\id REV NT0001.RE1 HALIA LANGUAGE ALLEN 7-APR-87 \h REVELESIN \toc1 REVELESIN A hiharuto te halei e Iesu Kristo e Jon \toc2 REVELESIN \mt1 REVELESIN \mt2 A hiharuto te halei e Iesu Kristo e Jon \c 1 \p \v 1 U buk teka e ka mena a man ka te harutein e Iesu Kristo. E Sunahan e hale ien a man ka teka te ga harute ien u katunun kui i tanen a man ka te ga butu boroboroma. E Kristo e hala mena mei a angelo i tanen i tar e Jon a katunun kui i tanen me harute noi lia a man ka teka. \v 2 Alia u hatein a man ka hoboto tu rutei lia u raranga tere Sunahan na tere Iesu Kristo. \v 3 A katun te ritena u ranga teka e ga sasala, nu katun has te hengo hanige ier a ka ti koloto nia turu buk teka. E hatei nena a man ka te butu nou, na poata te butu hamana noa a man ka teka e sukusuku nama. \s1 E Jon e koloto meni u raranga tara tohit a hun barebana tere Kristo \p \v 4 A ma tsi hahatoulana i tar tara tohit a hun barebana tere Kristo te ka mia tara provins i Eisia. Alia e Jon. \p E Sunahan e tatei tatagi rano limiu ba te hala ranoi limiu a masalohana. Nonei e kana, na nonei e ka has i mam, na nonei e la has nama romana i murimuri. Nu tohit u Namnamei te ka ria i mam turu gumgum u goagono tere Sunahan e tatei tatagi rario limiu ba te hala raroi limiu a masalohana. \v 5 Ne Iesu Kristo e tatei tatagi has rano limiu ba te hala ranoi limiu a masalohana. Nonei e hatei hamatskö nena a man ka tere Sunahan. Nonei a katun mam te takei pouts tara tou mate, na nonei e tsunono rena u king te ka ria i puta. \p Nonei e tatagi koru rena ra na nonei e hapurese beri ra u markato u omi i tarara. Nonei e kato beri ra a ka teka tara tou mate i tanen. \v 6 Nonei e kato here rira u pris tara Nipepeito i tanen, a hun katun te gi kui bei e Tamanen e Sunahan. Hala sei nitoe iam a solonen. A nitagala i tanen e tatei ka nitoana romana. U mana. \p \v 7 Ruto iam! Nonei e la nama turu koasi. U katun hoboto e rute roen, nu katun has ti sake ien u saka. U hun katun hoboto i puta e matoutse roen ba te taber. E mar butu las uanou teka. U mana. \p \v 8 E Sunahan a Tsunono e poiena, “Alia a hatania na kapakapa.” Nonei e kana, na nonei e ka has i mam, na nonei e la has nama romana i murimuri. Nonei te panina tara mamana ka. \s1 E Jon e tarei e Kristo \p \v 9 Alia e Jon, a hatoulana i tamilimiu tara pal barebana te hamana ria tere Iesu. Alia e sagoho hasegu a kamits te sagohe milimiu, na lia e hahaloso gono mera golimiu. Na ra e ka ria tara Nipepeito tere Iesu. Alia e ka gono mera goi limiu a man ka teka, taraha ara e hamana ria tere Iesu. Alia i karabuse iou me na hake ria tara tolo te ngöeri i Patmos, taraha alia u hatein u ranga tere Sunahan na man ka hamana te harutein e Iesu. \v 10 Turu lan tara Tsunono, alia u kaia turu Namnamei tere Sunahan, na lia u hengo u toa u ranga pan i murir te herei a tuhil. \v 11 Nonei e poei, “A ka te rute mou lö alö go koloto nien turu buk, ba lö te hala mena mien tara tohit a hun barebana tere Kristo teka: a hun barebana i Epesas na i Smena ni Pegamam ni Taiataira ni Sadis ni Piladelpia ni Leodisia.” \p \v 12 Ba lia u habirits hatoumurito te go ruto meni esi te ranga uama i tar. Ba lia e rutegu u tohit u lam ti kuiei a goul. \v 13 Na i gusuren e kaia a ka te herei nonei te butun katunuma. Nonei e ka mei u hasobu u ngahangaha te noaia i pitpitan mounen, na nonei e ka mei a lete goul te hahis a lumlumanen. \v 14 U hulu i bakunen e hiaka koru. A matanen e kulupu herei u tula. \v 15 Nu pitapita i tanen e kankanaha herei a baras ti turun hagogosi. Nu ranga i tanen e angul herei a ramun pan te olo hatagalana. \v 16 Nonei e pilein a tohit a pitopito i limanen tara pal matou. Na toa kilatan hiatatung te nou hihapala e kaia i rungnen, na hapala e butuia i ielesala. Na polenen e piri herei a pitala tara soasa. \p \v 17 Poata tu rute ien lia, ba lia e tuhopu nanoa i mounen me heregi a katun a mate. Ba nonei e halakopena a limanen a pal matou i tar me poiena, “Alö go ma matoutui. Alia noa has a toa tu ka i mam koru na te ka noa hasi gou i murimuri koru. \v 18 Alia e ka nitoagu tara mamana poata. Alia noa has tu mate. Kaba alö go tara! Alia e toatoa pouts hasigu ba te ka nitoagu romana. Na lia e ka megu a nitagalan tsunono tara tou mate na tara han turu mate. \v 19 Alö go koloto talein a man ka te rute mulö, a man ka te kana na man ka te butu moto nou. \v 20 Nonei lasi teka a mouna a tohit a pitopito te tare mula lö i limar tara pal matou, na mouna has u tohit u lam u goul: a tohit a pitopito e hereri u tson pepeitokap tara tohit a hun barebana tere Kristo, nu tohit u lam e hereri a tohit a hun barebana teka.” \c 2 \s1 U ranga te la u i Epesas \p \v 1 Na katun tu tarei lia e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Epesas: \p “U ranga teka nonei u ranga tara katun te pile nena a tohit a pitopito i limanen tara pal matou, na te hula hahisina i gusuna u tohit u lam goul. \v 2 Alia e atei silegu a toukui te katoe milimiu. Alimiu e roron kui hatagala nitoamiu ba te ma hapolasemi a nikukui a niga i tamilimiu. Alia e atei sil hasegu alimiu e rama koru ramiu u katun u omi. Alimiu u torohana hakapa riam u katun te poier nori u aposol ba te ma aposol hamanari, kaba limiu e haruto namiu te gamo uaren. \v 3 Alia e atei silegu u katun e hala rari limiu a kamits te hamana uami limiu i tar, kaba limiu e tagala sil noa hase molia ba limiu te ma gegesimi ba te hanoamiu. E moa. \v 4 Kaba a toa ka e omina i tamilimiu: alimiu e ma ngil korue milia tu mar ngil mam mena milimiu alia. \v 5 Alimiu go hakats haniga pouts niam a markato a niga i tamilimiu i manasa tu rus ba niam limiu. Alimiu go tori-tsuga niam u markato u omi ba te mar kato haniga pouts uamiu tu mar kato uam limiu i manasa. Te moa nen, alia e la guma romana ba te mi lu ba negu u lam i tamilimiu tara makum i tanen. \v 6 Kaba a toa ka a niga i tamilimiu teka: alimiu e omiemiu a markato tara pala tere Nikolas, te omi hase gulia. \p \v 7 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu. \p “A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e haniga negu romana te ga nou menien a huanu roeina tara nitoatoa, te pusukuna i iahana kui tere Sunahan.” \s1 U ranga te la u i Smena \p \v 8 Nonei a katun e ranga lel me poiena i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Smena: \p “U ranga teka nonei u ranga tara katun te mam koru na te murimuri koru hasina romana, nonei a katun te mate me toatoa poutsuna. \v 9 Alia e atei silegu u tori-tiama te butuna i tamilimiu. Na lia e atei sil hasegu alimiu e moemiu ta ka ta para i puta teka. Kaba limiu e ka memiu a man kana i Kolö te parana. Alia e atei silegu u palabir u katun e tuts sil rario limiu. Nori e poier nori u Jiu, kaba nori e moa te gi Jiu uen. Nori a toa pal katun tere Satan! \v 10 Alimiu go ma matoutemi a kamits na tori-tiama te sukusukun sagohe moa limiu. Hengo iam. E Satan e hakarabus ranou a palai i tamilimiu ba te amus rano limiu. A nomi teka e antunana romana turu maloto u lan. Kaba limiu go tagala sil noa hase molia, antunana tara poata te atung hamate raro ien romana limiu, ba lia te hala ragoi limiu a prais, nonei a nitoatoa hamana. \p \v 11 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu. \p “A katun te tagala saluhe nanou a nomi, e moa koru te ga tatei kato homi menien a tou mate hahuol.” \s1 U ranga te la u i Pegamam \p \v 12 Na nonei a katun teka e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Pegamam: \p “U ranga teka nonei u ranga tara katun te ka mena u kilatan hiatatung te nou hihapalana. \v 13 Alia e atei silegu alimiu e ka mia tara han te kana a nitsunono tere Satan. E Antipas e hatuts nio lia nonei tara han te ka mena a nitsunono tere Satan, ba nori i atung hamatie ten. Kaba alimiu u ma hapolase moi lia. E moa. Alimiu e hamana noa hase molia. \v 14 Kaba palaina ka te omina i tamilimiu: a palair u katun te ka ria i tamilimiu e kukutier u hihatuts tere Belam. Nonei a katun te hatei e Belek ime te gi mar kato homi u u katunur i Israel ti nou menien a kannou ti hats ba neia turu keisa na ti tsikolo uen na ti haloku uen. \v 15 Nu katun e ka has ria i gusumilimiu te kukutier u hihatuts u omi tara pala tere Nikolas. \v 16 Alimiu go tori-tsuga neiam u markato u omi. Te moa nen, alia e la boroboro guma romana i tamilimiu ba lia te atung ragi u barebana teka u ranga i tar te here nei u kilatan hiatatung. \p \v 17 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu. \p “A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e hale goien a palain a kannouna i Kolö te ngöeri a Mena ti hamous. Na lia e hala hase goien a hatu a hiaka ti koloto nia a solo a tsimus i tanen. Na nonei a toa puku te atei sile nou a solo teka.” \s1 U ranga te la u i Taiataira \p \v 18 Na nonei a katun e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te haman uar tere Iesu te ka ria tara taun i Taiataira: \p “U ranga teka nonei u ranga tara Pien Tson tere Sunahan, a matanen te here nei u tula te kulupuna nu pitapita i tanen te kankanaha here nei a baras ti turun hagogosi. \v 19 Alia e atei silegu a toukui tu kato iam limiu. Alia e atei silegu alimiu e ngil remiu u katun na limiu e hamana noa hase molia. Na lia e atei sil hasegu alimiu e taguhu ramiu u palair u katun na limiu e ma hapolasemi a nikukui a niga i tamilimiu. Na lia e atei silegu a man ka man niga te katoe milimiu i romana e niga balana tara man ka man niga tu kato mam iam limiu. \v 20 Kaba a toa ka e omina i tamilimiu: alimiu e hanigamiu te ga ka u a tahol e Jesebel i tamilimiu. A tahol teka e ngöe nei a peisanen a propet. Nonei e hatuts rena u katun i tar ba te amus ranen te gi tsikolo uen na te gi haloku uen na te gi nou menien a kannou ti hats ba neia turu keisa. \v 21 Alia u halei a tahol teka a poata te go tori-tsuga menien u markato u omi i tanen, kaba nonei e ma tatei hakape nei a markato i tanen tara haloku. \v 22 Ba lia te hale goien a nimate pan. Na lia e hala has nagou a kamits pan tara pal tson te tsikolo naren te ma tori-tsuga ba naro ien a markato a omi teka. \v 23 Na lia e atung hamate has ragou u katun te kukutier a tahol teka. Bu katun hoboto te lotu hoboto ria tara solona e Kristo e atei sile riou alia te atei silegu a torina katun. Alia e palis pouts rago romana limiu a man toa toa tara man ka man niga na man ka man omi tu katoam limiu. \p \v 24 “Kaba palai i tamilimiu i Taiataira e ma kukutiemi u hihatuts u omi teka. Alimiu u ma hatate nami a ka te ngöe rien ‘A mouna a hihatuts tere Satan’. Na lia e hatei rago limiu, alia e ma tatei hala lel ragi limiu u hakats u tiama. \v 25 Kaba alimiu go pile hakarapoto niam a nihamana na markato a niga te ka memi limiu antunana te kopis uagu malia. \v 26-27 U katun te tagala saluhe nariou a nomi ba te hengo haniga hitoner u ranga i tar antunana te kapana a poata i taren, alia e hala ragoi u katun teka a mar nitsunono tu lue malia tere Tamagulia. Alia e hala rago ien a nitsunono te gi tsunono hatagala hoboto merien u han i puta. Nori e pan roa i taren ba te here roi a aien te pekoena a tabeli. \v 28 Ba lia te hala has rago ien a pitopito te ngöeri a tounlan. \p \v 29 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.” \c 3 \s1 U ranga te la u i Sadis \p \v 1 Nonei a katun tu tarei lia e ranga lel me poiena i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepietokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Sadis: \p “U ranga teka nonei u ranga tara katun te ka mena u tohit u Namnamei tere Sunahan na tohit a pitopito. Alia e atei silegu a toukui i tamilimiu. Na lia e atei sil hasegu alimiu e heremi a katun a mate, noahasina te poe menari u katun alimiu e toatoamiu ba te tagalamiu. \v 2 Kalata iam! Kato hatagale iam a ka te ka noana. E namos tia nitoana. Alia u sabe e moa ta toa ta toukui i tamilimiu te go kapa hanigaia i matana Sunahan i tar. \v 3 Alimiu go hakats pouts niam u hihatuts tu hengo mame iam limiu. Kukutie iam ba te tori-tsuga namiu u markato u omi i tamilimiu. Te ma tagule moia limiu, ba lia te songots la uaguma i tamilimiu ba limiu te ma atei sile moi a poata te la guma romana lia. \v 4 Kaba ma tsi palabir a ma tsi katun i tamilimiu i Sadis e ma kato homiri. Nori e ka gono merio romana lia ba nori te ma ka meri romana u hasobu u korkoriana te haharoei nena u markato u omi. E moa. Nori e ka gono merio romana lia ba te haseier romana u hasobu u hiaka u gogoso, taraha nori e roron kato hanigar. \v 5 A katun te tagala saluhe nanou a nomi e haseie nou u hasobu u hiaka teka. E moa koru te go tatei busa ba menai lia a solonen turu bukuna tara nitoatoa. Alia e hateie gou e Tamar nu angelo u goagono i tanen nonei a katun i tar teka. \p \v 6 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.” \s1 U ranga te la u i Piladelpia \p \v 7 Na nonei a katun e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Piladelpia: \p “U ranga teka nonei u ranga tara katun te goagonona ba te ranga hamanana. Alia e pile negu a ki tere Devit a King i manasa. Alia te kalatsegu a tamana kaba e moa ta katun te ga tatei hapilie ien. Na lia te hapilie gen ba te moana ta katun te ga kalatse ien. \v 8 Alia e atei silegu a toukui i tamilimiu. Alia e atei silegu alimiu e ka memiu a tsitabubun nitagala tun ba limiu te kukute noa hasemiu u hihatuts i tar ba te ma holis nami lia. Ba lia te kalatsegu a tamana i matamilimiu ba te moana ta katun te ga pilien. \v 9 Hengo iam! Nonei a pal katun tere Satan e gamor ba te poier nori u Jiu. Kaba e moa. Nori e ma Jiuri. Na lia e hala mera goien i tamilimiu, ba nori te hakena puta roa i matamilimiu ba te atei sile riou alia e tatagi rago limiu. \v 10 A poata a omi e butu noa romana tara han hoboto i puta, ba nonei te torohanena romana u katun hoboto. Kaba lia e hatongo kap ragou romana limiu tara nomi teka, taraha alimiu e roron hengoemiu u ranga i tar, noahasina te omi merari u katun alimiu. \v 11 Alia e la boroboro guma romana. Alimiu go pile hakarapoto niam a ka te ka memi limiu. U katun u omi e namos lu ba ner a prais i tamilimiu. \v 12 A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e kato here nago ien a tul pan i iahana Luman Lotu Pan tara Sunahan i tar. Nonei e ma tatei la ba nanoi a makum a niga teka. Na lia e koloto nagia romana i tanen a solo tara Sunahan i tar na solona taun tara Sunahan i tar — i Jerusalem a tsimus te koul nama romana tere Sunahan i Kolö. Na lia e koloto has nagia romana i tanen a solo a tsimus i tar. \p \v 13 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.” \s1 U ranga te la u i Leodisia \p \v 14 Na nonei a katun e poei i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Leodisia: \p “U ranga teka nonei u ranga tara katun te ngöeri ‘U Mana,’ a katun te ranga hamana nena e Sunahan. Nonei a mouna a mamana ka hoboto te habuti e Sunahan. \v 15 Alia e atei silegu a toukui i tamilimiu. Alia e atei silegu alimiu e ma boutmi ne ma hiski hasmi. Alia e ngilegu alimiu go bout iam tsi alimiu go hiski iam. \v 16 Kaba alimiu e heremi u ramun u hiski nu bout te hisohalina. Alimiu e ma bout korumi na limiu e ma hiski koru hasmi. Ba lia te pu ba ragoi limiu a rungur. \v 17 Taraha, alimiu e poemiu, ‘Alam e ka mem a moni a para. Alam e ka haniga korum ba te ma ngilemi ta tan ta ka lel.’ Kaba alimiu e ma atei silemi alimiu e heremi u katun te moa korur ta toa ta ka, na limiu e ka homi korumiu popona te gi tatagi meri u katun alimiu. Na limiu e here hasemi a katun te matakiauna na te belosona. \v 18 Alia e ranga gono mera golimiu, alimiu go tori-tsuga niam u markato u omi ba te la uamuma i tar, ba lia te kato haniga koru ragoa limiu i matane Sunahan. Alimiu go hole mia ta goul i tar, a goul te gogoso nitoana, ba limiu te toan ka memou a man ka man niga hamana. Hol hase iam u hasobu u hiaka ba te kopo kap nami u beloso i tamilimiu. Ba limiu te hol hasemiu tu meresin i tar ba te hake mia i matamilimiu, ba limiu te toan tara poutsmiu. \v 19 Alia e hahuna regu ne kato hamatskö regu u katun te ngil regu lia tara poata te kato homi rien. E kato uana teka ba limiu te hakats hapara namiu a markato i tamilimiu ba te tori-tsuga namiu u markato u omi. \v 20 Hengo iam! Alia e tuol gia tara tamana ba te ngögu. Te hengo mareiena a katun a mar ranga i tar ba te kalatsena a tamana, alia e tasu goa i luma i tanen ba lam te nou hobotom. \v 21 A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e haniga nagou te ga gum gono mene ien lia turu gumgum u goagono i tar, te mar gum gono has mena gilia e Tamar turu gumgum u goagono i tanen, taraha alia tu tagala saluhein a nomi. \p \v 22 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.” \c 4 \s1 E Jon e tarei a man ka i Kolö \p \v 1 I murina a ka teka, alia e Jon u tarei a tamana te takalataia i Kolö. \p Bu ranga te ranga uama i tar i mam te herei a tuhil e poiena, “La uama i iasa teka, ba lia te hatare goi lö a ka te ga butu koru moto iou.” \v 2 Na i teka puku alia u kaia turu Namnamei tere Sunahan. Ba lia e taregu a toa gumgum a goagono i Kolö na lia u tara hasi e Sunahan te gumia i tanen. \v 3 Nonei e alesala herei u hatu u niga koru te ngöeri a tsaspa na konilian. Na toa butou e ka hasia i ieluna u gumgum u goagono me taratara here nei a hatu a bibil te ngöeri a emeral. \v 4 Nu 24 u gumgum i hahisin u gumgum u goagono tere Sunahan, nu 24 u katun u tsunono i gumia tara gumgum teka. U hasobu i taren e hiaka na nori i ka has mei u hatan king u goul i bakuren. \v 5 U kanaha e butuma turu gumgum u goagono tere Sunahan, nu gururu nu gutsil has. Nu tohit u bito i kulupuia i matana u gumgum u goagono. Nori u tohit u Namnamei tere Sunahan. \v 6 I matana u gumgum u goagono e ka hasia a ka te taratara herei u tasi ti kuiei u galas u tarabutu. \p Ne ka hasia a tohats a ka a toatoa te saputu mei u mata i mam na i murimuri. Nori i hahisin u gumgum u goagono. \v 7 A toa ka a toatoa e tara herei a laion. Na hahuol e tara herei a tunan bulumakau. Na hatopisa e ka mei u pole te herei a katun. Na hatohats e tara herei a manu te tapana. \v 8 A tohats hoboto a ka teka i ka mei a man tönomo a man pakapaka, na nori i saputu has mei u mata i tuanreiren na i iahana u pakapaka has. Nori i köma nitoa has mei a lan na bong ba te mar köma uar teka: \q1 “Goagono, goagono, goagono nonei a Tsunono e Sunahan te tagala sokuna. Nonei e ka mam ne ka hasina i romana, na nonei e la has nama romana i murimuri.” \p \v 9 Nori a tohats a ka a toatoa teka i roron solosei e Sunahan me hapane ren ba te haniga uar i tanen, nonei te gumia turu gumgum u goagono ba te toatoa nitoana. \v 10-11 Na tara mamana poata ti markato uen teka, bu 24 u katun u tsunono e hopue ria a peisaren i puta i matana e Sunahan te toatoa nitoana ba nori te hatsunone ren. Na nori i lapoin u hatan king i taren i matana u gumgum u goagono me poier, \q1 “O Tsunono i tamulam. O Sunahan i tamulam. E matsköna te go \q1 ka meni lö a solo pan na nikapan na nitagala. \q1 Taraha, alö tu habuti a mamana ka hoboto. Turu ngil i tamulö ti butu sila ien ba te kar.” \c 5 \s1 A pits pepa na Tunan Sipsip \p \v 1 Na lia e Jon u tarei a toa pits pepa tara limane Sunahan tara pal matou te gumia turu gumgum u goagono. Nonei u pits pepa teka i koloto nia i hihapala, na i harokoto kap nai u tohit u kan harokotokap. \v 2 Ba lia te taregu a toa angelo a tagala te ranga hapan me poiena, “Esi te ka mena a nikapan ba te antunan lukapa nena u kan harokotokap ba te palatsena u pits pepa?” \v 3 Na e moa ta toa i Kolö na tara han i puta na tara han turu mate te ga antunan palatein u pits pepa ba te tarana i iahanen. \v 4 Ba lia e tabe hapan megu e moa ta katun te ga ka mei a nitsunono te ga palata menien a pits pepa teka ba te rutse nen. \v 5 Ba toa turu katun u tsunono e poier i tar, “Ma tabei. Ruto! A katun te ngöeri a Laion tara pal katun tere Juda e tagala saluhein a hiatatung. Nonei e Iesu a hatutubunei pan tere Devit a King, na nonei te antunan lukapa nena a tohit a kan harokotokap ba te palatsena a pits pepa!” \p \v 6 Ba lia e tara hasegu a toa Tunan Sipsip te haharoein e Iesu. Nonei e tuolia i gusur a tohats a ka a toatoa nu katun u tsunono na i rehina u gumgum u goagono. A Tunan Sipsip e tara herei a ka ti atung hamati me toatoa poutsuna. Nonei e ka mei a tohit a kom nu tohit u mata te haharoein u tohit u Namnamei tere Sunahan te hala meri e Sunahan tara mamana han hoboto i puta. \v 7 Ba nonei e na luena a pits pepa tara pal matou i limane Sunahan te gumia turu gumgum u goagono. \v 8 Tara poata te katoe ien a ka teka, ba tohats a ka a toatoa nu 24 u katun u tsunono e hopue ria a peisaren i puta i matana Tunan Sipsip. Nori i ka hoboto mei a man kan köma te ngöeri a hap na man gotana goul i saputi a ka te ngöeri u insens. U insens e masina tara poata te hatse rien ba te haharoei nena u katun tere Sunahan te singo uar i tanen. \v 9 Ba nori e köme ier u toa u köma u tsimus me poier tara Tunan Sipsip: \q1 “Alö e ka mem a nitsunono te go lu meni lö a pits pepa ba te lukapem u kan harokotokap i tanen. \q1 Taraha, nori i atung hamatio lö nu rahatsing i tamulö e sakahis meri u katun tere Sunahan, u katun tara hun katun hoboto i puta \q1 nu mar ranga hoboto na han hoboto. \q1 \v 10 Na lö u kato rien u pris te gi taguhu e Sunahan i tarara, nu king has. Ba nori te tsunono roa i puta.” \p \v 11-12 Ba lia u tareto u angelo u para koru te ma antunan ase rari ba te tuol hahiser u gumgum u goagono na tohats a ka a toatoa nu katun u tsunono. Ba lia u hengoeto ti köma hapan uen me poier, \q1 “E matsköna te go ka meni a Tunan Sipsip ti atung hamati a nitsunono na mamana ka a niga na niatei na nitagala. \q1 Na e nigana te hapan mena roien a mamana ka ba te soloseie ren ba te haniga uar i tanen!” \b \p \v 13 Na lia u hengi ti ranga u a mamana ka hoboto i Kolö ni puta ni han turu mate na i tasi — a mamana ka hoboto te habuti e Sunahan tara mamana han. Ba nori e poier, \q1 “E Sunahan te gumna turu gumgum u goagono na Tunan Sipsip i tanen e ka mer a solo pan na nitagala pan. A mamana ka hoboto e gi haniga nitoa u i taren ba te hapan nitoa raren!” \b \p \v 14 Ba tohats a ka a toatoa e hatanganar me poier, “U mana!” Bu katun u tsunono e hopuer a peisaren i puta me hatsunone ren. \c 6 \s1 U kan harokotokap \p \v 1 Be Jon e poiena, “Alia u tarei a Tunan Sipsip te lukapi a hatoa tara tohit a kan harokotokap. Ba lia e hengoegu a toa tara tohats a ka a toatoa ba te poiena, “Lama!”, nu ranga i tanen e ling herei u gururu. \v 2 Ba lia e taregu a hos a hiaka. Na ka te osaia i tanen e ka mei a maltohu, na nori i hale ien a mar hata tara king. Ba nonei e lana me na tagala saluhena. \p \v 3 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hahuol, ba lia e hengoegu a hahuoluna ka a toatoa ba te poiena, “Lama!” \v 4 Ba tana hos a rörö koru e butu nama. Na ka te osaia i tanen i halan a nitagala te go habutu menien a pula i puta te gi atung hamate meri u katun a palai. Na nonei i hala hasei a toa kilatan hiatatung pan. \p \v 5 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hatopisa, ba lia e hengoegu a hatopisana ka a toatoa ba te poiena, “Lama!” Ba lia e taregu a hos a ruruhana, na ka te osaia i tanen e pilein a skel i limanen. \v 6 Ba lia e hengoegu a ka te ling herei u ranga i gusuna a tohats a ka a toatoa ba te poiena, “A kannou e ma antuna nei, na barebana e hole rien a moni pan. A toa beret e holeri a hihol turu toa u lan, na topisa bali beret e hol haseri a hihol turu toa u lan. Kaba alö go ma kato homiei u wel na wain.” \p \v 7 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hatohats, ba lia e hengoegu a hatohatsina ka a toatoa ba te poiena, “Lama!” \v 8 Ba lia e taregu a hos a ngöngöana, na ka te osaia i tanen i ngöei a Tou Mate, na Han turu Mate e murimuri hasukusukuia i tanen. Ba nori e hala reri a nitagala te gi kato hamate meri u katun a man ka teka: a pula na bes na nimate na ka a hie. U katun hoboto i puta i katori a tohats a pala, ba toa pala te mater ba topisa pala te toatoar. \p \v 9 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hatolima. Ba lia e taregu a man namnamei turu katun i kopina a makumun hats tara Luman Lotu Pan turu Jiu. U katun teka i atung hamate merai ti hamana uen turu ranga tere Sunahan, na ti hatei menien e Sunahan. \v 10 Ba nori e ku hapanir me poier, “O Tsunono, alö te pan korum tara mamana ka, na alö a goagono na lö hamana. U lahisa u poata lel te ka noana ba lö te toan hakape mou a nomi turu katun i puta ba te katoem a hipou i taren ti atung hamate merien lam?” \v 11 Ba nori hoboto e hala reri u hasobu u hiaka ba nori e hatei reri te gi gamon hahaloso uen, antunana te onotona u mun toulana i taren, u katunun kui tere Iesu. Taraha, nori e gi atung hamate hasir, te kato has u u katun teka ti mate mam. \p \v 12 Ba lia e taragu tara poata a Tunan Sipsip e lukapi a hatönomona kan harokotokap. Ba toa nun pan e butuna, ba pitala e butu haruruhanana me here nei u labalaba u ruruhana, bu saloboto tara tsihau e butu haröröna me here nei u rahatsing. \v 13 Bu pitopito i iasa e rus uar i puta, me hereri u hua u kokobu te rusuna turu roei te gasena a lomolomo a tagala. \v 14 Bu kolö e tia hakapana me here nei a ka te pitse ier. Bu mamanu pokus na mamana tolo has e sula ba ner a makum i taren. \v 15 Bu katun i puta e mous talar — u king nu katun pan nu tsunono turu soldia, nu katunun moni, nu katun u tagala, nu katunun kui, nu katunun hakui. U katun hoboto i mousia turu kiou na i murina u hatu tara pokus. \v 16 Ba nori e ku uar tara pokus na turu hatu me poier, “Rus muma i ielumulam ba te hamous ramia lam tara matane Sunahan te gumna turu gumgum u goagono, ba te hamous ramia lam tara raharaha pan tara Tunan Sipsip. \v 17 Taraha, u Lan Pan te gi hahuna merien u katun e butu hakapa, na e moa ta katun te ga antunan karasa iou.” \c 7 \s1 U katunur i Israel u hiase i taren te popoia turu 144,000 \p \v 1 I murina a ka teka alia u tarei a elahats a angelo i tuolia tara tohats a makum tara han i puta. Nori i pile poutsin a tohats a lomolomo tara han i puta, ba te moana ta lomolomo te ga bahu u i tasi na tu toa tu roei na ta toa ta makum i puta. \v 2 Na lia u tarei a tana angelo e la seima tara pala te purus nama a pitala, na nonei e ka mei a kan koloton nitsunono tere Sunahan te toatoana. Ba nonei e ku hapanna tara elahats a angelo te halari e Sunahan a nitagala te gi kato homi menien u tsikitsiki nu tasi. \v 3 Ba angelo teka e poiena, “Alimiu go ma kato homiemi u tsikitsiki tsi u tasi tsi a roei antunana te go hopu kap meni lam a nikoloto tere Sunahan i poler u katunun kui tere Sunahan.” \v 4-8 Na lia u hengi u hiase turu katun ti hopu kapin a nikoloto tere Sunahan i poleren. U hiase e popoia turu 144,000 turu Jiu — u katun tara 12 a hun katunur i Israel. U hiase tara man toa man hun katun e kato uana teka: \p Juda \p Ruben \p Gat \p Aser \p Naptali \p Manesa \p Simion \p Livai \p Isaka \p Sebiulan \p Josep \p Bentsamin \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \p 12,000 \s1 U gono u kapan turu katun \p \v 9 I murina a ka teka alia u tarei u katun u para koru ti gono hoboto, me moa koruna te gi antunan ase merien. Nori i lama tara han hoboto i puta — tara hun katun hoboto na turu mar ranga hoboto. Ba nori e tuol ria i matana u gumgum u goagono tere Sunahan na i matana Tunan Sipsip. Nori i ka mei u hasobu u hiaka ba te ka mer u kalan roei i limaren. \v 10 Ba nori e ku hapanir me poier, “A Sunahan i tarara te gumuna turu gumgum u goagono na Tunan Sipsip i tanen i lu pouts meri ra tere Sunahan!” \v 11-12 Bu angelo hoboto e tuol hahis ner u gumgum u goagono nu katun u tsunono na tohats a ka a toatoa. Bu angelo e hopuer a peisaren i puta i matana u gumgum u goagono me hatsunoner e Sunahan me poier, “U mana. E nigana te go ka meni a Sunahan i tarara a nisasala na solo pan na niatei na nitsunono na nitagala, na mamana ka e tatei haniga uar i tanen ba te hapane ren tara mamana poata hoboto. U mana!” \p \v 13 Ba toa turu tsunono e rangatse nolia me poiena, “Alö e atei silem eresi u katun teka te ka mer u hasobu u hiaka ni me ti la men?” \p \v 14 Ba lia e poiegu i tanen, “E moa, a tsi tsunono. Alö go hateie molia.” \p Ba nonei e poiena i tar, “Nori u katun teka ti tapirakaia tara poata tara kamits pan. Nori i galus hahiaki u hasobu i taren turu rahatsing tara Tunan Sipsip. \v 15 Ba nori e tuol ria i matana u gumgum u goagono tere Sunahan, ba te kui beren tara mamana poata, tara lan na bong, i iahana Luman Lotu Pan i tanen. Ba nonei te haka ranen i rehinen ba te hatongo kap ranen. \v 16 Nori e moa koru te gi tatei bes lel u na te gi tatei maka lel u. Na pitala na saha ka a hiski e ma tatei ski rano ien romana. \v 17 A Tunan Sipsip te taratara kap ranoen, nonei te kana i rehina u gumgum u goagono tere Sunahan. Nonei e peigi mera noien turu kioun ramun te hala ner a nitoatoa. Ne Sunahan e hasokolei nitoa ranoen.” \c 8 \s1 A hatohitina kan harokotokap \p \v 1 Tara poata te lukapeia a Tunan Sipsip a hatohitina kan harokotokap tara pits pepa, a ke kokomoto koruia i Kolö antunaia tara pal hap aua. \v 2 Ba lia e taregu a elahit a angelo te roron tuol ria i matana e Sunahan. Ba nori i hala reto a tohit a tuhil. \p \v 3 Na tana angelo te ka mei a kan hongon insens a goul e mi tuolia i rehina makumun hats. Nonei i halei u insens u para te gi sohala gono menien u singo turu katun hoboto tere Sunahan. Ba nonei e hatse nen tara makumun hats a goul te kana i pal mam turu gumgum u goagono. \v 4 U ruhu turu insens te ats e la sei gono mema u singo turu katun tere Sunahan tara limana angelo te tuolia i matane Sunahan. \v 5 Ba angelo e lueto a kan hongo turu insens me hongena u tula i iahanen te lue ien tara makumun hats me lapo nanen tara han i puta. Bu gururu nu gutsil nu kanaha na nun e toan bututo. \s1 U tuhil \p \v 6 Ba nori a elahit a angelo e katsin pihu hamanaser a tohit a tuhil ti ka meien. \p \v 7 Ba angelo tutun e piheto a tuhil i tanen. Ba aisina tara langits nu tula ti sohali u rahatsing te lapo naria i puta. Ba man ka turu tsikitsiki e katoeri a topisa pala, a huol te gi ka haniga na toa te ga omi, ba toa pala turu tsikitsiki na turu roei e atsina. Bu garas u pelpeli hoboto e ats hasina. \p \v 8 Ba angelo a hahuol e piheto a tuhil i tanen. Ba man ka i tasi e katoeri a topisa pala. Ba lia u tareto a ka te tara herei u pokus pan te kulupu, ba nonei e lapo naria i tasi. \v 9 Ba toa pala turu tasi e palis uana turu rahatsing, ba toa pala tara man ka man toatoa i tasi e mater, ba toa pala turu tolala i tasi e omi hasir. \p \v 10 Ba angelo a hatopisa e piheto a tuhil i tanen. Ba man ramun hoboto e katoeri a topisa pala. Ba toa pitopito pan te kulupu hapan e rus nama i Kolö ba nonei e rus uana tara toa pala turu ramun u olo na turu kioun ramun. \v 11 A solona pitopito teka a “Mal”. Ba toa pala turu ramun e malina, ba katun a para e mater tara poata ti ue ien u ramun teka, taraha nonei e mal. \p \v 12 Ba hatohatsina angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba man ka i kolö e katoeri a topisa pala. Ba toa pala tara pitala na tara tsihau na turu pitopito e kato hakuhiler, bu ualesala i taren e momona. Ba toa tara topisa pala tara lan e ma alesala nei, ne moa has tu ualesala tara toa tara topisa pala tara bong. \p \v 13 Ba lia e taregu a manu te tapa u i iasa koru ba lia e hengoegu te ranga hapan uen me poiena, “Haromana, haromana, haromana. U nomi pan e butu nou turu katun hoboto te ka ria i puta tara poata te pihe roa a elapisa angelo lel u tuhil i taren. Nori e katsin ling hamanasar.” \c 9 \p \v 1 Ba hatolimana angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba lia u tareto a toa pitopito te rusma i kolö me rus uana i puta. Ba pitopito e haleri a ki tara tamanana kiou te tsiruku nitoa uana i iogana. \v 2 Ba pitopito e kalatsena a tamana bu ruhu pan e butu here nei u ruhu turu tula pan. Bu ruhu e hakuhileto a pitala nu kolö. \v 3 Bu kuno u para koru e lakasa rima turu ruhu me koul uarima i puta. Ba nori e hala rari a mar nitagala tara kukoto. \v 4 Nori i hateiri e gi ma tatei kato homii u garas tsi a roei tsi a man ka te lebe ier. E moa. Nori i tatei kato hakamits lasir u katun ti ma ka mei a nikoloto tere Sunahan i poleren. \v 5 U kuno i ma tatei koto hamateri u katun teka. Nori i tatei kato hakamits las merien a tolima tsihau. A kamits teka e herei a kamits tara kukoto. \v 6 Tara poata teka i murimuri a barebana e torohanan atung hamate ner romana a peisaren kaba nori e ma antuna roi. Nori e matesile riou te gi mate uen kaba nori e ma tatei mate roi. \p \v 7 Turu hiharuto teka tu tarei lia, u kuno i tara herei u hos te katsin la uar tara pula. Na ka te tara herei u hatan goul tara king e kaia i bakuren. Ba poleren te tara here nei a katun. \v 8 A huluren e kato u tara hulur a tohaliou, ba lihoren te here nei a lihona laion. \v 9 A lumlumaren e lakopo kapin a ka te tara herei a kapan hatukap. Na poata ti palats ien a pakapakaren, e ling herei a hos a para te las ner u karis ba te pieta uar tara pula. \v 10 A hisir u kuno teka e hipis herei a hisina kukoto. Na hisren te ka mei a nitagala te tatei kato hakamits rena u katun tara tolima tsihau. \v 11 Na tsunono i taren nonei a angelo tara kiou te tsiruku nitoa uana i iogana. A solona angelo teka e Abadon turu Ha-Hibru, na turu Ha-Grik a mouna solonen e kato uana, “A katun te kato hohomiena a mamana ka.” \p \v 12 A nomi tutun e kapa. Kaba huol a nomi te ka noana. \p \v 13 Ba hatönomona angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba lia u hengoeto u toa u ranga te lama tara tohats a kona tara makumun hats te ka mei u goul ba te kana i matane Sunahan. \v 14 Bu ranga e poieto tara hatönomona angelo te ka mei a tuhil, “Hapurese a elahats a angelo ti kits kap ria tara ramun olo pan te ngöeri Yupretis.” \v 15 Ba nonei e purese ranen. A elahats a angelo teka i hahalosi u hingingal teka na tsihau teka nu lan teka na aua teka, te gi atung hamate merien a toa tara topisa pala turu katun hoboto. \v 16 Ba lia u hengoeto u hiase turu tsonun hiatatung ti osaia turu hos — e popoia turu 200 milion. \v 17 Turu hiharuto teka tu tarei lia, alia u tarei u hos nu katun ti osaia i taren. U katun i ka mei u kan hatukap i lumlumaren, palabi u rörö na palabi u bibil na palabi u ngöngöana. Bu bakur u hos e hereri a bakuna laion, bu tula nu ruhu nu uahiahi e butu rima i rungren. \v 18 A topisa ka a omi teka i kato hamatir a toa tara topisa pala turu katun hoboto i puta. \v 19 Taraha, a nitagala turu hos teka e kaia i rungren na i hisren has. A hisren e herei a kukutsi, ba nori te kato hakamits rarien u katun. \p \v 20 Na palair u katun hoboto i puta ti ma atung hamate rei a man ka a man omi teka, nori i ma tori-tsuga ba noa hasni u markato u omi i taren ba te hatsunoner e Sunahan. Nori i hatsunono noa hasir u mate u omi na man ka ti kato peise ien — u keisa ti kuie ien u goul na u silva na u baras na a hatu na u roei, a man ka teka te ma antunan tara nei na te ma hengo nei na te ma la nei. \v 21 Na nori i ma tori-tsuga ba hasni a markato tara hipuli nu matuna na tsikolo na haloku na kop. \c 10 \s1 A angelo na pits pepa a tetenei \p \v 1 Ba lia u tareto a tana angelo a tagala e koulma i Kolö. U koasi e pits hahise ien na butou e hahisin a bakunen. Na polenen e piri herei a pitala, na mounen e herei u tula. \v 2 Nonei e ka mei a pits pepa a tetenei te tapalataia i limanen. Nonei e hatöeia a mounen a pal matou i tasi na pal keruka turu tsikitsiki. \v 3 Ba nonei e ku hapan here nei a laion. Na i murina te ku ien, bu tohit u gururu e soule ren. \v 4 Na tu hengoia lia a ka teka, ba lia e katsin koloto nagien turu pepa. Bu toa u rangana i Kolö e poieto i tar, “Alö go hamous u rangana turu tohit u gururu. Alö go ma koloto neien.” \p \v 5-6 Ba angelo te tuolia turu tasi na turu tsikitsiki e hasoasei mena nei a limanen a pal matou i Kolö me ranga hamana nena a solona e Sunahan — e Sunahan te toatoa nitoana, nonei te habuti u kolö na mamana ka i iahanen, na te habutu hasi u tasi na mamana ka i iahanen. Ba angelo e ranga hamana uana i iasa me poiena, “E moa tu hahaloso lel! \v 7 Poata te pihe noa a hatohitina a angelo a tuhil i tanen, be Sunahan te habutu hamane nou u ranga i tanen te mous, u ranga te hatei mam nien turu katunun kui i tanen u propet.” \p \v 8 Bu ranga te ranga mam mema lia i Kolö e ranga lelito i tar me poiena, “Alö go na lu a pits pepa te tapalatana ba te kana i limana angelo te tuolna i tasi na turu tsikitsiki.” \p \v 9 Ba lia e la uagu tara angelo me rangatse gien te ga hala menien lia a pits pepa a tetenei. Ba nonei e poiena i tar, “Lu talei ba lö te noue men. Nonei e suit here noi u möröana i rungumulö, kaba e na melil noa turu mukolo i tamulö.” \p \v 10 Ba lia e lue guma a pits pepa a tetenei i limanen ba te noue gen. Ba nonei e suit here nei u möröana i rungur, kaba poata tu tongoloe ien lia ba nonei e melilna turu mukolo i tar. \v 11 Ba nonei e poiena i tar, “Alö go ranga hatei lelin a ka te butu noa turu hun katun u para na turu han u para, na turu katun turu mar ranga u para na tara turu king u para.” \c 11 \s1 A elasolana tsonun hahatei \p \v 1 Ba lia i hale tei u toa u roein tutuna ba lia i hateie tou, “Na tune iema a Luman Lotu Pan tere Sunahan ba lö te tuna hasem a makumun hats. Ba lö te ase rem u katun te lotu ria tara Luman Lotu Pan. \v 2 Kaba alö go ma tunei a makumun oho i ielesala, taraha nonei i hala hakapa nia turu tematan. Nori e tötö homier romana a Taun a Goagono antunana tara 42 a tsihau. \v 3 Na lia e hale goi a pal tsonun hahatei i tar a nitagala te gi hahatei menien u ranga tere Sunahan tara poata teka, antunana turu 1260 u lan. Ba nori te hasoge riou u labalaban bek te haruto nena a nitatagi.” \p \v 4 A elasolana katun teka nori u huol u roein olip te hatein e Sekaria a propet i manasa na nori has u huol u lam te gum ria i matana Tsunono te tsunono nena a han i puta. \v 5 Te katsin kato homi renoa romana ta katun a elasolana katun teka, bu tula te lakasa nama romana i rungren ba te kato homi rena u pakö i taren. A katun te torohanan kato homi ranen e mar atung hamate mena roi teka. \v 6 Nori e ka mer romana a nitagala te gi keits menien a langits ba te ma polo nei tara poata te hatei narien u ranga tere Sunahan. Na nori e ka has mer romana a nitagala te gi hapalis menien u kioun ramun turu rahatsing. Na nori e ka has mer romana a nitagala te gi hala menien a mamana mar nomi turu han i puta tara saha poata te gi ngile ien. \p \v 7 Poata te hatei hakapa naro ien romana u ranga, ba ka a omi te butu nama i iahana kiou te tsiruku nitoa uana i iogana e hiatatung mera nen romana. Ba nonei te tagala saluhe ranen romana ba te atung hamate ranen. \v 8 Bu tuanrei i taren te opuna romana tara kalana tara taun pan ti tapala nia a Tsunono i taren tara koruse. U solon haharoei tara taun teka i Sodom na i Itsip. \v 9 Turu topisa u lan na hapala, u katun tara mamana hun katun na tara mamana han na turu mamanu mar ranga e rutser romana a tuanreiren, ba nori te hapiu ner te gi kaho merien. \v 10 U katunur i puta e sasala mer romana ti mate u a elasolana katun teka. Nori e katoer romana a man kannou na man pati, ba te hiahalhala ner a man presen tara hapala i taren, taraha nori a elasolana tsonun hahatei i mate hakapa, nori u katun ti kato hakamits korur u katunur i puta. \v 11 I murina u topisa u lan na hapala, e Sunahan e pihu hatoatoa ranen romana ba nori te takeir. Ba barebana hoboto te tara raren romana te matout korur. \v 12 Ba elasolana katun te hengoer romana u ranga pan i Kolö ba te poiena i taren, “La sei uamuma teka!” Ba nori te la sei uar romana i Kolö turu koasi, bu pakö i taren te tara raren. \v 13 Nonei has tara poata teka e ka mena romana a nun pan a tagala, ba nonei te kato homiena a toa tara maloto a pala tara taun teka ba te kato hamate rena u 7000 tara katun. Ba palair u katun te ka noar te matout korur romana, ba nori te soloseie riou e Sunahan i Kolö. \p \v 14 A nomi hahuol e kapa. Kaba ruto! A hatopisana nomi e la nama. \s1 A hatohitina tuhil \p \v 15 Ba hatohitina angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba man ranga pan i Kolö i poieto, “A Tsunono i tarara ne Mesaia i tanen e tsunono ner u han hoboto i puta i romana, ba nonei te king nitoa nou tara mamana poata!” \v 16 Bu 24 u katun u tsunono ti gumia tara gumgum a goagono i taren i matane Sunahan e hopue ria a peisaren i puta me hatsunoner e Sunahan. \v 17 Ba nori e poier, \q1 “O Tsunono, alö a Sunahan a tagala koru. Alö u ka mam koru ba te ka noa hasim i romana. Alam e haniga mem tu haruto meni lö a nitagala a kapan i tamulö me tanian tsunono mia tara han i puta. \q1 \v 18 U katunur i puta i raharaha korue iolö, kaba poata te go hala meni lö a nihahuna e butu hakapa. \q1 A poata e butu hakapama te go tsimou meri lö u katun ti mate. Na poata e la hakapama te go hala meni lö a hihol a niga turu barebanan kui i tamulö — u propet nu katun hoboto i tamulö te matoutse rio lö, u katun u kapan nu katun papala has. \q1 A poata e butu hakapama te go kato homi meri lö u katun ti kato homi a han i puta!” \p \v 19 Ba Luman Lotu Pan tere Sunahan i Kolö e kalatser, ba lia e taregu nonei a bokis te ka mei u rangan kits i iahanen ba te kana tara Luman Lotu Pan tere Sunahan. Bu kanaha e butuna nu gururu nu gutsil na nun, ba aisin langits a tiama e rus uana i puta. \c 12 \s1 A tahol na kukutsi pan \p \v 1 Ba hiharuts a kapan e butuna i Kolö. Nonei a toa tahol te hasobui a pitala, na tsihau e kaia i kopina mounen, nu hatan king i bakunen e ka mei a maloto na huol a pitopito i tanen. \v 2 Nonei e pika ba te katsin posana, ba poata te sagohe ien a kamits ba nonei e kuna. \p \v 3 Ba tana hiharuts e butu hasina i Kolö. Nonei a ka a rörö a kapan te tara herei a kukutsi. Nonei e ka mei u tohit u baku na maloto a kom, na man hatan king e ka hobotoia tara man baku i tanen. \v 4 A hisnen e salo ban a toa tara topisa pala turu pitopito me lapo ranen i puta. Ba kukutsi e tuolna i matana tahol te katsin posa, taraha nonei e ngilin noui a pien tara poata te gi pose ien. \v 5 Ba tahol e pose iena a pien tson, me gul borobore ier me la menari i iasa tere Sunahan te gumia turu gumgum u goagono i tanen. Nonei a pien e tsunono hatagala rena romana u han hoboto. \v 6 Ba tahol e bus uato tara latu pinopino. E Sunahan e kato hamatskö hakapi a makum teka i tanen, ba nonei te taratara kap nanoen romana turu 1260 u lan. \p \v 7 Na turu hiharuts teka tu tarei lia, alia u tarei a toa pula e butia i Kolö. Be Maikel a toa tsunono turu angelo nu angelo u niga ti kukutien e hiatatung mer a kukutsi pan nu angelo u omi. \v 8 Ba pala tara kukutsi e rusuna tara pula ba nori e moa leler ta makum i taren i Kolö. \v 9 Ba kukutsi nu angelo hoboto i tanen i lapo ba reto i Kolö me rus uar i puta. Nonei a kukutsi noa has ni manasa — e Satan, nonei te gamogamo rena u katunur i puta. \p \v 10 Ba lia e hengoegu u toa u ranga pan i Kolö te poei, “I romana a poata te sakahis rena e Sunahan a barebana i tanen na te haruto nanen a nitagala i tanen. Nonei a King, ne Mesaia i tanen e haruto has nena a nitsunono i tanen. Taraha, nori i lapo ba hakapein nonei a katun a omi i Kolö, a katun te roron kotir u hahatoulana i tarara i matane Sunahan tara mamana poata. \v 11 Nori i tagala saluheia i tanen tara nitagala turu rahatsing tara Tunan Sipsip na turu ranga hamana ti rararien. Nori i ma peitsni a peisaren. E moa. Nori i hatangana te gi mate sil has menien e Sunahan. \v 12 E kato uana teka ba limiu te sasalamiu, alimiu hoboto te ka mia i Kolö! Kaba a nomi pan e butu noa i tamilimiu u katun te ka mia turu tsikitsiki na i tasi. Taraha, e Satan e koul hakapa u i tamilimiu ba te raharaha koruna. Nonei e atei silena a poata i tanen e sukusukun kapana.” \p \v 13 Ba poata te atei sileia a kukutsi nori i lapo hakapa nien i puta, ba nonei e tanian kutiena a tahol te posei a pien tson. \v 14 Kaba tahol i halei u huol u pakapaka tara manu pan te ga tapa uen tara makum i tanen i gusuna latu pinopino. Nonei e na tara kap nario tara makum teka antunana tara topisa hiningal na tönomo a tsihau, ba te hatongo kap naroen tara kukutsi. \v 15 Ba kukutsi e kis nena u ramun u para i rungnen te herei a ramun olo, ba te olo uana tara tahol ba te katsin las ba nanen. \v 16 Kaba u tsikitsiki e taguhi a tahol ba te kalatana ba te tongolena a ramun olo te lakasama i runguna kukutsi. \v 17 Ba kukutsi e raharaha koruena a tahol ba te lana te ga na pula gono meri a pala tara tahol, nori u katun te kukutier u ranga tere Sunahan ba te rarare ner nori u barebana tere Iesu. \v 18 Ba kukutsi e na tuoluna i kotolana. \c 13 \s1 A huol a ka a omi ti toatoa \p \v 1 Ba lia e taregu a toa ka te toatoa ba te butu nama i tasi. Nonei e ka mei a maloto a kom nu tohit u baku, nu hatan king i kaia tara man toa man kom hoboto, na solo a omi e ka hasia tara man bakunen. \v 2 A ka teka e tara herei a ka ni latu te ngöeri a lepat. Na mounen e herei a mouna tana ka ni latu te ngöeri a bea, na rungnen e herei a runguna laion. Na kukutsi pan e halan a nitagala na nitsunono i tanen tara ka a omi teka te toatoa. \v 3 A toa bakunen e tara herei i atung hamati kaba e ma mate nitoai. A pi e maho hakapa pouts. U katun hoboto i puta i asingoto korun a ka teka ba te kukutier nonei a ka te toatoa. \v 4 Bu katun hoboto e hatsunoner a kukutsi, taraha nonei e halan a nitagala i tanen tara ka te toatoa. Ba nori e hatsunono haser a ka te toatoa me poier, “Esi te popona tara ka te toatoana? E moa tala. E moa ta katun te ga antunan hiatatung meien!” \p \v 5 Na ka te toatoa i hatanganein te ga ranga sesei uen ba te ranga homi koru nena e Sunahan. Nonei e ka mei a nitagala pan te antunaia tara 42 a tsihau. \v 6 Ba nonei e tanian ranga homi koru nena e Sunahan na solo i tanen na han te kana e Sunahan na nori has te ka ria i Kolö. \v 7 Na i hatanganein te ga hiatatung merien a barebana tere Sunahan ba te tagala saluhe ranen. Na nonei i katoei a tsunono pan tara hun katun hoboto na tara mamanu mar ranga tara mamana han. \v 8 Bu katun hoboto te ka roa i puta te hatsunone roen romana, u katun hoboto ti ma koloto nia a soloren i iahana u bukuna tara nitoatoa i mam te habuteia e Sunahan a mamana ka. Nonei u buk teka u bukuna tara Tunan Sipsip ti atung hamati. \p \v 9-10 A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka teka: u katun te hopu kapir e Sunahan te gi la uen tara karabus, nori e la hamana riou romana tara karabus. Nu katun te hopu kapir e Sunahan te gi atung hamate merien romana, nori e na mate noa has uariou teka. Na ka teka e poiena a barebana tere Sunahan e gi hamana hatagala koru ba te ma hanoari. \p \v 11 Ba lia e taregu a tana ka te toatoa te butuma turu tsikitiki. Nonei e ka mei a huol a kom te herei a kom tara tunan sipsip, ba te ranga here nei a kukutsi pan. \v 12 A ka teka e kui mei a nitsunono pan te lue men tara ka tutun te toatoa, ne kuiia i matanen. Nonei e kato u ranga u mal koru te poei a man ka hoboto i puta e gi hatsunoni a ka tutun te toatoa, a toa bakunen ti atung hamati ba te maho poutsuna. \v 13 A ka hahuol teka e kato u mirakul u para. Nonei e harusema u tula i kolö ba te rus uanama i puta i matana katun hoboto. \v 14 Nonei e gamori u katun hoboto ti kaia i puta u mirakul te katoen i matana ka tutun te toatoa. Na ka hahuol e ranga mer u katun hoboto i puta te gi kui menien u toa u keisa te mata herei a ka tutun ti atungi ba te toatoa poutsuna. \v 15 Ba nori e hanigar ba ka hahuol e husa uana turu keisa tara ka tutun bu keisa te toatoana, ba nonei e antunan ranga talana ba te antunan kato hamate has rena u katun hoboto ti ma hatsunone ien. \v 16 Ba ka hahuol te toatoa e ranga hamalna turu katun papala nu katun pan has, na turu katunun moni nu katun has ti moa ta moni, na turu katunun kui nu katunun hakui has, na turu katun hoboto. Bu ranga teka e poiena nori hoboto e gi hakolotein u toa u mar nikoloto turu ualima i taren tara pal matou tsi i poleren. \v 17 Na katun te ma ka mei a nikoloto teka e ma tatei hiholi ne ma tatei hahol hasi. A nikoloto teka nonei a solona a ka tutun te toatoa, tsi u hiase tara solonen. \p \v 18 Ara gi hakats korun a ka teka. A katun te ka mena a niatei e tatei hakats sakesake nena a mouna u hiase tara ka tutun te toatoa. Nonei u hiase tara toa katun, nu hiase teka nonei u 666. \c 14 \s1 U köma u tsimus i Kolö \p \v 1 Ba lia e taregu nonei a Tunan Sipsip ba te tuoluna i ieluna u pokus i Saion tara taun i Jerusalem. Na 144,000 u katun i ka gono meien. Nori i hakoloto hakapa nia a man solo i poleren, a solona Tunan Sipsip na solo has tere Tamanen. \v 2 Ba lia u hengoeto u toa u ranga i Kolö te ling herei a toa ramun pan te gororöna ba te kurapana turu uarahana, ba te here hase nei u gururu pan. Bu ranga teka e ling here hase nei a kan köma te here nei a gita te sake ier u katun. \v 3 Ba nori e tuol ria i matane Sunahan te gumia turu gumgum u goagono na i matana tohats a ka a toatoa na i matana pal tsunono pan has. Ba nori e köme ier u toa u köma u tsimus te ma tatei atei sileri a palair u katun. Nori a 144,000 u katun teka te sakahis ba ria e Sunahan i puta, nori peisa te tatei atei ner u köma teka. \v 4 Nori a pal tson u gogoso ti ma opu gono mei ta tahol. Nori u katun u masura. Nori i kukute a Tunan Sipsip tara mamana makum te la uen. E Sunahan e sakahis ba rien turu katun hoboto i puta, na nori a pal katun tutun te lu pouts merai e Sunahan i tanen na tara Tunan Sipsip. \v 5 Nori i mamala gamoi, na e moa ta ka ta omi i taren. \s1 Topisa angelo \p \v 6 Ba lia e taregu a tana angelo te tapaia i iasa koru. Nonei e ka mei u Bulungana u Niga te ka nitoana ba te katsin habulungana nanen turu katun i puta, turu han hoboto nu mar ranga hoboto na man hun katun hoboto. \v 7 Ba nonei e ranga hapanina me poiena, “Alimiu go matoute iam e Sunahan ba limiu te soloseie men. Taraha, a poata e butu hakapa te ga tsimou merien u katun. Alimiu go hatsunone men, nonei te habutu u kolö nu puta nu tasi nu ramun hoboto!” \p \v 8 Ba hahuoluna a angelo e kukutiena a angelo tutun me poiena, “E omi hakapa. A taun a kapan i Bebilon e omi hakapa. Nonei e here nei a tahol te hauari u katun turu han hoboto u wain i tanen, u wain te haharoei nena a markato tara hahaloku papala i tanen!” \p \v 9-10 Ba hatopisana angelo e kukute ranen ba te ranga hapanina me poiena, “E Sunahan e hahuna ranou u katun te hatsunoner a ka a omi te toatoana na u keisa i tanen, ba te hakoloto ner a nikoloto i tanen i poleren tsi i limaren. Nori e here roi a katun te ue iena u wain u tagala koru te ma sohala gono meri tu ramun. U wain teka e haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan te ma sohala gono menien a nihitatagi. U katun hoboto teka e lue riou a kamits pan turu tula u uahiahi i matanu angelo u goagono na i matana Tunan Sipsip. \v 11 U ruhu turu tula te hakamits ranoen e la sei nitoa nou ne ma tatei kapa nei. E moa koru ta poata te ga ski tara nihahuna i taren, nori u katun ti hatsunoni a ka te toatoa nu keisa i tanen na nori ti lui a nikoloto tara solonen.” \p \v 12 A ka teka e poiena u katun tere Sunahan e gi tagala noa lasi, u katun te hengo hanige ier u ranga tere Sunahan ba te hamana hatagala ria tere Iesu. \p \v 13 Ba lia u hengoeto u toa u ranga i Kolö ba te poiena i tar, “Alö go kolotein a ka teka: a barebana te kui beier e Sunahan ba te mater i romana tsi i murimuri, nori e gi sasala!” \p Bu Namnamei tere Sunahan e poiena, “U mana koru! Nori e tatei husa ba ner a toukui pan i taren. Nu markato u niga ti katoe ien e tatei la gono mie ren.” \s1 A poatan tangoho \p \v 14 Ba lia u tareto u toa u koasi u hiaka, na ka te tara herei a katun e gumia turu koasi. Nonei e ka mei u hatan king u goul i bakunen nu toa u kilata u nou koru i limanen. \v 15 Ba tana angelo e lakasa nama tara Luman Lotu Pan ba te ranga hapan uana tara katun te gumia turu koasi me poiena, “Alö go hakui u kilata i tamulö ba lö te harenge iem a kannou a tangoho, taraha a poatan tangoho e butu hakapa tara han i puta.” \v 16 Ba katun te gumia turu koasi e hangats nena u kilata i tanen i puta ba te luena a kannou hoboto a tangoho. \p \v 17 Ba lia u tareto a tana angelo te lakasama tara Luman Lotu Pan i To, na nonei e ka has mei u toa u kilata u nou koru. \p \v 18 Ba tana angelo te tara kap nena u tula e butu nama tara makumun hats. Ba nonei e ranga hapan uana tara angelo te ka mei u kilata u nou koru me poiena, “Alö go hakui u kilata i tamulö ba lö te ngats sekilem u gerep tara kuin gerep i puta, taraha u gerep e tangoho hakapa!” \v 19 Ba angelo e hakuiena u kilata i tanen i puta ba te ngats sekilena u gerep, ba nonei te lapo mena neien tara makum te pita bulbule ria u gerep. U gerep e haharoei nena u katun u omi, na makum te pita bulbule ria u gerep e haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan. \v 20 Ba nori e pita bulbule ria u gerep i ielesala tara taun, bu rahatsing turu katun ti mate e olo halakasa here nei a ramun olo te ruku hapopoia tara tohit a seilo na ningahangaha i tanen e popoia tara 300 kilomita. \c 15 \s1 A elahit a angelo \p \v 1 Ba lia u tareto a tana hiharuts pan i Kolö: nonei a elahit a angelo ti ka mei a nitagala te gi hala meni a tohit a nomi i puta. Na poata te kapa noa u nomi teka, be moa lel ta nomi te ga butu romana i muriren. U nomi teka e hakape nou a raharaha tere Sunahan. \p \v 2 Ba lia u tareto a ka te tara herei u tasi, ba te here hase nei u galas te hisohali gono mei u tula. Na lia u tara hasi u katun ti tagala saluheia tara ka a omi te toatoa na turu keisa i tanen na turu hiase tara solonen. Nori i tuolia i rehina u tasi te herei u galas ba te pile ner a man kan köma te here nei a gita te hala rien e Sunahan. \v 3 Nori i kömei u köma tere Moses a katunun kui tere Sunahan nu köma tara Tunan Sipsip, ba te mar köma uar teka: \q1 “O Tsunono, o Sunahan. Alö e tagala saluhem! \q1 A man toukui i tamulö e pan koruna ba te niga sokuna. \q1 Alö a king turu han hoboto. \q1 U markato i tamulö e matskö koruna ne mana nitoana. \q1 \v 4 O Tsunono, u katun hoboto e tatei matoutse rio lö ba te soloseie rio lö. \q1 Alö peisa te niga nitoam na te goagonom. \q1 U han hoboto e mi hatsunone riou romana lö, taraha nori i tarei a markato a matskö i tamulö.” \p \v 5 Na i murina a ka teka alia u tarei a Luman Lotu Pan i Kolö na makum a goagono i tanen te kalata. \v 6 Ba nori a elahit a angelona tara tohit a nomi e lakasa rima tara Luman Lotu Pan. U hasobu i taren e hiaka ba te gogoso nitoana. Nu lete goul i hapous pekori a man lumlumaren. \v 7 Ba toa tara elahats a ka a toatoa e hala ranei a elahit a angelo a tohit a gotana goul. A man gotana teka i saputi a raharaha tere Sunahan nonei te toatoa nitoana. \v 8 Bu ualesala na nitagala tere Sunahan e habutena u ruhu ba te saputena a Luman Lotu Pan. Ba te moana ta katun te ga antunan tasu romana tara Luman Lotu Pan antunana te kapa noa a tohit a nomi tara elahit a angelo. \c 16 \s1 U gotanan raharaha tere Sunahan \p \v 1 Ba lia e Jon u hengoeto u toa u ranga pan te butuma i Luman Lotu Pan, ba nonei te ranga uana tara elahit a angelo me poiena, “Alimiu go na kis namia a tohit a gotanan raharaha tere Sunahan i puta!” \p \v 2 Ba angelo tutun e na kis nena a gotana i tanen turu tsikitsiki. Bu pi u omi te kamits koru e butuna i tuanreir u katun ti ka mei a nikoloto tara ka a omi te toatoa na ti hatsunoni u keisa i tanen. \p \v 3 Ba hahuoluna angelo e kis nena a gotana i tanen turu tasi. Bu tasi e palisina me here nei u rahatsing tara katun a mate, ba mamana ka hoboto ti kaia i tasi e mater. \p \v 4 Ba hatopisana angelo e kis nena a gotana i tanen turu ramuniolo na turu mounu ramun ba nori e palis ria turu rahatsing. \v 5 Ba lia e hengegu nonei a angelona turu ramun ba te poiena, “O Sunahan, alö a katun a matskö. Alö tu ka mam na lö te ka noa hasim i romana. A nihahuna teka te hala nemu lö e matskö koruna. \v 6 Taraha, nori u katun u omi i atung hamatier u barebana i tamulö nu propet i tamulö bu rahatsing i taren e olo hakapana. Ba te here tale nei alö e hala uas ramien u rahatsing te gi ue ien. Nori e luer a nihahuna te popona turu markato u omi i taren.” \v 7 Ba lia e hengoegu u toa u ranga te butuma tara makumun hats ba te poiena, “O Tsunono, o Sunahan. Alö e tagala saluhem! A nihahuna te hala nemu lö e matskö koruna ne mana nitoana!” \p \v 8 Ba hatohatsina angelo e kis nena a gotana i tanen tara pitala bu hiski pan e skiena u tuanreir u katun. \v 9 U katun e ski homir u hiski pan teka, ba nori e ranga homi koru ner e Sunahan te tsunonoia tara nomi teka. Kaba nori i ma habirits bani u markato u omi i taren ba te soloseier e Sunahan. E moa. \p \v 10 Ba hatolimana angelo e kis nena a gotana i tanen turu gumgum u goagono tara ka a omi te toatoa. Bu kuhil e hakuhilena a han i tanen, bu kamits pan e butuna bu katun te har koru mer u kamits. \v 11 Ba nori e ranga homi koru ner e Sunahan i Kolö, taraha nori i sagohi u kamits pan nu pi u omi. Kaba nori i ma habirits bani u markato u omi i taren. \s1 U king e gono ria tara han i Amagedon \p \v 12 Ba hatönomona angelo e kis nena a gotana i tanen tara ramun olo pan i Yupretis. Ba ramun teka e rakarakana bu kingir tara pala te purus nama a pitala te tatei aroho rima. \v 13 Ba lia u tareto a topisa spirit a omi te tara herei a topisa kura. A toa e lakasama i runguna kukutsi pan na tai i runguna a ka a omi te toatoa na tai i runguna propet a gamogamo. \v 14 Nori u spirit u omi koru ti tatei kato u mirakul. A topisa spirit teka i la u turu king turu han hoboto i puta. Nori i la sil te gi gono hoboto sil merien a pula turu Lan u Kapan tere Sunahan te tagala saluhena. \p \v 15 “Hengo iam! Alia e songotei la hamous guma romana. A katun te kalata hitonina e ga sasala. Alimiu go heremi a katun te tara kap haniga nena u hasobu i tanen ba te ma tatei beloso neia i matana barebana.” \p \v 16 Bu spirit u omi e gono hoboto rer u king tara toa makum te ngöeri Amagedon turu Ha-Hibru. \p \v 17 Ba hatohitina angelo e kis nena a gotana i tanen i iasa. Bu toa u ranga pan e butu nama turu gumgum u goagono i iahana Luman Lotu Pan ba te poiena, “E kapa tala!” \v 18 Bu kanaha e kanahana, nu gururu e gutsil hapan, na nun pan. A nun teka e pan balein u nun hoboto i manasa koru ba te noana i romana. \v 19 Ba nonei a taun a kapan e takata kalakalana tara topisa makum, bu taun tara han hoboto e tarura hakapana. Be Sunahan e hakats pouts nena a taun a omi i Bebilon, ba nonei e kato here ranei u katun i tanen u katun te ue ier u wain u tagala te haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan. \v 20 Bu tolo hoboto e taia hakapar nu pokus hoboto has. \v 21 Bu aisina tara langits e rus nama i kolö ba te rus uana turu katun, u ais pan ti popoia tara 50 kilogrem tara nitiama i taren. Bu ais teka e kato homi koru rena u katun, ba nori e ranga homi koru ner e Sunahan te hala mera meien a nomi teka. \c 17 \s1 A tahol pan a hahaloku \p \v 1 Ba toa tara elahit a angelo ti ka mei a tohit a gotana e la uanama i tar me poiena, “Lama, ba lia te harutse goi lö a nihahuna tara tahol pan a hahaloku te haharoei nena a taun pan te gumna i rehina u ramuniolo u para. \v 2 U king tara han i puta i kato homi gono mei a tahol a hahaloku teka. Nu katunur i puta i kato homi gono has meien me hereri a katun te spak mena u wain u tagala.” \p \v 3 Ba lia e ka gia turu Namnamei tere Sunahan ne herei nonei a angelo e soata menai lia tara toa latu pinopino. Ba lia e taregu a tahol te gumia tara toa ka a rörö te toatoa, ba ka teka te ka mena u solo u omi u para i tuanreinen hoboto, ba te ka has mena u tohit u baku na maloto a kom. \v 4 Na nonei a tahol e ka mei u hasobu u marahi na u rörö, ba te ka mena a para a ma tsi kalalan hitots ti kuiei u goul na ma tsi hatu te hol sei. Ba tahol e pile nena a toa gotana goul te saputi a mamana ka a omi te haharoei nena u markato u omi i tanen. \v 5 Na i polenen i koloto nia a solo a mounen te mousuna. A solo e kato uana teka: “I Bebilon a kapan, e tsinar u tohaliou u hahaloku ne tsinana a markato a omi hoboto.” \v 6 Ba lia e taregu a tahol teka e spak mei u rahatsing turu katun tere Sunahan nu rahatsing turu katun ti atung hamate meri ti hamana uen tere Iesu. \p Ba poata tu tareia lia a tahol teka ba lia e asingoto korugu. \v 7 Ba angelo e poiena i tar, “Alö e asingoto korum? Alia e hateie goi lö a mouna u haharoei tara tahol teka na tara ka te hose ienen, a ka te ka mena u tohit u baku na maloto a kom. \v 8 A ka te tare mula lö e toatoa i manasa kaba e ma toatoa hamana lel nei. Nonei e katsin lakasa nama tara kiou te tsiruku nitoana ba nonei te na taia lel tsipon nou. Bu katun te ka roa i puta te asingoto hoboto riou te tara mena roien a ka teka, nori u katun ti ma hakoloto nia a soloren i iahana u bukuna tara nitoatoa i mam te habutsia e Sunahan a mamana ka. Nori e asingoto riou, taraha a ka teka e toatoa i manasa ba te ma toatoa lel tala nei, kaba nonei e butu lel pon nou romana. \p \v 9 “Alö go hakats korun a ka teka. U tohit u baku e haharoei ner u tohit u pokus te gumna nonei a tahol. Na nori e haharoei has ner a tohit a king. \v 10 A tolima king i hakapa, na toa e ka noana, na tai e tabuna butu noa nama. Na poata te butu nama romana a hatohitina king teka, ba nonei te ke iena a tsitabubun poata puku. \v 11 Na hatoalina king nonei a ka te toatoa i manasa ba te ma toatoa lel nei. Kaba nonei a toa hun katun tara tohit a king, ba nonei te na taia nou. \p \v 12 “Na maloto a kom te tare mula lö nori e haharoei ner a maloto a king te ma tsunono noari. Kaba nori e lue riou a nitsunono tara king tara tsitabubun poata puku ba te tsunono gono meriou a ka a omi te toatoa. \v 13 Nori a maloto a king teka e kato siler a toa ka ba nori te hala ner a nitsunono i taren tara ka te toatoa. \v 14 Nori e hiatatung gono meriou a Tunan Sipsip, ba nonei te takarasa sei noa i taren, taraha nonei e tsunono pan saluhena turu tsunono hoboto na nonei a king pan turu king hoboto, na pala has i tanen nori u barebana te ngör e Sunahan ba te hopu kap ranen ba nori te roron kukutie ren.” \p \v 15 Ba angelo e poe hasena i tar, “A man ramuniolo te tare mula lö te gumna a tahol e haharoei ner u hun katun nu han nu mar ranga u para. \v 16 Nu maloto u kom te tare mula lö te haharoei ner u king, nori mera ka te toatoa e omie riou romana nonei a tahol. Nori e lu ba nariou a mamana ka i tanen ba nonei te belosona. Ba nori te noue riou a benöna nonei a tahol ba te hats hakape roen turu tula. \v 17 Taraha, e Sunahan e habutse nou romana u toa u hakats nu toa u ngil i taren ba nori te katoe riou u ngil i tanen ba te hala ner a nitsunono i taren tara ka te toatoa, antunana te butu hamana noa u ranga tere Sunahan. \p \v 18 “Na tahol te tare mula lö nonei e haharoei nena a taun a kapan i Bebilon te tsunono rena u kingir i puta.” \c 18 \s1 A taun pan i Bebilon e omi nou romana \p \v 1 Na i murina a ka teka alia u tarei a tana angelo te koulma i Kolö. Nu ualesala i tanen e alesala soku u turu han hoboto i puta. \v 2 Ba nonei e ku hapanina me poiena, “Nonei e omi nou romana. A taun a kapan i Bebilon e tarura nou romana. U mate u omi na mamana mar liliahanei e ka roa romana i tanen, na mamana mar apena a omi has. \v 3 A taun teka e here nei a tahol te haua ranei a pal katun hoboto u wain u tagala te haharoei nena u markato u omi i tanen. U king tara han i puta i kato homi gono mei a tahol a hahaloku teka. Nu katunun hahol tara han i puta i lu hakapi a moni pan turu markato u omi i tanen.” \p \v 4 Ba lia u hengoeto u tanu ranga te butuma i Kolö ba te poiena, \q1 “Lakasa muma, u barebana i tar! La ba nemuma a taun teka! Nonei e kato uana tara tahol a hahaloku. Alimiu go ma kato homi gono memien. Alimiu e namos luemiu a nihahuna te lue noen. \q1 \v 5 Taraha, u markato u omi i tanen e parapara koruna be Sunahan te hakats pouts nena a man markato i tanen. \q1 \v 6 Alimiu go kato palis uam i tanen te kato uen i tamilimiu ba te palis hahuolemiu a man toa man markato man omi te katoe men. Nonei e kato homi a katun a para, ba limiu te palis hahuole men. \q1 \v 7 Alimiu e hala ramo ien u kamits nu tori-tiama te popona tara solo pan na nikaka a niga te hala pouts menien a peisanen. Taraha, nonei e roron hatei nena a peisanen, ‘Alia a tetahol pan. Alia e moa te go amoba u. E moa ta nitiama te go butu iou romana i tar.’ \q1 \v 8 Kaba u nomi e butu noa has noa i tanen turu toa u lan: a himati na tori-tiama na bes pan. Na nonei e na hats hase roa turu tula. Taraha, a Tsunono e Sunahan te hahune noen e tagala koruna.” \p \v 9 Nu king tara han i puta e tare riou romana u ruhu pan te kulupu uanou a taun i Bebilon teka ba nori te tabe sile roen, nori ti kato homi gono mer u katun tara taun teka. \v 10 Nori e matoutse riou romana a nihahuna teka ba te tuol halehanar ba te poier, “Haromana koru tala a taun pan teka, a taun i Bebilon te ka mei a solo pan. A nihahuna i tanen e butu boroboro koru i iahana toa aua puku.” \p \v 11 U katunun hahol tara han i puta e tabe sile ren romana ba te hahuri sil hase roen, taraha e moa lel ta katun te ga hole iou a man ka i taren. \v 12 E moa ta katun te ga hole iou u goul i taren nu silva na hatu te hol seina nu mamanu mar labalaba u niga te hol seina, na mamana mar roei te hol seina, na mamana ka te kuieri u liho nu roei te hol seina nu baras na aien nu hatu u kihil. \v 13 Na e moa ta katun te ga hole iou a ka te sohala gono meri a kannou na ka te hatser ba te masi hanigana nu uapi u soksoka, nu wain nu wel na palaua na wit na bulumakau na sipsip na hos na karis, na peisana katun has te hahol ner. \v 14 U katunun hahol e poier romana, “A man ka man niga hoboto ti roron matesil korui a barebana tara taun teka e taia koru tala, na moni pan na hiharuts pan e taia has, ne moa koru lel tala te gi sabe lel menien!” \v 15-16 Bu katunun hahol ti roron lui a moni pan tara taun teka e tuol halehana riou romana, taraha nori e matoutse riou a nihahuna i tanen. Na nori e tabe riou ba te hahuri has riou ba te poier, “Haromana koru tala a taun pan teka. U barebana i tanen i roron hasobu u hasobu u niga koru u lamelame na u marahi na u rörö, na i roron haka hasi a mamana ma tsi kalalan hitots i tuanreiren — u goul na ma tsi hatu te hol seina. \v 17-18 Na mamana ka teka e taia has mei a toa aua puku!” \p Bu kepten hoboto turu tolala nu boskru nu katun hoboto te kui ria i tasi te tuol halehanar romana ba te tarer u ruhu pan te kulupu uanou a taun. Ba nori e kur me poier, “E moa lel ta taun te ga popoia tara taun pan teka!” \v 19 Ba nori te tsihasa sei nariou u koahu i bakuren ba te taber ba te hahurir ba te poier, “Haromana koru tala a taun pan teka. U katun hoboto te teier u tolala te hula lar i tasi i roron lu a moni pan tara taun teka. Na nonei e taia hakapa mei a toa aua puku!” \p \v 20 Kaba alimiu u katunur i Kolö, alimiu go sasala sil iam te taia uanen. Na limiu u barebana tere Sunahan nu aposol nu propet e go sasala iam. Taraha, e Sunahan e hahuna rena romana u barebana tara taun teka tara man ka man omi ti kate ien i tamilimiu!” \p \v 21 Ba toa angelo a tagala e luena a toa hatu pan me lapo nanen i tasi me poiena, “E kato has uana romana i iesana tara taun pan i Bebilon te lapo ba nariou, bu katun te ma antunan sabe lele roien. \v 22 Na u ling tara gita na turu kohi na tara tuhil na mamana mar köma e ma hengo lele roi romana i iahana taun teka. Nu katunun kui tara mamana mar toukui e ma sabe lel raroi i iahana taun teka. Nu ling tara hatu te kono bulbuleri a wit e ma hengo lele roi i iahana taun teka. \v 23 Ne moa lel te gi tara lel menoi u ualesala turu lam i iahana taun teka. Ne moa lel te gi hengo lel menoi u ranga turu mun tahol u hagou hitöl tsimus i iahana taun teka. U katunun hahol i tanen i ka mei a solo pan i puta, kaba u katun tara taun teka i gamoer u katun tara hun barebana hoboto i puta tara hirakö na turu matuna i taren. \v 24 A taun teka i Bebilon e lue nou a nihahuna, taraha u rahatsing turu propet na turu katun tere Sunahan i sabeia i iahanen, nu rahatsing has turu katun hoboto ti atung ria i puta.” \c 19 \p \v 1 I murina a ka teka alia u hengo a ka te ling herei u ranga tara hun katun pan i Kolö ba te poiena, “Ara gi solosei e Sunahan! A Sunahan i tarara e lu poutsi rira, na nonei e ka mena a solo pan na nitagala pan! \v 2 Turu kot i tanen nonei e tsimouena u ranga u mana na u ranga u matskö. Nonei e tsimou hakapi a tahol pan a hahaloku te kato homi mer u katun i puta turu markato u omi i tanen. E Sunahan e hahuna sile ien te atung hamate merien u katunun kui i tanen.” \v 3 Ba nori e ku lelir me poier, “Ara gi solosei e Sunahan! U ruhu tara taun a kapan teka te kulupuna e ruhu sei nitoana tara mamana poata!” \v 4 Bu 24 u katun u tsunono na tohats a ka a toatoa e hopue ria a peisaren i puta ba te hatsunoner e Sunahan te gumna turu gumgum u goagono ba te poier, “U mana koru ara gi solosei e Sunahan!” \s1 A kannouna tara hitöl tara Tunan Sipsip \p \v 5 Bu toa u ranga e butu nama turu gumgum u goagono ba te poiena, “Alimiu hoboto u katunun kui tere Sunahan, u katun papala nu katun pan has te matoutsemiu e Sunahan, alimiu go soloseie men!” \v 6 Ba lia e hengoegu a ka te ling herei u ranga tara hun katun pan. E ling herei u tasi pan ne ling here hasi u gururu pan. Ba nori e poier, “Soloseiem a Sunahan i tarara te tagala saluhena. Taraha, nonei a king. Nonei te tsunono panina. \v 7 Ara gi sasala koru ba te soloseie ren. Taraha, a poata tara hitöl tara Tunan Sipsip e Iesu Kristo e butu hakapa, na tahol i tanen te haharoei nena u katun tere Sunahan e kato hamatsköena a peisanen. \v 8 E Sunahan e haniga te ga hasei meni a tahol teka u hasobu te hiaka koruna ba te gogosona.” U hasobu teka e haharoei nena u markato u niga turu katun tere Sunahan. \p \v 9 Ba nonei a angelo e poiena i tar, “Alö go kolotein a ka teka: u katun ti hangö meri tara kannouna tara hitöl tara Tunan Sipsip e gi sasala.” Ba nonei e poe hasena, “Nonei u ranga hamana tere Sunahan teka.” \p \v 10 Ba lia e hopuegu a peisar i puta i mounen ba te katsin hatsunone gen, kaba nonei e poiena i tar, “E moa te go kato u lö teka! Alia has a katunun kui tere Sunahan te kato has uamu lö, na ra u katun hoboto te pala uara tere Sunahan ba te pile kap nera u ranga hamana te harutein e Iesu. Alö go hatsunonei e Sunahan.” \p Taraha, u ranga hamana te harutein e Iesu nonei a mouna a ka te haranga rena u propet tere Sunahan. \s1 A katun te osaia tara hos a hiaka \p \v 11 Na lia u tarei u Kolö e takalata ba toa hos a hiaka e ka. Na katun te osaia i tanen i ngöei a solonen A Katunun Hihipakok, na tana solonen A Katunun Rarangein u Mana. Tara poata turu kot nonei e tsimou hamatsköna, na tara poata te habutse nen a pula nonei e kato hamatskö hasina. \v 12 A matanen e herei u tula te kulupu na nonei e ka mei u hatan king u para i bakunen. A toa solo i koloto nia i tanen na e moa ta katun te ga atei sile ien. Nonei a toa puku te atei sile nen. \v 13 U hasobu u ngahangaha te haseien i haputöia turu rahatsing. Na tana solo ti ngöe ien nonei U Ranga tere Sunahan. \v 14 U soldia turu amir i Kolö i kukutie ien ba te osa ria turu hos u hiaka me haseier u hasobu u hiaka u gogoso. \v 15 Nu kilatan hiatatung u nou koru e kaia i runguna nonei a tsunono i taren na hapala e lakasama. Nonei e na takarasa sei menou romana a kilata teka u han hoboto ba nonei te tsunono hatagala ranoen. Nonei e na hahuna ranou u katun u omi ba te here noi a katun te pita bulbulena u gerep. U gerep e haharoei nena u katun u omi, na makum te pita bulbule ria u gerep e haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan te tagala saluhena. \v 16 Na turu hasobu u ngahangaha i tanen na i lagulagunen i koloto nia a solo teka: “A King Pan turu king hoboto na a Tsunono Pan turu tsunono hoboto.” \p \v 17 Ba lia e taregu a toa angelo te tuolia tara pitala. Nonei e ku hapan u turu apena hoboto te tapa ria i iasa ba te poiena, “Alimiu go la muma ba te mi gono hoboto mua tara kannou pan tere Sunahan! \v 18 Mi nou mia tara ben Tor u king nu soldia nu tsunono i taren, na tara ben Tor u hos nu katun ti osaia i taren, na tara ben Tor u katun hoboto, u katunun kui nu katunun hakui, u katun papala nu katun pan!” \p \v 19 Ba lia e taregu nonei a ka a omi te toatoa nu kingir i puta nu ami i taren ba te gono hoboto siler te gi hiatatung gono menien a katun te osaia tara hos na ami i tanen. \v 20 Na katun te osaia tara hos na ami i tanen i pile kapin a ka a omi te toatoa na propet a gamogamo has te kato mami a man mirakul i matana ka te toatoa. Nonei e gamori u mirakul teka u katun ti ka mei a nikoloto tara ka a omi te toatoa na ti hatsunono u turu keisa i tanen. Na ka a omi te toatoa na propet a gamogamo has i lapo ria i iahana kiou pan te saputena u tula u uahiahi u kapan koru. \v 21 Ba katun te osaia tara hos e atung ranei u ami i taren u kilatan hiatatung te butuma i rungnen. Bu apena hoboto e nou hamasul ria tara benör u soldia teka ti mate. \c 20 \s1 1000 u hiningal \p \v 1 Ba lia u tareto a toa angelo te koulma i Kolö ba limanen te pile nena a ki tara tamanana kiou te tsiruku nitoa uana i iogana ba te pile has nena a tsien a tiama. \v 2 Ba nonei e pile kap nena nonei a kukutsi pan e Satan, ba te kitse nen antunana turu 1000 u hiningal. \v 3 Ba angelo e lapo nanen tara kiou i iogana me hapiliena a tamana ba te kits hakarapote nen, be Satan e ma antunan gamo lel ranei u katun antunana te kapa noa romana u 1000 u hiningal. Na i murina te kapa noa romana u 1000 u hiningal, ba nonei te gamon hapuresier romana tara tsitabubun poata. \p \v 4 Ba lia u tareto a man gumgum a man goagono nu katun ti gumia i taren. Ba nori e hala rari a nitagala te gi tsimou merien u katun. Ba lia e tara has regu a namnameir u katun ti ngats pagoter. U katun teka i roron rararein u ranga hamana te harutein e Iesu nu ranga tere Sunahan, na nori i ma hatsunonei a ka a omi te toatoa nu keisa i tanen. Na nori i ma hakoloto hasni a nikoloto i poleren na i limaren tara ka a omi te toatoa. Ba nori e toatoa poutsur me tsunono gono mer e Kristo antunana turu 1000 u hiningal. \v 5 Nonei a pal katun teka te takei tutun ria romana tara tou mate. A palair u katun hoboto ti mate e ma toatoa pouts roi antunana te kapa noa romana u 1000 u hiningal. \v 6 U katun te takei pouts roa tara poata tutun teka e sasala koru riou ba te moar ta ka ta omi i taren. Na tou mate hahuol e moa te go tatei kato homi merien u katun teka. Nori e pris roa romana tere Sunahan na tere Kristo, na nori e tsunono gono has meroen antunana turu 1000 u hiningal. \s1 E Satan e kapa nou romana \p \v 7 I murina te kapa noa romana u 1000 u hiningal, be Satan te na puresie riou romana tara karabus i tanen. \v 8 Ba nonei te na gamo ranou romana u katun tara han hoboto i puta, u hun katun tere Gok mere Megok. E Satan e gono hoboto mera noien romana tara pula, u hiase i taren e para hapopona romana turu kotolana. \v 9 Nori e takei hoboto riou ba te saputser a han a kapan a matskö ba te gono hahiser a han turu katun tere Sunahan na taun has te ngil koruena e Sunahan. Kaba u tula e koul nama romana i Kolö ba te hats ranoen, nori a pala tere Satan. \v 10 Be Satan, te gamogamo ren, te lapo toatoa naroa romana i iahana kiou pan te saputena u tula u uahiahi u kapan koru. Tara han teka e lapo mam raroa a ka a omi te toatoa na propet a gamogamo, ba i murimuri be Satan te toan lapo ner. \s1 U kot u kapan tere Sunahan \p \v 11 Na lia u tarei u toa u gumgum u hiaka u goagono ne Sunahan te gumia i tanen. Bu kolö nu puta e bus ba ner a matanen, me moa lelina ta han i taren. \v 12 Na lia u tara hasi u mate ti tuolia i matane Sunahan, u katun papala nu katun pan has. Ba man buk e palatse ier. Nu tanu buk i palata hasi, u bukuna tara nitoatoa. Bu mate e kot merari a man ka ti koloto nia tara man buk, a man ka ti katoe men i puta. \v 13 Bu katun ti mateia i tasi e butu poutsur, nu katun hoboto ti mate i takei pouts. Ba nori hoboto e kot merari a man ka ti katoe men i puta. \v 14 Ba Tou Mate na Han turu Mate e lapo raria i iahana a kiou pan te saputi u tula pan. A kiou teka nonei a hahuoluna a tou mate. \v 15 Bu katun a soloren ti ma koloto ria turu bukuna tara nitoatoa te lapo raria i iahana kiou teka te saputi u tula. \c 21 \s1 U kolö u tsimus nu puta u tsimus \p \v 1 Ba lia u tareto u kolö u tsimus nu puta u tsimus. U kolö mam nu puta mam e tia hakapa tala, na e moa lel has tu tasi. \v 2 Ba lia u tareto a Taun a Goagono, a Jerusalem a tsimus, ba te lakasa ba nenama i Kolö te kana e Sunahan me la puta nama. Nonei e taratara haniga herei a tahol te hitöl mena a tson i tanen ba te hase iena a man hasobu a man niga. \v 3 Ba lia e hengoegu u ranga pan te butuma tere Sunahan te gumia turu gumgum u goagono me poiena, “Tara iam. A luma tere Sunahan e ka gono tala merena u katun. Nonei e ka gono mera noen ba nori te katun uariou i tanen. Ne Sunahan noa has te ka gono mera noen. \v 4 Ba nonei te hasokolei ranoen. Na e moa lel ta tou mate na ta nitatagi nu tabe nu kamits. Taraha, a nikaka mam e tia hakapa tala.” \p \v 5 Ne Sunahan te gumia turu gumgum u goagono e poei, “Alia e kato hatsimus talegu a mamana ka.” Ba nonei e poe hasena i tar, “Alö go kolotein a man ka teka, taraha u ranga teka e matsköna ne mana hasina.” \v 6 Ba nonei e poiena i tar, “E kapa tala! Alia a hatania na kapakapa. Alia e hale gou u ramun tara katun te makana tara kioun ramununa tara nitoatoa, ne moa ta hol. \v 7 A katun te tagala saluhena a nomi e lue nou a man ka teka. Na alia e Sunahan uagou i tanen ba nonei te pien uanou i tar. \v 8 Kaba u katun u bulbulu, na pala te hahamanar, nu katun te hakats homir, nu katun u hihipuli, nu katun u tsiktsikolo na hahaloku, nu katun u matuna, nu katun te hatsunoner u keisa, nu katun u gamogamo — a han i taren e kana romana i iahana kiou pan te kulupuna u tula u uahiahi u kapan koru. A ka teka nonei a hahuoluna a tou mate.” \s1 A Jerusalem a tsimus \p \v 9 Na toa angelo e la uama i tar. Nonei a toa tara elahit a angelo ti ka mei a tohit a gotana ti saputi a tohit a nomi te kato homir u katun. Ba nonei e poiena i tar, “Lama, ba lia te na harutse goi lö a Tahol tara Tunan Sipsip.” \v 10 Na lia u kaia turu Namnamei tere Sunahan ne herei nonei a angelo e soata menai lia turu toa u pokus pan koru. Ba nonei e harute noi lia a han i Jerusalem a taun a goagono te koulma tere Sunahan i Kolö. \v 11 A taun teka e alesala mei u ualesala tere Sunahan. Nonei e kankanaha herei a hatu a tsaspa te hol sei koruna ba te tara butu here nei u galas. \v 12 A taun e ka mei a ololo pan a pia koru te hahisen ba te ka mena a 12 a tamana i tanen, na 12 a angelo i taratara kapin a man tamana. Na turu tamana i koloto nia a solor a 12 a hun katun tara barebanar i Israel. \v 13 Topisa tamana i kaia tara pala te purus nama a pitala, na tana topisa i pal saut, na tana topisa tamana i kaia i pal not, na tana topisa tara pala te tsirukuna a pitala. \v 14 A ololo tara taun teka i hatakeia i ieluna a 12 a hatu ti koloto nia u solona a 12 a aposol tara Tunan Sipsip. \p \v 15 Nonei a angelo te ranga meio lia e ka mei u toa u roein tutuna u goul ba te katsin tune iena a taun na ololo i tanen nu tamana tara ololo. \v 16 A angelo e tunei a taun u roein tutuna i tanen, ba ningahangaha tara taun e antunana tara 2400 kilomita. Na nitatabala i tanen e kato has u i iesana ba te antunana tara 2400 kilomita. Na te la sei uen e antuna hasia tara 2400 kilomita. \v 17 Ba angelo e tuna hasena a ololo ba te pia hapopona tara 36 a ngaha, te mar tuna uanen. \v 18 A ololo teka i kuiei a hatu a tsaspa, na man ka i iahana taun i kuiei a goul a niga habong ba te tara butu here nei u galas. \v 19 Na i kopina ololo tara taun e ka mei a mamana mar hatu a niga te hol seina. A hatu tutun e ngöeri a tsaspa, na hahuol e ngöeri a sapaia ba te ruruhanana, na hatopisa e ngöeri a aget ba te hiakana, na hatohats e ngöeri a emeral ba te bibilina. \v 20 Na hatolimana hatu a niga teka e kolkolotona ba te ngöeri a onikis, na hatönomo e mararana ba te ngöeri a konilian, na hatohit e ngöngöanana ba te ngöeri a krisolait, na hatoal e bibil here nei u tasi te kakahina ba te ngöeri a beril. Na hatosiena hatu a niga teka a solonen a topas ba te ngöngöana halhalina, na hamaloto a solonen a krisopres ba te bibil ngöngöanana, na hamaloto na toa a solonen a haiasin ba te ruruhana halhalina, na hamaloto na huol a solonen a ametis ba te marahina. \v 21 A 12 a tamana tara ololo i kuiei a 12 a hatu a perpererena i tasi te hol seina te ngöeri a pel. A toa tamana i kuiei e na toa e na pel ba te kato talasina. Na kalana i iahana taun teka i kuiei a goul a niga habong ba te tara butu here nei u galas. \p \v 22 Na lia u ma tarei ta luman lotu i iahana taun teka, taraha a Tsunono e Sunahan te tagala saluhena na Tunan Sipsip nori e hereri a luman lotu i tanen. \v 23 Na taun e ma ngile noi a pitala na tsihau te ga piri u i tanen, taraha u ualesala tere Sunahan e piri nitoa uanou i tanen, na Tunan Sipsip e here noi u lam i tanen. \v 24 A man hun katunur i puta e lala meriou romana u ualesala te alesala nama tara taun teka, nu kingir i puta e la meriou romana a hiharuto na nikapan i taren i iahanen. \v 25 U tamana tara taun teka e kalata nitoa riou romana. E moa te gi tatei hapili lel menien. Ne moa has nou ta bong teka. \v 26 A nikapan na mamana ka a niga turu hun katunur i puta e la meriou romana i iahana taun teka. \v 27 Kaba e moa koru te gi tasu u romana a ka a omi na katun a katokato homi na katun a gamogamo i iahana taun teka. U katun peisa a soloren ti koloto ria i iahana u bukuna tara nitoatoa tara Tunan Sipsip te tatei tasu riou romana i iahana taun teka. \c 22 \p \v 1 Na a angelo e hatare melia a ramun olona tara nitoatoa. Nonei e kankanaha herei u galas u niga me olo nama turu gumgum u goagono tere Sunahan na tara Tunan Sipsip. \v 2 Ba nonei e olo gala silana i gusuna a kalana tara taun a tsimus i Jerusalem. Na i hula rehina u ramun e kaia a man roeina tara nitoatoa te roron huana tara man toa man tsihau hoboto, antunana tara 12 a poata tara man toa man hiningal. Na kala i taren i kato haniga poutsir a man hun barebana. \v 3 A man ka te korupakö rena e Sunahan e moa te gi ka uen romana tara taun teka. \p U gumgum u goagono tere Sunahan na tara Tunan Sipsip te ka noa tara taun teka, nu katunun kui i tanen e hatsunone roen. \v 4 Nori e tare riou a matanen, na solonen e ka noa i poleren. \v 5 E moa lel nou ta bong, na nori e ma ngil lele roi tu lam na pitala, taraha a Tsunono e Sunahan nonei e ualesala uanou i taren. Ba nori te here roi u king ba te pan nitoa riou. \s1 E Iesu e la nama romana \p \v 6 Ba angelo e poiena i tar, “U ranga teka e matsköna, e mana koruna. Na a Tsunono e Sunahan te haranga rena u propet e hale iema a angelo i tanen te go mi hatara merien u katunun kui i tanen aha te ga butu boroboro iou.” \p \v 7 Be Iesu e poiena, “Hengo! Alia e la boroboro guma romana. A katun te hengoena u ranga turu buk teka e ga sasala, taraha u buk teka e hatei nena a man ka te butu nou romana.” \p \v 8 Alia e Jon. Alia nonei tu hengo na tu tarei a man ka teka. Poata tu hengo hakape ien lia na tu tara hakape ien lia, ba lia e tuhopu natoa i mouna a angelo te harutei lia a man ka teka te go hatsunono u lia i tanen. \v 9 Ba nonei e poiena i tar, “Alö go ma kato uai teka! Alia has a katunun kui tere Iesu, alia na To na man hahatoulana i tamul To u propet, na pala hoboto te hengoer u ranga turu buk teka. Ara hoboto u katunun kui tere Iesu. Alö go hatsunono e Sunahan!” \v 10 Ba nonei e poe hasena i tar, “Alö go ma hamousei u ranga turu buk teka te hatei nena a man ka te butu nou romana, taraha a poata te butu hamana noien e sukusuku nama. \v 11 A katun a omi e kato homi noa las nou, na katun te hakats hakorkorianana e hakats hakorkoriana noa las nou. Na katun a niga has e niga noa las nou, na katun a matskö e matskö noa las nou.” \p \v 12 Ne Iesu e poe hasi, “Hengo! Alia e la boroboro guma romana. Alia e la meguma romana a man hamatana ba lia te palise gou a man toa man katun hoboto a ka ti katoe men i puta, a hamatana a niga tara katun a niga na hamatana a omi tara katun a omi. \v 13 Alia a hatania na kapakapa. Alia te ka hoboto gua tara mamana poata.” \p \v 14 U katun te hengoer u ranga tere Sunahan e kato hagogoser a markato i taren, te kato uana a katun te galusena u hasobu i tanen. Nori e gi sasala, taraha nori e tatei tasu ria tara tamana tara taun ne tatei nou ria tara hua turu roeina tara nitoatoa. \v 15 I ielesala tara taun te ka ria u katun te hakats homir, nu katun u matuna, nu katun u tsiktsikolo nu hahaloku, nu katun u hihipuli, nu katun te hatsunoner u keisa, nu katun hoboto te ngiler u gamo na te raranga gamogamor. \p \v 16 Be Iesu e poiena, “Alia e Iesu u hale iema a angelo i tar i tamulö te ga na hatei meni a hun barebana i tar a mamana ka hoboto teka. Alia tu katoi e Devit, na lia e hatubuna has gua i tanen. Alia e heregi a tounlan te kulupu hapanina.” \p \v 17 U Namnamei tere Sunahan e poiena, “La muma.” \p Na hun barebana tere Iesu te hereri a tahol te katsin töle nen e poier, “La muma.” \p Na katun te hengoena a ka teka e ga poe hasi, “La muma.” \p La muma, a barebana hoboto te makar. U katun hoboto te ngilir e mi tatei ue ier u ramununa tara nitoatoa, ne moa ta hol. \s1 A kapakapana u rangana turu buk \p \v 18 Alia e ranga hatagala meregu u barebana hoboto te hengoer u ranga turu buk teka: te spanena romana ta toa ta katun tu tana tu ranga turu ranga teka, be Sunahan te hala hase neien romana a man nomi te hatei nena u buk teka. \v 19 Na te lu ba nena romana ta katun tu toa tu ranga turu buk teka, be Sunahan te lu ba has nena romana a makum i tanen turu roeina tara nitoatoa na tara Taun a Goagono teka, te hatei nena u buk teka. \p \v 20 Nonei te hatei nena te mana uana a man ka teka e poiena, “U mana koru, alia e la boroboro guma romana!” \p Bara. Lama, o Iesu a Tsunono! \p \v 21 A Tsunono e Iesu e tatei taguhu rena a barebana hoboto i tanen. U mana. \b \p E kapa tala.