\id GAL - Huitoto Mɨnɨca NT -Colombia 2011 (DBL 2013) \h GALATAS \toc1 Galacia Enɨe Imácɨmo San Pablo Orécabe \toc2 Gálatas \toc3 Gá \mt1 GALACIA ENƗE IMACƗMO SAN PABLO ORECABE \mt2 La Carta del Apóstol San Pablo a los Gálatas \c 1 \s1 Pablo, Galacia énɨemo ite Juzíñamui uaimo ɨ́ɨnofɨredɨnomo cuete \p \v 1 Cue Páblodɨcue. Juzíñamui ñúefue lluájillena orécamɨedɨcue. Danɨ comɨnɨ cuena jóoniamona lluájiñedɨcueza. Daje izói comɨnɨ cue óriamona lluájitagamɨeñedɨcue. Mei íadɨ dama Jesucristo lluájitagamɨedɨcue. Daje izói afe Jesús tɨ́idɨnomona meine abɨdo cáatate Moo Juzíñamui lluájitagamɨedɨcue. \v 2 Nana Galacia énɨemo ite Juzíñamuimo gaɨrífɨredɨmacɨmo bibe cuetɨcue. Daje llezica nana cue dɨga ite ámatɨaɨ uai orédiaɨoɨ. \v 3 Moo Juzíñamui fecaca comécɨna uái illafue dɨbénemo mai omoɨ iri. Caɨ Ocuíraɨma Jesucristo afe bífuiaɨ daje izói caɨmo llote. Aféfuiaɨ dɨbénemo mai omoɨ iri. \v 4 Mei afémɨe, caɨ fɨénidɨfuiaɨ dóllena, tɨtállɨmɨena dama ie abɨna izájide. Daɨí caɨ Moo Juzíñamui jitaina izói, afémɨe ie abɨna izájide, bie fɨénidɨruillaɨmona oni caɨ jɨ́recaitallena. \v 5 Juzíñamui daɨí caɨ jíllotajamona, afémɨena “Jamánomo cáɨmamɨedɨo” mai caɨ daɨillɨ. ¡Afémɨe jaca daɨí íteza! ¡Mai! \s1 Abɨ́ dɨne caɨ jílloille uaina jaca iñede \p \v 6 Juzíñamuina raɨre omoɨ zóofiailla uai, cuena fáɨgacaitade. Zóofiano, ja jɨáɨe táɨnomona lloga jɨáɨfodo joide fia daɨna jíllona uaimo íacadɨomoɨ. Aferi fáɨgacaidɨcue. Mei Juzíñamui, Cristo caɨna izíruillado omoɨ jílloillena, jae caɨmare ómoɨna uáidoteza. \v 7 Uáfuena dáɨitɨcue: abɨ dɨné jɨáɨe jíllona uai jaca iñede. Mei íadɨ dáarie ómoɨna áɨfedotɨmacɨ, caɨ bie Crístomo ɨ́ɨnuamona caɨ jíllona uaina, jɨáɨfodo feire méidoacadiaɨoɨ. \v 8 Mei íadɨ jɨáɨe come afe caɨ jíllona uaina uáitajano, jɨáɨfoidɨfue ómoɨmo llóiadɨ, mei dama Juzíñamui afémɨena fáidoiteza. Nɨbaɨ dama cue daɨí jɨáɨfodo llóiadɨ, Juzíñamui faidóllɨcueza. Daje izói monámona biite Juzíñamui abɨ ímɨe daɨí llóiadɨ, mei Juzíñamui íena fáidoiteza. \v 9 Naui ómoɨmo cue llua izói, birui nane daje izói daɨdɨcue: Dɨnó omoɨ jɨáɨfodo llófueacadɨno cáɨmona omoɨ cacana jíllonafuena afémacɨ uáitaiadɨ, mei afémacɨ Juzíñamui faidólliaɨoɨza. \p \v 10 Bie rɨire cue dáɨnado ¿mei nɨbaɨ comɨnɨ bífuetɨcue cue íaɨoɨ cáɨmadollena? ¡Mei íeñede! Dama Juzíñamuina ióbitaacadɨcue. ¿Mei nɨbaɨ comɨnɨ uícori fɨ́gomɨena íacadɨcue? ¡Daje izói íeñede! Comɨnɨ uícori fɨ́gomɨena naɨ cue íacaiadɨ, mei Cristo táɨjɨtagamɨena ínidɨcue. \s1 Pablo Juzíñamui ñúefuena lluájitɨmɨena jáillafue \p \v 11 Mei ámatɨaɨna ja maméidɨomoɨza, ja bífuena nane omoɨ uíbitatɨcue: Cue lloga jíllona uai comɨ́nɨmona comuíñede. \v 12 Daje izói aféuaina comɨ́nɨmona cacáñedɨcue. Ua áfena bu llófueñegacue. Mei jɨáɨfodo aféuaina dama Jesucristo onótagacue. \p \v 13 Naui judíuaɨ ɨ́ɨnogafuiaɨmo cue jaɨnaina llezica, cue illáfuena jae onódɨomoɨ. Aféruido Juzíñamuimo gáɨrifɨredɨnona ɨere duere íaɨoɨ cue fɨnóllena rɨire cue rácajana fɨdɨ́dɨomoɨ. Daje izói nana íaɨoɨna nɨné cue táɨnocaitallɨnona onódɨomoɨ. \v 14 Afe llezica, cue uzútɨaɨ daɨnáuaillaɨmo ɨere izire cue jaɨnáiacanamona, judíuaɨ ɨ́ɨnogafuemo baɨmo baitádɨmɨena jáidɨcue. Aféfuemo comécɨna ɨere fɨ́gomɨena jáidɨcue. Ua aillo caɨ judíuaɨmona, daane cue comuíllagɨmamona baɨmo fɨbídɨmɨena jáidɨcue. \v 15 Mei íadɨ naɨ cue jócoñenia, Juzíñamui cuena nɨzede. Daɨí nɨ́ziano, ɨere cuena ie izíruillamona, cuena uáidote. Cue ie uáidua mei, ie óiacana izói, ie Jitona cue onótate. \v 16 Ua, ie Jitona cue onótate, afe Jitó cue onónamona Juzíñamui ñuera jíllona uai judíoñedɨno cɨ́gɨmo cue lluájillena. Daɨí Juzíñamui cue uáidotemo, bumo nɨ́fuena “Mai cue llofue” jɨcánoñeno, dama oni Arabia énɨemo raɨre jáidɨcue. \v 17 Ua, Jerusalemo ite nano cue uícomo uáidoga Jesús ñúefue lluájitɨnomo úrizaiñeno, raɨre oni Arábiamo jáidɨcue. Dɨga irui dɨnomo cue illa mei, abɨdo Damáscomo bitɨcue. \p \v 18 Afe llezica Jerusalemo are naɨ jáiñedɨcue. Dafɨmonaámani dɨnomo cue fuita mei, Jerusalemo jáidɨcue, Pedro dɨga cue úrillena. (Afémɨe jɨáɨfo mameina Cefas.) Aféruimo dama Pédrona ñue onódɨcue. Quince dɨ́garui ie dɨga nabáiricadɨcue. \v 19 Aféruillaɨdo jɨáɨe Jesús ñúefue lluájitɨmacɨmona dámɨe cɨódɨcue; afémɨe Santiago, caɨ Ocuíraɨma ama. \v 20 Juzíñamui eróicana úritɨcue: Bie ómoɨmo cue cuega nahí uáfueza, daɨdɨcue. \p \v 21 Afe méifodo Siria énɨemo naa Cilicia énɨe dɨga jáidɨcue. \v 22 Judea énɨemo ite Crístomo gaɨrífɨredɨno naɨ cue uiécona onóñediaɨoɨ. \v 23 Dáafuena fɨdɨ́diaɨoɨ. Afefue bie izói daɨde: “Jaiai caɨ fállena caɨ racádɨmɨe, ja birui caɨ ɨ́ɨnollɨfue llocana uite. Jaiai jɨáɨruido aféfuena afémɨe nɨne táɨnocaitaacade.” \v 24 Iemona cuedo Juzíñamuimo ñúefue jóonetiaɨoɨ. \c 2 \s1 Jɨáɨe Jesús orécamacɨ ja Pablo caɨmare uáidotiaɨoɨ \p \v 1 Catorce fɨmona fuilla mei, Bernabé dɨga meine Jerusalemo jáidɨcue. Afe dáaruido Tito uitɨcue. \v 2 Juzíñamui cuena daɨna izói dɨnomo jáidɨcue. Dɨno Jerusalemo Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno ocuífɨrede jalléidɨno dáarie ite. Iaɨoɨri oni eneno fueñe dáanomo gaɨrídɨcue. Dɨnomo judíoñedɨnomo cue llófɨrega jíllona uai íaɨoɨmo jino llotɨcue. Bie izói íaɨoɨmo lluájidɨcue, nana cue llócaigafue táɨnomo fáɨfiñeillena; daje izói birui jino cue llogafue táɨnomo fáɨfiñeillena. \v 3 Aféruido cue nabai Títona judíuaɨ lloga uai izói, fɨnóñediaɨoɨ; afémɨe judíoñedɨno íadɨ, ie bacano ɨcoɨ quetátañediaɨoɨ. \v 4 Afe llezica dáarie táɨnona llote ámatɨaɨ, báinino caɨ cɨ́gɨmo dúcɨdiaɨoɨ. Afémacɨ Tito bacano ɨcoɨ quetáacadiaɨoɨ. Afémacɨ caɨ cɨ́gɨmo uíñodoɨmaridiaɨoɨ, rairuínino caɨ íllana onóillena. Mei ja birui Jesucrístomo caɨ jaɨnáinamona, Moisés ocuica uáimona uáfodo jɨrénogacaɨza. Afémacɨ nane abɨdo áfemo caɨna izire rairuícano izói fɨnóacadiaɨoɨ. \v 5 Mei íadɨ íaɨoɨ llógana naado jeire oñédɨcaɨ, mei oni íaɨoɨ taɨno lluáfuemo abɨna uitátañedɨcaɨza. Daɨí íaɨoɨna jiéruiñedɨcaɨ, mei ua jíllona uai jaca jeire omoɨ óllena, ɨere jitáidɨcaɨza. \v 6 Mei íadɨ afe Jerusalemo ite ocuífɨrede jalléidɨno comue jɨáɨfuena cuemo lloñédiaɨoɨ. Afémacɨ jalléinafuena fɨgo náfueñedɨcue, mei onódɨcueza: Juzíñamui, fia jinofe ífuena rɨire jɨcánoñede. Mei jɨáɨfodo afémɨe naga cómemo dájerize ñue jaɨ́cɨna jɨcánoite. \v 7 Ua, jɨáɨe cómofuena cuemo lloñeno, dama cue lluájigafue ñue jiéruitiaɨoɨ. Ñuera jíllona uai, judíoñedɨnomo cue llócaillena Juzíñamui cuemo jóoniana como fɨdɨ́diaɨoɨ. Afe uícomo daje ñuera jíllona uai judíuaɨmo Pedro jino llócaillena fɨdɨ́diaɨoɨ. Afe táɨjɨna Juzíñamui Pédromo jóonete. \v 8 Mei uáfueza, Pedro ória izói, cue jɨáɨ orécacue. Daje Juzíñamui Pedro judíuaɨ cɨ́gɨmo oreca. Ie mei daje Juzíñamui judíoñedɨno cɨ́gɨmo cuena orede. \p \v 9 Aféruillaɨdo Santiago, Pedro, Juan dɨga nanoide ocuídɨno. Bie ñuera táɨjɨnafue Juzíñamui cuemo jóoniana íaɨoɨ fɨdɨ́namona, cócona Bernabé dɨga caɨmare uáidotiaɨoɨ. Daɨí cócona fɨnódiaɨoɨ, ja nana dáamacɨdɨcaɨ daɨíllena. Iemo, afémacɨ judíuaɨ cɨ́gɨmo táɨjɨzailla llezica, coco jɨáɨ oni judíoñedɨno cɨ́gɨmo táɨjɨzairedɨcoco. Daɨí cócona daɨírediaɨoɨ. \v 10 Daa rafue cócomo jɨcádiaɨoɨ: “Mai jaca féitañeno, duéredɨnomo comecɨ ómɨcoɨ uíbifɨreiri,” daɨdíaɨoɨ. Afefue cue fɨnóllena jaca járitaifɨredɨcue. \s1 Antioquía jófuemo Pablo Pédrona lletade \p \v 11 Mei jɨáɨruido Pedro Antioquía jófuemo dúcɨa mei, íemo eróicana íena rɨire lletádɨcue, mei rairuíredɨfue ie fɨ́nua jira. \v 12 Fueñe afémɨe judíoñedɨno dɨga güizájifɨrede. Mei íadɨ Jerusalemo ite Santiágomo jaɨnáidɨno dúcɨna llezica, afe Pedro judíoñedɨno dɨga dáanomo abɨdo güizáiñede. Iaɨoɨmona jɨ́recaillano oni eneno ífɨrede; mei Jerusalémona bite bacano ɨcoɨ quétafue llotɨ́nona Pedro jacɨ́ruiteza. \v 13 Afénomo Jesumo ɨ́ɨnote jɨáɨe judíuaɨ ite. Pedro oni eneno jáillana íaɨoɨ cɨ́oillano, afémacɨ daje izói judíoñedɨno cɨ́gɨmona oni jɨ́recaidiaɨoɨ. Iiraɨnomo jɨáɨ Bernabé íaɨoɨ fɨénide oni jɨ́recaillamona daje izói jɨ́recaide. Afefue jɨáɨmacɨna jɨ́fueoicaide. \v 14 Mei íadɨ, ñuera jíllona uai ua daɨna izói íaɨoɨ iñénana cue cɨ́oillano, nana dáanomo gaɨrídɨno eróicana Pédrona daɨdɨcue: \p —O judíodɨo, mei íadɨ benomo judíoñedɨno illa izói itɨo. Benomo judío illa izói iñédɨo. ¿Nɨbái mei birui judíoñedɨnona judíuaɨ illa izói jóoneacadɨo? —dɨno Pédrona lletádɨcue. \s1 Nana jɨáɨe comɨnɨ izói, judíuaɨ Crístomo íaɨoɨ ɨ́ɨnogafuedo jíllorediaɨoɨ \p \v 15 Caɨ bie jaca jocóinanomona judíuaɨdɨcaɨ. Juzíñamuimo comécɨifɨredɨcaɨ. Judíoñedɨno Juzíñamuimo comécɨna facáñediaɨoɨ. Iemona fɨénidɨfuiaɨredɨnona itíaɨoɨ. Caɨ afémacɨ izóiñedɨcaɨ. \v 16 Mei íadɨ onódɨcaɨza: Moisés ocuica uai ɨere ñéfinamona, buna Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna ínide. Mei dama Jesucrístomo dánɨrie íaɨoɨ ɨ́ɨnuado illa dɨ́gamɨe daɨí jaɨ́cɨna írede. Iemona judíoñedɨno izói, caɨ daje izói, Jesucrístomo ɨ́ɨnotɨcaɨ, afe íemo caɨ ɨ́ɨnogafuedo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ íllena. Uafue, Moisés ocuilla uai ɨere ñéfinamona buna ñue jaɨ́cɨna ínide. \p \v 17 Birui caɨ judíuaɨ cɨ́gɨmona dámɨe Crístomo ie ɨ́ɨnogafuedo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íacaniadɨ, bie izói daɨírede: “Judíoñedɨno izói fɨénidɨmɨena itɨcue” daɨírede. ¿Meita bífuemona “Cristo fɨénidɨmacɨna caɨna itátate” daɨírede? ¡Daɨínide! Mei Cristo jaca buna fɨénidɨmɨena itátañedeza. \v 18 Mei jɨáɨfodo, naui nɨné cue táɨnocaitaga Moisés ocuícafue, meine abɨdo jeire cue óiacaiadɨ, ua cue fɨénidena uáfori jino cɨ́otaitɨcue. (Mei afefue ɨere cue ñéfinamona Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna ínidɨcueza.) \p \v 19 Afe Moisés ocuícafue ja cuemo dúiñede. Da afe uai jeire cue oñénamona cuena tɨtade izói fɨnode. Afe Moisés uaimo cue dúiñenamona, ja Juzíñamui dɨbénemo, tɨ́illanomona meine cáadɨmɨe izói itɨcue. \v 20 Cristo naui cruzmo coraɨca tɨilla izói, ja birui tɨide izói fɨnócamɨedɨcue. Iemona ja birui cue cáanano dama cúeɨeñede; Cristo cuemo íllado cáadɨcue. Afe bie énɨemo ite bie cue cáanano, dama Juzíñamui Jitomo cue ɨ́ɨnuado ófɨredɨcue, mei afémɨe cuena izíruillano, dama ie abɨna cue meífomo cruzmo tɨ́izaideza. \v 21 Juzíñamui cue jílloillena caɨmare cue cánuafuena jaca ruifíruiacañedɨcue. Mei dámɨe Moisés ocuica uai jeire úamona Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna ítenia, Cristo tɨ́illa ráifiñede. \c 3 \s1 Moisés ocuica uai comɨnɨ ɨ́ɨnogafue abɨdo joide \p \v 1 Aɨɨ, Galacia comɨnɨ, ɨere abɨna onóñedɨnona itɨ́omoɨ. ¿Bu aima izói omoɨ bífuia, ua uaina omoɨ jíeruiñeillena? Naui ómoɨmo cue lluáruido, coraɨca Jesucristo jino uáfodo ómoɨmo fɨdɨ́tatɨcue. \v 2 Mai bifue cuemo omoɨ lloíri: ¿Nɨ́fuedo afe Ñuera Joreño ómoɨmo ite? ¿Meita Moisés ocuica uai jeire omoɨ úado ómoɨmo ite? ¡Iñega! Mei jɨáɨfodo, ¿omoɨ cacana uai omoɨ ɨ́ɨnuado afe Ñuera Joreño nɨbaɨ ómoɨmo ite? Jɨɨ, áfedo ite. \v 3 ¿Nɨbái mei ɨere abɨna onóñedɨnona itɨ́omoɨ? Jesumo omoɨ ɨ́ɨnua mei, Juzíñamui Ñuera Joreño nanómona ñue omoɨ canode. Afémɨe ómoɨna canode ñue jaɨ́cɨna omoɨ íllena. ¿Meita ja birui afe cánuana zóofiano dama ómoɨmo ite rɨ́inodo nɨbaɨ ñue fúitaitɨomoɨ? ¡Jaca fuitánidɨomoɨ! \v 4 ¿Nana omoɨ duere zefuíllafue jaca ómoɨmo nɨbaɨ ráifiñede? ¿Nɨbaɨ taɨno abɨri aféfuiaɨ ómoɨmo daɨí íficaide? Aféfuiaɨ táɨnona íllamo comécɨñedɨcue, mei daɨítañedeza. \v 5 Naui Juzíñamui ie Ñuera Joreño ómoɨmo fecade. Iemo Juzíñamui omoɨ cɨ́gɨri uaido fɨnoca cɨóraɨnina raana comuítate. ¿Mei nɨbái bífuiaɨna Juzíñamui ómoɨmo fɨnode? Ocuica uai jeire omoɨ úamona, afémɨe aféfuiaɨna fɨnóñede. Mei jɨáɨfodo dama cúemona omoɨ cacana uai omoɨ ɨ́ɨnuamona afémɨe bie izói fɨnode. \p \v 6 Abraham Juzíñamuimo ɨ́ɨnote; íemo ie ɨ́ɨnuamona comécɨna ñue jaɨ́cɨna jóidɨmɨena Juzíñamui íena caɨmare uáidote. \v 7 Ja bífuemona onóredɨomoɨza: Nahí Abraham erófene igɨ́maɨaɨ Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno. \v 8 Juzíñamui nana uire ie fɨnóllɨfuiaɨna raɨre uícodo onode. Iemona ie Cuegáuaido aféfuiaɨna afémɨe jino llote. Nana íemo uire ɨ́ɨnotɨno judíoñedɨno íadɨ, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itátaillɨfuena Juzíñamui raɨre uícodo onode. Afena ie onónamona bie ñúefuiaɨ jaiai uícodo Abrahana daɨde: “Naga náɨraɨaɨ ómona ñúefuemo ézɨcɨlliaɨoɨ,” daɨde. \v 9 Mei daɨí nana Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno dájena Juzíñamuimo ɨ́ɨnote Abrahámoɨri ñúefuemo ézɨcɨlliaɨoɨ. \p \v 10 Nana íaɨoɨ jílloillena Moisés ocuica uaimo ɨ́ɨnotɨno ja fɨeni faidócaiaɨoɨ. Mei daɨí Juzíñamui Cuegáuai dáɨdeza: “Nana Cuegánicomo ite ocuica daɨnáfuena, nágarui ñue fuitáñedɨno ua fɨeni faidócaiaɨoɨ.” \v 11 Bífuemona ñue onódɨcaɨza: Ocuica uai ɨere ñéfinamona buna Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna jóoneñega. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Cuegáuai daɨde: Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnogafuedo Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna jóonegamɨena jáidɨmɨe, afe daa ie ɨ́ɨnogafuedo are zíiñona íite. \v 12 Afe Moisés ocuica uai comɨnɨ ɨ́ɨnogafue abɨdo joide. Bíuaillaɨna ñue ɨ́coɨmo fuitáacadɨmɨe, aféuaillaɨdo írede. \p \v 13 Ocuica uai caɨ faidóllɨfuemona Cristo caɨna oni jɨ́recaitade, mei afémɨe caɨ ɨ́coɨnia faidóbideza. Juzíñamui Cuegáuai bie izói daɨde: “Naga aménamo agüíneta fagámɨe faidócaza.” \v 14 Bifue daɨí íficaideza, judíoñedɨno ñúefuemo ézɨcɨllena. Ua Juzíñamui Abrahamo lloga ñuera ézɨcɨrafue daɨí Jesucrístodo judíoñedɨnomo fecaca. Bifue daje izói íficaideza, Juzíñamui uícodo lloga Ñuera Joreño caɨ ɨ́ɨnogafuedo caɨmo íllena. \s1 Moisés ocuica uai, Juzíñamui Abrahana dáɨnana oni caitánide \p \v 15 Cue ámatɨaɨ, naga come onóigafuemona dafue ómoɨmo llóitɨcue: Dámɨe contrato llɨ́ɨnoiadɨ, ie mámecɨ afébemo cuega, íemo afe ja cúegana buna oni caitánide. Daje izói afe cuega baɨmo buna jɨáɨuaina zotánide. \v 16 Ja onódɨcaɨza: Afe ñuera uícodo lloga uaillaɨ Abrahamo Juzíñamui jaiai llote; daje izói Abraham erófene ímɨemo lloga. Aillo ie erófene igɨ́maɨaɨmo Juzíñamui Cuegáuai daɨíñede, mei jɨáɨfodo “O erófene ímɨemo llóitɨcue” daɨde. Afe daɨnámɨe Cristo. \v 17 Cue llogafue bie izói joide: Juzíñamui rɨírede méidoñega uai Abrahamo llote. Afe llezica afefue féiñeillena Juzíñamui afe uaina rɨire jóonete. Afe lloga uai contrato izóidɨuai; jɨáɨfodo méidonideza. Ie jira cuatrocientos treinta dɨga fɨmona záilla méifodo Moisés lloga ocuica uai, uícodo Abrahamo lloga uaina oni caitánide. Daje izói méifodo ocuica uai, uícodo Juzíñamui lloga uaina ráifitanide. \v 18 Juzíñamui dáɨnamo ie ɨ́ɨnuamona Abraham jíllode. Afe bie méidonide Abraham jílloillɨuaina Juzíñamui raiñóñeno íemo fecade. Iemona afe jíllona uai, Moisés ocuica uaimo jaɨnáiñede. Moisés ocuica uaimo jaɨnáiadɨ, aféuai ja uícodo lloga jaca raiñóñeno iga raa izóiñede. \v 19 Iemona, Moisés ocuica uai ¿nɨemo ráifide? Afe ocuica uai méifodo baɨ nabaica, comɨnɨ íaɨoɨ fɨnoca fɨénidɨfuiaɨna onótallena. Afe nabaica uai are iñede. Ñúefuena lloga Abraham erófene ímɨe Cristo bíllamo, afe nabaica uai záide. Afe ocuica uai monámona Juzíñamui abɨ imácɨdo lloga. Iemo íaɨoɨ llua mei, Moisés aféuaina jino comɨ́nɨmo llote. \v 20 Juzíñamui Abrahamo úrilla llezica jɨáɨmado Abrahamo lloñede. Dáamɨe daɨí uáfodo úriadɨ, jɨáɨe llóitɨmɨena jítaiñede. Bie Abrahamo úritɨmɨe daade Juzíñamui. \s1 Moisés ocuica uai ¿nɨé izói comɨ́nɨna canode? \p \v 21 ¿Mei nɨbaɨ bifue daɨíacade Moisés ocuica uai, Juzíñamui lloga ñúefuiaɨna uáitaacade? ¡Ieñedeza! Uáitaacañede. Mei cáataite ocuilla uai ígadenia, aféuai jeire caɨ úado Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íredɨcaɨ. \v 22 Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Cuegáuai daɨna izói, nana fɨénidɨfuemo llavécanodɨcaɨ. Daɨí Juzíñamui uícodo mamede, nana Jesucrístomo ɨ́ɨnotɨno jíllobicaillena. Uafue, Juzíñamui afe bie izói mamede Crístomo ɨ́ɨnotɨno íaɨoɨ ɨ́ɨnogafuedo Juzíñamui lloga ñuera jíllonafuena íaɨoɨ óllena. \p \v 23 Jesumo caɨ ɨ́ɨnogafuena naɨ jino déiñena llezica, ocuica uai caɨna llavécanona fɨnode. Aféruillaɨdo Jesumo caɨ ɨ́ɨnollɨfue jino déillemo ocuíridɨcaɨ. \v 24 Iemona Juzíñamui afe ocuica uaina caɨmo mamede, caɨ ñue rairuíllena. Ua úruiaɨ ñue fɨbítatɨmɨe izói caɨna rairuide. Daɨí afe ocuica uai caɨna úiñoide; naɨ Cristo bíñeille dɨnó. Afe daɨí Cristo bíllemo afémɨemo caɨ ɨ́ɨnuado, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna íredɨcaɨ. \v 25 Birui ja Jesumo caɨ ɨ́ɨnollɨfue déideza, ja afe Moisés lloga fɨbítatɨuai dɨbénemo dúiñedɨcaɨ. \p \v 26 Mei Jesumo omoɨ ɨ́ɨnogafuedo, ja omoɨ nana Juzíñamui úruiaɨdɨomoɨ, ja Cristo Jesumo dájena jaɨnáidɨomoɨza. \v 27 Omoɨmona báutiza mei Cristo Jesumo dáena jaɨnaide dɨeze, nana omoɨ afémɨe comecɨ ífuena ja jeire otɨ́omoɨ. \v 28 Ja biruímona caɨ cɨ́gɨri bie judíona daɨnámɨena iñede, bie Griego daɨnámɨena iñede. Daje izói llavécamɨena iñede. Oni eneno jɨrénoga daɨnámɨena iñede. Afe izói rɨngo ɨima dɨga oni jɨáɨfodo mámeñega. Ja Cristo Jesumo caɨ jaɨnáinamona nana caɨ dáamacɨdɨcaɨ. \v 29 Ja Cristo íedɨomoɨza, Abraham erófene igɨma izóidɨnona jáidɨomoɨ. Iemona Juzíñamui Abrahamo uícodo lloga ñuera jílloillɨfuena, fecɨ raa máiñua izói, máiñoitɨomoɨ. \c 4 \p \v 1 Bie izói cue daɨíacanafue: Daa come jitó móonaillano, ie moo tɨ́illa mei, moo raana náamatarede. Mei íadɨ afémɨe naɨ úruena llezica maiñónide. Afémɨe naɨ jofo eromo ocuífɨregamɨe izoide, afémɨe nana afeco raana maiñóreite íadɨ. \v 2 Afémɨe naɨ úruena llezica, íena úiñoitɨno ite, ie moo jɨáɨfodo ie úiñotɨnomona oni olle dɨno. Daje izói ie jetállɨfue ocuídɨno ite. \v 3 Jaca bie izói caɨmo comuífɨrede. Caɨ jílloillɨuai naɨ déiñena llezica, naɨ úrue illa izóidɨcaɨ. Aféruillaɨdo aillo bínɨe comɨnɨ nɨ́cɨdogafuiaɨ anamo, izire ocuícano izói, itɨcaɨ. Dáarie cómemona ocuica uáillaɨdo llavécacaɨ. \v 4 Mei íadɨ nana Juzíñamui mamécafuiaɨ ñue zuilla mei, jaiai uícodo ie mámiarui dúcɨamo, Juzíñamui ie Jitó Jesús orede. Afémɨe rɨngómona jococa. Moisés ocuica uai anamo judío izói comuízaɨbite. \v 5 Afémɨe daɨí bite, nana Moisés ocuica uáillaɨdo llavécano aféuaimona oni jɨ́recaitallena. Daɨí caɨ jɨ́recaillamona Juzíñamui dama ie jitótɨaɨna caɨ jáillena caɨ mámiano, caɨmare caɨna uáidoite. \p \v 6 Iemona, ie jitótɨaɨ omoɨ íllana omoɨ onóillena, Juzíñamui ie Jitó Jesucristo Joreño omoɨ comécɨmo orede. Afe caɨmo oreca ie Joreño rɨire daɨífɨrede: “¡Cue Moo!” daɨde. \v 7 Mei daɨí o ja Juzíñamui jitódɨo. Ja rɨire ocuícamɨeñedɨo. Ie jitona o íllamona, ie uícodo lloga ñúefuiaɨna Juzíñamui Crístodo omo fécaite. \s1 Pablo Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨmacɨmo comecɨ úide \p \v 8 Naui Juzíñamuina naɨ omoɨ onóñena llezica, taɨno juzíñamuillaɨmo izire ocuífɨreganodɨomoɨ. Afe omoɨ llaveina juzíñamuillaɨ ua juzíñamuiñede; fia jɨ́fuia juzíñamuillaɨ. \v 9 Mei birui ja ua nahí Juzíñamuina onódɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo ñue daɨna, Nahí Juzíñamui ja ómoɨna onode. Ja íena omoɨ onónamona, ¿nɨé izói meine abɨdo afe rɨ́inide jílloñenafuiaɨna jeire óiacadɨomoɨ? Dáanomo íaɨoɨ llavéinanomo ¿meita abɨdo jáiredɨomoɨ? \v 10 Dɨga iruillaɨ oni jɨáɨfodo naɨ comécɨifɨredɨomoɨ. Daje izói dɨga fɨuíllaɨ eneno jɨáɨfo comécɨifɨredɨomoɨ, naa dɨga fɨmónaɨaɨri. \v 11 Nɨbaɨ nana omoɨ cɨ́gɨri cue táɨjɨacana táɨnomo jɨfánofide izóideza áfena jacɨ́ruitɨcue. (Afe cue comécɨna llícɨoide.) \p \v 12 Amatɨaɨ, izire jɨcádɨcueza: Cue comecɨ ifue illa izói, mai meine afe izói omoɨ iri. Mei cue omoɨ illa izói jae itɨ́cueza. Mei omoɨ cuemo mɨnɨ́cana fɨénidɨfuena fɨnóñedɨomoɨza. \v 13 Cue omoɨ cɨ́gɨri nano illáfuena onódɨomoɨza. Aféruillaɨdo, cuemo comuide duícori duere cue zefuíllamona afe jíllona uai jino ómoɨmo llotɨcue. \v 14 Afe cuemo ite duico cue facátaina, mei íadɨ afe jira cuena jámairuiñedɨomoɨ. Daje izói cuena ruifíruiñedɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui abɨ ímɨe izói caɨmare cuena llɨ́ɨnotɨomoɨza. Ua Jesucristo omoɨ llɨ́ɨnolle izói cuena caɨmare llɨ́ɨnotɨomoɨ. \v 15 ¿Nee mei afe omoɨ cacana cáɨmafuiaɨ? Afe cue ɨrárenaruimo cuena ɨere izíruillano, danɨ omoɨ uíjɨna jɨrénota cuemo fecáacadɨomoɨ, íadɨ fecánide. Afe ñúefue omoɨ dɨbénemo nitáredɨcue. \v 16 Ja ua uai ómoɨmo cue llúamona ¿Meita ja birui omoɨ bacáuai ímɨena jáidɨcueza? ¡Ieñedeza! \p \v 17 Afe baie jɨcana bite comɨnɨ ómoɨmo ɨere caɨmare comécɨidiaɨoɨ. Mei íadɨ comecɨ ñue jítaillamo comécɨñediaɨoɨ. Omoɨ bífuellena caɨmare úritiaɨoɨ. Afémacɨ cúemona ómoɨna baɨróacadiaɨoɨ, uire íaɨoɨmo omoɨ jaɨnáillena. \v 18 Jɨáɨmacɨmo ñue íllena caɨmare comécɨillana ñuera. Mei íadɨ cue illa llezica daje izói cue iñena llezica come comecɨ ñue jítaillamo daɨí comécɨirede. Daɨítadeza. Naui omoɨ cɨ́gɨmo cue illa llezica, afe onínemacɨdo daɨí jɨ́fuefiñedɨomoɨ; mei íadɨ birui omoɨ cɨ́gɨmo cue iñena llezica nágarui jaca daɨí jɨ́fuegaomoɨ. \v 19 Cue úruiaɨ, rɨngo úrue jocóacania duere zefuilla izói, nane ómoɨri duere zefuídɨcue. Ua Cristo comecɨ ifue naɨ omoɨ ñue ónoñeille dɨno, naɨ ómoɨri duere zéfuitɨcue. \v 20 Birui izire omoɨ cɨ́gɨri íacadɨcue, jɨáɨfodo ómoɨmo cue úrillena. Onóñedɨcueza, nɨé izói ómoɨri comécɨitɨcue. \s1 Abraham aɨ Sara, ie oga jɨáɨngo Agar íaɨnguaɨ ñúefuena caɨna onótate \p \v 21 Ja birui Moisés ocuica uai anamo íacadɨnomo úritɨcue. Mai bifue cuemo omoɨ llone: ¿Afe ocuica uai dáɨnana cacáñedɨomoɨ? \v 22 Afe uai daɨde: Abraham mena jitórede. Daa jitó ie táɨjɨtafɨregango ie. Jɨáɨe jitó ie nahí aɨ ie. Afengo buna ócuiñegango. \v 23 Ocuífɨregango jocócato nana bínɨemo ite úruiaɨ jócua izói jococa. Mei jɨáɨfodo nahí aɨ jocócato Juzíñamui uícodo daɨnáuai fuitállena jococa. \v 24 Bifue caɨ onoiga ráamona Juzíñamui caɨ fɨdɨ́tafue. Afe mena rɨngo mena contrátomo táɨjɨna izóidiaɨnguaɨ. Iaɨnguaɨmona daa Sinaí idu ie contrato izoide. Afe ocuífɨregango jitótɨaɨ ocuífɨreillɨnona jocócaiaɨoɨ. Afe ocuífɨregango mámecɨ Agar. \v 25 Afe Agar Juzíñamui Sinaí ídumo lloga uai izoide. Afe Sinaí idu Arabia énɨemo ite. Afénomo Juzíñamui contrato comɨ́nɨdo fɨnode. Biruillaɨ Jerusalén jofue afe jaiai Sinaí idu izoide, (mei Moisés dɨbénemo íacadɨno afénomo gaɨrífɨrediaɨoɨza.) Ie ocuica uai anamo llavécanona itíaɨoɨ, naa aféfuemo jaɨnáiacadɨnori. Ocuífɨregango Agar úruiaɨ izóidiaɨoɨ. \v 26 Mei íadɨ monamo ite Jerusalén comɨnɨ lláveñegaiaɨoɨ. Afe jofue caɨ ei izoide, mei caɨ bie afe Jerusalemo jaɨnáidɨnodɨcaɨza. \v 27 Juzíñamui Cuegáuai bie izói daɨde: \q1 Oɨniño, úruenidɨo íadɨ, mai caɨmare o iri; \q1 Urue jócua izírenafuena onóñedɨngo, mai caɨmare o róiri. \q1 Mei úrue jocóñena jira dotácango, ñue ogángo baɨmo jitótɨaɨreitɨo, daɨde \p \v 28 Amatɨaɨ omoɨ cácarei, caɨ bie Sara jitó Isaac izóidɨnodɨcaɨ. Juzíñamui uícodo lloga jitótɨaɨdɨcaɨ. \v 29 Mei jaiai aféruillaɨmo íaillɨnoɨ illa izói, birui afe izói itɨcaɨ. Aféruimo come comecɨ jítainamona jocócamɨe Ismael, afe Juzíñamui Joréñodo jocócamɨe Isaacɨna fɨénidɨfuena racade. Biruillaɨ afe izói itɨcaɨ. \v 30 Mei Juzíñamui Cuegáuai ¿nɨé izói daɨde? Afeuai daɨde: “Afe jofo ero ocuífɨregangona ie jitó dɨga oni oreri. Mei ocuífɨregango jitó, afe ócuiñegango jitó dɨga dájena jofo naama fecɨ ráanɨaɨna maiñónideza.” \v 31 Amatɨaɨ, bífuemona onódɨcaɨza: Caɨ bie ocuífɨregango jitó izóiñedɨcaɨ, mei jɨáɨfodo caɨ bie buna ócuiñegango jitó izóidɨcaɨ. \c 5 \s1 Izire ocuíñena dɨbéfuemo omoɨ ífɨreiri \p \v 1 Cristo afe ocuica uáimona oni eneno jɨrénogacaɨ, lláveñeganona caɨ íllena. Afe dɨbéfuemo ñue jaɨ́cɨna omoɨ iri. Meine dáanomo izire ocuilla uai anamo abɨna maɨtátaiñeno iri, mei lláveñeganona itɨ́omoɨza. \p \v 2 Cuemo omoɨ cacáreiri. Omoɨ llotɨ́mɨe Páblodɨcue; jira ómoɨna dáɨitɨcue, bacano ɨcoɨ quétafue jeire omoɨ óiadɨ, Cristo ómoɨmo ráifiñeite. \v 3 Nane ómoɨna dáanomo daɨíacadɨcue: Omoɨmona dámɨe ie bacano ɨcoɨ quetátaadɨ, nana jɨáɨe Moisés ocuica uáillaɨna ɨ́coɨmo fuitárede. \v 4 Moisés ocuica uai jeire omoɨ úamona Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna omoɨ íacaniadɨ, jae Cristo dɨbénemo dúiñedɨomoɨ. Daje izói Juzíñamui caɨna izíruillafuemona oni eneno itɨ́omoɨ. \v 5 Mei caɨ jɨáɨfodo onódɨcaɨza: Juzíñamui Ñuera Joréñodo, daje izói ie uai ñue caɨ ɨ́ɨnuado, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ illɨ́fuemo úiñoidɨcaɨ. \v 6 Iemona daɨí Jesucrístomo ñue jaɨnáidɨcaɨ. Iemo caɨ jaɨnáiadɨ, afe quétafue caɨmo ráifiñeite. Caɨ quetátaiadɨ, nɨbaɨ caɨ quetátañeniadɨ, daje izói ráifiñeite. Mei jɨáɨfodo afémɨemo caɨ ɨ́ɨnogafue ua ñue ráifide. Afe bie caɨ ɨ́ɨnogafue jɨáɨe cómena naa Juzíñamui dɨga caɨ izíruillena canode; áfemona Juzíñamuimo caɨ ɨ́ɨnogafue ɨere ráifide. \p \v 7 Fueñe Juzíñamuimo ñue ɨ́ɨnofɨredɨomoɨ. Mei íadɨ birui, ¿bu afe ua uaina ómoɨna fáɨcanocaitaga? \v 8 ¡Juzíñamui áfena ómoɨna fáɨcanocaitañede! Afémɨe ómoɨna caɨmare uáidofɨredeza. \v 9 Bífuena féitañeno iri: Pan fɨnóadɨ afe aillo fáitate raa tamédiaɨoɨ. Due jiza fáitate raa jóonega íadɨ, nana afe magáfecɨna aillo fáitate. \v 10 Juzíñamuimo cue ɨ́ɨnuano, afémɨe ómoɨna ñue rairuíllena onódɨcue. Ja onódɨcueza, cue daɨnáfuemona oni jɨáɨfodo comecɨ fácañeitɨomoɨza. Bífuemona omoɨ comécɨna oni nɨbéfodo féitaitɨmɨena Juzíñamui duere fɨ́noiteza. Afefue llotɨ́mɨena Juzíñamui raa dáɨiñeite, afémɨe nɨbaɨ illaɨma, nɨbaɨ jamáimɨe. \p \v 11 Amatɨaɨ, cúemona jɨáɨfue llóitɨcue. Mei bacano quétafuena naɨ ocuídɨcuena judíuaɨ nɨbaɨ cuena fállena rácañeitiaɨoɨ. (Mei íadɨ cue íaɨoɨ fállena rácana onódɨomoɨ.) Afe izói cue llóiadɨ, Cristo cruzmo tɨ́illa ñuera rafue íaɨoɨna rɨ́icaitañeite. \v 12 Mei íadɨ afe onina bite omoɨ gáguaɨbitɨno danɨ íaɨoɨ jiñɨ́jɨna, comɨnɨ merónɨaɨ ie ñetaina izói ñétaitiaɨoɨza. (Afémacɨ méaicaillena Pablo daɨí daɨde.) \p \v 13 Amatɨaɨ, mei jɨáɨfodo uáidogamacɨdɨomoɨ, ráiruiñeganona omoɨ íllena. Ua ja birui ráiruiñeganona itɨ́omoɨza, mei íadɨ afe o rairuíñenamona, comécɨmo fɨeni itɨ́fuiaɨna fɨnóñeno iri. Mei jɨáɨfodo afe ómoɨmo ite izíruillafuedo ñuera ocuífɨreganona omoɨ iri; daɨí conímana cánoitɨomoɨza. \v 14 Mei nana jɨáɨe ocuilla uaillaɨ daa bie ocuica uaimo dájena itíaɨoɨ. Be nɨ́ɨuai: Dama o abɨna o izíruilla izói, afe izói o abɨ cómena izíruiri. \v 15 Mei íadɨ ómoɨmona danɨ conímana fue erodo omoɨ éoia, daje izói úradoillano conímamo omoɨ rɨ́icaiadɨ, ómoɨna nɨné táɨnocaitaiteza; afe izóidemona abɨ́ omoɨ rairuiri. \s1 Come comécɨmo fɨeni itɨ́fuiaɨ Juzíñamui Ñuera Joréñomona jɨáɨfodo jóide \p \v 16 Omoɨna cue daɨnafue bie izói jóide: Juzíñamui Ñuera Joreño dɨbénemo mai áfemo omoɨ illafue jóonefɨreiri. Afedo omoɨ comecɨ fɨeni fɨnóacanafuiaɨ fɨ́noñeitɨomoɨza. \v 17 Mei danɨ caɨ comécɨmo comuide fɨeni fɨnóacanafuiaɨ Juzíñamui Ñuera Joréñona uáitafɨrede. Nane abɨdo dájena Juzíñamui Ñuera Joreño caɨ comecɨ fɨeni fɨnóacanafuiaɨna uáitafɨrede. Afe ménafue jaca conímana uáitaoifɨrede. Iemona omoɨ comecɨ jitaina izói fɨgo fɨnónidɨomoɨ. \v 18 Mei íadɨ Juzíñamui Ñuera Joreño ɨfócaomoɨ íadɨ, Moisés ocuica uai anamo íñeitɨomoɨ. \p \v 19 Comɨnɨ comécɨmo fɨeni itɨ́fuiaɨ dɨbénemo jaɨnáidɨno íaɨoɨ fɨnócaigafuiaɨ jino uáfodo onórede. Be nɨ́ɨfue: Afémacɨ jɨruifue íemo ɨ́aɨfue fɨnófɨrediaɨoɨ; jɨáɨe fɨénidɨfue rairuilla uaina náfueñediaɨoɨ. \v 20 Afémacɨ jánaraɨmo caɨmátaifɨrediaɨoɨ. Daje izói fue boréfuena fɨnódiaɨoɨ; daje izói jɨáɨmana éoifɨrediaɨoɨ. Dájena caɨmare iñédiaɨoɨ; úradoifɨrediaɨoɨ; ráaiñederi raɨre ɨere rɨ́icaifɨrediaɨoɨ. “Fueñe dama cúeɨena fɨ́noitɨcue” daɨífɨrediaɨoɨ. Comɨ́nɨna bozíetaitatiaɨoɨ; jɨáɨmana énenoruidiaɨoɨ. \v 21 Afémacɨ jɨáɨma raari úradoifɨrediaɨoɨ. Daje izói afémacɨ cómena tɨtáfɨrediaɨoɨ. Jɨ́fairediaɨoɨ; fɨeni jéerie íaɨoɨ güilla llezica conímamo rɨire lléjellejediaɨoɨ. Bizóidɨfuiaɨna afémacɨ jaca fɨnóicaide. Naui uícodo omoɨ cue lloga rairuilla izói, nane birui ómoɨna ráiruitɨcue. Bie izóidɨfuiaɨ fɨnódɨno jaca Juzíñamui illáɨmana illáruimo jáɨnaiñeitiaɨoɨ. \p \v 22 Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Ñuera Joreño caɨ comécɨmo bífuiaɨna cómuite. Aféfuiaɨ bie izói jóide: Izíruillafue, ióbillafue, comecɨ uái illɨfue, comecɨ mánaɨcana úrillafue, comecɨ cáɨmafue; jeruíñeno fecáfɨrede. Jɨáɨma dáɨnana raɨre jeire ófɨrede. \v 23 Afémɨe comecɨ mánaɨfɨrede; comecɨ daɨna izói ie abɨ járitaiñeno ñue fɨ́aicana ocuífɨrede. Bífuiaɨna rairuide ocuilla uaina iñede. \v 24 Nana Crístomo ja jaɨnáidɨno, íaɨoɨ comécɨmo nanómona itɨ́fuiaɨna, faga izói, féitatiaɨoɨ, naa íaɨoɨ comecɨ fɨeni fɨnóacanafuiaɨri. \v 25 Iemona Juzíñamui Ñuera Joréñodo íredɨcaɨ. Daɨí caɨ íllamona, mei nana caɨ jetáacagafuemo, afe Ñuera Joreño aféfuemo caɨna ɨ́foiteza. \p \v 26 Caɨ bie abɨna fɨeni ɨ́ɨnonidɨcaɨ. Afe izói caɨ íadɨ, conímaɨaɨ dɨga icɨ́ritɨcaɨ, mei íadɨ afe izói mai caɨ íñeillɨ. Daje izói jɨáɨmari úradoiñeno caɨ illɨ. \c 6 \s1 Conímana omoɨ canófɨreiri \p \v 1 Amatɨaɨ, ómoɨmona dámɨe fɨénidɨfuemo baɨízaidenia omoɨ cɨóadɨ, ómomona Ñuera Joreño dɨbénemo izire jaɨnáidɨno afe baɨídɨmɨena omoɨ canori, meine ñúefue dɨbénemo ie ílleza. Jaca comecɨ mánaɨnafuedo íena canori. Naga come áfemo báɨiredeza, ie jira illa dɨ́gamɨe afe baɨífɨrenafuemona abɨna rairuírede. Taɨfe caɨ facátafue naga cómemo comuífɨredeza. \v 2 Illa dɨ́gamɨiaɨ conímana canófɨreiri, áfedo jɨáɨmamo zuufue comuíadɨ ie comecɨ náɨrecailleza. Bie izóidedo Cristo ocuilla uaina ñue ɨ́coɨmo fúitaitɨomoɨ. \p \v 3 Jamáimɨe illa llezica dámɨe abɨ ɨ́ɨnota “Jamánomo ímɨedɨcue” daɨíadɨ, afémɨe dama ie abɨ jɨ́fuete. \v 4 Omoɨmona illa dɨ́gamɨe dama ie abɨ áadori. Mei aféfuena o jiéruiadɨ, dama o abɨ ífuedo ióbitaitɨo; mei o illafue ñuera daɨíllena jɨáɨma illafue dɨbénedo abɨna fácañeitɨoza. \v 5 Illa dɨ́gamɨerie danɨ caɨmo itɨ́fuiaɨmo náfuefɨreitɨcaɨ. \p \v 6 Juzíñamui uáillaɨna llófuegamɨe nana íemo ite ñuera ráanɨaɨna dɨeze, meine ɨbana afe ie llófuetɨmɨemo írede. \p \v 7 Mai jɨáɨfueri omoɨ jɨ́fuefiñeno iri; jaca Juzíñamui buna báiñuano jɨ́fueñegaza. Naga come ie rífɨrega raa ríadɨ, afe llɨzíllana dama jofo óite. \v 8 Nanómona caɨ comécɨmo itɨ́fuiaɨ ióbitaitɨfue caɨ fɨnóadɨ, afe caɨ comécɨmo itɨ́fuiaɨmona caɨ tɨ́illɨfue óitɨcaɨ. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Ñuera Joréñona caɨ ióbitaadɨ, afe Joréñomona zíiñona caɨ illɨfue óitɨcaɨ. \v 9 Ie jira ñúefue caɨ fɨ́nuana, mai caɨ zefuíruiñeillɨ. Mei áfemo fáɨcanocaiñeno comécɨna náɨredɨnona caɨ íadɨ, uire Juzíñamui mamécaruimo riga ófɨrena izói, ñúefuena maiñóritɨcaɨza. \v 10 Afe jira, ñúefue fɨ́nua llezica nana comɨ́nɨmo, nana caɨ abɨ ie máɨriedo ñúefuena fɨnóredɨcaɨ. Iemo Juzíñamuimo ɨ́ɨnote caɨ ámatɨaɨmo, baɨmo aillo ñúefuena fɨnóredɨcaɨ. \s1 Abɨ́ rairuíllauai, íiraɨcaiño uáiduafue dɨga \p \v 11 Mai ómoɨmo bie jéerie cue cúegamo omoɨ eroiri. Afe bie dama cue ónoɨdo cue cuega. \v 12 Afe quétafuena omoɨ ocuídɨno ñúefuedo lloñédiaɨoɨ. Dama comɨnɨ uícomo ñue íaɨoɨ íllena daɨí daɨdíaɨoɨ. Daɨí ómoɨna ocuídiaɨoɨ, Cristo tɨ́illa ɨ́coɨnia jɨáɨmacɨ afémacɨ rácaiza daɨí. \v 13 Mei afe quetácano, nana Moisés ocuica uai ñue ɨ́coɨmo fuitáñediaɨoɨ. Mei íadɨ ómoɨna quetátaacadiaɨoɨ, omoɨ íaɨoɨ quetátafuedo abɨ íaɨoɨ ɨ́ɨnollena. Afe quétano omoɨ abɨmo íllado ɨere abɨ ɨ́ɨnotiaɨoɨ. \v 14 Mei cúemona dama caɨ Ocuíraɨma Jesucristo tɨ́illado abɨ ɨ́ɨnotɨcue. Abɨ dɨné jɨáɨfodo abɨ cue ɨ́ɨnollena iñede. Mei Cristo cruzmo tɨ́illado, nana bínɨemo ite fɨénidɨfuiaɨ faga izói cuemo dúiñede. Afe ɨbana cue aféfuiaɨmo faga izói jaɨnáiñedɨcue. \v 15 Mei Crístomo dájena caɨ jaɨnáinamona, ja afe quétafue ráifiñede. Daje izói íemo caɨ jaɨnáinamona quetáñenafue jɨáɨ ráifiñede. Mei jɨáɨfodo cómuena meine abɨdo jocócamɨena caɨ illa, ɨere jamánomo ráifide. \p \v 16 Bie izói daɨnáuai jeire otɨ́nomo comecɨ caɨmare uái illafue íteza. Daje izói Juzíñamui ómoɨmo dúecaillafuemo íitɨomoɨza. Bie izói daɨnáuai jeire omoɨ óiadɨ, Juzíñamui ua comɨ́nɨna jáitɨomoɨ. Mai mei, Juzíñamui ie ua comɨ́nɨna ñúefuemo ézɨcɨiteza. \p \v 17 Ja biruímona buna cuena áɨfeduaɨbiñeno iri, daɨdɨcue. Cue abɨmo ite boáfiaɨ méifuaɨ, caɨ Ocuíraɨma Jesús táɨjɨtagamɨena cue íllana onótate. \p \v 18 Daje Juzíñamuimo ɨ́ɨnote cue ámatɨaɨ, caɨ Ocuíraɨma Jesucristo nana ómoɨna ñue ézɨcɨiteza. Mai daɨítadeza. Jae nɨɨe.