\id MAT NT0001.MT1 HALIA LANGUAGE ALLEN 6-APR-87 \h MATIU \toc1 MATIU U Bulungana u Niga tere Iesu Kristo te kolotein e Matiu \toc2 MATIU \mt1 MATIU \mt2 U Bulungana u Niga tere Iesu Kristo te kolotein e Matiu \c 1 \s1 U solo tara pal tubuna tere Iesu Kristo \sr (Luk 3:23-38) \p \v 1 Nonei teka a pal tubuna tere Iesu Kristo. E Iesu e hatubunaia tere Devit, ne Devit e hatubunaia tere Abraham. \p \v 2 E Abraham e hatuhanei e Aisak i manasa. Ne Aisak e hatuhanei e Jekop. Ne Jekop e hatuhaner ere Juda mia u toulanen. \v 3 Ne Juda e hatuhaner ere Peres mere Sira. Ne tsinaren e Temar. Ne Peres e hatuhanei e Hesron. Ne Hesron e hatuhanei e Ram. \v 4 Ne Ram e hatuhanei e Aminadap. Ne Aminadap e hatuhanei e Nason. Ne Nason e hatuhanei e Salmon. \v 5 Ne Salmon e hatuhanei e Boas. E tsinane Boas e Rehap. Ne Boas e hatuhanei e Obet. E tsinane Obet e Rut. Ne Obet e hatuhanei e Jesi. \v 6 Ne Jesi e hatuhanei e Devit a king. \p Ne Devit e hatuhanei e Solomon. E tsinane Solomon a tahol tere Iuraia te mate. \v 7 Ne Solomon e hatuhanei e Riaboam. Ne Riaboam e hatuhanei e Abaitsa. Ne Abaitsa e hatuhanei e Eisa. \v 8 Ne Eisa e hatuhanei e Jihosapat. Ne Jihasopat e hatuhanei e Joram. Ne Joram e hatuhanei e Usaia. \v 9 Ne Usaia e hatuhanei e Jotam. Ne Jotam e hatuhanei e Eihes. Ne Eihes e hatuhanei e Hesekaia. \v 10 Ne Hesekaia e hatuhanei e Manesa. Ne Manesa e hatuhanei e Eimos. Ne Eimos e hatuhanei e Josaia. \v 11 Ne Josaia e hatuhaner ere Jekonaia mia u toulanen. Na tara poata teka a tei Israel i na piou ria i Bebilon, ba te hereri u karabus. \p \v 12 Nori i na piou ria i Bebilon, be Jekonaia e hatuhanena e Sialtiel. Ne Sialtiel e hatuhanei e Serababel. \v 13 Ne Serababel e hatuhanei e Abaiat. Ne Abaiat e hatuhanei e Elaiakim. Ne Elaiakim e hatuhanei e Eisor. \v 14 Ne Eisor e hatuhanei e Sedok. Ne Sedok e hatuhanei e Eikim. Ne Eikim e hatuhanei e Elaiat. \v 15 Ne Elaiat e hatuhanei e Elieser. Ne Elieser e hatuhanei e Matan. Ne Matan e hatuhanei e Jekop. \v 16 Ne Jekop e hatuhanei e Josep a tson tere Maria. Ne Maria te posei e Iesu, te ngö haseri e Kristo e Mesaia.* \p \v 17 E kato uana teka, u mun tamana hoboto ti taniama tere Abraham me mi noa ria tere Devit, nori a 14 u mun tamana. Nu mun tamana ti taniama tere Devit me mi noa ria tara poata ti na piou rien i Bebilon, nori a 14 u mun tamana. Nu mun tamana ti taniama tara poata ti na piou rien i Bebilon me mi noa ria tara poata te butuia e Mesaia, nori has a 14 u mun tamana. \s1 E Maria e posei e Iesu Kristo \sr (Luk 2:1-7) \p \v 18 E Iesu Kristo i mar posa menai teka. E Maria i hopu kap mei te goölo menien e Josep. Kaba nori i ma soho gono noai, be Maria e pikana turu Namnamei u Goagono.* \v 19 A tson i tanen e Josep e poei e Maria e pikaia tara tana tson. E Josep a katun a matskö kaba nonei e raman hamatsingoli e Maria i matar a barebana. Te markato uen teka, ba nonei e katsin tapolasa hamousna tere Maria. \v 20 E Josep e hakhakats noa hasin a ka teka, ba turu sinasoho a toa angelo tara Tsunono e butuia i tanen. A angelo e poei, “O Josep, a hatutubunei tere Devit, alö go ma matoutui te goölo menai a tahol i tamulö e Maria. Tara neha, nonei e pikaia turu Namnamei u Goagono. \v 21 Nonei e pose nou a pien tson, ba lö te ngöe moien e Iesu, te mouna uana ‘A Katun a Hihitaguhu’. Taraha, nonei e taguhu ranou u barebana i tanen ba te lu ba nena u markato u omi i taren.” \p \v 22-23 A mamana ka hoboto teka e butu sil te ga kato hamana meni u ranga te ranga sila nia a Tsunono tara toa propet* i manasa. A propet e mar ranga u teka: “Hengo iam! A tahol a kukubei te ma lu noe nei ta tson e pika nou. Ba nonei te pose nou a pien tson, ba nori te ngöe roi a solonen e Emanuel.” A mouna solo teka e kato uana, “E Sunahan e Got* e ka gono mera nora.” \p \v 24 Be Josep e tagulena ba nonei e kato tatatiena te ranga menien a angelo tara Tsunono. Nonei etöli a tahol i tanen. \v 25 Kaba nonei e ma soho gono meien, e na antunaia tara poata te na poseia a tahol i tanen a pien tson. Be Josep e ngöe neien e Iesu. \c 2 \s1 U katun u atei i lama i lehana te mi tara menien e Iesu \p \v 1-2 E Maria e poseia e Iesu i Betelehem tara provins i Judia tara poata te kingia e Herot. Na tara poata ti posa hakapeia e Iesu, ba palabir u katun u atei tara han te butubutu nama a pitala i la uamato i Jerusalem me mi poier, “Ime te kana a pien ti posa sil meni ga kingir u Jiu? Alam e atei silem nonei i posa hamani, tara neha alam u tarema a pitopito tara makum te butubutu nama a pitala, a pitopito te haruto nena ti posa sil menien a king. Ba lam e la sile muma te go mi hatsunono u i tanen.” \p \v 3 U ranga teka e la soku u tere Herot a King, ba nonei e toku koru mena te hengo menien a tana king e butu hamanasa. Nu barebana hobotor i Jerusalem i toku has. \v 4 Be Herot e gono rena u pris pan hoboto nu tson hihatuts turu Lo ni Israel me rangata ranen, “Ime te poiena u Buk u Goagono te gi poseia e Mesaia a katun te hopu kapin e Sunahan?” \p \v 5 Ba nori e hateie ren, “Tara taun i Betelehem i Judia, te koloto meni a toa propet i manasa. E Sunahan e kato u, \q1 \v 6 ‘Alimiu u katunur i Betelehem, turu tsiktsikina i Judia, alimiu e ka tala memou a solo a kapan i gusuna pal tsunono i Judia. \q1 Tara neha, a toa tsunono pan e butu nama romana i Betelehem, ba nonei te tsunono noa tara pala i tar u Israel.’” \p \v 7 Ti markato uen teka be Herot e ngö hamous tun rena nori u katun u atei. Ba nonei e rangrangata ranen, me atei nena a saha poata te butu mamia a pitopito teka. \v 8 Ba nonei e poiena, “Alimiu go la uam i Betelehem ba te na sake hatagale muma a pien teka. Na poata te sabie mumen romana limiu, ba limiu te hatei poutse mumo romana lia. Ba lia te na hatsunono hase goen.” Ba nonei e hala tala mera neien i Betelehem. \p \v 9 Nori i hengo u ranga tara king ba nori e lar. Na pitopito ti ruto mame len tara han te butubutu nama a pitala e mam raien, me na kana i iasa tara makum te kaia a pien. \v 10 Ba nori e tarer a pitopito ba nori te sasala hapan korur. \v 11 Ba nori e tasur i iahana luma te kaia a pien ne tsinanen e Maria. Ba nori e hatukunur me hatsunono uar tara pien. Ba nori e kalatser u kabekabe i taren me louser a ma tsi ka ma tsi niga me haleri a pien: a goul, na insens te hatser ba te masi hanigana, nu uapi u soksoka. \p \v 12 Na nori i takopis pouts u tara han i taren ba te la sila ria tara tana maroro. Tara neha, e Sunahan e ranga merien turu sinasoho i taren e gi ma tatei la pouts uai tere Herot. \s1 E Josep ne Maria ne Iesu i la u i Itsip \p \v 13 U katun u atei i la hakapa, ba toa angelo tara Tsunono e butuna turu sinasoho tere Josep me poiena i tanen, “Alö go takei ba lö te lu rem u mun tsinana, ba limiu te bus uamiu tara han i Itsip. Ba limiu te ka moa i Itsip e antunana tara poata te ranga lel goa lia i tamulö. Taraha, e Herot a King e katsin sakiena a pien teka ba te atung hamatie nen.” \p \v 14 Be Josep e takei mena bong noa me lu rena u mun tsinana me la uar i Itsip. \v 15 Ba nori e na ka ria i Itsip e antunaia tara poata te ga mateia e Herot. \p A ka teka e butu sil te go kato hamana meni u ranga te ranga sila nia a Tsunono tara toa propet i manasa. E kato u: “Alia e ngö ba neguma romana a Pien Tson i tar i Itsip.” \s1 E Herot e rangein te gi kato hamate merai a galapien \p \v 16 Be Herot e atei sil talena, u katun u atei tara han te butubutu nama a pitala i gamoe ien. Ba torinen e si koruna. Ba nonei e hala rena u katun i Betelehem, na tara ma tsi han i sukusuku, ba nori e atung hamate rer a galapien tson hoboto ti antunaia turu huol u hiningal. Taraha, u katun u atei i hateien a pitopito te harutein a tou posa tere Mesaia e butu mamia turu huol u hiningal te kapa. \p \v 17 E kato uana teka bu toa u ranga te ranga sila nia e Sunahan tara propet e Jeremaia e butu hamana. \v 18 Nonei e poei, \q1 “U ngala pan e butuna tara han i Rama. \q1 A barebana e taber me ku hatatagi hapanir. \q1 A pala tere Retsel e tabe siler a galapien i taren. \q1 Nu katun e ma antunan hasokolei rarien. Taraha, a galapien i taren i kapa.” fl A propet te mar ranga u teka. \s1 E Josep nu mun tsinana i la poutsuma \p \v 19 I murimuri be Herot e matena. Ba toa angelo tara Tsunono e butuna tere Josep i Itsip turu sinasoho. \v 20 Nonei e poei, “Alö go takei, ba lö te lu rem u mun tsinana, ba limiu te la pouts uamiu tara han i Israel. A katun te torohanan atung hamate a pien e mate hakapa.” \v 21 Be Josep e takeina me lu rena u mun tsinana, ba nori e la pouts uar tara han i Israel. \p \v 22 Kaba e Josep e hengoen te lu menai e Arkileas a makum tere tamanen e Herot, me king nena a provins i Judia. Be Josep e matoututo. Na turu tana u sinasoho e Sunahan e hateien e ga ma tatei la uai i Judia, ba nonei e la uana tara provins i Galili. \v 23 Ba nonei e na kana tara toa taun te ngöeri i Nasaret. A ka teka e butu sil hasi te go kato hamana meni u ranga ti habulunganein u propet. Nori i poei, “E Mesaia e ngöe roi romana a toun Nasaret.” \c 3 \s1 E Jon a Tsonun Baptais e habulunganein u ranga \sr (Mak 1:1-8, Luk 3:1-18, Jon 1:19-28) \p \v 1 I murimuri e Jon a tson te baptaisir u katun e habulunganein u ranga tere Sunahan tara latu pinopino i iahana provins i Judia. \v 2 E kato u, “Alimiu go habirits ba neiam u markato u omi. A Nipepeito tere Sunahan e sukusuku hakapama.” \v 3 E Jon nonei a katun te ranga nia e Aisaia a propet i manasa. Nonei e kato u: \q1 “A toa katun e na ranga hapan noa romana tara latu pinopino ba te poiena, \q1 ‘Kato hamatsköe iam u markato i tamilimiu, taraha a Tsunono e ngilin sila nama romana tara maroro a matskö.’” \p \v 4 E Jon e roron hasogi u hasobu ti kuiei a huluna kamel, ba te hapouse iena a lete. Na nonei e roron noui a köno nu möröana. \v 5 Na tara poata teka, u katun u para ri Jerusalem na turu palair u han hoboto tara provinsina i Judia na turu hanir i rehina a ramun olo i Jodan, nori i la uama tere Jon. \v 6 Ba nori i pokeieto a man markato a man omi i taren, ba nonei e baptais ranen tara ramun i Jodan. \p \v 7 Be Jon e tara rena u katun u para tara pala turu Parisi na turu Sadiusi* i la silema te gi mi lu menien a baptais, ba nonei e poiena i taren, “Alimiu u katunur tara kukutsi a omi — alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e ma antunan bus ba puku nemi a raharaha tere Sunahan te butu nou! \v 8 Alimiu go habirits ba niam u markato u omi i tamilimiu, ba limiu te mar kato hamana koru uamiu tara katun te habirits ba nena u markato u omi i tanen. \v 9 Alimiu go ma tatei mar hakats uami teka, ‘Alam e nigam, taraha e Abraham e tubumulam.’ Alia e hatei rago limiu, e Sunahan e antunan katoe nei u hatu teka a pinaposa tere Abraham. E Sunahan e ma haniga pinopinoe nei a katun te palaua nen tere Abraham. E moa. E hanige iena a katun te kato hanigana. \v 10 Ne Sunahan e katsin ngats lupu hamanasena u roei hoboto te mamala hua haniga nei, ba te lapo naria turu tula. E kato uana, e Sunahan e hahune nou a katun te ma kato haniga nei.” \p \v 11 E Jon e ranga u tara barebana me poiena, “Alia e baptais ragi limiu u ramun tun, taraha alimiu u habirits ba niam u markato u omi. Kaba nonei a katun te murimuri nama i tar e pan saluhe nano lia. Nonei a tsunono pan, na lia a katun papala koru. Nonei te baptais ranoi romana limiu u Namnamei u Goagono nu tula. \v 12 Nonei e katsin kato hamanasena a toukuin hamou turu ranga. Nonei e lu katata renou u katun u niga nu katun u omi. Nonei e haka renoa u katun u niga tara han a niga, ba nonei te tsuga mera nei u katun u omi turu tula te ma antunan hoso nari.” \s1 E Jon e baptais e Iesu \sr (Mak 1:9-11, Luk 3:21-22) \p \v 13 Na tara poata teka e Iesu e la ba nema i Galili me la uana tara ramun i Jodan te go na habaptaisia tere Jon. \v 14 Kaba e Jon e rama me poiena, “E ma matskö nei te baptais mena goi lia alö. Alö e pan nemo lia. E niga balana te go baptais meni lö alia.” \p \v 15 Kaba e Iesu e ranga palis u i tanen me poiena, “Tara poata teka e nigana te baptaise mulö alia. Alö go haniga, taraha e nigana te katoe rara a mamana ka hoboto a matskö te ngilene Sunahan.” \p Be Jon e hatanganato ba te baptaisena e Iesu. \v 16 E baptaise ien be Iesu e topei takei poutsuna turu ramun. Bu kolö e takalatana, ba nonei e tarena u Namnamei tere Sunahan te kouluma, e herei a kulu me la uanama tere Iesu. \v 17 Bu toa u ranga e butu nama i Kolö me poiena, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alia e haniga korue gen.” \c 4 \s1 E Satan e torohanei e Iesu \sr (Mak 1:12-13, Luk 4:1-13) \p \v 1 Nu Namnamei tere Sunahan e peigi menai e Iesu tara latu pinopino te go na torohana menien e Satan. \v 2 Ne Iesu e agonein a kannou e antunaia turu 40 u lan nu 40 u bong. Na nonei e ka mei a bes a kapan koru. \v 3 Ne Satan e mi torohane ien me poiena i tanen, “Te go Pien u lö tere Sunahan, ba lö te rangam bu hatu teka te palis uar turu beret.” \p \v 4 Kaba e Iesu e ranga palis u i tanen me poiena, “Turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘A beret peisa e ma antunan hala nenei a nitoatoa tara katun. E moa. A katun te ga lu a nitoatoa turu ranga hoboto te ranga nena e Sunahan.’” \p \v 5 Nonei e mar ranga u teka, be Satan e toan lu mena neien tara taun a goagono i Jerusalem, me na hatuole nen i iasa koru i pungana tara Luman Lotu Pan. \v 6 Ba nonei e poiena tere Iesu, “Te go Pien u lö tere Sunahan, ba lö te kurapa uam i puta. Taraha, turu Buk u Goagono i koloto nia, \q1 ‘E Sunahan e ranga mera noi u angelo i tanen te gi tara kap menien lö. \q1 Na nori e pile sei nario lö, te go ma tatei tu hamate meni lö turu hatu.’” \p \v 7 Be Iesu e ranga menen me poiena, “Turu Buk u Goagono i koloto has nia, ‘Alö e moa te go torohana menai a Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö.’” \p \v 8 Be Satan e lu mena nei e Iesu turu toa u pokus i iasa koru. Ba nonei e harute neien u han hoboto i puta na mamana ka a niga i taren. \v 9 Be Satan e poiena tere Iesu, “Te hatukun moa lö ba te hatsunono uamou i tar, ba lia te hale goi lö a mamana han hoboto teka.” \p \v 10 Be Iesu e ranga menen, “Satan, alö go la! Taraha, turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘Alö go hatsunono u tara Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö, na nonei peisa te mamanieteie mulö.’” \p \v 11 Be Satan e la ba nanen. Bu angelo e la rima me mi taguher e Iesu. \s1 E Iesu e hataniei a toukui i tanen i Galili \sr (Mak 1:14-15, Luk 4:14-15) \p \v 12 Be Iesu e hengo nena u ranga ti haka menai e Jon tara karabus, ba nonei e lana i Nasaret tara provins i Galili. \v 13 Ba nonei e la ba nena i Nasaret me na kana tara taun i Kapeneam i harehirehi tara Ramun Perperere i Galili.* Kapeneam e kaia tara pala tere Sebiulan ne Naptali, a huol a pala turu Jiu. \v 14 A ka teka e butu sil te ga kato hamana meni u ranga te ranga sila nia e Sunahan tara propet e Aisaia i manasa. \v 15 Nonei e poei, \q1 “Alia e hatei negu a mounana tara pala tere Sebiulan ne Naptali, u tsikitsiki i rehina ramun pan i hapalana ramun i Jodan, a han i Galili te ka ria a pala te halhal ria turu Jiu. \q1 \v 16 U katun teka te gum ria turu kuhil, nori e tare riou u ualesala u \q1 kapan! \q1 E Sunahan e hala nenou romana u mana i tanen e here nei u ualesala turu katun te tutu naren ba te hereri u katun te katsin mate ba ner e Sunahan.” \p \v 17 Na tara poata teka, e Iesu e tanian habulunganein u ranga ba te poiena, “Alimiu go habirits hamatsköe iam a torimiu! Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e la hasukusuku hakapama.” \s1 E Iesu e ngör a elahats a katunun hagala \sr (Mak 1:16-20, Luk 5:1-11) \p \v 18 E Iesu e laia i kotolana tara Ramun Perperere i Galili, ba nonei e tara rena ere Saimon te ngöeri e Pita mere Endru u mun toulana ba te hagala ria i ramun, taraha nori u katunun hagala. Nori i holei a kannou i taren a iena. \v 19 Be Iesu e poiena i taren, “La gono memu molia. Fp fl Alimiu u roron sohe iam a iena tara abe, kaba lia e hatuts ragoi limiu te go ngö gugono mera milimiu u katun i tar.” \v 20 Ba nori e la ba hamanasa ner a abe i taren, me la gono meren. \p \v 21 Ba nonei e gamon la lelina me tarena u taina u mun toulana ere Jemis mere Jon, a hinpien tere Sebedi. Nori i kaia tara tsi tolala i taren ba te suge ier u abe i taren, ba nonei e ngö ranen e gi la gono meien. \v 22 Ba nori e la ba hamanasa ner e tamaren ba te kana tara tsi tolala nu tsonun kui. Ba nori a elasolana e la gono mer e Iesu. \s1 E Iesu e hihatutsia tara barebana me kato haniga pouts ranen \sr (Luk 6:17-19) \p \v 23 E Iesu e hula laia tara han hoboto i Galili, ba te hihatutsna turu luman lotu turu Jiu. Nonei e hihatutsin u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan ba te kato haniga pouts rena a barebana ti ka mei u mamana u mar nimate. \v 24 Bu barebana tara mamana han hoboto tara provins i Siria i hengoin a toukui nu hihatuts te kato e Iesu. Ba barebana e peigi rarima u katun hoboto ti ka mei a nimate: u katun ti sagohi a mamana mar kamits, nu katun u popoloana, nu katun u kotskotsibong, nu katun u matekata. E Iesu e kato haniga pouts hoboto ren. \v 25 U katun u para koru i kukute e Iesu: u katunur i Galili na i Dikapolis ni Jerusalem ni Judia ni hapalana ramun i Jodan. \c 5 \s1 E Iesu e hihatutsia turu pokus \p \v 1-2 E Iesu e tarer a barebana u para ti gono hobotoma ba nonei e seina tara tsi pokus. Ba nonei e gumuna bu katunun tsitsilo* i tanen e mi gono hahise ren, ba nonei e tanian hatuts ranen. \s1 A nisasala hamana \sr (Luk 6:20-23) \p \v 3 Ba nonei e poiena: \q1 “U katun te kato hateteneier a peisaren e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha a Nipepeito tere Sunahan e ra kaien. \q1 \v 4 U katun te tori-tiamar e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nonei e kato hagegaha poutsena romana a toriren. \q1 \v 5 U katun te kokomotor ba te ma tatei raharahari e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nori e lue riou romana a han i puta. \q1 \v 6 U katun te matesil koruer a markato te matsköna i matana e Sunahan e gi sasala. Nori e hereri a katun te bes silena na te maka silena a ka a niga. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nori e masul haniga riou romana. \q1 \v 7 U katun te tatagi ner a tana katun e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nonei e tatagi has ranoen romana. \q1 \v 8 U katun a toriren te gogosona e gi sasala. E Sunahan e ngö rane \q1 ien u katun u sasala, taraha nori e na tare riou romana e Sunahan. \q1 \v 9 U katun te nolo pouts rer a palai te hiaraharahar e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nonei e ngö has rane ien romana a galapien i tanen. \q1 \v 10 U katun te kato hamatskö ria i matana e Sunahan e gi sasala. E manana, u katun te kato homi ria i matane Sunahan e kato hakamits raren. Kaba e noahasina. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha a Nipepeito tere Sunahan e ra kaien. \p \v 11 “E Sunahan e ngö has ranei limiu u katun u sasala tara poata a barebana e ranga homi sil rariou limiu ba te kato hakamits rario limiu me poa mera rilimiu a mamana mar gamo. Nori e rama nerio lia ba te katsin pita-pute ier a toukui i tar. \v 12 Alimiu go sasala hapan iam, taraha alimiu e na lue mou romana a ka a niga koru i Kolö. A barebana i kato has u teka i manasa me kato homi has rer u propet.” \s1 U sol nu ualesala \sr (Mak 9:50, Luk 14:34-35) \p \v 13 Be Iesu e poe hasena, “Alimiu e heremi u sol tara barebana i puta. U sol e kato hanige iena a kannou, na alimiu u katun i tar e kato haniga has remiu u katun. Kaba te tia ba nena u sol a nitatasena i tanen, ba katun te mar hatatasena halona pouts mena neien ime? E moa tala. E moa lel ta toukui i tanen, ba barebana e ba naren ba tetötö ria i tanen. \p \v 14 “Alimiu e heremi u ualesala tara katun hoboto. A barebana e ma antunari te gi hamous meni a taun te gumna i ieluna u pokus. \v 15 Na katun e namala hakulupe nei u lam ba te kope neien a tabeli. E moa. Nonei e haka seie nen tara tsi salolo ba te alesala uana turu katun hoboto te ka ria i iahana luma. \v 16 Nu ualesala i tamilimiu e ga kato has u i iesana ba te alesala uana tara barebana. Ba nori te tare riou romana a markato a niga i tamilimiu ba te soloseie riou romana e Tamamilimiu te kana i Kolö.” \s1 U hihatutsina turu Lo tere Moses \p \v 17 E Iesu e ranga me poiena, “Alimiu go ma poiemi alia u la silema te go mi tsuga ba meni u Lo* tere Moses nu ranga turu propet. E moa. Alia u ma la sile mei te go mi tsuga ba merien lia, kaba alia u la silema te go mi kato hamouna koru merien. \v 18 Na lia e hatei hamana rago limiu, u kolö nu puta e tatei tia nou romana i murimuri, kaba e moa ta tsi toa ta tsi makumun ranga te ga tia iou romana turu Lo, antunana tara poata te butuna a mamana ka hoboto te ranga nanen. \v 19 A katun te hipus nana a tsi toa puku turu ranga teka ba te hatuts rena a palai te gi kato has u i iesana, nonei e katun papala koruna romana tara Nipepeito tere Sunahan. Kaba a katun te hengoena u ranga teka ba te hatuts rena a palai te gi kato has u i iesana, ba nonei e katun panna romana tara Nipepeito tere Sunahan. \v 20 Alia e hatei rago limiu, u markato u matskö i tamilimiu e tatei saluhena turu markato u matskö turu tson hihatuts turu Lo na turu Parisi. Te moa nen, ba limiu te ma tatei tasu korumi romana tara Nipepeito tere Sunahan.” \s1 U hihatutsina tara raharaha \p \v 21 Be Iesu e poe hasena, “Alimiu u hengo niam u ranga ti hengoin u tuburara i manasa ba te poiena, ‘Alö go ma hipulii. A katun te hipulina e go la u turu kot.’ \v 22 Kaba alia e hatei rago limiu, a katun te raharahena a hahatoulana i tanen e tatei lana turu kot. Na katun te sigalena a hahatoulana i tanen ba te poiena, ‘Esi nonei teka?’ nonei e tatei lana turu kot pan. Na katun te hamal nena a hahatoulana i tanen e tatei lana turu tula i hel. \v 23-24 Kaba te katsin hatsunono uamu lö tere Sunahan ba lö te songots hakats sabe nem a hahatoulana i tamulö e raharahe nolö, ba lö te na nolo pouts bem a hahatoulana i tamulö. Te kapa nen, ba lö te la pouts muma ba te mi hatsunono uam tere Sunahan. \p \v 25 “Te kot nana a toa katun alö, alö go kapiena boroboro poutsen i mam te na butu moa lö turu kot. Te moa nen, ba nonei te kot nenoa lö tara tsonun hamou turu ranga, ba tsonun hamou te hala nenoa lö tara polis, ba nonei te na hake noa lö tara karabus. \v 26 Na lia e hatei hamane golö, alö e ma halakasa poutse roi tara karabus antunana te hole mia lö a mamana toea hoboto tara hol turu kot.” \s1 U hihatutsina tara tsikolo \p \v 27 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alimiu u hengo niam u ranga te poiena, ‘Alö go ma tsikoloi.’ \v 28 Kaba alia e hatei rago limiu, a tson te tara uana tara tahol ba te hakats tununa te ga na opu gono menien e kato uana tara tson te tsikolo hamanana. \v 29 Te ga kato homieia a matamulö tara pal matou alö, ba lö te hase men ba te ba namen! Taraha, e omi koruna te gi lapo ba meni a tuanreimulö hoboto i hel, kaba e ma omi koru nei te go tia u a toa makum tara tuanreimulö. \v 30 Te ga kato homieia a limamulö tara pal matou alö, ba lö te ngats pekoe men ba te ba namen! Taraha, e omi koruna te go la u a tuanreimulö hoboto i hel, kaba e ma omi koru nei te go tia u a toa makum tara tuanreimulö.” \s1 U hihatutsina turu katun u hitöl te hitapolasir \sr (Matiu 19:9, Mak 10:11-12, Luk l6:18) \p \v 31 Be Iesu e poe lelena, “U ranga e poe hasena, ‘A tson te la ba nena a tahol i tanen e go hale ien u pepa te poiena a hitöl e tapekona.’ \v 32 Kaba alia e hatei rago limiu, a tson te la ba nena a tahol i tanen kaba tahol e ma lui a tana tson, ba ka teka e kato here nanei a tahol teka a tahol te halokuna. Na tson tetölena a tahol a hitöl mam i tanen te tapeko, ba tson teka e here hase nei a tson te tsikolona.” \s1 U hihatutsina turu ranga te mana uana i iasa \p \v 33 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alimiu u hengo niam u ranga ti hengoin u tuburara i manasa ba te poiena, ‘Alö go ma hamana meni i iasa u gamo, kaba alö go kato hamana a ka tu hamana meni lö i matana Tsunono.’ \v 34 Kaba alia e hatei rago limiu, alimiu go ma hamana uami i iasa. Alimiu go ma hamana uami i kolö, taraha u kolö a makum tara nitsunono tere Sunahan. \v 35 Na limiu go ma hamana uami tara han i puta, taraha u puta e here nei utötö te haholena e Sunahan a mounen. Na limiu go ma hamana has uami i Jerusalem, taraha nonei a taun tara King a kapan. \v 36 Na limiu go ma hamana has uami i bakumilimiu, taraha alimiu e ma antunami te go kato hahiaka menami a tsi toa a tsi hulu, tsi te go kato haruruhana menami a tsi toa a tsi hulu. \v 37 U ranga i tamilimiu e ga poe talasi ‘Aa’ tsi ‘E moa’. U ranga te tagala balana turu ranga teka e butu nama tere Satan.” \s1 U hihatutsina tara hipou \sr (Luk 6:29-30) \p \v 38 Be Iesu e kato uana, “Alimiu u hengo niam u ranga te poiena, ‘Te ga kato homi meni ta katun a matamulö, ba lö te hipou has namien i matanen, ne ga kato has u i iesana turu liho na tara mamana mar nomi.’ \v 39 Kaba alia e hatei rago limiu, alimiu go ma palisemi a katun te kato homina i tamilimiu. E moa. Te tapalena a katun u uabuabu tara pal matou i tamulö ba lö te habirits nem a hapala. \v 40 Na te kot nenoa lö a toa katun ba te katsin luena a siot i tamulö ba lö te hala hase men u hasobu u ngahangaha i tamulö. \v 41 Na te hasoatse nei lö a toa polis a ka i tanen e noana tara toa kilomita, ba lö te soate men e noana tara huol a kilomita. \v 42 Poata te rangata hatatagi silena a toa katun ta ka i tamulö, ba lö te haleie men. Na poata te katsin harohona a katun ta ka i tamulö, alö e ma tatei peits namien.” \s1 Ara gi ngil u katun te pakö rario ra \sr (Luk 6:27-28,32-36) \p \v 43 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alimiu u hengo niam u ranga te poiena, ‘Alö go ngil a hahikapien i tamulö ba lö te paköe iem u katun te paköe rio lö.’ \v 44 Kaba alia e hatei rago limiu, alimiu go ngil poutse riam u katun te pakö rario limiu ba limiu te singo silemiu u katun te kato hakamits rario limiu. \v 45 Te kato uamou limiu teka ba limiu te haruto namou alimiu a galapien tere Tamamilimiu te kana i Kolö. Taraha, nonei e hapirena a pitala i tanen tara katun a niga na tara katun a omi has, na nonei e hapolena a langits tara katun te kato hamatsköna na tara katun te ma kato hamatskö has nei. \v 46 Te ngil hase moa limiu u katun te ngil rario limiu, aha te ngil silemi limiu a hamatana? U katun te lulu hagamoer a takis e kato has uar i iesana. \v 47 Na te ranga haniga peisa mia limiu tara hahikapien i tamilimiu, alimiu go ma peimi alimiu e kato haniga korumiu. U tematan e kato has uar i iesana. Kaba alimiu, e moa. \v 48 A markato i tamilimiu e ga matskö nitoa, te kato uana e Tamamilimiu i Kolö te matskö nitoana.” \c 6 \s1 U hihatutsina tara monin hitaguhu \p \v 1 Be Iesu e poe hasena, “Hanei iam, ba limiu te ma kato silemi a markato a niga i tamilimiu i matar u barebana te gi tara merien limiu ba pal tson na tohaliou has te haniga rario limiu. Te kato uamou limiu teka be Tamamilimiu te kana i Kolö te ma hamatana ranoi limiu. \p \v 2 “Hena, te hale moa lö a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te ma katoe mien i matana barebana te mar kato uar u katun u gamogamo i iahana luman lotu na turu kalana. Nori e kato sile ier a ka teka i matar u barebana te gi solosei merien u katun. Nonei u hamatana i taren teka. Na lia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa u hamatana i taren, ne moa lel tala. \v 3 Kaba poata te hale moa lö a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te ma hatei has nemi a tsomi i tamulö, te kato uana turu ualima te ma tare nei a ka te katoena u tana u ualima. \v 4 E kato uana teka ba lö te hala hamomous nem a monin hitaguhu. Be Tamamulö te tarena a ka te kato hamous nena a katun, nonei e hamatane nou romana lö.” \s1 U hihatutsina turu singo \sr (Luk 11:2-4) \p \v 5 Be Iesu e poe lelena, “Poata te singo mia limiu, ba limiu te ma heremi u katun u gamogamo. Taraha, nori e ngil korue ier te gi tuol uen ba te singo ria turu luman lotu na turu makum te hitupali ria u kalana, te gi tara merien u katun. Alia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa a hamatana i taren, ne moa lel tala. \v 6 Kaba poata te singo mia lö, alö go tasuia tara rum i tamulö ba te hapiliem a tamana ba te singo uam tere Tamamulö te ka hasina tara makum te mousuna. Be Tamamulö te tarena a ka te kato hamous nena a katun nonei e hamatane nou romana lö. \p \v 7 “Na poata te singo mia lö, alö go ma hula raranga hakopisi te kato uar u tematan. Nori e poier a sunahan i taren e hengo ranoen te katoe rien u ranga u parapara. \v 8 Alö go ma here rien, taraha e Sunahan e Tamamulö e atei silena a ka te ngile mulö i mam te rangatse mien lö. \v 9 Alimiu go mar singo uam teka: \q1 ‘O Tamamulam i Kolö, a solomulö e gi hagoagoni. \q1 \v 10 A Nipepeito i tamulö e ga lama. \q1 Alam go kato u turu ngil i tamulö i puta te kato has uarien i Kolö. \q1 \v 11 Alö go hala ramei lam a tsi kannou te noana i romana. \q1 \v 12 Alö go lu ban a ka a omi tu kati lam ba te solopale men, tu solopala hakapa has meni lam a ka a omi te kato u a tana katun i tamulam. \q1 \v 13 Alö go ma hala meri lam tara tou hiamus, kaba alö go lu ba beri lam a nomi. U mana.’ \p \v 14 “Te solopale mia lö a ka a omi ti kato u a palair u katun i tamulö, be Tamamulö i Kolö e lu ba has nanou a ka a omi tu kati lö. \v 15 Kaba te ma solopale moi lö a ka a omi ti kato u a palair u katun i tamulö, be Tamamulö e ma lu ba has nanoi a ka a omi tu kati lö.” \s1 U hihatutsina tara tou agono \p \v 16 Be Iesu e ranga noana me poiena, “U katun u gamogamo e matalohor poata te agono uaren tere Sunahan, kaba alimiu go ma mar kato uami teka. Taraha, nori e hamataloho siler te gi tara merien a barebana nori e agonor. Alia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa a hamatana i taren, ne moa lel tala. \v 17 Kaba alö, poata te agono mua lö, ba lö te kato here nami a peisamulö a katun te ma agono nei. \v 18 Ba barebana te ma tareri te agono uamu lö. E Tamamulö peisa te kana tara makum te mousuna nonei te ateina. Be Tamamulö te tarena a ka te kato momousena a katun nonei e hamatane nou romana lö.” \s1 A man ka man niga ni Kolö \sr (Luk 12:33,34) \p \v 19 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go ma kui hatagala silemi a man ka man niga i puta. U binatang nu sö e kato homiena a man ka teka, nu kopkop e hela hasir ba te kopur. \v 20 Kaba alimiu go kui hatagala sile iam u markato te ranga negu lalia be Sunahan te hala renoi romana limiu u hamatana pan i Kolö. U binatang nu sö e ma antuna nei te go kato homi meni a man ka teka, nu kopkop has e ma tatei helari ba te kopur. \v 21 Taraha, te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i puta, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i puta. Na te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i Kolö, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i Kolö.” \s1 A maroro te alesalana \sr (Luk 11:34-36) \p \v 22 Be Iesu e kato uana, “A matarara e here nei u lamina turu namnamei i tarara te haharoei nena u ngil i tarara. Te ka mena a katun u ngil u niga, ba nonei te lalana tara maroro te alesalana. \v 23 Na te ka mena a katun u ngil u omi, ba nonei te lalana tara maroro te kuhilina. A katun te ka talasi mena u ngil u omi nonei te lalana tara maroro te kuhil nitoana.” \s1 E Sunahan na man ka te ka mena a katun \sr (Luk l6:13, 12:22-31) \p \v 24 Be Iesu e poiena, “A katun e ma antuna nei te ga kui uen tara elasolana tsunono. Taraha, nonei e rama nenou a toa ba te ngilena a tabi, tsi te moa nen, ba nonei te hengo hanige nou a toa ba te karous nena a tabi. Alimiu e ma antunan kui hoboto bemi e Sunahan na tara moni. \p \v 25 “Nonei lasi te hatei sil ragi lia alimiu: alimiu e moa te go hakats hapara sil menami a nitoatoa i puta ba te poemiu, ‘Aha te noue gou lia? Na aha te ue gou lia?’ Ne moa has te go hakats hapara sil mena milimiu u tuanrei i tamilimiu ba te poemiu, ‘U saha u hasobu te hasoge gou lia?’ E moa. U katun e ma ka sileri a tou nou peisa. Nu tuanrei tara katun e ma ka sile nei u hasobu peisa. E moa. \v 26 Alimiu go rute iam u apena i iasa. Nori e ma leberi ta kannou na nori e ma hagala haseri a kannou ba te mi hake ria tara luman haputu. E moa. Kaba e Tamamilimiu i Kolö e hanou noa las ranen. Na limiu e niga bala nemiu u apena. \v 27 Na toa i tamilimiu te tatei hakats hapanina ba te gamon hangahangahena a nitoatoa i tanen i puta? E moa. \p \v 28 “Na ha te hakats sile milimiu u hasobu? Alimiu go rute iam u palaua u hie te mar pusuku uaren. Nori e ma katoeri a peisaren ba te taratara hanigana. E moa. \v 29 Na lia e hatei has ragi limiu, e King Solomon e ka mei u hasobu u taratara haniga koru, kaba a tsi toa puku tara palaua teka e taratara haniga bala nena u hasobu tere King Solomon. \v 30 E Sunahan te hataratara hanige iena u garas u hie teka, te pusukuna i romana na te hats hase ria turu tula i mahö. Na te hataratara hanige iena e Sunahan u garas, ba limiu te ma poemi e Sunahan e ma hala ranoi limiu tu hasobu. E moa koru. Alimiu e ka memiu a tsi nihamana a tsi tetenei. \v 31 Alimiu go ma hakatsmi ba te poemiu, ‘Aha te noue rou ra? Na aha te ue rou ra? Nu sahu hasobu te hasoge rou ra?’ \v 32 A mamana ka teka te kato hatagala siler u tematan te gi lu menien. Ne Tamamilimiu i Kolö e atei silena te ngil mena milimiu a man ka hoboto teka. \v 33 Kaba limiu go hakats mam niam a Nipepeito tere Sunahan na man ka te matsköna i matanen. Ba man ka hoboto teka, a kannou na kan ua nu hasobu, e la has uar romana i tamilimiu. \v 34 Na limiu e moa te go hakats hapara sil menami u lan i mahö, taraha u lan i mahö e ka menou u tana u mar hakhakats peisa. Man toa man lan e ka mena u hakats e noana turu toa u lan.” \c 7 \s1 E moa te go ona mena milimiu a tana katun \sr (Luk 6:37-38,41-42) \p \v 1 Be Iesu e rangana me poiena, “E moa te go poe mena milimiu a tana katun e omina, be Sunahan te ma poe hase noi alimiu e omimiu. \v 2 Taraha, e Sunahan e tsimou rano limiu te mar ona mena milimiu a tana katun. Na mar skel te roron hala rami limiu u katun, tara mar skel teka e Sunahan e hala hapopo pouts has nanen romana i tamilimiu. \v 3 Aha te ruto puku sile milö a tsi bita i matana hahatoulana i tamulö, ba lö te ma rutemi a tutoka i matamulö pouts? E here nei a katun te ma rute nei a markato a omi pan i tanen, kaba nonei e poiena te omina a tana katun te ka mena a tsi markato a tsi omi te teteneina. \v 4 Aha te poe mulö tara hahatoulana i tamulö, ‘Alia go lu ban a tsi bita i matamulö,’ na te ka memia lö a tutoka i matamulö pouts? \v 5 O gamogamo! Alö go lu ba mamin a tutoka i matamulö pouts, ba lö te toan ruto haniga mou ba te lu ba nem a tsi bita i matana hahatoulana i tamulö.” \s1 E moa te go hatuts mena milimiu u ranga tere Sunahan turu katun te pakö uar tere Sunahan \p \v 6 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu e moa te go hala menami a ka te goagonona turu muki, taraha nori e namos habiritsir ba te kotoleke rario limiu. Na e moa te go lapo mena milimiu u beroana turu poum, taraha nori e namostötö homie ren.” \s1 Alimiu go rangata iam ne go sake iam ne go ngö iam \sr (Luk 11:9-13) \p \v 7 Be Iesu e kato uana, “Alimiu go rangata sakesake iam ba limiu te lue moen romana. Na limiu go ruto sakesake iam ba limiu te sabie moen romana. Na limiu go ngö sakesake iam ba tamana te kalatse riou romana. \v 8 Taraha, a katun te rangata sakesake nou e lue noen romana, na katun te ruto sakesake nou e sabie noen romana, na katun te ngö sakesake nou, a tamana e kalatse riou romana. \v 9 Esi i tamilimiu te tatei hale nei a pien i tanen a hatu te singoe nen ta tsi beret? \v 10 Na esi te tatei hale nei a pien i tanen a kukutsi te singoe nen ta tsi iena? \v 11 Alimiu e ka memiu a markato a omi, kaba alimiu e hala noa has nemiu a man ka man niga tara galapien i tamilimiu. Ne Tamamilimiu i Kolö e niga bala nena u katun, ba nonei te hala noa las nenou a man ka man niga turu katun te singo ria i tanen. \p \v 12 “Te ngile mia limiu a tana katun e ga nigaia i tamilimiu, ba limiu te kato has uamiu i iesana i tanen. Nonei u mouna u ranga te kana turu buk tere Moses nu propet has.” \s1 A makum a tekteki \sr (Luk 13:24) \p \v 13 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go tete sila mia tara panete, taraha a maroro a tetenei te ka mena a panete e la uana tara nitoatoa, na katun te sabie nen e ma para nei. \v 14 Kaba a kalana pan te ma ka menei ta makum ta tekteki e la uar tara han a omi, na para a katun e la uar tara kalana teka.” \s1 U roei nu hua i tanen \sr (Luk 6:43-44) \p \v 15 Be Iesu e rangana me poiena, “Hanei sile iam u propet u gamogamo. Nori e hereri u muki u hie u hihigul, kaba nori e gamor ba te kato here rari a peisaren u sipsip te alenar. \v 16 Alimiu e atei sil ramoen te go ruto mera mien limiu te mar kato uaroen. U korkoru e hua here nei u gerep? Nu rokrokoto e hua here nei u fik? E moa lasi. \v 17 U roei u niga e ka has mena u hua u niga, nu roei u omi e ka has mena u hua u omi. \v 18 U roei u niga e moa te ga ka menien u hua u omi, nu roei u omi e ma tatei ka has menei u hua u niga. \v 19 A barebana e ngats luper u roei te ma ka menei u hua u niga ba te lapo mena rien turu tula. \v 20 Ba limiu te atei sil has ramou u propet u gamogamo teka te go ruto mera mien limiu te mar kato uaroen.” \s1 Alia u namala haniga rai limiu \sr (Luk l3:25-27) \p \v 21 Be Iesu e poe lelena, “Palair u katun te poier i tar ‘O Tsunono, O Tsunono’ e ma tatei tasuri romana tara Nipepeito tere Sunahan. U katun lasi te kato uar turu ngil tere Tamar i Kolö nori te tatei tasu riou romana tara Nipepeito tere Sunahan. \v 22 Poata te butu nama romana u Lan teka, ba para a katun te poiena romana i tar, ‘O Tsunono, o Tsunono. Alam u hihatuts silaia tara solomulö na lam u tsuga ba sila has ria u mate u omi tara solomulö na lam u kato sila has nia u nitagala pan u para tara solomulö.’ \v 23 Ba lia te ranga hatarare gia romana i taren ba te poiegu, ‘Alia u namala haniga rai limiu. La ba nemo lia! Alimiu u katun u omi.’” \s1 A elasolana a katunun kukui luma \sr (Luk 6:47-49) \p \v 24 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “A katun te hengo uana turu ranga i tar ba te hengo hanige nen, nonei e here nei a katun a hahatongo te hatakei a luma i tanen i ieluna u lapo. \v 25 Ba langits e polo hatagalana ba ramun olo e saputu piuna ba lomolomo e bahu hatagalana ba te gasena a luma teka. Kaba a luma e ma talupui, taraha a kopinen e rokotoia turu lapo. \p \v 26 “Na katun te hengo uana turu ranga i tar kaba e ma hengo hanige neien, nonei e here nei a katun a tutu te hatakei a luma i tanen turu kotolana. \v 27 Ba langits e polo hatagalana ba ramun olo e saputu piuna ba lomolomo e bahu hatagalana ba te gasena a luma teka. Ba luma e talupuna ba te tarura hakapana.” \s1 A nitsunono tere Iesu \p \v 28 Be Iesu e hakapena u raranga i tanen ba barebana te asingotor te mar hihatuts uen. \v 29 Taraha, nonei e ma herei u tson hihatuts turu Lo, kaba nonei e hihatuts herei a katun te ka mei a nitsunono. \c 8 \s1 E Iesu e kato hanigei a katun te ka mei a toba \sr (Mak 1:40-45, Luk 5:12-l6) \p \v 1 E Iesu e koul putaia tara tsi pokus bu katun u para koru e toan kukutie ren. \v 2 Na toa katun te ka mei a toba e la hasukusukuma, me hatukununa i matanen me poiena, “O Tsunono, te ngil mia lö ba lö te tatei kato haniga poutse mumo lia.” \p \v 3 Be Iesu e hasoa nena a limanen ba te sebeleie nen me poiena, “Alia e ngiligu. Alö go niga pouts tala!” Ba toba i tanen e topei kapana ba nonei e niga poutsuna. \v 4 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go hengo. Alö e moa koru te go tatei hatei menai ta toa ta katun. Kaba lö go la hamatskö u tara pris ba nonei te na rutena a peisamulö te niga pouts uanen. Ba lö te hale moien a kan hats te haruto nena a toba e kapa hamana, te ranga u e Moses i manasa. Bu katun te tatei atei sile riou a toba i tamulö e kapa koru.” \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a katunun kui tara tsunono turu soldia \sr (Luk 7:1-10) \p \v 5-6 Be Iesu e lana i iahana taun i Kapeneam, ba toa tsunono turu soldiar i Rom te ma Jiui e la uamato i tanen me ranga hatatagina i tanen me poiena, “O Tsunono, a katunun kui i tar e kana i han ba te opu mena peisanen e matekata hakapa, ne sagoho hasena a kamits pan koru.” \p \v 7 Be Iesu e poiena, “Alia e na kato haniga poutse goen.” \p \v 8 Kaba a tsunono turu soldia e ranga palis u i tanen me poiena, “O Tsunono, alia e ma katun niga korugi ba te antunana te go la uama lö i iahana luma i tar. E moa. Alö go ranga tun ba katunun kui i tar te niga pouts nou. \v 9 Alia e atei silegu a markato te ranga uar a pal tsunono. Alia e ka puta gia tara toa pal tsunono, na toa pal soldia e ka puta has neno lia. Alia go poe tara toa, ‘Alö go la,’ ba nonei te lana. Na lia go poe tara tai, ‘Alö go lama,’ ba nonei te la nama. Na lia go poe tara katunun kui i tar, ‘Alo go kato a toukui teka,’ ba nonei te kato hase nen. Nu ranga tun has i tamulö e ka mena a nitagala.” \p \v 10 E Iesu e hengo u ranga teka me asingotona. Ba nonei e ranga merena u katun ti kukutie ien me poiena, “Alia e ranga hamana gia i tamilimiu, alia u ma sabie mei ta toa ta katun i Israel has te ga ka mei a mar nihamana a niga te ka mena a tson teka te ma Jiu nei. \v 11 Na lia e hatei rago limiu, u katun u para te halhal ria turu Jiu e la rima romana tara mamana han. Ba nori te gum gono meroa e Abraham ne Aisak ne Jekop tara kannou i iahana a Nipepeito tere Sunahan. \v 12 Kaba limiu u Jiu, u barebana te go mala ka mia nonei tara Nipepeito, e Sunahan e tsuga mera noi limiu i ielesala turu kuhil. Na tara makum teka alimiu e tabe hohomi mou romana ba te har tun has mou.” \v 13 Be Iesu e poiena tara tsunono turu soldia, “La tala. A ka e ga butu u i tamulö te mar hamana uamu lö.” \p Na tara poata puku lasi teka a katunun kui i tanen e niga pouts. \s1 E Iesu e kato haniga poutsi e tsinana a tahol tere Pita \sr (Mak 1:29-34, Luk 4:38-41) \p \v 14 Ne Iesu e tasuia i iahana luma tere Pita me tarena e tsinana a tahol tere Pita e opu ba bakunen te hiskina. \v 15 Be Iesu e hasebeliena a limanen, ba hiski i bakunen e kapana. Ba nonei e takeina me nasena a tsi kannou tere Iesu. \s1 E Iesu e kato hanigeir u katun u para \p \v 16 Na tara lahibong nori i na piou ria u katun u para u sesein mate tere Iesu. Ba nonei e ranga tununa ba te tsuga rena u mate u omi. Na nonei e kato haniga poutsir u katun hoboto ti ka mei a nimate. \v 17 A ka teka e butu sil te ga kato hamana meni u ranga te ranga sila nia e Sunahan tara propet e Aisaia i manasa. E kato u: “Nonei e lu ba hakapein a ka te kato hapinolasa rano ra, na nonei e soata u nimate i tarara.” \s1 U katun ti katsin kukutei e Iesu \sr (Luk 9:57-62) \p \v 18 Be Iesu e tara rena u barebana u para ti gono hahise ien, ba nonei e ranga merena u katunun tsitsilo, “Ara gi la u i hapalana ramun.” \v 19 Nonei e katsin osa, ba toa tson hihatuts turu Lo e la uanama i tanen me poiena, “Tson Hihatuts, alia e la gono megou lö tara mamana han te la uamou lö.” \p \v 20 Be Iesu poiena i tanen, “U muki u hie e ka mer u kiou i taren, nu apena e ka mer u suhana i taren. Kaba lia tu butun katunuma,* alia u moa ta makumun soho i tar.” \p \v 21 Ba tana katunun tsitsilo e poiena i tanen, “O Tsunono, e ma pina noi be tamagulia te mate nou. Alö go haniga te go na ngaho mam menien lia, ba te toan lala gono mego lö.” \p \v 22 Kaba e Iesu e poei i tanen, “U katun te ma hengoeri e Sunahan ba te hereri i mate ban a nitoatoa i tanen, nori te tatei ngaho ner u mate i taren. Alö go la gono memo lia.” \s1 E Iesu e haselohi a lomolomo pan \sr (Mak 4:35-41, Luk 8:22-25) \p \v 23 Be Iesu e osana tara tsi tolala, nu katunun tsitsilo i tanen i la gono has meien. \v 24 Ba lomolomo pan e butu hamanasana, bu ramun e posa hongona tara tolala. Kaba e Iesu e soho. \v 25 Bu katunun tsitsilo e na gulie ren me poier, “O Tsunono, alö go taguhu ramo lam! Ara e katsin ruku hamanasara!” \p \v 26 Ba nonei e poiena i taren, “A neha tsiponi te matout sile milimiu? Alimiu e hamana hatetenei koru miu!” Ba nonei e takeina me abis hatagalena a lomolomo nu ramun me selohona. Ba lomolomo e hanoan tahutuna bu ramun e maraha koruna. \p \v 27 Ba nori e asingoto korur me poier, “A saha koru a mar katun teka? A lomolomo nu ramun has e hengo korue ren!” \s1 E Iesu e tsuga bar u mate u omi tara elasolana katun \sr (Mak 5:1-20, Luk 8:26-39) \p \v 28 Nori i na butuia i hapalana Ramun i Galili tara bun tsiktsikina turu Gadara. Na elasolana katun ti sesein mate i butuma turu ngahongaho ti roron ka ien, me hitupali mer e Iesu. A elasolana katun teka i hie homi koru ba te antunan kato homier a tana katun, ba barebana e matoutun sila ria tara maroro teka. \v 29 Ba elasolana e ku homi korur me poier, “Alö a Pien Tson tere Sunahan, alö go haka ba rio lam. Haromana koru, alö go ma hakamits rai lam i mam tara poatan hahuna i tamulam!” \p \v 30 Na toa heis poum pan i gamon kaia i pal lehana ba te nour. \v 31 Bu mate u omi e ranga hatatagi uar tere Iesu me poier, “Te tsuga ramoa lö alam, ba lö te tsuga mera moi lam tara heis poum.” \p \v 32 Ba nonei e poiena turu mate, “Alimiu go la iam.” Ba nori e koul ba ner a elasolana katun teka, me na sei ria tara heis poum. Ba heis poum hoboto teka e hiapipieta gala hoboto uar turu uarahana, me kurapa ria turu ramun me pasur me mate hakapar. \p \v 33 Bu katunun taratarakap turu poum i busuto. Ba nori e na tuku ria tara taun me habulungana ner a ka te butuia tara elasolana katun ti ka mei u mate u omi na mamana ka hoboto te butu. \v 34 Bu barebana u para koru tara taun teka e mi sakier e Iesu. Ba poata ti tare ien ba nori e ranga hatatagi merien te go la ba menien a han i taren. \c 9 \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a katun a matekata \sr (Mak 2:1-12, Luk 5:17-26) \p \v 1 Be Iesu e osana tara tsi tolala, me kopis sila poutsna i hapalana ramun a perperere me tukuna tara taun hamatskö i tanen i Kapeneam. \v 2 Bu katun e soata menari a katun a matekata i tanen, ba te opuna tara poapoa. E Iesu e tara sabe nori i hamana koru i tanen, ba nonei e poiena tara katun a matekata, “A tsi pien, a torimulö e tatei gegaha poutsuna. Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö.” \p \v 3 Ba palabir u tson hihatuts turu Lö e hakats tunur me poier, “A katun teka e katsin gulena a nitsunono tere Sunahan.” \p \v 4 Kaba e Iesu e atei sil hakapi u hakats i taren me poiena, “A neha tsiponi te hakats homi memi limiu i torimilimiu? \v 5 Alimiu e ma hanigami te poe mena gulei lia, ‘Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö’? Bara, alia e poa hamanase gou u tana u ranga te ka has mena a toukui pan te kato uana, ‘Alö go takei ba te lam!’ \v 6 Alia e haruto ragi limiu a mirakul teka alia tu butun katunuma e ka megu a nitagala i puta te go lu ba has menai lia u markato u omi.” Be Iesu e toan ranga mena a katun a matekata, “Alö go takei ba te soatsem a poapoa i tamulö ba lö te lam tara han i tamulö.” \p \v 7 Ba nonei e takeina me lana i han i tanen. \v 8 U katun u para i tara a ka teka me matout korur. Nori i tara sabe e Sunahan e halan a mar nitagala teka tara katun, ba nori e toan soloseier e Sunahan. \s1 E Iesu e ngöi e Matiu \sr (Mak 2:13-17, Luk 5:27-32) \p \v 9 Be Iesu e la lelina ba nonei e tarena a toa katun e gumia tara luman takis, a solonen e Matiu ba te kuina. Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go mi la gono meio lia.” \p Ba nonei e takeina me la gono menen. \p \v 10 Be Iesu e na nouna tara luma tere Matiu nu katun u para ti lulu a takis nu palair u katun i la hasima. U katun u kapan turu Jiu i ngö rien u katun u omi. Ba nori e gum gono mer e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen me nou gono meren. \v 11 Bu Parisi e tarer a ka teka me poier turu katunun tsitsilo tere Iesu, “A neha tsiponi te nou gono mera nei a Tson Hihatuts i tamilimiu u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi?” \p \v 12 Be Iesu e hengo nena a ka teka me poiena i taren, “U katun te moar ta nimate e ma tatei la uari tere dokta. E moa. U katun lasi te ka mer a nimate te la peisa uar tere dokta. \v 13 Alimiu go na atei nemia te mouna uana u ranga teka turu Buk u Goagono: ‘Alia e ma ngilegi te gi hats* tun u u katun i tar. Alia e ngilegu u katun e gi hiatatagi.’ Alia u ma la sile mei te go mi ngö merai u katun te poier nori e nigar. E moa. Alia u la silema te go mi ngö merai u katun te atei siler nori e omir ba te habirits hamatsköer a toriren.” \s1 A markato te agono menari a kannou \sr (Mak 2:18-22, Luk 5:33-39) \p \v 14 Na turu toa u lan u katunun tsitsilo tere Jon a Tsonun Baptais i la uama tere Iesu me mi poier, “Tara neha ba lam muru Parisi te roron agono nami a kannou te go singo u tere Sunahan, kaba u katunun tsitsilo i tamulö e ma agonori?” \p \v 15 Be Iesu e ranga palisina, “Tara poata te hiakukoto gono meria a halis, na tsonun hitöle kana, a pala tara tson e ma tatei lohori ba te agonor. E moa. Kaba alia e heregi a toa tsonun hitöl te lu ba ner romana. Ba pala i tar te agono riou romana nonei tara poata.” \s1 E Iesu e haharoein u hihatutsina i manasa nu hihatuts u tsimus \p \v 16 Be Iesu e poiena, “A katun e ma tatei hakune nei a tsi makumun labalaba a tsi tsimus te ga lakopo kapin a tabutu turu labalaba u toutounei. Te kato uanen teka ba poata te galuse rien bu labalaba u tsimus te tasukupuna ba te takis ba nena a makumun labalaba a toutounei, ba tabutu te pan koru lelina. \v 17 Na lia e hatei has ragoi limiu a kan osul te kuieri a pikpiköna meme. E moa ta katun te ga tatei osul u wain u tsimus tara kan osul a toutounei teka. Te kato uanen teka, ba nitagala turu wain u tsimus te pan susuluna ba te kato butsena a kan osul a toutounei te ma antunan talas nei, bu wain na kan osul te omi hoboto hakapar. E moa. A katun e tatei osulena u wain u tsimus tara kan osul a tsimus, ba huol hoboto te ka hanigar.” E Iesu e mar ranga u teka ba te haruto ranen u hihatutsina i manasa turu Jiu e ma hisoböei menei u hihatuts u tsimus tere Sunahan. \s1 A pien tahol tara tson pepeito na tahol te hasebeleia turu hasobu tere Iesu \sr (Mak 5:21-43, Luk 8:40-56) \p \v 18 Poata te hatei noa reien e Iesu a ka teka, ba toa tson pepeito turu Jiu e tasu nama me hatukunna i matanen me poiena, “A pien tahol i tar e mate lala. Kaba lö go na hatakopo a limamulö i tanen ba nonei te niga pouts nou ba te toatoana.” \p \v 19 Be Iesu e la gono menen nu katunun tsitsilo i tanen has. \p \v 20 A toa tahol te posa nitoan u rahatsing turu 12 u hiningal e la hasukusuku u i murina e Iesu me hasebelena i runguna u hasobu i tanen. \v 21 Nonei a tahol e poei turu hakats i tanen, “Te hasebele tun gia lia turu hasobu tere Iesu ba lia te niga pouts gou.” \p \v 22 Be Iesu e habiritsina me tara uana i tanen me poiena, “E nigana, alö e hamana haniga mula ba lö te niga poutsum.” Na i teka puku a tahol e niga pouts. \p \v 23 E Iesu e tukuia tara luma tara tson pepeito me hengoena u katun i tabe ba te ketar. \v 24 Ba nonei e poiena, “La iam. A pien e ma mate nei. Nonei e soho tununa.” \p Poata ti hengoe ien a ka teka, nori i gol hahamanein e Iesu. \v 25 Kaba nori i halakasa meri i ielesala, be Iesu e tasuna me luena a limana pien, ba pien e takeina ba te niga poutsuna. \v 26 Bu bulungana tara ka teka e tasata uato tara han a para ti sukusuku. \s1 E Iesu e hakalata poutsi a elasolana katun a kiau \p \v 27 Poata te la ba nia e Iesu a han teka, a elasolana katun a kiau i kukutie ien me ku hapanir me poier, “A Hatutubunei tere Devit a King pan i tarara, alö go tatagi ramo lam!” \p \v 28 Be Iesu e tasuna tara luma bu matakiau e la uarima i tanen ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e hamanemiu te antunan katoe gulia a mirakul teka te ngile milimiu?” \p Ba nori e hatanganar. \p \v 29 Ba nonei e sebeliena a mataren me poiena, “E tatei butu hapopona te hamana uami limiu.” \v 30 Ba nori e toan tara poutsur! Be Iesu e ranga hatagala mera nen me poiena, “E moa te go hatei mena milimiu ta toa tara ka teka!” \p \v 31 Kaba nori i habulungana lan e Iesu tara han a para ti sukusuku. \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a biru \p \v 32 Nori i la hakapa, bu katun e mi piou ner a toa katun a biru tere Iesu, taraha a mate a omi e seseiia i tanen. \v 33 Be Iesu e tsuga ba nena a mate a omi ba katun e toan ranga poutsuna. Bu katun e asingoto koruru me poier, “E moa koru te ga butu u a mar ka teka i Israel i manasa!” \p \v 34 Kaba u Parisi i poei, “A tsunono turu mate u omi te hale ien a nitagala te go tsuga ba merien u mate u omi!” \s1 E Iesu e tatagir a barebana \p \v 35 Ne Iesu e hula laia turu taun nu han hoboto. Nonei e hihatutsia turu luman lotu turu Jiu ba te hatei nena u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan. Na nonei e kato haniga poutsir u katun ti ka mei a mamana mar nimate. \v 36 Ba tara poata te tara rien u katun u para ti gono, ba nonei e tatagi ranen, taraha nori i sökana me tutu hasir ba te ma antunan taguheri a peisaren, te kato uar u sipsip te moar ta tsonun taratarakap. \v 37 Be Iesu e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “U katun u para e katsin hamana uar i tar, kaba e moa ta katun ta para te ga taguhu raien. E kato uana tara kui pan te tangoho hakapa ba te moana ta katun ta para te gi hagale iema a kannou. \v 38 Alimiu go singo uam tara Tsunono te kato hahaloso mamir u katun teka ba te katsin hamana uar i tar. Alimiu go singo uam tara Tsunono ba te hala lel rena u katunun tsitsilo te gi la uen ba te na taguhu rer u katun e gi la uama i tar.” \c 10 \s1 A 12 a aposol \sr (Mak 3:13-19, Luk 6:12-16) \p \v 1 Be Iesu e ngö gugono rena a 12 a katunun tsitsilo i tanen ba nonei e hala rane ien a nitagala te gi tsuga ba merien u mate u omi ba nori te kato haniga pouts rer u katun te ka mer a mamana mar nimate. \v 2 Na nonei a man solo teka tara 12 a katun te ngöri e Iesu u aposol* i tanen: \q1 Saimon ti ngö hasei e Pita. \q1 Endru e toulane Saimon. \q1 Jemis a pien tere Sebedi. \q1 Jon e toulane Jemis. \q1 \v 3 Pilip. \q1 Batolomiu. \q1 Tomas. \q1 Matiu te lulu a takis. \q1 Jemis a pien tere Alpias. \q1 Tadias. \q1 \v 4 Saimon te tagala sil a han i tanen. \q1 Judas Iskeriot a katun te ga harutein romana e Iesu turu katun ti omien. \s1 E Iesu e halar a 12 a aposol \sr (Mak 6:7-13, Luk 9:1-6) \p \v 5 Tara poata te hala ria e Iesu u katun teka te gi na hihatuts la uen, ba nonei e poiena i taren, “Alimiu go ma la uami turu katun te halhal ria turu Jiu na turu han has i Sameria. \v 6 Alimiu go la las uam turu katunur i Israel te ma atei sile rilia ba te hereri u sipsip te tiar. \v 7 Ba limiu te na habulungana nemiu u raranga teka: ‘A Nipepeito tere Sunahan e sukusuku nama!’ \v 8 Alimiu go kato haniga pouts reiam u katun te ka mer a nimate ne go hatakei pouts has reiam u katun ti mate. Ba limiu te kato haniga pouts remiu u katun u toba ba te tsuga ba has remiu u mate u omi. Alimiu u lu pukue iam a nihitaguhu ba te ma hole mien, na limiu go taguhu has reiam u katun ba te ma luemi ta hihol. \v 9 Na limiu go ma la has memi ta moni. \v 10 Alimiu go ma la has memi a pora nu sendol nu tukana tara nilala i tamilimiu. E moa. Alimiu e la las memiu u toa puku u hasobu u ngahangaha. U katun te taguhu rami limiu e tatei hanou rariou limiu. \p \v 11 “Na poata te la mia limiu a man toa toa i iahana toa taun tsi tara han, alimiu go tara sakesakie iam a luma tara katun a niga te haniga rano limiu ba limiu te ka mia i tanen antunana te la ba nemia limiu a taun teka. \v 12 Tara poata te na tasu mia limiu tara luma teka, ba limiu te hala remi u katun i tanen a masalohana. \v 13 Na te lu raroa u katun teka alimiu, ba masalohana i tamilimiu te tatei kakana i taren. Kaba te ma lu raro ien limiu, ba masalohana e tatei taguhu pouts rano limiu peisa. \v 14 Te ma lu mera nei limiu a toa hun katun i luma i taren tsi tara taun i taren, na te ma hengo has rarien limiu, ba limiu te tohu ba nemiu u koahu i pitpitan moumilimiu poata te la ba remien limiu. A ka teka e haruto nanou te raharaha mera neien e Sunahan. \v 15 U mana koru alia e hatei rago limiu, a nihahuna tara taun teka e pan nanou romana a nihahuna turu taun i Sodom ni Gomora.” \s1 A poata a omi te la nama romana \sr (Mak l3:9-13, Luk 21:12-l7) \p \v 16 Be Iesu e poiena, “Hengo iam! Alia e hala mera gilimiu i gusur u katun u omi, e here nei te la uar u sipsip i gusur u muki u hie. Alimiu go tara kap here moi a kukutsi, ba limiu te here hase moi a kulu te ma kato homie nei ta ka. \v 17 Hanei iam! Taraha, u katun e pile kap rariou limiu ba te lu mera rilimiu turu kot, ba nori te lahus has raroa limiu turu luman lotu i taren. \v 18 Nori e haka raroa limiu i matar u tsunono nu king te hamana uami limiu i tar, taraha alia e ngilegu alimiu go hatei ramien u Bulungana u Niga na turu katun has te halhal ria turu Jiu. \v 19 Na poata te kot raroen limiu, e moa te go hakats hapara uam limiu ba te poiemiu, ‘Ime te mar ranga halona uagou lia? Na aha te poe gou lia?’ E moa. U ranga u matskö e butu noa i tamilimiu tara toa poata noa lahas. \v 20 Alimiu peisa te ma ranga moi. E moa. U Namnamei tere Tamamilimiu e Sunahan te haranga ranou limiu. \p \v 21 “Na nonei tara poata, u katun e hala mera roi u toularen te gi kato hamate merien, bu palabir u katun te haniga riou te gi kato hamate merai a galapien pouts i taren. Na palabir a galapien e omi has reriou u tsinaren nu tamaren, bu tsinaren nu tamaren te kato hamate has rariou. \v 22 U katun u para e omi rariou limiu te hamana uami limiu i tar. Kaba a katun te hamana nitoa uana i tar, e Sunahan e lu pouts mena noien i tanen. \v 23 Na tara poata te kato homi pino ria u katun i tamilimiu tara toa taun, ba limiu te bus ba namen ba te la uamiu tara tana taun. U mana koru alia e hatei rago limiu, alimiu e ma hakapa noa hase moi a toukui i tamilimiu tara mamana taun hoboto i Israel, ba lia tu butun katunuma te la pouts guma romana. \p \v 24 “A katunun tsitsilo e ma pan nanei a tson hihatuts i tanen, na katunun kukui puku* e ma pan has nanei a katun pan i tanen. \v 25 E nigana te kato here mena nei a katunun tsitsilo a peisanen a tson hihatuts i tanen. Ne niga hasina te kato here mena nei a katunun kukui puku a peisanen a katun pan i tanen. Alia a katun pan tara pal barebana i tar. Nu palair u katun e ngö tsipone rilia e Bielsibul.* Te mar kato uaren teka, ba nori te ngö tala rario limiu u katun u omi koru, taraha alimiu e pala uamiu i tar.” \s1 Alimiu go matoute iam e Sunahan \sr (Luk 12:2-7) \p \v 26 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu go ma matout rami u katun. E moa. Taraha, a man ka hoboto te hamouser i romana e butu noa romana i matar u katun turu ualesala i murimuri. \v 27 U raranga te hala negia lia i tamilimiu te ka pepeisa ria ra, alimiu go habulungana namien turu katun hoboto. \v 28 Na limiu go ma matout rami u katun te puli hamatier u tuanrei, ba te ma antunan kato hamatieri u namnamei. E moa. Alimiu go matout lase iam e Sunahan, taraha nonei e antunan kato homi nitoe iena u tuanrei nu namnamei has i hel. \v 29 Alimiu e antunan holemi a solana a tsi apena a 10 toea puku. Kaba e moa koru ta toa te ga tatei tuhamateni puta te go ma haniga uai e Tamamilimiu. \v 30-31 Na limiu go ma matout has rami u katun, taraha e Sunahan e tara kap rano limiu, na limiu e niga bala koru namiu u apena i matane Sunahan. Nonei e atei sil hasena u hihase tara ma tsi hulu hoboto i bakumilimiu.” \s1 Alimiu go ma holis nami e Kristo \sr (Luk 12:8-9) \p \v 32 Be Iesu e poiena, “Te hatei rena a katun u barebana nonei a katun i tar, ba lia te hatei hase gou e Tamar i Kolö nonei a katun i tar. \v 33 Kaba te holis nena a katun nonei a katun i tar i matar a barebana, ba lia te holis has nagoen romana tere Tamar i Kolö.” \s1 E moa ta masalohana, kaba a hiatatung \sr (Luk 12:51-53, l4:26-27) \p \v 34 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go ma poemi alia u la silema te go mi hala meni a masalohana tara barebana i puta. E moa. Alia u ma la memei a masalohana. Alia u la mema a hiatatung. \v 35-36 E kato uana, a katun te hahamanana na tou sungutunen te hamane nolia e hiapalpal riou. Hena, a tson e pal nanou e tamanen, na tahol e pal nanou e tsinanen, na tana tahol e pal nanou e tsinana tson i tanen. \p \v 37 “A katun te ngil koruena e tamanen ne tsinanen, ba te ma ngil saluhe korue nei lia, a katun teka e ma antuna nei te gi ngö menien a katun hamana i tar. Na katun te ngil koruena a pien tson i tanen na pien tahol i tanen ba te ma ngil saluhe korue nei lia, nonei e ma antuna has nei te gi ngö menien a katun hamana i tar. \v 38 Alimiu go haniga iam te go sagoho menami u kamitsina te kukute mena milimiu alia, te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen. Te rama mia limiu, ba limiu te ma antunami te gi ngö meri u katun hamana i tar. \v 39 Te ngil korue mia limiu te go haka haniga meni a nitoatoa i tamilimiu i puta ba te peits namien i tar, ba nitoatoa i tamilimiu te taia noa has nou romana. Kaba te mate sile moa limiu alia, alimiu e na sabie mou romana a nitoatoa hamana i tamilimiu.” \s1 U katun te lue riou u hamatana u niga \sr (Mak 9:41) \p \v 40 E Iesu e ranga lel me poiena, “A katun te nigana i tamilimiu e niga hasna i tar. Na katun te nige nolia, nonei e niga hasna tere Tamar te hale molia. \v 41 Na katun te tarena a tana katun te rararie nen u ranga tere Sunahan, ba te hanige nen na toukui i tanen, nonei e lue nou romana u hamatana te lu hase nou a katun te rarariena u ranga tere Sunahan. Na katun te tarena a tana katun te matsköna i matane Sunahan ba te hanige iena nonei a tana katun, nonei e lue nou u hamatana te lu hase nou a katun a matskö. \v 42 Na lia e hatei hamana rago limiu, a katun te tarena a tsi katun papala koru i tar ba te haue neien a tsi ramun, nonei e lu korue nou u hamatana u niga.” E Iesu e ranga hanoaia teka. \c 11 \s1 E Jon a Tsonun Baptais e hala mera mei a palabir u katun tere Iesu \sr (Luk 7:18-35) \p \v 1 E Iesu e hala hakapein u ranga teka tara 12 a katunun tsitsilo i tanen, ba nonei e toan la ba nena a han teka me na hihatutsna ba te rarare lana turu taun te ka hasukusukur. \p \v 2 E Jon a Tsonun Baptais e ka silia tara karabus tara poata teka te rarare menien u ranga tere Sunahan. Ba nonei e hengo nena a man toukui a man niga te kato e Iesu. Ba nonei e hala mera namei a palabir u katunun tsitsilo i tanen tere Iesu. \v 3 Ba nori e mi poier tere Iesu, “Alö go hatei ramo lam, alö nonei a katun te rarangein e Jon te ga la uama i puta? Tsi alam go hahaloso a tana katun?” \p \v 4 Be Iesu e ranga palis uana i taren me poiena, “Alimiu go na hateimi e Jon a man ka te tare milimiu na man ka te hengoe milimiu. \v 5 E kato uana: u katun u kiau e tara poutsur, nu katun u mou-omi e tatala poutsur, nu katun u toba e niga poutsur, nu sikö e hengo haniga poutsur, nu katun ti mate hakapa e toatoa pouts hasir. Nu katun papala e hengoer u Bulungana u Niga. Alia te katoegu a man ka teka. \v 6 Na katun te ma hapolase nei a nihamana i tanen i tar e sasala nou!” \p \v 7 Na poata ti la poutsia u katunun tsitsilo tere Jon, be Iesu e hatei ranei u katun e Jon me poiena, “Poata tu la uam limiu tara latu pinopino te go na tara mena milimiu e Jon, alimiu u poe iam nonei a saha mar katun? E here nei u nga te hula bahena a lomolomo ba te haharoei nena a katun te hula hakatsina? E moa. \v 8 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a katun te ka mei u hasobu u niga koru? Kaba a mar katun teka e kana tara luma a tsimala koru tara king. E ma tatei ka neia tara latu pinopino. \v 9 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a propet? Aa, e Jon a propet hamana. Na lia e hatei rago limiu, nonei a katun te pan hasna tara propet. \v 10 Taraha, u Buk u Goagono e hatei nena a katunun tatala e Jon te poe nen, ‘E Sunahan e poiena, Hengo iam. Alia e hala negu romana a katunun tatala i tar te go mam nio lö, ba nonei te na hamatsköena romana a maroro i tamulö.’ U Buk u Goagono te mar ranga uana teka. \v 11 Na lia e hatei hamana rago limiu, e Jon a Tsonun Baptais e panna turu katun hoboto ti poseia i puta. Kaba a katun papala koru tara Nipepeito tere Sunahan e pan has nena e Jon, te kato a toukui i tanen i mam tara Nipepeito tere Sunahan. \v 12 Na tara poata te rararieia e Jon u ranga i tanen ba te noana i romana, u katun i tagala sil a Nipepeito tere Sunahan, ba nori e torohana hatagala sil haser te gi tasu uen i tanen. \v 13 Na i mam tara poata tere Jon a Tsonun Baptais, u propet hoboto ni manasa nu ranga has tere Moses, nori i hatein a Nipepeito tere Sunahan. \v 14 Na te hamane mia limiu u ranga i taren, ba limiu te atei silemiu e Jon nonei a katun te ngöei u Buk u Goagono e Ilaitsa ba te poiena nonei e ga lama. \v 15 A katun te atein hengona e ga hengo haniga! \p \v 16-17 “Ga lia e go poei alimiu a barebanar i romana e heremi a ha? A saha ka te tatei haharoei rano limiu? Alimiu e heremi a galapien te hirata ria tara toana, ba palai i taren te poier, ‘Alam e katoe mula u kömana tara hitöl, kaba limiu e ma sasala mulei! Na lam e köma hase mula u hahuri, kaba limiu e ma tabe mulei!’ \v 18 Ne kato has uana i iesana tere Jon a Tsonun Baptais na lia. E Jon e ma tatei noui a tana kannou ne namala ua hasei tu wain. Ba limiu e poemiu, ‘Nonei a katun a popoloana.’ \v 19 Na lia tu butun katunuma e tatei nouegu a mamana kannou, ne tatei ua hasegu u wain. Kaba limiu e poemiu, ‘Pua! Nonei a nounou-pala, na katun a uaua-pala. Na nonei e kapiena has rena u katun te luluer a takis nu katun u omi.’ Alimiu e mar ranga uamiu teka. Kaba noahasina, a man markato turu katun tere Sunahan e haruto nena te mana uana a niatei i tanen.” \s1 A man pala ti hahamana \sr (Luk 10:13-15) \p \v 20 Be Iesu e tanian ranga sisi rena u katun tara man taun te katoe men u mirakul u para. Taraha, nori i hengo u ranga u mana kaba nori i ma tori-tsuga bani u markato u omi i taren. \v 21 Ba nonei e poiena, “A nomi pan koru e butuna romana i tamilimiu u katunur turu taun i Korasin na i Betsaida! Sanena e Sunahan e ga kato u mar mirakul turu taun i Taia na i Saidon i manasa tu kato u lia i Korasin na i Betsaida tara poata i romana, i manasa noa nori sane harutein ti tori-tsuga ba koru menien u markato u omi i taren. \v 22 Na lia e hatei rago limiu, turu lanin hahuna tere Sunahan a nihahuna i tamilimiu u barebanar i Korasasin na i Betsaida e pan bala nanou a nihahuna tara barebanar i Taia na i Saidon. Taraha, alimiu u hipus niam u ranga u mana ti namala hengo nien. \v 23 Na limiu u katunur tara taun i Kapeneam e ngilin soloseiemiu a peisamiu i iasa, kaba e Sunahan e lapo ba has ranoa limiu i puta i hel! Sanena e Sunahan e ga kato u mar mirakul tara taun i Sodom i manasa tu kato u lia i Kapeneam, a taun i Sodom sane ka noana i romana. \v 24 Na lia e hatei hamana rago limiu, turu lanin hahuna tere Sunahan, a nihahuna i tamilimiu a barebanar i Kapeneam e pan bala nanou a nihahuna tara barebanar i Sodom. Taraha, alimiu u hipus has niam u ranga u mana ti namala hengo nien.” \s1 La uamuma i tar ba te husamiu \sr (Luk 10:21-22) \p \v 25 Tara poata teka e Iesu e mar singo u teka, “O Tamar, alö e Tsunono pan mia i Kolö na i puta has. Alia e haniga uagu i tamulö te hamous mena milö u ranga u mana turu katun te poier e ka mer a niatei, ba te haruto namen turu katun papala te ma atei balari. \v 26 Aa, O Tamar, alö e mar kato uam teka turu ngil peisa i tamulö ba lö te sasala memen.” E Iesu e mar singo u teka. \p \v 27 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “E Tamar e hale moi lia a mamana ka hoboto. Ne moa ta tan ta katun te ga atei sileio lia a Pien Tson tere Sunahan. E Tamar peisa. Ne moa has ta katun te ga atei sil e Tamar. Alia peisa a Pien Tson i tanen te atei silegu e Tamar, nu barebana te haruto ragoi lia e Tamar, nori e tatei atei sil hase ren. \p \v 28 “La uamuma i tar, alimiu hoboto te kui hatagala koru miu, ba te ka memiu u hakhakats u kapan. Alia e hahusa ragou limiu. \v 29 Alimiu go haniga iam ba lia te hatuts rago limiu. Alia e roron kato hateteneiegu a peisar, ba te hatami regu u katun. Ba lia te hahusa poutse gou a torimilimiu. \v 30 A toukui i tar e ma pan bala nei i tamilimiu, nu hihatuts i tar e ma tutu koru has nei i tamilimiu.” \c 12 \s1 U rangana turu Lan u Goagono* turu Jiu \sr (Mak 2:23-28, Luk 6:1-5) \p \v 1 Tara pal poata teka e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i laia i gusuna kuin wit turu Lan u Goagono turu Jiu. U katunun tsitsilo i sagoho a bes ba nori e tanian patsiker a hua turu wit ba te noue ren. \v 2 Nu Parisi i tara a ka teka ba te poier tere Iesu, “Pua! U Lo i tarara e ranga hapiu nena te gi kato meni a markato teka turu Lan u Goagono!” \p \v 3 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu go mala rit hanige iam a ka te kato e Devit e tuburara a king ni manasa. Tara toa poata nonei nu pal katun i tanen i moa ta kannou ba nori i besuto. \v 4 Ba nonei e tasuna tara luma tere Sunahan ba pris e haniga nena te gi nou menien u beret u goagono ti hakeia i matane Sunahan. U Lo turu lotu i tarara e hapiun te gi ma nou menien a beret teka. U pris peisa te tatei noue ren. Kaba e Sunahan e ma kot mei e Devit nu katun i tanen, na limiu go ma si has rami lam! \v 5 Na limiu go mala rit haniga hase iam a makum turu Lo tere Moses te hatei nena u pris te tatei kui ria i iahana Luman Lotu Pan turu Lan u Goagono. U Lo e hapiu nena te gi ma kui uai u katun turu Lan u Goagono, kaba u pris e kuir, ba te ma omi has ria i matana u Lo. \v 6 Na lia e hatei rago limiu, a katun e kana teka te pan koruna tara Luman Lotu Pan. \v 7 Ne Sunahan e ranga has turu Buk u Goagono me poiena, ‘Alia e ma ngilegi te gi hats tun u u katun i tar. E moa. Alia e ngilegu u katun e gi hiatatatagi.’ Sanena tu atei sile iam limiu ime te mouna uana u ranga teka, alimiu sane ma torohanan kot merami u katun teka te ma kato homi lilei. \v 8 Taraha, alia tu butun katunuma te pan gia turu Lan u Goagono i gusumilimiu hoboto.” \s1 A katun te ka mei u ualima u mate \sr (Mak 3:1-6, Luk 6:6-11) \p \v 9 E Iesu e gamon la lel me na tasuna tara toa luman lotu turu Jiu. \v 10 Na toa katun e kaia teka te ka mei u ualima u mate. Nu palabir u katun i ka has ba te sakier a ka te gi saka meien e Iesu ta ka te omina. Ba nori e rangatse ren me poier, “U Lo i tarara e haniga hasina te gi kato haniga pouts meni a katun turu Lan u Goagono?” \p \v 11 Be Iesu e mar ranga palis mera neien teka: “Te ga ka meia ta toa i tamilimiu a toa sipsip, ba sipsip te rus uana i iahana kiou pan turu Lan u Goagono, ba nonei te lu ba nanoen tara kiou, tsime? Aa. \v 12 Na toa katun e niga bala koru nena a toa sipsip. Nu Lo i tarara e haniga hasina te tatei taguhu mena nei a tana katun turu Lan u Goagono.” \v 13 Be Iesu e poieto tara katun a lima-mate, “Alö go haparorema a limamulö.” \p Ba katun e haparorena a limanen, me niga pouts here nei a tabina limanen. \v 14 Na poata ti tareia u Parisi a ka teka, ba nori e lakasar me na korupakö ner te gi atung hamate menien e Iesu.* \s1 A katunun kui te hopu kapin e Sunahan \p \v 15 Na poata te hengo nia e Iesu a ka teka, ba nonei e la ba nena a han teka bu katun u para e kukutie ren. Na nonei e kato haniga pouts hasir u katun hoboto ti ka mei a nimate. \v 16 Ba nonei e ranga mera neien te gi ma hatei menien turu palabir u katun. \v 17-18 A ka teka e butu sil te go kato hamana meni u ranga tere Aisaia a propet te koloto menien e Iesu i manasa ba te poiena, \q1 “E Sunahan e poiena, \q1 ‘Nonei a katunun kui i tar teka, a katun tu hopu kapin lia. Nonei a tsomi i tagulia na torir e sasala koru menen. \q1 Na lia e hale goien u Namnamei i tar, ba nonei te habulungana has nanou a markato a matskö i tar turu katun te halhal ria turu Jiu. \q1 \v 19 Kaba nonei e ma ngena noi ba te elena. Na nonei e ma ranga hapan noi i iahana u taun. E moa. \q1 \v 20 A katun a palabasa koru na katun te ka mena a tsitabubun nihamana koru e hereri u nga te tasopolona tsi u lam te katsin osona. Kaba nonei a katun i tar teka e ma tori-tsuga ba nanoi a mar katun teka. E moa. \q1 Nonei e tagala noa has bera nou u katun, e antunana te tagala saluhe noa a markato a matskö i tanen u nomi hoboto. \q1 \v 21 Nu katun te halhal ria turu Jiu e hamane roen ba te hahaloso hase roen.’” \s1 E Iesu ne Bielsibul \sr (Mak 3:20-30, Luk 11:14-23) \p \v 22 Bu katun e mi piou naria a toa katun tere Iesu. A katun teka e matakiau ne biru has, taraha nonei a sesein mate. Be Iesu e kato haniga poutse ten, ba katun e tara poutsuna ba te ranga haniga pouts hasina. \v 23 Bu katun hoboto e asingoto koru ner e Iesu me poier, “Nonei toum a Hatutubunei tere Devit a King te hahaloso nitoa nera ra?” \p \v 24 Na pala turu Parisi i ka has. Nori i ranga hamomousin e Iesu me poier, “Nonei e antunan tsuga ba rena u mate u omi, taraha a tsunono i taren e Bielsibul e hale ien a nitagala te ga tsuga ba merien.” \p \v 25 E Iesu e atei sil u hakhakats i taren ba te poiena, “Te gi hiatatungia a barebana tara toa han pan ba han teka te ma tatei tagala nei. Na te gi hiatatungia a toa han tsi a toa hunhaposa, bu katun teka te ma tatei ka haniga lel hasri. \v 26 Na te tsuga ria e Satan u katun i tanen, ba nipepeito tere Satan te here nei e takatana, ba te tarura nou romana. \v 27 U katunun tsitsilo i tamilimiu e tsuga ba has rer u mate u omi turu katun. Ge Bielsibul e hala rane ien a nitagala teka? E moa. Bu katun pouts i tamilimiu e haruto ner alimiu e ranga hakölomiu te poe mena milimiu e Bielsibul e hale nei lia a nitagala te go tsuga ba meri u mate u omi. \v 28 E moa. U Namnamei tere Sunahan te hale nei lia a nitagala te go tsuga meri u mate, na ka teka e haruto nena a Nipepeito tere Sunahan e butu talana i tamilimiu. \p \v 29 “Te ngilin tasuna a toa katun i luma tara katun a tagala ba te lu ba nena a man ka i tanen, nonei e tatei kits mamena a katun a tagala. Ne kato has uana i iesana i tar. Alia e ka megu a nitagala te go tagala saluhe meni e Satan. Nonei a ka teka te antunan kato homi sil mera gilia a pala i tanen. \p \v 30 “A katun te ma hanige nei lia e omie nolia. Na katun te ma gono bera nei lia u katun e here nei e sata ba rane ien lia. \v 31 Ba lia te hatei rago limiu, e Sunahan e tatei lu ba nenou a man markato hoboto a man omi ti kato u barebana, nu ranga u omi has te ranga sesei naria i tanen. Kaba esi te ranga homi nena u Namnamei tere Sunahan, e Sunahan e ma tatei lu ba nanoi a markato a omi i tanen. \v 32 A katun te ranga homi neno lia tu butun katunuma, e Sunahan e tatei lu ba nanou a markato a omi i tanen. Kaba a katun te ranga homina turu Namnamei u Goagono, e Sunahan e ma tatei lu ba koru nanoi a markato a omi teka i tanen, tara poata i romana, na tara poata has i murimuri.” \s1 U roei na hua i tanen \sr (Luk 6:43-45) \p \v 33 Be Iesu e ranga noana me poiena, “U roei u niga e ka mena a hua a niga. Nu roei u omi e ka has mena a hua a omi. U katun e hamoue ier u roei tara hua i tanen. Nu katun e hamou hase ier a katun tara markato nu ranga i tanen. \v 34 Alimiu u katunur tara kukutsi a omi —alimiu u katun u gamogamo! Na limiu e ma antunan ranga hanigami, taraha alimiu u katun u omi. U rung e roron ranga nena a saha ka te saputena u tori. \v 35 A katun te ka mena u hakats u niga i torinen e habutsena a markato nu ranga te nigana. Na katun te ka mena u hakats u omi i torinen e habutsena a markato nu ranga te omina. \p \v 36 “Na lia e hatei ragi limiu, turu Lanin Hahuna i murimuri, u katun e hateie roi romana e Sunahan a mouna a man ranga pinopino hoboto ti kate ien i puta. \v 37 E Sunahan e hamou mera noi romana limiu u ranga tun i tamilimiu. Nonei e ngö hapopo ranoa limiu u katun u matskö tsi u katun te gi hahuner turu ranga te katoe milimiu.” \s1 A barebana i ngilin tarein tu mirakul \sr (Mak 8:11-12, Luk 11:29-32) \p \v 38 Ba palabir u tson hihatuts turu Lo nu Parisi i poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, alam e ngilem alö go habutu tu mirakul te haruto nena alö u la hamanama tere Sunahan.” \p \v 39 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu a hei barebana a omi tu hapolasa hakapa ba niam e Sunahan te kato silemiu te go tara menami tu mirakul. Kaba alia e ma tatei haruto nagi tu toa tu mirakul. A hatoatongo lasi tere Jona a propet i manasa te haruto ragi lia limiu. \v 40 E Jona e keia i iahana torina iena pan u topisa u lan na topisa bong, ne kato has uana i iesana alia tu butun katunuma e na ke goa i iahana kioun mate u topisa u lan na topisa bong. \v 41 Poata te butu noa romana u Lanin Hahuna, ba pal barebanar i Nineva te saka meroi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto ner te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, a tei Nineva i hengo u raranga tere Jona me hapolaser u markato u omi i taren. Na a toa katun te pan bala nena e Jona e kana teka, kaba limiu e ma hapolasa noa hasemi u markato u omi i tamilimiu. \v 42 Na turu Lanin Hahuna, a Tetahol panina i Siba e saka mera noi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto nena te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, nonei a tetahol e la halehana koruma te go mi hengo menien u hihatuts u niga tere King Solomon. Na lia e hatei rago limiu, a katun te pan bala nena e Solomon e kana teka, kaba limiu e ma hengoe mien.” \s1 A mate a omi e tuku pouts \sr (Luk 11:24-26) \p \v 43 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu a hei barebana a omi i romana e heremi a katun a popoloana. Poata te la ba nena a mate a omi a katun, ba nonei te lagi sakesakiena ta makum te go na husa ien tara makum pinopino i gusuna latu. \v 44 Ba nonei te hakats nena nonei a katun te la ba nemen me poiena, ‘Alia e la pouts gou tara luma tu la ba nema lia.’ Ba nonei te na sabiena e beköna, ne gogosona ne taratara haniga hasina. \v 45 Ba nonei a mate a omi e na lu lelena a tana elahit a mate ti omi koru naien. Ba nori e mi ka gono merien i iahana katun teka. Na i romana nonei a katun e omi bala koru nena a poata i manasa. Ne kato has uana i iesana, alimiu has e omi bala koru namiu a poata i manasa, taraha alimiu e tori-tsuga namo lia.” \s1 E tsinane Iesu nu toulanen \sr (Mak 3:31-35, Luk 8:19-21) \p \v 46 Poata te ranga noaia e Iesu turu katun, be tsinanen nu toulanen i tukuto. Ba nori e tuol ria i ielesala me rangata ner te gi ranga gono menien e Iesu. \v 47 Ba toa katun e poiena tere Iesu, “E tsinamulö nu toulamulö e tuol ria i ielesala ne ngilin ranga gono merio lö.” \p \v 48 Be Iesu e ranga palise nen me poiena, “E tsinar nu toular?” \v 49 Be Iesu e tus uana turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Ruto! A barebana i rekeso e hereri e tsinar nu toular. \v 50 Eresi te katoer u ngil tere Tamagulia i Kolö, nori e hereri u toular nu hahinar ne tsinar.” \c 13 \s1 U haharoei tara katun te tsihasein u ngal \sr (Mak 4:1-9, Luk 8:4-8) \p \v 1 Na nonei has turu lan be Iesu e la ba neto a luma me na gumuna i rehina Ramun a Perperere i Galili, me hihatutsina. \v 2 U katun ti gono uama i tanen i para koru, ba nonei e na osato tara tsi toa tsi tolala me gumna i tanen. Na barebana i tuolia i monsingmou. \p \v 3 Nonei e hatuts rane ien a ka para turu haharoei. Na toa haharoei e kato u teka: “A katun e na hula tsihasein a ngalina kannou. \v 4 Tara poata te tsihasa nien a ngal tara kui, ba palainu ngal te pururuku ria i maroro, bu apena e la rima me mi nou hakape ren. \v 5 Na palai i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei u lapo, ba te ka mena a tsitabubun tsikitsiki koru. Bu ngal e pusuku boroborona, taraha u tsikitsiki e ma lai i iogana. \v 6 Ba poata te la seima a pitala me piri halangoe nen, taraha a poloso e ma la uai i iogana, ba man kan leba teka e lango boroborona. \v 7 Na palair u ngal i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei u kolits u hihitoka, bu kolits e panir me kato homier a man kan leba teka. \v 8 Ba palainu ngal e pururuku ria turu tsikitsiki u niga, me panina me ka mena a hua. A palabi i ka mei a hua a para koru, na palabi i ka mei a hua te molo para, na palabi i ka mei a hua te ma para balai.” \p \v 9 Be Iesu e poiena, “A katun te atein hengona e ga hengo haniga.” \s1 A ka te haharoei sil e Iesu \sr (Mak 4:10-12, Luk 8:9-10) \p \v 10 Bu katunun tsitsilo e la uarima tere Iesu me rangatse ren, “Taraha ba lö te ranga nem u haharoei poata te ranga mia lö i taren?” \p \v 11 Be Iesu e poiena, “E Sunahan e haruto ranei limiu a ka te ma haruto rien u barebana i manasa. Alimiu e atei sil talemiu ime te mar pepeito kap uanen. Kaba barebana teka e ma ateiri. \v 12 Taraha, a katun te ateina, e Sunahan e hala lele noien romana a niatei, ba nonei te ka mena romana a niatei a niga. Kaba a katun te raman ateina, e Sunahan e lu ba nenou romana a tsitabubun niatei te ka menen. \v 13 Nonei a ka te ranga megi lia u haharoei tara barebana teka, taraha nori e tarar kaba e ma tara hamanari, na nori e hahengor kaba e ma hengo hamanari, ne ma atei hasri. \v 14 U ranga tere Aisaia a propet i manasa e butu hamana sila tala nama turu katun teka. E Aisaia e kolotein u ranga te hala meni e Sunahan turu Jiu me kato uana: \q1 ‘Alimiu e hahengo mou ba te hengo talasimiu, kaba limiu ma atei koru moi romana. \q1 Alimiu e tara mou ba te tara tun talasimiu, kaba limiu e ma tara hamana koru moi romana.’ fl \v 15 Ne Sunahan e poei tere Aisaia, \q1 ‘U katun teka e baku-kits hakapar. \q1 Nori i tupi a talingaren, na nori i hasohi a mataren. \q1 Taraha, nori e poier a mataren e namos tarana, na talingaren e namos hengona, nu hakhakats i taren e namos ateina. \q1 Nori e raman habirits pouts uar i tar te go kato haniga pouts merien lia.’ Te ranga u e Sunahan. \p \v 16 “Kaba limiu e tatei sasalamiu. Taraha, a matamilimiu e tarana, na talingamilimiu e hengona. \v 17 Hakhakats niam a ka teka! U propet u para nu katun u para tere Sunahan i manasa i ngilin tara koru a man ka te tare milimiu, kaba nori i ma antunai. Na nori i ngilin hengo koru a man ka te hengoe milimiu, kaba nori i ma antuna hasi.” \s1 E Iesu e ranga hatararein u haharoei \sr (Mak 4:13-20, Luk 8:11-15) \p \v 18 Be Iesu e poiena, “Hengo tala iam, ba te atei silemiu u haharoei tara katun te tsihasein u ngal. \v 19 U ngal e here nei u ranga tere Sunahan. A maroro te pururukuia u ngal e here nei u katun te hengoer u raranga ba te ma atei sile rien. Be Satan te la nama ba te gul ba nena u ranga te gamon kaia i toriren. \v 20 Nu tsikitsiki te ka mena u lapo e here nei a palabir u katun te hengoer u raranga ba te haniga borobore ren ba te sasala meren. \v 21 Kaba u raranga e ma tsiruku koru uanei i iogana i taren, na nori u katun e ke ier a tsitabubun poata puku. Ba poata te omi mera rien u katun te hamana mena rien u ranga tere Sunahan ba barebana te kato hatiamer u hakhakats i taren, ba nori te hapolasa boroborer u ranga. \v 22 Nu tsikitsiki te ka mena a kolits a hihitoka e here nei u katun te hengoer u raranga, kaba nori e ka mer u hakhakats pan tara nitoatoa i puta ba te ngiler te gi lu koru meni a moni pan. Na man ka teka e here nei e piler u raranga tere Sunahan bu raranga e ma habutse nei u markato u niga turu katun teka. \v 23 Nu tsikitsiki u niga e here nei u katun te hengoer u raranga ba te atei sile ren. Bu raranga te kato hanige iena a markato turu katun teka: palabi e niga korur, na palabi e molo nigar na palabi e niga hatsitabubur.” \s1 U haharoei turu pulung u omi te butuna tara kui \p \v 24 Be Iesu e ranga mera nei a barebana u taina u haharoei me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan tsi a markato te mar pepeito kap mera nei e Sunahan u katun e kato uana teka: A toa katun e na tsihasein a ngalin wit a niga tara kui i tanen. \v 25 Kaba tara toa bong, tara poata ti soho hakapaia u katun ba pakö i tanen e la nama me mi tsihasa nena a huanu pulung u omi te tara here nei u wit i gusuna kuin wit, me lana. \v 26 Ba poata te pusukuia u ngalin wit ba bakuren e katsin huana, bu katun e tara sabier u pulung u omi u para e ka has. \v 27 Bu katunun kui e la uar tara tamana kui me poier, ‘O tsunono, alö u tsihasein u ngalin wit u niga tara kui i tamulö, kaba ime te butuma u pulung u omi u para?’ \v 28 Ba nonei e poiena, ‘A pakö te kato a ka teka.’ Ba nori e rangatse ren, ‘Alö e ngilem alam e go na pate ban u pulung?’ \v 29 Ba nonei e poiena, ‘E moa. Taraha, alimiu e namos pate ba nemiu u wit te sohalana turu pulung te go na pate ba mena milimiu u pulung u omi. \v 30 Hake iam u wit nu pulung e gi pan hoboto popona te ga tangohoia u wit. Ba lia te ranga meregu romana u katun te na gone riou romana a kannou a tangoho, ‘Pate mam iam u pulung ba te kitse men a man kits te gi lapo nia turu tula. Ba limiu te toa gone miu u wit ba te haka ramien tara luman haputu te kana a kannou i tar.’” \s1 U haharoei turu ngalin mastet \sr (Mak 4:30-32, Luk 13:18-19) \p \v 31-32 Be Iesu e hatei rane ien u taina u haharoei me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e here hase nei u ngalin mastet te makosi koru ba nena u ngal hoboto. A katun e lue nen ba te na sapul nanen tara kui i tanen. Ba tara poata te pan nen, nonei e pan bala nena u mamana u man kan leba hoboto, ba te here nei u roei. Bu apena te la rima ba te mi katoe ria u suhana tara man kala i tanen. Na Nipepeito tere Sunahan e hatania hatetenei hasina ba te pan susuluna.” \s1 U haharoei tara yis \sr (Luk 13:20-21) \p \v 33 Be Iesu e ranga mera neien u taina u haharoei me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e here nei a yis te luena a tahol ba te sohale neien a toa taram palaua, bi murinen ba palaua hoboto te la seina.” \s1 A man haharoei tere Iesu \sr (Mak 4:33-34) \p \v 34 E Iesu e hatuts rai a barebana a man ka hoboto teka u haharoei. Nonei e ma tatei rangani ta ka i taren te go ma ranga menien u haharoei. \v 35 Nonei e kato mei a man ka teka te ga mana u u ranga te rangein a propet te kato u: \q1 “Alia e ranga negoa romana u haharoei te go ranga u lia i taren. \q1 Alia e ranga mera gien romana a man ka ti ma atei silei u katun i iomin koru ba te noa hasina i romana.” \s1 E Iesu e ranga hatararein u haharoei turu pulung u omi \p \v 36 Be Iesu e la ba reto u katun me tasuna tara luma. Bu katunun tsitsilo i tanen e la uarima i tanen ba toa i taren e poiena, “Hatei ramei lam aha te poiena u haharoei turu pulung te kana tara kui.” \p \v 37 Be Iesu e ranga palis ranen me poiena, “A katun te tsihasein u ngal u niga e here nei alia tu butun katunuma. \v 38 Na kui e here nei u han hoboto i puta. Nu ngal u niga e here nei u katunur tara Nipepeito tere Sunahan. Nu pulung u omi e here nei u katun tere Satan. \v 39 Na pakö te tsihasein u pulung tara kui nonei e Satan. Na poata te gone ria a kannou a tangoho e here nei a nikapakapana poata turu han i puta. Nu katun te gone ria a kannou a tangoho tara kui, nori u angelo. \v 40 Na te gono menari u pulung ba te hats raria turu tula, e mar kato uana te mar kato uar romana tara poata te kapana romana a han. \v 41 Alia tu butun katunuma e hala reguma romana u angelo i tar, ba nori te mi luer romana a mamana katun te roron kato homir nu katun hoboto has te amus rer u palai ba te kato homir, ba te lu ba rarien romana tara Nipepeito i tar. \v 42 Ba nori te lapo ba merari romana turu tula u kapan. Ba nori te tabe hohomi ria romana nonei turu tula teka ba te har tun hasir. \v 43 Bu katun u matskö te alesala koru hereri romana a pitala tara Nipepeito tere Tamaren. A katun te atein hengona e ga hengo haniga!” \s1 U haharoei tara moni \p \v 44 Be Iesu e poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e here nei a moni pan te hamouse ria tara kui. Ba toa katun te sabie nen ba te hamous lele nen. Ba nonei te sasala koruna, ba te na hahol nena a mamana ka hoboto i tanen, ba te mi toan hol benei a peisanen nonei a kui.” \s1 U haharoei turu kabono te ka mena a hol pan \p \v 45 Be Iesu e poe lelena, “Na Nipepeito tere Sunahan e here hase nei a katunun hahol te roron sakiena a man kabono a man niga. \v 46 Ba poata te sabie nen u toa u kabono u niga koru ba te hol sei koruna, ba nonei te na hahol hakapa koru nena a mamana ka hoboto te ka menen, ba te holena u kabono teka.” \s1 U haharoei tara abe \p \v 47 E Iesu e ranga lel me poiena, “Na Nipepeito tere Sunahan e here hase nei a abe te lapo naria i tasi ba te luena a mamana mar iena. \v 48 Poata te saputu nen, bu katun te hagalar te las mena rien i singmou ba te gum mier te arena menari a iena. U iena u niga te honge ria turu bona i taren, ba pala a omi te ba rer. \v 49-50 Te mar kato has uaren romana tara poata te kapana romana a han. U angelo e la rima romana ba te arena rariou u katun u omi nu katun u niga, ba te lapo ba raria romana u katun u omi turu tula pan. Ba nori te tabe hohomir romana ba te har tun hasir.” \s1 U ranga u tsimus nu ranga ni manasa \p \v 51 E Iesu e ranga u turu katun ti hengoen me poiena, “Alimiu e atei sile miu a man ranga te katoe gula lia?” \p Ba nori i poieto, “Aa.” \p \v 52 Ba nonei e poiena i taren, “U tson hihatuts hoboto turu Lo te katunun tsitsilo has uar i tar tara Nipepeito tere Sunahan e hereri a katun terena luma a niga te lue nama a man ka a man tsimus na man ka man toutounei tara makumun haputu i tanen. Nori e atei siler u ranga u mana ni manasa nu ranga u mana u tsimus has.” \s1 U katunur i Nasaret i tori-tsugein e Iesu \sr (Mak 6:1-6, Luk 4:16-30) \p \v 53 E Iesu e ranga hakapein a man haharoei teka, me la ba nena nonei a han teka. \v 54 Ba nonei e la pouts uana tara han i tanen i Nasaret. Ba nonei e hihatutsna tara luman lotu turu Jiu. Ba barebana ti hengoe ien i asingoto koruto me poier, “Ime te luema a katun teka a mar niatei te kato uana teka? Gime te mar kato mena neien a man mirakul te hengo nera ra? \v 55 Nonei banei a pien tara kapenta e Josep, ne tsinanen e Maria. Ara e atei silera u munmun toulana i tanen ere Jemis mere Josep ne Saimon ne Judas. \v 56 Nu hahinanen e ka hasir. Gime te lue men a mar nitsunono teka?” \v 57 Ba nori i raharahe ten. \p Be Iesu e poieto i taren, “A propet tere Sunahan e ka mena a solo turu han hoboto. Kaba u katun pouts i tanen e ma poeri e Sunahan e hale ien a nikapan.” \v 58 Na nonei e ma katoei tu mirakul tu para i han i tanen, taraha u katun i hahamana. \c 14 \s1 E Jon a Tsonun Baptais e mate hakapa \sr (Mak 6:14-29, Luk 9:7-9) \p \v 1 Tara poata teka e Herot a King e hengoen e Iesu. \v 2 Na nonei e poei turu katunun kui i tanen, “Nonei e Jon a Tsonun Baptais ti hatakei poutsi tara tou mate. Nonei te kato bene ien a man mirakul teka.” \v 3 E Herot e ranga u teka, taraha nonei noa has te rangein i manasa te gi pile kap meni e Jon, ba te kitser ba te hake ria tara karabus. Nonei e kato mei a ka teka u ngil tara tahol tere toulanen e Pilip. E Herot e hitöl hakapa mei a tahol teka a solonen e Herodias. \v 4 Ne Jon e ranga nitoa mei e Herot me poiena, “E ma niga koru nei te gotölo meni lö e Herodias!” \v 5 Be Herot e ngilin atung hamate nanen, kaba e matoutir u katun u Jiu. Taraha, nori i poei e Jon a toa propet. \v 6-7 Na turu lan ti hatoatongeia u lan ti poseia e Herot ba nori e katoer a kannou pan nu hirata, ba pien tahol a kukubei tere Herodias e sanina i matar u katun hoboto ti kaia tara kannou. Be Herot e haniga koruna, me ranga hamana menen turu ranga te mana uana i iasa me poiena, “Ta saha ta ka te ngile moa lö i tar, alia e hale goien lö!” \v 8 Be Herodias e ranga mei a pien tahol i tanen te ga mar ranga uen teka tere Herot, “Alia e ngilegu e Jon a Tsonun Baptais e ga mate ba lö te hala hamatskö nemuma a bakunen tara toa pelet te haruto nena te ga mate hamana uen!” \v 9 Be king e ka mena u tori u tiama, kaba nonei e kato hakapa tsiponi u ranga u mana i matar u katun ti nou gono meien, ba nonei e hatangana tala nena u ranga tara tahol. \v 10 Ba nonei e tahulena a toa tsonun taratarakap e go na soatsema a bakune Jon. Ba tsonun taratarakap e lato tara luman karabus, me na ngats kotsena a bakune Jon. \v 11 Bu baku e hake ria tara pelet me haleri a pien tahol, ba nonei e la mena neien tere tsinanen. \v 12 Bu katunun tsitsilo tere Jon e la rima, me luer a tuanreinen me kaho naren. Ba nori e na ranga mier e Iesu. \s1 E Iesu e hanour a 5000 tara katun \sr (Mak 6:30-44, Luk 9:10-17, Jon 6:1-14) \p \v 13 Poata te hengo nia e Iesu e Jon e mate, ba nori meru katunun tsitsilo i tanen e la ba ner a han teka tara tsi tolala me la pepeisa uar tara toa han te moaia ta katun. Bu katun u para e hengo naren, me la ba ner u taun i taren me kukute sila nalila e Iesu i maroro. \v 14 Be Iesu e na hasunguto me koul ba nena a tsi tolala. Ba poata te rute ien a katun a para koru, ba torinen e tatagi koru ranen, ba nonei e kato haniga pouts rena u katun i taren ti ka mei a nimate. \v 15 Ba tara lahi bu katunun tsitsilo i tanen e la uarima i tanen me poier, “E lahibong hamanasana, ne moa ta han tara makum teka. Hala mera lei u katun tara ma tsi han te sukusukur ba te na hol peise ier ta kannou i taren.” \v 16 Be Iesu e poiena, “Nori e ma tatei lari. Alimiu go hala ramien ta ka te gi nouen.” \v 17 Ba nori e poier, “Alam e ka puku miem a tolima beret na solana iena.” \v 18 Be Iesu e poiena, “La mena mumei i tar.” \v 19 Ba nonei e ranga merena u barebana e gi gumia turu garas. Ba nonei e luena a tolima beret na solona iena, me tara sei uana i Kolö, me hanigana tere Sunahan. Ba nonei e pose iena u beret me hala rane ien u katunun tsitsilo, ba nori e molamola rarien a barebana. \v 20 Ba nori hoboto e nour me masulur. Bu katun tsitsilo e luer a 12 a kalobaka a saputu tara ma tsi nouba i taren. \v 21 U hihase turu katun ti nou e sukusukuia tara 5000 tara pal tson peisa, ba te ma ase rari a tohaliou na galapien. \s1 E Iesu e tatalaia i ieluna a ramun \sr (Mak 6:45-52, Jon 6:15-21) \p \v 22 Be Iesu e ranga mereto u katunun tsitsilo e gi osaia tara tsi tolala, ba te la ba mam mena rien i hapalana ramun a perperere, tara poata te hala kalakala rien u katun. \v 23 Bi murina te hala kalakala rien u katun, ba nonei e la sei pepeisa uana turu pokus te na singo ien. Ba poata te lahiia a lahi, be Iesu e ka pepeisana turu pokus. \v 24 Tara poata teka a tsi tolala e la halehana ban a monsingmou, ba lomolomo e la uamato i matana tsi tolala bu keikei e kato hagigere iena a tolala. \v 25 Ba tara sukusukuna lunlan, be Iesu e la uamato i taren me tatala silana i ieluna a ramun. \v 26 Ba poata ti tareia u katunun tsitsilo e Iesu te tatala uen turu ramun, ba nori e tololo mer a nimatout. Nori i ku homi me poier, “A liliahanei!” \v 27 Be Iesu e topei ranga uana i taren me poiena, “Alia ba. Ma matoutumi!” \v 28 Be Pita e ranga uato, “O Tsunono, te go Iesu hamana koru u lö, ranga memo lia ba lia te la ua gou i tamulö i ieluna a ramun.” \v 29 Be Iesu e poiena, “Lama!” Be Pita e kouluna tara tsi tolala me tanian tatala uana tere Iesu turu ramun. \v 30 Kaba nonei e hasagoho tsiponi a lomolomo me matoutuna, me tanian ruku uana i iogana. Ba nonei e kuto me poiena, “O Tsunono, taguhe molia!” \v 31 Be Iesu e topei hasoa nena a limanen me pile nanen me poiena, “Alö e ka mem u hamana u tetenei! Aha tsiponi te hula hakats memuö?” \v 32 Ba nori a elasolana e na osa ria tara tolala, ba lomolomo e seloho poutsuna. \v 33 Bu katunun tsitsilo ti kaia tara tolala e hatsunoner e Iesu me poier, “U mana koru, alö a Pien Tson tere Sunahan!” \s1 E Iesu e kato haniga poutsir u katun i Genesaret \sr (Mak 6:53-56) \p \v 34-35 Ba nori e tupekoer a ramun me na sung ria tara han i Genesaret, bu katunur i Genesaret e mareier e Iesu. Ba nori e hangö rer u katun hoboto ti ka mei u nimate turu han hoboto i sukusuku me piou rarien tere Iesu. \v 36 Ba nori i ranga hatagala hoboto sileto te gi hapile tun merien u katun ti ka mei u nimate i runguna u hasobu i tanen. Bu katun hoboto ti hasebeleia turu hasobu i tanen i niga poutsuto. \c 15 \s1 U hihatuts turu tubuna \sr (Mak 7:1-13) \p \v 1-2 Bu palair u Parisi nu tson hihatuts turu Lo i la mato i Jerusalem me la uarima tere Iesu me rangatse ren, “Taraha tsiponi bu katunun tsitsilo i tamulö te hipus ner u hihatuts ti halan u katun pan i tarara i manasa? Nori e ma galus hamatsköeri a limaren te mar ranga uana u lo te katsin nou rien!” \v 3 Be Iesu e ranga palisito, “Gaha tsiponi te hipus memi limiu u hihatuts tere Sunahan te go kukute menami u hihatuts turu katun i manasa? \v 4 E Sunahan e poei, ‘Hapane iam e tamamilimiu ne tsinamilimiu. A katun te ranga homi nena e tamanen tsi e tsinanen e gi atung hamate korui.’ \v 5 Kaba u hihatuts i tamilimiu e poiena, ‘A katun te ka mena a ka te tatei taguhena e tamanen tsi e tsinanen, nonei e tatei poiena, A ka teka a ka tere Sunahan. \v 6 Bu ranga te poiena, Hapane iam e tamamilimiu, e ma la uanei tara katun teka.’ Te mar ranga uami limiu. E kato uana teka, ba limiu te roron hala putemiu u ranga tere Sunahan te kukute mena milimiu u hihatuts turu tubumilimiu. \v 7-8 Alimiu u gamogamo! A propet e Aisaia ni manasa e ranga hamatskö koru rio limiu te poien turu tubumilimiu, \q1 ‘E Sunahan e poiena, U katun teka e hatsunono meri lia u ranga tun i taren, kaba a toriren e ka halehana ba koru nano lia. \q1 \v 9 Nori e mastei hatsunone rio lia, taraha nori e roron hihatuts ner a man markato turu katun tun, ba te poier a man markato tere Sunahan!’” \s1 A man ka te kato hakorkoriana hamana rena u katun \sr (Mak 7:14-23) \p \v 10 Be Iesu e ngö mera nei u katun i tanen me poiena i taren, “Hengo iam, ba limiu te ateimiu! \v 11 A ka te la uana i runguna katun te ma kato hakorkoriane nei a katun. A ka talasi te lakasana turu rung te kato hakorkoriane nen.” \v 12 Bu katunun tsitsilo e la uarima i tanen me poier, “U Parisi e omie ier u ranga te katoe mula lö ba te raharahar.” \v 13 Be Iesu e poiena, “Noahasina. U katun teka e hereri u pulung u omi te ka ria tara kui tere Tamar. Nonei e pate baba ranoen romana. \v 14 Nori e hereri a katun a matakiau te peigena a tai. Ba tara poata te peigena romana a toa katun a matakiau a tai, ba nori te tsia hoboto ria romana tara holö.” \v 15 Be Pita e poiena i tanen, “Alö go hatei ramei lam a ka te poiena u haharoei te katoe mula lö.” \v 16 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu u moa noa iam tu niatei. \v 17 Alimiu go atei sile iam, a mamana ka te la uana i runguna katun e la uana i mukolonen ba i murimuri e lakasa ba nena u tuanrei. \v 18 Kaba man ka te lakasa nama turu rung e la nama turu tori te here nei u namnamei. Nonei a man ka te kato hakorkorianena a katun. \v 19 Turu tori te la nama a man ka man omi teka: u hakats u omi na hipuli na tsikolo na haloku na kop nu ranga u gamo, nu tuts. \v 20 A man ka teka te kato hakorkorianena a katun. Kaba te gi nou mam meni a kannou i mam te galus hamatskö menari u ualima, a ka teka e ma kato hakorkoriane nei a katun.” \s1 A nihamana tara toa tahol \sr (Mak 7:24-30) \p \v 21 Be Iesu e la ba neto a han teka me la uana tara han turu katun te ma Jiuri te sukusukuia tara man taun i Taia ni Saidon. \v 22 Ba toa taholuna tara provins teka i Kenan te kaia tara han teka e la uato i tanen ba te ranga hatatagina me poiena, “O Tsunono, a Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi namo lia! A pien tahol i tar e sinasaha koruna tara mate a omi!” \v 23 Be Iesu e ma ranga nanei ta tsi ranga i tanen. Bu katunun tsitsilo e la uarima tere Iesu me ranga hatagala meren, “Hala ban! Taraha, nonei e kukute rano ra ba te ngalana.” \v 24 Be Iesu e ranga palisina, “E Sunahan e hala sil tune moi lia turu Jiu ti tutu ba menien. Na lö e ma Jiumi.” \v 25 Kaba a tahol e lama me mi hatukunna i matanen me poiena, “O Tsunono, taguhe molia!” \v 26 Be Iesu e ranga palisito, me haharoei nena u Jiu nu katun te halhal ria turu Jiu, me poiena, “E ma matskö nei te gi lu meni a kannou tara galapien ba te ba neria turu muki.” \v 27 Ba tahol e hatanganato, “U mana koru, o Tsunono. Kaba u muki e roron nou noa haser a ma tsi kannou te pururukuna turu tebol.” \v 28 Be Iesu e atei sileto nonei a tahol e hakats u teka: u Jiu i ngöri u katun halhal u muki, kaba u katun halhal i tatei lu noa hasi a palabina man ka man niga tere Sunahan. Be Iesu e ranga paliseto a tahol, “Alö e hamana hatagala korum. A ka te ngile mulö e butu hamanasana.” Ba pien tahol i tanen e niga pouts hamanasato. \s1 E Iesu e kato haniga poutsir u katun u para \p \v 29 Be Iesu e laba neto a han teka me sila uana i rehina Ramun a Perperere i Galili. Ba nonei e seieto a tsi pokus me gumuna. \v 30 Bu katun u para i la uamato i tanen, me la merima u katun u tasiko, nu korus, nu matakiau, nu katun u biru, nu palair u katun has u para ti ka mei u nimate, me haka rarien i mouna e Iesu. Ba nonei e kato haniga pouts ranen. \v 31 Bu katun i asingoto koruto ti hengo meni ti ranga u u biru, na ti tara meni u katun u korus nu tasiko i niga pouts, nu matakiau i ruto. Ba nori i solo seieto e Sunahan te pania i Israel. \s1 E Iesu e hanour a 4000 tara katun \sr (Mak 8:1-10) \p \v 32 Be Iesu e ngö gugono mera nei u katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Alia e tatagi koru regu u katun teka, taraha nori i ka gono meio lia turu topisa u lan ba te moana ta ka te gi nouen. Alia e raman hala kalakala ragen ba te ma nou noari, taraha nori e namos tutupu ria i maroro.” \v 33 Bu katunun tsitsilo i rangatse ten, “Ime te sabie roa ra ta kannou te ga antunaia turu katun u para tara makum pinopino teka te gi hanou rien?” \v 34 Be Iesu e rangatato, “A lahisa beret te ka memi limiu?” Ba nori e poier, “A tohit a beret na ma tsi iena has.” \v 35 Be Iesu e ranga mera tei u katun e gi gumia turu tsikitsiki. \v 36 Ba nonei e lueto a tohit a beret na ma tsi iena, me haniga uana tere Sunahan, me pose ranen me hala rane ien u katunun tsitsilo, bu katunun tsitsilo i molamola rate ien u katun. \v 37 Ba nori hoboto e nour me masulur. Bu katunun tsitsilo e luer a tohit a kalobaka a saputu tara ma tsi nouba i taren. \v 38 U hihase turu katun ti nou e noaia tara 4,000 tara pal tson peisa, ba te ma ase rari a tohaliou na galapien. \v 39 Be Iesu e toan hala kalakala reto u katun, ba nonei e osana tara tsi tolala, ba nonei e la uato tara pal han i Magadan. \c 16 \s1 U katun i ngilin tarein a mirakul \sr (Mak 8:11-13, Luk 12:54-56) \p \v 1 U palair u Parisi nu Sadiusi i la uama tere Iesu. Nori i ngilin tohala nen, ba nori e rangatse rien te ga kato beme rien ta mirakul te ga harutein a nitagala tere Sunahan. \v 2 Be Iesu e ranga palisito, “Poata te tsirukuna a pitala ba limiu te poemiu, ‘Ara e ka merou a poata a niga, taraha u kolö e röröna.’ \v 3 Ba tara bongbong koru, ba limiu te poemiu, ‘A langits e polo nou i romana, taraha u kolö e röröna ba te tara here nei a langits.’ Alimiu e atei silemiu te mouna uana a mar nitaratara i kolö. Kaba limiu e ma atei silemi te mouna uana a man hiharuts tara kapakapana poata. \v 4 A hei barebana a omi ti hapolasa hakapa ban e Sunahan te kato siler te gi tara meni a mirakul. Kaba alia e ma tatei haruto negi tu toa tu mirakul. A hatoatongo lasi tere Jona a propet i manasa te haruto ragi lia limiu.” Be Iesu e la ba ranen me lana. \s1 U haharoeina tara yis turu Parisi nu Sadiusi \sr (Mak 8:14-21) \p \v 5 Ba tara poata ti arohoeia u katunun tsitsilo a Ramun, ba nori e hakats sabe ner nori i solopali te gi lu meni ta beret. \v 6 Be Iesu e ranga mera nen te gi ma hengo ien u hihatuts u omi turu katun me poiena, “Alimiu go tara kap haniga iam ba te hanei silemiu u yis turu Parisi nu Sadiusi.” \v 7 Ba nori e hatanian hiararanga poutsur me poier, “Nonei e mar ranga uana teka, taraha ara e ma lue rimei ta beret.” \v 8 Be Iesu e atei sileto aha ti ranga nen, ba nonei e poiena, “Taraha tsiponi ba limiu te hiararanga pouts silemiu te ma ka mena milimiu ta beret? Alimiu e hamana hatetenei korumiu! \v 9 Alimiu e ma atei noa hasmi? Alimiu go hakats pouts neiam tu pose meni lia a tolima beret tara 5000 tara katun nu kalobaka tu ongo hasapute iam limiu. \v 10 Na limiu go hakats pouts has niam a tohit a beret tara 4000 tara katun nu kalobaka tu ongo hasapute iam limiu. \v 11 Aha tsiponi te poe memi limiu alia e ranga sile gula ta beret? Alia e poie gula, ‘Hanei sile iam u yis turu Parisi nu Sadiusi!” \v 12 Bu katunun tsitsilo i toan atei sileto e Iesu e ma ranga silei a yis te katoeri a beret, kaba e ranga sil te gi hanei sil menien u hihatuts u omi turu Parisi nu Sadiusi. \s1 E Pita e ngöei e Iesu e Mesaia \sr (Mak 8:27-30, Luk 9:18-21) \p \v 13 E Iesu e la u tara pal han i Sesaria Pilipai, ba te rangata rena u katunun tsitsilo i tanen, “U katun e ngöeri alia tu butun katunuma esi?” \v 14 Ba nori e ranga palise ren, “A palai e poier alö e Jon a Tsonun Baptais, na palai e poier alö e Ilaitsa na palai e poier alö e Jeremaia tsi alö a tai turu propet ti mate hakapa me takei poutsum tara tou mate i tamulö.” \v 15 Be Iesu e poiena, “Gime te kato uami limiu? Alimiu e poemiu alia esi?” \v 16 Be Saimon Pita e ranga palisito, “Alö a Mesaia te hopu kapin e Sunahan. Alö a Pien Tson tere Sunahan te toatoana.” \v 17 Be Iesu e poiena i tanen, “O Saimon a pien tere Jona, e Sunahan e kalale nolö! A niatei teka e ma hatei namei ta katun tun i tamulö. E moa. E Tamar i Kolö te hale namen i tamulö. \v 18 Na lia e hateie golö, a solomulö e Pita, a hatu. Na i ieluna u lapo teka alia e hatakeiegu romana a luman lotu i tar te haharoei nenou romana a pal barebana te hamana uarou i tar. Na nitagala tara tou mate noa has e ma tagala saluhe noi romana i tanen. \v 19 Alia e hale goi romana lö a ki tara Nipepeito tere Sunahan. A saha ka te hapiu namia romana lö i puta, e hapiu has nena romana e Sunahan i Kolö. Na saha ka te hanige mia romana lö i puta, e haniga hasena romana e Sunahan i Kolö.” \v 20 Be Iesu e ranga hatagala merena u katunun tsitsilo i tanen e gi ma tatei hatei ta katun te Mesaia uanen. \s1 E Iesu e rangein u kamits na tou mate i tanen \sr (Mak 8:31-9:1, Luk 9:22-27) \p \v 21 Tara poata teka e Iesu e hatanian hateiia turu katunun tsitsilo i tanen te ga mate uen me poiena, “Alia e la uagou romana i Jerusalem ba te na kamits hapan gia turu tsunono, nu pris pan, na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori te na atung hamate rio lia, ba lia te takei potsugu romana turu hatopisana u lan.” \v 22 Be Pita e lu mena neien i harehirehi me tanian ranga hapiu menen me poiena, “O Tsunono, e Sunahan e ga hapiun a ka teka! E ma tatei butu koru neia i tamulö!” \v 23 Be Iesu e habiritsina me poiena tere Pita, “Hatalis ba neio lia, o Satan! Alö e hatu kap namo lia. Alö e ma ka memi u hakats tere Sunahan. Alö e ka mem u hakats tara katun!” \v 24 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Te ngilin la gono mena molia ta katun, e ga solopali a peisanen, ba te haniga te ga sagoho menien u kamitsina te kukute mena neien lia te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen, ba te la gono mena molia. \v 25 Taraha, a katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hataia tun noa hase nen romana.Kaba a katun te hataia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia, nonei e sabie nen romana. \v 26 Te ga lueia ta katun a man ka hoboto ni puta, ba te toan taia ba nena a nitoatoa te ka nitoana, ga mamana ka teka e mar taguhu halona mena noien ime? E moa tala. E moa koru ta ka te ga antunan hala nen ba te lu poutse nei a nitoatoa i tanen. \v 27 Taraha, alia tu butun katunuma e la gono meguma romana u angelo i tar turu ualesala pan tere Tamar, ba lia te toa palis regoi romana u katun ti kato homi a ka a omi nu katun ti kato haniga a ka a niga. \v 28 Alia e hatei hamana rago limiu, a palair u katun teka e ma materi romana e popona te gi tara menien alia tu butun katunuma tara poata te na butu here gumei lia a king.” \c 17 \s1 U tuanrei tere Iesu e palis \sr (Mak 9:2-13, Luk 9:28-36) \p \v 1 U tönomo u lan i murimuri e Iesu e lui e Pita, nu muntoulana e Jemis ne Jon, me peigi pepeisa mera neien i ieluna u toa u pokus pan. \v 2 Ba tara poata ti tara ien, ba nori e tarer te palis u a tuanreina e Iesu: a polenen e alesala koru herei a pitala, nu hasobu i tanen e hiaka koru herei u ualesala. \v 3 Be Moses mere Ilaitsa u propetir i manasa ti mate i bututo ba nori a elapisa katunun tsitsilo e tara raren ba nori te ranga gono mier e Iesu. \v 4 Be Pita e rangana me poiena tere Iesu, “O Tsunono, e nigana te ka ria ra teka. Te go ngil u lö, ba lia te kuiegu a topisa taluhu teka, a toa i tamulö, na toa tere Moses, na toa tere Ilaitsa.” \v 5 Tara poata te ranga noa ien, bu koasi te alesala koru e mi hoho ranen me la uanama i ieluren bu toa u ranga e poie nama turu koasi, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alia e haniga korue gen. Hengo mia i tanen!” \v 6 Poata ti hengoeia u katunun tsitsilo u ranga teka ba nori e matout korur, me hatukunur me turu putar. \v 7 Be Iesu e la uanama i taren me hasebelena i taren me poiena, “Takei iam. Ma matoutmi!” \v 8 Ba nori e tara seir me tarer e Iesu pepeisa. \v 9 Poata ti koul men turu pokus be Iesu e ranga mera nen, “Alimiu e ma tatei ranga memi ta toa ta katun tara ka teka te tara mula limiu antunana te takei pouts goa romana alia tu butun katunuma tara tou mate.” \v 10 Bu katunun tsitsilo e rangater e Iesu, “Tara naha te poe menari u tson hihatuts turu Lo e Ilaitsa a propet e ga mam nema romana e Mesaia?” \v 11 Be Iesu e ranga pouts mera nen, “E Ilaitsa e la mam pouts hamana nama ba nonei te kato hamatsköena romana a mamana ka. \v 12 Na lia e hatei ragi limiu a ka teka: e Ilaitsa e la hakapama, kaba u katun i ma marei ien na nori i mar kato homi menien ti mar ngil uaien. Na tara toa has a markato ba nori te kato homi hase riou romana alia tu butun katunuma.” \v 13 Bu katunun tsitsilo i toan atei sileto nonei e ranga merien e Jon a Tsonun Baptais, nonei a katun te ngöi u Buk u Goagono e Ilaitsa ba te poiena nonei e ga lama. \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a pien tson te ka mei a mate a omi \sr (Mak 9:14-29, Luk 9:37-43) \p \v 14-15 Poata ti kopis uen turu barebana, ba toa katun e la uamato tere Iesu, me hatukunna i matanen me poiena, “O Tsunono, alö go tatagi nema a pien tson i tar! Nonei e roron kotskotsibonguna na peisanen e omi koruna, na nonei e roron rus uana turu tula na turu ramun. \v 16 Alia u la mena meien turu katunun tsitsilo i tamulö, ba nori e ma antunan kato hanige rien.” \v 17 Be Iesu e ranga poutsuto me poiena, “Alimiu u katun u hahamana koru na limiu e ma matskömi! Alia e soso koru megu a nihahamana i tamilimiu. La mena mumei a pien i tar!” \v 18 Be Iesu e ranga hatagala mena a mate a omi ba nonei e toan lakasana, ba nonei a pien tson teka e niga poutsuna i teka puku. \v 19 Bu katunun tsitsilo e la uarima tere Iesu me rangata hamouse ren, “Taraha ba lam te ma antunan tsuga halakase mulei a mate?” \v 20 Be Iesu e ranga palisina me poiena, “Taraha, a tsi nihamana i tamilimiu e ma antuna nei. Hakats niam a ka teka! A ngalin mastet e makosi koruna kaba e habutena a kan leba te pan sokuna. Ne kato has uana i iesana, te tetenei hasina a nihamana i tamilimiu, alimiu e antunan kato noa hasemiu a man ka man kapan. Hena, alimiu e tatei poemiu turu pokus teka, ‘Takeiia teka ba te la uam ili!’ ba nonei te lana. Ba limiu te tatei katoe mou a mamana ka!* \v 21 Alimiu go singo hatagala uam tere Sunahan te agono sil mena mien limiu a kannou. E moa ta taina ta maroro te ga tatei tsuga ban a mar mate a omi teka.*” \s1 E Iesu e ranga lelin te ga na mate uen ba te takei poutsuna \sr (Mak 9:30-32, Luk 9:43-45) \p \v 22-23 Ba poata ti la gugono uama u katunun tsitsilo i Galili, be Iesu e poieto i taren, “Alia tu butun katunuma e susukun hala menari i limar u katun te na atung hamate rio lia. Kaba turu hatopisana u lan ba lia te takei pouts gou romana.” Bu katunun tsitsilo e tatagi korur. \s1 E Iesu e hol a takis tara Luman Lotu Pan \p \v 24 Ba poata te la u e Iesu nu katunun tsitsilo i Kapeneam, bu katunun lulu monina tara Luman Lotu Pan i la mato me mi rangatser e Pita, “A tson hihatuts i tamilimiu e hol hasena a takis tara Luman Lotu Pan, tsime?” \v 25 Be Pita e poiena, “Aa.” Na tara poata te la u e Pita i luma me pats rangana, kaba e Iesu e ranga mam me poiena, “O Saimon, u saha u hakhakats i tamulö? A toukui teresi te holena a takis turu king turu han i puta? U katun hamatskö tere king tsi u katun halhal?” \v 26 Be Pita e ranga palisina, “U katun halhal.” Be Iesu e poiena, “Aa, bu katun tere king te ma tatei holri. Ne kato has uana i iesana i tarara. \v 27 Kaba ra e namos kato haraharaha rera u katun teka. Bara, la u tara ramun a perperere ba te lapo nem a ohono. Na i runguna a iena tutun te lase molö, alö e sabie mou a toa moni e antunana tara takis i tarara a elasolana. Luema ba te hole mien a takis i tarara.” \c 18 \s1 A katun te kapanina \sr (Mak 9:33-37, Luk 9:46-48) \p \v 1 Tara poata teka bu katunun tsitsilo i la uamato tere Iesu me rangatar, “Esi te pan koruna tara Nipepeito tere Sunahan?” \v 2-3 Be Iesu e ngöena a toa pien me hatuole nen i mam i taren me poiena, “Hakats kap niam a ka teka! Te ma habirits moia limiu ba te heremi a galapien, e moa koru te go tatei tasu noa has uamou limiu tara Nipepeito tere Sunahan. \v 4 A katun te hala pute iena a peisanen ba te here nei a pien teka, a katun teka te pan koruna tara palai tara Nipepeito tere Sunahan. \v 5 Na katun te hatamiena a toa mar pien teka te pien uanen i tar, e here nei e hatami hase nolia.” \s1 U hiamus te kato homiena a nihamana \sr (Mak 9:42-48, Luk l7:1-2) \p \v 6 E Iesu e ranga noana me poiena, “Kaba sanena ta toa ta katun e ga katsin amusia a toa pien i gusur a galapien teka te hamana uar i tar ba pien te hapolasa ba nenou a nihamana i tanen, e niga balana te gi kits mam meni u katun a toa hatu pan i totongolona katun teka ba te na harukue rien i gusuna loul. \v 7 A nomi pan e butu noa romana turu han i puta, taraha u hiamus e gono ba te kato homiena u nihamana turu katun. E manana, a markato a omi teka e roron katona. Kaba a nomi pan e butu noa romana tara katun te habute nen! \v 8 “Te ga kato homieia a limamulö tsi a moumulö alö, bara, ngats kots ba te ba namen! Taraha, e nigana te go ka meni lö u toa puku u ualima, tsi u toa puku u mou, ba lö te toan luem a nitoatoa te ka nitoana. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u ualima tsi u huol u mou ba nori te ba neria lö turu tula te ma tatei oso nei. \v 9 Na te ga kato homieia a matamulö alö, bara, has talei ba lö te ba namen. E nigana te go ka meni lö u toa puku u mata ba lö te toan luem a nitoatoa te ka nitoana. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u mata ba nori te ba neria lö turu tula ni hel.” \s1 U haharoei tara sipsip te taia \sr (Luk l5:3-7) \p \v 10 Be Iesu e poiena, “Alimiu e go hanei haniga iam ba te ma sigalemi ta toa tara galapien teka. E moa. Alia e hatei rago limiu, u angelo te tara kap raren e roron ka ria tere Tamar i Kolö.* \v 11 Taraha, alia u butun katun silema te go mi lu pouts meri u katun hoboto ti taia.* \v 12 “Aha te hakats nami limiu tara katun te ka mena 100 tara sipsip ba toa i taren te taiana? Nonei e neha nou? Nonei e gamon la ba rena romana u 99 ba te nou ria turu pokus ba te na sakiena a sipsip te taia. \v 13 Poata te sabie nen a sipsip te taia, alia e ranga mera go limiu, nonei e sasala koru mena romana a toa sipsip te taia ba te ma hakats hapara nanei u 99 ti ma taiai. \v 14 Na e kato has uana i iesana, e Tamamilimiu i Kolö e ma ngile nei te ga taia u ta toa tara galapien teka.” \s1 A hatoulana te kato homi \p \v 15 E Iesu e ranga lel me poiena, “Te kato homiena a hahatoulana i tamulö alö, ba lö te la uam i tanen ba limiu a elasolana te ka pepeisamiu ba lö te hatare mien a markato a omi i tanen. Te ga hengo menien u ranga i tamulö, ba limiu te hikapiena pouts miu. \v 16 Kaba te ma hengoe neien romana lö, ba lö te luem ta toa tsi ta elasolana ta katun ba te la gono merio lö. Kato uana teka ba elasolana tsi a elapisa katun te tatei hitaguhu ria turu ranga. \v 17 Kaba te ma ngilin hengoe neien romana u ranga i taren, ba lö te hatei nem a mamana ka tara barebana te hagum ria turu lotu. Na te ma hengo noa hase neien romana u ranga i taren, ba limiu te kato here namien a katun a omi te kana i ielesala turu lotu.” \s1 A ka te hapiu ner na te hanige ier \p \v 18 Be Iesu e poiena, “Na lia e ranga hamana mera golimiu, a mamana ka te hapiu namia limiu i puta, e Sunahan e hapiu has nanen romana i Kolö. Na mamana ka te hanige mia limiu i puta, e Sunahan e haniga hase nen romana i Kolö. \v 19 “Alia e ranga lel mera go limiu, te singo sile ria ta elasolana i tamilimiu i puta ta toa ta ka ba te hatangana hoboto naren, be Tamar i Kolö e kato bera noien romana a ka te singo sile ren. \v 20 Taraha, te gi hakats sileia a elasolana tsi a elapisa katun a solor ba te gono hobotor, alia e ka gia romana i gusuren.” \s1 A katunun pepeitokap te ma tatagi nei \p \v 21 Be Pita e la uato i rehina e Iesu me rangatana, “O Tsunono, a tana katun e ga kato homiia i tar tara lahisa poata ba lia te solopale gou a markato a omi i tanen ba te tara poutse gen? Antunana tara tohit a poata?” \v 22 Be Iesu e poieto i tanen, “Alia e ma poiegi a tohit a poata puku. E moa. Alia e poiegu a tohit a poata lel na tana tohit a poata ba te kato talasina. \v 23 E kato uana teka ba Nipepeito tere Sunahan e kato uana tara toa king te katsin hakapena a haroho i tanen te kana turu katunun pepeitokap i tanen. \v 24 Ba nonei e tanian kato hamatsköe iena a haroho ba nori e na piou narima a toa katunun pepeitokap te ka mena a haroho te antunana tara 10 milion kina. \v 25 Kaba a katun teka e ma antunan hamatana kopis poutse nei a haroho teka. Ba king e poiena turu katunun pepeitokap i tanen, ‘Alimiu go hahol niam a tson teka na tahol i tanen na galapien i tanen na mamana ka hoboto i tanen has. Ba moni te hole roien e hamatana kopise noien a haroho i tar.’ \v 26 Ba katunun pepeitokap teka e tuhatukun nena ba te ranga hatatagi-torina me poiena, ‘Alö go hahaloso patu bum ba lia te hamatana poutse gou romana a haroho hoboto i tamulö.’ \v 27 Ba king e tatagi nena a katunun pepeitokap i tanen teka ba te hakapa bene ien a haroho i tanen me hapuresie nen. \v 28 “Ba nonei a katunun pepeitokap teka e la talana me hitupali mena a hahelasolana i tanen. Na tana katun teka e ka mei a haroho i tanen te antunaia turu maloto u pits puku. Ba nonei e pile nena a totongolonen me poiena, ‘Alö go hamatana poutsema a haroho i tar!’ \v 29 Ba hahelasolana i tanen e tuhopu nena i matanen ba te ranga hatatagi-torina me poiena, ‘Alö go hahaloso patu bum ba lia te hamatana poutse gou a haroho i tamulö.’ \v 30 Kaba nonei e ramana me na hakeie nen tara karabus antunana tara poata te hamatana poutse nen romana a haroho. \v 31 A palair u katunun pepeitokap i tare ien ba te raharaha korur me na hateieri a king a mamana ka hoboto te butu. \v 32 Ba king e ngöe iena a katunun pepeitokap teka me poiena i tanen, ‘Alö a katun a omi koru! Alia u hakapa bei lö a haroho pan tu katoia lö i tar, taraha alö u ranga hatatagi-toriia i tar. \v 33 Alö go mala tatagi hasin a hahelasolana i tamulö tu mar tatagi has meni lia alö!’ \v 34 Ba king e raharaha koru talana me hala mena neien tara karabus te go kamits nitoa uen antunana tara poata te hamatana poutse noen a haroho hoboto.” \v 35 Be Iesu e poe hasena, “Ne Tamar i Kolö e kato has uana romana i iesana i tamilimiu hoboto te ma solopala hamane moi limiu a markato a omi tara tana katun ba te tara poutse men.” \c 19 \s1 E Iesu e hihatutsin a markato te peko menari u katun a hitöl \sr (Mak 10:1-12) \p \v 1 Poata te ranga hakapa nia e Iesu a man ka teka, ba nonei e la ba nena i Galili me la pouts uana tara han i Judia i hapalana Ramun i Jodan. \v 2 Bu katun u para i kukutie ten, ba nonei e kato haniga pouts ranen tara makum teka. \v 3 Ba palair u Parisi i la uamato i tanen me torohane ren me poier, “U Lo i tarara e hanigana te ga tapurese ba meni a tson a tahol i tanen tara mamana markato?” \v 4-5 Be Iesu e ranga palisina, “Alimiu go mala rit hanige iam u ranga teka turu Buk u Goagono te poiena, ‘I mam koru te habutsi e Sunahan a katun, nonei e kui a tson na tahol me poiena, Nonei teka te tapurese silena romana a tson tere tamanen ne tsinanen ba te na ka gono miena a tahol i tanen bu muntahol teka te here roi romana u toa u tuanrei.’ \v 6 Ba nori te ma here leleri romana a elasolana, kaba nori e here taleri a toa katun. Na katun e ma tatei puresie nei romana a ka teka te haka gono hakaper e Sunahan.” \v 7 Bu Parisi i rangatse ten, “Ga tara neha tsiponi be Moses te hala nena a lo me poiena a tson e tatei koloto tunena a pepana te gi peko meni a hitöl ba te hale neien a tahol i tanen ba te tsuge iena a tahol?” \v 8 Be Iesu e ranga palisina, “Moses e halari u tubumilimiu u raranga teka, taraha a toriren e ma ngil hamanai, kaba te habutu tutuneia e Sunahan a tson na tahol, e ma hanigai te gi peko meni a hitöl. \v 9 Alia e ranga mera go limiu, a tson te tapurese ba nena a tahol i tanen, kaba tahol i tanen e ma halokui ba tson te hitöl mena a taina tahol, a tson teka e kato uana tara tson te tsikolona.” \v 10 Bu katunun tsitsilo e poier i tanen, “Te ga markato uen teka tara tson na tahol, e noahasina te gi hitöl u.” \v 11 Be Iesu e ranga palisina, “U ranga teka e ma tatei la uanei turu katun u para, kaba e Sunahan e hala nena a nitagala tara palair u katun te hapiu ner te gi ma hitöl uaien. \v 12 Palair u tson e ma antunan hitöl meri ti mar posa noa merien. Na palai e ma hitöl meri ti pö ba meri u katun a kolren. Na palai e ma tatei hitölri, taraha nori e ngilin kato hanige ier a toukui tara Nipepeito tere Sunahan. A tson te antunan kukutiena u ranga teka, e nigana te go kukute uen.” \s1 E Iesu e kalaler a ma tsi galapien \sr (Mak 10:13-16, Luk 18:15-17) \p \v 13 U katun i la mena mei a galapien tere Iesu te ga hopu menien a limanen i taren ba te singona tere Sunahan. Bu katunun tsitsilo i ranga hapiu raten. \v 14 Be Iesu e poieto, “Haka riam a galapien e gi la uama i tar, ma hapiu rami, taraha a Nipepeito tere Sunahan e ka uana tara mar katun te kato uana teka.” \v 15 Ba nonei e hopuena a limanen i taren me lana. \s1 A tson moni a hitots \sr (Mak 10:17-31, Luk 18:18-30) \p \v 16 A toa tson e la uama tere Iesu me poiena, “Tson Hihatuts, a saha ka a niga te go kati lia ba te luegu a nitoatoa te ka nitoana?” \v 17 Be Iesu e ranga palisito, “Aha te rangata memi lö alia ba te ranga nem aha te nigana? E Sunahan a toa puku te nigana. Te ngilin lue mulö a nitoatoa te ka nitoana, ba lö te kukutiem a man masaka tere Sunahan.” \v 18 Ba nonei a katun e rangatato, “U sahu masaka?” Be Iesu e ranga palisito, “A man masaka te kato uana teka: ‘Alö go ma hipulii. Alö go ma kopui. Alö go ma gamogamoi. Alö go ma tsikoloi. \v 19 Alö go hapan e tamamulö ne tsinamulö. Na lö go ngil a tai te mar ngil mena milö a peisam.’” \v 20 Ba tson a hitots e ranga poutsuto me poiena, “Alia e kukutiegu a man masaka hoboto teka, kaba lia e kukunaro noagu. Aha lel te go kati lia?” \v 21 Be Iesu e poieto i tanen, “Te ngilin butu haniga koru mia lö i matana Tsunono, ba lö te na hahol nem a man ka i tamulö ba lö te hala rami u katun ti moa ta moni, ba lö te ka mem romana a mamana ka a niga i Kolö. Ba lö te mi kukutie molia.” \v 22 Ba poata te hengo nia a tson a hitots a ka teka, ba nonei e la halhalina me mataloho koruna, taraha nonei a katun te ka mei a mamana ka, na moni pan. \v 23 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Alia e ranga hamana mera golimiu, u katununa tara moni e ka mer romana a toukui pan te gi tahongo uen tara Nipepeito tere Sunahan. \v 24 Alia e hatei lel rago limiu, e tutu koruna te ga la u a katunun moni tara Nipepeito tere Sunahan, te mar tutu has uana a kamel te katsin sipina tara tsi tabutu tara salum.” \v 25 Ba poata ti hengo nia u katunun tsitsilo a ka teka, ba nori i asingoto koruto me poier, “Gesi tsiponi te antunan ka hanigana?” \v 26 Be Iesu e ruto hamatskö uana i taren me ranga palis ranen, “A ka teka e ma antuna nei tara katun tun, kaba e Sunahan e antunana tara mamana ka.” \v 27 Be Pita e poiena, “Alam u la ba nema a mamana ka me kukutie molö. Aha te ka mem romana lam?” \v 28 Be Iesu e poieto i taren, “Alia e ranga hamana mera go limiu, tara han a tsimus i murimuri, poata te na gum goa lia tu butun katunuma turu Gumgum u Goagono i tar, ba limiu u katun te lala gono merio lia te gum has mia romana turu 12 u gumgum u goagono turu king, ba te hamou ramou a 12 a pal barebanar i Israel. \v 29 Bu katun hoboto te hakats uar i tar ba te la ba ner u luma i taren tsi u toularen nu hahinaren nu tamaren nu tsinaren, na galapien nu tsikitsiki, nori e na luer romana a para koru lel tara man ka teka, ba te lu hase riou a nitoatoa te ka nitoana. \v 30 Kaba u katun u para te panir i romana e na katun papala riou i murimuri, nu katun u para te katun papalar e na pan riou romana.” \c 20 \s1 U katunun kui tara kuin gerep \p \v 1 Be Iesu e poieto, “A Nipepeito tere Sunahan e here nei a toa katun terena kuin gerep te la mena bongbong koru ba te na luena u katun te gi na kuiia tara kuin gerep i tanen. \v 2 Nonei e hatangana gono mera nen te ga hol merien a man toa toa u toa denarius,* nonei a hihol turu toa u lan, ba nonei te toan hala mera neien tara toukui. \v 3 Ba nonei te la lel uana tara toana tara pal 9 kilok ba te tarena a palair u katun te tutuol pukur ba te moar ta toukui. \v 4 Ba nonei te ranga mera nen, ‘Alimiu e na kui has moa tara kuin gerep i tar ba lia te hol ragoi limiu a hol te matsköna.’ Ba nori te lar. \v 5 Te kato has uanen tara pal 12 kilok na tara pal 3 kilok, ba nonei a katun te kato hasena a toa markato. \v 6-7 Na tara pal 5 kilok ba nonei te la lelina ba te tarena a palair u katun ba te tutuol puku hasir. Ba nonei e poiena i taren, ‘Aha te hakapa pinopino sile milimiu u lan u ohots teka ba te ma kuimi?’ Ba nori e ranga palise ren, ‘E moa ta katun te ga hala rilam ta toukui.’ Ba nonei e poieto, ‘Bara, alimiu go la iam ba te na kui has mia tara kuin gerep i tar.’ \v 8 “Ba poata te lahiia a lahi, ba katun terena kui e ranga mena a kuskus i tanen, ‘Ngö rema u katunun kui ba te hala ramien a hihol i taren, e hataniana tara pala te hatanian kui hamurimuri lila, ba lö te hol hamurimuri ramou a pala te hatanian kui mam lila.’ \v 9 A barebana ti hatanian kui mei a pal 5 kilok i holri a man toa man denarius. \v 10 Ba poata hamanasa tara pala ti hatanian kui mam, e poier nori e gi lu ta hihol ta kapan. Kaba nori has i halari a man toa man denarius. \v 11-12 Ba nori i lu hakapeto a moni i taren ba nori e hatanian raharaher a katun terena kui me poier, ‘U katun te hagou kui lila e kui pukue lila a toa aua, ba hihol i taren te hihinatoe tsipon mena a hihol i tamulam. Kaba lam e kui mula tara bongbong i gusuna pitala a hiski me na noana tara lahi, ba lö te mar hol mera mule ien te mar hol mera mulei lö alam!’ \v 13 Ba katun terena kui e ranga palisena a toa katun i gusuren, ‘O ka, alö go hengo! Alia e ma kato homi gia i tamulö. Alö e hatangana mula te go kui sil meni lö a toa denarius turu toa u lan. \v 14 Bara, alö go lui a hol i tamulö ba lö te lam i han. Alia e ngilin hol menagi a katun teka te hagou kui lala te mar hol mena gilia alö. \v 15 Alia e tatei kato menagi a moni i tar te ngil uagu lia. Alö go ma hiomii te tatangana uagu lia.’” \v 16 Be Iesu e hakapena u ranga teka me hatuts rena u katun te hihinatoe uaren i matanen me poiena, “U katun ti murimuri te mamur romana, nu katun ti mam e murimurir romana.” \s1 E Iesu e ranga hatopisein a tou mate i tanen \sr (Mak 10:32-34, Luk 18:31-34) \p \v 17-18 Poata te la noa u e Iesu i Jerusalem, nonei e lu halhalir a 12 a katunun tsitsilo i tanen, ba nonei e ranga mera nen tara poata ti la ien i maroro me poiena, “Hengo iam. Ara e la uara i Jerusalem, ba alia tu butun katunuma te na hala neria turu pris pan na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori te na kot nerio lia ba te poier, ‘Alö go mate.’ \v 19 Ba nori te hala lel nerio romana lia tara pala te ma Jiuri, ba nori te na hahakos ria romana i tar ba te lahuse rio lia, ba te tapala naria lia tara koruse. Ba turu hatopisanu lan ba lia te takei poutsugu romana ba te toatoagu.” \s1 U ngil tara galapien tson tere Sebedi \sr (Mak 10:35-45) \p \v 20 Be tsinar a galapien tson tere Sebedi e la uamato tere Iesu na elasolana pien tson i tanen i la gono memen, be tsinaren e hatukununa i matane Iesu, me rangata nena te ga haniga meni e Iesu u ngil i tanen. \v 21 Be Iesu e poieto i tanen, “Aha te ngile mulö?” Ba nonei e ranga palisina, “Alö go haniga ba elasolana pien tson i tar teka te na gum gono merio romana lö, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka. Nori e na kato ramoi lö a man gohus i tamulö tara poata te na king mia romana lö.” \v 22 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu e ma atei silemi a ka te rangata nemi limiu. Alimiu e antunan ua mia tara gotana te na ua goa romana lia ba limiu te na sagohe mou a kamits te na sagohe gou lia?” Ba nori i palise ten, “Alam e antunam.” \v 23 Be Iesu e poiena, “E manana, alimiu e na lue mou romana a mar kamits te na lue gou romana lia, kaba lia e moa te go tatei hopu kap meni esi te gumna romana tara pal matou na tara pal keruka i tar. E Tamar talasi te hala nena a man makum teka turu katun te hopu kap raien.” \v 24 Ba poata ti hengo nia a maloto a katunun tsitsilo u ranga teka te gi hapan merien, ba nori e raharaha rer u mun toulana teka. \v 25 Be Iesu e ngö gugono mera neien i tanen me poiena, “Alimiu e atei silemiu a markato turu katun te ma Jiuri. U tsunono i taren e ranga hamal ria i taren, na pal kapan i taren e pepeito kap hatagala has raren. \v 26 Kaba a markato teka e ma tatei ka neia i gusumilimiu. E moa. Te ngilin panna ta toa i tamilimiu, nonei e tatei here nei a katunun kui i tamilimiu. \v 27-28 Na te ngilin mammamna ta toa i tamilimiu, nonei go kato hereni a peisanen a tsi kutupin katun, te mar kato has uagu lia tu butun katunuma. Alia u ma la sile mei te gi kuibe meni u barebana alia. E moa. Alia u la silema e mi kui beragu u barebana, ba te sakahis regi u katun u para a tou mate i tar.” \s1 E Iesu e kato haniga poutsir a elasolana matakiau \sr (Mak 10:46-52, Luk 18:35-43) \p \v 29 Tara poata ti la ba nien i Jeriko, bu katun u para koru e kukutie ier e Iesu. \v 30 Ba elasolana katun a matakiau e gum ria i rehina kalana me hengoer te la u e Iesu i kalana ba nori e kur me poier, “A Hatutubunei tere Devit a King! Alö go tatagi has ramo lam!” \v 31 Bu katun i ranga mera ten e gi ma rarangai ba te kokomotor. Kaba nori i ku hapan koru lel, “A Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi ramo lam, o Tsunono!” \v 32 Be Iesu e tuoluto me ngö ranen, “Aha te ngile milimiu te go kati lia i tamilimiu?” \v 33 Ba nori i ranga palis uato i tanen, “Tsunono, alam e ngilin taram!” \v 34 Be Iesu e tatagina me sebele iena a mataren, ba nonei tara poata puku has teka ba nori e tara poutsur, me kukutier e Iesu. \c 21 \s1 E Iesu e tuku herei a king i Jerusalem \sr (Mak 11:1-11, Luk l9:28-40, Jon 12:12-19) \p \v 1-2 Tara poata ti susuku ien i Jerusalem, ba nori e butu rima i Betpasi, a han te kaia i rehina u Pokus tara Roein Olip. Be Iesu e hala mammam renama a elasolana katunun tsitsilo me poiena i taren, “Alimiu e la uamiu tara tsi han te tare milimiu ili, ba limiu te toan tare mou a toa dongki ti kits kap nia a lohiana, na tuna has i tanen. Ba limiu te purese ramu men ba te la mera mumeien i tar. \v 3 Na te ranga nenoa ta toa ta katun ta ha, ba limiu te ranga memen, ‘A Tsunono e ngil rena men.’ Ba nonei te hala boroboro rena men romana.” E Iesu e ranga u teka. \v 4 A ka teka e butu mei te ga mana u u ranga te rangein a propet i manasa: \q1 \v 5 “Alimiu go hatei rami u barebanar i Jerusalem te ngöeri i Saion,* \q1 ‘A King i tamilimiu e la hamanasa uanama i tamilimiu. Nonei a tson a tami, e osa papala nama tara tunan dongki a hitots.’” \v 6 Bu katunun tsitsilo i na katoeto a ka te rangein e Iesu. \v 7 Ba nori e mi piou ner a dongki na tuna, me lapo neria a man hasobu i taren turu dongki, be Iesu e osato. \v 8 Bu katun u para koru i haholaseto a man hasobu i taren tara kalana, ba palai e ngatser a man kalan roei me haholase rien tara kalana. \v 9 U katun u para i laia i mam tere Iesu nu katun u para i la hasia i murimuri tere Iesu me kur me poier, “Hosana! Hala sei iam a Hatutubunei tere Devit! E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen. Hala sei korue iam a solone Sunahan!” \v 10 Tara poata te tukuia e Iesu i Jerusalem, bu katun hoboto tara taun e asingoto korur me poier, “Esi nonei a katun ili?” \v 11 Bu katun ti la gono meien e poier, “Nonei e Iesu a propet ni Nasaret i Galili.” \s1 E Iesu e tsugar a barebana ti haholia tara makum tara Luman Lotu Pan \sr (Mak 11:15-l9, Luk l9:45-48, Jon 2:13-22) \p \v 12 E Iesu e la u tara Luman Lotu Pan me tsuga rena u katun ti hol na ti haholia tara makum tara Luman Lotu Pan. Ba nonei e halakopena u salolo turu katun ti hahapalis a moni na u gumgum turu katun ti haholin u kulu. \v 13 Ba nonei e poiena i taren, “U ranga tere Sunahan ti koloto nia turu Buk u Goagono e poiena, ‘A luma i tar e ngöeri romana a luman singo.’ Kaba limiu e kato here tsipon namien a kioun mous turu kopkop!” \v 14 U matakiau nu mou-omi i la uama i tanen tara Luman Lotu Pan ba nonei te kato haniga pouts ranen. \v 15 Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo e raharaha mer ti tara menien u mamana u mirakul te katoe ien, na ti kuia a galapien tara Luman Lotu Pan ba te poier, “Hosana! Hala sei iam a Hatutubunei tere Devit!” \v 16 Ba nori e poier tere Iesu, “Alö e hengoem a ka te ranga ner a galapien? E ma niga nei.” Be Iesu e ranga palisina, “Alia e hengogu. Alimiu go mala rit hanige iam u ranga te poei tere Sunahan, ‘Alö e haniga rem a ma tsi galapien a ma tsi tetenei noa has te gi solo sei menien lö.’” \v 17 Be Iesu e la ba raten tara taun i Jerusalem me la uana tara han i Betani, te ke ien a toa bong. \s1 E Iesu e hamalin u roein fik \sr (Mak 11:12-14,20-24) \p \v 18 Ba poata te la pouts uaien i Jerusalem tara bongbong, be Iesu e besuto. \v 19 Ba nonei e tarena u toa u roein fik i rehina kalana ba nonei e la uato i tanen, ba nonei e lagi sakesakieto ta hua. Nonei e ka talasi mei a kala peisa. Ba nonei e poieto turu roei teka, “Alö e ma tatei hua lel moi!” Ba nonei puku tara poata te ranga ien bu roein fik e langona. \v 20 Bu katunun tsitsilo i tareto a ka teka me asingotor me poier, “Ime te mar lango boroboro ualala u roein fik teka?” \v 21 Be Iesu e poieto i taren, “Hakhakats kapu niam a ka teka! Te hamana haniga mia limiu ba te ma hula torimi, alimiu e tatei mar kato uamiu te mar kato uagu lalia turu roein fik teka, na limiu e tatei mar ranga has uamiu teka turu pokus teka ba te poemiu, ‘Alö go takei ba lö te lapo ba pouts namia a peisamulö i tasi,’ ba nonei te kato has uana romana te ranga uamou limiu. \v 22 Te hamana mia limiu, ba limiu te lue mou romana ta saha ta ka te singo sile milimiu.” \s1 A nitsunono tere Iesu e lama ime? \sr (Mak 11:27-33, Luk 20:1-8) \p \v 23 Be Iesu e kopis poutsuna tara Luman Lotu Pan, ba poata te hihatuts ien, bu pris pan nu tsunono turu Jiu e la uarima i tanen me mi rangatar, “A saha nitsunono te ka memu lö te kato memi lö a man ka teka? Esi te halei lö a nitsunono?” \v 24 Be Iesu e ranga palis ranen, “Alia e rangata has ragoi limiu u toa u harangata. Te hale moa limiu alia u ranga palis i tanen, ba lia te hatei has ragoi limiu esi te hale moi lia a nitsunono te go kato meni lia a man ka teka. \v 25 Ime te lueia e Jon a nitsunono te ga baptais merien u katun? Tere Sunahan tsi tara katun tun?” Ba nori e hiarangrangata poutsur me poier, “Aha te poe rou ra? Te gi poe meni ra, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tere Sunahan,’ be Iesu te poe nou i tarara, ‘Ga taraha tsiponi ba limiu te ma hamanemi e Jon?’ \v 26 Na ra e namos poe hasera, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tara katun.’ Taraha, a barebana hoboto e poier e Jon a propet tere Sunahan. Na ra e matoutera te gi raharaha uen.” \v 27 Ba nori e ranga paliser e Iesu, “Alam e ma ateimi.” Ba nonei e poiena i taren, “Na lia has e ma tatei hatei ragi limiu esi te hale moi lia a nitsunono ba lia te katoegu a man toukui teka.” \s1 U haharoei tara elasolana pien tson \p \v 28 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Hakats neiam u ranga te katoe gou lia teka: A toa katun e ka mei a elasolana pien tson. Ba nonei e la uana tara pien a hamua me poiena, ‘A pien i tar, alö go na kuiia tara kui i romana.’ \v 29 Ba pien e ranga palisito, ‘Alia e ramagu.’ Kaba i murinen ba nonei e habiritseto u hakhakats i tanen ba nonei e na kuina tara kui. \v 30 Be tamanen e lato me na katoena u toa u mar ranga tara pien tson a hatut. Ba pien e ranga palisito me poiena, ‘Aa, alia e la gou.’ Kaba nonei e ma lai. \v 31 Na saha pien te kato a ka te ngil e tamanen?” Ba barebana e poier, “A pien a hamua.” Be Iesu e poieto i taren, “Ne kato has uana i iesana tara Nipepeito tere Sunahan. Alia e ranga hamana mera golimiu, u katun te lulu hagamoer a takis nu tohaliou u hahaloku e la mammam rariou limiu ba te na tasu ria romana i iahana Nipepeito tere Sunahan. \v 32 Taraha, e Jon a Tsonun Baptais e mi haruto rilimiu a maroro a matskö te go luam limiu, kaba limiu u ma hamane mien. Na pal tson u omi na tohaliou u omi i hamane ien. Na limiu u ruto hakape iam ti mar kato uen teka, kaba limiu u ma palisemi u hakhakats ba te hamane men.” \s1 U haharoei turu katun u omi ti taratara kapin a kuin gerep \sr (Mak 12:1-12, Luk 20:9-19) \p \v 33 Be Iesu e hihatuts lel neto a ka teka me poiena, “Hengo iam turu tana u haharoei. A toa katun te ka mei a toa makumun tsikitsiki i tanen e na lebei a kuin gerep me kuiena a ololo i tanen, me kahoena a kiou te gitö pulpuleia u gerep ba te kuieri u ramun i tanen u wain. Ba nonei e kui lelena a toa luman pepeitokap a pia tara kuin gerep. Ba nonei e hataratara kap tun ranei u palabir u katun a kuin gerep teka me hakuin moni nanen, ba hapalana moni e la uato tara katun terena kui. Ba nonei e la uato tara toa han i lehana. \v 34 Bi murimuri ba poatan tangoho tara kui e butu hakapato, ba nonei e hala mera nei u katunun kui i tanen tara barebana ti kuiia tara kuin gerep. Nonei e ngilin lu a pal hua i tanen. \v 35 Bu katunun taratarakap tara kui e lu rer u katunun kui i tanen, me lahuser a toa, me atung hamatier a tai, ba nori e tieri a tai a hatu. \v 36 Ba katun terena kui e hala lele mato u tana u katunun kui i tanen, e para baler a pala mam, bu katunun taratarakap tara kui e mar kato lel mera rien i iesana. \v 37 Ba kapakapanen ba nonei e hala nena a pien tson i tanen, ba nonei e poiena, ‘Nori e hapane riou romana a pien tson i tar.’ \v 38 Kaba poata ti tare ien a pien tson teka ba nori e poier, ‘A pien tara katun terena kui teka te lue nou romana a kuin gerep. Ara gi atung hamatien, ba ra te lue rou a kui i tanen!’ \v 39 Ba nori i pile kap naten me las halakasa mena rien tara kuin gerep ba nori e atung hamatie ren. \v 40 “Bara, ba poata te lama a katun terena kuin gerep gaha te katoe noen turu katun u omi teka?” Te mar rangata u e Iesu. \v 41 Ba pal kapan turu Jiu e poier, “Nonei e atung hamate koru ranou u katun u omi teka, ba nonei te hataratara kap ranoi u katun u niga a kuin gerep teka, ba nori te hala hamatsköe roien u hua i tanen tara poatan tangoho.” \v 42 Be Iesu e ranga mera ten, “Alimiu go mala rit hanige iam u ranga turu Buk u Goagono te kato here nanei lia a hatu. E kato uana, \q1 ‘A hatu ti raman u katunun hatakei tara luma ba te hapiraka ba ner, nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma. \q1 A ka teka a Tsunono te katoen, ba ra te poiera a ka a kapan koru teka!’” \v 43 Be Iesu e poe lelena, “U ranga teka e ranga rano limiu. Na lia e hatei rago limiu, a Nipepeito tere Sunahan e lu ba rari romana limiu ba te hala rari romana u katun te katoer a toukui a niga.* \v 44 A katun te tsiana romana tara hatu teka e tapekona romana. Kaba te konena romana a hatu teka ta katun, ba nonei te kono bulbul here nanoien u koahu.*” \v 45 Bu pris pan nu Parisi e hengoer a man haharoei teka tere Iesu, ba nori i atei sileto e Iesu e ranga sil ren, ba nori e raharahar. \v 46 Ba nori e katsin pile kap naren, kaba nori i matoutir a barebana, taraha a barebana i poei e Iesu a toa propet. \c 22 \s1 U haharoei tara kannou tara hitöl \sr Luk 14:15-24) \p \v 1-2 E Iesu e ranga lel ponin u haharoei tara poata te ranga ien turu katun me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e kato uana teka. A toa king e kato a kannoun hitöl tara pien tson i tanen. \v 3 Ba nonei e hala rena u katunun kui i tanen te gi na ngö mera mei u katun ti tahul mam rema te gi la uama tara kannoun hitöl, kaba nori i ma ngilin la uamei tara kannou. \v 4 Ba nonei a king e hala lel rena a palair u katunun kui me poiena i taren, ‘Na ranga mera muma u katun tu tahul mam rela lia, A kannou e aloso hamanasana. Alam u atung hakapi u bulumakau u tson na man tunan bulumakau man bokoko. Na mamana ka e kana e alosona. Alimiu go la uamuma tara kannoun hitöl.’ \v 5 Ba nori e na ngö raren. Kaba u katun ti ngö rela i ma hengoei u ranga, me la uar tara man toukui i taren: a toa e la u tara kui i tanen, na tai e la u tara stoa i tanen. \v 6 Ba palai e pile kap rer u katunun kui tara king me kato homi raren, me atung hamate raren. \v 7 Be king e raharaha koruto, me hala rena u soldia i tanen me na atung hamate rer u katun ti atungir u katunun kui i tanen, me hakuluper a taun i taren. \v 8 Ba nonei e ngö rena a palair u katunun kui i tanen me poiena, ‘A kannoun hitöl e alosona, kaba u katun tu ngö rilia e omir. Nori e ma tatei la tala rimei. \v 9 Bara, la uam tara man kalana i iahana taun ba te tahul mera mumei u katun hoboto te go sabe riam limiu tara kannou.’ \v 10 Bu katunun kui e la uar tara man kalana me gono rarima u katun hoboto ti sabe ren, u katun u omi nu katun u niga. Ba luma tara hitöl e saputu rena u katun. \v 11 “Be king e lato te na ruto meri u katun ti lama, ba nonei e tarena a toa katun e ma la memei u hasobuna tara hitöl. \v 12 Ba nonei poiena i tanen, ‘O ka, a neha tsiponi te la uamu malö teka ba te moam tu hasobuna tara hitöl?’ Ba katun e hahalongolona. \v 13 Be king e ranga mereto u katunun kui i tanen, ‘Kits kap niam a limanen na mounen ba limiu te lapo ba namien i ielesala turu kuhil, tara makum te tabe hohomi noen ba te har tun hasina.’” \v 14 Be Iesu e rangana, “E kato uana teka be Sunahan te ngö rena u katun u para, kaba e ma paraparari te hopu kap rena e Sunahan.” \s1 A takis tara gamman \sr (Mak 12:13-17, Luk 20:20-26) \p \v 15 Bu Parisi e na hiarangrangata ner ime te gi mar hagögohe meni e Iesu turu ranga i tanen. \v 16 Ba nori i hale ieto a palair u katunun tsitsilo i taren na palair u katun tere Herot tere Iesu me poier, “Tson Hihatuts, alam e atei silem alö a katun a mana. Alö e roron hihatuts hamana nem a maroro tere Sunahan, taraha alö e ma hakats silemi a ka te hakats ner u katun tsi a nikapan i taren. \v 17 Bara, alö go hatei ramo lam, e niga hasina turu Lo i tarara te gi hol meni a takis tere Sisa* a Gamman Pan, tsi e moa?” \v 18 Kaba e Iesu e atei sil hakapi u hakhakats u omi i taren, ba nonei e poiena, “Alimiu u gamogamo! Aha te katsin gamo sile milimiu alia? \v 19 Harute mumei lia a moni te holeri a takis.” Ba nori e hale rien a toa moni. \v 20 Ba nonei e rangata ranen, “A bakuna esi na solona esi te kar teka?” \v 21 Ba nori e poier, “E Sisa.” Be Iesu e poiena i taren, “Bara, halemi e Sisa a man ka i tanen, ba te hala hasemi e Sunahan a man ka i tanen.” \v 22 Ba poata ti hengoe ien a ka teka, ba nori e asingoto korur. Ba nori e la ba naren. \s1 Poata te toatoa pouts ria romana a barebana \sr (Mak 12:18-27, Luk 20:27-40) \p \v 23-24 Nonei turu lan bu Sadiusi i la uamato tere Iesu. Nori a pal katun teka i poe e moa ta tou takei pouts tara tou mate. Ba nori i poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, i manasa e Moses te poei, ‘Te ga mateia ta tson ba te moana ta pien, e toulanen e tatei tölena a amoba, ba nori te hatuhaner romana ta pien te ngö rari romana a solona tson te mate.’ \v 25 Bara, a elahit u mun toulana i kaia i gusumulam. Ba ka hamua e hitöluna, me matena ba te moa noana ta pien. Be toulanen a hatut e toan tölena a amoba. \v 26 Na hatut e mate has ba te moana ta pien. Ne kato hasi u i iesana tara helapisa, na tara munmun toulana hoboto teka. \v 27 Ba i muriren hoboto, ba tahol e mate hasina. \v 28 Na tara poata te takei pouts ria romana a barebana tara tou mate i taren, nonei e tahol uana romana teresi? Taraha, u mun toulana elahit i hitöl hoboto meien.” \v 29 Be Iesu e palis ranen me poiena, “Alimiu e ma matskömi. Taraha, alimiu e ma atei silemi u Buk u Goagono na nitagala tere Sunahan. \v 30 Poata te takei ria romana u mate, nori e hereri romana u angelo ri Kolö ba te ma tatei hitölri romana. \v 31 Kaba turu ranga teka te takei pouts uar romana u katun ti mate, alia e ngilin hatei rago limiu: alimiu go mala rit hanige iam u ranga tere Sunahan te la has uana i tamilimiu. \v 32 Nonei e mar ranga u teka: ‘Alia a Sunahan tere Abraham na lia a Sunahan tere Aisek na lia a Sunahan tere Jekop i romana.’ U ranga teka e poiena nonei e ma Sunahan uanei turu katun u mate. E moa. Nonei a Sunahan turu katun te toatoar. Ere Abraham mere Aisek ne Jekop i mate hakapa, kaba nori i ma taiai. Taraha, u ranga teka e poiena nori e toatoa noar.” \v 33 Ba poata ti hengoeia u katun a ka teka, ba nori e asingoto koru ner u hihatuts i tanen. \s1 U masaka u kapan tere Sunahan \sr (Mak 12:28-34, Luk 10:25-28) \p \v 34 Ba poata ti hengoeia u Parisi te tupu meri e Iesu a rungur u Sadiusi, ba nori e la gugono rima. \v 35 Ba toa i taren, a tson hihatuts turu Lo, e katsin torohale neien u toa u harangata. \v 36 Ba nonei e poiena, “Tson Hihatuts, sahu masaka te panina turu masaka hoboto tere Sunahan?” \v 37 Be Iesu e ranga palisina, “‘Alö go ngil koru a Tsunono i tamulö e Sunahan turu tori hoboto i tamulö na turu namnamei hoboto i tamulö na turu hakhakats hoboto i tamulö!’ \v 38 Nonei u toa u masaka teka te pan koruna. \v 39 Na u hahuoluna u masaka u kapan e kato has uana teka: ‘Alö go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena milö a peisam.’ \v 40 U huol u masaka teka e mounana turu mamanu ranga tere Moses na turu propet.” \s1 Esi nonei e Mesaia? \sr (Mak 12:35-37, Luk 20:41-44) \p \v 41-42 Poata ti gonogono hobotoia u Parisi, be Iesu e rangata ranen, “Ime te mar hakats uami limiu tere Mesaia? Nonei a hatutubunei teresi?” Ba nori i poieto, “Nonei a hatutubunei tere Devit.” \v 43 Be Iesu e poe leleto, “Ga taraha tsiponi bu Namnamei u Goagono e haranga e Devit be Devit e ngöe nei e Mesaia ‘A Tsunono’? \v 44 Taraha, e Devit e poei, \q1 ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, \q1 Gumia teka tara pal matou i tar, antunana te hale goi lia lö u katun te paköe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.’ \v 45 E Devit e ngöei a katun teka ‘A Tsunono’. Gime te mar hatubuna uana e Mesaia tere Devit?” \v 46 Kaba e moa ta toa te ga antunan ranga poutsin ta tsi toa ta tsi ranga tere Iesu. Na i murina poata teka e moa ta toa te ga rangate ien tu toa tu harangata, taraha nori i matout. \c 23 \s1 E Iesu e poei, “Hane iam u tson hihatuts turu Lo nu Parisi” \sr (Mak 12:38-39, Luk 11:43,46, Luk 20:45-46) \p \v 1-2 Be Iesu e rangana turu barebana na turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, “U tson hihatuts turu Lo nu Parisi e ka mer a nitsunono te gi hatarare meni u Lo tere Moses. \v 3 Na limiu go hengo ramen ba te kukutiemiu a mamana ka te ranga mera rien limiu. Kaba limiu e ma tatei kukutiemi a markato i taren, taraha nori pouts e ma kukutieri a man lo te hake rien i tamilimiu. \v 4 Nori e roron hake ria a man lo man tiama turu katun, u lo te ka mer a toukui pan. Kaba nori e ma tatei kukutieri ta tsi toa ta tsi lo teka. \v 5 A mamana ka te roron katoe ren e kato merien te gi ruto merien u katun. Hena, nori e roron hakits neria a ma tsi bokis ma tsi kapan i poleren na i limaren te ka mena u rangan lotu i iogana. Na nori e kato hatsimaler u rungrunguna u hasobu u ngahangaha i taren ba te tatabala koruna. \v 6 Na nori e ngilin gum ria turu gumgum tara pal kapan tara kannou na turu gumgum u niga i luman lotu. \v 7 Nori e ngiler u katun e gi hapan rien tara toana, na nori e ngil haser a barebana e gi ngö rien u Rebai. \v 8 Kaba u katun e ma tatei ngö raroi limiu u Rebai (te mouna uana tara Tson Hihatuts) taraha alimiu e ka memiu a toa puku a Tson Hihatuts, nonei a Tsunono, na limiu hoboto u man munmun toulana.* \v 9 Ba limiu te ma ngö hasemi ta toa ta katun pan e Tamamilimiu i puta teka, taraha alimiu e ka memiu a toa Tamamilimiu, te kana i Kolö. \v 10 Na u katun e ma tatei ngö has rari limiu u Masta, taraha alimiu e ka memiu a toa Masta, alia e Mesaia. \v 11 A katun te pan bala rano limiu e tatei katunun kuina i tamilimiu. \v 12 A katun te solo sei peise iena a peisanen, a solonen e na la putana romana. Kaba katun te solo pute iena a peisanen, nonei e na luena romana a solo pan.” \s1 U markato u omi turu tson hihatuts turu Lo na u Parisi \sr (Mak 12:40, Luk 11:39-42,44,52, Luk 20:47) \p \v 13 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu u tson hihatuts turu Lo na limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu! Alimiu u gamogamo, ba te pili ba remi u katun te ngilin tasu ria tara Nipepeito tere Sunahan, na limiu noa has te ma tasumi. \v 14 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu, u katun u gamogamo! Alimiu e roron katoemiu u singon lotu u ngahangaha turu rung tun, ba te lu tsipon bemi a peisamiu a man ka turu amoba. E kato uana teka ba limiu te luemiu romana a nihahuna a omi koru.* \v 15 “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatuts nu Parisi, u gamogamo! Alimiu e roron la halehana korumiu i tasi na turu tsikitsiki, te go kato menami a toa puku a katunun tsitsilo i tamilimiu. Ba poata te butun katunun tsitsilo hakapa nen, ba limiu te kato tsipone mien a katun a omi koru te na hahune ria romana i hel, ba te here hase nei limiu. Na limiu e katoe mien a katun te omi karasa has ranou limiu. \v 16 “Alimiu u matakiau te ngilin haruto tsipon nemiu a maroro turu katun! A nomi pan e butuna romana i tamilimiu. Alimiu e roron mar ranga uamiu teka ba te poemiu, ‘Te ga hamanaia ta katun tara Luman Lotu Pan ba te poiena e manana i iasa, a ka pinopino. Kaba te ga hamanaia ta katun tara goul tara Luman Lotu Pan ba te poiena e manana i iasa, aa, nonei e tatei mar kato koru uana te ranga uanen.’ \v 17 Alimiu u katun u matakiau u tutu! Saha ka te panina, a goul? E moa! A Luman Lotu Pan te hagoagonena a goul, nonei te panina. \v 18 Na limiu e poe hasemiu, ‘Te ga hamanaia ta katun tara makumun hats, a ka pinopino. Kaba te ga hamanaia ta katun tara man ka te kana tara makumun hats, aa, nonei e ga mar kato koru u te mar ranga uanen.’ \v 19 Alimiu u katun u matakiau! Aha te panina, a man ka te kana tara makumun hats? E moa. A makumun hats te hagoagonena a man ka te kana i tanen, nonei te panina. \v 20 A katun te hamanana tara makumun hats e hamana hasna tara man ka te kana i tanen. \v 21 Na katun te hamanana tara Luman Lotu Pan e hamana hasna tere Sunahan te kana i tanen. \v 22 Na katun te hamanana i Kolö e hamana has uana tere Sunahan na turu gumgum u goagono te gum nen. \v 23 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo na limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu! Alimiu u gamogamo! A mamana ma tsi kan hasoksoka a ma tsi tetenei te kana tara kui, alimiu e roron patskikemiu a ma tsi maloto a ma tsi makum ba te halemi e Sunahan a man hamalotona man makum. Na markato te hala menari a hamalotona makum tere Sunahan e nigana. Kaba limiu e totonemiu u mar hihatuts u kapan turu Lo te kato uana: a markato te hamou hamatskö menari u ranga turu katun, na markato te tatagi mera nei e Sunahan u katun, na markato a mana. \v 24 Alimiu u matakiau te ngilin haruto tsipon nemiu a maroro turu katun! Alimiu e roron hakats hapara nemiu a ma tsi markato pinopino, kaba limiu e ma kato tsiponemi a markato a niga te panina i matane Sunahan. \v 25 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu, u katun u gamogamo! Alimiu e roron kato hagogosemiu a murina kap na pelet, kaba ahanen e korkorianana, te kato has uana a torimilimiu te habutsena a markato tara kop na te rongaronga mena milimiu u ngil tun turu tuanrei. \v 26 Alimiu u Parisi u matakiau! Alimiu go kato hagogoso mam iam a torimilimiu, ba markato i tamilimiu te tarer u katun e niga has nou romana. \v 27 “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatutus nu Parisi, u gamogamo! Taraha alimiu e heremi u kioun mate ti goagoei u goagoa u hiaka te tara hanigana i ielesala, kaba i iogana e saputena u tsinön mate na mamana ka a koreme. \v 28 Alimiu has e mar ka talasi uamiu teka. Bu katun te tarer a peisamilimiu ba te poier alimiu u katun u matskö. Kaba i iogana alimiu e saputemiu a markato turu gamo na mamana markato a omi.” \s1 E Iesu e rangein u tson hihatuts e luer romana a nihahuna \sr (Luk 11:47-51) \p \v 29 Iesu e ranga lel me poiena, “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e roron kuiemiu u kahokaho u niga turu propet ti mate ba te kalalan hitots namiu u kahokaho turu katun u matskö. \v 30 Ba limiu te poemiu, ‘Sanena ara ti kaia tara poata turu tuburara i manasa, ara sane ma taguhu rien te gi atung hamate meri u propet.’ \v 31 Turu ranga teka i tamilimiu, alimiu e poke iemiu te hatutubunei uami limiu turu katun ti hamatir u propet i manasa! \v 32 Na limiu e mar kato uamiu ti kato uen, ba te hahonotsemiu u markato u omi i taren. \v 33 Alimiu u katunur tara kukutsi a omi —u gamogamo! E moa koru te go antunan bus ba mena milimiu romana a nihahuna i hel. \v 34 Alia e hala regou romana i tamilimiu u propet nu katun u atei nu tson hihatuts. Ba limiu te tapala nemia romana ta palai tara koruse ba te kato hamate ramen, ba limiu te lahus ramia romana ta palai turu luman lotu i tamilimiu ba te kute ramen romana tara man taun te bus uaren. \v 35 Ba limiu te alatsemiu romana u katun u matskö hoboto ti atung hamate pukur i manasa, e taniaia tere Abel ti atung hamate puku, ba te noana tere Sekaraia a pien tere Berekaia ti atung hamateia u tubumilimiu i gusuna Luman Lotu Pan na makumun hats. \v 36 Alia e ranga hamana koru mera golimiu, a nihahuna tara man markato teka e lue riou romana a hei barebana i romana!” \s1 E Iesu e tatagin a han i Jerusalem \sr (Luk 13:34-35) \p \v 37 Be Iesu e poieto, “A tei Jerusalem, tei Jerusalem, alimiu e roron atung hamate ramiu u propet me ti hatu ramiu u katunun raranga te hala mera mei e Sunahan i tamilimiu! A poata a para tu ngilin gono mera mei lia limiu i tar ba te hatongo kap rago limiu, te mar gono mena nei a keriau u tuna i kopina pakapakanen. Kaba limiu e ramamiu! \v 38 Na han i tamilimiu e kaka puku koruna romana. \v 39 Alia e ranga mera golimiu, alimiu e ma tatei tara lele moi lia e popona te poe mia romana limiu, ‘E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen.’” \c 24 \s1 E Iesu e hatein te omi uana romana a Luman Lotu Pan \sr (Mak 13:1-2, Luk 21:5-6) \p \v 1 Be Iesu e la ba neto a Luman Lotu Pan me katsin lana, bu katunun tsitsilo i tanen e la uarima i tanen te go mi haruto meni e Iesu a man luma tara Luman Lotu Pan. \v 2 Be Iesu e poieto, “Aa, ruto uam tara man luma man niga hoboto teka. Na lia e ranga hamana mera golimiu, e moa ta toa ta hatu teka te ga ka lelia romana tara makum i tanen. Nori hoboto koru e lapo puta rer romana.” \s1 A poata a omi koru \sr (Mak 13:3-13, Luk 21:7-19) \p \v 3 E Iesu e gumia turu Pokus tara Roein Olip bu katunun tsitsilo i mi ka pepeisa gono meten me rangatse ren, “Hatei ramei lam i hangisa te butuna romana a ka teka, na hiharuts te haruto nenou a poata te go la pouts uama lö na te kapana romana a han.” \v 4 Be Iesu e ranga palisito, “Hanei iam, ba te ma hengoemi ta katun te ga gamo rio limiu. \v 5 Taraha, u katun u para e la rima romana ba te ngöe roi a peisaren a solor ba te poier, ‘Alia e Mesaia!’ ba nori te gamo rer romana u katun u para. \v 6 Alimiu e hengoemiu romana te ling uana romana a man hiatatung i susuku nu habulungana tara man pula i lehana. Kaba limiu go ma matoutumi. A man ka teka e butu noa lasina romana, kaba a nikapakapa e ka noana. \v 7 A toa han e hiatatung mena romana a tana han, na palair u hun katun e hiapulpular romana. A bes pan na man nun e gas lana romana turu han u para. \v 8 A man ka teka e here nei romana te kamits tutun uana a pien te pose ier. \v 9 “Bu katun te pile kap rariou romana limiu te gi hakamits meri limiu, ba limiu te kato hamate rariou. U mamanu hun katun e omi merari romana limiu alia. \v 10 A katun a para e hapolaser romana u nihamana i taren tara poata teka. Nori e hala mera roi romana a palai turu katun te pakö raren ba te hihiomi pouts hasir. \v 11 Bu katun u gamogamo u para te butur romana ba te ngöeri a peisaren u propet tere Sunahan, ba te gamo rer u katun u para. \v 12 A man markato a man omi teka e para koruna romana bu ngilngil turu katun u para te kapa susuluna romana. \v 13 Kaba u katun te pile kap ner romana a markato tere Sunahan tara poata a omi teka ba te ma hapolasari, e Sunahan e lu pouts mera noien i tanen. \v 14 Bu Bulungana u Niga teka tara Nipepeito tere Sunahan te hihatuts laner romana tara mamana han i puta, bu hun katun hoboto te hengoe ren romana, bi murinen ba kapakapana han te toan butu nou.” \s1 A ka a omi koru \sr (Mak 13:14-23, Luk 21:20-24) \p \v 15 Be Iesu e poiena, “Alimiu e taremiu romana a ka a omi koru te rangein e Daniel a propet ni manasa, ba te tuolna tara makum a goagono.” (A katun te ritena u ranga teka e ga hakats koru nen.) \v 16 “Ba pala te ka ria romana i Judia e gi bus u tara pokus. \v 17 Na katun te kana romana i iapu i tanen e moana romana ta poata te ga lu meien a man ka i tanen i iahana luma. \v 18 Na katun te kana romana tara kui i tanen e ma tatei la pouts nei romana te ga na lu meni a man hasobu i tanen. \v 19 A nitatagi pan koru e kana romana tara tohaliou te ka mer romana u pika nonei tara poata, na tara tohaliou te hihasusur romana! \v 20 Alimiu go singo uam tere Sunahan ba poatan bus teka te ma butu nei tara poatan hamuri na turu Lan u Goagono. \v 21 Taraha, a niomi te butuna romana nonei tara poata e pan saluhe koru nena romana a man niomi hoboto, te butu i manasa tara poata te katoeia e Sunahan a mamana ka ba te noana i romana na tara poata hoboto i murimuri. \v 22 Kaba e Sunahan e hamakmakumena romana a poata teka. Sanena te moana, e ga moa koru ta katun te ga tatei ka haniga romana. Kaba e Sunahan e peko menei romana a poata teka te go taguhu merien u katun te hopu kap reien. \v 23 “Kaba te poiena ta katun i tamilimiu, ‘Ruto iam, e Mesaia teka!’ tsi ‘Nonei ili!’ — ma hamanemi. \v 24 Taraha, u Mesaia gamogamo nu propet gamogamo e butur romana, ba nori te katoer romana u hiharuts u kapan na man mirakul. Te gi antuna uen, ba nori te gamo rer romana u katun noa has te hopukap meri e Sunahan i tanen. \v 25 Hengo iam! Alia e hatei mera gilimiu a ka teka i mam tara poata te ga butu ien romana. \v 26 “E kato uana, te gi hatei raia u katun alimiu, ‘E Mesaia e kana tara latu pinopino!’ - ma la uami ili. Tsi te gi poien, ‘Nonei e mousna i iahana luma’ — ma hengoemi u ranga teka. \v 27 Taraha, alia tu butun katunuma e la here gumei romana u kanaha te kanahana tara mamana makum turu kolö. \v 28 “U katun e atei siler a makum te kana u tuanrei u mate, taraha nonei a makum te gonogono ria u apena te nounouer a ka a koreme. Ne kato has uana i iesana, a barebana e atei sil hase riou ime te butu goa romana lia.” \s1 E Iesu e la pouts nama romana \sr (Mak 13:24-27, Luk 21:25-28) \p \v 29 E Iesu e ranga noana, “Poata te hagou kapana romana a niomi nonei tara poata i murimuri, ba pitala te kuhilina romana, na tsihau e ma piri has nei romana, nu pitopito e rus rima romana i kolö. Ba mamana ka a tagala ni kolö te gasir romana ba te tasula ba ner a man makum i taren. \v 30 Ba hiharuts i tar tu butun katunuma te butuna romana i kolö. Bu mamanu pal katun i puta te matoutur romana, ba te taber, ba nori te tarer romana alia tu butun katunuma ba te la meguma u koasi i kolö na nitagala nu ualesala u kapan. \v 31 Ba lia te hapihegu romana a tuhil ba te ling hapanina, bu angelo i tar te lar turu han hoboto i puta, ba nori te gono rarima u katun te hopu kapir e Sunahan.” \s1 U hihatuts turu roei te suluna \sr (Mak 13:28-31, Luk 21:29-33) \p \v 32 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu go hatate niam u haharoei turu ngal. Tara poata te suluna u ngal, ba limiu te atei silemiu a poatan nou turu ngal e susukuna. \v 33 Ne kato has uana i iesana, poata te tare mia romana limiu a man ka hoboto teka te ranga negu lalia, ba limiu te atei sile mou a poata e susuku koru nama. \v 34 Alia e hatei hamana rago limiu, a mamana ka hoboto teka e butuna romana i mam te mate ria a palair u barebana te toatoar tara poata teka. \v 35 U kolö nu puta e taia hakapar romana, kaba u ranga i tar e moa koru te ga tatei taia uen romana.” \s1 E moa ta toa te ga atei sil u lan na aua \sr (Mak 13:32-37, Luk 17:26-30,34-36) \p \v 36 Be Iesu e poiena, “Kaba e moa ta toa te ga atei sil u lan tsi a aua te butu nama romana a man ka teka. U angelo ri Kolö e ma ateiri, na lia has tu butun katunuma e ma atei hasgi. E Tamar peisa te ateina. \v 37 A poata te la pouts guma romana lia e mar kato has uana romana te kato u a poata tere Noa i manasa. \v 38 Tara man lan i mam turu uolo pan, u katun i nou na i ua, na pal tson na tohaliou i hitöl e noa hamatsköia turu lan te tasuia e Noa tara tolala. \v 39 Na nori i ma atei sil noa hasei aha te ga butu. Nu uolo e butu hakapa tala ba nori te toan atei sil hamanaser te mana u u ranga tere Sunahan. Kaba u uolo e salo ba hakapa ren. Na nonei lahas te mar kato uana romana a poata te la pouts guma romana lia, alia tu butun katunuma. \v 40 Nonei tara poata i murimuri a elasolana tson e kui ria romana tara kui. A toa e lu ba ner romana, ba tai te kakana romana. \v 41 Na elasolana tahol e kono hoboter romana a kannou i han. A toa e lu ba ner romana, ba tai te kakana romana. E kato uana teka, ba limiu te haneimiu. \v 42 Taraha, alimiu e ma atei silemi u sahu lan te la nama romana a Tsunono i tamilimiu. \v 43 Hakats niam a ka teka: sanena te ga atei sil meni a katun terena luma i hangisa te ga lama a kopkop, ba nonei sane kalatana ba te hatongo kap nena a kopkop te ga tasu uen i luma. \v 44 E kato uana teka ba limiu te hanei hasmiu. Taraha, alia tu butun katunuma e la pouts guma romana tara poata te ma hakats namia limiu te go la uama lia.” \s1 A katunun kui a niga na omi \sr (Luk 21:41-48) \p \v 45 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu e heremi a katunun kui hamana te hakats hanigana? Hengo iam. A katun pan i tanen e hataratara kap nien a palair u katunun kui i tanen te ga hala rien a kannou i taren tara poata hamatskö i tanen. \v 46 A katunun kui teka e tatei sasalana te ga sabe meni a katun pan i tanen te markato uanen teka tara poata te ga la pouts uamen i han! \v 47 U mana koru alia e ranga mera golimiu, a katun pan i tanen e tatei hataratara kap nena a katunun kui teka i tanen a mamana ka hoboto te teie nen. \v 48 Kaba te ga katunun kui homi uen, ba nonei te rangana i torinen ba te poiena, ‘A katun pan i tar e ma hasesein la pouts namei romana.’ \v 49 Ba nonei te hatanian atung rena romana a palai turu katunun kui, ba nonei te nouna ba te ua gono me rena u katun te ua hatutur. \v 50 Ba katun pan tara katunun kui teka te songots la nama romana tara poata te ma hakats nane ien e ga lama. \v 51 Ba katun pan te hahune noen, ba nonei te haka gono mera neien u katun u gamogamo. Tara makum teka u katun e tabe hohomi riou romana ba te har tun hasir.” \c 25 \s1 U haharoei tara maloto a tahol a kukubei \p \v 1 Be Iesu e poe lelena turu katunun tsitsilo i tanen, “Poata te butu nama romana nonei u lanin takopis tara Tsunono, ba Nipepeito tere Sunahan te here namei romana a maloto a tahol a kukubei ti lu a lam i taren ba te lar te gi na hitupali menien a tsonun tölo. \v 2 Na elalima tahol ti tutu na tana elalima tahol ti hakats haniga. \v 3 A tohaliou u tutu i lui a lam i taren, kaba i ma lui tu karasin tu para. \v 4 Ba tohaliou ti hakats haniga i lueto a man botolo karasin a man saputu na lam i taren. \v 5 Na tsonun tölo e ma la boroboro mei, ba nori hoboto e topir me sohor. \v 6 “Ba tara gusuna bong ba toa katun e kuna me poiena, ‘A tsonun tölo e la hamanasa nama. Alimiu go la uamuma i tanen.’ \v 7 Bu tohaliou u kukubei hoboto e takeir ba te pilits hapan pouts ner a lam i taren. \v 8 Ba pal tohaliou u tutu e poier tara pal tohaliou ti hakats haniga, ‘Alimiu go hala ramu mei lam ta tsi karasin i tamilimiu, taraha a lam i tamulam e katsin osor.’ \v 9 Kaba a pal tohaliou ti hakats haniga i ranga palis me poier, ‘E moa. U karasin e ma antuna nei i tamilimiu na i tamulam has. Alimiu go la uam i stoa ba te na hol peisemiu u karasin i tamilimiu.’ \v 10 Ba pal tohaliou u tutu e na holer u karasin. Ba poata ti tia noa men, ba tsonun tölo te tukuna. Ba pala ti redi e tasu gono mer a tsonun tölo tara kannouna tara hitöl, ba tamana e pilier. \v 11 “Ba i murimuri ba palair u tohaliou u kukubei e la pouts rima me poier, ‘O tsunono, o tsunono, kalats a tamana ba lam te tasu mou.’ \v 12 Kaba a tsonun tölo e ranga palisima me poiena, ‘Alia e ma haniga ragi limiu.’” \v 13 Be Iesu e poiena, “Alimiu go hanei tala iam, taraha alimiu e ma atei silemi u lan tsi a aua te butu nama romana a Tsunono i tamilimiu.” \s1 U haharoei tara elapisa katunun pepeitokap \sr (Luk 19:11-27) \p \v 14 Be Iesu e poieto, “A Nipepeito tere Sunahan e here hase nei romana a katun te katsin la ba nena a han i tanen ba te his uana i lehana. Ba nonei e ngö gugono rena u tson pepeitokap i tanen me hataratara kap rane ien a mamana ka i tanen. \v 15 Ba nonei e mar hala toa toa hapopo mera neien a moni turu nikukuin hantuna i taren a man toa toa. Nonei e halei a toa katun a tolima talen, a mar moni teka te karasana tara 5,000 kina. Ba nonei e hala nei a tai a huol a talen moni, na tai i halei a toa talen. Ba nonei e la uato tara tou lala i tanen. \v 16 Ba tson pepeitokap te lui u tolima u talen moni e lato me na hakui nena a moni teka ba nonei e lueto u tana u tolima u talen. \v 17 Na tara toa has a markato ba tson pepeitokap te lui u huol u talen moni e na lueto u taina u huol u talen. \v 18 Ba tson pepeitokap te lui u toa u talen moni e lato, me na kaho hamous nena a moni tara katun pan i tanen. \v 19 “Bi murina a poata a lehana, ba katun pan turu tson pepeitokap teka e la pouts mato me mi tanian ase gono mera neien u moni. \v 20 Ba tson pepeitokap te lui u tolima u talen e la mato me mi hala nena a moni i tanen me hala gono mene ien u tana u tolima u talen i tanen me poiena, ‘O tsunono, alö u halei lia u tolima u talen i tamulö. Ruto! U tana u tolima u talen has teka tu lui lia.’ \v 21 Ba katun pan i tanen e poieto, ‘E niga nitoana, alö a tson pepeitokap hamana na lö u kato hanigei a toukui i tamulö. Alö u tara kap haniga korun a tsi ka a tsi tetenei, na lia e hake gia lö tara tou taratara kap tara man ka man kapan. Mi lu talei a makum a niga i tamulö, ba ra te sasala hobotora!’ \v 22 Ba tana tson pepeitokap ti halei u huol u talen e la mato me poiena, ‘O tsunono, alö u halei lia u huol u talen i tamulö. Ruto! U tana u huol u talen has tu lui lia teka.’ \v 23 Ba katun pan i tanen e poieto, ‘E niga nitoana, alö a tson pepeitokap hamana na lö u kato hanigei a toukui i tamulö. Alö u tara kap haniga korun a tsi ka a tsi tetenei, na lia e hake gia lö tara tou taratarakap tara man ka man kapan. Mi lu talei a makum a niga i tamulö, ba ra te sasala hobotora!’ \v 24 Ba tson pepeitokap te lui u toa u talen e la mato me poiena, ‘O tsunono, alia e atei silegu alö a katunun hakhakui hatagala. Alö e ma kuimi, kaba lö e roron lu noa hasem a hihol tara toukui tara tana katun. \v 25 Alia u matout ba lia e na hamouse gia a moni i tamulö turu tsiktsiki. Ruto! A moni i tamulö i teka.’ \v 26 Ba katun pan i tanen e poieto, ‘Alö a tson pepeitokap a omi na karous! Alö e poiem alia e ma kuigi kaba lia e roron luegu a hihol tara toukui tara tana katun? \v 27 Ga lö go mala hakeia a moni i tar tara beng, ba lia te tatei lu pouts gono megien ta taina ta moni tara poata te go kopis pouts malia.’ \v 28 Ba nonei e poieto tara palair u katunun kui i tanen, ‘Lu ba nemi a moni ba te halemi a katun te ka mena u maloto u talen moni. \v 29 Taraha, a katun te ka mena a huhua tara toukui i tanen e hala hase roi a maroro te ga kui meni a huhua lel, ba nonei te ka mena romana a man ka man para. Kaba katun te moa ta huhua tara toukui i tanen e lu ba neroi a ma tsi ka pinopino noa has te ka menen. \v 30 Ba tson pepeitokap a omi teka e go tsuga mena milimiu i ielesala turu kuhil. Tara makum teka te tabe hohomi koru ria romana u katun ba te har tun hasir.’” E Iesu e ranga u teka. \s1 U kot tere Sunahan \p \v 31 Be Iesu e poe lelena, “Alia tu butun katunuma e la guma romana ba te heregi a king, bu angelo hoboto e la gono has meri mou romana lia. Na nonei a poata teka, alia e gum goa romana turu gumgum u goagono i tar. \v 32 Bu pal katun hoboto e gono hoboto ria romana i matar. Ba lia te lu kakata ragen romana te kato uana a katunun taratarakap te lu kakata rena u sipsip nu meme. \v 33 Ba lia te haka ragia romana u sipsip tara pal matou i tar nu meme tara pal keruka i tar. \v 34 Ba lia te poiegu romana tara barebana tara pal matou i tar, ‘A barebana te kato hasasala rena e Tamar, la muma ba limiu te mi lue mou a Nipepeito te kato hamatskö beri limiu i iomin noa te habutia e Sunahan a mamana ka. \v 35 Taraha, alia u bes ba limiu e hale milia a tsi kannou. Na lia u maka has ba limiu e haue molia. Na lia a katununa tara tana han ba limiu e las mena milia i luma i tamilimiu. \v 36 Alia u moa tu hasobu ba limiu e hale moi lia u hasobu. Alia u ka mei a nimate ba limiu e taguhe molia. Alia u kaia tara karabus ba limiu e mi tare molia.’ \v 37 Ba barebana te matskör e poier romana i tar, ‘O Tsunono, i hangisa tu tareia lam tu bes u lö ba lam e hale moi lö a tsi kannou? I hangisa tu tareia lam tu maka u lö ba lam e haue molö? \v 38 Tara saha poata tu tareia lam alö a katununa tara tana han ba lam e las mena milö i luma i tamulam? Tara saha poata tu tareia lam alö u moa tu hasobu ba lam e hale moi lö u hasobu? \v 39 I hangisa tu tareia lam tu ka meni lö a nimate tsi tu kaia lö tara karabus ba lam e na tare molö?’ \v 40 Ba lia te ranga palis uagu romana i taren ba te poiegu, ‘Alia e hatei hamana rago limiu, a poata tu katoe mia limiu a ka teka tara toa tara man hahatoulana i tar te katun papala koruna, alimiu u heremi u katobe hase mien lia.’ \v 41 “Ba lia te poiegu romana tara barebana tara pal keruka i tar, ‘A barebana te ranga hamalir e Sunahan, la ba nemo lia ba limiu te la uamiu turu tula te ka nitoana, ti kato hahaloso bei e Satan nu angelo i tanen. \v 42 Taraha, alia u bes ba limiu e ma hale milia ta tsi kannou. Na lia u maka has ba limiu e ma haue milia ta tsi ramun. \v 43 Na lia a katununa tara tana han, kaba limiu u ma las mena milia i luma i tamilimiu. Alia u moa tu hasobu ba limiu e ma hale milia tu hasobu. Alia u ka mei a nimate na lia u ka hasia tara karabus, kaba limiu u ma na tare milia.’ \v 44 Ba nori has te poe uaser romana i tar, ‘O Tsunono, i hangisa tu tareia lam tu bes u lö na tu maka u lö na tu katununa u lö tara tana han ba lam e ma taguhe moi lö? Tara saha poata tu tareia lam tu moa meni lö tu hasobu na tu ka meni lö a nimate na tu kaia lö tara karabus ba lam e ma taguhu hase moi lö?’ \v 45 Ba lia te ranga palis uagu romana i taren ba te poiegu, ‘Alia e hatei hamana rago limiu, a poata tu raman katoe mia limiu a ka teka tara toa tara man hahatoulana i tar te katun papala koruna, alimiu u heremi u raman katobe hase mien lia.’ \v 46 E kato uana teka bu katun teka te na lue riou romana a nihahuna te ka nitoana, bu katun u matskö te na lue riou romana a nitoatoa te ka nitoana.” \c 26 \s1 U katun u kapan i ranga sil te gi atung hamate meni e Iesu \sr (Mak 14:1-2, Luk 22:1-2, Jon 11:45-53) \p \v 1-2 A poata te hihatuts hakapa nia e Iesu a man ka teka, ba nonei e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu e ateimiu, u huol u lan patu ba kannouna turu Paska* turu Jiu te katoer. Ba lia tu butun katunuma e na hala naroa turu katun te na tapala naria romana lia tara koruse.” \v 3 Bu pris pan nu pal kapan turu Jiu e gono hoboto ria tara luma a kapan tere Kaiapas, a tsunono pan turu pris.* \v 4 Ba nori e korupakö ner te gi pile kap hamous meni e Iesu ba te atung hamate ren. \v 5 Ba nori e poier, “Ara e ma tatei katoe reien tara poata tara kannou, taraha u katun e namos hiagetagetar.” \s1 A tahol e kisin u uapi u soksoka i bakune Iesu \sr (Mak 14:3-9, Jon 12:1-8) \p \v 6 E Iesu e kaia i Betani tara luma tere Saimon te ka mam mei a toba ba te niga poutsuna. \v 7 Ba toa tahol e la uamato tere Iesu te ka mei a tsi botolo tsikitsiki a tsi niga te ka mei u uapi u soksoka te hol sei koru. Ba nonei e kis nena u uapi i bakune Iesu tara poata te nou ien. \v 8 Bu katunun tsitsilo i tareto a ka teka me raharahar me poier, “Aha te kato baba sileri a ka teka? \v 9 Sanena u uapi teka e gi haholin, sane lueri ta moni ta para ba te hala rari u katun ti moa ta moni!” \v 10 E Iesu e atei sil aha ti ranga nen me poiena i taren, “Aha te ngena sile milimiu a tahol teka? Nonei e katoe lala a ka a niga koru i tar. \v 11 U katun te moar ta moni e ka gono nitoa mera rio limiu. Kaba lia e ma tatei ka gono nitoa mera goi limiu. \v 12 Nonei e kis nelala u uapi i tuanreir i mam tara poata te gi na kaho meni lia. \v 13 Na limiu go hakhakats niam a ka teka! Tara mamana han hoboto i puta te na hihatuts neria romana u Bulungana u Niga, nori e na hihatuts nariou a ka a niga te katoe lala a tahol teka, ba barebana te hakats sile ren romana.” \s1 E Judas e katsin harutein e Iesu turu pakö i tanen \sr (Mak 14:10-11, Luk 22:3-6) \p \v 14-15 Ba toa i tamulam turu 12 u katunun tsitsilo, a solonen e Judas Iskeriot, e la u turu pris pan ti korupakön e Iesu me poiena, “Aha te hale moi limiu alia ba lia te haruto ragoi limiu e Iesu?” Ba nori e hale rien u 30 u moni u silva.* \v 16 Ba tara poata teka, nonei e hatanian sakiena ta maroro te go haruto menien e Iesu turu katun teka. \s1 A kannouna turu Paska \sr (Mak 14:12-21, Luk 22:7-14,21-23, Jon 13:21-30) \p \v 17 Turu lan tutun tara kannou te noue ria u beret te moa ta yis,* bu katunun tsitsilo i la uamato tere Iesu me rangatse ren, “Alö e ngilem alam go la u ime ba te na kato hamatskö bemoi lö a kannouna turu Paska?” \v 18 Ba nonei e poiena, “Alimiu go la uam tara toa tson te kana tara taun teka ba limiu te na hateie men, ‘A Tson Hihatuts e poe nama, A poata i tar e sukusukuna. Alam nu katunun tsitsilo i tar e na noue moa a kannouna turu Paska i luma i tamulö.’” \v 19 Bu katunun tsitsilo e kato uar te ranga mera meien e Iesu ba te na kato hamatskö mamer a kannouna turu Paska. \v 20 A ka e lahibong hakapa be Iesu na 12 a katunun tsitsilo i gum hobotota te gi nou uen. \v 21 Tara poata ti nou ien be Iesu e poiena, “Alia e hatei hamana rago limiu, a toa i tamilimiu e haruto nenoa lia turu katun ti korupakö nio lia.” \v 22 Bu katunun tsitsilo e toku koru talar me rangata uase ren, “O Tsunono, esi? Alia romana?” \v 23 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “A toa i tamilimiu te kana gono menei lia a beret tara toa pelet, nonei e na haruto nenoa lia turu katun ti korupakö nio lia. \v 24 Alia tu butun katunuma e mar mate uagou te ranga u u Buk u Goagono. Kaba a niomi pan e butuna romana tara katun nonei te haruto neno lia turu katun ti korupakö nio lia. Sanena ti ma posei nonei a katun teka, sane nigana i tanen.” \v 25 Be Judas nonei a katun te haruto nenoen e poiena, “O Tsunono, esi? Alia romana?” Be Iesu e poiena i tanen, “Alö talasi te rangam.” \s1 A komunio tutun \sr (Mak 14:22-26, Luk 22:15-20, 1 Korin 11:23-25) \p \v 26 Tara poata ti nou ien be Iesu e lueto a beret me hanigana tere Sunahan me poseposie nen me hala nanen turu katunun tsitsilo. Ba nonei e poiena, “Lu tale iam ba limiu te noumiu. Nonei u tuanrei i tar teka.” \v 27 Ba nonei e lueto a gotana wain me hanigana tere Sunahan me hala rane ien. Ba nonei e poiena, “Alimiu hoboto go ua mia tara gotana teka. \v 28 Taraha, nonei u rahatsing i tar teka te kato hatagalena u rangan kits u tsimus tere Sunahan na te takis bera nou u katun u para ba te lu ba bera neien u markato u omi. \v 29 Ba lia te hatei ragoi limiu, alia e ma tatei ua lele goi romana u wain teka antunana tara poata te na ua gono mera gia lia limiu u wain u tsimus tara Nipepeito tere Tamar.” \v 30 Ba poata ti köme ien u toa u köman lotu, ba nori e la uar turu Pokus tara Roein Olip. \s1 E Iesu e hatei mamin te go holis u e Pita \sr (Mak 14:27-31, Luk 22:31-34, Jon 13:36-38) \p \v 31 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu hoboto e matout mou ba te la ba nemo lia nonei noa has tara bong teka. Taraha, e Sunahan e mar ranga u teka turu Buk u Goagono: ‘Alia e atung hamate gou romana a katunun taratarakap ba heis sipsip te bus satar romana.’ \v 32 Kaba i murina te hatakei poutse noa romana e Sunahan alia tara tou mate i tar, ba lia te mam rago limiu i Galili.” \v 33 Be Pita e ranga hateina me poiena i tanen, “U katun hoboto teka e la ba toum nario lö, kaba e moa koru te go la ba meni romana lia alö!” \v 34 Be Iesu e poieto tere Pita, “Alia e hatei hamane golö, i mam te kekeretskö noa a keriau a tson i bong teka, ba lö te holis namou te go atei sil meni lö alia tara topisa poata.” \v 35 Be Pita e poieto i tanen, “Alia e moa koru te go holis meni romana lö, noahasina te mate gono megoa lia alö.” Bu katunun tsitsilo hoboto i mar ranga has uato i iesana. \s1 E Iesu e singo u tere Sunahan i Getsemani \sr (Mak 14:32-42, Luk 22:39-46) \p \v 36 Be Iesu e la gono mera nen tara toa makum te ngöeri Getsemani, ba nonei e poiena i taren, “Gum bumia teka tara poata te la uagu lia ili ba te na singo uagu tere Sunahan.” \v 37 Ba nonei e la merena e Pita na elasolana pien tson tere Sebedi, ba torinen e tanian asingotona me toku hapanina. \v 38 Ba nonei e poiena i taren, “A peisar e tiama koru mena a nitatagi pan. Kaka mia teka ba limiu te taratara kap gono memo lia.” \v 39 Ba nonei e gamon la lelina me tuhalakopo nena turu tsiktsiki me singona, “O Tamar, te go antuna u lö, ba lö te hatongo kap ba nemoi lia a kamits teka te katsin butuna i tar. Kaba alö go ma kato uai turu ngil i tar. Alö go kato u turu ngil i tamulö.” \v 40 Ba nonei e la pouts uana tara elapisa katunun tsitsilo me sabe ranen ba nori te sohor. Ba nonei e poieto i taren, “Pua! Alimiu e ma antunami te go kalata uam tara toa aua puku? \v 41 Tara kap iam ba te singo uamiu tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu. A namnamei i tamilimiu e ngilin katoena a ka teka, kaba u tuanrei i tamilimiu e ma tagala nei.” \v 42 Be Iesu e la hahuol lelina me na singo uana tere Sunahan me poiena, “O Tamar, te ma antunan hatongo kap namoia lö a kamits teka na te go sagoho koru menien lia, ba lö te kato uam turu ngil i tamulö.” \v 43 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me sabe ranen ba nori te sohor, taraha nori i topi koru. \v 44 Be Iesu e la lel ba ranen me na singo hatopisa uana tere Sunahan turu toa puku u mar singo. \v 45 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me poiena i taren, “Alimiu e soho noamiu ne husa noamiu? Hengo iam! A poata e butu hakapa. Alia tu butun katunuma e hala tala naria tara nitagala turu katun u omi. \v 46 Takei iam, ba ra te lara. Ruto iam, a katun te haruto nano lia turu katun ti korupakö nio lia e tuku hakapa.” \s1 Nori i pile kapin e Iesu \sr (Mak 14:43-50, Luk 22:47-53, Jon 18:3-12) \p \v 47 E Iesu e ranga noa, be Judas, a toa i tamulam turu 12 u katunun tsitsilo, e tukuto. Ba nonei e peigi remato u katun u para koru ti soatsema a man kilatan hiatatung na man baru. U pris pan turu lotu nu pal kapan turu Jiu ti hala ramen. \v 48 Na katun te haruto nanou e Iesu e hopu kap mamin a ka te mi katoe noen. Nonei te hatei hakapa mamir u katun te ga peigi ramen romana me poiena, “A katun te mutsi nagoa lia i abuabunen, nonei a katun te ngilin lu nami limiu. Pile kap niam!” \v 49 Be Judas e tuku hakapato me la uana tere Iesu me poiena, “A tsi bong, o Tson Hihatuts.” Be Judas e mutsi nanen i abuabunen. \v 50 Be Iesu e poiena i tanen, “E gu hahikapien, alö go kato sapsap a ka te la sile muma lö.” Ba nori e mi pile hakarapoto naren. \v 51 Ba toa turu katun ti ka gono mei e Iesu e hasoana me lousena u kilatan hiatatung i tanen me katsin atungena a katunun kukui puku tara tsunono pan turu pris ba nonei e ngats ba nena a talinganen. \v 52 Be Iesu e poiena i tanen, “Haka poutsi u kilatan hiatatung i tamulö tara makum i tanen. Taraha, a katun te luena a kilatan hiatatung e atung hamate roi romana u kilatan hiatatung. \v 53 Alia e hateie golö, te go ngil u lia ba lia te ngöegu e Tamar ba i teka puku ba nonei te hala nenama a pal angelo pan a para te takarasa ria tara 12 a ami te gi mi taguhio lia. \v 54 Kaba te go kato u lia teka ba ime te tatei mana halona uana u Buk u Goagono? Taraha, u Buk u Goagono e poiena nonei e ga mar butu u teka.” \v 55 Be Iesu e poieto tara pal barebana, “Alimiu e la memuma a man kilatan hiatatung na man baru te go mi pile kap mena milia ba limiu te poemiu alia e heregi a kopkop. Taraha? Turu mamanu lan alia u kaia i Luman Lotu Pan ba te hihatutsugu, ba limiu te ma pile kap nami lia. \v 56 Kaba mamana ka hoboto teka e butu silena te go hamana meni a ka ti koloto mamin u propet turu Buk u Goagono.” Ba lam u katunun tsitsilo hoboto u la ba neten me busum. \s1 E Iesu e kaia turu Kot Pan turu Jiu \sr (Mak 14:53-65, Luk 22:54-55,63-71, Jon 18:13-14,19-24) \p \v 57 Bu katun teka ti pile kapin e Iesu e na piou narien tere Kaiapas a tsunono pan turu pris ti gono hobotoia u tson hihatuts turu Lo tere Moses na pal kapan. \v 58 Be Pita e murimuri halehanana tere Iesu me noana tara luma tara tsunono pan turu pris, ba te na kana i pal porina luma i iahana ololo te hahisin a luma. Ba nonei e gum gono merena u tson pepeitokap te go tara kap menien a saha ka te go butu. \v 59 Bu pris pan nu katun hoboto ti kaia turu Kot Pan e sakier ta elasolana ta katun te gi kot mei e Iesu tu toa tu mar ranga tu gamo te gi kato hamate menien. \v 60-61 U katun u para i la uama i mam me gamo neren, kaba a pal kapan i ma sabei ta elasolana te gi boei tu toa. Ba elasolana katun e la uarima i mam me poier, “A katun teka e poei, ‘Alia e antunagu te go tuba meni a luma tere Sunahan ba te hatakei poutse gen turu topisa u lan.’” \v 62 Ba tsunono pan turu pris e tuoluna me poiena tere Iesu, “Alö e ma ranga palismi? Gaha nonei te kot meri u katun teka alö?” \v 63 Kaba e Iesu e kokomoto. Ba nonei a tsunono e ranga lelina i tanen me poiena, “Alia e rangate gia lö i matana e Sunahan, alö go hatei ramei lam, alö e Mesaia, a Pien Tson tere Sunahan?” \v 64 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö talasi te rangam. Na lia e hatei rago limiu, i murina a poata teka ba limiu te tare mou romana alia tu butun katunuma te gum goa tara pal matou tere Sunahan a tagala koru, ba lia te la guma romana turu koasi i kolö.” \v 65 Ba tsunono pan turu pris e raharaha koruto me kise iena u hasobu i tanen me poiena, “Nonei e katoe lala u ranga u omi koru me poiena e ka mena a nitsunono tere Sunahan. Ara e ma tatei ngö lele rimei ta katun te ga kot gono meien, bokam? Alimiu e hengo tale mula u ranga u omi i tanen. \v 66 Alimiu e poemiu aha?” Ba nori e ranga palisir me poier, “Nonei e gi atung hamati!” \v 67-68 Ba nori e kahus ria i polenen me muke ren. Ba palai e tapale ren me poier, “Bara! Te go Mesaia u lö, ba lö te kato uam te kato uana a propet. Poa talei esi te muke lalo lö.” \s1 E Pita e holisin te go atei sil meni e Iesu \sr (Mak 14:66-72, Luk 22:56-62, Jon 18:15-18,25-27) \p \v 69 E Pita e gumia i ielesala i pal pori. Ba toa taholun kui e la uamato i tanen me poiena, “Alö has tu ka gono mei e Iesu a toun Galili.” \v 70 Be Pita e holisna i matana katun hoboto me poiena, “Alia e ma atei silegi a ka te ranga nemu lö.” \v 71 Ba poata te lakasa ien ba te na kana i rehina tamana tara ololo, ba tana taholun kui e tare nen me poiena turu katun ti tuolia i sukusuku, “A katun teka e ka gono mei e Iesu a toun Nasaret.” \v 72 Be Pita e holis lelina me poiena, “U mana koru ni iasa, alia e ma atei silegi a katun teka.” \v 73 E ma manasai bu katun ti tuolia i sukusuku i la uamato tere Pita me poier, “Alö koru has a toa katun tere Iesu, taraha u ranga i tamulö e haruto nena tu la malö.” \v 74 Be Pita e toan hamal neto a peisanen me poiena, “E Sunahan e tatei hahune nolia te go ma ranga hamana uai lia. Alia e ma atei silegi a katun teka!” Ba toa keriau a tson e kekeretsköna. \v 75 Be Pita e hakats pouts neto u ranga te hateien e Iesu te kato u, “I mam te kekeretskö noa a keriau a tson ba lö te holis hatopisa namou te go atei sil meni lö alia.” Ba nonei e lakasana me na tabe mena a nitatagi pan koru. \c 27 \s1 E Iesu i lu menai tere Pailat \sr (Mak 15:1, Luk 23:1-2, Jon 18:28-32) \p \v 1 Na tara bongbong koru bu pris pan na pal kapan hoboto has turu Jiu i hagum hobotota te gi korupakö menien e Iesu. \v 2 Ba nori e kitse rien a tsien ba te la meren me na hala narien tere Pailat a Gamman. \s1 E Judas e mate hakapa \sr (Aposol 1:18-19) \p \v 3 E Judas, a katun te hala meni e Iesu turu katun ti paköe ien, nonei e tara sabe ti hopu kap hamanasa menien te ga mate u e Iesu. Ba nonei e palisena u hakhakats i tanen me lu pouts mena nei u 30 u moni silva turu pris pan na tara pal kapan turu Jiu. \v 4 Ba nonei e poiena, “Alia u kato homi me hala tsipon ragi limiu a katun te moa ta ka ta omi i tanen ba nonei te na mate nou!” Ba nori e poier, “E ma ka uanei i tamulam. A nitoku peisa i tamulö.” \v 5 Be Judas e na lapo ba nena a moni tara Luman Lotu Pan me lana, ba nonei e na haliona. \v 6 Bu pris pan e luer a moni me poier, “A moni teka a hihol te kato hamate meri a katun. U Lo i tarara e hapiu nena te gi ma haka menien tara makum tara moni i Luman Lotu Pan.” \v 7 Ba nori i hagumuto me kitser u ranga, ba nori e holeri a moni teka a makumun tsikitsiki ti kukuiei a tabeli, te gi kaho meri u katunur turu han i lehana. \v 8 Nonei te ngö beri a makum teka, “U Tsikitsiki turu Rahatsing” tara poata i romana. \v 9-10 Nu ranga tara propet e Jeremaia ni manasa e butu hamana tala te poien, “Nori i lu u 30 u moni silva, a hihol ti haka meni a palair u Jiu tara katun teka, ba nori te hole rien a makum te kukuie ria a tabeli, te mar ranga meni a Tsunono alia.” \s1 E Iesu e kaia turu kot tere Pailat a Gamman \sr (Mak 15:2-5, Luk 23:3-5, Jon 18:33-38) \p \v 11 Be Iesu e tuolna i matane Pailat a Gamman be Pailat e rangatse nen, “Alö a King turu Jiu?” Be Iesu e ranga palisito, “Alö a tuam ba te rangam.” \v 12 Kaba nonei e ma ranga palisni u ranga ti kot meien u pris pan na pal kapan. \v 13 Be Pailat e poieto i tanen, “Alö e ma hengoemi u mamanu ranga te kot meri u katun teka alö?” \v 14 Kaba e Iesu e raman te ga ranga palis meni ta tsi toa ta tsi ranga, be Gamman e hakats hapan koruna. \s1 E Pailat e rangein e Iesu ga mate \sr (Mak 15:6-15, Luk 23:13-25, Jon 18:39-19:6) \p \v 15 Turu mamanu hiningal tara poata tara kannouna turu Paska, e Pailat e roron puresir a man toa man karabus ti ranga sil u katun \v 16 Na tara poata teka a toa katun a omi e kaia tara karabus ti atei sil a barebana, a solonen e Barabas. \v 17 Ba tara poata ti gonogonoia u katun, be Pailat e rangata ranen, “Esi te ngile milimiu te go hapurese beri lia limiu tara karabus, e Barabas tsi e Iesu te ngöeri e Kristo?” \v 18 Nonei e atei sil ti hala menien e Iesu i tanen taraha nori i hiomi. \v 19 Tara poata te gum noaia e Pailat turu kot, ba tahol i tanen e hale neien u raranga me poiena, “Alö go ma katoei ta ka tara katun teka. E moa ta ka ta omi i tanen. Alia e tare gulen turu sinasoho i tar i bong ba lia e ka miegu a nitoku pan koru.” \v 20 Bu pris pan na pal kapan turu Jiu i las hatagala u hakats turu katun ba te kitser u ranga te gi rangata meni e Pailat ba te hapuresiena e Barabas tara karabus ba te hala menari e Iesu tara tou mate. \v 21 Be Gamman e rangata lel ranen, “Esi tara elasolana katun teka te ngile milimiu te gi hapuresi?” Ba nori i poieto, “E Barabas!” \v 22 “Gaha te katoe goa lia tere Iesu te ngöeri e Kristo?” E Pailat e mar rangata u teka i taren. Ba nori hoboto i poieto, “Tapala namia tara koruse!” \v 23 Be Pailat e poiena, “Tara neha? A saha ka omi te katoe ien?” Ba nori e hatanian ku sei hobotor, “Tapala namia tara koruse!” \v 24 Be Pailat e toan atei sileto u ranga i tanen e ma antunai, bu barebana e tanian hiagetagetar. Ba nonei e luena u ramun me galusena a limanen i matar u katun hoboto, me poiena, “Alia u moa ta ka ta omi te go ha-atung hamate meni a katun teka! A ka peisa i tamilimiu.” \v 25 Bu katun hoboto e hatangana hobotor me poier, “A nihahuna tara tou mate i tanen e tatei la uana i tamulam na tara galapien i tamulam!” \v 26 Be Pailat e purese bera neien e Barabas tara karabus. Ba nonei e halahus nena e Iesu me hala mena neien i taren te gi na tapala menien tara koruse. \s1 U soldia i hahakosia tere Iesu \sr (Mak 15:16-20, Jon 19:2-3) \p \v 27 Bu soldia tere Pailat e lu menari e Iesu tara luma tere Gamman, bu soldia hoboto e mi gono hahise ren. \v 28 Ba nori e hiser u hasobu i tanen me haseie rien u hasobu u ngahangaha u miamia te tara herei u hasobu tara king. \v 29 Ba nori e hil haperperere ier a kolits a hihitoka me hasoge ria i bakune Iesu, ba nori e hapile rien a tsi roei i limanen tara pal matou. Ba nori e hatukun ria i matanen me hahakos sile ren me poier, “Solo sei iam a King turu Jiu!” \v 30 Ba nori e kahuse ren, me luer a tsi roei i tanen me singata narien i bakunen. \v 31 Poata ti hakakos sil hakape ien e Iesu, ba nori e his ba ner u hasobu u miamia ba nori e hasogo poutse rien u hasobu i tanen, me lakasa meren te gi na tapala menien tara koruse. \s1 E Iesu i tapala nia tara koruse \sr (Mak 15:21-32, Luk 23:26-43, Jon 19:17-27) \p \v 32 Tara poata ti la ien, ba nori e tupaler a toa tsonuna i Sairini, a solonen e Saimon. Ba nori e hatöe rien a koruse tere Iesu. \v 33 Ba nori e na butu ria tara makum te ngöeri u Golgota, te poiena “A makum turu lakö”. \v 34 Tara makum teka ti katsin haue ien u wain ti sohale ien u meresin u mal koru te ga kato hatetenei a kamits. Ba nonei e ua torohane ten, kaba nonei e raman ua neien. \v 35 Ba nori e tapala narien tara koruse, me satu siler a man makumun hasobu i tanen. \v 36 Ba nori e gumur me peitoe ren. \v 37 Ba i iasa tara bakunen nori i hopun u ranga ti kot meien e Iesu te poiena “A katun teka e Iesu, a King turu Jiu.” \v 38 Ba nori e tapala has naria a elasolana katun a kopkop tara man koruse i rehina e Iesu, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka. \v 39-40 Bu katun ti hula laia i matanen e ranga sesei ria tere Iesu me tsibtsibil ner a bakuren me poier, “Alö a katun te tatei rure iem a Luman Lotu Pan ba te kui poutse men turu topisa u lan, taguhi a peisa mulö! Te go Pien Tson u lö tere Sunahan, bara, koul talama tara koruse!” \v 41-42 Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo nu pal kapan i mar kato has uato i iesana ti ranga sesei uen me poier, “Nonei e haka hanigeir a palair u katun, kaba e ma tatei haka haniga tsipone nei a peisanen! Nonei a Kingina i Israel, tsime? Ga nonei e ga koul ba tala nema a koruse ba ra te hamane ren! \v 43 Nonei e hamanana tere Sunahan ba nonei te poiena nonei a Pien tere Sunahan. Bara, ruto iam te go ngilin haka haniga menien e Sunahan!” \v 44 Bu katun u kopkop ti tapala gono meien e mar ranga sesei has uar i iesana tere Iesu. \s1 E Iesu e mate hakapa \sr (Mak 15:33-41, Luk 23:44-49, Jon 19:28-30) \p \v 45 Ba tara gusuna soasa ba han hoboto e kopo hobotena u kuhil, me antoe iena a topisa aua. \v 46 Ba tara pal 3 kilok be Iesu e ku hapanina me poiena, “Eli, Eli, lama sabaktani?” E poiena, “O Sunahan i tar, Sunahan i tar, aha te la ba sile mulei lö alia?” \v 47 Ba palair u katun ti tuolia i susuku i hengoto me poier, “A katun teka e ngöe iena e Ilaitsa!” \v 48 Ba toa i taren e piata boroborona, me haputue nei u magmagolo u wain u melil, me hakeie nen i runguna a tsi roei, me hasoa nanen tere Iesu te go ua uen. \v 49 Ba palai e poier, “Aloso bum, ba ra te tarera te ga la uama e Ilaitsa ba te mi taguhe nen!” \v 50 Be Iesu e ku hapan lelina, ba nonei e hala ba nena u namnamei i tanen me matena. \v 51 Bu labalaba pan te kuteia i Luman Lotu Pan e takis katato i iasa me la nitoana i puta.* Bu tsikitsiki e tagasina, bu hatu e tapose kakatana. \v 52 Bu kioun mate e taposena me kalatana, ba para a katun tere Sunahan ti mate i takeito me toatoa poutsur. \v 53 Bi murina te takei poutsia e Iesu tara tou mate i tanen, ba nori i la ba neto u kiou me la uar i Jerusalem, ba te butu ria turu katun u para. \v 54 Ba tsunono tara hun soldia nu soldia i tanen ti pepeito kapin e Iesu i tareto a nun na mamana ka te butu, ba nori e matout korur me poier, “U mana koru nonei a Pien Tson hamana tere Sunahan!” \v 55 A tahol a para i ka me ruruto rima i lehana, a tohaliou ti kukute mena mei e Iesu i Galili na ti taguhe ien. \v 56 I gusuren i kaia ere Maria Matalina ne Maria e tsinane Jemis ne Josep, na e tsinana a galapien tson tere Sebedi. \s1 E Iesu i hongia tara kiou \sr (Mak 15:42-47, Luk 23:50-56, Jon 19:38-42) \p \v 57 Tara lahi, ba toa katunun moni e la mato, a solonen e Josep. Nonei a katununa i Arimatia, na nonei has a toa katunun tsitsilo tere Iesu. \v 58 Ba nonei e la uato tere Pailat me na rangata silena u tuanrei tere Iesu. Be Pailat e haniga nena te gi hala meni a tuanreine Iesu tere Josep. \v 59 Be Josep e lue ten, me pitse neien u labalaba u lamelame u tsimus. \v 60 Me na hakeie nen tara kiou hamatskö i tanen te hakaho nien turu lapo. Ba nonei e hategele tupe nei a matana kiou a toa hatu pan me lana. \v 61 Be Maria Matalina na taina Maria e gumur, me tara uar tara kiou. \s1 U soldia i taratara kapin a kiou \p \v 62 Ba turu hamahö, turu Lan u Goagono, bu pris pan nu Parisi e lar mena gono ria tere Pailat. \v 63 Ba nori e poier, “O Tsunono, alam e hakats kap nem u ranga te kato nonei e Iesu a katun a gamogamo tara poata te toatoa noa ien. Nonei e poei, ‘I murina u topisa u lan ba lia te \v 64 E kato uana teka, ba lö te hala nem u raranga te gi taratara kap haniga meni a kioun mate e popona turu hatopisana u lan, bu katunun tsitsilo i tanen te ma tatei lari ba te na kope ren ba te poier turu katun, ‘Nonei e takei poutsia tara tou mate.’ Te gi kato uen romana teka bu gamo i taren te karase nou u gamo mam i tanen.” \v 65 Be Pailat e poieto i taren, “Lu riam u soldia ba te na hataratara kap haniga nitoa remi a kiou.” \v 66 Ba nori e lar, me na harokoto kap ner a hatun pilpili te gi hagoagono meni a kiou, ba nori e haka rer a palair u soldia te gi taratara kap nen. \c 28 \s1 E Iesu e takei pouts tara tou mate i tanen \sr (Mak 16:1-10, Luk 24:1-12, Jon 20:1-10) \p \v 1 I murina te kapaia u Lan u Goagono, tara bongbong koru turu Sanrei, be Maria Matalina na taina Maria e lar te gi na tara meni a kioun mate. \v 2 Ba nun a tagala e songots gasina, taraha a angelo tara Tsunono e lama i Kolö me hategele ba nena a hatu, me gumna i ielunen. \v 3 Ba matanen e piri here nei u kanaha, nu hasobu i tanen e hiaka herei u koasi. \v 4 Bu soldia e matout korur ba nori e tololor me hereri u katun u mate. \v 5 Ba angelo e ranga mereto a tohaliou, “Alimiu e go ma tatei matoutmi. Alia e atei silegu alimiu e sakiemiu e Iesu ti tapala nia tara koruse. \v 6 Nonei e ma ka neia teka. Nonei e takei pouts, te mar ranga noa has uen. La buua muma teka ba te mi taremiu a makum te opu ien. \v 7 Ba limiu te la boroboro mula ba te na hatei ramiu u katunun tsitsilo i tanen, ‘Nonei e takei pouts hakpaia tara tou mate, na nonei e la mam rano limiu i Galili. E na tare moa limiu ili!’ Hakats niam a ka te ranga mera gulei lia alimiu.” \v 8 Ba nori e haseseir me la ba ner a kiou, me matoutur kaba i ka noa has mei a nisasala pan, me piatar ti na hatei meri u katunun tsitsilo i tanen. \v 9 Be Iesu e sabe ranen i maroro me hatsomi ranen. Ba nori e mareie ren me la hasukusuku uarima i tanen, me pile ria i mounen me hatsunone ren. \v 10 “Ma matoutmi,” te mar ranga u e Iesu i taren. “La iam ba te na ranga meramiu a man hahatoulana i tar ba te la uar i Galili, ba nori te na tare roa lia ili.” \s1 U hahatei turu soldia \p \v 11 Tara poata ti la poutsia a tohaliou, bu palair u soldia i la pouts uato tara taun me na hahatei rari u pris pan a man ka hoboto te butu. \v 12-13 Bu pris pan e gono merer u pal kapan me kitser u ranga. Ba nori e hala rari u soldia a pal moni pan me poier, “Alimiu e go na mar ranga uam teka tara barebana, ‘U katunun tsitsilo tere Iesu e la rima i bong me mi koper u tuanrei i tanen tara poata te soho mula lam.’ \v 14 Na te go hengo meni e Gamman a ka teka, alam e tatei hale mien tu raranga tu niga, ba limiu te moa mou tu raranga.” \v 15 Bu soldia e lue ier a moni me katoer a ka ti ranga merien te gi katoen. Na nonei u hahatei teka ti ranga hoboto nia u Jiu nonei tara poata ba te noana i romana. \s1 E Iesu e butuia turu katunun tsitsilo i tanen \sr (Mak 16:14-18, Luk 24:36-49, Jon 20:19-23, Aposol 1:6-8) \p \v 16 Ba 11 a katunun tsitsilo i la uato turu pokus i Galili te ranga merien e Iesu te gi la uen. \v 17 Ba nori e tare ren me hatsunone ren, kaba palai i taren i hula hakats. \v 18 Be Iesu e la hasukusuku nama i taren me poiena, “E Sunahan e halei lia a nitsunono hoboto ni Kolö na turu puta. \v 19 E kato uana teka, ba limiu te la uamiu turu hun katun hoboto tara mamana han ba te kato rami u katunun tsitsilo i tar. Ba limiu te baptais ramen tara solona e Tamar na tara solor, a Pien Tson i tanen, na tara solo turu Namnamei u Goagono i tanen. \v 20 Ba limiu te hatuts ramien te gi kukute menien a mamana ka tu ranga meri lia alimiu. Ba limiu te hakhakats nemiu a ka teka: alia e ka gono nitoa mera gou romana limiu, e noa hasina romana tara nikapakapana poata.”