\id 1CO - Huitoto Mɨnɨca NT -Colombia 2011 (DBL 2013) \h 1 CORINTIOS \toc1 Nanoide San Pablo Corinto Imácɨmo Orécabe \toc2 1 Corintios \toc3 1 Co \mt1 NANOIDE SAN PABLO CORINTO IMÁCƗMO ORÉCABE \mt2 Primera Carta del Apóstol San Pablo a los Corintios \c 1 \s1 Coríntomo ite Jesucrístomo ɨ́ɨnotɨnomo Pablo cuete \p \v 1 Cue Páblodɨcue. Ñúefue lluájillena Juzíñamui comecɨ jitaina izói Jesucristo jóonegamɨedɨcue. Bie izói daɨna Jesucristo orécamɨedɨcue. \v 2 Cue, caɨ ama Sóstenes dɨga, Corinto jófuemo ite Juzíñamuimo gaɨrífɨredɨno uáidotɨcoco. Afe llezica bibe ómoɨmo cuetɨcue. Omoɨmo Jesucrístomo dájena jaɨnáinamona Juzíñamui iédɨomoɨ. Juzíñamui íena omoɨ jáillena afémɨeoɨri ómoɨna jɨ́ɨrite. Nágagobiaɨmo ite caɨ Ocuíraɨma Jesucristo mámecɨdo jɨcáfɨredɨno, daje izói Juzíñamui íeɨena uáidogaiaɨoɨ. Afe Ocuíraɨma Jesucristo afémacɨ ie, daje izói cáɨɨe. \v 3 Caɨ Moo Juzíñamui, caɨ Ocuíraɨma Jesucristo dɨga, íaillɨnoɨna ñue uái illɨfue dɨbénemo ómoɨna jóoneiteza. Daje izói afe íaillɨnoɨ ómoɨna ñue ézɨcɨiteza. \s1 Jesucrístomona comuide caɨmare illafue \p \v 4 Nágarui ómoɨri Juzíñamuina ɨere fɨgora daɨífɨredɨcue, mei Juzíñamui Jesucrístodo ñue caɨmare ómoɨna itátate. \v 5 Mei jɨɨ, Jesucrístomo dájena omoɨ jaɨnáinamona, Juzíñamui nana ie cáɨmafuiaɨ ómoɨmo orede. Nana ie caɨmare úrillafue Juzíñamui ómoɨmo llote. Daje izói ie onóigafuiaɨna ómoɨna onótate. \v 6 Mei daɨí Juzíñamui Crístodo daɨna uai ja ómoɨmo bie nahífuena ite. \v 7 Bíemona caɨ Ocuíraɨma Jesucristo cɨ́ocaizaɨbillɨruimo naɨ dúcɨñena llezica, nana Juzíñamui lloga uaina ómoɨmo íteza; abɨ dɨné jɨáɨe uaina jítaiñeitɨomoɨza. \v 8 Afémɨe ɨco íiraɨruimo ómoɨna náɨretaite. Iemona caɨ Ocuíraɨma billɨ́ruimo dúcɨille dɨno buna nɨnó fɨénidɨfuena ómoɨmo nitáñede. \v 9 Juzíñamui uícodo ie dáɨnana jaca ñue ɨ́coɨmo fuitáfɨrede. Afe ɨ́ɨnofɨrega Juzíñamui ie jitó Jesucrístomo caɨ nabáirillena caɨna uáidote. Afe Jesucristo caɨ Ocuídɨmɨe. \s1 Crístomo gaɨrífɨredɨno dájena iñeno oni eneno comécɨidiaɨoɨ \p \v 10 Amatɨaɨ, omoɨ cacai. Caɨ Ocuíraɨma Jesucristo mámecɨdo izire ómoɨmo jɨcádɨcue. Dájena omoɨ jaɨnairi. Daje izói eneno omoɨ bozíetaiñeno iri. Mei jɨáɨfodo jɨáɨmana énenaruiñeno ñue dájena omoɨ iri. Daje izói dáafuemo comecɨ fácaitɨomoɨza, íemo daje izói dáafuemo omoɨ maméritɨomoɨza. \v 11 Cue ámatɨaɨ, bifue ómoɨna daɨdɨcue, mei Cloé comɨ́nɨmona dáarie cuemo llotíaɨoɨ, omoɨ cɨ́gɨri jɨáɨmana ruifíruillano oni enénorie itíaɨoɨ, daɨí daɨdíaɨoɨ. \v 12 Bie izói cue cacánafuedo ómoɨna daɨíacade. Omoɨmona illa dɨ́gamɨiaɨ jɨáɨfodo úritɨomoɨ. Dáarie cue Pablo iédɨcue daɨde, jɨáɨmacɨ cue Apolos iédɨcue daɨde, jɨáɨmacɨ cue Pedro iédɨcue daɨde, jɨáɨmacɨ cue Cristo iédɨcue daɨde. \v 13 Mei íadɨ nana omoɨ Cristo abɨ izóidɨnodɨomoɨ. ¿Meita afe Cristo abɨ énenorie fecaca? Daɨítañede. ¿Meita Pablo omoɨ méifomo cruzmo coraɨca? Córaɨñega. ¿Meita Pablo mámecɨdo omoɨ báutizagaomoɨ? Daɨítañede. \v 14 Cue mena come Crispo Gayo dɨga báutizadɨcue. Omoɨmona abɨ dɨne jɨáɨmacɨna báutizañedɨcue. Aferi Juzíñamuina “Fɨgora,” daɨdɨcue. \v 15 Iemona ómoɨmona buna “Cue bie Pablo mámecɨdo báutizagacue,” daɨínide. \v 16 Iemo jɨáɨ daa Estéfanas comɨnɨ báutizadɨcue, mei íadɨ cuemo úibicaiñedeza, abɨ́ dɨne jɨáɨmacɨna báutizañedɨcue. \v 17 Mei Cristo cuena “Comɨnɨ o báutizari,” daɨíñede. Cuena “Cue ñuera jíllona uai o llócairi,” daɨde. Mei íadɨ cue abɨ ɨ́ɨnotade comɨnɨ bacácɨdo cuena llotátañede, Cristo cruzmo tɨ́illana cue ráifitañellena. \s1 Cristo llogáfuemo Juzíñamui rɨ́ino ite naa ie baitácafuiaɨri \p \v 18 Afe bie Cristo cruzmo tɨ́illafue, nana nɨne táɨnomo báɨitɨno dɨbénemo ráifiñede taɨno uaillaɨ izoide. Mei íadɨ ñue jílloitɨno dɨbénemo, Cristo cruzmo tɨ́illado caɨ comecɨ illafue méidorede, mei afe uaimo Juzíñamui rɨ́ino íteza. \v 19 Jaiai Juzíñamui Cuegáuaido afémɨe bie izói daɨde: \q2 —Ɨere baitádɨno onóigafuiaɨna nɨné táɨnocaitaitɨcue. \q2 Daje izói fɨbídɨno fɨbíllafuena ráifitañeitɨcue, —daɨde. \p \v 20 Ja bínɨemo fɨbídɨmɨe ¿mei nɨ́ɨfuemo cánoite? Comɨnɨ comecɨ ífuena ñue méidoñede. Daje izói fia fɨbíllafue llófueraɨma canóñede. Afe izói bínɨe ráfuiaɨ júfidotɨmɨe canóñede. Mei nana bínɨemo fɨbíllafuiaɨ Juzíñamui ja jɨáɨfodo méidoga. Ráifiñede taɨno uáillaɨna méidoga. \v 21 Juzíñamui nana ie fɨnóllɨfuiaɨna onófɨrede. Iemona “Fia bínɨe comɨnɨ báitajafuedo cuena ónoñeitɨomoɨ,” afémɨe daɨíñocaide. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui íaɨoɨmo lloga uaillaɨ íaɨoɨ ɨ́ɨnuado afémacɨna jíllotaacade, afe bie lloga uai jɨáɨmacɨmo ráifiñede taɨno uai izoide íaɨoɨmo cɨ́ocaide íadɨ. \p \v 22 Iemo Judíuaɨ fia dáɨnamona comuide cɨóraɨnina ráanɨaɨna cɨóacadiaɨoɨ. Iemo judíoñedɨno ɨere báitajafue jenódiaɨoɨ. \v 23 Mei caɨ, cruzmo coraɨca Cristo rafue jino llófɨredɨcaɨ. Ie mei judíuaɨ afefue llófuiana meáiruitiaɨoɨ. Iemo judíoñedɨno aféfuena “Ráifiñede taɨno uaillaɨ,” daɨdíaɨoɨ. \v 24 Mei jɨáɨfodo Juzíñamui jílloillena maiñócano dɨbénemo afe Cristo caɨri tɨilla llogáfuemo Juzíñamui rɨ́ino ite. Daje izói afémacɨ íena afe llogáfuemo Juzíñamui baitaca uai ite. Daa Juzíñamui jɨ́ɨrigamɨe judío ímɨe íadɨ, bifue afémɨemo ráifide. Daje izói Juzíñamui uáidogamɨe judíoñedɨmɨe íadɨ, bifue dájerize íaillɨnoɨmo ráifide. \v 25 Mei jɨɨ Juzíñamui lloga uai, ráifiñede taɨno uai izói comɨ́nɨmo cɨ́oide, mei íadɨ afe uai énɨe comɨnɨ baitácafue baɨmo ɨere baitade. Daje izói Juzíñamui fɨnócafue rɨ́inonina izói comɨ́nɨmo cɨ́oide, mei íadɨ comɨnɨ máɨrie baɨmo jamánomo rɨírede. \v 26 Amatɨaɨ, mai Juzíñamui omoɨ jɨ́ɨrillafuemo uibíoicairi. Omoɨmona baitádɨnona fɨgo iñede, mei íadɨ naɨ ie comɨ́nɨdɨomoɨ. Daje izói ómoɨmona rɨ́illaɨnɨna fɨgo iñédeza. Iemo ómoɨmona jɨca jalleide comɨ́nɨna fɨgo iñede, mei íadɨ naɨ Juzíñamui izíruigamacɨdɨomoɨ. \v 27 Mei jɨáɨfodo, bínɨe comɨnɨ daɨna abɨna onóñedɨno Juzíñamui jae nɨzeca, ráfuiaɨna baitádɨno méaicaillena. Daje izói bínɨe comɨnɨ daɨna rɨ́inidɨmacɨ Juzíñamui jae nɨzeca, nana “Maɨrídɨcue” daɨdɨno meáicaillena. \v 28 Iemo bínɨemo ite jɨca jalléiñedɨno naa jámairuigamacɨ dɨga Juzíñamui jae nɨzede. Nana bie Juzíñamui nɨzécano jamai comɨnɨ. Juzíñamui bie izói jamai comɨnɨ nɨzede, abɨ ɨ́ɨnota “Aillomɨedɨcue” daɨdɨno rɨ́initallena. \v 29 Iemona buna Juzíñamui uícomo abɨna ɨ́ɨnonide. \v 30 Mei dama Juzíñamui ómoɨna Cristo Jesumo dájena jaɨnáitate. Daje izói Juzíñamui, Jesucristo caɨ ɨfocɨ déitatɨmɨena jóonete. Iemo Crístodo, Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna caɨ íllena, afémɨe caɨmo jóonete. Afe llezica Juzíñamui íeɨena Crístodo caɨna ñue fɨnode. Afe bie Crístodo daɨí jíllodɨcaɨ. \v 31 Afémɨe daɨí fɨnode, Juzíñamui Cuegáuai daɨna izói jaɨ́cɨna jino fuitállena. Afe uai daɨde: “Dámɨe abɨ́ ɨ́ɨnoiacania, caɨ Ocuíraɨmado abɨ́ ɨ́ɨnori,” daɨde. \c 2 \s1 Dama coraɨca Cristo rafue Pablo comɨ́nɨmo llote \p \v 1 Birui ómoɨmo cue llua izói, afe izói naui Juzíñamui ua rafue ómoɨmo cue lluáɨbillaruido, cue baitaca féirede uaido ómoɨmo úriñedɨcue, “Ɨere ráfuiaɨna baitádɨmɨedɨo” cuena omoɨ dáɨiñeillena. \v 2 Mei naui omoɨ cɨ́gɨri cue illa llezica daa Jesucristo ráfuena naa ie coráɨafue dɨga, abɨ dɨné jɨáɨfuena ómoɨna onótaacañedɨcue. \v 3 Aféruillaɨdo ómoɨri rɨ́inidɨmɨe izói itɨcue. Ie jira benena cue jácɨeri cuidɨ́ridɨcue. \v 4 Omoɨmo jino cue llua llezica fia énɨe come baitaca uaido ómoɨna jiéruitañedɨcue. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Ñuera Joréñodo jiéruitadɨcue. Daje izói Juzíñamuimo ite rɨ́inodo: “Bífuena omoɨ jiéruiri,” daɨdɨcue. \v 5 Daɨí ómoɨna daɨdɨcue omoɨ ɨ́ɨnogafue, Juzíñamui rɨ́ino dɨbénemo íllena; daje izói omoɨ ɨ́ɨnogafue bínɨe comɨnɨ onóigafuemo jáɨnaiñeillena. \s1 Juzíñamui da ie Ñuera Joréñodo onoiga \p \v 6 Mei íadɨ ómoɨmona Juzíñamuimo ɨ́ɨnogafuemo ñue móonaitɨnomo cue baitaca uaido úritɨcue. Bie cue baitaca uai bínɨe comɨnɨ íeñede. Daje izói bínɨe uíñote rɨ́illaɨnɨ uáiñede. Afémacɨ naa íaɨoɨ uáillaɨri nɨné cɨ́ocaiñeitiaɨoɨ. \v 7 Jaiai uáfodo ónoñega Juzíñamui fɨbíllafuiaɨdo úritɨcaɨ. Afémɨe jaiai énɨe comuíacana uícodo báinino mamérillafuedo úritɨcaɨ. Aféruillaɨdo caɨmo zíiñona fuíñeite jíllollɨfue caɨmo mamede. \v 8 Nana bínɨe uíñote rɨ́illaɨnɨmona bífuena buna onóñede. Bífuena onódiaɨoɨna caɨ ñuera Ocuíraɨma Jesucrístona coráɨñediaɨoɨ. (Aféfuena íaɨoɨ onóñenado íena coráɨdiaɨoɨ.) \v 9 Mei íadɨ Juzíñamui cáɨena mamécafue ie Cuegáuai daɨna izói ite. Afe uai daɨde: \q2 Bínɨe comɨ́nɨmona jaca buna cɨóñena ñuera raa Juzíñamui íena izíruitɨno íaɨoɨena jóonete. \q2 Afe izóidena comɨnɨ jaca cacáñediaɨoɨ. \q2 Daje izói áfemo jaca buna comecɨ facáñena. \m \v 10 Afe bífuiaɨna Juzíñamui ie Ñuera Joréñodo caɨmo llotátate, mei afe Ñuera Joreño nana Juzíñamuimo ite uáfodo ónoñega ráfuiaɨna onóillena izire jɨcánofɨredeza. Iemona afémɨe caɨ fɨdɨ́tate. \p \v 11 Bínɨemo ite comɨ́nɨmona, ¿mei nɨ́ɨmɨe jɨáɨma comecɨ ifue onona? Dama afémɨemo ite joreño ie comecɨ ífuena onona. Afe izói dama Juzíñamui Ñuera Joreño Juzíñamui comecɨ ífuena onona. \v 12 Bínɨe comɨnɨ fɨeni comécɨillafuiaɨ úicaiñegacaɨ, mei íadɨ Juzíñamui caɨmo oreca Ñuera Joreño úicaigacaɨ. Juzíñamui ie Ñuera Joreño caɨmo orede, aillo jeruíñeno caɨmo ie fecaca ráfuiaɨna caɨ onóillena. \v 13 Juzíñamui Ñuera Joreño caɨmo llófuega uáillaɨdo afe bífuiaɨdo ómoɨmo úritɨcaɨ. Danɨ caɨ fɨbíllafuemona caɨ onoiga uáillaɨdo ómoɨmo úriñedɨcaɨ. Afe daɨí Ñuera Joreño úicaiganomo Ñuera Joreño lloga ua ráfuiaɨ jino ñue llotɨcaɨ. \p \v 14 Mei jɨɨ, Juzíñamui Ñuera Joréñona úicaiñegamɨe afe Ñuera Joreño lloga ráfuiaɨna jeire oñede. Mei afémɨemona bífuiaɨ ráifiñede taɨno uaillaɨ izóideza. Aféfuiaɨ afémɨemo jánaɨde, mei bífuiaɨ cómemo dama Juzíñamui Ñuera Joréñodo llófuegaza. \v 15 Mei íadɨ Juzíñamui Ñuera Joréñona igámɨe naga ráfuiaɨmona nɨfue ñuena, nɨfue fɨénina daɨírede. Mei jɨáɨfodo Ñuera Joréñona íñegamɨe afe izói daɨínide. Iemona Ñuera Joréñona íñegamɨe Joréñona igámɨemo jaca nɨ́ɨfuena jɨcánonide. \v 16 Mei Juzíñamui Cuegáuai daɨde: “¿Bu mei caɨ Ocuíraɨma comecɨ fácafuena onona? ¿Mei nɨ́ɨmɨe Juzíñamuina llófuerena?” Mei íadɨ ie Ñuera Joréñodo Cristo ɨfocɨ úrillafue caɨmo ite. \c 3 \s1 Dájemo táɨjɨdɨno izói Juzíñamui ocuica uai lluájillena canódɨcaɨ \p \v 1 Amatɨaɨ, bie lloga Cristo comecɨ fácafue naɨ ómoɨmo fɨgo jóobiñede. Iemona Ñuera Joreño úicaigano izói naɨ ómoɨmo úrinidɨcue. Mei jɨáɨfodo Ñuera Joréñomo naɨ fɨgo jaɨnáiñedɨno izóidɨomoɨ. Crístomo jaɨnáidɨno dɨbénemo naɨ fɨgo onóñede úruiaɨ izóidɨomoɨ. \v 2 Iemona naui ómoɨmo féinino llófuetɨcue. Naɨ monoɨ jirode úruiaɨ izóidɨomoɨ; jáɨaɨde güille naɨ ómoɨmo dúiñede. Iemo afe izói ñue baitácafue naɨ ómoɨmo jaca dúiñede. Naɨ aféfuena jeire ónidɨomoɨ. \v 3 Mei naɨ Ñuera Joréñomo jaɨnáiñena llezica jamai come izóidɨomoɨza. Naɨ birui jɨáɨmana úradoidɨomoɨ, íemo icɨ́rafuena jenófɨredɨomoɨ, íemo naɨ jɨáɨmana énenoruidɨomoɨ. Iemona bínɨemo ite Juzíñamui Joréñona naɨ íñegano izóidɨomoɨ. Nana íaɨoɨ eneno bozíetaillafuiaɨna naɨ jeire otɨ́omoɨ. \v 4 Omoɨmona dáarie “Pablo iédɨcue,” daɨde. Jɨáɨmacɨ “Apolos iédɨcue,” daɨde. Bie izói omoɨ illa, naɨ bínɨemo ite Juzíñamui Ñuera Joreño úicaiñega comɨnɨ izóidɨomoɨ. \p \v 5 ¿Mei nɨ́ɨmɨe Páblona? ¿Mei jɨáɨ nɨ́ɨmɨe Apólona? Coco bie daa Juzíñamui ocuícamɨedɨcoco. Daa cócodo caɨ Ocuíraɨmamo ɨ́ɨnotɨomoɨ. Caɨ Ocuíraɨma cuemo jóonega táɨjɨnamo táɨjɨdɨcue. Daje izói Apolos dama íemo jóonegamo táɨjɨde. \v 6 Cue bie fueñe ritɨ́mɨe izóidɨcue. Ie mei Apolos afe rigajɨ jáɨnoina rɨáitatɨmɨe izoide. Mei íadɨ afe rigajɨ zɨcótatɨmɨe daade Juzíñamui. \v 7 Iemona cue bie fia ritɨ́mɨedɨcue. Iemo Apolos fia rɨáitatɨmɨe. Bie coco jabóidɨmɨedɨcoco. Mei íadɨ Juzíñamui jamánomoidɨmɨe, mei afémɨe afe rigajɨ zairítaiteza. \v 8 Nana ido ritɨ́mɨe, afejɨ jáɨnoina rɨáitatɨmɨe nágaillɨnoɨ daje Juzíñamui ocuícamɨe íaillɨnoɨ. Mei íadɨ illa dɨ́gamɨe nano ie táɨjɨna dɨeze Juzíñamui ɨ́baite. \v 9 Coco bie dama Juzíñamui jetácamo dájemo táɨjɨdɨcoco. Ie mei omoɨ Juzíñamui riga jacafaɨ izóidɨomoɨ. \p Nane jɨáɨe raa izóidɨomoɨ. Juzíñamui como nicana uiga jofo izóidɨomoɨ. \v 10 Cue bie jofo níraɨnɨ ocuídɨmɨedɨcue. Juzíñamui cue ocuilla izói, bico jíaɨlliraɨ rɨire naidánetɨmɨe izóidɨcue. Iemo jɨáɨmɨe afe jíaɨlliraɨ acónimo tɨcáɨdɨmɨe izoide. Ie jira naga tɨ́caɨtɨmɨe rairuídɨcue, fɨeni ie tɨcáɨñeno ñue ie tɨcáɨlleza. \v 11 Mei jɨɨ, abɨ dɨné jɨáɨmɨe rɨire naidaide jíaɨlliraɨna naidánenide. Afe jae rɨire naidánega jíaɨlliraɨ izóidɨmɨe Jesucristo. \v 12 Mei naga come bie jíaɨlliraɨ caifófemo ie illɨ́nona nírede. Afe bíena daɨírede mei naga come illafue bie nillɨco izóideza. Dámɨe afe jíaɨlliraɨna mameide Jesucristo caifófemo oro izóidedo ie illɨ́nona nírede, jɨáɨmɨe quenírede llojefe izóidedo ie illɨ́nona nírede, jɨáɨmɨe ráifide nofɨ́cɨaɨ izóidedo ie illɨ́nona nírede, jɨáɨmɨe amena iedo ie illɨ́nona nírede, jɨáɨmɨe fia uifízaɨdo ie illɨ́nona nírede, jɨáɨmɨe zɨcɨcaɨ izóidedo ie illɨ́nona nírede. \v 13 Iemo ɨco jɨáɨruido Cristo comɨ́nɨmo itɨfue rɨire jɨcánuaɨbillɨruimo naga come ie nigano uáfori cɨ́oite. Aféruido Juzíñamui caɨ táɨjɨna fácaite. Irai izóidedo naga come nigánuaɨ Juzíñamui fácaite. \v 14 Irai cúaritañega raado nitɨ́mɨe Juzíñamui ie táɨjɨna ɨ́baja raana jɨrídoite. \v 15 Mei jɨáɨfodo cúarirede raado nitɨ́mɨe mɨnɨ́cana jɨ́ridoñeite. Nana ie táɨjɨna nɨné táɨnocaiteza; dama táɨnori llégɨite. Mei íadɨ dama afémɨe jílloite. Ua, jofo bóoamona nana raaɨe uzilla mei, dama come jíllona izói, afémɨe jílloite. \p \v 16 ¿Omoɨ bie Juzíñamui jofo izóidɨomoɨ naɨ onóñedɨomoɨ? ¿Daje izói Juzíñamui Ñuera Joreño ómoɨmo íllana onóñedɨomoɨ? \v 17 Afe bie Juzíñamui ico ɨ́aɨfuenidɨco. Iemona ómoɨmona dámɨe bie Juzíñamui jofo eneno botáadɨ, afe cómena Juzíñamui jɨáɨ nɨné táɨnocaitaite. Omoɨ bie ɨ́aɨfuenidɨco izóidɨomoɨ. \p \v 18 Nane daa come dama abɨ jɨ́fueiza áfemona abɨ́ omoɨ rairuiri. Omoɨmona dámɨe “Bínɨe ráfuena ɨere baitádɨmɨedɨcue,” daɨíadɨ, afémɨe meine abɨdo ɨ́ɨnoñedɨno daɨna izói ráfuena baitáñedɨmɨena jáirede, Juzíñamuimo ite nahí rafue baitállena. \v 19 Mei bínɨe comɨnɨ baitácafuiaɨ Juzíñamuimona ráifiñede taɨno uaillaɨ. Ie Cuegáuai daɨde: “Ɨere baitádɨnona Juzíñamui danɨ íaɨoɨ bífueinamo írebaimo jiilla izói jíitate.” \v 20 Nane dáanomo daɨde: “Baitádɨno comecɨ fácafuiaɨ ráifiñenana caɨ Ocuíraɨma onode.” \v 21 Ie jira jɨáɨmamo jaɨnáillado jaca buna abɨna ɨ́ɨnonide. Afe omoɨ dáamɨemo jaɨnáilla uai jɨáɨfodo jóide. Nana omoɨ canódɨno ómoɨmo jaɨnaide. \v 22 Daa cómemo jáɨnaiñeno nana bimacɨ ómoɨmo jaɨnaide: Pedro, Apolos dɨga ómoɨmo jaɨnaide, cue jɨáɨ Páblodɨcue ómoɨmo jaɨnáidɨcue. Daje izói nana bínɨemo ite ráanɨaɨ Crístodo ómoɨena Juzíñamui mamede. Daje izói Crístodo Juzíñamui ómoɨna cáatate. Iemo omoɨ tɨíadɨ, Crístodo afe tɨ́illana jácɨruiñeitɨomoɨ. Iemo biruíllaɨdo Crístodo caɨmare íredɨomoɨ. Iemo uire jɨáɨruido ómoɨmo íficaitɨfuemo Crístodo jácɨruiñeitɨomoɨ. Nana bie ñúefuiaɨ ómoɨe. \v 23 Iemo Cristo iédɨomoɨ, ie mei Cristo Juzíñamui ie. \c 4 \s1 Jesucristo orécano táɨjɨnafue \p \v 1 Iemona Cristo canódɨno omoɨ caɨna daɨíredɨomoɨ. Daje izói uáfodo ónoñega Juzíñamui lloga uaillaɨ jino comɨ́nɨmo llófuetɨno omoɨ caɨna daɨíredɨomoɨ. \v 2 Mei jɨɨ, táɨjɨnana jóonegamɨe ie ocuídɨmɨe ɨ́ɨnofɨrenana afémɨemo jino cɨ́otarede; ie ocuíllana ñue ɨ́coɨmo fuitárede. \v 3 Mei íadɨ cúemona, omoɨ cuemo itɨfue jɨcánodoɨari járitañedɨcue. Daje izói dáarie cuemo itɨfue jɨcánodoɨdɨno cuena dáɨnana fɨgo náfueñedɨcue. Afe izói cue itɨfue dama cue jɨcánoiadɨ áferi járitañeitɨcue. \v 4 Mei cue comecɨ úrilla nɨ́ɨfuena cuemo nitáñede. Mei íadɨ afe izói cue comecɨ úria, naɨ ua Juzíñamui eróicana ua nɨ́fuenidɨmɨedɨo cuena daɨíñede. Mei cuemo itɨfue jɨcánotɨmɨe dama Jesucrístoza. \v 5 Mei jira, Cristo naɨ biñena llezica jɨáɨma táɨjɨnafuena rɨire omoɨ jɨcánodoɨñeno iri. Daa caɨ Ocuíraɨma jɨcánuaɨbillɨrui omoɨ ocuíriri. Aféruido afémɨe jítɨfomo báinino itɨ́nona baɨ úzefomo uáfori cɨ́otaite. Daje izói aféruido caɨ Ocuíraɨma naga come comecɨ mamérillafuiaɨ uáfodo onótaite. Iemona Juzíñamui naga come nano ba íemo dúide dɨeze ñúefuiaɨ íemo fécaite. \p \v 6 Amatɨaɨ, mei ñue omoɨ íllena bífuiaɨdo omoɨ o úritɨcue. Omoɨ canódɨmɨe Apolos ifue dama cuefue dɨga jae ómoɨmo llotɨcue, omoɨ ñue dájena comécɨillɨfue uáfodo omoɨ onóillena. Bifue ómoɨmo llotɨcue ómoɨmo coco cɨ́otagafuiaɨdo Juzíñamui Cuegáuai baɨmo omoɨ comécɨiñeillena. Afe uai caɨna daɨde: Dáamɨe dɨbénemo gáɨfiñeno omoɨ iri. Daje izói jɨáɨmɨena jámairuiñeno dájeze nana íaɨoɨmo omoɨ ɨ́ɨnori. \v 7 ¿Mei nɨe come jɨáɨmacɨ baɨmo ómoɨna ñue fɨ́nua? Nana omoɨ onoiga ñúefuiaɨ Juzíñamui fecácaza. Jaca Juzíñamui fecáñegana iñede. Iemona ¿nɨbái mei dáamɨedo abɨna ɨ́ɨnofɨredɨomoɨ? Abɨna ɨ́ɨnofɨredɨmɨe: “Cue comecɨ jítaina izói cuemo fecácaza,” daɨífɨrede. Mei íeñedeza. Omoɨ danɨ fécañegaza. Mei jira áfedo abɨna ɨ́ɨnonidɨomoɨ. Nana caɨmo ite ráanɨaɨmona danɨ caɨ ocuilla izói iñede. Nana Juzíñamui caɨmo fecaca. \p \v 8 Birui ja “Nana Juzíñamui caɨmo fecáacagafuiaɨ ja caɨ ógaza,” daɨí comécɨidɨomoɨ. Nana omoɨ jitaica ráanɨaɨ nɨbaɨ ja omoɨ oga. Nana omoɨ onóacaga ífuiaɨna nɨbaɨ ja ñue baitádɨomoɨ. Nɨbaɨ ómoɨna caɨ canóñenado ja illáɨcomɨnɨna jáidɨomoɨ. Mei íadɨ táɨnodo abɨ ɨ́ɨnotɨomoɨ. Iemo afe llezica caɨ bie jalléiñedɨcaɨ. Mei íadɨ ómoɨna: “Ua illáɨcomɨnɨna omoɨ ii,” daɨdɨcue. Afe daɨí caɨ bie omoɨ dɨga dájena illáɨmaitɨcaɨ. \v 9 Caɨ bie Cristo orécamɨiaɨ jino íiraɨnomo Juzíñamui fɨécacaɨ. Caɨ bie lláviano tɨ́itɨno izóidɨcaɨ. Jira caɨ bie nana énɨe naɨraɨ acárilla raa izóidɨnona jáidɨcaɨ. Iemona nana comɨnɨ naa Juzíñamui abɨ imácɨri caɨmo éroitiaɨoɨ, mei afémacɨ abɨ fáɨacaitadɨnodɨcaɨza. \v 10 Cristo rafue caɨ llócaillamona caɨna jɨáɨmacɨ “Abɨna onóñedɨomoɨ,” daɨdíaɨoɨ; mei afe llezica “Crístodo ráfuiaɨna baitádɨnodɨcaɨ,” daɨdɨ́omoɨ. Omoɨ rɨ́iredɨnona illa llezica, caɨ bie rɨínidɨnodɨcaɨ. Caɨna comɨnɨ jámairuilla llezica ómoɨna ñue jacɨ́ruitiaɨoɨ. \v 11 Mei jaiai naɨ biruimo júbieri duere zefuídɨcaɨ. Daje izói caɨ jirolle jaɨnoi iñénari jɨáɨ duere zefuídɨcaɨ. Daje izói fɨgo ɨnícuironidɨcaɨ. Daje izói comɨnɨ caɨna fɨeni fɨnódiaɨoɨ. Uái caɨ illɨno iñede. \v 12 Aillo caɨ táɨjɨnamona ɨere llégɨdɨcaɨ. Iemo comɨnɨ caɨri jaɨnónaitɨmacɨ; mei íadɨ íaɨoɨna Juzíñamui canolle uaido faɨríotɨcaɨ. Caɨna fɨeni fɨnóllena racádiaɨoɨ; mei íadɨ ocuídɨcaɨ. \v 13 Caɨri fɨénidɨfuedo úritiaɨoɨ; mei íadɨ afe comɨ́nɨna comecɨ mánaɨnafuedo fɨ́aicana llófuetɨcaɨ. Afe llezica oni dotaca ɨáɨrede raa dota izói, afe izói caɨna ráifiñedɨnona caɨna mámiano náfueñediaɨoɨ. Naɨ biruimo cuidoda oni faɨga ɨáɨrede raana caɨna mamédiaɨoɨ. \p \v 14 Bífuiaɨna omoɨ meáidaillena cueñédɨcue, mei jɨáɨfodo omoɨ ñue íllena rairuíllano, llotɨcue, mei cúemona izíruiga jitótɨaɨ izóidɨomoɨza. \v 15 Mei cómemona facádonide Cristo ráfuena llófuetɨno ómoɨmo ite íadɨ, naɨ omoɨ ɨ́ɨnogafue taɨnédɨmɨe daade. Cristo Jesumo omoɨ ɨ́ɨnollena, omoɨ moo izói omoɨ comuítatɨmɨedɨcue, mei caɨ jíllona uaina ómoɨmo llotɨ́cueza. \v 16 Ie jira ómoɨmo cue cɨ́otaga caɨ ñue illɨ́fuedo omoɨ jáillena, izire jɨcádɨcue. Daje izói cue llogáfuedo omoɨ jairi daɨdɨcue. \p \v 17 Afedo omoɨ jáillena, Crístomo cue ɨ́ɨnotaga Timoteo ómoɨmo orédɨcue. Afémɨe cue izíruiga jitó izóidɨmɨe. Afémɨe, Crístomo cue ɨ́ɨnuamona cue lloga ñue caɨ illáfuena ómoɨmo úibicaitaite. Afe bie afémɨe ómoɨmo lluájillɨfue izói, afe izói nágagobiaɨmo ite Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨmacɨmo, cue jɨáɨ llófuefɨredɨcue. \v 18 Omoɨmona dáarie abɨna ɨ́ɨnuano, daɨdíaɨoɨ: “Pablo caɨna éroizaɨbiñeite,” daɨdíaɨoɨ. (Afe izói dáɨnado cue uaina uáitaacadiaɨoɨ.) \v 19 Mei íadɨ caɨ Ocuíraɨma Jesucristo comecɨ jítaiadɨ raɨre omoɨ cue méiñuaillena ocuíridɨcue. Iemo cue billɨ́ruimo afe abɨna ɨ́ɨnotɨmacɨ nɨe ñúefue jɨáɨmacɨmo fɨnódiaɨoɨza, afefue cue onóillena fácaitɨcue. Afedo íaɨoɨ ñuera rɨ́ino ite, nɨbaɨ iñédeza, ónoitɨcue. Aillo íaɨoɨ úrilla uaina náfueñeitɨcue. \v 20 Mei jɨɨ, fia caɨ úrilla uaido, Juzíñamui illáɨmana illáruimo jaɨnáitañegacaɨ. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui Ñuera Joreño rɨ́inodo caɨ comecɨ itɨfue méiduano ie illáɨmana illáruimo jaɨnáitagacaɨ. \v 21 ¿Mei nɨe izói óiacadɨomoɨ? ¿Mei nɨbaɨ ómoɨna duere cue fɨ́nuaɨbillana óiacadɨomoɨ? ¿Nɨbaɨ izíruillafuedo comecɨ mánaɨnafuedo ómoɨmo cue éroizaɨbillana óiacadɨomoɨ? \c 5 \s1 Pablo fɨénide meáifue fɨnódɨmɨe duere fɨnóllena llote \p \v 1 Ja birui omoɨ cɨ́gɨmo ite ɨere fɨénide jɨruífuena comɨnɨ cue fɨdɨ́tatiaɨoɨ. Omoɨmona dáamɨe ja ie moo ogango dama ie aɨna ote. Afefue ɨere jamánomo meáirede. Afe izoide fɨénidɨfuena Juzíñamuina ónoñedɨmacɨ jaca rairuídiaɨoɨ. \v 2 Mei íadɨ bie izói ómoɨmo illa llezica ¡naɨ omoɨ ɨere abɨna ɨ́ɨnofɨredɨomoɨ! (Afe izói omoɨ illa ɨere fɨgóñede.) Mei jɨáɨfodo áferi ɨere zuure íredɨomoɨ. Daje izói áferi meáidairedɨomoɨ. Bie izói jɨruíredɨmɨe omoɨ cɨ́gɨmona mai oni ore. \v 3 Náamɨena omoɨ dɨga dama cue iñédɨcue, mei íadɨ afefue dɨbénemo cue comecɨ facáoinana ñue onódɨomoɨza. Ie jira afe bie jɨruíredɨmɨe ie duere fɨnóllena jae caɨ Ocuíraɨma Jesucristo mámecɨdo ocuídɨcueza. \v 4 Iemona Jesucristo mámecɨdo dáanomo omoɨ gaɨrízailla llezica, íemo cue comecɨ facáoinamo ñue omoɨ uibíoicailla llezica, íemo jɨáɨ caɨ Ocuíraɨma Jesucristo omoɨ cɨ́gɨri rɨ́inorena llezica, \v 5 mai afe ɨímana ómoɨmona jino dótano Taɨfena náamataga comɨ́nɨmo íena omoɨ zóoferi, ie abɨ fɨeni jítainafuiaɨ nɨné táɨnocaitallena. Afemona caɨ Ocuíraɨma Jesús billɨ́ruimo afémɨe joreño jíllobicaiteza. \p \v 6 Afe ɨ́aɨfue naɨ ómoɨmo illa llezica omoɨ ñue ɨáɨninana illa izói abɨ́ ɨ́ɨnotɨomoɨ. Afe abɨ́ ɨ́ɨnuana fɨgóñede. “Mei daa cómemo ite ɨ́aɨfue aillo ie abɨmo itɨ́macɨna ɨáɨretaiteza.” ¿Comɨnɨ daɨna uaina onóñedɨomoɨ? Afe uai daɨde: “Pan fɨnóadɨ afe aillo fáitate raa tamédiaɨoɨ. Due jiza fáitatena jóonega íadɨ, nana afe magáfecɨna aillo fáitate.” Afe izói daa come fɨnoca ɨ́aɨfue aillo ie abɨmo itɨ́macɨna ɨaɨre fɨnode. \v 7 Iemona ómoɨna fɨeni fɨnode come ómoɨmona oni jɨca oreri, mei afémɨe jácaɨe pan fáitara izóidɨmɨeza. Ie jira afe fɨénide méaifue ómoɨmona ñue muiñori, ñue jaɨ́cɨna ɨ́aɨfuenidɨmacɨna omoɨ íllena. Iemona fáitatena jóoneñega comue pan izóidɨnona íitɨomoɨ. Ja onódɨcueza, afe bie izóidɨno ua itɨ́omoɨ, mei Cristo nana caɨ ɨ́coɨnia fagámɨena jáideza. Afémɨe caɨ ifomo fatá Juzíñamuimo fecaca oveja jiza izóidɨmɨe, caɨmo ite ɨ́aɨfue oni dóllena. Afémɨe pascua rafue illa llezica caɨ uibíoigamɨe. Ie jira bie ɨ́aɨfue oni omoɨ fáɨnocai; mei ɨ́aɨfuemona muiñócanona caɨ íllena, Cristo tɨ́ideza. \v 8 Iemona nágarui caɨ illáfuemo táɨnona úriñede comécɨdo mai caɨ illɨ. Daje izói ñúefuiaɨrede comécɨdo mai caɨ illɨ. Afe izoide comecɨ fáitate raa jóoneñega comue pan izoide. Mei jɨáɨfodo ɨáɨrede comécɨdo caɨ íadɨ, daje izói éoicaide comécɨdo caɨ íadɨ, afe izoide comecɨ jácaɨe pan fáitate raa izoide. Afe izói mai caɨ íñeillɨ. \v 9 Naui ómoɨmo cue cuegábemo ómoɨna daɨdɨcue: “Bie izói jɨruírede comɨ́nɨmo nabáiriñeno iri.” \v 10 Bínɨemo jaca jɨruíredɨno ite, daje izói ɨere ráanaiacadɨno ite, íemo merɨ́rifɨredɨno ite, íemo jánaraɨ ióbitadɨno ite. Bimacɨ dɨga omoɨ nabáiriñeillena lloñédɨcue. Aféfuena rairuídɨcuena bínɨemo oni jáiredɨomoɨ. Mei íadɨ afe izói ocuíñedɨcue. Mei íadɨ onódɨomoɨza, afémacɨ illa izói ínidɨomoɨ. \v 11 Mei ómoɨna cue daɨíacanafue jɨáɨfo jóide. “Crístomo ɨ́ɨnote omoɨ ámadɨcue” daɨdɨ́mɨe íadɨ afémɨe jɨruíreniadɨ, afémɨe dɨga nabáiriñeno iri. Daje izói afémɨe ɨere ráanaiacania afémɨe dɨga nabáiriñeno iri. Iemo dáamɨe jánaraɨ ióbitaadɨ, íemo afémɨe jɨáɨmana fɨeni úrifɨreia, ie jɨ́faireia, íemo ie merɨ́rifɨreia, afe izoide “Crístomo ɨ́ɨnote omoɨ ámadɨcue” daɨdɨ́mɨe dɨga nabáiriñeno iri. Iemo jɨáɨ bie izoide come dɨga omoɨ güiñeno iri. \v 12-13 Bínɨemo ite ɨ́ɨnoñede fɨénidɨnomo itɨfue rɨire cue jɨcánolle cuemo dúiñede. Mei íaɨoɨmo fɨeni itɨ́fuiaɨ dama Juzíñamui rɨire jɨcánoteza. Mei jɨáɨfodo omoɨ danɨ ómoɨmo jaɨnáidɨnona rɨire jɨcánoredɨomoɨ. Ie jira afe bie fɨénidɨfuiaɨredɨmɨe omoɨ cɨ́gɨmona oni oreri. \c 6 \s1 Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno júfidogafuiaɨ oni ɨ́ɨnoñedɨnomo lluájinide \p \v 1 Danɨ ómoɨmona dámɨe jɨáɨmamo júfidogafue comuíadɨ, ¿nɨbái mei oni jɨáɨmacɨmo afefue záitallena jáidɨomoɨ? mei afémacɨ caɨ ɨ́ɨnogafuemo jaɨnáiñedɨmacɨ. Danɨ omoɨ cɨ́gɨri ite Juzíñamuimo dúidɨnomo jɨcáredɨomoɨ, o júfidogana jaɨ́cɨna záitallena. \v 2 ¿Naɨ onóñedɨomoɨ Juzíñamui iédɨno nana bínɨe comɨnɨ itɨ́fuena rɨire jɨcánoitiaɨoɨ? Mei uire bínɨe comɨnɨ rɨire jɨcánoitɨomoɨza, ¿nɨbái mei omoɨ cɨ́gɨri ite dúefuiaɨna raɨre záitanidɨomoɨ? \v 3 Iemo jɨáɨ, ¿naɨ onóñedɨomoɨza Juzíñamui abɨ imacɨ, ángeles daɨnámacɨ, itɨ́fuiaɨna rɨire jɨcánoitɨcaɨ? Mei uafue Juzíñamui abɨ imacɨ itɨ́fuiaɨna rɨire jɨcánoitɨomoɨza, ómoɨmo ite bínɨe ífuiaɨ raɨre záitallena ómoɨmona juánide. \v 4 Bie caɨ illáfuemona comuide júfidogafuiaɨ ómoɨmo comuíadɨ, ¿mei nɨbái mei Juzíñamuimo gaɨrídɨno dɨbénemo iñédɨnomo lluájifɨredɨomoɨ, afefue jaɨ́cɨna ómoɨmo fɨnóllena? \v 5 Bie izói ómoɨna daɨdɨcue omoɨ méaicaillena. ¿Mei nɨbaɨ omoɨ cɨ́gɨri ámatɨaɨmo comuídɨfuena jaɨ́cɨna fɨ́nuana baitádɨmɨe iñede? \v 6 Ja birui da ama jɨáɨmamo júfidogafue comuíadɨ, Juzíñamuimo ɨ́ɨnoñede jaɨ́cɨna fɨnóraɨma uícomo lluájifɨredɨomoɨ. ¿Meita bie izói írede? ¡Inide! \p \v 7 Uáfodo onóigaza, nanómona daa júfidollɨfue omoɨ cɨ́gɨri comuíadɨ, jɨáɨe o ñue illáfuena táɨnomo fáɨfitaite. (Daje izói o júfidogafue Juzíñamui ífuena jámairuitade.) Daa cáɨmona dámɨe fɨeni o fɨnóadɨ, afe ɨba o óñeille baɨmo ñuera. Daje izói daa come cue raa jɨ́fuiano baɨróadɨ afe meine cue óñeille ɨere baɨmo ñuera. \v 8 Mei jɨáɨfodo fɨénidɨfue fáɨcanocaiñeno, danɨ omoɨ ámatɨaɨmo fɨeni fɨnódɨomoɨ, íemo jɨáɨ omoɨ ámatɨaɨna jɨ́fuiano raana baɨrófɨredɨomoɨ. \p \v 9-10 ¿Naɨ onóñedɨomoɨza? nana jɨáɨmana fɨeni fɨnódɨno Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo dúcɨñeitiaɨoɨ. Omoɨ jɨ́fuefiñeno iri, mei naga fɨénidɨno Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo jáɨnaiñeitiaɨoɨza. Daje izói áɨreiñeno jɨáɨe rɨngo jetádɨno dúcɨñeitiaɨoɨ, íemo jánaraɨna ióbitadɨno, íemo jɨruífueredɨno, íemo jɨáɨe ɨima dɨga fɨeni itɨ́mɨiaɨ, íemo merɨ́rifɨredɨno, íemo ɨere ráanaiacadɨno, íemo jɨfáifɨredɨno, íemo jɨáɨmamo fɨeni úritɨno, íemo jɨ́fueta baɨrófɨredɨno; nana énɨemo ite bie izoide comɨnɨ Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo dúcɨñeitiaɨoɨ. \v 11 Naui ómoɨmona dáarie bie izoide. Mei íadɨ ja birui Jesucristo ñue ɨáɨnino fɨnócaomoɨ. Daje izói Juzíñamui íeɨena ñue mamécaomoɨ. Afe izói Moo Juzíñamui Ñuera Joréñodo, íemo jɨáɨ caɨ Ocuíraɨma Jesumo omoɨ ɨ́ɨnuado Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨna itábicaidɨomoɨ. \s1 Caɨ abɨ Juzíñamui eróicana ɨere ñúeraza áfena ɨ́aɨdonidɨcaɨ \p \v 12 Comɨnɨ daɨífɨrediaɨoɨ, “Cue bie cue comecɨ jitailla izói íredɨcue.” Afe uafue, mei íadɨ naga íaɨoɨ comecɨ gáɨnafue íaɨoɨna ñue fɨnóñede. Uáfueza daa come dama ie comecɨ jitailla izói írede, mei íadɨ afe comecɨ jitáillafue íena anáfenotanide. \v 13 Mei uáfueza: caɨ güille, caɨ jébegoɨ ie; daje izói caɨ jébegoɨ güille íena fɨnoca. Mei íadɨ jɨáɨruido Juzíñamui nágaillɨnoɨ güille naa jébegoɨ dɨga jɨáɨfodo méidoite. Mei íadɨ “Bie caɨ abɨna jɨruifue íena mameca,” daɨínide, dáarie daɨí daɨífɨrediaɨoɨ íadɨ ¡mei afe uáfueñede! Bie caɨ abɨ caɨ Ocuíraɨma ie. Afe ɨbana caɨ Ocuíraɨma caɨ abɨmo dúide, caɨ ñue rairuíoicaillena. \v 14 Iemo Juzíñamui caɨ Ocuíraɨma Jesús cáadɨmɨena jáitate. Afe daɨí ie fɨ́nua izói, afémɨe dama ie rɨ́inodo cáadɨmacɨna caɨna mámeite. \p \v 15 ¿Onóñedɨomoɨza ómoɨmona illa dɨ́gamɨe ie abɨ dama Cristo abɨmo dúide? ¿Meita Cristo abɨmo dúidɨmɨe jɨruíredɨngomo dájena jóoneredɨcue? ¡Jaca jóonenide! \v 16 ¿Mei nɨbaɨ jɨáɨfue onóñedɨomoɨza, dáamɨe jɨruíredɨngo dɨga íadɨ afémɨe abɨ daa afengo abɨ izóicaide? Mei jɨɨ Juzíñamui Cuegáuai áɨrenafue dɨbénemo bie izói daɨde: “Ɨima ie aɨ dɨga afe íaillɨnoɨ dámɨena ja mameide.” \v 17 Afe izói dáamɨe caɨ Ocuíraɨmamo dájena jaɨnáiadɨ, afémɨe dájena joréñoredɨmɨena jaide. \p \v 18 Iemona mei jɨruífuemona oni omoɨ iri. Nana jɨáɨe caɨ fɨnoca fɨénidɨfue caɨ abɨna fɨgo ɨáɨñede, mei íadɨ áɨreiñeno jɨáɨe rɨngo dɨga jɨruifue caɨ fɨnóadɨ, caɨ abɨna bácadɨcaɨ. \v 19 ¿Mei onóñedɨomoɨza, omoɨ abɨ Juzíñamui caɨmo iga ie Ñuera Joreño illano? Iemona afe Ñuera Joreño jaca omoɨ dɨga íteza. Omoɨ abɨ danɨ ómoɨeñedeza, Juzíñamui ie. \v 20 Mei omoɨ abɨ Juzíñamui jamánomo ráifidena ɨbácaza. Mei jira caɨ abɨdo Juzíñamuina ióbitaredɨcaɨ, íemo jɨáɨ daje izói caɨmo ite joréñodo íena ióbitaredɨcaɨ, mei afe bie caɨ abɨ naa caɨ joreño dɨga Juzíñamui íeza. \c 7 \s1 Pablo come áɨrenafue llófuete \p \v 1 Ja omoɨ cuemo jɨcánoga uaillaɨ afe ɨbádɨuai llóitɨcue. Uáfueza dámɨe áɨreiacañenia dama illa fɨgora. \v 2 Mei íadɨ aillo jɨruifue íteza, naga ɨima áɨrede. Daje izói naga rɨngo ɨnírede. \v 3 Aɨredɨmɨe dama ie aɨ afémɨe dɨga íacana dɨeze, afémɨe írena. Iemo daje izói ɨníredɨngo ie ɨni afengo dɨga íacana dɨeze, afengo írena. \v 4 Ɨníredɨngo “Cue abɨ daɨngo cuemo dúide,” daɨínide. Afengo abɨ ie ɨni íeza. Daje izói áɨredɨmɨe “Cue abɨ bie dama cuemo dúide,” daɨínide. Ie aɨmo jaɨnáideza. \v 5 Ɨima ie aɨ dɨga íacania ráiruiñeno jiéruiri. Daje izói rɨngo ɨni dɨga íacania ɨni ráiruiñeno jiéruiri. Mei íadɨ nɨbaɨ jɨáɨruido da come ie aɨ dɨga nano nɨ́garui ɨere Juzíñamuimo íaillɨnoɨ comecɨ facáacana llezica, aféruillaɨdo dájena iñédiaillɨnoɨna ñuera. Afe mei nane raɨre meine dájena írediaillɨnoɨ. Mei are dájena íaillɨnoɨ jáicañenia, abɨ jitáinafuena ocuíninamona fɨeni íllena Taɨfe íaillɨnona facátaiteza. \p \v 6 Bífuiaɨ caɨmare ómoɨe íllena llotɨcue. Rɨire lletara uai daɨna izói lloñédɨcue. \v 7 Cúemona nana comɨnɨ cue áɨnino cue illa izói itíaɨoɨna, ñuera. Mei íadɨ Juzíñamui illa dɨ́gamɨiaɨmo jɨáɨfoide ocuilla rɨ́ino fecade. Dámɨe áɨnino dama illa ocuírede. Jɨáɨmɨe áɨnino dama illa ocuínide. \p \v 8 Ja birui áɨnidɨnomo naa fecɨ́nguaɨ dɨga úritɨcue. Damádɨmɨe dama cue illa izói itíaɨoɨna ñuera. \v 9 Mei íadɨ dámɨe ie abɨ jitáinafuena ócuiñenia afémɨe raɨre áɨrede. Daa come ie abɨ jitáinafue íena anáfenoa fɨénide, íemona raɨre áɨrena ñuena. \p \v 10 Mei íadɨ áɨredɨno ɨníredɨno dɨga afémacɨna bie izói ocuídɨcue. Ɨníredɨngo ie ɨnina jaca dotánide. Bie ocuilla uai dama cúeɨeñedeza, caɨ Ocuíraɨma Cristo ie. \v 11 Mei íadɨ ɨníredɨngo ie ɨni dotáadɨ afengo daɨngo írede; mei jɨáɨfodo afengo afe daɨí íacañenia, afengo meine ie ɨ́nimo abɨdo bírede. Daje izói áɨredɨmɨe ie aɨna jaca fáɨcanocainide. \p \v 12 Iemo jɨáɨfue dɨbéfodo caɨ Ocuíraɨma úriñedeza, dama cue ñue fɨbíllafuemona úritɨcue. Daa Jesumo ɨ́ɨnotɨmɨemo naɨ ɨ́ɨnoñede aɨ íadɨ, íemo afengo naɨ afémɨe dɨga íacana llezica, afémɨe afengo dɨga írede. Afémɨe afe ie aɨna dotánide. \v 13 Daje izói daa Jesumo ɨ́ɨnotɨngo ie ɨni naɨ Jesumo ɨ́ɨnoñede íadɨ afémɨe afengo dɨga íacana llezica afengo afémɨe dɨga írede. Afengo afe ie ɨnina dotánide. \v 14 Mei jɨɨ, Jesumo ɨ́ɨnoñede áɨredɨmɨe Jesumo ɨ́ɨnote aɨmo jaɨnáillamona Juzíñamui ñue fɨnócamɨena jaide. Daje izói Jesumo ɨ́ɨnoñede ɨníredɨngo ie Jesumo ɨ́ɨnotɨmɨemo jaɨnáillamona, Juzíñamui ñue fɨnócangona jaide. Afe izói iñéniadɨ, omoɨ jitótɨaɨ ɨ́ɨnoñedɨno úruiaɨ izói itíaɨoɨ. Mei íadɨ afe izói jóoiñede. Afémacɨ Juzíñamui ñue fɨnócaiaɨoɨ. \v 15 Mei íadɨ Jesumo ɨ́ɨnoñedɨmɨe izire ie aɨna oni oréacania, dama daɨítadeza; orérede. Daje izói Jesumo ɨ́ɨnoñedɨngo izire ie ɨni fáɨcanocaiacania, dama daɨítadeza; fáɨcanocairede. Aféfuena júfidoñeno iri, mei Juzíñamui “Nágarui uái omoɨ ífɨreiri,” caɨna dáɨdeza. Bie izói íficaiadɨ Jesumo ɨ́ɨnote ama naa ɨ́ɨnote mirɨngo dɨga rairuínino afe ɨ́ɨnoñedɨmɨemo jaɨnáitanide. \v 16 Mei íadɨ Jesumo ɨ́ɨnote ɨníredɨngo cácarei. Naɨ ónoñegaza nɨbaɨ odo o ɨni jílloite. Daje izói Jesumo ɨ́ɨnotɨmɨe cácarei. Naɨ ónoñegaza nɨbaɨ odo o aɨ jílloite. \p \v 17 Iemona illa dɨ́gamɨe dama Juzíñamui íemo jóonia izói, afe izói nágaruillaɨ írede. Iemo, fueñe Juzíñamuimo caɨ ɨ́ɨnua llezica aféruimo caɨ táɨjɨna izói, afe izói naɨ birui táɨjɨredɨcaɨ. Bie izói nana Jesumo gaɨrídɨnona ocuídɨcue. \v 18 Dáamɨe Juzíñamuimo ɨ́ɨnua llezica ie bacano ɨcoɨ quetátañenia, dama daɨítadeza; quetátañeno iri. Daje izói jɨáɨmɨe Jesumo ɨ́ɨnua llezica jaiai quetácaza dama daɨítadeza; jɨáɨfodo júfidoñeno iri. \v 19 Dáamɨe ie bacano ɨcoɨ quetaca nɨbaɨ quétañega áfena náfueñeno iri. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui comecɨ jítainafue jeire caɨ olle ɨere ráifina. \v 20 Illa dɨ́gamɨe fueñe Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnua llezica aféruimo ie illa izói, afe izói naɨ birui írede. \v 21 Aféruimo jɨáɨma jeruícamɨena o ia, áfemo járitañeno iri. Mei íadɨ afe ɨímamona oni o jáillɨno o báia, áfena maiñori. \v 22 Mei jɨɨ, dáamɨe como fueñe Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnua llezica, aféruido afémɨe jɨáɨma ocuífɨregamɨe. Ja ie ɨ́ɨnua mei Juzíñamui dɨbéfomo afémɨe bu ráiruiñegamɨena jaide, caɨ Ocuíraɨma táɨjɨnafue ie fɨnóllena. Mei daje izói jɨáɨmɨe como fueñe Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnua llezica, aféruido afémɨe bu ráiruiñegamɨe. Ja ie ɨ́ɨnua mei Cristo izire ocuífɨregamɨena jaide. \v 23 Juzíñamui ɨere ráifidena ɨbácaomoɨza. Iemona jɨáɨma rɨire ocuífɨregamɨena omoɨ iñeno iri. \v 24 Amatɨaɨ, omoɨ cácarei, ómoɨmona illa dɨ́gamɨe como fueñe Juzíñamuimo ie ɨ́ɨnua llezica, nanómona ie táɨjɨna izói, Juzíñamui eróicana áfemo táɨjɨfɨreiri. \p \v 25 Mei birui nahí áɨnidɨno naa ɨnínidɨngotɨaɨ dɨga afémacɨ ifue llóitɨcue. Afémacɨ cue lletalle uaina caɨ Ocuíraɨma cuemo lloñede, mei íadɨ cue fɨbíllamona cue onoiga uai llóitɨcue. Mei Juzíñamui cue cánuado cue lloga uaina ɨ́ɨnoredeza. \v 26 Mei birui ɨere jacɨ́redɨruillaɨza, cúemona bifue ñue cɨoide: daa come birui ie illa izói jɨáɨfodo méidoñeno írede. \v 27 Mei birui ja áɨredɨo, afe mei áɨnidɨmɨena abɨna maméñeno iri. Mei daje izói, birui naɨ áɨnidɨoza, mai rɨngona oñeno iri. \v 28 Mei íadɨ o áɨrenia, afefue fɨénidɨfueñedeza. Daje izói daa jitaɨngo ɨnírenia, fɨénidɨfueñedeza. Mei íadɨ biruillaɨdo naga áɨredɨmɨe naa ɨníredɨngotɨaɨ dɨga íaɨoɨ illafue áɨnidɨmacɨ baɨmo ɨere juárede. Afe bie júaredɨfuiaɨmona ómoɨna rairuíacadɨcue. \p \v 29 Amatɨaɨ, ómoɨna cue daɨíacanafue bie izói jóide. Bínɨemo Juzíñamuina caɨ ióbitallɨrui aréiñede. Ja benómona caɨ illɨ́fuena jɨáɨfodo maméredɨcaɨ. Birui áɨredɨmɨe, áɨnidɨmɨe izói írede, raɨre jɨáɨmacɨ jacɨ́redɨfuemona cánuaillena. \v 30 Daje izói come tɨ́illamo zúunaitɨno birui zúunaiñedɨno izói íredɨomoɨ. Daje izói caɨmare ɨráɨzizaidɨno ja birui caɨmátaiñedɨno izói íredɨomoɨ. Daje izói nana ráanɨaɨ ɨbáritɨno ja birui íaɨoɨ ɨbaca raana “Cáɨeiñede” daɨífɨredɨomoɨ. \v 31 Iemo bínɨe ráanɨaɨ fecáfɨredɨno, daje izói afe ráanɨaɨri caɨmátaidɨno ja birui afe ráanɨaɨmo fɨgo járitainidɨomoɨ. Mei bie caɨ cɨona énɨe naa ie ráanɨaɨri ja fúioicaideza. \p \v 32 Omoɨ gágudɨfuiaɨmona oni ómoɨna óiacadɨcue. Dáamɨe naɨ áɨnina llezica, caɨ Ocuíraɨma ífuiaɨmo járitairede, caɨ Ocuíraɨma ióbitallena. \v 33 Mei jɨáɨfodo áɨredɨmɨe ie aɨ ióbitallena, bínɨe ráanɨaɨri járitaifɨrede. Iemona afémɨe mena ocuídɨmɨe anamo ite izóidemona, ie fɨnóacagafuiaɨna fɨnónide. \v 34 Rɨngónɨaɨmo jɨáɨ daje izóidɨfue ite. Naɨ ɨnínidɨngo caɨ Ocuíraɨma ífuiaɨmo járitaite. Afengo joreño naa ie abɨ dɨga Juzíñamui íena ɨere íacade. Mei íadɨ ɨníredɨngo ie ɨni ióbitallena bie énɨe ráanɨaɨri járitaide. \p \v 35 Ñue omoɨ íllena bífuiaɨ ómoɨmo llóitɨcue. Omoɨ áɨreiacanafuena rairuíacañedɨcue. Mei jɨáɨfodo comɨnɨ eróicana ñue jaɨ́cɨna omoɨ illɨ́fuena jitáidɨcue. Iemo jɨáɨ caɨ Ocuíraɨma Jesús ocuícafue jɨzíñeno jeire omoɨ óllena, bífuiaɨ ómoɨmo llóitɨcue. \p \v 36 Mei ómoɨmona daa come comécɨdo daɨía: “Cue jɨcánogango dɨbénedo ñue jaɨ́cɨna fɨnóñedɨcue,” íemo afe llezica afengo are dɨnó jitáɨngoñeiteza, afémɨe comecɨ ñue faca izói, izire ie áɨreiacana izói áɨrede. Ie jɨcánogango ie olle fɨénidɨfueñedeza, afe íaillɨnoɨ áɨrena rairuínide. \v 37 Mei íadɨ jɨáɨmɨe jɨáɨfodo comecɨ facáadɨ, mei afe ñuera. Ie jɨcánogangona ie aɨna ie óiacañenia daje izói afefue jɨáɨ ñuera; mei afémɨe ie jɨcánogango raɨre óñeillena ie comecɨ ñue daɨna izói, jɨca ia ñue mamédeza. Afe izóidɨfue ɨ́aɨfueñede. \v 38 Nana bíuaillaɨmona bie izói onódɨcaɨ. Jɨcánogango otɨ́mɨe ñúefue fɨnode, íemo jɨcánogangona oñédɨmɨe afe baɨmo ñúefue fɨnode. \p \v 39 Ɨníredɨngo, ie ɨni naɨ caana llezica, ie ɨnimo cuinaca izói jaɨnaide. Mei íadɨ ja ie ɨni tɨilla mei, afengo bumo jaɨnáiñede. Jesumo ɨ́ɨnote afengo gáɨgamɨemo ɨníreirede. \v 40 Mei íadɨ cue comecɨ faca izói, afengo meine nane ɨníreiñedena baɨmo caɨmare iite. Bie uai ómoɨmo cue llua llezica, Juzíñamui Ñuera Joreño cuemo ite izoide daɨdɨcue. \c 8 \s1 Jánaraɨ íena mameca rɨ́llenɨaɨ ifue San Pablo llote \p \v 1 Ja birui omoɨ jɨcánoga jɨáɨfue llóitɨcue. Jánaraɨ ióbitallena fia fecaca rɨlle ifue llóitɨcue. Ɨere uáfueza, bífuiaɨmo fɨbídɨcaɨza. Mei íadɨ caɨ onóigafuemona caɨ abɨ fɨeni ɨ́ɨnuana aillo comuítate. Mei jɨáɨfodo jɨáɨmana caɨ izíruillafue nana comɨ́nɨna náɨrecaitade. \v 2 “Baitádɨmɨedɨcue” daɨdɨ́mɨe Juzíñamui ie onótaacanaze naɨ onóñede. Naɨ abɨna onóñede. \v 3 Mei dáamɨe Juzíñamui izíruia, afe ɨbana Juzíñamui ñue afémɨemo éroite. \p \v 4 Mei ja birui jánaraɨ ióbitallena fia fecaca rɨlle ifue llóitɨcue. Omoɨmona dáarie bie izói daɨdíaɨoɨ: “Afe rɨ́llenɨaɨna rɨíri” daɨdíaɨoɨ. Jɨáɨmacɨ “Rɨñeno iri” daɨdíaɨoɨ. Fueñe bífuiaɨmo omoɨ cácarei. Mei ñue onóigaza bie jánaraɨ nahí ráañede, ráifiñede fia raaza. Daje izói ñue onóigaza jɨáɨe Juzíñamui jaca iñede. Juzíñamui jaca daade. \v 5 Mei comɨnɨ, monamo aillo ite juzíñamuillaɨ daɨíadɨ, daje izói bínɨemo jɨáɨ aillo juzíñamuillaɨ ite íaɨoɨ daɨíadɨ, íeñede. \v 6 Mei íadɨ cáɨmona caɨ Moo Juzíñamui jaca daade. Afémɨe baɨmo jɨáɨ juzíñamui iñede. Uáfueza comɨnɨ juzíñamuina mameca taɨno juzíñamuillaɨ aillo ite. Daje izói íaɨoɨ mameca Juzíñamui jabóidɨllaɨnɨ aillo ite. Mei íadɨ caɨ onoiga daade Moo Juzíñamui naga ráanɨaɨ fɨnódɨmɨe. Iemo bie caɨ afémɨe íena itɨcaɨ. Iemo jɨáɨ caɨ Ocuídɨmɨe daade; afémɨe Jesucrístona. Afémɨedo naga raa comuítaga. Caɨ jɨáɨ daje izói afémɨedo comuítagacaɨ. \p \v 7 Mei íadɨ nana comɨnɨ naɨ bífuiaɨna onóñediaɨoɨ. Dáamɨerie naɨ jánaraɨna ióbitajana fɨbídiaɨoɨ. Afémacɨmona taɨno juzíñamuimo fecaca güíllena, “Bie güille caɨ juzíñamuillaɨ ie” comecɨ anado daɨdíaɨoɨ. Daɨí íaɨoɨ comécɨilla mei áfena rɨtíaɨoɨ. Iemona afe taɨno juzíñamuillaɨ güílledo íaɨoɨ ɨfocɨ úrillana bácadiaɨoɨ, mei íaɨoɨ ɨ́ɨnogafuena naɨ fɨgo baitáñediaɨoɨza. \v 8 Mei uáfueza, fia caɨ güígado Juzíñamui caɨmare caɨna uáidoñede. Caɨ güia, nɨbaɨ caɨ güíñeniadɨ áfena Juzíñamui lloñede. Caɨ güíadɨ, afémɨe íena caɨna caɨmare fɨ́noñeite. Daje izói güíñeitɨcaɨ íadɨ, caɨna fɨeni fɨ́noñeite. \v 9 Iemona ja onódɨcaɨza rairuíñeno güíredɨcaɨ. Mei íadɨ áfemona abɨ́ omoɨ rairuíoicairi, mei dáarie íaɨoɨ ɨ́ɨnogafuena naɨ fɨgo baitáñediaɨoɨza. Jánaraɨmo fecaca rɨlle o rɨ́ana íaɨoɨ fɨdɨ́adɨ, afémacɨna fɨénidɨfuemo baɨítatɨo. Afemona abɨ́ omoɨ rairuiri. \v 10 Afe bie güille ráiruiñegaza onódɨo. Iemona jánaraɨmo dúide güirácomo güizájidɨo. Afe llezica ɨ́ɨnogafuena naɨ fɨgo baitáñedɨmɨe o güíllana cɨóadɨ, afémɨe dáɨite: “Cue jɨáɨ cue güizájitɨcue,” dáɨite. Mei íadɨ afémɨe dɨbénemo, taɨno juzíñamuillaɨna jacɨ́ruillano afémacɨmo fecaca güille güite. Daɨí ie íllamona dama ie comecɨ úrilla bácade. \v 11 Iemona o ñue onóigafuedo, fɨgo baitáñede o ama fɨénidɨfue dɨné féiraitadɨo. Mei íadɨ Cristo jɨáɨ afémɨe jílloillena tɨide. Jira o afémɨe féiraitalle fɨénide. \v 12 Afe jira, ɨ́ɨnogafuena naɨ fɨgo baitáñedɨmɨe fɨénidɨfuemo afémɨe o ɨfóadɨ, áfedo Cristo fɨeni fɨnódɨo. \v 13 Ie jira rɨlle cue rɨa ɨ́coɨnia cue ama fɨénidɨfuemo cue baɨítaiza, ja benómona jaca rɨ́llena rɨ́ñeitɨcue. Daɨí cue illa jamánomo ñuera, afémɨe fɨénidɨfuemo cue báɨitañeillena. \c 9 \s1 Jesucristo orécamɨe buna ráiruiñega \p \v 1 Ñue onóigaza, nana jɨáɨe Jesús jɨáɨnomo orécamɨiaɨ izói, rairuínidɨcue. Mei caɨ Ocuíraɨma Jesuna afémacɨ íena cɨona izói, íena jɨáɨ cɨódɨcue. Iemo jɨáɨ omoɨ danɨ Jesumo ɨ́ɨnogano caɨ Ocuíraɨmamo cue táɨjɨnamona comuide. \v 2 Jɨáɨmacɨ, “Bie Pablo Jesús óreñegamɨe” nɨbaɨ cuena dáɨitiaɨoɨ. Mei íadɨ afe izói cuena daɨínidɨomoɨ, ómoɨna caɨ Ocuíraɨmamo ja ɨ́ɨnotadɨcueza. Iemona omoɨ danɨ Jesumo ɨ́ɨnuamona, cuena bie uáfuena Jesús orécamɨe daɨítaite. \p \v 3 Omoɨmona cue uáitatɨno uaina bie izói óitɨcue. \v 4 Juzíñamuimo gaɨrídɨno cuemo fecaca güille naa jirolle dɨga áfena cue llɨ́ɨnolle bu cúemona rairuíñede. \v 5 Daje izói jítaidɨcuena jɨáɨe Jesús orécamɨe fɨ́nua izói, Jesumo ɨ́ɨnotɨngona cue aɨna óredɨcue, cue dɨga jáicaillena. Iemo afengo jitaille güille daje izói ómoɨmona llɨ́ɨnoredɨcue. ¿Ero ua? Ua, caɨ Ocuíraɨma Jesús ámatɨaɨ naa Pedro dɨga, rɨngo ua izói, cue jɨáɨ afe izói rɨngona óredɨcue. Iemona afengo ómoɨmona ecárede. \v 6 ¿Mei omoɨ nɨe izói comecɨ facádɨomoɨ? ¿Nɨbaɨ coco dáaillɨnoɨ cue nabai Bernabé dɨga, nanómona coco ónoɨdo táɨjɨnafuena fáɨcanocainidɨcoco, ñúefue coco lluájillena? Mei íeñedeza. \v 7 Mei daje izói ¿nɨe fuiríraɨma dama ie güille dɨga jáirena? Jáinide. Jaca afénomo ecácaza. ¿Nɨe come jɨ́rɨcona ríadɨ áfemona afe llɨzíllajɨna afémɨe rɨéñede? Jaca afe izóidɨmɨe iñede; jaca afémɨe aféjɨaɨna rɨéfɨrede. ¿Mei nɨe ovéjaɨaɨ úiñotɨmɨe ie úiñoga oveja monoɨ omɨda afémɨe jiróñede? Jaca afémɨe áfeji jirófɨrede. \v 8 Fia come daɨna izói bífuiaɨ cue llua daɨí omoɨ comécɨñeno iri, mei jaiai Moisés caɨ ocuilla uai daje izói dáɨdeza. \v 9 Afe ocuilla uai cuiánicomo daɨde: Arroz izoide trigo, juráreto gájɨrillena záizɨa llezica, áfemona íaɨoɨ güílleza fue maɨñeno iri. Ñue onóigaza, bífuena Juzíñamui dama juráreto jɨ́icana daɨíñedeza, \v 10 mei jɨáɨfodo biedo Juzíñamui caɨ llote. Bie ocuilla uai caɨ ñue íllena cuega. Mei jɨɨ, jacafaɨ tɨéraɨma afénomona llɨzide raana otá güírede. Daje izói trigo gájɨrillena juráreto zaizɨ́tatɨmɨe áfemona otá güírede. Afemona afe íaillɨnoɨ güíllena caɨmare ocuíridiaillɨnoɨ. \v 11 Iemo ritɨ́mɨe rífɨrega izoide Juzíñamui uaillaɨ ómoɨmo fueñe llotɨcue. Ie mei birui ómoɨmo ite bínɨe ráanɨaɨ abɨdo cue maiñolle fɨgora. ¿Mei nɨbaɨ ómoɨmona bie áillue izói cɨ́oide? \v 12 Mei jɨáɨe llófueraɨnɨ ómoɨmona íaɨoɨ güíllena ófɨrediaɨoɨza, ie mei bie caɨ afémacɨ baɨmo fia ecáregacaɨ. \p Mei íadɨ bie daɨna izói caɨ güíllena ocuíñedɨcaɨ. Mei jɨáɨfodo ómoɨmo ñúefue lluaɨ́bitɨcue. Nana cue jitaiga ráanɨaɨ dama cue ɨbaca. Omoɨmona mɨnɨ́cana fia oñédɨcue, cue lloga Cristo daɨna uaina omoɨ ruifíruiza daɨi. \v 13 Mei jɨɨ, jɨáɨfue ñue onódɨomoɨza, nana Juzíñamuimo gaɨríracomo táɨjɨfɨredɨno afeco ie güílledo írediaɨoɨ. Bifue bie izói daɨíacade; nana Juzíñamui ióbitallena fecaca rɨlle jobáiranomo táɨjɨfɨredɨno, afénomo fecaca rɨ́llemona come jitáillaze otá rɨ́rediaɨoɨ. \v 14 Mei birui caɨ Ocuíraɨma daje izói ocuide. Nana jíllona uai llócaidɨno, íaɨoɨ llófuega comɨ́nɨmona güíllena otá güírediaɨoɨ. \v 15 Mei íadɨ cue bie daɨna izói jaca fɨnóñedɨcue. Daje izói bie cue cuegábedo ómoɨmona mɨnɨ́cana fia jɨcáñedɨcue. Güille ómoɨmona cue jɨcáñenamona júbieri tɨ́idɨcuena, afe fɨgo cuemo ráifiñede. Raiñóñeno bie ñúefue cue lluájiri ɨere ióbidɨcue. Afe bie cue ióbillafue cue tɨ́illa baɨmo jamánomo ráifide. \p \v 16 Jíllona uai cue llócaillado abɨna ɨ́ɨnonidɨcue, mei afe llócaillena jóonegacueza. Bifue llócaiñedɨcuenia ¡nɨɨ duere cue zefuilla! \v 17 Ie jira, dama cue comecɨ jitailla izói bífuena cue llócaiadɨ, Juzíñamuimona jɨrídoredɨcue. Mei íadɨ afe izóiñedeza. Juzíñamui cue nɨ́ziano bie ñúefue cue llócaillena cue jóonete. Afena cue jaca jámairuinidɨcue. \v 18 Iemona daɨí cue llócailla jɨrídua jɨáɨfodo jóide. Nɨe afe cue jɨrídoga daɨítana fia cue ióbillafue; mei raiñóñeno bie ñúefue cue lluájillari ɨere ióbidɨcueza. Nana cuemo dúide táɨjɨnana ɨbátañedɨcue. Uai llóraɨma izói cue táɨjɨnamona, cuemo dúide ráanɨaɨ ómoɨmona raiñóñeno fia oñédɨcue. Aferi ɨere ióbidɨcue. \p \v 19 Mei comɨ́nɨmona buna ráiruiñegacue, mei íadɨ nana comɨnɨ ocuíllɨmɨena abɨ́ mamédɨcue, baɨmo aillo comɨ́nɨna Crístomo cue jaɨnáitallena. \v 20 Judíuaɨ cɨ́gɨmo cue illa llezica, judío ímɨena abɨdo jáidɨcue, afémacɨ Crístomo cue jaɨnáitallena. Bie izói daɨna, Moisés ocuica uai anamo itɨ́nona Crístomo cue jaɨnáitallena, afe Moisés lloga uai anamo abɨ́ jóonetɨcue. Mei íadɨ uáfuena afe ocuica uaimo dúiñedɨcue. \v 21 Iemo jɨáɨnomo, afe Moisés ocuica uai anamo iñédɨnona Crístomo cue jaɨnáitallena, íaɨoɨ izóidɨmɨena jáidɨcue. Mei íadɨ uáfuena Cristo uai anamo cue íllamona Juzíñamui uai anamo itɨcue. \v 22 Juzíñamuimo ɨ́ɨnogafuena naɨ fɨgo baitáñedɨno cɨ́gɨmo cue illa llezica, afémacɨ izói abɨ mamédɨcue, afémacɨ Crístomo íaɨoɨ ɨ́ɨnogafue cue móonaitallena. Bie izói daɨna, nana comɨ́nɨmona illa dɨ́gamɨe íaɨoɨ illa izói íacadɨcue, mei nɨbaɨ jɨáɨfodo íaɨoɨmona dáarie cue jíllotallena. \v 23 Nana bífuiaɨna fɨnófɨredɨcue caɨ jíllona uai jɨca jalléillena. Daje izói bífuiaɨ fɨnódɨcue, ñuera caɨ jíllotate uai caɨmo onótaga núefuiaɨna cue maiñólleza. \p \v 24 Ja onódɨomoɨza, jɨáɨmacɨmona aillo comɨnɨ áizɨa, illa dɨ́gamɨe fia jɨrídoga raana oñede. Dáamɨe jɨrídote. Mai rɨire omoɨ aizɨ, jɨrídolle raa omoɨ jɨrídolleza. \v 25 Nana jɨfánuafuemo maméritɨno, jɨfánoiacana uícodo abɨna náɨnitade raana fɨ́maidiaɨoɨ. Afémacɨ ɨere abɨna fɨ́maidiaɨoɨ, raɨre zábifɨrede raa íaɨoɨ jɨrídollena. (Mei aféruillaɨdo íaɨoɨ jɨrídoga rábiaɨ fɨnoina ɨfo icuifoɨ are iñeno raɨre etúdeza.) Mei íadɨ jɨáɨmacɨri fuírienailla izói, rɨire nɨ́cɨdotɨcaɨ, jaca nɨnomo zábinide raa caɨ maiñóllena. \v 26 Cue dɨbénemona uínidɨmɨe izói ebena aizɨ́ñedɨcue. Ɨere nɨ́cɨduano, come jana fatɨ́mɨe izói táɨnona fañédɨcue, mei íadɨ comɨnɨ ñue ɨ́ɨnotallena rɨire nɨ́cɨdotɨcue. \v 27 Mei jɨáɨfodo abɨ fɨ́mailla izói cue abɨna duere fɨnódɨcue. Daɨí abɨ cue rairuíllamona dama cue abɨna ñue jiéruitadɨcue. Bie izói fɨnóoicaidɨcue, jɨáɨmacɨ cue llócailla mei, ruifíruillano Juzíñamui jino cue dótañeillena. \c 10 \s1 Jánaraɨmo caɨmátaifɨredɨno lleta uai \p \v 1 Cue ámatɨaɨ, bífuena ómoɨna fɨdɨ́taacadɨcue. Nana caɨ jaiáidɨgɨma Juzíñamui jóonega mona uíllɨena eroide raa anado jáioicaidiaɨoɨ. Daje izói nana afémacɨ Jíaɨrede Monáillaina ruica jaitádiaɨoɨ. \v 2 Daɨí íaɨoɨ jáillamona afe mona uíllɨedo, daje izói monáillaido dájena Moiséoɨri jaɨnáitagaiaɨoɨ. \v 3 Daje izói nana afémacɨ Juzíñamui monámona cocɨ́taga güille güífɨrediaɨoɨ. \v 4 Iemo nana afémacɨ afe Juzíñamui nofɨ́cɨmona totátaga jaɨnoi jirófɨrediaɨoɨ. Mei íaɨoɨ jáioicailla llezica afe íaɨoɨ nabáioicaide jamánomo rɨírede nofɨcɨ llócua jiródiaɨoɨza. Afe nofɨcɨ daɨna Cristo. \v 5 Mei íadɨ afémacɨ nabézie Juzíñamuina ióbitañede. Iemona zaféredɨzicɨmo tɨ́coɨzitiaɨoɨ. \p \v 6 Nana bífuiaɨ caɨ onóillena daɨí íficaide, afémacɨ gaɨga fɨénidɨfuiaɨna caɨ gáɨñeillena. \v 7 Afémacɨmona dámɨerie jánaraɨmo caɨmátailla izói omoɨ caɨmátaiñeno iri. Juzíñamui Cuegáuai íaɨoɨ fɨnócafuena bie izói daɨde: “Afe comɨnɨ fia ráɨnaillano güífɨrediaɨoɨ, jirófɨrediaɨoɨ. Afe mei náidacaillano rafue fɨnoda záifɨrediaɨoɨ.” (Daɨí íaɨoɨ jánaraɨmo caɨmátaitiaɨoɨ.) \v 8 Afémacɨmona dáarie jɨruírena izói, mai caɨ íñeillɨ. Daɨí íaɨoɨ jɨruírenamona afémacɨmona daje monado veintitrés mil dɨ́gamɨe tɨtácaiaɨoɨ. \v 9 Afémacɨmona dáarie Juzíñamui afémacɨmo raɨre járitañenafuena náfueñeno, fɨeni íena facátatiaɨoɨ. Afemona dɨga comɨnɨ Juzíñamui oreca jaio aɨnica íaɨoɨ tɨilla. Mei jira, afémacɨ Juzíñamui fɨeni facátaja izói mai íena caɨ fácatañeillɨ. \v 10 Daje izói Juzíñamuimo omoɨ rɨ́irɨiñeno iri. Mei afémacɨmona dáarie Juzíñamuimo rɨ́irɨillano úrioidɨno tɨtade Juzíñamui abɨ ímɨe tɨtácaiaɨoɨ. \p \v 11 Nana bífuiaɨ caɨ jaiáidɨgɨmamo íficaide, áfena cɨ́oillano comɨnɨ bífuiaɨmona ñue abɨ caɨ rairuíllena. Afe mei, caɨ onóillena Juzíñamui afe bífuiaɨ ie Cuegánicomo cuetátate, afe izóidɨfuiaɨmona caɨ bigɨ́maɨaɨ ñue abɨ caɨ rairuíllena. Mei ja birui íiraɨruillaɨmo itɨ́caɨza. \v 12 Mei áfemona, “Ñue ɨ́ɨnotɨcue” daɨdɨ́mɨe daɨítadɨfuemona ñue abɨ́ rairuiri, afémacɨ izói caɨ báɨiñellena. \v 13 Omoɨmo comuide facátaina duere zefuíllafuiaɨ, daje izói nana jɨáɨmacɨmo comuide, danɨ ómoɨñedeza. Mei íadɨ Juzíñamui jaca ɨ́ɨnofɨregamɨe. Mei onódɨcaɨza, Juzíñamui caɨmo ite máɨrie baɨmo, rɨírede facátafuedo caɨna fácatañeite. Mei jɨáɨfodo facátafue comuilla llezica Juzíñamui áfemona omoɨ jílloille iona ómoɨna onótaite. Afemona afe facátafuena ja ñue ocuíredɨomoɨ. \p \v 14 Ie jira, cue izíruiga ámatɨaɨ, jánaraɨmo caɨmátaillamona oni omoɨ jɨ́recairi. \v 15 Ráfuena baitádɨnomo úrilla izói ómoɨmo úritɨcue, íemo ómoɨna cue daɨíllɨfuemo danɨ ñue comecɨ omoɨ facari. \v 16 ¡Cácarei! Caɨ Ocuíraɨma tɨ́illamo caɨ úibicaillena, ñue fɨnoca comunión illácurimona caɨ jiróadɨ, Cristo dɨ́ena dájena caɨmare mamécacaɨ. Daje izói afe illa dɨ́gamɨemo fecaca comuniómo jaɨnaide pan, caɨ güíadɨ, Cristo abɨna dájena caɨmare mamécacaɨ. \v 17 Aillomacɨ caɨ íadɨ, daje pan caɨ güíllamona daade come abɨna itɨcaɨ. \p \v 18 Mai Israel naɨraɨ fɨnoca ráfuiaɨmo comecɨ omoɨ facari. Juzíñamuimo fecaca rɨ́llenɨaɨ rɨtɨno, afe fecaca rɨ́llemo dájena mamécaiaɨoɨ. \v 19 Bie cue dáɨnamona jánaraɨ ua raaza dáɨiacañedɨcue. Daje izói, afe jánaraɨmo caɨmátaillena fecaca rɨlle, jɨáɨe rɨlle baɨmo ráifideza dáɨiacañedɨcue. \v 20 Cue daɨna bie izoide: Juzíñamuina onóñedɨno fia iga raa afe jánaraɨmo íaɨoɨ feca llezica, afémacɨ Juzíñamuimo fecáñediaɨoɨ; mei fɨénide jóriaɨmo fecádiaɨoɨza. Afe fɨénide jóriaɨ anamo dájena caɨmare omoɨ itábicairi, daɨíñedɨcue. (Daɨítademona ómoɨna rairuíacadɨcue.) \v 21 Fɨénide jóriaɨ ichécoɨmona omoɨ jírua llezica caɨ Ocuíraɨma ichécoɨmona jirónidɨomoɨ. Daje izói fɨénide jóriaɨmo mameca rɨ́llenɨaɨ omoɨ rɨa llezica, caɨ Ocuíraɨma mameca comunióna güínidɨomoɨ. \v 22 ¿Meita caɨ Ocuíraɨmana rɨ́icaitaacadɨomoɨ? Jaca daɨí íacañedɨcaɨ. ¿Meita caɨ Ocuíraɨma baɨmo rɨ́iredɨomoɨ, afémɨe duere omoɨ fɨ́noñellena? Jaca daɨí rɨ́inidɨcaɨ. \s1 Crístomona comuide conímana caɨ izíruillafue caɨ rairuíninafue baɨmo ñuera \p \v 23 Uáfuena daɨna. Dámɨe ie comecɨ jítaina izói fɨ́nuana rairuínide. Mei íadɨ afe izói illa cómena canóñede. Mei uafue, dámɨe ie comecɨ jítaina izói írede, mei íadɨ afe ie comécɨna mánaɨtallena ñue canóñede. \v 24 Danɨ omoɨ ñue illɨfue jenóñeno, jɨáɨmacɨ ñue illɨfue jenóredɨomoɨ. \p \v 25 Fecáriracomo nana fecaca güíllenɨaɨ jɨáɨfodo o ɨfocɨ úrillado jɨcánoñeno uái daɨí omoɨ güiri. \v 26 Mei nana bínɨe Juzíñamuimo dúideza naa áfemo ite rɨ́llenɨaɨri. \p \v 27 Mei jɨáɨruido Juzíñamuimo ɨ́ɨnoñedɨmɨe ona: “Güizaɨbi” daɨíadɨ, jaillano jɨáɨfodo ɨfocɨ úrillado jɨcánoñeno nana o ie écajana uái daɨí güiri. \v 28 Mei íadɨ dáamɨe: “Bie llɨ́cɨaɨ jae jánaraɨmo fecácaza,” ona daɨíadɨ, áfena rɨñeno iri; daɨí daɨdɨ́mɨe comecɨ fɨeni o fɨ́noiza. Daje izói afémɨe ɨfocɨ úrilla o úaitañelleza. \v 29 O ɨfocɨ úrillana lloñédɨcueza, afémɨe ɨfocɨ úrilla o zánoñeillena, daɨí daɨdɨcue. \p Mei nɨbaɨ dáamɨe jɨcánoite: “¿Nɨbái mei jɨáɨe come ɨfocɨ úrillado rairuícacue? \v 30 Nana cue güígari Juzíñamuina: Fɨgora cue daɨía, nɨbái mei jɨáɨma cue güíllari fɨeni úrite,” daɨí afémɨe dáɨite. \v 31 Iemona bizóidɨfue ñuera: Omoɨ güilla llezica, omoɨ jírua llezica, nana omoɨ jetáacaigafue jeta llezica, mai nana afe omoɨ fɨnóacaigafuiaɨna Juzíñamui ióbillena fɨnori. Afe daɨí aillo ñúefue íemo nítaitɨomoɨ. \v 32 Nɨnó jɨáɨmana oni nɨbéfodo fɨénidɨfuemo o illáfuedo baɨítañeno iri. Ua, judíuaɨna baɨítañeno iri, daje izói judíoñedɨnona baɨítañeno iri. Iemo Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨnona baɨítañeno iri. \v 33 Cue dɨbénemona, nana comɨ́nɨna nana cue fɨnócafuiaɨdo ióbitaacadɨcue. Dama cue ñue illɨfue jenóñedɨcue, mei jɨáɨfodo nana jɨáɨmacɨ ñue illɨfue jenódɨcue, ñue íaɨoɨ jílloillena. \c 11 \p \v 1 Cristo cɨótaga ñúefuedo cue jailla izói, ómoɨmo cue cɨótaga ñue illáfuedo omoɨ jairi. \s1 Juzíñamuimo caɨ caɨmátaifɨrena llezica, rɨngónɨaɨ jaca jɨáɨmacɨna lletánidiaɨoɨ \p \v 2 Cue ámatɨaɨ, ómoɨmo ñúefue nítaitɨcue mei cuemo uibíoifɨredɨomoɨza. Daje izói omoɨ cue llófuiana jeire uano áfedo jáifɨredɨomoɨ. \v 3 Mei íadɨ ja birui jɨáɨfuena omoɨ onótaacadɨcue. Bifue bie izoide. Cristo nana ɨíñɨaɨ ɨfocɨ izói Ocuídɨmɨe. Iemo nana rɨngo ie ɨni ocuica; afémɨe afengo ɨfódɨmɨe. Afe izói Juzíñamui Cristo ɨfode. \v 4 Iemona dáamɨe Juzíñamuimo úrilla llezica, ie ɨfocɨ ɨbaia, afe ie ɨfócɨna meaire fɨnode, mei ɨfocɨ ɨbailla jɨáɨe come ocuilla anamo íllana llóteza. Daje izói Juzíñamuimona onoiga uai afémɨe llua llezica, ɨfocɨ ɨbailla ie ɨfócɨna meaire fɨnode. \v 5 Mei jɨáɨfodo, daa rɨngo Juzíñamuimo úrilla llezica, íemo Juzíñamuimona onoiga uai llua llezica, afengo ie ɨfocɨ ɨbáiñenia, afe afengo ɨfócɨna meaire fɨnode. Afe ɨbáiñena afengo ɨfo itɨraɨ nana cuidoca izoide. \v 6 Daa rɨngo ɨfocɨ ɨ́baiacañeniadɨ mei dáaruido nácɨna cuidórede. Mei nácɨna cúidocana, ɨfocɨ ɨbáiñena daje izói meáirede. Mei íadɨ rɨngo ie ɨfocɨ naado cúiduana meáiruiadɨ, afengo ɨfocɨ ɨbáirede. \v 7 Ɨíñɨaɨ íaɨoɨ ɨfócɨna ɨbáinidiaɨoɨ, mei ɨima Juzíñamui jánana eróideza. Daje izói ɨima Juzíñamui ñue ocuilla rɨ́inona jino cɨ́otatɨmɨeza. Mei íadɨ rɨngo ɨima ñue ocuilla rɨ́inona jino cɨ́otaite. Uáfueza, Juzíñamui ɨíñɨaɨ anamo iñena izói, afe izói ɨíñɨaɨ rɨngónɨaɨ anamo iñede. \v 8 Mei ɨima Juzíñamui fɨ́nua llezica, rɨngómona fɨnóñedeza. Mei jɨáɨfodo rɨngo ɨímamona fɨnócaza. \v 9 Ɨima jitailla jira rɨngo fɨnoca; mei íadɨ rɨngo jitailla jira ɨima fɨnóñega. \v 10 Afe jira rɨngónɨaɨ ɨfócɨna ɨbáirede, afengo ie ɨni ñue ocuícana anamo illa daɨíllena. Daɨí írediaɨoɨ mei Juzíñamui abɨ imacɨ eróicana itíaɨoɨza. \v 11 Mei íadɨ Crístomo caɨ jaɨnaina dɨno ɨima rɨngónino ínide. Daje izói rɨngo ɨ́imanino ínide. \v 12 Mei uáfueza rɨngo ɨímamona fɨnoca, daje izói uáfueza naga ɨíñɨaɨ rɨngo jéicɨga. Iemo nana Juzíñamui comuítagacaɨ. \p \v 13 Bíemona ¿nɨe izói comécɨidɨomoɨ? conímamo omoɨ daɨni. Rɨngo ɨfocɨ ɨbáiñeno Juzíñamuimo úriadɨ, meita fɨgora, nɨbaɨ fɨgóñede. Mai daɨni. \v 14 Nanómona omoɨ izóidɨno griego imacɨ onóigaza: Ɨima ɨfótɨirena baiñede; meaire cɨ́oideza. \v 15 Daje izói afe abɨna caɨ onónafue jɨáɨfuena dáanomo caɨ llote. Rɨngo ɨfótɨirena ñue baite, mei áfedo aféngomo ñúefue nítaitiaɨoɨ. Jaca afe rɨngo ɨfocɨ ɨbáillena, ie ɨfótɨi áretɨina comuítaga. \v 16 Mei dáamɨe bizóidɨfue júfidoacaniadɨ, bie cue llógamo mai cacai, mei Cristo orécamacɨ cue dɨga jɨáɨfoidɨfuena náfueñedɨcaɨ. Daje izói Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno bifue baɨmo jɨáɨfo maméñediaɨoɨ. \s1 Caɨ Ocuíraɨmamo caɨ uibíñoga güilla rafue jɨáɨmacɨ bácaca \p \v 17 Bie izói cue dáɨnado ómoɨmo ñúefuena nítañeitɨcue, mei omoɨ gaɨríllafuiaɨmo ñue iñeno, conímana fɨeni fɨnódɨomoɨza. \v 18 Fueñe bifue llóitɨcue. Dámɨerie omoɨ illáfuena cue fɨ́dɨtatiaɨoɨ. Juzíñamui cáɨmacaillena omoɨ gaɨrilla llezica, jɨáɨmana énenoruidɨomoɨ, daɨdíaɨoɨ. Afémacɨ cuemo llógana jabo ɨ́ɨnotɨcue. \v 19 Afe eneno bozíetaillafue comuífɨredeza, nɨbézie Crístomo nahí ɨ́ɨnotɨnona, nɨbézie ɨ́ɨnoñedɨnona jino uáfodo daɨíllena. \v 20 Conímana omoɨ énenoruillamona, bie izói zúide. Gaɨríllano omoɨ güillafue omoɨ bácacaza, ja birui áfena caɨ Ocuíraɨma íeñede. \v 21 Mei güizájillamo dúcɨna llezica, illa dɨ́gamɨe dama ie atɨca güille güizájillena járitaifɨrede. Iemo dáarie jufíruilla llezica, jɨáɨmacɨ jɨfáizaɨbitiaɨoɨ. \v 22 ¿Meita birui omoɨ jofónidɨomoɨ, afénomo güitá omoɨ jiróllena? Bie izói omoɨ íllado Juzíñamuimo nahí ɨ́ɨnotɨnona jámairuitɨomoɨ. Afe dáaruido güíllenidɨnona meáiruitadɨomoɨ. ¿Mei nɨe izói ómoɨna dáɨitɨcue? ¿Mei ómoɨmo ñúefuena nitáredɨcue? ¡Aferi ómoɨmo ñúefuena nitánidɨcue! \s1 Caɨ Ocuíraɨma íiraɨcaiño güíllamo caɨ uíbicaillafue \r (Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20) \p \v 23 Uáfueza, caɨ Ocuíraɨmamo caɨ uibíñoga güillafue fɨeni omoɨ fɨ́nuamona, ómoɨmo ñúefue nitánidɨcue. Mei naui ómoɨna cue daɨna izói, bie omoɨ cue llófuiafuena dama caɨ Ocuíraɨma llotátagacueza. Afefue be nɨɨe: Caɨ Ocuíraɨma Jesús afe ie Judas fécaja naɨo, pan llɨ́ɨnote. \v 24 Llɨ́ɨnuano Juzíñamuina: “Ɨere fɨgora” daɨde. Daɨna méifodo fécano daɨde: “Mai omoɨ güi. Bie cue abɨ; omoɨ ñue íllena dɨtaca izói ómoɨmo cue fecácaza. Bífuedo cuemo omoɨ uíbicaifɨreiri,” daɨde. \v 25 Daje izói íaɨoɨ güilla méifomo, jiróracuri llɨ́ɨnota daɨde: “Afe bie jiróracuri eromo ite iji, ómoɨmo cue comuítalle cómofuena ómoɨna onótate. Afe bie Juzíñamuimo dájena omoɨ jaɨnáitalle cómofuena cue dɨe uáfuena íficaitate. Dɨga ícaiño bie íjimona omoɨ jiróadɨ áfejido cuemo omoɨ uíbicaifɨreiri,” daɨde. \v 26 Nana bífuiaɨ jira, Jesucristo naɨ meine ana biñena llezica, nágaruillaɨ bie pan omoɨ güíadɨ, íemo bie jiróracuri ero iji omoɨ jiróadɨ, áfedo Jesús caɨ ɨ́coɨnia tɨ́illana jino uáfodo llóitɨomoɨ. \s1 Afe bie caɨ Ocuíraɨmamo caɨ uíbicaillafue jaca ñue comécɨillamona fɨnórede \p \v 27 Mei jira, nɨe come bie paana Juzíñamuimo ñúefuena nitáñeno güíadɨ, daje izói afe jirócaji afémɨe fɨeni jiróadɨ, afémɨe caɨ Ocuíraɨma abɨ naa ie dɨe dɨga fɨeni fɨnode. \v 28 Ie jira, illa dɨ́gamɨe naɨ afe pan güiñena llezica ie ɨfocɨ úrillana ñue onórede; daje izói áfeji ie jiróacana llezica áfena onórede. \v 29 Mei onóigaza afe pan Cristo abɨna caɨna onótate. Dáamɨe aféfuena ñue náfueñeno ebena güíadɨ, afe daɨí ie güíllamona dama Juzíñamui íena duere fɨ́noite. Daje izói dama Juzíñamui ie duere fɨnóllɨji jírua izoide. \v 30 Daɨí omoɨ íllamona ómoɨmona aillo ɨrárediaɨoɨ. Jɨáɨe comɨnɨ náɨnidiaɨoɨ. Iemo daje izói dáarie tɨ́idiaɨoɨ. \v 31 Mei jɨáɨfodo danɨ caɨ ɨfocɨ úrillana ñue caɨ náfueia Juzíñamui caɨmo rɨire jɨ́canoñeite. \v 32 Mei íadɨ caɨ Ocuíraɨma rɨire caɨmo jɨcánoiadɨ, afe jɨcánuado afémɨe izire caɨna lletade bínɨemo ite Juzíñamuimo ɨ́ɨnoñedɨno dɨga caɨ duere fɨ́nobiñeillena. \p \v 33 Mei cue ámatɨaɨ, bie izóideza: Comunión güitállena omoɨ gaɨríadɨ, dámɨe raɨre güiñeno dájena omoɨ güitálleza conima omoɨ úiñori. \v 34 Dámɨe ie jufíruiadɨ dama ie jofomo güizájirede, fɨeni omoɨ gaɨrílledo Juzíñamui duere omoɨ fɨ́noiza daɨi. Ɨco omoɨ cue eróizaille llezica, omoɨ jɨcaca jɨáɨfuiaɨ jaɨ́cɨna jóoneitɨcue. \c 12 \s1 Juzíñamui Ñuera Joreño illa dɨ́gamɨe Juzíñamuimo caɨ táɨjɨnana fɨbíllena caɨmo fecade \p \v 1 Amatɨaɨ, Juzíñamui Ñuera Joreño illa dɨ́gamɨemo fecaca Juzíñamuimo táɨjɨnana fɨbíllena ómoɨna fɨdɨ́taacadɨcue. \p \v 2 Ñue onódɨomoɨza, naɨ Juzíñamuina omoɨ onóñena llezica, úrinide jánaraɨ anamo íllena cuinada zonóicaigaomoɨ. \v 3 Iemona: “Bífuena omoɨ onoiri,” daɨdɨcue. Jesuna faidódɨmɨe jaca Juzíñamui Ñuera Joréñodo úrinide. Daje izói Juzíñamui Ñuera Joréñodo úriñedɨmɨe jaca uáfuena, “Cue Ocuíraɨma Jesús” daɨínide. \p \v 4 Illa dɨ́gamɨemo afe fecaca jɨáɨforie Juzíñamuimo táɨjɨnana fɨbíllena ite. Mei íadɨ aféfuiaɨ daade Juzíñamui Ñuera Joreño fecácaza. \v 5 Illa dɨ́gamɨe jɨáɨforie conímana canóredɨcaɨ, Juzíñamui ocuícamacɨna caɨ íllena. Mei íadɨ daade caɨ Ocuíraɨma anamo itɨcaɨ, ie caɨ ióbitallena. \v 6 Illa dɨ́gamɨemo caɨ illafue ñue jaɨ́cɨna jóoillena, Juzíñamui dɨga jɨáɨforie caɨna ocuíoide. Mei íadɨ daade Juzíñamui nana comɨ́nɨna ocuíoide. \v 7 Juzíñamui Ñuera Joreño caɨdo jáicanana caɨ ónoillena facáfɨrena raana illa dɨ́gamɨemo Juzíñamui fecade, nana jɨáɨmacɨ caɨ canóllena. \v 8 Ie jira Juzíñamui Ñuera Joreño dáamɨe ɨere baitádɨmɨena jáillena íena fɨbítate, jɨáɨmacɨ llófuellena. Iemo jɨáɨmɨena daje Ñuera Joreño nɨmáiraɨma úrifɨrena izói úrillena íena fɨbítate. \v 9 Iemo jɨáɨmacɨ afe daade Ñuera Joréñodo jamánomo Juzíñamuimo ɨ́ɨnotagaiaɨoɨ, áfedo jɨáɨe Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno ñue canóllena. Ie mei jɨáɨmacɨ ɨráredɨno jíllotaraɨmana fɨbítagaiaɨoɨ. \v 10 Iemo dáarie uaido dáɨnamona comuide raa fɨ́nuana fɨbítagaiaɨoɨ. Iemo jɨáɨnona Juzíñamui daɨna uai uáfodo jino llóllena fɨbítagaiaɨoɨ. Iemo jɨáɨmacɨna nɨe ua Ñuera Joréñodo úrillana daje izói nɨe taɨno jóriaɨdo úrillana onóillena Juzíñamui fɨbítate. Iemo jɨáɨmacɨna naɨ llófueñega jɨáɨforiede uáillaɨdo úrillana onóillena fɨbítagaiaɨoɨ. Iemo naɨ jɨáɨmacɨ afe daɨna uaillaɨ ñue jino dobáiñuana onóillena fɨbítagaiaɨoɨ. \v 11 Mei íadɨ nana bífuiaɨ daade Juzíñamui Ñuera Joreño fecaca. Ua dama ie óiacana izói, illa dɨ́gamɨemo jɨáɨforiede fɨbíllafuiaɨna fecade. \s1 Nana caɨ bie dáamɨe abɨmo dúidɨcaɨ \p \v 12 Bífuiaɨ nana bie izói jóide, mei Cristo íemo ɨ́ɨnotɨno dɨga, daade abɨ izóideza. Afe daade abɨmo jaɨnáidɨnuiaɨna aillo ite. Mei aillo ite íadɨ, naɨ afe abɨ daade. \v 13 Afe izói aillo jɨáɨfoidɨnona caɨ íllamona, nɨbaɨ judíodɨcaɨ, nɨbaɨ griégodɨcaɨ afe jaca mámeñega. Mei daade Ñuera Joréñodo nana caɨ daade abɨna jaɨnáitagacaɨza. Daje izói nɨbaɨ rairuícanodɨcaɨ, nɨbaɨ ráiruiñeganodɨcaɨ daje abɨna itɨcaɨ. Ua daade Juzíñamui Ñuera Joreño daade abɨna fɨnócacaɨ. Afe daade Juzíñamui Ñuera Joreño úicaitagacaɨ. \p \v 14 Caɨ abɨ daje izóiñede, mei dɨga ráanɨaɨ daade abɨmo jaɨnáinaza. \v 15 Mei jɨɨ, come eɨba: “Cue bie ónoñedɨcueza daje abɨ́ iñédɨcue,” daɨíadɨ, daɨí dáɨnado daje abɨmo ie jaɨnáinana uáitanide. \v 16 Daje izói come jefo: “Cue bie uíjɨñedɨcueza daje abɨ́ iñédɨcue” daɨíadɨ, daɨí dáɨnado daje abɨmo ie jaɨnáinana uáitanide. \v 17 Mei caɨ abɨ nabáinino daa uíjɨ íadɨ ¿nɨe izói cácaitɨcaɨ? Daje izói caɨ abɨ nabáinino daa jefo íadɨ ¿nɨe izói jálliana cácaitɨcaɨ? \v 18 Mei íadɨ nana caɨ abɨmo jaɨnáidɨnuiaɨna, afe abɨmo ñue baitɨ́nuiaɨmo, Juzíñamui ie comecɨ jítaina izói jóonete. \v 19 Nana caɨ abɨ dáadeniadɨ afe nabáiñɨaɨ illɨno iñede. Ua abɨ iñede. \v 20 Mei íadɨ ja onódɨomoɨza, dáamɨemo jaɨnáidɨnuiaɨna aillo ite, íadɨ jaca ie abɨ daade. \p \v 21 Daje izói nane jɨáɨfue, caɨ ui ónoɨna: “Ona jitáiñedɨcue” daɨínide. Daje izói ɨfocɨ eɨ́bana: “Ona jitáiñedɨcue” daɨínide. \v 22 Mei jɨáɨfodo caɨ abɨmo ite maɨríñedɨno ɨere jamánomo jitáirede. \v 23 Daje izói caɨ abɨmo ite fɨgo comécɨiñegano áfena ɨere ñue uíñotɨcaɨ. Iemo caɨ abɨmo jino uáfodo cɨ́otanidɨnona, áfena ɨníroido ebire fɨnode. \v 24 Mei íadɨ caɨ abɨ́mona uáfori cɨ́oidɨno cɨ́otanidɨno izói ebire fɨnónidiaɨoɨ. Bie izói Juzíñamui caɨ abɨmo itɨ́nuiaɨna dájemo jofo ñue zorode, caɨ fɨgo comécɨiñeganomo ñúefuena jamánomo caɨ nitállena. \v 25 Juzíñamui daɨí zorode, caɨ abɨmo itɨ́nuiaɨ conímana énenoruiñeillena. Mei íadɨ jɨáɨfodo illa dɨ́gano conímamo comecɨ uírede. \v 26 Come abɨmo itɨ́nuiaɨmona daano izi cácana llezica, nana jɨáɨnuiaɨ daje izói duere zéfuitiaɨoɨ. Daje izói dáanomo ñúefue nítano caɨmare íadɨ, nana jɨáɨnuiaɨ dájena caɨmare itíaɨoɨ. \p \v 27 Mei jira bie izói nana omoɨ Cristo abɨ́dɨomoɨ. Omoɨmona illa dɨ́gamɨiaɨ daa ie abɨmo itɨ́nuiaɨ izóidɨomoɨ. \v 28 Afe jira Juzíñamui jɨáɨfodo táɨjɨnana dáarie íemo ɨ́ɨnotɨnomo jóonete. Nano fueñe Cristo orécamacɨ jóonete. (Afémacɨ jɨáɨfo mameina ie apóstoles.) Afe mei jɨáɨnona Juzíñamuimona ogáfuiaɨ uáfodo jino llotɨno jóonete. Afe mei nane jɨáɨnona ie uai llófueraɨnɨ jóonete. Iemo uaido dáɨnamona raana comuítatɨno jóonete. Iemo ɨráredɨno jíllotaitɨno jóonete. Iemo jɨáɨmacɨna canófɨredɨno jóonete. Iemo jɨáɨmacɨna ocuífɨreitɨno jóonete. Iemo naɨ llófueñega jɨáɨzie uáillaɨdo úritɨno jóonete. \v 29 ¿Meita caɨ nana Cristo orécanodɨcaɨ? Ieñedɨcaɨ. ¿Meita nana caɨ bie Juzíñamuimona ogáfuiaɨ uáfodo jino llotɨ́nodɨcaɨ? Ieñede. ¿Meita nana caɨ ie uaina llófuetɨnodɨcaɨ? Ieñede. ¿Meita nana caɨ bie uaido raana fɨnódɨnodɨcaɨ? Ieñede. \v 30 ¿Meita caɨ bie ɨráredɨnona jíllotaredɨcaɨ? Jíllotanidɨcaɨ. ¿Meita caɨ bie nana naɨ llófueñega jɨáɨzie uáillaɨdo úritɨnodɨcaɨ? Ieñedɨcaɨ. ¿Meita caɨ bie nana aféuai dobáiñuano jino uáfodo llóredɨcaɨ? Jaca nana llónidɨcaɨ. Dámɨerie dobáiñorediaɨoɨ. \v 31 Mei ie jira, nana bie fɨbíllafuiaɨmona baɨmo ñuera fɨbíllafuiaɨna Juzíñamuimona omoɨ óllena afe omoɨ nɨ́cɨdori. Mei íadɨ afe fɨbíllafuiaɨ baɨmo, jɨáɨe ñúefuena ómoɨmo llófueitɨcue. \c 13 \s1 Jɨáɨmana caɨ izíruillafue \p \v 1 Mei uáfueza, naɨ llófueñega jɨáɨzie uáillaɨdo úrillana cue fɨbíadɨ, íemo afe baɨmo Juzíñamui abɨ imacɨ úrilla izói úrillana daje izói fɨbídɨcue ia, mei íadɨ jɨáɨmana cue íziruiñeniadɨ, fia taɨno fɨcɨ́rede juaɨ izóidɨcue. Iemo jɨáɨe taia fɨcɨ́rede lloéturu izóidɨcue. \v 2 Daje izói Juzíñamuimona ogáfuiaɨ jino llúana cue fɨbíadɨ, íemo nana naɨ uáfodo onóñegafuiaɨ llúana cue fɨbíadɨ, íemo jamánomo nɨmáiraɨmana cue jáiadɨ, íemo idu jáɨnua Juzíñamuimo ɨ́ɨnogafue cuemo íadɨ, mei íadɨ jɨ́aɨmana cue íziruiñenia, táɨnomo fáɨfitɨcue. \v 3 Daje izói, nana cuemo ite ráanɨaɨ jɨáɨmacɨ canóllena fia cue fecáadɨ, íemo Juzíñamui ióbitallena dama cue abɨ cue jobáitaiadɨ, mei íadɨ afe llezica jɨáɨmana cue íziruiñenia, nana cue fɨnócafuiaɨ cuemo ráifiñede. \p \v 4 Mei jɨáɨfodo, jɨáɨmana izíruitɨmɨe jaca járitaiñede. Afémɨe dúecaifɨrede. Daje izói úradoifɨnide, íemo afémɨe uícofiñede, íemo fɨeni abɨ́ ɨ́ɨnoñede. \v 5 Daje afe jɨáɨmana izíruifɨredɨmɨe meáiredɨfuena jaca lloñede, íemo afémɨe ie abɨna jacɨre maméñede, íemo afémɨe jaca rɨ́icaifɨnide. Jɨáɨma fɨénidɨfue íemo fɨnóadɨ, fɨeni comécɨñeno raɨre féitate. \v 6 Afe jɨáɨmana izíruitɨmɨe jɨáɨmacɨ fɨénidɨfuiaɨ fɨ́nuari zúureite, mei jɨáɨfodo ua ñúefueri ióbifɨrede. \v 7 Nana íemo comuídɨfuiaɨri caɨmare ocuide. Raɨre járitaiñeno aféfuiaɨmo ñue úiñooide. Juzíñamuimo izire ɨ́ɨnuano aféfuiaɨri jacɨ́naiñeno ñue ocuíride. \p \v 8 Izíruillafue zíiñona jaca záiñeite. Mei íadɨ Juzíñamuimona uícodo onoiga ráfuiaɨ záite. Daje izói jɨáɨmacɨ uáillaɨdo úrilla llɨ́ɨcaite; íemo daje izói ɨfócɨdo onóigafuiaɨ záite. \v 9 Mei biruíllaɨdo caɨ ɨfócɨdo onóigafuiaɨ ñue ɨ́coɨmo baitáñedɨcaɨza, jabo onódɨcaɨ. Daje izói Juzíñamui uícodo onoiga ráfuiaɨmona due jino llotɨcaɨ, mei due onódɨcaɨza. \v 10 Mei íadɨ uire Juzíñamui nana ráfuiaɨ caɨmo baitállɨruimo afe ɨ́coɨmo ñue báitañegafuiaɨ fáɨcanocaille. \p \v 11 Naɨ cue úruena llezica úruiaɨmo itɨ́fuiaɨdo úritɨcue. Urue comecɨ fácaja izói, comecɨ facádɨcue, íemo úrue ɨfocɨ úrilla izói itɨcue. Mei íadɨ ja cue móonailla llezica, úrue illa izói cue illáfuiaɨna fáɨcanocaidɨcue. \v 12 Daje izói birui Juzíñamui dɨbénemo caɨ onóigafuiaɨ jaɨcuíbicaide. Dámɨe jáiaira acáranimo fɨgo cɨ́oiñena izói afe izói Juzíñamui ífuiaɨna birui fɨgo baitáñedɨcaɨ. Mei íadɨ ɨco jɨáɨruido nana ñue báitaitɨcaɨ. Birui cue ɨfocɨ úrilla fɨgo déiñedeza, jabo onódɨcue, mei íadɨ aféruido nana ñue ónoitɨcue. Jɨɨ, Juzíñamui cuena onona izoi ñue jaɨ́cɨna ónoitɨcue. \v 13 Mei daɨí Juzíñamuimo ɨ́ɨnogafue, íemo jɨáɨ ocuírinafue, íemo jɨáɨ izíruillafue jaca zíiñona féiñeite. Bie daámanidemona izíruillafue ɨere jamánomoide. \c 14 \p \v 1 Mei ie jira, afe izíruillafue ɨere jeire omoɨ oiri. Afe ua llezica Juzíñamui Ñuera Joreño fecaca jɨáɨforie táɨjɨnana fɨbíllena izire omoɨ jenori. Omoɨ jenolle llezica, Juzíñamuimona onoiga uai jino llua baɨmo izire jɨcari. \v 2 Mei íadɨ dámɨe naɨ llófueñega jɨáɨzie uaido úriadɨ, dama Juzíñamuimo úrite. Comɨ́nɨmo úriñede; mei afémɨe úrillana buna canóñenaza. Afe ónoñega uaido úritɨmɨe Ñuera Joréñodo úrite, mei íadɨ afémɨe daɨna uai uáfodo onóñena báinino jóoide. \v 3 Mei jɨáɨfodo afe Juzíñamuimona onoiga uai llotɨ́mɨe, comɨ́nɨmo úrite íaɨoɨ joreño dɨbéfuemo íaɨoɨ ñue móonaitallena; daje izói ñue íaɨoɨ náɨreillena, íemo jɨáɨ íaɨoɨ caɨmare fɨ́rallena. \v 4 Afe jɨáɨzie uaido úritɨmɨe dama ie joreño dɨbéfuemo móonaite; mei íadɨ afe Juzíñamuimona onoiga uai llotɨ́mɨe, Juzíñamuimo jaɨnáidɨnona ñue móonaitaite. \p \v 5 Afe naɨ llófueñega jɨáɨzie uaido úrillana nana ómoɨena jitáidɨcue. Mei íadɨ Juzíñamuimona onoiga uai jino omoɨ llóllena ɨere baɨmo jitáidɨcue, mei afe onoiga uai jino llua, jɨáɨzie uaido úrilla baɨmo ráifide, Jesucrístomo ɨ́ɨnotɨno aillo móonaitallena. Mei íadɨ afe jɨáɨfoide uaido úritɨmɨe úrilla dobáiñoraɨma íadɨ, afefue ñuera; mei áfedo nana Juzíñamuimo jaɨnáidɨno danɨ íaɨoɨ joreño dɨbéfuemo daje izói ñue móonaitiaɨoɨza. \v 6 Ie jira ámatɨaɨ cácarei. Uire omoɨ cue uáiduaɨbia omoɨ cɨ́gɨri Ñuera Joreño úritate jɨáɨzie uaido cue úriadɨ, cue úrilla ómoɨmo due jiza ráifiñede. Mei jɨáɨfodo Juzíñamui caɨmo onótagafuiaɨdo cue úriadɨ afefue ómoɨmo ráifide. Daje izói omoɨ ɨfocɨ ua uaina cue déitaiadɨ afefue ráifide. Iemo daje izói Juzíñamuimona onoiga uai ómoɨmo jino cue lloia afefue jɨáɨ ráifide. Daje izói omoɨ cue llófuia ráifide. \p \v 7 Mai nana omoɨ rúado taiga raamo ñue comécɨiri, áfemona ñue onóillena. Afe raa jaca comécɨnideza. Be totíbacui, íemo arpa, íemo juaɨ dɨga caɨmare fɨcɨre úrite, mei íadɨ jɨáɨma fɨeni taia, áfena cacádɨno afe úrilla uaina ónoñeitiaɨoɨ. \v 8 Daje izói comɨnɨ jobáiriacana llezica, uáidua juaɨ táiñeniadɨ comɨnɨ fɨgo áfemo mámeriñeitiaɨoɨ. \v 9 Afe izói ómoɨmo íficaide: dáamɨe jɨáɨfoide ónonide uaido omoɨ llófueia ie dáɨnana bu onóñena. Afémɨe táɨnomo úrite. \v 10 Uáfodo onóigaza; bie énɨemo dɨga jɨáɨe naɨraɨ uaillaɨ ite. Afe uáillaɨna onódɨnomo nana aféuaillaɨ ñue baite. \v 11 Mei íadɨ cuemo úritɨmɨe uaina cue ónoñenia, afémɨemona jɨcánemɨedɨcue. Daje izói afémɨe cúemona jɨcánemɨe. \v 12 Ie jira, afe Ñuera Joréñomona fecaca táɨjɨnana fɨbíllena omoɨ ɨere gaɨna llezica, mai Juzíñamuimo jaɨnáidɨnona ñue móonaitallɨfuiaɨna ɨere izire omoɨ jɨcari. \p \v 13 Afe jira naɨ llófueñega jɨáɨzie uaido úritɨmɨe afe ie daɨna uaina ñue jino llúana fɨbíllena Juzíñamuimo jɨcárede. \v 14 Mei jɨáɨzie uaido Juzíñamuimo cue úriadɨ, ua cue joréñodo úritɨcue, mei íadɨ cue ɨfocɨ úrilla, táɨjɨñeno oni eneno ite izoide. \v 15 Mei íemona ¿nɨfue fɨ́noitɨcue? Cue joréñodo naa cue ɨfocɨ úrillado Juzíñamuimo úriredɨcue. Daje izói cue joréñodo naa cue ɨfocɨ úrillado afémɨemo róredɨcue. \v 16 Mei jɨɨ, dama o joréñodo Juzíñamuimo o úriadɨ o áɨnori ite, áfemo fɨbítañega cacáreidɨmɨe, Juzíñamuina fɨgora o daɨífɨrenafue dɨbénemo ínide. Mei o dáɨnana onóñedeza. \v 17 Mei nɨbaɨ Juzíñamuina fɨgora o daɨífɨrena Juzíñamuimo ñue cacaide, íadɨ jɨáɨmana dama ie joreño dɨbénedo ñue móonaitañede. \v 18 Nana omoɨ baɨmo jɨáɨzie uaido úriredɨcue. Aferi ɨere Juzíñamuina fɨgora daɨdɨcue. \v 19 Mei íadɨ Juzíñamuimo jaɨnáidɨno gaɨrífɨrena llezica, ónoñega jɨáɨfodo jóide uaillaɨ baɨmo, jubeba dɨga ñue onoiga uai cue dáɨnana gáɨdɨcue, jɨáɨmacɨ cue llófuellena. Mei íadɨ diez mil féirede jɨáɨzie uai afémacɨ cɨ́gɨmo cue úrillana gáɨñedɨcue. \p \v 20 Amatɨaɨ, úruiaɨ comecɨ faca izói, afe izói comecɨ omoɨ facáñeno iri. Mei jɨáɨfodo éicomɨnɨ izói comecɨ omoɨ facari. Mei íadɨ fɨénidɨfue dɨbénemo jézaɨnidɨno izói omoɨ iri. \v 21 Jaiai caɨ ocuilla uai cuegánicomo Juzíñamui íemo cacáacañede Israel náɨraɨna bie izói daɨde: \q1 —Bie náɨraɨna jɨáɨe uáillaɨdo úritɨnodo duere fɨ́noitɨcue; onínemacɨdo íaɨoɨ llétaitɨcue. \q1 Mei íadɨ afe bie uaido naɨ cuena náfueñeitiaɨoɨ. \q1 Daɨí caɨ Ocuíraɨma daɨde, —aquíe izói ie uai llote. \m \v 22 Mei daɨí afe jɨáɨzie uaido úrillana fɨbíllafue Juzíñamuimo ɨ́ɨnoñedɨnomo dúide, jɨáɨe onótate raa izói íaɨoɨna onótallena. Ɨɨnotɨnomo dúiñede. Mei íadɨ Juzíñamuimona onoiga uai jino llúana fɨbíllena Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨnomo dúide, jɨáɨe onótate raa izói íaɨoɨna onótallena. \v 23 Mei jira nana Juzíñamuimo jaɨnáidɨno dáanomo gaɨrilla llezica, íemo nana omoɨ jɨáɨzie uaido omoɨ úriadɨ ie mei áfemo fɨ́bitañega ɨ́ɨnoñedɨno omoɨ cɨ́gɨmo bíadɨ, nɨbaɨ “Uáɨritaidɨno izóidɨomoɨ,” dáɨitiaɨoɨ. \v 24 Mei jɨáɨfodo Juzíñamuimona onoiga uai jino omoɨ llua llezica, íemo fɨ́bitañega ɨ́ɨnoñedɨmɨe omoɨ cɨ́gɨmo bíadɨ, ie comécɨmo ite fɨénidɨfuena uáfodo ónoite. Nana omoɨ dáɨnana cacáillano afémɨe dama ie comécɨna méiñotaite. \v 25 Afe daɨí dama ie comecɨ onóigafuiaɨ jino cɨ́ocaillamona, cañɨ́cɨdo ana dújullano Juzíñamuina cáɨmadoite. Iemona: “Uáfuena, Juzíñamui omoɨ cɨ́gɨri íteza” dáɨite. \s1 Omoɨ gaɨrilla llezica nana omo llollɨ́fuiaɨ jaɨcuíñeno jaɨ́cɨna lloiri \p \v 26 Mei jira, ámatɨaɨ, omoɨ gaɨríllɨfuiaɨ bie izói írede: Omoɨ gaɨrilla llezica ómoɨmona dáarie Juzíñamuimo rollɨ́rua jino llóiacade. Iemo jɨáɨmɨe llófueacade, íemo jɨáɨmɨe Juzíñamui íena onótagafue jino llóiacade, íemo jɨáɨmɨe jɨáɨfoide uaido úriacade, íemo jɨáɨmɨe afe jɨáɨzie uaido úrilla jino dobáiñoiacade. Nana bífuiaɨ ñuera. Mai bífuiaɨ daɨí íteza, Juzíñamuimo jaɨnáidɨno ñue móonaillena, daje izói íemo naɨ ɨ́ɨnoñedɨno ɨ́ɨnotallena. \v 27 Jɨáɨzie uaido omoɨ úriadɨ mena come dáaruido úrinide. Jɨáɨmɨe úrilla llɨ́ɨcailla méifomo úriri. Daámani come daɨí úrirede. Naga come jɨáɨfoide uaido úrilla fuíllamo ie lloga uai dobáiñorede. \v 28 Mei íadɨ uai dobáiñoitɨmɨe íñeniadɨ, mai nɨe izói jɨáɨfoide uaido daɨíñeno iri. Dámɨe úriacania dama ie comécɨdo Juzíñamuimo úriri. \v 29 Daje izói afe Juzíñamuimona onoiga uai llotɨ́nomona damɨeámani úrirede, íadɨ daje llezica úrinidiaɨoɨ. Llotɨ́mɨe fuilla méifomo íemo cacáreidɨno faɨríorediaɨoɨ, ie dáɨnana ja Ñuera Joréñomona comuide, nɨbaɨ íeñede daɨíllena. \v 30 Mei íadɨ dámɨe uai jino llua llezica, Juzíñamui jɨáɨe ana ráɨidɨmɨemo jɨáɨfue íena onótaiadɨ afémɨe raɨre fueñe úritarede. Nano fueñe úritɨmɨe ie úrillana fáɨcanocairede. \v 31 Afe daɨí nana omoɨ Juzíñamuimona onoiga uai llotɨno llórediaɨoɨ. Uafue dámɨerie jino llórediaɨoɨ, áfedo nana omoɨ onóicaillena; daje izói áfedo nana omoɨ comecɨ náɨrecaillena. \v 32 Nana afe Juzíñamuimona onoiga uai llotɨno danɨ íaɨoɨ joréñona rairuírediaɨoɨ, naɨ jɨáɨmɨe úrilla fuiñena dɨno. \v 33 Mei Juzíñamui caɨmare uái illɨfue comuítatɨmɨe; íemo, úrillana féitate gáguana afémɨe comuítañede. \p Nana jɨáɨnomo ite Juzíñamuimo jaɨnaide gaɨrídɨno fɨ́nua izói birui ómoɨna fɨnótaitɨcue. \v 34 Juzíñamui ióbillena omoɨ gaɨrilla llezica, cɨ́gɨmo ite rɨngónɨaɨ úrilla rairuírede, ɨíñɨaɨna ie llófuellena. Juzíñamui ocuilla uai daɨna izói, aféngotɨaɨ ɨima anamo caɨmare írediaɨoɨ. \v 35 Aféngotɨaɨ daa rafue onóacania, jino jofomo íaɨoɨ ɨnimo jɨcánorede. Daa rɨngo comɨnɨ gaɨrilla cɨ́gɨri úria meaire cɨoide. \p \v 36 Mai cácarei, ¿Meita Juzíñamui uai danɨ ómoɨmona comuide, daɨí comecɨ facádɨomoɨ? ¡Daɨíñede! Daje izói aféuaina danɨ ómoɨmo llógaza comécɨñeno iri; mei dɨga jɨáɨmacɨ íena, daje uaina jae llogáiaɨoɨza. \v 37 Daa come Juzíñamuimona onoiga uai jino llotɨ́mɨedɨcue daɨíadɨ, bie ómoɨmo cue cuegáfuiaɨ caɨ Ocuíraɨma Jesucristo caɨ ocuilla uai afémɨe daɨírede. Daje izói daa come Ñuera Joréñodo úritɨmɨedɨcue daɨíadɨ, afémɨe cue cuega dɨbénemo Jesucrístodo caɨ ocuilla uai daɨírede. \v 38 Iemo afe cúegana aillɨ cue daɨna bie izói daɨíacañedɨmɨemo omoɨ náfueñeno iri. \p \v 39 Cue ámatɨaɨ, bíemona Juzíñamuimona onoiga uai jino llua jeire omoɨ oiri. Iemo da come jɨáɨzie uaido úria, rairuíñeno iri. \v 40 Mei íadɨ afe llezica, omoɨ llollɨ́uaina jaɨcuíñeno daje fuémona jɨáɨmamo meaire cɨ́otañeno lloiri. Daje izói nana omoɨ jetaca raana jaɨcuíñeno ñue jaɨ́cɨna maméfɨreiri. \c 15 \s1 Jesucristo tɨilla meine abɨdo cáadɨmɨe illafue \p \v 1 Cue ámatɨaɨ, ómoɨmo cue lloga jíllona uai ómoɨna uibíñotaacadɨcue. Afe uaina jae jeire otɨ́omoɨ. Iemo bie uaido ñue itɨ́omoɨ. \v 2 Daje izói cue lloga uai omoɨ náfueia bie Juzíñamui uai omoɨ úado jíllotagaomoɨ. Mei íadɨ naui nɨbaɨ táɨnona omoɨ ɨ́ɨnoia jae jílloñedɨomoɨ. \p \v 3 Cue onoiga jamánomoidɨfue naui ómoɨmo llotɨcue. Juzíñamui Cuegáuai daɨna izói, Cristo caɨ fɨénidɨfuiaɨ muiñóllena tɨ́illafuena jae omoɨ llófuetɨcue. \v 4 Iemo nane afe Cuegáuai daɨna izói, Cristo raɨga daruiámani íllamona meine abɨdo cáadɨmɨena jáillana ómoɨna llófuetɨcue. \v 5 Iemo afe Cristo Pédromo cɨ́ocaide; afe mei nana jɨáɨe ie orécamacɨmo cɨ́ocaide. \v 6 Nane afe mei dáaruido quinientos baɨmo íemo ɨ́ɨnotɨnomo cɨ́ocaide. Afémacɨmona aillo naɨ itíaɨoɨ, íadɨ dáarie jae tɨ́idiaɨoɨ. \v 7 Nane afe mei Santiagomo cɨ́ocaide, íemo nane nana ie orécamacɨmo cɨ́ocaide. \p \v 8 Nana jɨáɨmacɨmo cɨ́ocailla mei, íiraɨnomo afémɨe cuemo cɨ́ocaide. Iemona úrue jɨáɨfodo jocoina izóidɨmɨedɨcue, mei Crístomo cue dóbaicaillafue jarire cuemo íficaideza. \v 9 Mei Jesús orécamacɨmona jofófenemo ráifidɨmɨedɨcue. Juzíñamuimo jaɨnáidɨno fállena cue racáfɨrenamona, naui ie orécamɨe cuena daɨínide. \v 10 Mei íadɨ Juzíñamui ñue cuemo íllado, bie izói itɨcue. Afémɨe cuemo dúecaillano afémɨe cue cánuana táɨnomo fáɨfitañedɨcue. Mei jɨáɨfodo jɨáɨe ie orécamacɨ baɨmo, ɨere rɨire táɨjɨdɨcue. Mei íadɨ afe izói dama táɨjɨnidɨcue. Juzíñamui cuemo dúecaillano cue dɨga jáicaillado daɨí táɨjɨredɨcue. \v 11 Mei birui, afe ñúefue nɨbaɨ cue lloga, nɨbaɨ afémacɨ lloga, afe lluáfuena náfueñedɨcue. Mei íadɨ bie ñúefue ja ómoɨmo caɨ llogafue, daje izói afefue omoɨ ɨ́ɨnogafue. \p \v 12 Mei bie ómoɨmo caɨ llogafue Cristo tɨ́illamona meine abɨdo cáadɨmɨena jailla. Afe llogafue bie izói ítena, ¿mei nɨe izói ómoɨmona dáarie: “Tɨ́idɨnomona buna meine abɨdo cáadɨnona íñeite,” daɨdíaɨoɨ? \v 13 Meita íaɨoɨ daɨna izói tɨ́idɨnomona buna cáañenaza, daje izói meita dama Cristo cáañeite. \v 14 Iemo meita Cristo cáañedeza caɨ llócaiga uai ráifiñede. Daje izói omoɨ ɨ́ɨnogafue ráifiñede. \v 15 Iemo afe baɨmo, caɨ bie Juzíñamui dɨbénemo taɨno llotɨ́nodɨcaɨ, mei Juzíñamui Cristo meine abɨdo cáatate daɨdɨ́caɨza. Meita tɨ́idɨno meine cáañenaza, daje izói Juzíñamui Cristo meine cáatañeite. \v 16 Mei tɨ́idɨno meine abɨdo cáañeniadɨ, meita afe Cristo cáañeite. \v 17 Iemo meita Cristo cáañedeza, omoɨ ɨ́ɨnogafue ómoɨna ñue fɨnóñede. Naɨ ómoɨmo ite fɨénidɨfuiaɨmo naɨ jaɨnáicaidɨomoɨ. \v 18 Meita íaɨoɨ daɨna izói Cristo cáañedeza, Crístomo ɨ́ɨnote tɨ́idɨno táɨnomo fáɨfidiaɨoɨ. \v 19 Meita Crístomo caɨ ocuírinafue daa biruíllaɨdo bínɨemo caɨ illa llezica caɨmo dúideza, nana comɨnɨ baɨmo caɨ duere fɨnócanodɨcaɨ. \p \v 20 Mei íadɨ afe izóiñede. Cristo tɨ́illanomona meine abɨdo cáadɨmɨena jailla ñue onóigaza. Amena llɨzíllajɨmona jotáiritɨjɨ fueñe uailla izói, Cristo nana tɨ́idɨnomona meine abɨdo caadɨno ɨfódɨmɨe. \v 21 Mei bie izói daa cómemona, Adán daɨnámɨemona tɨ́illafue fueñe bínɨemo comuídeza; daje izói tɨ́idɨno meine abɨdo cáaillɨfue daa cómemona comuide. Afémɨe Jesucristo. \v 22 Afemona nana comɨnɨ Adamo jaɨnáideza, tɨ́itiaɨoɨ; íemo daje izói nana Crístomo jaɨnáidɨno meine abɨdo cáaitiaɨoɨ. \v 23 Mei íadɨ nana naɨraɨ daje llezica meine abɨdo cáañeitiaɨoɨ. Nágamɨiaɨ íaɨoɨmo dúide dɨeze, íaɨoɨ cáatallɨruido cáaitiaɨoɨ: raɨre uícodo oga llɨzíllajɨ óina izói, Cristo fueñe meine abɨdo cáadɨmɨena jaide; afe mei Cristo billɨ́ruimo dama Cristo iédɨno cáaitiaɨoɨ. \v 24 Iemo íiraɨruimo dúcɨite. Aféruimo Cristo nana bínɨemo ite rɨírede illaɨnɨ naa monamo ite rɨ́inoredɨnuiaɨri nɨné táɨnocaitaite. Afe mei nana ie illáɨmana illa rɨ́ino naa ie anamo itɨ́nuiaɨri ie Moo Juzíñamuimo fécaite. \v 25 Mei jɨɨ, Cristo naɨ illáɨmana írede, Juzíñamui nana íena éoidɨno Cristo anamo itábicaitalle dɨno. \v 26 Come tɨ́illafue caɨna anáfenoacade caɨna éoidɨmɨe izoide. Mei íadɨ afe caɨ tɨtade rɨ́inona Cristo íiraɨnomo nɨné táɨnocaitaite. Afe mei jɨáɨe táɨnocaitallɨmɨena íñeite. \v 27 Mei Juzíñamui nágafuiaɨna Cristo anamo jóonete. Cristo ñue afémacɨ ocuíllena. Juzíñamui Cuegáuai bie izói daɨíadɨ, Juzíñamui Cristo anamo iñénana uáfodo onóigaza, mei Juzíñamui naga raa Cristo anamo jóonetɨmɨeza. \v 28 Iemo nágafuiaɨ Cristo anamo itábicaillɨruimo, dama afe Cristo Juzíñamui Jitoza ie Moo anamo itábicaiteza. Juzíñamui nágafuiaɨ Cristo anamo itábicaitaitɨmɨe. Aféruimo bífuiaɨdo naga ráanɨaɨ dɨbénemo Juzíñamui jamánomoidɨmɨena íite. Naga ráfuiaɨ naa ie comuítaga ráanɨaɨri ñue jaɨ́cɨna afémɨemo dúite. \p \v 29 Nane jɨáɨfue “Tɨ́idɨnona meine cáañeite” daɨífɨredɨnona dáɨitɨcue. Dáarie tɨ́idɨno dɨbénedo báutizatatɨno ite. Meita tɨ́idɨno meine cáañeitiaɨoɨza, ¿nɨbái mei daɨí báutizatatiaɨoɨ? Iemo tɨ́idɨno dɨbénedo báutizafue ¿mɨnɨ́camo ráifide? \p \v 30 Iemo cue, cue nabáiñɨaɨ dɨga, Juzíñamui ñúefue ɨ́coɨnia, nágaruillaɨdo ɨere caɨna tɨtáacade jácɨfuemo ífɨredɨcaɨ. Meita tɨ́idɨno meine abɨdo cáañeiteza, daɨí caɨ íadɨ ¿mɨnɨca caɨmo ráifilla? \v 31 Nágarui cue tɨtállena mamédiaɨoɨza jácɨnomo itɨcue. Uáfuena daɨí itɨcue. Cue ámatɨaɨ, caɨ Ocuíraɨma Jesucrístomo omoɨ ɨ́ɨnuari uáfuena ɨere ióbidɨcue. Afe uáfuena cue ióbilla izói, daje izói uáfuena nágarui tɨtáacagacue. Iemona tɨ́idɨno meine abɨdo caalle uáfodo onóigaza. \v 32 Iemo meita tɨ́idɨno meine cáañeiteza, jamai cómena cue illa, Efésomo ite illáɨrede rɨlle izóidɨmacɨ dɨga naui cue fuiríllamona ¿mɨnɨca cuemo ráifilla? Mei afe izói cue illa cuemo ráifiñede. Meita uáfuena tɨ́idɨno meine cáañeiteza, afe taɨno llotɨno ñue jaɨ́cɨna daɨdíaɨoɨ. Afémacɨ daɨna bie izói jóide: “Mai raɨre caɨ güillɨ, güillano caɨ jirollɨ; mei uíreitɨruimo raɨre tɨ́itɨcaɨza afe mei nɨne íñeitɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ. \p \v 33 Jɨáɨmamo omoɨ jɨ́fuefiñeno iri. Abɨna ñue onona uai uáfodo jóideza: “Fɨénide nabáiñɨaɨ ñue illáfuiaɨna nɨné táɨnocaitate.” \v 34 Mei jɨáɨfodo, ñue abɨna omoɨ onoiri. Omoɨ illafue ñue jaɨ́cɨna jóoneri. Fɨénidɨfuena fɨnóñeno iri. Mei ómoɨmona dáarie Juzíñamui naɨ fɨgo onóñedeza. Omoɨ méaicaillena bie izói ómoɨna daɨdɨcue. \s1 Tɨ́idɨno meine abɨdo cáadɨnona íllena abɨ Pablo llote \p \v 35 Nɨbaɨ birui ja dáarie jɨcánoite: ¿Mei nɨe izói tɨ́idɨno cáaitiaɨoɨ? ¿Mei afémacɨ abɨ nɨe izói éroite? \v 36 Afe izói jɨcánua abɨna onóñedɨmɨe úrilla izoide. Mei daa rífɨregajɨ caɨ ríadɨ, afejɨ tɨ́ide izói énɨe anamo fɨébirede, áfemona ie irocɨ zɨcóllena. \v 37 Enɨemo riga raa, afénomona zɨcódɨrocɨñede, mei jɨáɨfodo dama ie ijɨ ríina. Iemo dɨga jɨáɨforiede íjɨaɨ ríina: bellajɨ ríina, íemo mazácajɨ ríina, íemo arroz ijɨ daje izói ríina. \v 38 Afe ríinajɨ zɨ́cua llezica ie cɨona izói Juzíñamui comuítate. Danɨ aféjɨaɨ dúina izói zɨcótate. (Bellájɨmona bellarɨ zócaja, íemo mazácajɨmona mazácarɨ zócaja.) \v 39 Mei afe izói naga cáadɨnuiaɨ abɨ jɨáɨforie eroide. Come abɨ jɨáɨfoide, íemo rɨlle abɨ jɨáɨfoide. Daje izói féedɨno abɨ jɨáɨfoide, íemo chámunɨaɨ abɨ jɨáɨfoide. Nana daje izói eróiñede. \v 40 Iemo jɨáɨ monamo ille abɨ ite, íemo jɨáɨ énɨemo illa abɨ ite. Bínɨemo illa abɨ ebírede, mei íadɨ monamo ille abɨ ebire eroina jɨáɨfoide. \v 41 Jitoma egáiñua fɨui egáiñuana eróiñede; jɨáɨfodo egáiñote. Daje izói ucudu egáiñua izóiñeno, jitoma jɨáɨfodo egáiñote. Iemo jɨáɨ daa ucudu jɨáɨe ucúdumona egáiñua jɨáɨfodo cɨ́oide. \v 42 Tɨ́idɨno meine cáaillɨfue bie izói jóide. Rɨ́faite ɨ́eizɨ énɨemo raɨga, íemo tɨ́iñeitɨnona meine abɨdo cáaite. \v 43 Jámairuiga abɨ énɨemo raɨga, ie mei ebire cɨ́oitaga abɨ meine cáaite. Daje izói nane rɨ́inide abɨ énɨemo raɨga ie mei ñue íocɨrede abɨ cáaite. \v 44 Bínɨemo caɨ jocoina abɨ énɨemo raɨga, ie mei mona dɨbénemo dúide abɨ cáaite. \p \v 45 Mei daɨí Juzíñamui Cuegáuai llote: “Nanóidɨmɨe Adana cáadɨmɨena íficaide. Iiraɨe Adán daɨna Cristo zíiñona cáatatena joréñoredɨmɨe,” daɨde. \v 46 Juzíñamui dɨbénemo caɨ comuítatɨmɨe nano fueñe cómuitañega, mei jɨáɨfodo bínɨemo caɨ nanóidɨmɨe Adán fueñe comuítaina. Afe méifomo Juzíñamui dɨbénemo caɨ comuítatɨmɨe cɨ́ocaide. \v 47 Nanóidɨmɨe énɨe ie fɨnóinaza énɨemo dúide. Méifoide Adán daɨna Cristo mona ie. Afémɨe caɨ Ocuíraɨma. \v 48 Afe énɨe fɨnóinamɨe izói, nana bínɨe comɨnɨ ie abɨ izóidiaɨoɨ. Daje izói Jesumo ɨ́ɨnuamona monamo dúidɨno afe monámona bitɨ́mɨe izóidiaɨoɨ. \v 49 Iemona énɨe ie fɨnócamɨena caɨ eroina izói, afe izói mona ímɨena éroitɨcaɨ. \p \v 50 Amatɨaɨ, omoɨ cacai, ómoɨna dáɨitɨcue, nana bínɨe dúide caɨ abɨ dɨe dɨga jaca Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo jáinide. Daje izói raɨre táɨnocaitaitɨfue zíiñona illɨ́nomo dúiñede. \v 51 Mei íadɨ nanómona uáfodo onóñega ráfuena ómoɨna onótaacadɨcue: nana tɨ́iñeitɨcaɨ; mei íadɨ nana jɨáɨfodo méidoficaitɨcaɨ. \v 52 Uáfuena, Juzíñamui íiraɨe vudugoɨ fúunua llezica, jarire ui bótacailla izói raɨre jɨáɨfodo méidoficaitɨcaɨ. Afe vudugoɨ fɨcɨre cácacaillamona tɨ́idɨno meine abɨdo jaca tɨ́iñeillena cáatalliaɨoɨ. Afe llezica cáɨmona cáadɨmacɨ jɨáɨfodo méidoficaitɨcaɨ abɨdo tɨ́iñeillena. \v 53 Mei caɨmo ite raɨre féitɨfue zíiñona féiñeitɨfuena méidoficairede. Daje izói caɨ tɨ́ite abɨ zíiñona tɨ́iñede abɨna méidoficairede. \v 54 Iemo afe bie caɨmo ite raɨre féitɨfue zíiñona féiñeitɨfuena méidoficailla llezica Juzíñamui Cuegáuai daɨna ñue jaɨ́cɨna zúite. Daje izói caɨ tɨ́ite abɨ zíiñona tɨ́iñede abɨna méidoficailla llezica afe Cuegáuai ñue jaɨ́cɨna zúite. Afe Cuegáuai daɨna bie izói jóide: \q1 Caɨmo ite tɨ́illɨfue, \q2 caɨna éoidɨmɨe anáfenoina izói, anáfenoga; ja táɨnocaide. \p \v 55 Caɨ tɨ́taitɨfue caɨna izi cácatafɨrena rɨ́ino jae iñede. \q1 Caɨna nɨe izói nɨ́baɨñeite, \q2 mei ie molleroɨ izoide raa ja birui iñédeza. \m \v 56 Nana comɨ́nɨmo fɨénidɨfuiaɨ íllamona, tɨ́taitɨfue caɨna jacɨ́ruitade. Iemo jaiai Juzíñamui caɨ ocuilla uai llúamona caɨ fɨeni fɨnócafuiaɨ duere fɨnórede. Iemona tɨ́illɨfue caɨ anáfuenuana jaca jacɨ́ruitɨcaɨ. \v 57 Mei Juzíñamui caɨ Ocuíraɨma Jesucrístodo áfemo caɨna anáfenotañenamona íena ɨere fɨgora daɨífɨredɨcaɨ. \p \v 58 Ie jira, cue izíruiga ámatɨaɨ o ɨ́ɨnogafuena jɨáɨfodo méidoñeno ñue jeire omoɨ oiri. Juzíñamui ocuica táɨjɨnafuemo nágaruillaɨ ɨere omoɨ náfuefɨreiri. Mei ñue onódɨomoɨza, caɨ Ocuíraɨmamo dájena caɨ táɨjɨnafue, jaca táɨnomo fáɨfiñeiteza. \c 16 \s1 Dúerede caɨ ámatɨaɨ canóllena úcube eneno ofítafue \p \v 1 Crístomo ɨ́ɨnote ámatɨaɨ canóllena úcube omoɨ jɨcánoga eneno ofítallɨfue llóitɨcue. Galacia énɨemo ite Juzíñamuimo jaɨnáidɨno cue llófuia izói, afe izói omoɨ ofítari. \v 2 Naga semana táɨniaruimo, ómoɨmona illa dɨ́gamɨe omoɨ oga úcubemona due jiza Juzíñamui íena oni eneno jóoneri. Nano omoɨ llɨ́ɨnua dɨeze oni eneno jóoneri. Daɨí uícodo omoɨ ñue eneno éenofɨreiri, cue billɨ́ruimo afe úcube ómoɨdo cue ɨ́raɨñeillena. \v 3 Uire cue bille llezica omoɨ nɨzeda danɨ baillɨ́mɨedo afe úcubena Jerusalémo óreitɨcue. Afe llezica omoɨ cuelle uítɨmɨiaɨ mámecɨ illábedo íaɨoɨna óreitɨcue. Afe bie izói omoɨ ofítaga úcubena Jerusalémo ite ámatɨaɨmo óreitɨcue. \v 4 Onoñegaza, cue jiéruia afémacɨ dɨga dane jáitɨcaɨ. \s1 Pablo jɨáɨnomo jáillena mamérite \p \v 5 Cue jáiadɨ Macedonia énɨedo jáiacadɨcue. Afe méifodo daɨí Coríntomo dúcɨitɨcue. \v 6 Mei nɨbaɨ nano nɨé dɨno omoɨ cɨ́gɨri íitɨcue. Nɨbaɨ ónoñegaza bie rozíredɨruillaɨna omoɨ cɨ́gɨri záitaitɨcue. Afe mei oni jɨáɨnomo cue jaille llezica cuena canóredɨomoɨ. \v 7 Mei ómoɨmo fia jarire érocaillano jáiacañedɨcueza, caɨ Ocuíraɨma comecɨ jítaia, omoɨ cɨ́gɨri are íacadɨcue. \v 8 Mei íadɨ Pentecostés rafue dúcɨille dɨno, benó Efeso jófuemo íitɨcue. \v 9 Mei ɨere ñue Juzíñamui uaimo cue táɨjɨllɨruimo itɨ́cueza. Aillo comɨnɨ birui aféuaimo jiéruiacadiaɨoɨ. Mei íadɨ afe llezica aillo afe uaina uáitatɨno ite. \p \v 10 Timoteo ómoɨmo bíadɨ, mai omoɨ cɨ́gɨri caɨmare íena omoɨ itátari. Afémɨena omoɨ áɨfedoñeno iri. Mei afémɨe daa caɨ Ocuíraɨma ocuícamo cue izói táɨjɨdeza. \v 11 Ie jira ómoɨmona buna afémɨena jámairuiñeno iri. Mei jɨáɨfodo cue ie éroizaɨbilleza caɨmare afémɨena omoɨ canori. Mei naa jɨáɨe ɨ́ɨnote ámatɨaɨoɨri íena ocuíridɨcue. \p \v 12 Caɨ ama Apolos dɨbénemo llóitɨcue. Naui íemo izire jɨcádɨcue, jɨáɨe ámatɨaɨoɨri omoɨ éroizaillena. Mei íadɨ afémɨe birui jáiacañede. Uire ie jáiacallɨruimo jáite. \s1 Iiraɨcaiño uáidonocailla uai \p \v 13 Mai abɨna ñue omoɨ onoiri. Crístomo omoɨ ɨ́ɨnogafue jɨáɨfodo méidoñeno jeire omoɨ oiri. Jacɨ́ruiñeno ñue íocɨredɨmɨe izói omoɨ iri. \v 14 Nana omoɨ jetáacagafuiaɨ, conímana izíruillafuedo fɨnori. \p \v 15 Amatɨaɨ, birui onódɨomoɨza, Estéfanas mámecɨredɨmɨe comɨnɨ, nano fueñe Acaya énɨemo ñúefuemo dóbaicaidɨno. Dóbaicaillano jɨáɨe Crístomo ɨ́ɨnote ámatɨaɨ canóllena ja maméritiaɨoɨ. \v 16 Jira afémacɨ, naa jɨáɨe afémacɨ izóidɨnori anamo omoɨ caɨmare itábicaillena ɨere jitáidɨcue. Daje izói jɨáɨnona canófɨredɨno, naa jabo ocuídɨnori anamo mai caɨmare omoɨ itábicairi. \v 17 Ja Estéfanas, Fortunato, Acaico dɨga bíllari ɨere ióbidɨcue, mei cúemona jɨca itɨ́omoɨza cuena canónidɨomoɨza. Mei íadɨ afémacɨ ómoɨmona féiredɨfue cuemo fɨnódiaɨoɨ. \v 18 Afémacɨ cue comécɨna ɨere náɨretadiaɨoɨ; daje izói ómoɨna náɨretadiaɨoɨ. Afe izoide comɨ́nɨmo ñue omoɨ jiéruiri. \p \v 19 Benó Asia énɨemo ite Juzíñamuimo jaɨnáidɨno ómoɨmo uaillaɨ orédiaɨoɨ. Daje izói Aquila ie aɨ Priscila dɨga naa íaillɨnoɨmo gaɨrídɨnori, caɨ Ocuíraɨma mámecɨdo uai ómoɨmo orédiaɨoɨ. \v 20 Nana benomo ite ámatɨaɨ oreca uaillaɨ, mai omoɨ llɨ́ɨnori. Daje izói conímana caɨmare uáidori. \p \v 21 Cue Páblodɨcue. Dama bie cue ónoɨdo cuega uai ómoɨmo orédɨcue. \p \v 22 Nɨnó dámɨe caɨ Ocuíraɨma Jesucrístona izíruiacañedɨmɨe Juzíñamui faidólleza. ¡Caɨ Ocuíraɨma, mai raɨre biri! \p \v 23 Caɨ Ocuíraɨma Jesucristo ómoɨna ñúefuena ézɨcɨiteza. \v 24 Nana omoɨ Jesucrístomo jaɨnáinado, ómoɨna cue izíruilla uai orédɨcue. Daɨítadeza. Jae nɨɨe.