino íaɨoɨmo úrizaillano daɨde: \p —¿Mɨnɨca ɨ́coɨnia bímɨemo nitádɨomoɨ? —daɨde. \p \v 30 Jira afémacɨ uai otíaɨoɨ: \p —Afémɨe fɨénidɨmɨeñedena omo izájiñedɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 31 Jira Pilato daɨde: \p —Ɨena omoɨ úi. Omoɨ ocuícafue izói afémɨe omoɨ rɨire jɨcánori, —daɨde. \p Judíuaɨ ie uai otíaɨoɨ: \p —Caɨ judíuaɨdɨcaɨ, danɨ buna tɨtánidɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 32 Daɨí Jesús ie tɨ́izaillɨnona daɨna izóidɨuai fuitade. \v 33 Pilato áillocomo jofo meine jaide. Jaillano Jesús jɨ́ɨrillano jɨcánote: \p —¿O nɨɨ judíuaɨ illáɨmana? —daɨde. \p \v 34 Jira Jesús daɨde: \p —¿Afefue dama o comecɨ jítaina izói jɨcánotɨo? ¿Nɨbaɨ jɨáɨmacɨ cueri ona daɨna jɨcánotɨo? —daɨde. \p \v 35 Jira Pilato úrite: \p —¿Cuena judío daɨdɨo? O náɨraɨmona lletáriraɨnɨ illaɨnɨ cuemo ona fecádiaɨoɨ. ¿Mɨnɨca ñetɨo? —daɨde. \p \v 36 Jira Jesús uai ote: \p —Cue illáɨmana illano bie énɨe íeñede. Daɨí ítenia cuedo jáicadɨno nia fuirídiaɨoɨ, cuena judíuaɨmo fécañeillena. Mei íadɨ cue illáɨmana illano benó íeñede, —daɨde. \p \v 37 Jira Pilato daɨde: \p —¿Jɨɨ, o daɨí illáɨmadɨo? —daɨde. \p Jira Jesús uai ote: \p —Ɨlláɨmadɨcue, o daɨna izói. Cue, bie énɨemo jéicɨaɨbigacue uafue uai llóllena. Nana uáfuemo cacáfɨredɨno, cue dáɨnana cacádiaɨoɨ, —daɨde. \p \v 38 Jira Pilato jɨcánote: \p —¿Mɨnɨca uafue uaina? —daɨde. \s1 Jesús tɨ́illɨnomo maméritiaɨoɨ \r (Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25) \p Afe jɨcánua meífodo, Pilato meine jino judíuaɨmo jaillano úrizaide. Iaɨoɨna daɨde: \p —Jaca nɨ́fuena bie ɨímamo baiñédɨcue. \v 39 Mei íadɨ ómoɨmo cue fɨ́nofɨregafue ite. Naga pascua ráfuemo ómoɨri daa maɨgámɨe zuítafɨredɨcue; mei jira ¿judíuaɨ illáɨmana ómoɨri cue zuitállena jitáidɨomoɨ? —daɨde. \p \v 40 Iemona nana meine caillɨ́oidiaɨoɨ: \p —¡Afémɨena zuitáñeno iri! ¡Barrabás zuitari! —daɨdíaɨoɨ. Afe Barrabás merɨ́riraɨma. \c 19 \p \v 1 Ie mei Pilato Jesús llɨ́ɨnuano zechétatade. \v 2 Iemo fuiríraɨnɨ ɨfo icuifoɨ eegɨ níinacuifoɨ Jesumo jɨtádiaɨoɨ. Afe llezica ráifide illaɨma ɨníroina íemo jɨtádiaɨoɨ. \v 3 Daɨí ñiano íemo áɨnozillano, báiñuano daɨdíaɨoɨ: \p —¡Judíuaɨ illaɨma, are ii! —daɨdíaɨoɨ. \p Iemona ie uiéco fácoɨdiaɨoɨ. \p \v 4 Pilato meine jino billano daɨde: \p —¡Bímɨemo eroi! Afémɨemo nɨ́fuena baiñédɨcue. Ie jira jino bené cue ógaza, aféfuena omoɨ onóillena, —daɨde. \p \v 5 Jesús eegɨ icuifoɨ ɨfomo jɨ́inari jino bite. Ráifide illaɨma ɨníroina jɨtaca naari jino bite. Jira Pilato daɨde: \p —¡Benó afe ɨima ite! —daɨde. \p \v 6 Afémɨe cɨóillano, lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, llaɨzɨ́raɨnɨ dɨga caillɨ́oidiaɨoɨ: \p —¡Ie coraɨ! ¡Ie coraɨ! —daɨdíaɨoɨ. \p Iemo Pilato daɨde: \p —Mai íena uillánona omoɨ coraɨ, mei íadɨ afémɨemo fɨénidɨfuena baiñédɨcueza, —daɨde. \p \v 7 Mei ie jira judíuaɨ uai otíaɨoɨ: \p —Caɨmo ite daa ocuica uai. Afedo afémɨe tɨ́illena jitáirede, dama “Juzíñamui Jitódɨcue” ie daɨna jira, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 8 Afena cacáillano Pilato jamánomo jacɨ́naificaide. \v 9 Aillocomo nane jofo jaillano Jesumo jɨcánote: \p —¿O nɨnó ímɨedɨo? —daɨde. \p Mei íadɨ Jesús jaca uaina oñede. \p \v 10 Jira Pilato daɨde: \p —¿Cue uaina faɨríoñedɨo? ¿Cuemo ite o tɨ́ille rɨ́ino onóñedɨo? ¿Cuemo ite o zuitalle rɨ́ino onóñedɨo? —daɨde. \p \v 11 Jira Jesús uai ote: \p —Juzíñamui omo iñénia, o cue ocuille rɨ́ino iñede. Ie jira omo cue fecádɨno o jinomo afémacɨ ɨ́aɨfueredɨno, —daɨde. \p \v 12 Afe llezícamona Pilato, “Nɨe izói Jesús cue zuitalle” daɨnano, áfena jenode; mei íadɨ judíuaɨ caillɨ́oidiaɨoɨ: \p —Afémɨe o zuitáadɨ, romano jamánomoidɨllaɨmamo nábairiñeitɨo. Naga illáɨmana íacadɨmɨe caifóidɨllaɨma dɨbénedo éoidɨmɨena jáite, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 13 Mei jira áfena cacáillano, Pilato Jesuna otátate. Ie mei comɨnɨ rɨire jɨcánoranomo Pilato ráɨnazaide. Afeno hebreo imacɨ uaido Gabátana mameide. Jɨáɨmacɨ daɨna Empedrado, mei nófɨaɨ ie fɨnoina macáranona íllaza. \v 14 Jae pascua uícodɨrui jaɨ́cɨri ítemo. Jira Pilato judíuaɨna daɨde: \p —¡Benomo o illaɨma ite! —daɨde. \p \v 15 Mei íadɨ afémacɨ caillɨ́oidiaɨoɨ: \p —¡Dama tɨ́ideza, oni ui! ¡Iena coraɨ! —daɨdíaɨoɨ. \p Jira Pilato íaɨoɨna daɨde: \p —¿Omoɨ illáɨmana córaɨtɨcue? —daɨde. \p Jira lletáriraɨnɨ illáɨcomɨnɨ uai otíaɨoɨ: \p —Jɨáɨe illáɨmana caɨmo iñede; dama romano jamánomoidɨllaɨma, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 16 Afemona Pilato íena íaɨoɨmo ite, afémɨena coráɨllena. Mei jira íena uitíaɨoɨ. \s1 Coráɨnafue \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Lc 23.26-43) \p \v 17 Iemo Jesús jino jaide. Ie coráɨllɨbɨcɨ rocáoicaide Calavéramo; afe daɨíacade come ɨfócoraɨ. Hebreo imacɨ uaido daɨna Gólgota. \v 18 Afénomo íena coráɨdiaɨoɨ. Afe llezica nágafene jɨáɨmɨe íaillɨnoɨ coráɨdiaɨoɨ; Jesuna cɨ́gɨide. \v 19 Pilato afémɨe mámecɨ ibɨ́cɨmo cuetá ie coráɨnabɨcɨmo jóonetade. Afébɨcɨmo cuega daɨde: “Jesús Nazaret Imɨe, Judíuaɨ Illaɨma.” \v 20 Aillo judíuaɨ afe cuegábɨcɨ facádotiaɨoɨ, Jesús coráɨnano jofue áɨnori illa jira. Afébɨcɨ daámani comɨnɨ uáillaɨdo cuega, hebreo, griego, latín dɨga. \v 21 Ie jira judíuaɨ lletáriraɨnɨ illaɨnɨ Pilátona daɨde: \p —Judíuaɨ illaɨma daɨí cueñeno. Mei íadɨ “Judíuaɨ illáɨmadɨcue daɨdɨ́mɨe” daɨí cúeiri, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 22 Jira Pilato uai ote: \p —Jae cue cuegáuai, dama daɨí ite, —daɨde. \p \v 23 Fuiríraɨnɨ Jesús coraɨa mei, ie ɨnícuiro llɨ́ɨnuano cuatro fɨdɨ tɨzáruano fecádiaɨoɨ. Afe izói ie caifóferoi llɨ́ɨnuano “Ɨere ñúeraroi,” daɨdíaɨoɨ. Ua aferoi dájena tɨfoca, zotáinanona iñede. Caifona aná fuizájide. \v 24 Jira fuiríraɨnɨ conímana daɨdíaɨoɨ: \p —Dama ite, cúatañeitɨcaɨ. Baɨ ñue onótarajɨ caɨ dotalle bumo jíiteza, —daɨdíaɨoɨ. \p Daɨí Cuegáuai daɨna fuitátatiaɨoɨ. Aféuai daɨde: “Cue ɨnícuiro danɨ fecádiaɨoɨ. Afemo onótarajɨ dotádiaɨoɨ.” Jira mei fuiríraɨnɨ daɨí fɨnódiaɨoɨ. \p \v 25 Jesús coráɨnabɨcɨ áɨnomo ie ei ite afengo ebuño dɨga. Dáanomo Cleofas aɨ, María ite, María Magdalena ingo dɨga. \v 26 Jesús ie eina cɨóillano, ɨere izíruiga llófuegamɨe dɨga, ie eina daɨde: \p —Ei, batɨ́ o jitona como maméidɨmɨe ite. \p \v 27 Iemo afe llófuegamɨena ɨbana daɨde: \p —Afénomo o eina como maméidɨngo ite, —daɨde. \p Mei aféruillaɨdo afe llófuegamɨe afengo ie jofomo ñue llɨ́ɨnote. \s1 Jesús tɨ́illafue \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Lc 23.44-49) \p \v 28 Afe mei Jesús naga rafue fuitáinana fɨdɨde. Fɨ́dɨano Cuegáuai fuitállena daɨde: \p —Jiróacadɨcue. \p \v 29 Afe dɨnomo ɨcɨru rochírede vínona oruítaga raɨnaca. Ie jira jaɨnoi fíillɨcɨde raa afe rochíredɨjina rɨáitatiaɨoɨ. Iemo razɨ ɨ́coɨmo jóoniano ie fuemo dutádiaɨoɨ. \v 30 Jesús afe rochíredɨi jirode. Jíruano daɨde: \p —Nana ja fuite, —daɨde. \p Daɨna mei, ɨfo ana jɨ́jɨcailla llezica tɨ́ide. \s1 Fuiríraɨmɨe ie ducɨ́rirado Jesús cɨraigɨ faɨtade \p \v 31 Ja pascua uícodɨrui. Judíuaɨ ocózinaillaruimo coráɨcano íaɨoɨ abɨ coráɨnabɨcɨmo fɨébillana jítaiñediaɨoɨ. Bie ocózinaillarui ɨere áillue. Ie jira Pilátomo jɨcádiaɨoɨ coráɨcano ɨdaɨ dɨtátallena. Iemona íaɨoɨ abɨ dɨnómona oni óllena jɨcádiaɨoɨ. \v 32 Jira fuiríraɨnɨ jaillano nánoramɨe ɨdaɨ dɨtádiaɨoɨ. Jɨáɨmɨe, Jesús dɨga coráɨcamɨe daje izói íena fɨnódiaɨoɨ. \v 33 Ie mei Jesumo áɨnozillano jae tɨídena cɨódiaɨoɨ. Ie jira ie ɨ́daɨna dɨtáñediaɨoɨ. \v 34 Mei íadɨ fuiríraɨnɨmona dáamɨe ducɨ́rirado ie cɨraigɨ faɨtade. Iemona jaɨnoi dɨe dɨga tóide. \v 35 Bifue llotɨ́mɨe áfena cɨódɨmɨe. Uáfuena daɨde. Afe uáfuemo uai nabaide, omoɨ daje izói ɨ́ɨnollena. \v 36 Aféfuiaɨ daɨí íficaide Cuegáuai daɨna ñue fuitállena. Afe uai daɨde: “Bu ie ícuruna dɨ́tañeitiaɨoɨ.” \v 37 Jɨáɨnomo Cuegáuai daɨde: “Iaɨoɨ bofécamɨemo éroitiaɨoɨ.” \s1 Jesús raɨáfomo jóonetiaɨoɨ \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Lc 23.50-56) \p \v 38 Afe meífodo José, Arimatea jofue ímɨe, Jesús abɨ uíllena Pilátomo jɨcade. Afe José Jesudo jáicadɨmacɨmona, mei íadɨ judíuaɨna jacɨ́ruillano báinino jaide. Iemo Pilato faɨríote; íemona José jaillano Jesús abɨ uite. \v 39 Daje llezica naui Jesumo naɨóna úrizaɨbitɨmɨe, Nicodemo dúcɨde. Afémɨe treinta kilos dɨeze mérede zíochoma atɨde. Aféchoma mena zióredena ɨmuica. \v 40 Daɨí José Nicodemo dɨga Jesús abɨ uillano, áreroi ɨníroido ie abɨ junide. Aferoi ziórena, mei dɨga zióredena fáɨgaza. Daɨí tɨ́idɨno judíuaɨ ráɨfɨrediaɨoɨ. \v 41 Jesús coraɨa áɨnori ocózinairabɨrɨ ite. Dɨnomo daa comue raɨafo, come naɨ ráɨiñenafo ite. \v 42 Aféfomo Jesuna jóoneaidiaillɨnoɨ, áɨnori illa jira. Ua dɨnomo íena jóonetiaillɨnoɨ, judíuaɨ ocózinaillarui taɨnéacana jira. \c 20 \s1 Jesús meine abɨdo cáadɨmɨena jaide \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Lc 24.1-12) \p \v 1 Semana nanóidɨruido Magdalena ingo María jítɨramoicana raɨáfomo jaide, ua naɨ jítɨreoidemo. Dúcɨillano raɨafo ɨbaina nofɨcɨ iñénana cɨode. \v 2 Ie jira aizɨ́cana jaide Simón Pedro illánomo. Dɨnomo jɨáɨe llófuegamɨe Juan ite. Afémɨe ɨere Jesús izíruigamɨe. Iaillɨnoɨna daɨde: \p —Jae raɨáfomona caɨ Ocuíraɨma comɨnɨ baɨródiaɨoɨ. Ie íaɨoɨ jóoniano onóñedɨcaɨ. \p \v 3 Iemona Pedro jɨáɨe llófuegamɨe dɨga jino jaillano raɨafo dɨne jáidiaillɨnoɨ. \v 4 Dájena aizɨ́diaillɨnoɨ, íadɨ jɨáɨmɨe Pedro baɨmo ɨere raɨrede; jira uícomo raɨáfomo dúcɨde. \v 5 Ie abɨ ana jɨ́jɨillano raɨafo eromo eroide. Eróillano juníllaroina cɨode, mei íadɨ jofo jáiñede. \v 6 Iemo Simón Pedro afémɨe óodana dúcɨde. Dúcɨillano raɨáfomo jofo jaide. Abɨ juníllaroi dɨno jóoinana nane cɨode. \v 7 Iadɨ Jesús ɨfo ɨbáinaroi ie juníllaroi dáanomo jóoiñede. Afe ɨfo ɨbáinaroi jabɨ́nota oni eneno jóonega. \v 8 Iemo jɨáɨe llófuegamɨe, raɨáfomo uícodo dúcɨdɨmɨe, jofo jaide. Afe fɨnócafuena cɨode. Cɨóillanona áfemona ɨ́ɨnote. \v 9 Mei Cuegáuai dáɨnana naɨ fɨgo onóñediaɨoɨ. Aféuai daɨde: “Jesús tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jáite.” \v 10 Iemona afe llófuega íaillɨnoɨ jofomo jaide. \s1 Jesús Magdalena ingo Maríamo cɨ́ocaide \r (Mr 16.9-11) \p \v 11 Mei íadɨ María jino raɨafo áɨnomo éecana ráɨide. Eeia llezica abɨ jɨ́jɨde raɨafo eromo éroillena. \v 12 Dɨnomo mena Juzíñamui abɨ ímɨe íaillɨnoɨ ángeles daɨnámacɨ úzeroi jɨtádena cɨode. Ua naui Jesús abɨ illánori ráɨidiaillɨnoɨ; dáamɨe ɨfo illánori, jɨáɨmɨe ɨdaɨ illánori. \v 13 Iemo Juzíñamui abɨ ímɨe íaillɨnoɨ jɨcánote: \p —Rɨngo, ¿nɨbái éedɨo? —daɨde. \p Jira afengo daɨde: \p —Cue Ocuíraɨma oni nɨnomo íaɨoɨ uilla jira. Iaɨoɨ jóonianona onóñedɨcueza, —daɨde. \p \v 14 Afe daɨna llezica afengo gɨ́recaillano Jesuna cɨode; íadɨ íena onóñede. \v 15 Jira Jesús jɨcánote: \p —Rɨngo, ¿nɨbái éacadɨo? ¿Bu jenódɨo? —daɨde. \p Afengo comecɨ facade, afémɨe afébɨrɨ úiñoraɨma; jira íena daɨde: \p —Ɨima, afémɨe oni jɨáɨnomo jae o úiadɨ cuemo llone, meine cue uájilleza, —daɨde. \p \v 16 Jira Jesús aféngona daɨde: \p —¡María! —daɨde. \p Afengo ñue gɨ́recaillano hebreo uaido daɨde: \p —¡Raboni! —daɨde. Afe uai dobáicana daɨde, Llófueraɨma. \p \v 17 Iemo Jesús daɨde: \p —Cue abɨ jetáñeno iri. Cue Moo illánomo naɨ caifo jáiñedɨcueza. Mei íadɨ cue ámatɨaɨmo lluájiri: “Cue Moo illánomo, daje izói omoɨ Moo illánomo caifo jáitɨcue. Ua cue Juzíñamui, omoɨ Juzíñamui dɨne jáitɨcue.” Daɨí íaɨoɨmo lloiri, —daɨde. \p \v 18 Ie jira Magdalena ingo María llófuegamacɨmo lluájide. Afengo Ocuíraɨmana cɨ́oillana llote, nana bie afémɨe aféngona daɨnáuai dɨga. \s1 Jesús ie llófuegamacɨmo cɨ́ocaide \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Lc 24.36-49) \p \v 19 Aféruido, semana nanóidɨruido afe naɨo llófuegamacɨ gaɨrídiaɨoɨ. Naze ɨbáillano judíuaɨna jacɨ́ruillamona itíaɨoɨ. Iemo Jesús jofo eromo cɨ́ocaide. Iaɨoɨ cɨ́gɨmo náidazaide. Iaɨoɨ uáiduano daɨde: \p —Omoɨmo comecɨ caɨmare uái iri, —daɨde. \p \v 20 Daɨí daɨnano, ie onoɨ, ie cɨraigɨ dɨga íaɨoɨmo ácatate. Llófuegamacɨ íaɨoɨ Ocuíraɨmana cɨóillano ióbicaidiaɨoɨ. \v 21 Iemo Jesús dáanomo íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨmo comecɨ caɨmare uái iri. Moo cue ória izói daje izói ómoɨna óreitɨcue, —daɨde. \p \v 22 Afe mei íaɨoɨmo jágɨillɨ fúunuano daɨde: \p —Ñuera Joréñona mai omoɨ ono. \v 23 Naga come ie fɨénidɨno omoɨ fáɨcanocaiadɨ fáɨcanocaite; mei íadɨ omoɨ fáɨcanocaiñeniadɨ dóñega izói fɨébite, —daɨde. \s1 Tomás meine abɨdo caade Ocuíraɨmana cɨode \p \v 24 Iadɨ Tomás, guarámɨena maméidɨmɨe, doce dɨ́gamɨedemona, Jesús cɨ́ocaillaruido iñede. \v 25 Ie mei jɨáɨe llófuegamacɨ íena daɨde: \p —Ocuíraɨmana ja cɨódɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p Mei íadɨ Tomás íaɨoɨna daɨde: \p —Ɨe ónoɨmo ite boafe, puntilla meifo, cue cɨóñenia, cue onocaɨ aféfodo ñuitáñenia, cue onoɨ ie cɨraigɨ méifodo ñuitáñenia, ɨ́ɨnoñeitɨcue, —daɨde. \p \v 26 Ocho dɨ́gamona íllamona llófuegamacɨ meine gaɨrídiaɨoɨ. Afe llezica Tomás afémacɨri ite. Iemo jaca naze ɨbaica íadɨ, Jesús jofo eromo cɨ́ocaide. Iaɨoɨ cɨ́gɨmo náidajano uáiduano íaɨoɨna daɨde: \p —Omoɨmo comecɨ caɨmare uái iri, —daɨde. \p \v 27 Iemo Tomásna daɨde: \p —Benomo o onocaɨ ñúitaɨbi. Cue ónoɨmo éroi. O onoɨ cue cɨráigɨmo ñúitaɨbi. Jáanocaiñeno iri. Ɨɨnori, —daɨde. \p \v 28 Jira Tomás uai ote: \p —¡Cue Ocuíraɨma! ¡Cue Juzíñamui! —daɨde. \p \v 29 Jira Jesús daɨde: \p —Tomás, ja cuena cɨónamona ɨ́ɨnotɨo. Jamánomo ióbidɨno cuena cɨóñedɨno íadɨ ɨ́ɨnotiaɨoɨ, —daɨde. \s1 Bibénico nɨbái mei cuega \p \v 30 Bífuiaɨ baɨmo Jesús aillo jɨáɨe cɨ́ofɨnina raa ie llófuegamacɨ uícori fɨnode. Aféfuiaɨ bibénicomo cúeñega. \v 31 Mei íadɨ ja bie llogáuai cuega, Jesús Crístonana omoɨ ɨ́ɨnollena; daje izói afémɨe Juzíñamui Jitona omoɨ ɨ́ɨnollena. Ua jae cuega, omoɨ ɨ́ɨnuamona cáaillɨno ómoɨmo ie mámecɨdo íllena. \c 21 \s1 Jesús siete dɨga ie llófuegamacɨmo cɨ́ocaide \p \v 1 Afe mei Tiberias jorai fuédamo Jesús ie llófuegamacɨmo meine cɨ́obicaide. Bie izói cɨ́ocaide. \v 2 Ie llófuegamacɨ dáanomo itíaɨoɨ. Dɨnó ite Simón Pedro, Tomás nɨ́ɨmɨe jɨáɨfodo mameina Guarámɨe, Galilea jofue Caná ímɨe Natanael, Zebedeo jitó íaillɨnoɨ, jɨáɨ mena llófuegamɨe dɨga. \v 3 Simón Pedro íaɨoɨna daɨde: \p —Fácuaidɨcue, —daɨde. \p Jira daɨdíaɨoɨ: \p —Mai nana caɨ fácuaillɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p Iemo nocáe eromo caifo jáidiaɨoɨ. Afe naɨo chámunɨaɨna oñédiaɨoɨ. \v 4 Jítɨramo monáiacademo, Jesús ja jorai fuédamo náidaide. Mei íadɨ “Jesús” daɨíñediaɨoɨ, llófuegamacɨ íena íaɨoɨ onóñena jira. \v 5 Iemo Jesús daɨde: \p —Omoɨ, ¿chamuna oñédɨomoɨ? —daɨde. \p Uai otíaɨoɨ: \p —Jɨɨ, oñédɨcaɨ, —daɨdíaɨoɨ. \p \v 6 Jira Jesús afémacɨna daɨde: \p —Nocáe nabézimo llóiji omoɨ dota, afe llóijimo jíiteza, —daɨde. \p Jira daɨí fɨnódiaɨoɨ. Ie fɨ́nuamona llóijina jáɨnoimona caifo zonónidiaɨoɨ, ɨere aillo chámunɨaɨ íllaza. \v 7 Iemo Jesús izíruiga llófuegamɨe Pédrona daɨde: \p —¡Baie caɨ Ocuíraɨma! —daɨde. \p Simón Pedro, Jesús ite dáɨnana cacáillano, ie jínofecuiro jɨtade, naui duiñoca jira. Jɨ́tanona jóraimo tícacaide Jesumo jaillena. \v 8 Jɨáɨ llófuegamacɨ chámuna oruítaga llóijina oni zocana nocaedo uitíaɨoɨ. Afe mei afémacɨ jorai fuédamo dúcɨdiaɨoɨ, naɨ are íaɨoɨ iñena jira. Afémacɨ cien metros dɨnó baɨ itíaɨoɨ. \v 9 Enɨemo dúcɨillano, chamu pan dɨga iraimo ruícana cɨódiaɨoɨ. \v 10 Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Jae omoɨ oga chámunɨaɨmona atɨri, —daɨde. \p \v 11 Simón Pedro nocaemo jaillano, afe llóijina arɨ guamáemo zote. Ja ciento cincuenta y tres jéerie chámunɨaɨna oruítaga, mei íadɨ afe llóiji cuáiñede, nɨɨ aillo chámunɨaɨ illa íadɨ. \v 12 Iemo Jesús íaɨoɨna daɨde: \p —Mai omoɨ güizáɨbiri, —daɨde. \p Llófuegamacɨmona buna ¿Búdɨo? daɨínide. Afémɨe Ocuíraɨmana onódiaɨoɨza. \v 13 Ie mei Jesús áɨnozillano afe pan llɨ́ɨnota íaɨoɨmo fecade. Daje izói chámuna fecade. \p \v 14 Daɨí Jesús tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jáillamona dacaiñoámani ie llófuegamacɨmo cɨ́ocaide. \s1 Jesús Simón Pédromo úrite \p \v 15 Güilla méifodo, Jesús Pédromo jɨcánote: \p —Jonás jitó, Simón, ¿baimacɨ baɨmo cuena izíruitɨo? —daɨde. \p Pedro uai ote: \p —Jɨɨ, Ocuíraɨma, ona cue gáɨnana onódɨo, —daɨde. \p Jesús íena daɨde: \p —Mei jira cue ovéjatiruaɨ o ecari, —daɨde. \p \v 16 Jesús meine dáanomo íemo jɨcánote: \p —Jonás jitó Simón, ¿cuena izíruitɨo? —daɨde. \p Pedro uai ote: \p —Jɨɨ, Ocuíraɨma, ona cue gáɨnana onódɨo, —daɨde. \p Jesús daɨde: \p —Mei jira cue ovéjaɨaɨ uíñori, —daɨde. \p \v 17 Ja dacaiñoámani Jesús meine abɨdo íemo jɨcánote: \p —Jonás jitó Simón, ¿cuena gáɨdɨo? —daɨde. \p Pedro jae zúucaide, Jesús bie íiraɨcaiño íena gáɨnana jɨcánua jira. Jira íena daɨde: \p —Ocuíraɨma, o nana onódɨoza. Ona cue gáɨnana onódɨo, —daɨde. \p Jesús íena daɨde: \p —Mei jira cue ovéjaɨaɨ o ecari. \v 18 Uáfuena ona dáɨitɨcue, ɨere o jitócomena llezica, jaca o comecɨ jítaina izói ɨníroina jɨ́tafɨredɨo. Daje izói nana o jáiacananomo jáifɨredɨo. Mei íadɨ o eímaille llezica o onoɨ oni zɨ́taitɨo, jɨáɨmɨe o ɨnícuiro jɨtátallena, daje izói jɨáɨmɨe o uíllena o jáiacañenanomo, —daɨde. \p \v 19 Afe dáɨnado Pedro nɨe izói tɨ́itena Jesús daɨí onótate. Afe ie tɨ́illedo Juzíñamuimo ñue ebírenafue nítaite. Ie méifodo íena daɨde: \p —Cuedo biri, —daɨde. \s1 Izíruiga llófuegamɨe \p \v 20 Pedro gɨ́recaillano Jesús ɨere izíruiga llófuegamɨe Juaana cɨode. Afémɨe óodana bíllana cɨode. Afémɨe naui íiraɨcaiño güilláruido Jesús abɨmo ráɨidɨmɨe. Afémɨe, “Ocuíraɨma, ¿bu o fecalle?” daɨdɨ́mɨe. \v 21 Pedro Juaana cɨona llezica Jesumo jɨcánote: \p —Ocuíraɨma, ¿báimɨe nɨe izói iite? —daɨde. \p \v 22 Jira Jesús uai ote: \p —Afémɨe cue billɨ́ruimo caadɨ cue óiacaia ¿ómona mei nɨbai? O cuedo bi, —daɨde. \p \v 23 Jira Jesús jaɨnáidɨnori taɨno daɨnáfuena fɨdɨ́bicaidiaɨoɨ. Afefue daɨde, “Bie llófuegamɨe tɨ́iñeite.” Mei íadɨ Jesús afémɨe tɨ́iñeiteza daɨíñede. Fia dáɨdeza, “Afémɨe cue billɨ́ruimo caadɨ cue óiacaia ¿ómona mei nɨbai?” \p \v 24 Bímɨe llófuegamacɨmona aféfuiaɨ uáfuena llotɨ́mɨe. Aféfuiaɨ cuetɨ́mɨe. Afémɨe daɨna uai uáfuena onódɨcaɨza. \p \v 25 Jesús jɨáɨe fɨnócafuiaɨ naɨ aillo ite. Nana aféfuiaɨ dámɨerie cúeiadɨ jamánomo aillo rabénicuaɨna zúite. Ua nɨbaɨ afe rabénicuaɨ jóonellɨno nánɨena báiñeite. Jae nɨɨe.