\id LUK NT0001.LU1 HALIA LANGUAGE ALLEN 7-APR-87 \h LUK \toc1 LUK U Bulungana u Niga tere Iesu Kristo te kolotein e Luk \toc2 LUK \mt1 LUK \mt2 U Bulungana u Niga tere Iesu Kristo te kolotein e Luk \c 1 \p \v 1 O Tiopilas a tsi tsunono, a palair u katun u para i koloto hakapein u ranga te hatei nena a man ka te kato e Iesu Kristo i gusurara. \v 2 Nori i torohanan hopun u ranga ti hengo nia ra turu katun ti lala tutun gono mei e Iesu Kristo me tarer a man ka te katoe ien ba te hahatei nena u hihatuts i tanen. \v 3 Na lia uas e ngilin koloto menagi i tamulö u ranga te hatei hamatskö nena a man ka teka, taraha alia u solon hatatei hanigein a man ka te kato e Iesu te tania mam koru. \v 4 Alia e ngilegu alö go atei haniga sil u ranga u mana hoboto turu hihatuts tu hengoin lö. \s1 A poata te gi posa meni e Jon a tsonun baptais i hatein \p \v 5 Tara poata te kingia e Herot i Judia, a toa pris e ka ti ngöei e Sekaria. Nonei e kaia tara pal pris tere Abaitsa. A tahol tere Sekaria a solonen e Elisabet e pala has u turu pris, taraha nonei e hatutubuneia tere Eron. \v 6 Nonei u muntahol teka i matsköia i matane Sunahan, na nori i kukute haniga hasi u mamanu ranga nu markato tere Sunahan a Tsunono. \v 7 Kaba nori i moa ta pien, taraha Elisabet e kuba, na nori i lopi tobuana. \p \v 8 Bu toa u lan be Sekaria e kuieto a toukuin pris i tanen i matane Sunahan, taraha a poata tara pal pris i tanen e butu tala te gi kui uen i iahana Luman Lotu Pan tara Tsunono. \v 9 Nori i hopu kap menien tara markato turu pris te ga na kato menien u ruhu u soka haniga tara tsi makumun hats turu insens (kumahoana). Be Sekaria e tasuna tara Luman Lotu Pan. \v 10 Tara poatan hats teka u katun u para koru i gonoia i ielesala ba te singor. \v 11 Ba toa angelo tara Tsunono e butuna tere Sekaria me tuolna tara pal matou tara makum te hahatse ria u insens. \v 12 Tara poata te tareia e Sekaria a angelo, ba nonei e asingotona me matout koruna. \v 13 Ba angelo e poieto i tanen, “Alö go ma matouti, o Sekaria, taraha e Sunahan e hengo hakapi tu singo sil meni lö ta pien. A tahol i tamulö e Elisabet e pose nou romana a pien tson i tamulö, ba lö te ngöe mien e Jon. \v 14 Ba limiu te ka memou a nisasala pan te gi posa menien, bu katun u para te sasala gono mera riou limiu. \v 15 Taraha, nonei e katun pan noa romana i matana Tsunono. Ba nonei te ma tatei ue nei romana a wain nu ramun u hiski. Na nonei e saputu mena romana u Namnamei u Goagono i mam has te gi posa menien! \v 16 Nonei e habirits pouts mera nei romana u katunur i Israel u para tere Sunahan a Tsunono i taren. \v 17 Ba nonei te la mamna romana tara Tsunono ba te ka mena a toa markato na nitagala te ka mei e Ilaitsa a propet i manasa. Na nonei e na nolo pouts rena romana a man munmun tamana, ba te habirits rena romana u katun u hihipus ba nori te toan hakats hanigar te mar hakats uar u katun u niga. Na nonei e kato hamatskö rena romana u katun i mam te go lama a Tsunono ba te lu hahaloso mera neien i tanen.” \p \v 18 Be Sekaria e poieto tara angelo, “Ime tsiponi te mar atei mena goi lia te ga mana u u ranga teka? Taraha, alia u tsonpan hakapa na tahol i tar e tobuana hakapa has.” \p \v 19 Ba angelo e ranga palise ten me poiena, “Alia e Gabriel, te roron tuol gia i matane Sunahan. Nonei e tahul mena mei lia te go ranga u lia i tamulö ba te hatei gilö u bulungana u niga teka. \v 20 Nu ranga i tar e butu hamana nou romana tara poata hamatskö i tanen. Kaba hengo! A rungumulö e tu nou, taraha alö e ma hamanemi u ranga i tar! Alö e ma tatei rangami antunana romana te go butu hamana u romana a man ka teka!” \p \v 21 Bu katun e lagi aloloser e Sekaria, me hakhakatsir me poier, “Aha tsiponi te kaka pala menen i luman lotu?” \v 22 Ba tara poata te lakasa men ba nonei e ma antunan ranga nei i taren, kaba nori i atei sil e Sekaria e tarei a hiharuto i iahana luman lotu. Nonei e biru hakapa, me ranga tun nena a limanen. \p \v 23 Ba poata te kapaia a poatan kui tere Sekaria i iahana Luman Lotu Pan, ba nonei e la pouts uato i han. \v 24 Bi murinen ba tahol i tanen e Elisabet e pikana, me ma la ba nanei a luma tara tolima tsihau. \v 25 Ba nonei e poiena, “A Tsunono e mar taguhu mena nei lia teka. Nonei e lu ba nilia a nimatsingolo tara tou kuba.” \s1 A poata te gi posa meni e Iesu i hatein \p \v 26 Poata te pika hakapaia e Elisabet tara tönomo a tsihau, e Sunahan e hala nema a toa angelo a solonen e Gabriel me la uana tara toa taun i Galili ti ngöei Nasaret. \v 27 Nonei e la u tara toa tahol a kukubei a solonen e Maria. Nonei a tahol ti hopu kap bei a toa tson a solonen e Josep, a hatutubunei tere Devit a Kingina i manasa. \v 28 Ba angelo e tasuna me poiena tere Maria, “O Maria, a Tsunono e ka gono meno lö na nonei e ngil korue nolö.” \p \v 29 Be Maria e hengoena u ranga teka me toku koruna, ba nonei e hakats tununa me poiena, “Aha nonei a mouna u ranga teka?” \v 30 Ba angelo e poiena i tanen, “O Maria, alö go ma matoutui, taraha e Sunahan e hanige nolö. \v 31 Alö e pika mou ba lö te poseie mou romana a pien tson, ba lö te ngöe moien e Iesu. \v 32 Ba nonei te pan nou romana ba nori te ngöe roien a Pien tere Sunahan i Iasa Koru. E Sunahan a Tsunono e hale noien romana a nitsunono tere Devit e tubunen. \v 33 Ba nonei te tara kap nena romana a pala tere Jekop tara mamana poata i murimuri. Na nipepeito i tanen e ma tatei kapa nei romana.” \p \v 34 Be Maria e poiena tara angelo, “Ime te mar butu halona uanou a ka teka? Taraha, alia e ma lu noegi ta tson.” \p \v 35 Ba angelo e poiena i tanen, “U Namnamei u Goagono e la uanama romana i tamulö na nitagala tere Sunahan te mi hohe nolö. Ba pien a goagono te pose iem romana lö te ngöeri romana a Pien Tson tere Sunahan. \v 36 Na hengo! A tou sungutumulö e Elisabet e pika hasena a pien tson! Nonei e tobuana koruna na nori i ngöe ien a tahol a kuba, kaba nonei e pikaia tara tönomo a tsihau te kapa. \v 37 Taraha, e moa ta toa ta ka te ma antunan katoe nei e Sunahan.” \p \v 38 Be Maria e poiena, “Alia a taholun kui tara Tsunono. A ka teka e tatei butuna i tar te ranga uamu lalö.” Ba angelo e la ba nanen. \s1 E Maria e na tarei e Elisabet \p \v 39 Tara poata teka be Maria e takeina me la boroboro uana tara toa taun te kaia tara pokus tara provins i Judia. \v 40 Ba nonei e na tasuna i luma tere Sekaria ba te hatsomiena e Elisabet. \v 41 Ba poata te hengoeia e Elisabet u ranga tere Maria, ba pien e sosina i torinen, be Elisabet e toan saputu mena u Namnamei u Goagono tere Sunahan. \v 42 Be Elisabet e ranga hapanina me poiena, “E Sunahan e kalala saluhe rilö a tohaliou hoboto, na nonei e kalala hase nou a pien te pose iem romana lö. \v 43 Alia a tahol papala, na alö a tsinana a Tsunono i tar. Aha te la sile muma lö i tar? \v 44 Poata te hengoe gula lia u ranga i tamulö, ba pien te kana i torir te sasalana ba te sosina. \v 45 Alö e sasala koru mem te hamana uamu lö, taraha u ranga te hopu kapin a Tsunono i tamulö e butu hamana nou romana.” \s1 E Maria e köma ba te soloseiena e Sunahan \p \v 46-47 Be Maria e poiena: \q1 “A torir e soloseiena a Tsunono, na lia e sasala koru megu e Sunahan te taguhe nolia. \q1 \v 48 Nonei e tatagi silena a taholun kui papala i tanen na heir i romana na heir hoboto i murimuri e ngöe roi romana lia a taholun kalala. \q1 \v 49 Taraha, e Sunahan a Tagala e kato bei lia a ka a kapan, na solonen e goagonona. \q1 \v 50 Nonei e tatagi sil rena u katun te hatsunone ren, u katununa i romana nu katununa tara poata hoboto i murimuri. \q1 \v 51 Nonei e haruto nena a nitagala i tanen, ba nonei te rura rena u katun u hihipus. \q1 \v 52 Nonei e hakoul ba rena u king u tagala turu makum i taren, ba nonei te soata seiena a katun papala. \q1 \v 53 Nonei e hala ranei u katun te besur a man ka man niga, ba nori \q1 te masulur. Na nonei e ma hala ranei u katunun moni a man ka te singoe ren. \q1 \v 54 Nonei e taguhu rena a barebanar i Israel, u katunun kui i tanen. Nonei e kato hamanena u ranga te hopu kap nien turu tuburara. \q1 \v 55 Nonei e ma solopalei te go haruto meni a nihitaguhu tere Abraham na tara pala i tanen tara mamana poata i murimuri.” \p \v 56 E Maria e ranga hakapana teka. Ba nonei te ka gono mena e Elisabet tara topisa toum a tsihau, ba nonei e la poutsuna i han i tanen. \s1 E Jon a tsonun baptais i posei \p \v 57 Na poata e butu hakapa te ga posa mei e Elisabet, ba nonei e pose iena a pien tson. \v 58 Bu katun tara han i tanen na u sungutunen e hengoer te tatagi koru u a Tsunono i tanen te hala menien a pien, ba nori e sasala gono meren. \p \v 59 Ba poata te keia a pien u toal u lan, bu pal katun i tanen e la rima te gi pö meni a hatoatongo tere Sunahan i pikpiköna pien.* Ba nori e pats ngöe rien e Sekaria, a solo tere tamanen. \v 60 Kaba Elisabet e poiena, “E moa, a solonen e ngöe roi e Jon!” \p \v 61 Ba barebana e poier i tanen, “E moa koru ta toa tara pala i tamulö te gi ngöei e Jon!” \v 62 Ba nori i ranga tun meto e tamana pien turu ualima me rangata ner a solo te ngile nen tara pien. \p \v 63 Be Sekaria e ranga silena ta tsi pepa ba nonei te koloto uana teka: “A solonen e Jon.” Ba nori e asingoto hoboto korur. \v 64 Ba i teka puku be Sekaria e tanian ranga poutsuna, ba nonei e soloseiena e Sunahan. \v 65 Bu barebana hoboto i han i tanen e matoutur, bu bulungana tara mamana ka teka e la hoboto uato tara mamana han tara pokus i Judia. \v 66 Bu barebana hoboto ti hengo e solon hakhakatsir me poier, “A pien teka e katun pan nou romana, taraha a nitagala tara Tsunono e kana i tanen.” \s1 E Sekaria e kato u ranga tara propet \p \v 67-68 Be tamana pien e Sekaria e saputu mena u Namnamei u Goagono, ba nonei e katoena u ranga tara propet me poiena, \q1 “Ara gi solosei e Sunahan a Tsunono ni Israel! Taraha, nonei e mi taguhu rena ra u katun i tanen, ba te sakahis pouts rena ra. \q1 \v 69 Nonei e habutsena a tsonun mammam a tagala te go taguhu rio ra, a hatutubunei tere Devit, a katunun kui tara Tsunono. \q1 \v 70 E kato uana ti ranga u u propet u niga tara Tsunono i manasa. \q1 \v 71 Nori i rangein u ranga tere Sunahan me poier e Sunahan e ranga hamana te ga lu ba merien ra tara nitagala turu pakö hoboto i tarara, u katun te tori homi ria i tarara. \q1 \v 72 E Sunahan e poei nonei e ga tatagir u tuburara ba te ma tatei solopale nei u ranga u niga ti kits. \q1 \v 73-74 Nonei e ranga hamana koruia i iasa tere tuburara e Abraham me poiena nonei e ga taguhu rio ra ba ra te butu haniga ba nerou u pakö i tarara, ba ra te tatei kui beiera e Sunahan ba ra te ma matout rei. \q1 \v 75 Nonei e ngilena ara gi niga na ra gi matsköia i matanen turu mamanu lan tara nitoatoa i tarara.” \p \v 76 Be Sekaria e poe hasena tara pien, \q1 “Alö a tsi pien i tar, alö e ngöe roi a propet tere Sunahan i Iasa Koru, taraha alö e la mam nemou a Tsunono te go hamatskö meni a maroro te ga sila ien romana. \q1 \v 77 Alö e na hatei rem u katun tere Sunahan nonei e lu ba nena romana u markato u omi i taren ba te lu pouts mera neien i tanen. \q1 \v 78 Taraha, a Sunahan i tarara e tatagi koru rano ra ne tami hasina. Nonei e hala ranoi ra a hitaguhu a niga ba te here noi a pitala te purus nama tara bongbong ba te lu ba nena u kuhil. \q1 \v 79 U ualesala i tanen e halesala rena romana u katun te ka ria turu kuhil, u katun te ka uar tara tou mate. Ba nonei te hamatskö rena romana a mourara ba ra te lara tara marorona tara masalohana.” \b \p E Sekaria e ranga u teka. \p \v 80 A pien teka e pan susul, bu namnamei i tanen te butu hatagala susul hasina. Nonei e pan hakapa ba nonei e roron kana tara latu pinopino, a makum te ga butu ien romana i matar u katun i Israel. \c 2 \s1 E Iesu i posei \sr (Matiu 1:18-25) \p \v 1 Tara poata teka e Sisa Ogastas nonei a Gamman Panina i Rom. Nonei e hala nela a lo te gi hakoloto meni u katun hoboto a soloren turu buk tara gamman. \v 2 Nonei a poata tutun ti kato ien a nikoloto teka, a poata te gamman hasia e Kuirinias tara provins i Siria. \v 3 Ba barebana i la kalakala u tara man toa man mouna han i taren te gi na hakoloto menien a soloren turu buk. \p \v 4 Be Josep e la ba has nena a taun i Nasaret te kana i Galili ba nonei e kete uana tara taun tere Devit a solonen i Betelehem tara provins i Judia. Taraha, e Josep e hatutubuneia tere Devit. \v 5 Nonei e la gono has mei e Maria a tahol i tanen, te gi na hakoloto menien a soloren turu buk. Ne Maria e pika hapan. \v 6 Na poata ti ka noa ien i Betelehem, ba poatan posa i tanen e bututa. \v 7 Ba nonei e pose iena a pien tson a hamua i tanen me pitse neien u labalaba me hopue nen tara bokisin nounou turu bulumakau. Taraha, e moa ta makum i taren tara luman pasendia. \s1 U katunun taratarakap turu sipsip nu angelo \p \v 8 Tara han teka a palair u katun i pepeito kapin a heis sipsip i taren tara bong i ielesala tara taun i Betelehem. \v 9 Ba toa angelo tara Tsunono e butuna i taren, bu ualesala pan tara Tsunono e alesalana i taren ba nori e matout korur. \v 10 Ba angelo e poiena i taren, “Alimiu go ma matoutumi. Alia e la meguma u bulungana u niga te la uanama i tamilimiu na turu katun hoboto ba te kato hasasala koru rano limiu. \v 11 A Tson Hitaguhu i tamilimiu e posie lila tara bong teka i romana i taun tere Devit. Nonei a katun te ga la uama i puta te ngöeri e Kristo. Nonei a Tsunono! \v 12 Alimiu e na sabie mou a tsi goama te pitse lilei u labalaba na te opuna tara bokisin nounou turu bulumakau.” \p \v 13-14 Ba toa ami pan turu angelo ri Kolö e singotei butu gono mena a angelo teka. Ba nori e soloseier e Sunahan me poier, \q1 “Solosei iam e Sunahan i Kolö i iasa koru! \q1 Na tara han i puta, a barebana te haniga rena e Sunahan e tatei ka ria tara masalohana!” \p \v 15 Poata ti la ba rien u angelo ba te la poutsur i Kolö, bu katunur turu sipsip e hiararangar me poier, “Ara gi topei la i Betelehem ba ra te na tare rou a ka te butu lala, te hatei rala lei ra a Tsunono.” \p \v 16 Ba nori e la boroboror me na sabe rer ere Maria mere Josep, ba nori e sabe haser nonei a tsi goama te opuia tara bokisin nounou turu bulumakau. \v 17 Nori i tara hakape ien me toan ranga hatei ner a ka te hatei ramei a angelo a pien teka. \v 18 Ba barebana hoboto ti hengo u bulungana teka turu katunur turu sipsip i asingoto koruto. \v 19 Be Maria e hakats kap nitoa neto a man ka hoboto teka. \v 20 Bu katunur turu sipsip e la poutsur ba te solosei meri e Sunahan a man ka hoboto ti hengoe ien na ti tare ien. A man ka teka e butu hamana u te ranga u a angelo. \p \v 21 Ba te kapaia u toal u lan, ba nori te pö ner a hatoatongo tere Sunahan tara pikpiköna pien, ba te ngöeri a solonen e Iesu, a solo te hatein a angelo i mam te pikaia e Maria. \s1 E Iesu e haruto naria tara Luman Lotu Pan \p \v 22 A poata e butu hakapa te gi kato hagogoso mei a pien ne tsinanen, te mar ranga u u Lo tere Moses, be Josep ne Maria e lu menari a pien i Jerusalem te gi na hala menien tara Tsunono. \v 23 Taraha, u ranga ti koloto nia turu buk tara Tsunono e poiena, “A mamana hamua tson e go ngöe milimiu a katun te ka uana tara Tsunono.” \v 24 Na nori i la hasi u ti na hatsunono meni u hats te mar ranga hasi u u buk tara Tsunono, “Alö go hats a solona kitou tsi a solana kulu a hitots.” \p \v 25 Na toa katun e kaia i Jerusalem a solonen e Simion. Nonei a katun a niga ne roron hatsunono e Sunahan, na nonei e hahaloso sil te ga taguhu meri e Sunahan a tei Israel. Nu Namnamei u Goagono e roron kaia i tanen. \v 26 U Namnamei u Goagono e ranga hakapa meien nonei e ma tatei mate boroboro nei romana. E moa. Nonei e tatei ruto mam noa bena e Mesaia, a katun te ranga hamanein a Tsunono te ga lama. \v 27 Bu Namnamei u Goagono te peigi mena nei e Simion i iahana Luman Lotu Pan. Bu mun tahol e la mena rimei e Iesu a goama tara Luman Lotu Pan te gi kato meni a markato i tanen te mar ranga u u Lo tere Moses. \v 28-29 Be Simion e soatsena a pien i limanen, me hanigana tere Sunahan me poiena, \q1 “O Tsunono, alia a katunun kui i tamulö e ka tala megou romana a masalohana tara poata te na mate goa lia. A ka tu ranga hamanein lö e butu hakapa tala. \q1 \v 30 Taraha, a matagulia e tara hakapi a katun tu kati lö te go mi lu pouts meri lam. \q1 \v 31 Alö u hopu kap sile ien te ga butu ien i matar u barebana hoboto. \q1 \v 32 Nonei e here noi romana u ualesala, ba te haruto nena a maroro i tamulö turu katun te ma Jiuri, na nonei e hala seiena romana a solona pala i tamulö u Jiu.” \p \v 33 Be Josep ne Maria i asingoto koru neto u ranga teka te hatei meni e Simion e Iesu. \v 34-35 Be Simion e kalala ranen me poiena tere tsinanen e Maria, “Poata te pan hakapana romana a pien teka, a katun a para i Israel e tori hasoala naroen ba nori te taiar romana. Kaba nonei e halu pouts rena romana a palair u katun u para. A torimulö e kamits menou romana a nitatagi pan, nu hakats i torina katun a para e haruto ner romana.” Te mar ranga u e Simion. \p \v 36 Na toa propet a tahol e ka has, a solonen e Ana. Nonei a pien tahol tere Panuel, tara pala tere Aser. Nonei a tahol a tobuana te hitöl hakapa turu tohit u hiningal i manasa ba tson i tanen e toan mateto. \v 37 Ba nonei e amobana turu 84 u hiningal lel. Nonei e ma tatei la bani a makum tara Luman Lotu Pan. Tara lan na tara bong nonei e roron hatsunono e Sunahan ba te singo uana i tanen me roron agono nena a kannou. \v 38 Na nonei has tara toa poata turu lan teka nonei e la u tara goama e Iesu me hala nena u haniga tere Sunahan, me ranga nena e Iesu tara pala hoboto i Jerusalem ti hahalosi a poata te ga taguhu meri e Sunahan u katun i Israel. \s1 Nori i la pouts u i Nasaret \p \v 39 Poata ti kato hakapia ere Josep mere Maria a mamana ka te rangein u Lo tara Tsunono, ba nori e la pouts mer e Iesu tara taun i taren i Nasaret tara provins i Galili. \v 40 Ba nonei a pien e Iesu e pan susuluna me butun tagalana. Nonei e ka mei u hakats u niga koru, ne Sunahan e kalale ien. \s1 E Iesu a pien te kaia i Luman Lotu Pan \p \v 41 Turu mamanu hinigal e tamane Iesu ne tsinanen i roron la u i Jerusalem tara kannouna turu Paska turu Jiu. \v 42 Na tara poata te ka meia e Iesu u 12 u hiningal, nori i la u nonei tara kannou. \v 43 Te kapaia a man lan tara kannou, ba nori te hatanian la poutsur i han, kaba a pien e Iesu e kakaia i Jerusalem. Ne Josep mere Maria i ma atei silei a ka teka. \v 44 Nori i poei nonei e ka gono mer a palai ti lala gono meren, ba nori e le ier u toa u lan u ohots. Ba nori e tanian sakie rien turu pal katun i taren na turu hahikapien i taren. \v 45 Kaba nori i ma sabie ien, ba nori e kopis pouts uar i Jerusalem ti na sake menien. \v 46 Ba turu hatopisana u lan nori i na sabie ien i iahana Luman Lotu Pan, te gum ien i gusur u tson hihatuts turu lotu, me hengona i taren me rangata nena a man harangata. \v 47 U katun hoboto ti hengoia i tanen i asingoto koru mei a niatei i tanen na man ranga te palis menien i taren. \v 48 Ne tamanen ne tsinanen i asingoto koru has mei tara poata ti tara menien e Iesu. Be tsinanen e poiena i tanen, “A pien i tar, taraha tsiponi ba lö te mar kato uam teka i tamulam? E tamamulö na lia u lagi sakesakie mou lö me toku korum.” \p \v 49 Be Iesu e ranga palis ranen, “Taraha ba limiu te sakesakie mumo lia? Alimiu e go mala atei sile iam te go ka u lia tara luma tere Tamar.” \v 50 Kaba u muntahol i ma atei silei a mouna a ka te ranga nien i taren. \p \v 51 Be Iesu e la gono pouts mera nen i Nasaret ba te hengo nitoa nena u ranga i taren. Be tsinanen e hakats nitoa nena a man ka teka i torinen. \v 52 Be Iesu e pan susuluto, bu hakhakats i tanen e butu haniga koruto. Be Sunahan nu katun has e haniga korue ren. \c 3 \s1 U hihatuts tere Jon a Tsonun Baptais \sr (Matiu 3:1-12, Mak 1:1-8, Jon 1:19-28) \p \v 1 Turu hamalotonu tolimanu hiningal te Gamman Pania e Taibirius i Rom, e Jon e tanian hihatuts. Tara poata teka, e Pontias Pailat a Gamman tara provins i Judia, ne Herot te tara kapin a provins i Galili, ne toulanen e Pilip te tara kapin a provins i Ituria ni Trekonaitis. Ne Laisenias te tara kapin a provins i Abilin. \v 2 Be re Anas mere Kaiapas te tsunono panir turu pris. Nonei tara poata teka u ranga tere Sunahan e la uama tara pien tere Sekaria e Jon te kaia tara latu pinopino. \v 3 Be Jon e la uato tara mamana han i rehina Ramun i Jodan me hihatuts uana teka, “Habirits ba niam u markato u omi i tamilimiu ba te habaptaismiu, be Sunahan te lu ba nenou u markato u omi i tamilimiu, ba te tara pouts rano limiu.” \v 4 Te mar koloto u e Aisaia a propet turu buk i tanen i manasa me poiena, \q1 “A toa katun e na ranga hapan noa romana tara latu pinopino ba te poiena, \q1 ‘Kato hamatsköe iam a man markato i tamilimiu, taraha a Tsunono e ngilin sila nama romana tara maroro a matskö. \q1 \v 5 U gohi hoboto e tatei hu riou, nu pokus hoboto e tatei hala pute riou. U kalana u kokoela e hamatskö riou, nu maroro u tuktukul e kato hamamarohane riou. \q1 \v 6 Bu mamanu katun te tarer romana a nihitaguhu tere Sunahan!’” \b \p U koloto tere Aisaia e kapana teka. \p \v 7 Bu katun u para e la uarima tere Jon te gi habaptaisia i tanen. Ba nonei e poiena, “Alimiu u katunur tara kukutsi a omi—alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e ma antunan bus ba namoi a raharaha tere Sunahan te butu nou! \v 8 Alimiu go habirits ba niam u markato u omi, ba limiu te mar kato hamana koru uamiu te kato uana a katun te habirits ba nena a markato a omi. Alimiu go ma tatei mar hakats uami teka: ‘Alam e nigam, taraha e Abraham a tubumulam.’ Alia e hatei rago limiu, e Sunahan e antunan katoe nei u hatu teka a pinaposa tere Abraham. E Sunahan e ma haniga pinopinoe nei a katun te pala uana tere Abraham. E moa. E hanige iena a katun te kukutiena u ranga tere Sunahan. \v 9 Ne Sunahan e katsin ngats lupu hamanasena u roei hoboto te mamala hua haniga nei, ba te lapo naria turu tula. E kato uana, e Sunahan e hahune nou a katun te ma kato haniga nei.” \p \v 10 Bu katun e rangatser e Jon, “Aha tala te katoe mou lam?” \p \v 11 Ba nonei e ranga palisina, “A katun te ka mena u huol u hasobu u ngahangaha e ga halan u toa tara katun te moana. Na katun te ka mena a kannou e ga kato has u i iesana.” \p \v 12 U katun ti lulu a takis i la silema te gi mi habaptais uen, ba nori e rangatse ren, “Tson hihatuts, aha te go kati lam?” \p \v 13 Ba nonei e poieto i taren, “Alimiu go lu takis hapopo mia te ranga uana a gamman, ba te ma lu lelmi.” \p \v 14 Bu palair u soldia i rangata hase ten, “Ga lam, aha te go kati lam?” \p Ba nonei e poiena i taren, “Ma singatsemi ta katun ba te luemiu a moni i tanen. Na limiu go ma kot gamogamo has nami ta katun. Alimiu go sasala meiam a hihol i tamilimiu.” \p \v 15 A barebana e tanian hakats ner e Mesaia e sukusukun lama, nonei a katun te hopu kapin e Sunahan, me hakhakats ner e Jon me poier nonei toum e Mesaia. \v 16 Be Jon e poiena i taren hoboto, “Alia e baptais ragi limiu u ramun tun, kaba a toa katun te pan bala nano lia e la nama romana. Nonei a tsunono pan, na lia a tsikutupin katun papala koru. Nonei te baptais ranoi romana limiu u Namnamei u Goagono nu tula. \v 17 Nonei e katsin kato hamanasena a toukui i tanen te go lu kakata menien u katun u niga nu katun u omi, te mar hapiraka menari a pemuna ngal. Nonei e haka renoa u katun u niga tara han a niga, ba nonei te tsuga mera nei u katun u omi turu tula te ma antunan hoso nari.” \p \v 18 Na turu mamana has u mar ranga e Jon e kato hatakei rien u hakhakats tara barebana te hatuts rien u Bulungana u Niga. \v 19 Be Jon e ranga sileta e Herot a Gamman, taraha nonei e töli e Herodias, a tahol tere toulanen pouts. Ne Herot e kato hakapi a palaina a markato a omi a para. \v 20 Be Herot e katoena a tana markato a omi koru te haka menien e Jon tara karabus. \s1 A tou baptais tere Iesu \sr (Matiu 3:13-17, Mak 1:9-11) \p \v 21-22 I murina ti habaptaisia a barebana hoboto, be Iesu e habaptais hasina. Tara poata te singo ien, bu Kolö e takalatana, bu Namnamei u Goagono e hakulue mata a peisanen me koul uanama i tanen. Bu toa u ranga e butu nama i Kolö me poe nama, “Alö a Pien Tson a tsomi koru i tar. Alia e haniga korue golö.” \s1 A solor u tubune Iesu \sr (Matiu 1:1-17) \p \v 23 Poata te hatanieia e Iesu a toukui i tanen, ba nonei e ka toum mena u 30 u hiningal. \q1 E Iesu i ngöei a pien tere Josep. \q1 Ne Josep e tamanen e Hilai \q1 \v 24 Hilai e tamanen e Matat. \q1 Matat e tamanen e Livai. \q1 Livai e tamanen e Melkai. \q1 Melkai e tamanen e Janai. \q1 Janai e tamanen e Josep. \q1 \v 25 Josep e tamanen e Matataias. \q1 Matataias e tamanen e Emos. \q1 Emos e tamanen e Neham. \q1 Neham e tamanen e Eslai. \q1 Eslai e temanen e Nagai. \q1 \v 26 Nagai e tamanen e Meat. \q1 Meat e tamanen e Matataias. \q1 Matataias e tamanen e Semein. \q1 Semein e tamanen e Josek. \q1 Josek e tamanen e Joda. \q1 \v 27 Joda e tamanen e Joanan. \q1 Joanan e tamanen e Risa. \q1 Risa e tamanen e Serababel. \q1 Serababel e tamanen e Sialtiel. \q1 Sialtiel e tamanen e Nerai. \q1 \v 28 Nerai e tamanen e Melkai. \q1 Melkai e tamanen e Edai. \q1 Edai e tamanen e Kosam. \q1 Kosam e tamanen e Elmedam. \q1 Elmedam e tamanen e Er. \q1 \v 29 Er e tamanen e Josua. \q1 Josua e tamanen e Elieser. \q1 Elieser e tamanen e Jorim. \q1 Jorim e tamanen e Matat. \q1 Matat e tamanen e Livai. \q1 \v 30 Livai e tamanen e Simion. \q1 Simion e tamanen e Juda. \q1 Juda e tamanen e Josep. \q1 Josep e tamanen e Jonam. \q1 Jonam e tamanen e Elaiakim. \q1 \v 31 Elaiakim e tamanen e Melia. \q1 Melia e tamanen e Mena. \q1 Mena e tamanen e Matata. \q1 Matata e tamanen e Netan. \q1 Netan e tamanen e Devit. \q1 \v 32 Devit e tamanen e Jesi. \q1 Jesi e tamanen e Obet. \q1 Obet e tamanen e Boas. \q1 Boas e tamanen e Salmon \q1 Salmon e tamanen e Nason. \q1 \v 33 Nason e tamanen e Aminadap. \q1 Aminadap e tamanen e Admin. \q1 Admin e tamanen e Arni. \q1 Arni e tamanen e Hesron. \q1 Hesron e tamanen e Peres. \q1 Peres e tamanen e Juda. \q1 \v 34 Juda e tamanen e Jekop. \q1 Jekop e tamanen e Aisak. \q1 Aisak e tamanen e Abraham. \q1 Abraham e tamanen e Tera. \q1 Tera e tamanen e Nehor. \q1 \v 35 Nehor e tamanen e Sirak. \q1 Sirak e tamanen e Riu. \q1 Riu e tamanen e Pilek. \q1 Pilek e tamanen e Iber. \q1 Iber e tamanen e Sila. \q1 \v 36 Sila e tamanen e Kenan. \q1 Kenan e tamanen e Arpaksat. \q1 Arpaksat e tamanen e Sem. \q1 Sem e tamanen e Noa. \q1 Noa e tamanen e Lemek. \q1 \v 37 Lemek e tamanen e Metusela. \q1 Metusela e tamanen e Inok. \q1 Inok e tamanen e Jeret. \q1 Jeret e tamanen e Mahalaliel. \q1 Mahalaliel e tamanen e Kenan. \q1 \v 38 Kenan e tamanen e Inos. \q1 Inos e tamanen e Set. \q1 Set e tamanen e Adam. \q1 Ne Adam e tamanen e Sunahan. \c 4 \s1 E Satan e tolahi e Iesu \sr (Matiu 4:1-11, Mak 1:12-13) \p \v 1 E Iesu e saputu mei u Namnamei u Goagono tere Sunahan me la ba nena a Ramun i Jodan. Bu Namnamei tere Sunahan e peigi mena teien i iahana latu pinopino. \v 2 Be Satan e tolahe nen e antunaia turu 40 u lan. Tara poata teka e Iesu e ma noui. Bi murina te kapaia a man lan teka, be Iesu e bes koruna. \p \v 3 Be Satan e poieta i tanen, “Te go Pien u lö tere Sunahan, alö go ranga ba hatu teka te palis uana tara beret.” \p \v 4 Be Iesu e ranga palisina, “Turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘A beret peisa e ma antunan hala nanei a nitoatoa tara katun.’” \p \v 5 Be Satan e la sei menen me haruto borobore neien a man han hoboto i puta. \v 6 Be Satan e poieto i tanen, “Alia e hale goi lö a nitagala te go pania lö turu han hoboto teka, na man ka man niga i iaharen. A man ka hoboto teka i halei lia. Na te ngilin hala nagien lia tara toa katun, ba lia te tatei hala nagen. \v 7 Te hatukun moia lö i matar ba te hatsunone molia, a man ka teka a man ka i tamulö.” \p \v 8 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “Turu Buk u Goagono i koloto meni turu katun, ‘Alö go hatsunono u tara Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö, na nonei peisa te mamaniete iemu lö.’” \p \v 9 Be Satan e lu mena teien i Jerusalem me hatuole nen i iasa koru i pungana tara Luman Lotu Pan me poiena i tanen, “Te go Pien u lö tere Sunahan, kurapa u i puta. \v 10 Taraha, turu Buk u Goagono ti kolotein, ‘E Sunahan e ranga mera noi u angelo i tanen te gi tara kap haniga menien lö. \v 11 Na nori e pile sei nario lö, te go ma tatei tu hamate meni lö turu hatu.’” \p \v 12 Be Iesu e ranga palise nen, “U Buk u goagono e poiena turu katun, ‘Alö go ma tatei tohalei a Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö.’” \p \v 13 Ba poata te tohala hakapeia e Satan e Iesu a mamana ka, ba nonei e la ba nena e Iesu me alosena a tana poata. \s1 E Iesu e hatanieia a toukui i tanen i Galili \sr (Matiu 4:12-17, Mak 1:14-15) \p \v 14 Be Iesu e kopis pouts uato tara provins i Galili na nitagala turu Namnamei u Goagono e ka gono meien. Bu katun turu han hoboto ti sukusuku e hengo naren. \v 15 Ba nonei e hihatutsina turu luman lotu turu Jiu, bu barebana hoboto e soloseie ren. \s1 U katunur i Nasaret i tori-tsugan e Iesu \sr (Matiu 13:53-58, Mak 6:1-6) \p \v 16 Be Iesu e la uato i Nasaret, a taun te ka ien tara poata te pien noa ien. Ba turu Lan u Goagono turu Jiu ba nonei e la uato i luman lotu, te roron mar kato uen. Ba nonei e tuoluna te go rit meni u Buk u Goagono. \v 17 Ba nori e hale rien u buk tere Aisaia a propet. Ba nonei e palatseto u buk me sabiena a makum te mar ranga u teka, \q1 \v 18 “U Namnamei tara Tsunono e kana i tar, taraha nonei e hopu kapin alia e go rarare beri u katun pinopino u Bulungana u Niga. \q1 Nonei e hala nemo lia te go habulungana meni lia u mar ranga teka: \q1 U katun ti kitsir e purese rariou, nu katun u kiau e tatei tara poutsu riou. \q1 Nonei e hala nemo lia te go mi taguhu meri lia u katun te tori-tiamar, taraha nori e pita-puta rer. \q1 \v 19 Nonei e hala nemo lia te go mi habulungana meni lia a poata te ga lu pouts meri a Tsunono u katun i tanen.” \b \p Makumun ranga tere Iesu e kapa. \p \v 20 Be Iesu e hakopo poutseto u buk me hala pouts nanen tara katunun taratarakap me gumuna. Bu barebana i luman lotu e tara hoboto uar i tanen. \v 21 Ba nonei e hatanian rangana i taren me poiena, “I romana u koloto teka tere Sunahan te hengoe mula limiu e butu hamana talana.” \p \v 22 Ba nori e ranga haniga naren me asingoto koru ner u ranga u niga te katoen. Ba nori e poier, “Nonei a pien tere Josep, tsimiem?” \p \v 23 Ba nonei e poieto i taren, “Alia e ateigu alimiu e katoemiu romana u rangan haharoei teka i tar, ‘O dokta, alö go kato haniga poutsi a peisamulö.’ E kato uana, alimiu e mar ranga uamou teka i tar: ‘Alam u hengoin alö u kato a man mirakul i Kapeneam. Gaha tsiponi te ma kato has mena milö i iesana teka tara han hamatskö i tamulö?’” \p \v 24 Be Iesu e poe hasena, “Alia e ranga hamana koru gia i tamilimiu, u katun e roron hanige ier a propet tara tana han, kaba a han hamatskö i tanen e ma hanige rien. \v 25 Hengo iam. I manasa tara poata tere Ilaitsa a propet, u amoba i gonoia i Israel, tara poata te moaia ta langits turu topisa u hiningal na tunomo a tsihau, ba bes pan koru te butuna tara mamana han. \v 26 Kaba e Sunahan e ma hala meni e Ilaitsa tara toa amoba i Israel. E moa. Nonei e na taguhu talasi a toa amobana i Sarepat, tara pal han ni Saidon, a pala te ma Jiuri. \v 27 Na tara poata tere Ilaisa a tana propet, u toba i gonoia i Israel. Kaba e moa noa has ta toa i taren te gi kato haniga poutsi. E Neaman puku lasina i Siria, tara pala te ma Jiuri. Taraha, u katun i Israel i ramar u propet i taren. Ne kato has uana i iesana, alimiu e rama has nemo lia.” \p \v 28 U katun hoboto ti kaia tara luman lotu, u Jiu, i raharaha koru ti hengo menien u ranga teka. \v 29 Ba nori e takei seir me las tsibil ba neria e Iesu i taun, me lu mena rien i ieluna u pokus ti kuieia a taun i taren te gi ba hakurapa menien turu uarahana. \v 30 Kaba nonei e lakasa silaia i gusur u barebana me la halhalina. \s1 A mate a omi e sesei a katun \sr (Mak 1:21-28) \p \v 31 Be Iesu e la uato i Kapeneam, a taun i Galili, ba te hatuts rena u katun turu Lan u Goagono turu Jiu. \v 32 Ba nori e asingoto ner u hihatuts i tanen, taraha u ranga i tanen e ka mei a nitagala. \v 33-34 A toa katun te ka mei a mate a omi i peisanen e kaia tara luman lotu. Na nonei e ku hohomi hapan koru me poiena, “Pua! O Iesu ni Nasaret, alö banei go haka ba rio lam! Alö e mi katsin kato homi ramo lam! Alia e atei silegu alö a katun a goagono tere Sunahan!” \p \v 35 Be Iesu e ranga mena a mate, “Kokomoto, ba lö te koul ba nem a katun!” Ba mate e lapo ba nena a katun i puta i mataren hoboto, me koul ba nanen me ma kato homie neien. \p \v 36 Bu katun hoboto e asingotor me hiararangar, “U saha u mar ranga teka? Nonei e tatei hala nena u ranga u mal u tagala turu mate u omi, ba nori te hengoe ren, ba te koul ba ner a katun!” \v 37 Bu bulungana te hatein a man ka te kato e Iesu te tala hamanasana tara mamana han te sukusuku. \s1 Iesu e kato haniga poutsir u katun u para \sr (Matiu 8:14-l7, Mak 1:29-34) \p \v 38 Be Iesu e la ba neto a luman lotu me la uana tara han tere Saimon. A halis tere Saimon a tahol e opu mei a peisanen e hiski koru, ba nori e ranga merien e Iesu. \v 39 Ba nonei e na tuolna i rehina inana i tanen, me abisena u hiski i peisana tahol. Bu hiski e la ba nanen, ba tahol e topei takeito me hanou ranen. \p \v 40 I murina te tsirukuia a pitala, bu katun hoboto u pala i taren ti ka mei a saha mar nimate e la mera rimei tere Iesu. Ba nonei e hopuena a limanen i taren hoboto me kato haniga pouts hoboto ranen. \v 41 U mate u omi has i la bar u katun u para, me ku hohomir me poier tere Iesu, “Alö a Pien tere Sunahan!” \p Be Iesu e ranga hatagala mera nen me hapiu nena te gi ma tatei ranga uaien, taraha nori i atei sil nonei e Mesaia. \s1 E Iesu e hihatutsia i Judia \sr (Mak 1:35-39) \p \v 42 Tara lunlan be Iesu e la ba neto a taun me la uana tara toa makum a ski. Bu katun e sakie ren, ba tara poata ti sabe ien ba nori i torohanan hapiu naten te go ma la uaien. \v 43 Ba nonei e poiena i taren, “Alia go na hatuts hasin u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan turu palair u taun has. Taraha, nonei a ka te hala sile mei e Sunahan alia te go kati lia.” \v 44 Be Iesu e hihatuts lana tara man luman lotu i Judia. \c 5 \s1 E Iesu e ngör u katunun tsitsilo tutun \sr (Matiu 4:18-22, Mak 1:16-20) \p \v 1 Tara toa poata e Iesu e tuolia i singmouna Ramun a Perperere i Genesaret, tara poata ti hiatulatula sileia a barebana te gi la hasukusuku uen i tanen ba te hengoer u ranga tere Sunahan. \v 2 Nonei e tari a tsi huol a tsi tolala i las seia i kotolana. U tsonun hagala i la ba ren me na galuser u abe. \v 3 Be Iesu e osata tara toa tsi tolala tere Saimon, me tahule nen te ga gamon tula ba menien i singmou. Be Iesu e gumuna i iahana tolala me hatuts rena a barebana. \p \v 4 Poata te ranga hakapa ien, be Iesu e poieto tere Saimon, “Tula meni a tsi tolala tara makum a ruku, ba limiu te harukuemiu u abe ba te luemiu ta iena.” \p \v 5 Be Saimon e ranga palisina, “O Tsunono, alam e kui bala mula i bong ba te kui halanim, kaba lam e ma sohe mulei ta ka. Kaba u ranga i tamulö ba lia te hakoule gou u abe.” \v 6 Ba nori i hakouleto u abe me soher a iena a para koru, bu abe e katsin tapusur. \v 7 Ba nori e ku rer a palabi i taren tara tana tolala te gi la uamen ba te mi taguhu raren. Ba nori e la rima me mi ongo hasaputer u huol u tolala tara iena me katsin rukur. \v 8 Be Saimon Pita e rutsena a man ka teka, ba nonei e hatukunna i mouna e Iesu me poiena, “Alö go la ba neio lia, o Tsunono, taraha alia a katun a omi!” \p \v 9 Nonei e mar ranga u teka taraha nonei na palai i tanen i asingoto korun a iena a para koru ti sohe ien, na nori i tara sabe e Iesu e goagono. \v 10 Ti kato hasi u a pala tere Saimon, e Jemis ne Jon, a galapien tere Sebedi. Be Iesu e poieto tere Saimon, “Ma matouti. Alö a katun a sosoho iena. Kaba tara man poata te la nama, alö e na lu mera mumei u katun i tar!” \p \v 11 Ba nori e sua hasung menari a ma tsi tolala i taren i kotolana, me la ba ner a mamana ka me kukutier e Iesu. \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a toa katun a toba \sr (Matiu 8:1-4, Mak 1:40-45) \p \v 12 Tara toa poata e Iesu e kaia tara toa taun, ba toa katun a peisanen te ka hoboto mei a toba e ka has. Ba nonei e tarena e Iesu, me hatukununa i matanen me singona i tanen me poiena, “O Tsunono, te ngil mia lö, alö e tatei kato haniga poutse molia.” \p \v 13 Be Iesu e hasoa nena a limanen me sebele nen me poiena, “Alia e ngiligu. Alö go niga pouts tala!” Bi teka puku ba toba te la ba nena nonei a katun. \v 14 Be Iesu e ranga menen, “Ma hateini a ka teka ta katun, kaba lö go la hamatskö u tara pris ba nonei te na rutena a peisamulö te niga pouts uanen. Ba lö te hale moien a kan hats te haruto nena a toba e kapa hamana, te ranga u e Moses i manasa. Bu katun te tatei atei sile riou a toba i tamulö e kapa koru.” \p \v 15 Kaba u bulungana te hatein a man ka te kato e Iesu e tasata u i lehana. Bu barebana u para e la sile rima te gi hengo menien na te ga kato haniga pouts merien tara man nimate i taren. \v 16 Kaba nonei e la pepeisa u tara latu pinopino ba te singona tere Sunahan. \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a katun a matekata \sr (Matiu 9:1-8, Mak 2:1-12) \p \v 17 Turu toa u lan e Iesu e hihatutsia turu katun, na palabina u Parisi nu tson hihatuts turu Lo tere Moses i gum has. Nori i lama turu han hoboto i Galili ni Judia na i la hasma i Jerusalem. Na nitagala tere Sunahan e kaia tere Iesu te ga kato haniga pouts merien u katun ti ka mei a nimate. \v 18 Ba pal tson e soatse rima a toa katun a matekata tara poapoa. Nori i torohanan soata menien i iahana luma ba te hake rien i matane Iesu. \v 19 Kaba a makum e saputu tara katun, ne moa ta makum te gi sila meien. Ba nori e sei meren i ieluna a luma me lu ba ner a toa makumun pungana. Ba nori e hakoul gono meri a katun a poapoa i gusuna ti gonoia u katun me hake rien i matane Iesu. \v 20 Be Iesu e atei talata te hamana uaren i tanen me poiena tara katun a matekata, “A tsi katun, alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö.” \p \v 21 Bu tson hihatuts turu Lo nu Parisi e tanian hiarangarangata poutsur me poier, “Te ha u a katun teka ba te mar ranga uana teka? Nonei e katsin gulena a nitsunono tere Sunahan! E moa ta toa ta katun te ga tatei lu ban u markato u omi, e Sunahan lasi a toa!” \p \v 22 E Iesu e atei sil u hakats i taren me ranga mera nen me poiena, “A neha te hula hakats memi limiu? \v 23 Alimiu e ma hanigami te poe mena gulei lia, ‘Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö’? Bara, alia e poa hamanase gou u tana u ranga te ka has mena a toukui pan te kato uana, ‘Alö go takei ba te lam!’ \v 24 Alia e haruto ragoi limiu a mirakul teka alia tu butun katunuma e ka megu a nitagala i puta te go lu ba has menai lia u markato u omi tara katun.” Be Iesu e ranga meto a katun a matekata me poiena, “Alia e ranga mego lö, alö go takei ba lö te soatsem a poapoa i tamulö ba lö te lam i han i tamulö.” \p \v 25 Na i teka puku ba nonei e takei seina i matar u barebana hoboto me soatsena a poapoa te opu men me lana i han me soloseiena e Sunahan. \v 26 Bu katun hoboto i asingoto koruto me matoutur. Ba nori e soloseier e Sunahan me poier, “Ara e tare lila a man ka man kapan koru i romana!” \s1 E Iesu e ngö e Livai \sr (Matiu 9:9-13, Mak 2:13-17) \p \v 27 I murina a ka teka, e Iesu e tari a toa katun te lului a takis a solonen e Livai te gumia tara luman takis ba te kuina. Be Iesu e poieto i tanen, “Alö go la gono memo lia.” \v 28 Be Livai e takeito me la ba nena a mamana ka me kukutiena e Iesu. \p \v 29 Be Livai e katoeto a kannou pan tere Iesu i luma i tanen, nu katun u para ti lului a takis nu palair u katun ti nou gono meren. U kapan turu Jiu i ngö rien u katun u omi. \v 30 Bu palair u Parisi nu tson hihatuts turu Lo i tara raten me ranga sil rer u katunun tsitsilo tere Iesu, “Taraha tsiponi ba limiu te nou gono meremiu u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi?” \p \v 31 Be Iesu e hengona me ranga mera nen, “U katun te moar ta nimate e ma tatei la uari tere dokta. E moa. U katun lasi te ka mer a nimate te la peisa uar tere dokta. \v 32 Alia u ma la sile mei te go mi ngö meri u katun u matskö ba te habirits hamatsköer a toriren. E moa. Alia u la silema e go mi ngö meri u katun u omi ba te habirits hamatsköer a toriren.” \s1 A markato te agono menari a kannou \sr (Matiu 9:14-17, Mak 2:18-22) \p \v 33 Bu katun e poier tere Iesu, “U katunun tsitsilo tere Jon e roron agono ner a kannou ba te singo uar tere Sunahan. Nu katunun tsitsilo turu Parisi e mar kato has uar i iesana. Kaba u katunun tsitsilo i tamulö e namala agonori. Taraha tsiponi?” \p \v 34 Be Iesu e poiena i taren, “Tara poata te hiakukoto gono meria a halis, na tsonun hitöl e kana, a pala tara tson e ma tatei agonori. E moa. \v 35 Kaba lia e heregi a toa tsonun hitöl te lu ba ner romana. Ba pala i tar te agono riou romana nonei tara poata.” \s1 E Iesu e haharoein u hihatutsuna i manasa nu hihatuts u tsimus \p \v 36 Ne Iesu e ranga has merien u haharoei teka: “E moa ta katun te ga kis ban ta makumun labalaba ta tsimus ba te tupe nei a tabutu turu labalaba u toutounei. Te ga kato uen teka, ba nonei te kisena u labalaba u tsimus, nu labalaba u tsimus e ma tatei taratara haniga gono menei u labalaba u toutounei. \v 37 Ne moa ta katun te ga tatei kis nia u wain u tsimus tara pikpiköna meme te toutouneina. Te ga mar kato uen teka, bu nitagala turu wain u tsimus te pan susuluna ba te kato butsena a kan osul a toutounei te ma antunan talas nei. Bu wain te takis uana i puta, ba pikpiköna meme te omi hasina. E moa. \v 38 U wain talasi u tsimus te gi kis nia turu pikpikö u tsimus. \v 39 Ne moa ta katun te ga ngil u wain u tsimus i murina te ua hakape nen u wain u toutounei. Taraha, nonei e poiena, ‘U wain u toutounei te niga balana.’” E Iesu e mar ranga u teka ba te haruto rane ien u hihatutsina i manasa turu Jiu te ma hisoböei menei u hihatuts u tsimus tere Sunahan. hasina. E moa. \c 6 \s1 U rangana turu Lan u Goagono turu Jiu \sr (Matiu 12:1-8, Mak 2:23-28) \p \v 1 E Iesu e hula laia i iahana u kuin wit turu Lan u Goagono turu Jiu. Bu katunun tsitsilo i tanen e patsiker a bakunu wit, me musase rien a limaren, me nouer a hua. \v 2 Bu palair u Parisi i tarato me poier, “Aha tsiponi te kato memi limiu a ka te poiena u Lo i tarara e gi ma katoei turu Lan u Goagono?” \v 3 Be Iesu e ranga palis ranen, “Alimiu go mala rit hanige iam a ka te kato e Devit e tuburara a kingina i manasa. Tara toa poata nonei nu pal katun i tanen i moa ta kannou ba nori i besuto. \v 4 Ba nonei e la uato tara luma tere Sunahan, ba pris e haniga nena te gi nou menien u beret u goagono ti hakeia i matane Sunahan. E Devit e noue ien me hala has rena u katun i tanen. U Lo turu lotu i tarara e hapiun te gi ma nou meni a beret teka. U pris peisa te tatei noue ren. Kaba e Sunahan e ma kot mei e Devit nu katun i tanen, na limiu go ma si has rami lam!” \v 5 Be Iesu e ranga lelina, “Alia tu butun katunuma te pan gia turu Lan u Goagono i gusumilimiu hoboto.” \s1 A katun te ka mei u ualima u mate \sr (Matiu 12:9-14, Mak 3:1-6) \p \v 6 Turu tana u Lan u Goagono e Iesu e la u tara toa luman lotu me hihatutsina. A toa katun e ka te ka mei u ualima u mate. \v 7 Bu palair u tson hihatuts turu Lo nu Parisi i ngil ta makum ta omi te gi saka mei e Iesu. Ba nori e taratara hatagala uar i tanen te ga kato haniga pouts menien ta katun turu Lan u Goagono. \v 8 Kaba e Iesu e atei sil u hakhakats i taren me poiena tara katun a lima mate, “Alö go takei ba lö te la uamuma i mam teka.” Ba katun e takeina me mi toulna i rehina e Iesu. \v 9 Be Iesu e poiena i taren, “Alia e rangata rago limiu, aha te hatangana nena u lo i tarara te gi kato ra turu Lan u Goagono? A niniganiga tsi a niomi? Ara gi taguhu a katun ba te toatoa poutsuna tsi ara gi atung hamate ien?” \v 10 Ba nonei e hula rutona i taren hoboto me poiena nonei tara katun, “Hasoa nema a limamulö!” Ba nonei e hasoa neto a limanen me niga poutsuna. \v 11 Kaba nori u Parisi nu tson hihatuts i raharaha koru me hiararanga ner a saha ka te gi kato ien tere Iesu. \s1 E Iesu e hopu kapir a 12 a aposol \sr (Matiu 10:1-4, Mak 3:13-19) \p \v 12 Tara poata teka e Iesu e la sei u turu toa u pokus me singona, me ke iena a toa bong a ohots te singo uen tere Sunahan. \v 13 Te lania u lan, nonei e ngör u katunun tsitsilo i tanen me hopu kap rena a 12 me ngö rane ien u aposol. \v 14 A soloren e: Saimon (ti ngö hasei e Pita) ne toulane Saimon e Endru. Ne Jemis ne Jon, ne Pilip ne Batolomiu. \v 15 Ne Matiu ne Tomas, ne Jemis a pien tere Alpias ne Saimon te tagala sil a han i tanen. \v 16 Ne Judas a pien tere Jemis ne Judas Iskeriot, a tson te ga harutein romana e Iesu i matar u pakö i tanen. \s1 E Iesu e hihatuts ne kato haniga pouts hasir u katun \sr (Matiu 4:23-25) \p \v 17 Be Iesu e koul gono mere namen turu pokus, ba nonei e tuol gono merena u katunun tsitsilo u para i tanen tara toa makum a tatabala. U katun u para koru i ka has, u katun ti lama tara mamana han i iahana provins i Judia na tara taun ni Jerusalem, na pala has ti lama tara pal tasi tara taun i Taia ni Saidon. \v 18 Nori i la silema te mi hengo meni e Iesu na te ga kato haniga pouts merien e Iesu tara man nimate i taren. Nori has ti omi mei u mate u omi i la hasima me kato haniga pouts rer. \v 19 U katun hoboto i torohanan sebele nen, taraha a nitagala e lakasa ba nen me kato haniga pouts ranen hoboto. \s1 A nisasala na nitatagi \sr (Matiu 5:1-12) \p \v 20 E Iesu e ruto u turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, \q1 “Alimiu u katun te kaka pukumiu, alimiu go sasala iam. Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ka uana i tamilimiu! \q1 \v 21 “Alimiu u katun te besmiu i romana, alimiu go sasala iam. Taraha, alimiu e masul mou! \q1 “Alimiu te tabemiu, alimiu go sasala iam. Taraha, alimiu e golgol mou! \q1 \v 22 “Sasala iam tara poata te omi raria limiu, na te tori-hasoala raria limiu, na te ranga homi raria limiu, na te tsuga raria limiu, te hamana uami limiu i tar tu butun katunuma. \v 23 Sasala iam tara poata te butuna romana a man ka teka, ba te sani memiu a nisasala, taraha u hamatana pan e haka bera rilimiu i Kolö. U tuburen i mar kato homi has meri u propet u niga teka i manasa. \q1 \v 24 “Kaba a nomi pan e ka uana romana i tamilimiu u katun te ka mer a moni a para i romana. Alimiu u lu hakape iam a poatan sasala i tamilimiu. \q1 \v 25 “A nomi e ka uana romana i tamilimiu u katun te masulmiu i romana. Alimiu e na bes mou! \q1 “A nomi i tamilimiu te golgolmiu i romana. Alimiu e ton mou ba te tabemiu. \v 26 “A nomi i tamilimiu te ranga haniga ria u katun hoboto i tamilimiu, taraha u tuburen i mar ranga has u i iesana turu propet u gamogamo i manasa.” \s1 Ngil riam u pakö \sr (Matiu 5:38-48, Matiu 7:12) \p \v 27 E Iesu e ranga lel me poiena, “Kaba lia e ranga mera golimiu eresi te hengoe rio lia, ngil riam u pakö i tamilimiu. Kato haniga mia turu katun te omi rario limiu. \v 28 Kalala riam u katun te ranga homi ria i tamilimiu, ba limiu te singo sil ramiu u katun te kato homi ria i tamilimiu. \v 29 Te ga tapaleia ta toa ta katun a abuabumulö, hatapala hasin a hapala. Te ga lueia ta toa u hasobuna i tamulö u ngahangaha, hala hasei u siot i tamulö. \v 30 U katun hoboto te rangata ner ta ka i tamulö, halari. Na tara poata te lue ria a man ka i tamulö, ma rangatari ba lö te lu poutse men. \v 31 Kato meri a palabi te ngil mera mien lö te gi mar kato has uen i tamulö. \v 32 “Te ngil puku ramia lö u katun te ngile rio lö, gaha te ngil sile milö a nikalala? A katun has a omi te ngilena a katun te ngile nen. \v 33 Na te go kato haniga peisa u lö turu katun te kato haniga ria i tamulö, gaha tsiponi te ngil sile milö a nikalala? Te kato has uar u katun u omi. \v 34 Na te hala peisa ramia lö u katun te poe mia lö nori e tatei hala pouts ner a man ka, gaha te ngil sile milö a nikalala? U katun u omi e hala has rer u katun u omi, te gi lu hamatskö pouts meni a man ka i murimuri. \v 35 E moa! Alimiu go katoe iam a markato te niga balana. Alimiu go taguhu riam u pakö i tamilimiu ba te kato haniga mia i taren. Alimiu go hala pukpuku iam ba te ma ngilin lu poutsemi a man ka. Ba limiu te ka memiu romana u hamatana pan, ba te haruto has namiu alimiu e pien uamiu tere Sunahan i iasa koru. Taraha, nonei e niga hasina turu katun u omi te namala haniga uari tere Sunahan. \v 36 Alimiu go tatagi riam u katun, te mar tatagi mera nei limiu e Tamamilimiu e Sunahan.” \s1 E moa te go ona mena milimiu a tana katun \sr (Matiu 7:1-5) \p \v 37 Be Iesu e rangana me poiena, “Ma poemi a palabi e omir, be Sunahan te ma poe hase noi alimiu e omimiu. Ma kato sil rami a palabi te gi hahuneir, be Sunahan te ma kato sile noi romana te ga hahuna meri limiu. Alimiu go solopale iam a man ka man omi ti kato a palai ba te tara pouts ramen, be Sunahan te solopala hase nou a man ka man omi tu kate iam limiu ba te tara pouts rano limiu. \v 38 Hala niam a hitaguhu tara mamana ka turu katun be Sunahan te hala renou romana limiu. Bu katun te skel haniga korue rien romana i tamilimiu, ba nori te hasaputu korue ren romana, ba te tula puta naren, ba te hasaputu lel hase ren, antunana te ga pururuku uen, ba nori te hala rarien romana limiu. A mar skel te roron hala rami limiu u katun, tara mar skel teka e Sunahan e hala hapopo pouts has nanen romana i tamilimiu.” \v 39 Be Iesu e hatei rane ien u haharoei teka. “A toa katun a matakiau e ma tatei peige nei a tai. Te ga markato uen teka, ba elasolana hoboto te na tsia ria tara holö. \v 40 A katunun tsitsilo e ma pan nanei a tson hihatuts i tanen. Kaba u katunun tsitsilo hoboto, poata te hakape rien u hatatei i taren, ba nori te toan hereri a tson hihatuts i taren. \v 41 Taraha tsiponi ba lö te tarem a tsi bita i matana tana katun, kaba alö e ma rutemi a tutoka i matamulö hamatskö? \v 42 Aha te poe mulö tara tana katun, ‘Alia e go lu ban a tsi bita i matamulö,’ kaba lö e ma tara tsipon noa hasemi a tutoka i matamulö pouts? Alö a gamogamo! Lu ba mam bin a tutoka te kana i matamulö, ba lö te tara haniga mou ba te toan lu ba nem a tsi bita i matana tana katun.” E Iesu e ranga u teka ba te hatuts nena a ka teka: a katun te ma tangoho nei e ga ona noabi a peisanen. \s1 U roei na hua i tanen \sr (Matiu 7:16-20, Matiu 12:33-35) \p \v 43 Be Iesu e poiena, “U roei u niga e ma tatei ka menei a hua a omi, nu roei u omi e ma ka has menei a hua a niga. \v 44 U mamanu roei e atei sile ria tara hua i taren. Alimiu e ma tatei lue mia ta huan kakau turu rokrokoto na limiu e ma tatei lu hase mia ta huan laho turu korkoru. \v 45 A katun te ka mena u hakats u niga i torinen e habutsena a markato nu ranga te nigana. Na katun te ka mena u hakats u omi i torinen e habutsena a markato nu ranga te omina. Taraha, a runguna katun e roron ranga nena a ka te saputu mena a torinen.” \s1 A elasolana a katunun kukui luma \sr (Matiu 7:24-27) \p \v 46 E Iesu e hakapi u ranga i tanen te poe ien, “Taraha ba limiu te ngöe milia, ‘Tsunono, Tsunono,’ ba te ma katoemi a man ka tu hatei rilia limiu? \v 47 A katun te la uanama i tar ba te hengoena u ranga i tar ba te kukutie nen, alia e haruto ragoi limiu ime te mar kato uanen. \v 48 Nonei e here nei a katun te katsin kuiena a luma. Ba nonei te kaho uana i iogana ba te hopuena u simel turu lapo. Bu uolo pan e la nama ba te mi gasena a luma. Kaba e ma gas homie ien, taraha a luma i kui hanigei. \v 49 Kaba a katun te hengoena u ranga i tar ba te ma kukutie neien e here nei a katun te kuiena a luma turu tsikitsiki puku ba te ma haka mame nei tu simel. Ba poata te la nama u uolo pan, e mi topei lupena a luma ba te omi hakapana.” \c 7 \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a katunun kui tara tsunono turu soldia \sr (Matiu 8:5-13) \p \v 1 Poata te ranga hakapa nia e Iesu a man ka teka tara barebana, me la uana tara taun i Kapeneam. \v 2 A toa tsunono turu soldiar i Rom te ma Jiui e kaia i Kapeneam ba te ka mena a katunun kui a tsomi i tanen te ka mei a nimate pan me katsin matena. \v 3 Ba poata te hengo nia a tsunono teka e Iesu, ba nonei e hala nena u palair u katun pan turu Jiu e gi na rangatse ien te ga la uamen ba te mi kato haniga poutsena a katunun kui i tanen. \v 4 Ba nori i la uamato tere Iesu me mi rangatan hatsunono naren, “Nonei a katun a niga e antunana alö go taguhe ien. \v 5 Taraha, nonei e ngil koru rena u katun na han i tarara na nonei e kui hasi a luman lotu i tamulam.” \v 6 Be Iesu e la gono mera nen. Poata te susuku ien tara luma ba tsunono turu soldia e tula rena u hahikapien i tanen e gi na hateien, “A tsi tsunono, alö go ma la soku mei. Alia e ma katun niga korugi ba te antunana te go la uama lö i iahana luma i tar. E moa. \v 7 Na lia e ma niga hasgi antunana te go la u lia i tamulö. Alö go hala tun nema u raranga ba katunun kui i tar te niga pouts nou. \v 8 Alia e ka has gia i kopina a nitagala turu katun pan i tar, na lia e ka has megu u soldia te ka puta ria i tar. Alia go ranga mei ta toa ba te poiegu, ‘La!’ ba nonei te lana. Na lia go ranga mei ta tai, ‘Lama!’ ba nonei te la nama. Na lia go ranga mei a katunun kui i tar, ‘Kui a ka teka!’ ba nonei te kuie nen. Nu ranga tun has i tamulö e ka mena a nitagala.” \v 9 Be Iesu e asingoto koruto te hengo menien u ranga teka. Ba nonei e habirits kopisina me poiena turu katun u para ti kukutien, “Alia e hatei rago limiu, alia e mamala sabiegi ta toa ta katun i Israel has te ga ka mei a mar nihamana a niga te ka mena a tson teka.” \v 10 Bu katunun tatala i la pouts uato tara luma tara tsunono turu soldia ba nori e na sabier a katunun kui i tanen e niga hakapa pouts. \s1 E Iesu e hatakei poutsi a pien tson tara amoba \p \v 11 E ma manasai be Iesu e la uato tara toa taun a solonen i Nein. U katunun tsitsilo i tanen nu katun u para koru i la gono meien. \v 12 Tara poata te susuku ien tara tamana tara ololo tara taun, ba toa katun a mate e soata halakase rima ti na kaho meni, a toa puku a pien tson tere tsinanen, na nonei a tahol a amoba. Nu katun u para koru tara taun i la gono meien. \v 13 Na tara poata te tareia a Tsunono a tahol teka, ba nonei e tagagi koru nanen, me poiena i tanen, “Alö go ma tabei.” \v 14 Be Iesu e na sebeliena a bokisin mate. Bu katun ti soatsen i tuol hakokomototo. Ba nonei e poiena tara mate, “Katun a hitots, alia e poiegu i tamulö, takei!” \v 15 Ba katun te mate e takeito me tanian rangana. Be Iesu e hala pouts nanen tere tsinanen. \v 16 Bu katun hoboto e matout korur, me soata seier a solone Sunahan me poier, “A propet pan te ka mena a solo pan e butu hakapa i gusurara! E Sunahan e la silema ga mi taguhir u katun i tanen!” \v 17 Bu raranga teka te hatein e Iesu e la hobotona tara provins i Judia na tara man han ti sukusuku. \s1 E Jon a Tsonun Baptais e hala mera mei u katun tere Iesu \sr (Matiu 11:2-19) \p \v 18 Bu katunun tsitsilo tere Jon i hateie ten a man ka teka. Be Jon e ngö mera nei a elasolana i taren i tanen. \v 19 Ba nonei e hala mera neien tara Tsunono te gi na rangatse ien, “Nonei alö te rarangein e Jon te go lama, tsi alam go hahalosi ta tabi?” \v 20-21 Tara poata teka e Iesu e kato haniga poutsir u katun u para ti ka mei a mamana mar nimate nu mate u omi, me hatara pouts has rena u katun u matakiau u para. Poata ti butu uama u katunun tsitsilo tere Jon tere Iesu, ba nori e poier, “E Jon a Tsonun Baptais te tula rena molam e go mi rangata, ‘Nonei alö te rarangein e Jon te go lama, tsi alam go hahalosi ta tabi?’” \v 22 Be Iesu e palis ranen me poiena, “La pouts iam ba te na hateiemi e Jon a man ka te tare mula limiu na te hengoe mula limiu: a matakiau e tara haniga poutsuna, na mou-omi e lalana na toba e kato haniga poutser, na talinga tupu e hengona, nu katun ti mate e hatakei pouts rer ba te toatoar, nu Bulungana u Niga e hatei naria turu katun pinopino. \v 23 Na katun te ma hapolase nei a nihamana i tanen i tar e sasala nou!” \v 24 Tara poata ti la hakapaia u katunun tatala tere Jon, be Iesu e hatanian ranga mera nei u katun e Jon me poiena, “Tara poata tu la uam limiu tara latu pinipino te go na tara menami e Jon, alimiu u poe iam nonei a saha mar katun? E here nei u nga te hula bahena a lomolomo ba te haharoei nena a katun te hula hakatsina? E moa. \v 25 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a katun te ka mei u hasobu u niga koru? Kaba a mar katun teka e kana tara luma a tsimala koru na luma tara king. E ma tatei ka neia tara latu pinopino! \v 26 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a propet? Aa, e Jon a propet hamana. Na a katun te pan hasna tara propet. \v 27 Taraha, u Buk u Goagono e ranga hatei nena e Jon, \q1 ‘E Sunahan e poiena, Hengo! Alia e hala negu romana a katunun tatala i tar te go mam nio lö, ba nonei te hamatsköena romana a maroro i tamulö.’ \b \p \v 28 Na lia e ranga mera golimiu, e Jon e panna turu katun hoboto ti poseia i puta. Kaba a katun papala koru tara Nipepeito tere Sunahan e pan has nena e Jon, te kato a toukui i tanen i mam tara Nipepeito tere Sunahan.” \v 29 U katun u para nu katunun lulu takis, poata ti hengo ien u ranga tere Iesu, nori i poei a maroro tere Sunahan e matsköna, taraha nori i habaptaisia tere Jon. \v 30 Kaba u Parisi nu tson hihatuts turu Lo i tori hasoalein u ngil tere Sunahan i taren, na nori i raman a tou baptais tere Jon. \v 31 Be Iesu e poiena, “Ga lia e go poei alimiu a barebanar i romana e heremi aha? A saha ka te tatei haharoei rano limiu? \v 32 Alimiu e heremi a galapien te hirata ria tara makumun toana, ba palai i taren te poier, ‘Alam e katoe mula u kömana tara hitöl, kaba limiu e ma sasala mulei! Na lam e köma hase mula u hahuri, kaba limiu e ma tabe mulei.’ Ne kato has uana i iesana tere Jon a Tsonun Baptais na lia. \v 33 E Jon e ma tatei noue nei a tana kannou ne namala ua hase nei tu wain. Ba limiu e poiemiu, ‘Nonei a katun a popoloana!’ \v 34 Na lia tu butun katunuma e tatei nouegu a mamana kannou ne tatei ua hasegu u wain. Kaba limiu e poie miu, ‘Pua! Nonei a nounou-pala, na katun a uaua-pala! Na nonei e kapiena has rena u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi!’ Alimiu e mar ranga uamiu teka. \v 35 Kaba noahasina. A man markato turu katun tere Sunahan e haruto nena te mana uana a niatei i tanen.” \s1 E Iesu e kaia i luma tere Saimon a Parisi \p \v 36 A toa katun turu Parisi a solonen e Saimon e ngö e Iesu e ga nou gono meien. Be Iesu e la uato i luma i tanen me gum silena a tou nou. \v 37 Tara taun teka e kaia a toa tahol ti ngöei a tahol a omi. Nonei e hengoen te nou u e Iesu tara luma tere Saimon a Parisi, ba nonei e la mena a tsi toa tsi botolo turu uapi u soksoka me la uana nonei tara luma. \v 38 Ba nonei e na tuolna i murina e Iesu i rehina mounen.* Ba tahol e tabena me hapulise nei a man moune Iesu u sulunmata i tanen. Ba nonei e hapalake neien a hulunen, me mutsi ranen, me tsu rane ien u uapi u soksoka. \v 39 Ba tara poata te tareia a Parisi te ngö e Iesu a ka te kato a tahol, ba nonei e hakats tununa me poiena, “Te ga propet hamanaia a katun teka e Iesu, ba nonei te ma tatei haniga nanei te go sebele menien a tahol teka, taraha nonei a tahol a omi!” \v 40 Be Iesu e poiena tara Parisi, “O Saimon, alia e ka megu a tsi ranga te katsin ranga megi lia alö.” Be Saimon e poiena, “Hateie molia, Tson Hihatuts.” \v 41 Be Iesu e poiena, “A elasolana katun i harohen a moni tara katun te roron halan a moni tara toukuin bisnis i tanen. A toa e harohen a 500 denarius. Na toa denarius a hihol turu toa u lan. Na tai e harohen a 50 denarius. \v 42 Na i murimuri a elasolana hoboto i ma antunan palis poutsi a moni, ba katunun halhala moni e hakapeto a haroho tara elasolana. Ba saha katun te tatei ngil balena nonei a katunun halhala moni?” \v 43 Be Saimon e poiena, “Toum, nonei a katun te ka mei a haroho pan te lu ban a katunun halhala moni.” Be Iesu e poiena, “U ranga pouts i tamulö e matsköna.” \v 44 Be Iesu e habirits uana tara tahol me poiena tere Saimon, “Alö go ruto tara tahol teka. Alia e tasu guma i luma i tamulö, ba lö e ma hale mulei lia tu ramunun galus turu mou tara markato i tarara. Kaba a tahol teka e tobue lalei a man mour u sulunmata i tanen me hapalaka rane ien a hulunen. \v 45 Alö e ma hatsomie mulei lia ba te mutsie molia te mar kato uar a pala i tarara. Kaba a tahol teka e ma hapolasan mutsi noe lalei a man mour popona te tuku uagu lalia. \v 46 Alö e ma hakis namu lei tu wel i bakur tara markato i tarara. Kaba a tahol teka e tsu nelala u uapi u soksoka tara man mour. \v 47 Na lia e ranga mego lö, nonei e kato hakapi a para a markato a omi, kaba nonei e haruto nalala nonei e ngil korue nolia, taraha alia u lu bar u markato u omi u para i tanen. Kaba u katun ti ma kato balei a man markato a man omi ba te atei siler e Sunahan e lu ba nen, u katun teka e ma ngil bala korueri e Sunahan.” \v 48 Be Iesu e poieto tara tahol, “Alia u lu ba hakapein a man markato a man omi i tamulö ba te solopala ragen.” \v 49 Ba pala ti nou gono meien e hiararangar me poier, “Esi banei teka? Nonei e lu ba tsipon has nena u markato u omi? A katun tun e ma antuna nei tara ka teka!” \v 50 Be Iesu e poieto tara tahol, “E Sunahan e taguhe nolö, taraha alö e hamanam. La tala, na torimulö e tatei husa poutsuna.” \c 8 \s1 A tohaliou ti lala gono mei e Iesu \p \v 1-2 Tara tana poata i murimuri e Iesu e hula la u turu taun nu han, me hatei la nena u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan. Na l2 a katunun tsitsilo i tanen i la gono meien, na palair has u tohaliou ti kato haniga bari u mate u omi na man nimate has. Nori a tohaliou teka: e Maria Matalina, ti tsuga bani a elahit a mate a omi i tanen. \v 3 Ne Joana, a tahol tere Kusa a toa tson pepeito tere Herot a King. Ne Susana, na palair u tohaliou has u para ti taguhi e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen ba te hala raren a man ka ti ngilen. \s1 U haharoei tara katun te tsihasein u ngal \sr (Matiu 13:1-9, Mak 4:1-9) \p \v 4-5 U katun i la noa hasima tara mamana taun, na tara poata ti gonoia u katun tere Iesu, ba nonei e ranga nena u haharoei teka me poiena, “A toa katun e na hula tsihasein a ngalina kannou. Tara poata te tsihasa nien u ngal tara kui, a palai i pururukuia tara maroro ti tötö rien, bu apena e mi nou raren. \v 6 Na palai i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei u lapo, ba poata ti pusuku ien ba nori e langor, taraha u tsikitsiki e moa tu ramun i tanen. \v 7 Na palair u ngal i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei a kolits a hihitoka, bu kolits e pusuku hapan gono meren me kato homiena a man kan leba teka. \v 8 Nu palair u ngal i pururukuia turu tsikitsiki u niga. Bu ngal e pusuku hapanir me ka mer a hua a para koru.” Be Iesu e ranga hapanina me poiena, “A katun te atein hengona e ga hengo haniga!” \s1 A ka te haharoei sil e Iesu \sr (Matiu 13:10-17, Mak 4:10-12) \p \v 9 Bu katunun tsitsilo tere Iesu e rangate rien ime te mouna u u haharoei teka. \v 10 Be Iesu e ranga palisina, “E Sunahan e haruto ranei limiu a ka te ma haruto rien a palair u katun i manasa, nonei te go atei sil mena milimiu ime te mar pepeito kap uanen. Kaba nori e hengo tuner u haharoei. Taraha, nori e tarar kaba e ma tara hamanari, na nori e hahengor kaba e ma ateiri.” \s1 E Iesu e ranga hatararein u haharoei \sr (Matiu 13:18-23, Mak 4:13-20) \p \v 11 Be Iesu e poiena, “U haharoei te ranga negu lalia te kato uana teka: a ngal e here nei u ranga tere Sunahan. \v 12 A ngal te pururukuia tara maroro e kato uana tara pala te hengoer u ranga tere Sunahan, kaba e Satan e mi gul ba nena u ranga te gamon kaia i toriren. Taraha, nonei e rama nena te gi hamana uen be Sunahan te lu pouts ranen. \v 13 Nu ngal te pururukuia turu tsiktsiki te ka mena u lapo e hatei nena a pala te hengoer u raranga ba te sasala koru meren. Kaba u raranga e ma la koru nei turu hakhakats i taren. Ba te hamana mier a tsitabubun poata, ba poata te la nama a tou hiamus, ba nori te hanoan hamanar. \v 14 Nu ngal te pururukuia tara makum te ka mena a kolits a hihitoka e hatei nena a pala te hengor, kaba nori e ka mer u hakhakats pan tara nitoatoa i puta, ba te hakats koru ner a moni na man nisasalana i puta. Na man ka teka e here nei e piler u raranga tere Sunahan bu raranga te ma habutse nei u markato u niga turu katun teka. \v 15 Bu ngal te pururukuia turu tsikitsiki u niga e hatei nena a pala te hengoer u ranga ba te hake rien turu hakhakats u niga i toriren, ba nori te pile kap hakarapoto naren. Bu raranga te kato hanige iena a markato turu katun teka ba te kato talasina.” \s1 U lam nu kan mous \sr (Mak 4:21-25) \p \v 16 Be Iesu e poiena, “A katun te hakulupena u lam e namala kopo kap nane ien a tabeli ne namala hake neien i kopina inana. E moa, e roron hake nen tara makumun gumgum i tanen i iasa ba barebana te tatei tarer u kulupu tara poata te tasu rien. \v 17 Ne kato has uana i iesana, a mamana ka hoboto te mousuna turu haharoei i tar i romana e atei riou romana i murimuri. Na mamanu ranga i tar te ma atei sileri a barebana i romana, nori e atei sile roen romana i murimuri. \v 18 “Alimiu go tara kap haniga niam te mar hengo uami limiu. Taraha, a katun te ateina, e Sunahan e hala lele noien romana ta niatei. Kaba a katun te raman ateina, e Sunahan e lu ba nenou romana a tsitabubun niatei te ga poien e ga ka meien.” \s1 E tsinane Iesu nu toulanen \sr (Matiu 12:46-50, Mak 3:31-35) \p \v 19 E tsinane Iesu nu toulanen i la uama i tanen, kaba nori i ma antunan la hasukusuku uai i tanen, taraha a katun e gono. \v 20 Ba toa katun e poiena tere Iesu, “E tsinamulö nu toulamulö e tuol ria i iesesala ba te ngilin ranga gono merio lö.” \v 21 Be Iesu e poiena i taren hoboto, “U katun te hengoer u ranga tere Sunahan ba te kukutie ren, nori has e hereri e tsinar nu toular.” \s1 E Iesu e haselohi a lomolomo pan \sr (Matiu 8:23-27, Mak 4:35-41) \p \v 22 Turu toa u lan be Iesu e osa gon merena u katunun tsitsilo i tanen tara tsi toa tsi tolala tara Ramun i Galili. Me poiena i taren, “Ara gi aroho u i hapalana ramun.” \v 23 Ba nori e la talar me seil talar, be Iesu e sohona. bu panina u ualupu e butuna tara ramun bu ramun e katsin saputuna tara tolala, a tsitabubu koru ba nori te rukur. \v 24 Ba nori e gulier e Iesu me poier, “O Tsunono, Tsunono! Ara e katsin tia talara!” Ba nonei e tagulena me abis hatagalana tara lomolomo na turu ramun te posa here mei u tasi pan. Ba lomolomo nu keikei e opu poutsuna ba seloho pan e butuna. \v 25 Ba nonei e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu e ma hamanami?” Ba nori e asingoto korur me matoutur, ba nori e hiarangrangatar, “A saha koru a mar katun teka? Nonei e hala nena u ranga tara lomolomo nu ramun te posana ba te selohona!” \s1 E Iesu e hakoul ban a mate a omi tara katun \sr (Matiu 8:28-34, Mak 5:1-20) \p \v 26 Ba nori e seilir me na tuku ria tara provins ti kaia a pal barebana ti ngöri u Gerasin. A han teka e kana i hapalana ramun na provins i Galili e kana i hapala. \v 27 Be Iesu e toan kouluna tara tsi tolala ba nonei e sunguna me hitupali mena toa katun tara taun i sukusuku, u mate u omi i seseia i tanen. Poata lehana nonei e mamala pousei tu labalaba, na e mamala kai tara toa luma. E moa. E ka lasia i ngahongaho tara man kioun mate. \v 28 Ba nonei e tarena e Iesu me ku hapanina me tuhatukun nena i matane Iesu me turu putana. Ba nonei e ku hapan koruna me poiena, “O Iesu a Pien Tson tere Sunahan Iasa Koru! Alö go haka ba nio lia! Alia e singo hatatagi gia i tamulö, alö e moa te go hahuna menai lia!” \v 29 Nonei e kato u teka, taraha e Iesu e ranga hakapa mei a mate a omi e ga koul ban a katun teka. Para a poata a mate a omi e roron pile kapin a katun teka. U katun i taratara kap nitoa nen ba te kitseri a limanen na mounen a tsien. Kaba nonei e roron kato pupus a tsien na mate e roron hapieta menien tara latu pinopino. \v 30 Be Iesu e rangatse nen, “Esi a solomulö?” Ba nonei e ranga palisina me poiena, “A solor e Ami.” Taraha a mate a omi a para i sei hakapaia i tanen. \v 31 Bu mate e singo hatagala uar tere Iesu me poier, “Alö go ma hala merai lam tara kiou te tsiruku nitoana.” \v 32 A toa heis poum pan i nouia i rehina u pokus te sukusuku. Bu mate u omi e singo ria tere Iesu me poier, “Alö go hala merai lam tara heis poum!” Be Iesu e hanigana i taren. \v 33 Ba nori e koul ba ner a katun teka me na sei ria turu poum. Ba heis poum teka e hiapipieta gala hoboto sila ria turu uarahana. Ba nori e na rus ria i ramun me pasur me mate hakapar. \v 34 Bu katun ti hanhanour u poum i tareto a ka teka me busur, me na polaser u ranga tara taun na turu han. \v 35 Ba barebana e mi katsin tarer a ka te butu. Ba nori e la uarima tere Iesu me tarer a katun u mate u omi ti koul ba hakapa nen. Nonei e gumia i rehina i mouna e Iesu ba te haseiena u hasobu bu hakats i tanen te niga poutsuna. Ba nori e matoutur. \v 36 Bu katun ti tara a ka teka e hatei rer a barebana te mar niga pouts u nonei a katun a popoloana. \v 37 Bu katun hoboto tara han turu Gerasin e tahuler e Iesu te ga la pouts uen i han i tanen, taraha nori i matout koru. Be Iesu e osa poutsna tara tsi tolala, te ga la pouts uen. \v 38-39 Ba katun ti la ban u mate u omi e rangatsena e Iesu, “Alia go la gono meio lö.” Kaba e Iesu e hala poutse ien me poiena, “Alö go la pouts i han i tamulö ba lö te na rarariem a ka te kato bena mei lö e Sunahan.” Ba katun teka e la uana tara mamana makum i iahana taun me na habulungana lanena a ka te kato beien e Iesu. \s1 A pien tahol tere Jairas, na tahol te hasebeleia turu hasobu tere Iesu \sr (Matiu 9:18-26, Mak 5:21-43) \p \v 40 Poata te tuku poutsia e Iesu i hapalana ramun, ba barebana e sasala mer te la pouts uamen, taraha nori hoboto i hahalose ien. \v 41 Ba toa tson pepeito tara luman lotu e tuhatukun nena i matane Iesu me turu putana me singo hatatagi silena te ga la u e Iesu i luma i tanen. \v 42 Taraha, nonei e ka mei a toa puku a pien tahol te ka mei a 12 a hiningal i tanen, na nonei a tsi tahol e katsin mate. Be Iesu e lana bu barebana e hipasasi ria i tanen. \v 43 Na toa tahol e kaia i gusuren te posa nitoan u rahatsing popoia tara 12 a hiningal. Nonei e lapo hakapein u moni hoboto i tanen tara dokta a para, na e moa ta toa te ga antunan kato haniga pouts neien. \v 44 Nonei a tahol teka e la hasukusukuia i murina e Iesu ba te hasebelena i runguna u hasobu tere Iesu, bu rahatsing i tanen e topei kapana. \v 45 Be iesu e rangatana, “Esi te sebele lala i tar?” Ba barebana hoboto e holisir, be Pita e poiena, “Tsunono, u barebana e tuol hahise rio lö ba te hiasusongo ria i tamulö.” \v 46 Kaba e Iesu e poei, “A toa katun e hasebele lala i tar. Alia e hasagohe gula a nitagala i tar e taguhe lala a tana katun.” \v 47 Ba tahol e atei sil hamanasena te ma antunan mous lel ba menien e Iesu, ba nonei te tololo mena a nimatout. Ba nonei e na tuhatukun nena i matane Iesu me turu putana. Na i matana a barebana hoboto, nonei e hatei e Iesu a mouna a ka te hasebele sile ien i tanen, ne hatei hasin ime te mar niga boroboro pouts halona uen. \v 48 Be Iesu e poiena i tanen, “A tsi tahol, a nihamana i tamulö e kato haniga poutse lala a nimate i tamulö. La tala, na torimulö e tatei husa poutsuna.” \v 49 Poata te ranga noaia e Iesu, ba toa katununa tara luma tere Jairas e la nama me mi hateie nen me poiena, “A pien tahol i tamulö e mate hakapa. Alö go ma hakui leli a Tson Hihatuts.” \v 50 Be Iesu e hengona me poiena tere Jairas, “E moa te go matout u lö. Alö go hamana tun talasi, ba pien tahol i tamulö te niga pouts nou.” \v 51 Be Iesu e na tukuna tara luma ba nonei e hapiu rena a barebana te gi tasu gono menien i luma, e Pita lasi mere Jemis ne Jon ne tamana pien ne tsinanen. Nori lasi ti tasu gono mei e Iesu. \v 52 Na barebana hoboto i tabe sil a pien teka. Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu e moa te go tabe uam. A pien e ma mate nei, e soho tununa.” \v 53 Ba nori e gol hahamana naren, taraha nori i atei sil te mate hakapa u a pien. \v 54 Be Iesu e luena a limana a pien me ranga hapanina me poiena, “A tsi pien, alö go takei.” \v 55 Bu namnameina a pien e la pouts nama i tanen, ba nonei e topei takeina. Be Iesu e ranga mera nen me poiena, “Alimiu go halei mien ta ka ga noue ien.” \v 56 Ne tamana pien ne tsinanen i asingoto koru. Kaba e Iesu e ranga hatagala mera ien me poiena, “Alimiu go ma hateiemi ta toa ta katun a ka te butu lala teka.” \c 9 \s1 E Iesu e halan a toukui tara 12 a aposol i tanen \sr (Matiu 10:5-15, Mak 6:7-13) \p \v 1 E Iesu e ngö gugoner a 12 a aposol i tanen me hala rane ien a nitagala pan te gi tatei tsuga meien u mate u omi hoboto na te gi kato haniga pouts meri u katun te ka mer a man nimate has. \v 2 Ba nonei e hala mera neien te gi na hihatuts lame nien a Nipepeito tere Sunahan na te gi na kato haniga pouts merien u katun te ka mer a nimate. \v 3 Ba nonei e poieto i taren, “Ma soatsemi ta ka te la uami limiu: e moa tu tukana na ta pora, na ta kannou na ta moni, ne moa has tu tana tu hasobu tu ngahangaha. \v 4 Te haniga ria a toa pal katun i tamilimiu, ba limiu te susoho mia tara toa luma popona te go la ba nemia limiu nonei a taun. \v 5 Te ma haniga raria limiu u katun, tohu ba neiam u koahu i pitpitan moumilimiu ba te la ba nemiu a taun i taren. A markato teka e haruto rano ien te raharaha mera neien e Sunahan, taraha nori e hipus ner u ranga i tanen.” \v 6 Bu aposol e takeir me la sila ria i iahana man han, me hihatuts ner u Bulungana u Niga me kato haniga pouts rer u katun tara mamana han. \s1 A nitutu tere Herot \sr (Matiu 14:1-12, Mak 6:14-29) \p \v 7 E Herot a Kingina i Galili e hengoen a mamana ka te kato e Iesu ba nonei e tutu nena a ha koru te butu, taraha a barebana i rangein e Iesu me poier, “E Jon a Tsonun Baptais e takei poutsia tara tou mate i tanen!” \v 8 Ba palai e poier, “E Ilaitsa e butu pouts,” ba palai e poier a tana propet ni manasa e toatoa pouts. \v 9 Be Herot e poiena, “Alia u hangats pagotein e Jon. Gesi nonei a katun te roron hengo negu lia?” Ba nonei e ngilin tara koru nena e Iesu. \s1 E Iesu e hanour u 5000 tara katun \sr (Matiu 14:13-21, Mak 6:30-44, Jon 6:1-14) \p \v 10 Bu aposol e kopis rima tara nilala i taren me hateieri e Iesu a mamana ka ti katoe men. Ba nonei e lu ranen me peigi ranen me la pepeisa uar tara taun ti ngöei i Betsaida. \v 11 Poata ti hengo nia a barebana a ka teka ba nori e kukutie ren. Ba nonei e haniga ranen me ranga mera neien a Nipepeito tere Sunahan, me kato haniga pouts rena a pala ti ka mei a nimate. \v 12 Ba poata te tanian tsirukuia a pitala, ba 12 a katunun tsitsilo e la uarima i tanen me poier, “Alö go halar u katun ba nori te la uar turu han te sukusukur ba nori te na sakier ta makumun susoho na ta kannou. Taraha, e moa ta han teka.” \v 13 Be Iesu e poieto i taren, “E moa, alimiu go hala ramien ta ka gi nouen.” Ba nori e ranga palisir, “A man ka te ka memu lam a tolima beret na solana iena puku. Alö e ngilem alam e go na hol ta kannou turu katun hoboto teka?” \v 14 Nori i ranga u teka taraha a pal tson peisa i antuna toumia tara 5,000. Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Hagum ramia u katun popona tara man 50 tara man hagum hoboto.” \v 15 Bu katunun tsitsilo e kato has uar te ranga u e Iesu me hagum rer u katun hoboto. \v 16 Be Iesu e lueto a tolima beret na solana iena, me tara sei uana i Kolö, me hanigana tere Sunahan tara man ka teka, me pose ranen, me hala rane ien u katunun tsitsilo i tanen e gi molamola rien u katun. \v 17 Ba nori hoboto e nour me masulur. Bu katunun tsitsilo e onger a 12 a kalobaka tara man ka ti nou ban u katun. \s1 E Pita e ngöei e Iesu e Mesaia \sr (Matiu 16:13-19, Mak 8:27-29) \p \v 18 Tara toa poata te singo pepeisaia e Iesu, bu katunun tsitsilo e la uarima i tanen. Ba nonei e rangata ranen, “U katun e poier alia esi?” \v 19 Ba nori i ranga palise ten, “A palai e poier alö e Jon a Tsonun Baptais te takei pouts. Na palai e poier alö e Ilaitsa, na palai e poier alö a tana propet ni manasa te toatoa poutsuna.” \v 20 Ba nonei e rangata ranen, “Gime te kato uami limiu? Alimiu e poiemiu alia esi?” Be Pita e ranga palisito, “Alö e Mesaia tu lama tere Sunahan!” \s1 E Iesu e hatein a nikamits na tou mate i tanen \sr (Matiu 16:20-28, Mak 8:30-9:1) \p \v 21 Be Iesu e hala rate ien u ranga u tagala koru e gi ma hateii ta toa ta katun te Mesaia uen. \v 22 Ba nonei e ranga noana, “Alia tu butun katunuma e sagohe gou romana a kamits pan. Ba pal kapan nu pris pan nu tson hihatuts turu Lo e tori hasoala nariu romana lia. Alia te kato hamatie riou romana, ba turu hatopisanu lan ba lia te hatakei poutse riou.” \v 23 Ba nonei e poieto i taren hoboto, “Te ngilin la gono mena molia ta katun, e ga solopali a peisanen, ba te hanigana te ga sagoho menien u kamitsina te kukute mena neien lia turu mamanu lan te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen, ba te la gono mena molia. \v 24 Taraha, a katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hataia tun noa hase nen romana. Kaba a katun te hataia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia, nonei e sabie nen romana. \v 25 Te ga lueia ta katun a man ka hoboto ni puta ba te toan taia ba nena a nitoatoa te ka nitoana, ga mamana ka teka e mar taguhu halona mena noien ime? E moa tala. \v 26 Na sanena a toa katun e ga matsingolo nio lia nu ranga i tar, ba lia tu butun katunuma te matsingolo has nagen romana tara poata te la meguma romana lia u ualesala i tar na tere Tamagulia na turu angelo u goagono. \v 27 Na lia e hatei hamana rago limiu, a palair u katun teka e ma materi romana e popona te gi na sabe menien a Nipepeito tere Sunahan.” \s1 A tuanreine Iesu e palis \sr (Matiu 17:1-8, Mak 9:2-8) \p \v 28 Turu hatoalina toum u lan i murina te ranga nien a man ka teka, e Iesu e lui e Pita ne Jon ne Jemis me la sei uar i ieluna u pokus te na singo u. \v 29 Tara poata te singo ien, ba polenen e palisina, nu hasobu i tanen e butun hiaka koru me here nei u ualesala. \v 30-31 Ba elasolana katun e songots butu merima u ualesalana i Kolö me ranga gono mer e Iesu. Nori ere Moses mere Ilaitsa, u propetir i manasa ti mate. Ba nori e ranga gono mier e Iesu te na mate noien i Jerusalem ba te hakapena u ngil tere Sunahan. \v 32 Tara poata teka e Pita na pala ti ka gono meien i topi koru me sohor. Kaba nori i tagule me ruter u ualesala tere Iesu na elasolana katun ti tuol gono meien. \v 33 A elasolana katun i katsin la ban e Iesu, be Pita e poiena i tanen, “O Tsunono, e nigana te ka uaria ra teka. Alam go kui a topisa taluhu, a toa i tamulö, na toa tere Moses, na toa tere Ilaitsa.” Kaba e Pita e ma ateii a ka te ranga nen. \v 34 Tara poata te ranga noa ien, bu toa u koasi te butuna bu uoho i tanen e hoho ranen. Bu katunun tsitsilo e matoutur te kopo kap merien u koasi. \v 35 Bu toa u ranga e butu mata turu koasi me poiena, “Nonei a Pien Tson i tar teka, a katun tu hopu kapin lia. Alimiu go hengo mia i tanen!” \v 36 Tara poata te hanoaia u ranga, be Iesu e ka pepeisana. A elasolana katun i la hakapa. Bu katunun tsitsilo e hahalongolo koru mer a ka teka, na nonei tara poata nori i ma hateii ta toa ta katun a ka ti tare ien. \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a pien tson te ka mei a mate a omi \sr (Matiu 17:14-18, Mak 9:14-27) \p \v 37 Bu tana u lan ba nori e koul rima turu pokus, bu katun u para e hitupal mier e Iesu. \v 38 Ba toa katun e kuta i gusur u barebana, “Tson Hihatuts, alia e ranga megu a nitatagi i tamulö, alö go na ruto tara pien tson i tar. Nonei a toa puku a pien tson i tar! \v 39 A toa mate a omi e roron pile kap nanen, ba te songots ku hapanina. Na mate teka e roron hula tula homi koru nanen, antunana te butuna u poeipoei i rungnen. Nonei e roron kato homi koruena a tuanreinen, ne mamala hapurese borobore neien. \v 40 Alia u tahul hatatagi korur u katunun tsitsilo i tamulö gi tsuge ien, kaba nori i ma antunai.” \v 41 Be Iesu e ranga palisito, “Alimiu u katun u hahamana koru na limiu e ma matskömi! Alia e soso koru megu a nihahamana i tamilimiu!” Ba nonei e poieto tara katun, “Hala mena mei a pien tson i tamulö teka.” \v 42 Tara poata te lama a pien, ba mate a omi e lapo ba nanen i puta me hula tula homi nanen. Be Iesu e tsuge ieto a mate, me kato haniga poutsena a pien, me hala poutse neien e tamanen. \v 43 Bu katun e asingoto hoboto koru ner a nitagala a kapan tere Sunahan. \s1 E Iesu e ranga lelin a tou mate i tanen \sr (Matiu 17:22-23, Mak 9:30-32) \p A barebana i hakats hapara noan a mamana ka te kato e Iesu. \v 44 Ba nonei e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Hakats koru neiam u ranga teka: alia tu butun katunuma e sukusukun hala menari tara nitagala turu katun.” \v 45 Kaba nori i ma ate silei a mouna u ranga teka. A mounen i hamous rien e gi ma atei sile ien. Na nori i matoutun rangata neien u ranga teka. \s1 A katun te kapanina \sr (Matiu 18:1-5, Mak 9:33-37) \p \v 46 U katunun tsitsilo i hiarangrangatein esi i taren a kapan. \v 47 Ne Iesu e atei sil aha ti hakats nen, ba nonei e luena a toa pien, me hatuole nen i rehinen. \v 48 Me poiena i taren, “A katun te nigana tara pien teka te pien uanen i tar, e here nei e niga hase nolia. Na katun te nige nolia, e niga hasena e Sunahan te hale molia. A katun te teteneina i gusumilimiu hoboto nonei a kapan hamana.” \s1 A katun te ma pal ranei limiu e haniga rano limiu \sr (Mak 9:38-40) \p \v 49 Be Jon e poiena, “O Tsunono, alam u tari a katun e tsuga ban u mate u omi tara solomulö. Ba lam u ranga hapiu naten, taraha nonei e ma pala uanei i tarara.” \v 50 Be Iesu e poieto i tanen na turu katunun tsitsilo, “Ma torohanan hapiu nami, taraha a katun te ma pal ranei limiu e haniga rano limiu.” \s1 A toa han i Sameria i raman e Iesu \p \v 51 A poata e susuku hakapa te gi lu menai e Iesu i Kolö, ba nonei e hakhakats hakarapoto nena te ga la uen i Jerusalem me tanian lana. \v 52 Ba nonei e hala mam rena u katunun tatala, ba nori e na tuku ria tara toa han i iahana provins i Sameria te gi na hamatskö mam beien a man ka. \v 53 Kaba u katun tara han teka i ma ngili e Iesu, taraha nori i atei sil nonei e la uana turu lotu halhal i Jerusalem. \v 54 Poata te hengo sabeia e Jemis ne Jon a ka teka, nori i raharaha me poier, “Tsunono, alö e ngilem alam e go ngö hakoulema u tula i Kolö ba te mi kato homi rena u katun teka?” \v 55 Be Iesu e habiritsito me ngena ranen. \v 56 Ba nori e la lelir tara tana han. \s1 U katun ti ngilin kukutein e Iesu \sr (Matiu 8:19-22) \p \v 57 Tara poata ti la ien i maroro, ba toa katun e poieto tere Iesu, “Alia e la gono mego lö tara mamana han te lala uamou lö.” \v 58 Be Iesu e poieto i tanen, “U muki u hie e ka mer u kiou i taren, nu apena e ka mer u suhana. Kaba lia tu butun katunuma, alia u moa ta makumun soho i tar.” \v 59 Ne Iesu e poei tara tai, “La gono memo lia.” Ba nonei e poieto, “O Tsunono, e ma pina noi be tamagulia te mate nou. Alö go haniga te go na ngaho mam menien lia, ba te toan lala gono mego lö.” \v 60 Ba nonei e poieto i tanen, “U katun te ma hengoeri e Sunahan ba te hereri i mate ban a nitoatoa i tanen, nori te tatei ngaho rer u mate i taren. Kaba lö go na habulunganein a Nipepeito tere Sunahan.” \v 61 Ba tabi e poiena, “Alia e kukutie gou lö, O Tsunono. Kaba lö go hala buna molia ba lia te na ruto polasa buguma tara pala i tar.” \v 62 Be Iesu e poieto i tanen, “A katun te tanian kukutie nolia ba te roron tara pouts uana tara nikaka mam i tanen, e ma antuna nei tara Nipepeito tere Sunahan.” \c 10 \s1 E Iesu e hala rela u 70 u katun \p \v 1 I murimuri ba Tsunono e hopu kapu reto u 70 u katun. Nonei e ngil te gi mammam uen turu taun nu han hoboto te katsin la uen — a man elasolana tara toa han, na tana elasolana tara tai, ba te kato talasina. \v 2 Be Iesu e poieto i taren, “A katun a para e katsin hamana uar i tar, kaba e moa ta para ta katun te ga taguhu raien. E kato uana tara kui pan te tangoho hakapa ba te moana ta katun ta para te gi hagali a kannou. Alimiu go singo uam tara Tsunono te kato hahaloso mamir u katun teka ba te katsin hamana uar i tar. Alimiu go singo uam tara Tsunono ba te hala rena u katunun tsitsilo lel te gi la uen ba te na taguhu rer u katun e gi la uama i tar. \v 3 La tala mula. Alia e hala here ragi limiu u tunan sipsip te la uar i gusur u muki u hie, u katun te ngilin kato homi rario romana limiu. \v 4 Alimiu go ma la memi ta paus moni tsi ta pora tsi ta palaina tu sendol. Alia te pile rago limiu tara mamana ka. Ma tuolmi ba te raranga gono memiu ta katun i maroro. \v 5 Na i mam te go tasu uam limiu a man elasolana ta luma, alimiu go poe mame iam, ‘U katun tara luma teka, alimiu e tatei ka memiu a masalohana.’ \v 6 Na te ka noa ta katununa tara masalohana nonei tara luma, ba masalohana i tamilimiu te kaka noa i tanen ba te kalale nen. Kaba te ga moa u ta katununa tara masalohana, bu masalohana i tamilimiu te taguhu pouts rano romana limiu peisa. \v 7 Alimiu go ka nitoa mia tara luma tara katununa tara masalohana ba te ma hula soho mia tara man luma. Alimiu e tatei noue miu ba te ue miu ta ka te gi hala nen, taraha a katunun kui e gi halei a hihol i tanen. \v 8 Poata te na butu mia limiu tara toa taun bu katun te lu mera rilimiu i luma i taren, alimiu go noue iam a saha kannou te hanou rarien romana limiu. \v 9 Alimiu go kato haniga pouts riam u katun te ka mer u nimate nonei tara taun ba te poemiu tara barebana, ‘A poatan pepeitokap tere Sunahan e susuku hakapa uama i tamilimiu.’ \v 10-11 Kaba te butu mia limiu tara toa taun bu katun te ma haniga rari romana limiu, ba limiu te na tuol moa i kalana i iahana taun ba te poemiu, ‘Alam e tohu ba nem u koahu tara taun i tamilimiu te rokotona i moumulam! A ka teka e haruto nena te raharaha mera nei limiu e Sunahan. Alimiu go hakats haniga iam: a Nipepeito tere Sunahan e la hasusuku hakapa uama i tamilimiu, kaba limiu e rama tsiponmiu!’ Alimiu go mar ranga uamou teka. \v 12 Na lia e ranga mera golimiu, turu lanin hahuna tere Sunahan u katun tara taun teka e lue riou a nihahuna te pan bala nenou a nihahuna turu katun u omi i Sodom.” E Iesu e ranga u teka. \s1 U taun ti ma hamanai \sr (Matiu 11:20-24) \p \v 13 E Iesu e hihatuts me poiena, “A nomi pan koru e butuna romana i tamilimiu u katunur turu taun i Korasin na i Betsaida! Sanena e Sunahan e ga kato u mar mirakul turu taun i Taia na i Saidon i manasa tu kato u lia i Korasin na i Betsaida tara poata i romana, i manasa noa nori sane harutein ti tori-tsuga ba koru menien u markato u omi i taren. \v 14 Kaba turu lanin hahuna tere Sunahan, a nihahuna i tamilimiu u barebanar i Korasin na i Betsaida e pan bala nenou a nihahuna tara barebanar i Taia na i Saidon. Taraha, alimiu u hipus niam u ranga u mana ti namala hengo nien. \v 15 Na limiu u katunur tara taun i Kapeneam e ngilin soloseiemiu a peisamilimiu i iasa, kaba e Sunahan e lapo ba has ranoa limiu i puta i hel!” \v 16 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “U katun te hengo rario limiu e hengo hase rio lia, nu katun te tori-hasoala rario limiu e tori-hasoala has nario lia. Nu katun te tori-hasoala nario lia e tori-hasoala has ner e Sunahan te haleie molia.” \s1 U 70 tara katun i kopisima \p \v 17 Nori u 70 tara katun i kopis mema a nisasala pan me poier tere Iesu, “O Tsunono, u mate u omi noa has i hengo koru u ranga i tamulam tu tsuga merien lam tara solomulö!” \v 18 Be Iesu e ranga palis raten, “Aa, alia u tarei e Satan e rus here mei u kanaha i Kolö. \v 19 Hengo iam! Alia u hala hakapa rilimiu a nitagala te go tötö mera milimiu u kukutsi nu kukoto, ba nori te ma hakamits raroi limiu. Na lia u hala hakapa rilimiu a nitagala te go tagala saluhe mena milimiu a nitagala hoboto tere Satan a katun te pakö rano ra. Ne moana romana ta ka te ga kato homi riou limiu. \v 20 Alimiu e sasala memiu u mate u omi e hengo rario limiu. Kaba a tana ka te pan balana: e kato uana, alimiu go sasala koru meiam a solomilimiu i koloto hakapa nia i Kolö.” \s1 E Iesu e sasala \sr (Matiu 11:25-27, Matiu 13:16-l7) \p \v 21 Nonei has tara poata teka e Iesu e ka mei a nisasala pan turu Namnamei u Goagono me poiena, “O Tamar, a Tsunono pan ni Kolö ni puta! Alia e haniga koru megia i tamulö taraha alö e hamous ba nem u ranga u mana turu katun te poier e ka mer a niatei, ba te haruto namen turu katun papala te ma atei balari. Aa, o Tamagulia, alö e mar kato uam teka turu ngil peisa i tamulö ba lö te sasala memen.” \v 22 Be Iesu e rangana tara barebana, “E Tamar e halei lia a mamana ka hoboto. Ne moa ta tan ta katun te ga atei sileio lia a Pien Tson tere Sunahan. E Tamar peisa. Ne moa has ta katun te ga atei sil e Tamar. Alia peisa a Pien Tson i tanen te atei silegu e Tamar, nu barebana te haruto ragoi lia e Tamar, nori e tatei atei sil hase roen.” \v 23 Be Iesu e habirits uato turu katunun tsitsilo me poiena i taren pepeisa, “Alimiu go sasala iam! Taraha, a matamilimiu e tarena a ka a mana. \v 24 Alia e ranga mera golimiu, u propet u para nu king u para ri manasa i ngilin tara koru a man ka te tare milimiu, kaba nori i ma tare ien. Nori i ngilin hengo koru a man ka te hengoe milimiu, kaba nori i ma hengoe ien.” \s1 U haharoei tara toun Sameria a niga \p \v 25 Turu toa u lan, a toa tson hihatuts turu Lo tere Moses e tuol seito me torohane nei e Iesu u rangatasei teka ba nonei e poiena, “Tson Hihatuts, aha te go kati lia ba lia te luegu a nitoatoa te ka nitoana?” \v 26 Be Iesu e poiena i tanen, “Aha te ranga nena u Buk u Goagono? Alö e mar rit mena mien ime?” \v 27 Ba nonei e poiena, “U Buk u Goagono e poiena, ‘Alö go ngil koru a Tsunono i tamulö e Sunahan turu tori hoboto i tamulö na turu namnamei hoboto i tamulö na tara nitagala hoboto i tamulö na turu hakats hoboto i tamulö. Na alö go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena milö a peisam.’” \v 28 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e ranga palis hona mula. Te mar kato uamou lö teka ba lö te toatoa hamana mou.” \v 29 Kaba a tson hihatuts turu Lo e ngil a barebana e gi poei nonei e kato hamatsköna, ba nonei e poiena tere Iesu, “Esi nonei a tana katun te go ngili lia?” \v 30 Be Iesu e ranga palisina me poiena, “A toa katun e la ban i Jerusalem me gala uana tara taun i Jeriko, bu kopkop e songotei pile naren me las louser u hasobu i tanen me atung hohomie ren. Ba nori e Fp fl la ba naren ba nonei e katsin matena. \v 31 Ba tara poata teka a toa pris turu Jiu e gala silaia tara maroro teka, ba poata te rutse ien a katun teka ba nonei e sila hapal ba nanen i hapalana maroro. \v 32 Na e kato has u i iesana tara toa Livait,* a katun te tagtaguhir u pris. Nonei e mi tuku hasia tara makum teka, ba poata te rutse ien a katun teka ba nonei e sila hapal ba has nanen i hapalana maroro. \v 33 Ba toa toun Sameria e lala hasia tara maroro teka. Nu Jiu i roron raman a pal barebana i tanen. Ba nonei e mi tukuto tara katun teka, ba poata te tare ien nonei a katun ba nonei e tatagi koru nanen. \v 34 Ba nonei e la uana i tanen me hakis nena u wel nu wain tara man takiraha na man ngats i peisanen, me poue nen. Ba nonei e hosena a katun tara dongki peisa i tanen ba te lu mena neien tara toa luman pasendia me na pakoke nen. \v 35 Hamahö ba nonei e lousena a huol a denarius moni (te antunaia tara 10 kina) ba te hale neien a katun terena luman pasendia me poiena, ‘Alö e pakoko hanige mou a katun teka. Na te noue noen ta moni lel i tamulö, ba lia te mi palis poutse goen poata te mi butu pouts gia lia teka.’” \v 36 Be Iesu e poe lelena, “Esi nonei a toa tara elapisa katun teka te ngil koru a tana katun te mar ranga uamu lalö?” \v 37 Ba tson hihatuts turu Lo e poiena, “A katun te tatagi neien.” Be Iesu e poiena i tanen, “Ba lö te na kato has uam i iesana.” \s1 E Iesu e roro u tere Marta mere Maria \p \v 38 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i la u tara maroro ba te butu ria tara toa han, ba toa tahol a solonen e Marta e lu mena neien tara luma i tanen. \v 39 Nonei e ka mei a toulanen a solonen e Maria, ne Maria e gumia i rehina mouna e Iesu me hengona turu hihatuts i tanen. \v 40 Kaba e Marta e kato sil korui a toukuin kannou te ga kato ien. Ba nonei e la mato me poiena, “Tsunono, alö e ma hakats nami e toular e la ba nena molia ba lia te kato peise iegu a toukui? Alö go ranga memen ba te mi taguhe nolia!” \v 41 Ba Tsunono e ranga palise nen. “O Marta, Marta! Alö e toku korum ne hakats nem a mamana ka. \v 42 Kaba toa puku a ka te pan balana. E Maria e hopu kapin a ka a niga teka, ne ma tatei lu ba narien romana.” \c 11 \s1 E Iesu e hihatutsin a tou singo \sr (Matiu 6:9-13, Matiu 7:7-11) \p \v 1 E Iesu e singoia tara toa makum. Poata te hakapa ien, ba toa katunun tsitsilo i tanen e poieto i tanen, “Tsunono, hatuts ramei lam te gi mar singo u, te mar hatuts meri e Jon a Tsonun Baptais u katunun tsitsilo i tanen.” \v 2 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu go mar singo uam teka, \q1 ‘O Tamamulam, a solomulö e gi hagoagoni. \q1 A Nipepeito i tamulö e ga lama. \q1 \v 3 Alö go hala ramei lam a tsi kannou te noana tara man toa man lan hoboto. \q1 \v 4 Alö go lu ban a man ka man omi tu kati lam ba te solopale men, taraha alam e roron solopala hasem a man ka man omi turu katun hoboto ti kato homiia i tamulam. \q1 Na lö go ma hala merai lam tara tou hiamus.’” \b \p Pal singo e kapa. \v 5 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Ta toa toum ta katun i tamilimiu e ka mena ta hahikapien, ba te la toum uana i luma i tanen tara gusuna bong ba te hateie nen, ‘O hahikapien, alia e ngilin haroho negu ta topisa ta beret. \v 6 A tana hahikapien i tar e lala i maroro me butuna i tar, kaba lia u moa ta kannou te go hale ien!’ \v 7 Na hahikapien i tamulö toum e tatei soul nama i iahana luma, ‘Ma hakui balei lia! A tamana e pili hakapa lala, na lam mera galapien i tar e opum, na lia e ma tatei takeigi ba te hale gilö ta ka.’ \v 8 Nonei e ma tatei takei nei ba te hale nei lö ta beret te hahikapien noa has uamu lö i tanen. Kaba lia e ranga mego lö, nonei e tatei takei hasina ba te hale nei lö a mamana ka te go ngili lö, taraha alö e ma matsingolomi te go rangata nitoa u. \v 9 “Na lia e poiegu i tamilimiu, alimiu go rangata sakesake iam ba limiu te lue moen romana. Na limiu go ruto sakesake iam ba limiu te sabie moen romana. Na limiu go ngö sakesake iam ba tamana te kalatse riou romana. \v 10 Taraha, a katun te rangata sakesake nou e lue noen romana, na katun te ruto sakesake nou e sabie noen romana, na katun te ngö sakesake nou, a tamana e kalatse riou romana. \v 11 Esi i tamilimiu te tatei hale nei a pien i tanen a kukutsi te ga singo menien ta iena? \v 12 Tsi alö e tatei hale mien a kukoto tara poata te ga rangata nien ta nata? E moa. \v 13 E manana, alimiu u katun u omi, kaba limiu e atein hala noa has namiu a man ka man niga tara galapien i tamilimiu. Ne Tamarara i Kolö e niga bala nena u katun, ba nonei te hala noa las nenou u Namnamei u Goagono turu katun te rangata sile ren!” \s1 E Iesu ne Bielsibul \sr (Matiu 12:22-30, Mak 3:20-27) \p \v 14 E Iesu e tsugei a mate a omi te roron kato habiru a toa katun. Tara poata te lakasaia a mate, ba katun e tanian rangana. Bu katun e asingoto korur. \v 15 Kaba palai i taren i poei, “Nonei e antunan tsuga ba rena u mate u omi taraha a tsunono i taren e Bielsibul e hale ien a nitagala te ga tsuga ba merien!” \v 16 Ba palai e torohane ren, ba nori te rangate rien te ga kato menien tu toa tu hiharutona i Kolö te ga harutein e Sunahan e hanige ien. \v 17 Kaba e Iesu e atei sil u hakhakats i taren me poiena i taren, “Te gi hiatatung poutsia u barebana i iahana toa han pan, ba han teka te ma tatei tagala nei. Na te gi hiatatung poutsia u katun tara toa pinaposa, bu katun teka te ma tatei ka haniga lel hasri. \v 18 Na te gi hiatatung poutsia a pala tere Satan, ba nipepeito i tanen te tarura nou romana. Alia e mar ranga uagu teka taraha alimiu e poiemiu e Bielsibul e hale nei lia a nitagala te go tsuga ba meri u mate u omi. \v 19 U katunun tsitsilo i tamilimiu e tsuga ba has rer u mate u omi turu katun. Ga limiu e poiemiu e Bielsibul e hala rane ien a nitagala teka? E moa. Bu katun pouts i tamilimiu te haruto ner alimiu e ranga hakölomiu te poe mena milimiu e Bielsibul e hale nei lia a nitagala. \v 20 E moa. E Sunahan te hale nei lia a nitagala te go tsuga meri u mate, na ka teka e hatarare nena a Nipepeito tere Sunahan e la hakapa uama i tamilimiu. \v 21 “Tara poata te hanei mena a katun a tagala a man kan hiatatung i tanen, ba te tara kap haniga nena a luma i tanen, a mamana ka i tanen e nigana. \v 22 Kaba te ga butuia ta katun ta tagala bala ba te atunge nen ba te tagala saluhena i tanen, ba nonei te lu ba hakapa nane ien a man kan hiatatung te kahete nien a peisanen. Ba nonei e ase iena a mamana ka hoboto te kopen, ba te molamole nen turu palabir u katun. Kaba lia e ka megu a nitagala te go tagala saluhe meni e Satan. Nonei a ka teka te antunan kato homi sil mera gilia a pala i tanen. \v 23 “A katun te ma hanige nei lia, nonei e omie nolia. Na katun te ma gono bera nei lia u katun e here nei e sata ba rane ien lia.” \s1 A mate a omi e kopisima \sr (Matiu 12:43-45) \p \v 24 Be Iesu e poe lelena, “Tara poata te lakasa ba nena a mate a omi a katun, ba nonei te hula lana tara makum pinopino i gusuna latu ba te lagi sakesakiena ta makum te ga husa ien. E moa te ga sabie ien ta makumun husa, ba nonei te hakats nena nonei a katun te la ba namen me poiena, ‘Alia e la pouts uagou tara luma tu la ba nema lia.’ \v 25 Ba nonei te la poutsuna ba te sabiena a luma te gogoso na te taratara haniga has. \v 26 Ba nonei a mate a omi e na peigi renama a elahit a mate a omi ti omi balaia i tanen. Ba nori te la rima ba te mi ka ria i iahana nonei a katun. Na i romana nonei e omi bala koru nena a poata i manasa. Ne kato has uana i iesana, alimiu has e omi bala koru namiu a poata i manasa, taraha alimiu e tori-tsuga namo lia.” \s1 A nisasala hamana \p \v 27 Tara poata te ranga hakapa nia e Iesu a ka teka, ba toa tahol e ranga seita i gusur u barebana me poiena i tanen, “E Sunahan e tatei kalalena a tahol te poseio lö na te hasuseio lö!” \v 28 Be Iesu e ranga palisina, “Ne Sunahan e tatei kalala koru rena u katun te hengoer u ranga i tanen ba te kukutie ren!” \s1 A barebana i ngilin tarein tu mirakul \sr (Matiu 12:38-42) \p \v 29 Tara poata ti gono hahiseia a barebana e Iesu, ba nonei e ranga noa hasina me poiena, “Alimiu u barebana tara poata i romana u barebana u omi. Alimiu e roron kato silemiu te go tara menami tu mirakul. Kaba lia e ma tatei haruto ragoi limiu tu toa tu mirakul. Alia e haruto las ragoi limiu a hatoatongo tere Jona a propet i manasa. \v 30 E Jona e herei a hatoatongo te harutein e Sunahan te ranga u turu katun i Nineva. Na alia tu butun katunuma e here goi a hatoatongo te haruto negu e Sunahan te ranga uana i tamilimiu u barebanar i romana. \v 31 Turu Lanin Hahuna i murimuri, a tetahol panina i Siba e saka mera noi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto nena te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, nonei a tetahol e la halehana koruma te go mi hengo meni u hihatuts u niga tere Solomon a King. Na lia e hatei rago limiu, a katun te pan bala nena e Solomon e kana teka, kaba limiu e ma hengoe mien!” \v 32 Turu Lanin Hahuna ba pal barebanar i Nineva te saka mera roi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto ner te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, a tei Nineva i hengo u raranga tere Jona me hapolaser u markato u omi i taren. Na a toa katun te pan bala nena e Jona e kana teka, kaba limiu e ma hapolasa noa hasemi u markato u omi i tamilimiu!” \s1 A maroro te alesalana \sr (Matiu 5:15, Matiu 6:22-23) \p \v 33 E Iesu e ranga lel me poiena, “E moa ta katun te ga hakulupi u lam ba te hamouse nen tsi ba te kope neien a tabeli. E moa. Nonei e roron hake nen tara makumun gumgum i tanen i iasa, bu katun te tatei rutser u kulupu te tasu uaren. \v 34 Ne kato has uana i iesana, a matarara e here nei u lamina turu namnamei i tarara te haharoei nena u ngil i tarara. Te ka mena a katun u ngil u niga, ba nonei te lalana tara maroro te alesalana. Na te ka mena a katun u ngil u omi, ba nonei te lalana tara maroro te kuhilina. \v 35 Na lö go hanei ba te ka mem u ngil u niga. Alö e namos lala mia turu kuhil. \v 36 Te go ka meni lö u ngil u niga peisa ba te moam tu ngil tu omi, ba maroro i tamulö te alesala koru nou.” \s1 Hanei iam u tson hihatuts turu Lo nu Parisi \sr (Matiu 23:1-36, Mak 12:38-40) \p \v 37 Poata te ranga hakapaia e Iesu, ba toa katun turu Parisi e ngö mena teien i luma i tanen te gi na nou uen. Be Iesu e na gumna tara kannou. \v 38 Ba nonei a Parisi e asingoto neto te nou u e Iesu ba te ma galus mame nei a man limanen tara markato turu Jiu. \v 39 Ba Tsunono e poieto i tanen, “Alimiu u Parisi e roron kato hagogosemiu a murina kap na pelet, kaba i iahana torimilimiu e korkorianana, ba te habutsena a markato tara kop na te rongaronga mena milimiu u ngilina tun turu tuanrei. \v 40 Alimiu u katun u tutu! E Sunahan te kato u tuanrei ni ielesala nu tuanrei has te ma rutseri, u namnamei. \v 41 Na nonei e ngilena u namnamei nu tori i tamilimiu e ga habuti a markaton tatangana na hitaguhu turu katun ti moa ta ka, ba limiu te toan gogoso hamana mia i matane Sunahan. \v 42 “Kaba limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu. A mamana ma tsi kan hasokoka a ma tsi tetenei te kana tara kui, alimiu e roron patsikemiu a ma tsi maloto a ma tsi makum ba te halemi e Sunahan a man hamalotona man makum. Na markato te hala menari a hamalotona makum tere Sunahan e nigana. Kaba limiu e roron totonemiu u mar hihatuts u kapan turu Lo te kato uana: a markato te hamou hamatskö menari u ranga turu katun, na markato te tatagi mera nei e Sunahan u katun. \v 43 “Alimiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu. Taraha, alimiu e roron ngilin gum mia turu gumgum u niga tara luman lotu, na limiu e ngil hasemiu u katun e gi hapan ria limiu tara toana. \v 44 A nomi e butuna romana i tamilimiu, taraha alimiu e heremi u kioun mate te ma tareri u katun. Nori e lala ria i ielunen kaba e ma atei sileri a ka a omi te kana i iogana.” \v 45 Ba toa tson hihatuts turu Lo e poieto i tanen, “O Tson Hihatuts, tara poata te ranga nemia lö a ka teka, alö e saka has ramien lam!” \v 46 Be Iesu e ranga palisina, “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu has u tson hihatuts turu Lo! Alimiu e roron hake mia a man lo a man tiama turu katun, u lo te ka mer a toukui pan, kaba limiu e ma tatei kukutiemi ta tsi toa ta tsi lo teka. \v 47 A nomi e butuna romana i tamilimiu, taraha alimiu e roron kuiemiu u kahokaho u niga turu propet ti atung hamatir u tubumilimiu. \v 48 Alimiu e haruto nemiu te hatangana mena milimiu a markato turu tubumilimiu: nori i pulir u propet ba limiu te kuiemiu u kahokaho i taren. \v 49 E Sunahan te ka mena u hakhakats u niga e poei, ‘Alia e hala regou u propet nu katunun raranga i taren. Ba nori te kato homi rer romana a palai i taren, ba te atung hamate rer a palai.’ \v 50-51 Ba limiu u katun tara poata i romana te alatemiu romana u propet hoboto ti atung hamate pukur i mam noa, e taniaia tere Abel ti atung hamati, ba te noana tere Sekaria ti atung hamateia i gusuna makumun hats na Luman Lotu Pan. Aa, alia e ranga mera golimiu, alimiu a hei barebana i romana e alata sil ramen romana!” \v 52 Be Iesu e poiena, “A nomi i tamilimiu u tson hihatuts turu Lo. Alimiu e rama namiu a maroro te ga kalats a niatei hamana tere Sunahan. Alimiu e ma lu bemi a peisamiu a niatei teka, na limiu e hapiu tsipon has remiu u katun te ngilin lue ren!” A pala tere Iesu e kapa. \v 53 Tara poata te la ba nia e Iesu a makum teka, bu tson hihatuts turu Lo nu Parisi i tanian hona korue ten me rangatse rien u rangrangatana tara mamana ka. \v 54 Taraha, nori i torohanan hagögohe naien. Nori i ngilin saka meien tu ranga tu omi te ga katoen. \c 12 \s1 Hanei sile iam a markato a gamogamo \sr (Matiu 10:26-27) \p \v 1 Tara poata ti gono hobotoia a man tausen katun ba te para korur, ba palai te tö ier a mour a palai, be Iesu e poe mameto turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu go hanei haniga sile iam u yis turu Parisi, alia e ranga negu a markato a gamogamo i taren. \v 2 A mamana ka te hamouser i romana e butu noa romana i matar u katun turu ualesala i murimuri. \v 3 Ba saha man ka tu ranga niam limiu tu ka pepeisa mia limiu, u katun u para e hengoe ren romana.” \s1 Alimiu go matoute iam e Sunahan \sr (Matiu 10:28-31) \p \v 4 Be Iesu e poiena, “Alia e ranga mera golimiu u hahikapien i tar, ma matout remi u katun te puli hamatier u tuanrei ba te ma antunan kato homi lel ranei limiu. \v 5 Alia e haruto ragi limiu esi te go matoutse iam limiu: alimiu go matoute iam e Sunahan, taraha nonei e antunan kato hamatiena u tuanrei, na i murinen nonei e ka has mena a nitagala te lapo ba renoa romana u katun i hel! Aa, alia e ranga mera gilimiu, alimiu go matoute iam e Sunahan! \v 6 “Alimiu e antunan holemi a solima a tsi apena a 20 toea puku. Kaba e Sunahan e ma solopala noa hase nei ta toa i taren. \v 7 Na limiu go ma matout has rami u katun, taraha e Sunahan e tara kap rano limiu, na limiu e niga bala koru namiu u apena i matane Sunahan. Nonei e ase hakapa hasi u hulu hoboto i bakumilimiu.” \s1 Alimiu go ma holis nami e Kristo \sr (Matiu 10:32-33, Matiu 12:32, Matiu 10:19-20) \p \v 8 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alia e ranga mera golimiu: esi te hatei ranou u barebana nonei a katun i tar, ba lia tu butun katunuma te hatei has ragou u angelo tere Sunahan nonei a katun i tar. \v 9 Kaba esi te holis nena nonei a katun i tar i matar u barebana, ba lia te holis has nagoen romana turu angelo tere Sunahan. \v 10 “A katun te ranga homi nanou lia tu butun katunuma, e Sunahan e tatei lu ba nanou a markato a omi i tanen. Kaba a katun te ranga homina turu Namnamei u Goagono, e Sunahan e ma tatei lu ba nanoi a markato a omi teka i tanen. \v 11 “Na poata te kot raroen limiu ba limiu te tuol mia i iahana u luman lotu na i matar a pal kapan, e moa te go hakats hapara uam limiu ba te poiemiu, ‘Ime te mar ranga halona uagou lia?’ E moa. \v 12 Taraha, u Namnamei u Goagono te hatuts ranei romana limiu a ka te go ranga niam limiu.” \s1 U haharoei tara tson moni a tutu \p \v 13 A toa katun te kaia i gusur u barebana e poei tere Iesu, “O Tson Hihatuts, alö go ranga mei e toular ba nonei te lu kakatena a man ka te mate ban e tamamulam ba nonei te hale noi lia a hapala.” \v 14 Be Iesu e poiena i tanen, “Aha banei! Esi te hopu kap niu lia go tsimou meni lia alimiu ba te lu kakategu a man ka i tamilimiu?” \v 15 Ba nonei e poiena i taren hoboto, “Hanei iam! Hanei sile iam a mar ngil hoboto te ka mena a katun a gulgulka. Taraha, a mamana ka a para te ka mena a katun e ma habutse nei a mouna a nikaka a niga. E moa.” \v 16 Be Iesu e hatei rane ien u toa u haharoei me poiena, “A toa tson moni e ka mei u tsikitsiki te hapusuke ien a kannou a para. \v 17 Ba nonei e hakats tununa me poiena, ‘Alia e moa ta makum te go haputia lia a kannou a para i tar.* Aha te katoe gou lia?’ \v 18 Ba nonei e poiena, ‘Alia e katoe gou a ka teka. Alia e kato lupe gou u luman haputu i tar ba lia te hatakei hase gou u luma u kapan. Ba lia te hapute goa romana a kannou hoboto i tar turu luma u kapan teka, na man tana man ka hoboto has i tar. \v 19 Ba lia te ranga pouts megou romana a peisar ba te poiegu, Pua, alö e ka mem a mamana ka a para te antunan kakapalana tara hiningal a para. Alö go nou haniga tala ba te uam, ba lö te rorom ba te sasalam.’ \v 20 Be Sunahan e poiena i tanen, ‘Alö a katun a tutu. Tara toa bong lahas i romana ba lö te mate mou. Ba esi te lue nou a man ka hoboto teka te hapute mulö?’” \v 21 Be Iesu e poiena, “E kato has uana teka tara katun te gono beie nei a peisanen a mamana ka, kaba i matane Sunahan nonei e moa ta ka ta niga hamana.” \s1 Hasole iam a peisamilimiu tere Sunahan \sr (Matiu 6:25-34) \p \v 22 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Nonei lasi te hatei bera gilia alimiu: ma hakats hapara silemi a nitoatoa ni puta ba te poemiu, ‘Aha te noue gou lia?’ Ne moa has te go hakats hapara sil mena milimiu u tuanrei i tamilimiu ba te poemiu, ‘U sahu hasobu te hasoge gou lia?’ E moa. \v 23 Taraha, u katun e ma ka sileri a tou nou peisa. Nu tuanrei tara katun e ma ka sile nei u hasobu peisa. \v 24 Ruto uam turu apena te ngö reri u kokou. Nori e ma lebari ne ma hagala haseri a kannou, na nori e ma ka has meri ta makumun hakhaka tara kannou. Kaba e Sunahan te hanou noa las ranen! Na limiu e niga bala ramiu u apena! \v 25 Na toa i tamilimiu te tatei hakats hapanina ba te gamon hangahangahena a nitoatoa i tanen i puta? E moa. \v 26 Na te ma antunan kato namia limiu ta tsitabubun ka te ga kato u teka te teteneina tara nitagala tere Sunahan, ga taraha tsiponi ba limiu te hakhakats hapara namiu a palaina man ka man kapan teka? \v 27 Ruto iam ime te mar pan uar u palaua u hie. Nori e ma kuiri ne ma katoeri tu labalaba i taren. Na lia e ranga mera golimiu, i manasa e Solomon a King e ka mei u hasobu u taratara haniga koru, kaba a tsi toa puku tara palaua teka e taratara haniga bala nena u hasobu tere Solomon. \v 28 E Sunahan te hataratara hanige iena u garas u hie teka, te pusukuna i romana na te hats hase ria turu tula i mahö. U mana, e Sunahan e hataratara hanige iena u garas, ba limiu te ma poemi e Sunahan e ma hala ranoi limiu tu hasobu. E moa koru. Alimiu e ka memiu a tsi nihamana a tsi tetenei. \v 29 Na limiu go ma hakats hapara silemi ta ka te go noue iam limiu na te go ue iam limiu. \v 30 A pal hahamana i puta e roron hakats sil koruer te gi lu meni a mamana ka teka. Ne Tamamilimiu i Kolö e atei silena te ngil mena milimiu a man ka teka. \v 31 Kaba alimiu go hakhakats sile iam a Nipepeito tere Sunahan, ba nonei te hala has ranoi limiu a man ka teka.” \s1 A man ka man niga i Kolö \sr (Matiu 6:19-21) \p \v 32 Be Iesu e poiena, “Alimiu a ma tsi katun i tar, ma matoutmi. Taraha, e Tamamilimiu e sasala mena te ga hala meri limiu a Nipepeito i tanen. \v 33 Hahol niam a man ka i tamilimiu ba te hala namiu u moni turu katun ti moa ta ka. A man kan hohongo moni ni puta e roron omi susuluna, na limiu go lue iam a kan hohongo i Kolö te ma tatei omi nei. Alimiu go kui hatagala sile iam u markato u niga be Sunahan te hala ranoi romana limiu a man ka man niga i Kolö, a man ka te ma tatei taia nei, nu katun u kopkop e ma tatei lue rien romana, ne moa ta binatang te ga kato homi ren. \v 34 Taraha, te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i puta, bu ngil i tamilimiu te ka has uana i puta. Na te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i Kolö, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i Kolö.” \s1 U katunun kui e gi hahaloso haniga \p \v 35 Be Iesu e poe lelena, “Hapous hamakmakume iam a labalaba i tamilimiu ba te hakulupemiu a lam ba te ka hahalosemiu a saha toukui te butu nou. \v 36 Ba te heremi u katunun kui te hahaloser a katun pan i taren te ga kopis men tara kannouna tara hitöl. Poata te kopis namen ba nonei te ngöna, ba nori te kalata boroboro narien a tamana. \v 37 Te tukuna a katun pan ba te sabiena u katunun kui i tanen te hahalose ren ba te ma sohori, bu katunun kui te sasala korur. Alia e ranga mera golimiu, nonei a katun pan e kato here nanoi romana a peisanen a katunun susoata kannou, ba te hagum ranen ba te hanou ranen. \v 38 Na te ga la memen a gusuna bong koru, tsi tara pal bongbong koru, ba nonei te tarena nori e aloso noar ba te ma sohori, u katunun kui teka e tatei sasala korur. \v 39 Alimiu go hakats niam a ka teka: te ga atei sil mameia a katun terena luma i hangisa koru te ga lama a katun a kopkop, ba nonei te hatongo kap nena a katun teka ba te ma heleie nei a luma i tanen ba te tasuna. \v 40 Na limiu has e go hanei iam, taraha alia tu butun katunuma e la guma romana tara poata te ma hakats namia limiu te go la uama lia.” \s1 A katunun kui a niga na omi \sr (Matiu 25:45-51) \p \v 41 Be Pita e poieto, “Tsunono, alö e hatei rami lam pepeisa u haharoei teka, tsi alö e ranga mena mien turu katun hoboto?” \v 42 Ba Tsunono e ranga palisina, “Alimiu e heremi a katunun kui hamana te hakats hanigana? Hengo iam. A katun pan i tanen e hataratara kap nanen romana a palair u katunun kui i tanen te ga hala rien a kannou i taren tara poata hamatskö i tanen. \v 43 A katunun kui teka e tatei sasalana te ga sabe meni a katun pan i tanen te markato uanen teka tara poata te ga la pouts uamen i han. \v 44 U mana koru, alia e ranga mera golimiu, a katun pan i tanen e tatei hataratara kap nanei a katunun kui i tanen a mamana ka hoboto te teie nen. \v 45 Kaba te ga katunun kui homi uen, ba nonei te hakatsna i peisanen ba te poiena, ‘A katun pan i tar e ma hasesein la pouts namei romana.’ Ba te hatanian singata rena a palair u katunun kui, a pal tson na tohaliou, ba te nouna ba te uana ba nonei te tutuna. \v 46 Ba katun pan tara katunun kui teka te songots la nama romana tara poata te ma hakats nane ien e ga lama. Ba katun pan te hahune nou a katunun kui a omi teka ba nonei te hake noen tara pal katunun kui te ma tara kap haniga nari a toukui i taren. \v 47 “A katunun kui te atei silena a toukui te ngilena a kapan i tanen, ba te ma hanei sile neien te ga kato meni a ka te ngilena a kapan i tanen, ba nonei te singata hapaner romana. \v 48 Kaba a katunun kui te ma atei sile nei a ka te ngilena a kapan i tanen, ba te katoena a ka te antunana tara nihahuna, ba katun pan i tanen te singata hateteneie nen. U katun te hala rari a ka a para, nori te gi palis hapara lele ien.” E Iesu te ranga u teka. \s1 A toukui tere Iesu e pekoena a barebana \sr (Matiu 10:34-36) \p \v 49 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alia u la silema tu mi hala meni u tula i puta, na lia e ngil koruegu te ga hatanian kulupu hakapa uen! \v 50 A tou baptaisina turu kamits e alose nolia, na torir e tiama koru silena te ga butu hakapa uen. \v 51 Alimiu e poemiu alia u la silema te go mi hala meni a masalohana i puta? E moa, alia u ma la memei a niniganiga. Alia e ranga mera golimiu, alia u la silema te go mi peko meri u barebana. \v 52 E kato uana, tara man poata te la nama, a katun te hahamanana na tou sungutunen te hamane nolia e hiapalpal riou. A elalima katun te ka ria romana tara toa luma e hialulukatar romana ba te katoer a huol a pala. A elapisa te pal rer romana a elasolana, ba elasolana te pal rer a elapisa. \v 53 U munmun tamana e hiapalpalir romana, a galapien tson nu tamaren. Nu munmun tsinana e kato has uar romana i iesana ba te hiapalpalir, a galapien tohaliou nu tsinaren. Ba halis a tahol i taren te pal nena romana a pien tahol a halis i taren, ba pien tahol a halis i taren te pal nena romana a tahol a halis i taren.” \s1 Ara gi atei sil te mouna uana a poata i tarara \sr (Matiu l6:2-3) \p \v 54 Be Iesu e poe hasena tara barebana, “Poata te tare mia limiu u toa u koasi te butu nama tara pala te tsiruku uana a pitala, ba limiu te songots poiemiu, ‘Langits e polo nou,’ ba nonei te kato has uana teka. \v 55 Na poata te hasagohe mia limiu a lomolomo te la nama tara pal saut, ba limiu te poiemiu, ‘Ke hiski nou,’ ba nonei te kato has uana teka. \v 56 Alimiu e tatei ruto uamiu turu tsikitsiki na i kolö ba te atei silemiu aha te poie nen. Kaba limiu u katun u gamogamo! Taraha, alimiu e ma atei silemi te mouna uana a man ka te butuna tara poata i tar i romana!” \s1 Alimiu go hamatskö uam a katun te kana i hapala tara hiatatung \sr (Matiu 5:25-26) \p \v 57 Be Iesu e poiena, “Alimiu peisa te go one iam a ka te matsköna. \v 58 Tara poata te la gono memia lö a katun te ngilin kot neno lö, na tara poata te ka noa mia limiu i maroro, alö go torohanan hamatskö gono meien. Nonei e namos las mena nei lö tara katun pan turu kot ba katun pan te hala nanoa lö tara polis, ba polis te hakei noa lö tara karabus. \v 59 Alia e ranga mego lö, alö e ma tatei lakasa mumei romana e popona tara poata te go hala nia lö a mamana moni hoboto tara hol turu kot.” \c 13 \s1 Habirits ba neiam u markato u omi \p \v 1 Nonei tara poata, a palair u katun i ka me hateieri e Iesu u katunur i Galili te atung hamatir e Pailat a Gamman tara poata ti hats uen tere Sunahan. \v 2 Be Iesu e ranga palis raten, “Alimiu e poiemiu nori a tei Galili i omi koru balein a palair a tei Galili hoboto ti mar mate uen teka? E moa. \v 3 Alia e hatei ragi limiu, te ma habirits ba namoi limiu u markato u omi i tamilimiu, alimiu hoboto e mate has mou romana. \v 4 Na limiu e atei nemiu u 18 u katun te kono hamatir a luma a pia i Siloam. Alimiu e poemiu nori ti omi koru balein a palair u katun hoboto ti kaia i Jerusalem? E moa has! \v 5 Na lia e ranga mera golimiu, te ma habirits ba namoi limiu u markato u omi i tamilimiu, alimiu hoboto e mate has mou romana!” \s1 U roein fik te moa ta hua e haharoei nena a katun te moa ta markato ta niga \p \v 6 Be Iesu e ranga mera neien u haharoei teka. “A katun e ka mei u roein fik te pusukuia tara kuin gerep i tanen. Nonei e na sake ta hua me lagi sakesakena. \v 7 Ba nonei e poiena tara katunun kui tara kui i tanen, ‘Ruto, turu topisa u hiningal alia u lala uama teka tu mi sake meni ta hua turu roein fik teka, ba lia u ma sabie tei ta hua. Ngats ban! Nonei e namos hakapa pinopinoena a kannou turu tsikitsiki.’ \v 8 Ba katunun kui e ranga palisina, ‘Hakei e ga ka, a tsi tsunono, turu toa u hiningal puku teka. Ba lia te kaho hahise gen romana ba te hakeiegu u tei. \v 9 Nonei toum e tatei huana romana turu hiningal te la nama. Na te moa nen, bara, ba lö te tatei hangats ba namen.’” \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a toa tahol turu Lan u Goagono \p \v 10 Turu toa Lan u Goagono e Iesu e hihatutsia tara toa luman lotu turu Jiu. \v 11 A tahol e kaia teka te ka mei a mate a omi te kato ien me ka mena a nimate turu 18 u hinigal. Nonei e turu nitoa me mamala matskö nei. \v 12 Tara poata te tareia e Iesu nonei a tahol, ba nonei e ngöe nen me ranga menen, “A tsi tahol, alia e lu ba negu a nimate i tamulö!” \v 13 Ba nonei e hopuena a limanen i tanen ba tahol e topei hamatskö seiena a peisanen me hatsunonena e Sunahan. \v 14 Ba tsunono tara luman lotu e tori si nena e Iesu te kato haniga pouts menien a tahol turu Lan u Goagono. Ba nonei e poieto tara barebana, “Ara e ka mera u tönomo u lan te gi kui meira. Alimiu e tatei la muma nonei tara man lan teka ba katun te kato haniga pouts rena u nimate, kaba turu Lan u Goagono e moa!” \v 15 Ba Tsunono e mar ranga palis mena teien teka me poiena, “Alimiu u katun u gamogamo! Turu Lan u Goagono alimiu hoboto e roron la uamiu turu luman bulumakau ba te purese ramiu u bulumakau tsi u dongki i tamilimiu, ba te na haua ramun ramen. \v 16 Na tahol teka, a toa hatutubunei tere Abraham, te pile kapin e Satan turu 18 u hiningal. Na nonei e tatei tapurese ba has nena a tou kits i tanen turu Lan u Goagono.” \v 17 U ranga palis i tanen i halan matsingolo pouts nema u pakö hoboto i tanen. Bu katun hoboto i sasala meto a mamana ka a niga te katoen. \s1 U haharoeina turu ngalin mastet \sr (Matiu 13:31-32, Mak 4:30-32) \p \v 18 Be Iesu e poiena, “Ime te mar kato uana a Nipepeito tere Sunahan? Aha te tatei haharoei nanen? \v 19 Nonei e here nei a ngalin mastet te luena a katun ba te lebe nen tara kui i tanen. Bu kan leba te panina ba te butun roeina, bu apena te katoer a man suhana i taren tara man kala. Na Nipepeito tere Sunahan e hatania hatetenei hasina ba te pan susuluna.” \s1 U haharoeina tara yis \sr (Matiu 13:33) \p \v 20 Be Iesu e rangata lelina, “Ta ha te go haharoei gono mei lia a Nipepeito tere Sunahan? \v 21 Nonei e here nei a yis. A tahol e luena a yis ba te sohala gono mene ien a toa taram palaua, bi murimuri ba taram palaua hoboto teka te la seina.” \s1 A tamana a tetenei \sr (Matiu 7:13-14,21-23) \p \v 22 Be Iesu e la sila uana turu taun nu han, me hihatutsina turu barebana me la uana i Jerusalem. \v 23 Te la noa ien i maroro ba toa katun e rangatse ten, “O Tsunono, e ma para noi u katun te lu pouts ranou romana e Sunahan?” \v 24 Be Iesu e ranga palise nen me poiena turu katun ti ka gone meien, “Alimiu go torohana hatagala iam ba te sila mia tara tamana a tetenei, ba te tasu mia tara Nipepeito tere Sunahan. Taraha, alia e ranga mera golimiu, a katun a para e torohanan tasur romana kaba e ma antunari romana. \v 25 Ba katun terena luma te takeina romana ba te piliena a tamana. Ba limiu te na tuol mia romana i ielesala ba te tanian kumiu ba te poiemiu, ‘Kalata beri lam a tamana, O Tsunono!’ Kaba nonei e ranga palis rena romana limiu, ‘Alia e ma atei silegi ime te la muma limiu!’ \v 26 Ba limiu te ranga palis lelmiu romana, ‘Alam u nou nu ua gono meio lö. Alö u hihatutsia tara taun i tamulam!’ \v 27 Kaba nonei e poe lelena romana, ‘Alia e ma atei silegi ime te la muma limiu. La ba nemo lia, alimiu u katun hoboto tara markato a omi!’ \v 28 Alimiu e taremiu romana e Abraham ne Aisak ne Jekop nu propet hoboto te ka ria romana tara Nipepeito tere Sunahan, kaba limiu e lapo raria romana i ielesala. Ba limiu te tabe homi korumiu romana ba te harmiu. \v 29 U katun e la rima romana tara pala te butu nama a pitala na pala te tsiruku uana a pitala, na i Not na i Saut, ba te gum ria tara kannou tara Nipepeito tere Sunahan. \v 30 Bu palai te katun papalar i romana te na panir romana nonei tara poata, bu palai te panir i romana te na katun papalar romana!” \s1 E Iesu e tatagi sil u katunur i Jerusalem \sr (Matiu 23:37-39) \p \v 31 Ba nonei has tara poata, bu palair u Parisi i la mato me poier tere Iesu, “Alö go la ban a han teka ba te la uam ta tana ta han, taraha e Herot e ngilin atung hamatie nolö.” \v 32 Be Iesu e ranga palis ranen, “La iam ba te na ranga memiu nonei a katun a hahatongon gamo, ‘Alia e tsuga regu u mate u omi ne kato haniga pouts regu u katun i romana ni mahö, bu hatopisana u lan ba lia te na tuku goa tara han te la uagu lia.’ \v 33 Kaba lia go la noa hasia tara maroro i romana ni mahö na i ielisa, ba te na butu goa i Jerusalem. Taraha, e ma niga nei te gi atung hamate meni a propet tara tana han, i Jerusalem noa has. \v 34 “A tei Jerusalem, tei Jerusalem! Alimiu e roron atung hamate ramiu u propet ne titi hatu ramiu u katunun raranga te hala mera mei e Sunahan i tamilimiu. A poata a para tu ngilin gono mera mei lia limiu i tar ba te hatongo kap rago limiu, te mar gono mera nei a keriau u tuna i kopina pakapakanen. Kaba limiu e ramamiu! \v 35 Ba han i tamilimiu te kaka pukuna romana. Alia e ranga mera golimiu, alimiu e ma tatei tara lele moi lia popona te poe mia romana limiu, ‘E Sunahan e ga kalala a katun te la menama a nitsunono i tanen.’” \c 14 \s1 E Iesu e kato haniga poutsi a katun te ka mei a nimate \p \v 1 Turu toa u Lan u Goagono, e Iesu e la me na nouna i luma tara toa katun a kapan turu Parisi. Bu katun e taratara kap ner a saha ka te go kato e Iesu, taraha nori i poei e omina te go katoeia a katun ta toukui turu Lan u Goagono. \v 2 Ba toa katun e la uamato tere Iesu, a mounen na limanen i hihapala ti puku hapan. \v 3 Be Iesu e ranga merena u tson hihatuts turu Lo nu Parisi me poiena, “U Lo i tarara e hatangana nena te gi kato haniga pouts meni a katun turu Lan u Goagono, tsi e moa?” \v 4 Kaba nori i ma rangani ta ka. Be Iesu e lueto nonei a katun, me kato hanige nen me hala ba nanen. \v 5 Ba nonei e poieto i taren, “Sanena ta toa i tamilimiu e ga ka mei ta pien tson tsi ta bulumakau ba te tsirukuna i iogana tara kioun ramun turu Lan u Goagono, alimiu e tatei las sei poutse men turu Lan u Goagono noa has, tsime?” \v 6 Kaba nori i ma antunan ranga palise ien turu ranga teka. \s1 Ara gi kato hatetenei a peisarara \p \v 7 E Iesu e ruteir a palair u barebana ti la uama tara kannou teka, nori i ngilin gum talasia turu gumgum tara pal kapan. Nori i mar kato u teka ba nonei e hala nena u haharoei teka i taren hoboto a man toa toa. \v 8 Me poiena, “Tara poata te ga ngö meni ta toa ta katun alö tara kannouna tara hitöl, ma gumia tara pal gumgum turu tsunono. E moa. Taraha, e namos omina te gi ngö meni ta katun te ga pan balaia i tamulö. \v 9 Te ga kato uen teka, ba katunun hihanou te ngö hoboto raio limiu te la nama ba te poiena i tamulö, ‘Alö go halei a makum teka a katun pan ili.’ Ba lö te matsingolom ba te na gum mia tara makum turu katun papala koru. \v 10 Kaba te ga ngöeia lö ta katun ba lö te lam tara kannou, ba lö te na gum mia tara makum turu katun papala koru. Alö go kato u teka, ba katun te ngöeio lö te la nama ba te ranga meno lö, ‘O hahikapien, alö go mi gumia tara makum turu tsunono.’ Te mar kato uanen teka, ba lö te ka mem a solo pan i matar u katun hoboto te nou gono merio lö. \v 11 Taraha, a katun te hapanena a solonen pouts, a solonen e hala pute ier romana. Na katun te hala pute iena a solonen, nonei e na luena romana a solo pan.” E Iesu e ranga u teka. \v 12 Be Iesu e poiena tara Parisi a katun te ngöe ien tara kannou, “A poata te katoe mia lö a kannou, ba lö te ma tatei ngö rami u hahikapien i tamulö, tsi u toulamulö, tsi a pal katun i tamulö, tsi a pal katunun moni te atei sile mulö, taraha nori e ngö uase rio romana lö tara kannou i taren ba te hamatana poutse rio lö. \v 13 Poata te katoe mia lö a kannou, ngöri u katun ti moa ta ka, nu katun a tuanreiren te omina, nu mou omi nu matakiau. \v 14 Ba lö te sasalam romana, taraha nori e ma antunan hamatana poutseri romana lö. E Sunahan te hamatane nou romana lö tara poata te takei pouts ria romana u barebana u niga tara tou mate.” \s1 U haharoei tara kannou pan \sr (Matiu 22:1-10) \p \v 15 A toa katun te gumia tara kannou e hengo a ka teka me poiena tere Iesu, “A katun te na nouena romana a kannou tara Nipepeito tere Sunahan e ga sasala koru.” \v 16 Be Iesu e poieto i tanen, “A toa katun e kato a kannou pan, ba te ngö rena u katun u para. \v 17 Tara poata tara kannou nonei e tahulei a katunun kui i tanen go na tahul rema u barebana, ‘La muma, a poata hamanasa tara kannou!’ \v 18 Ba nori hoboto i ramato, ba te tanian katoer u mamanu ranga te poiena nori e ma tatei la uari tara kannou. Ba toa katun e ranga mena a katunun kui, ‘Alia u holi a toa kui, na lia e na ngilin tare gen. Alia e rangate golö, alö go haniga te go ma la uai lia.’ \v 19 Ba tai e poiena, ‘Alia u holi a maloto a bulumakau, na lia e na ngilin tohala ragen. Alia e rangate golö, alö go haniga te go ma la uai lia.’ \v 20 Ba tai e poiena, ‘Alia e hagou hitölgi, nonei te ma tatei la sila gia lia.’ \v 21 Ba katunun kui e la poutsuna me na hateie nei a tsunono i tanen a man ka teka. Ba torina tsunono e si koruna me poiena tara katunun kui i tanen, ‘Hasesei boroboro u turu maroro u kapan na turu maroro u tetenei i iahana taun teka. Ba lö te lu ramuma u katun ti moa ta ka, nu katun a tuanreiren te omina, nu matakiau, nu mou-omi, ba lö te mi piou ramien i luma i tar.’ Ba nonei e na kato uana teka. \v 22 E ma manasai ba katunun kui e mi poiena tara tsunono i tanen, ‘O tsunono, alia e katoe gula a ka te ranga nemu lalö, kaba kannou e antunana turu palai has e gi lama.’ \v 23 Ba tsunono e poieta tara katunun kui, ‘Alö go la u turu maroro pan nu maroro u tetenei i ielesala tara taun, ba lö te las mera mumei u katun tara kannou. Alia e ngilegu a luma i tar e ga saputu. \v 24 Alia e hateie golö, e moa ta toa ta katun ti ngö mam rela te gi mi noua romana tara kannou i tar!’” \s1 Te mar kato uana a katunun tsitsilö \sr (Matiu 10:37-38) \p \v 25-26 A katun a para koru i lala gono mei e Iesu. Ba nonei e habiritsito me poiena i taren, “A katun te la uanama i tar e tatei ngil bala korue nolia, nu ngil teka e tatei pan bala nena u ngil i tanen te ngil mera neien e tamanen ne tsinanen na tahol i tanen na galapien i tanen, nu toulanen nu hahinanen na nonei pouts has. Te moa nen, nonei e ma tatei katunun tsitsilo uanei i tar. \v 27 Alimiu go haniga iam te go sagoho menami u kamitsina te kukute mena milimiu alia, te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen. Te rama mia limiu, ba limiu te ma tatei katunun tsitsilo uami i tar. \v 28 Te ga hakats nia ta toa i tamilimiu te ga kui meni ta luma ta pia, nonei e gum mam buna ba te hakats nena a lahisa moni te antune iena a luma teka, ba te hakats sabiena te ga antuna u a moni ba te tatei hakapena a toukui. \v 29-30 Te moanen, nonei e na kuiena a kopina luma, ba te ma antuna toum noi te ga kui hakapa meni a luma. Be resi te tarer a ka teka te gol sile ren romana ba te poier, ‘A katun teka e hatanian hatakei a luma, kaba e ma antunan hakapa nanei a toukui!’ \v 31 “Sanena a toa king e ga katsin lakasa gono mei u 10,000 turu soldia i tanen ba te na hiatatung gono mier a tana king te ka mena u 20,000 turu soldia, ba nonei te gum mam buna ba te hakats nena te ga tagala hantuna uen. \v 32 Te ma antuna neien, ba nonei te hala nena u katunun ranga ba te na sabiena nonei a tana king tara poata te lehana noa nen, ba te rangata nena te gi tatei hamasalohana pouts uen. \v 33 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu a man toa toa. Alö go hakats mamin te tatei mar kato uamu lö te go katunun tsitsilo u lö i tar — alö go rama korun a mamana ka te ka memu lö.” \s1 A katun te kukute gamogamoena e Iesu e here nei u sol te moa ta nitagala \sr (Matiu 5:13, Mak 9:50) \p \v 34 Be Iesu e poiena, “U sol e nigana, kaba te ga taiaia a nitagala i tanen, e moa lel ta maroro te gi kato haniga lel meien. \v 35 U mar sol teka e ma antuna nei te ga taguhu meni u tsikitsiki tsi a kan leba i kui. Ara e tatei kato baba tun las naren. A katun te atein hengona e ga hengo haniga!” \c 15 \s1 U haharoei tara sipsip te taia \sr (Matiu 18:12-14) \p \v 1 U katunun lulu takis u para na barebana ti ngöri u katun u omi i lama me mi hengo ria tere Iesu. \v 2 Bu Parisi nu tson hihatuts turu Lo e ranga haraharaha ner e Iesu me poier, “A katun teka e kapiena rena u katun u omi ne nou gono has mera nen!” \v 3-4 Be Iesu e ranga mera teien u haharoei teka, “Sanena te go ka meia ta toa i tamilimiu a 100 tara sipsip ba toa i taren te taiana, gaha te ga katoen? Nonei e ga la bar u 99 u sipsip tara makum i taren ba te na sakiena a sipsip te taia antunana te ga sabe pouts menien. \v 5 Poata te sabe poutse nen a ka te taia, ba nonei te sasala koruna ba te hopue nen i halahalanen. \v 6 Ba te soata pouts mena neien i han. Ba nonei e ngö gugono rena u hahikapien i tanen na barebana te sukusukur me poiena i taren, ‘Sasala gono memo lia, taraha alia u sabe poutsi a sipsip i tar te taia!’” \v 7 Be Iesu e poiena, “Na lia e ranga mera golimiu, e kato has uana i iesana, e Sunahan i Kolö e sasala koru mena romana a toa katun a omi te tori habirits ba nena u markato u omi nu hakats u omi i tanen, be Sunahan te ma hakats hapara nanei u 99 u katun te poier nori e nigar.” \s1 U haharoei tara moni te taia \p \v 8 Be Iesu e poiena, “Sanena ta toa ta tahol e ga ka mei ta maloto ta moni ta silva — a man toa toa te popona tara tolima kina — ba te hatie iena ta toa i taren, aha te ga katoen? Nonei e ga hakulupi u lam, ba te saloena a luma i tanen, ba te ruto haniga koruna tara mamana makum antunana te ga sabe menien. \v 9 Poata te sabie nen, ba nonei te ngö gugono rena u hahikapien i tanen na barebana i sukusuku ba te poiena, ‘Sasala gono memo lia, taraha alia u sabe a moni tu hatiei lia.’” \v 10 Be Iesu e poiena, “Na lia e ranga mera golimiu, e kato has uana i iesana, u angelo tere Sunahan e sasala koru mier a toa katun a omi te tori-habirits ba nena u markato u omi nu hakats u omi i tanen.” \s1 A hitots te la ban e tamanen \p \v 11 Be Iesu e poiena, “A toa katun e ka mei a elasolana pien tson i tanen. \v 12 Ba pien a hatut e ranga mena e tamanen me poiena, ‘O Tamar, alö go hale mei lia a man ka tu hopu kap mei lö alia ba lia te pile pepeisa nagen.’ Be tamanen e lu kakata talena a man ka i tanen me hala mena nei tara elasolana pien tson i tanen. \v 13 E ma manasai ba pien a hatut te hahol nena a man ka hoboto i tanen me luena moni ba te his uana tara han i lehana. Ba nonei e na ba pinopino nena a moni i tanen tara man markato a man omi. \v 14 Nonei e lapo ba hakapein a moni hoboto i tanen, ba bes pan e butu hobotona tara han te ka ien, ba nonei e sakena i peisanen e moa lel ta ka. \v 15 Ba nonei e na kuina tara toa katununa tara han teka. Ba katun teka e hala mena neien tara makum te kaia a heis poum i tanen, ba nonei te na taratara kap rena u poum. \v 16 Nonei e bes koru ba te ngilin nou hamasuluna tara hakorö turu poum. Kaba e moa ta katun te ga hale ien ta ka. \v 17 Ba poata u hakats i tanen e talesala pouts sil a ka te katoen, ba nonei e poiena, ‘U katunun kui tere tamar e ka mer a kannou a para i taren, na lia e ka gia teka ba te mate koru megu a bes pan! \v 18 Alia e takei gou ba te la uagou tere tamar ba lia te na poiegu romana i tanen, O Tamar, alia u kato homiia i matana e Sunahan na i tamulö. \v 19 Alia e ma antuna talagi te gi ngö menai lia a pien i tamulö. Alö go kato here namei lia a katunun kui i tamulö.’ \v 20 Ba nonei e takei talana ba te la uana tere tamanen. “Nonei e ka noaia i pal lehana be tamanen e ruto sabie nen me tatagi koru nanen. Be tamanen e pieta uana i tanen me lukutse nen me hatsomie nen. \v 21 Ba pien tson e poiena i tanen, ‘O Tamar, alia u kato homiia i matana e Sunahan na i tamulö. Alia e ma antuna talagi te gi ngö menai lia a pien i tamulö.’ \v 22 Be tamanen e poiena turu katunun kui i tanen, ‘Lue muma u hasobu u niga ba te mi hasoge mien. Hasesei iam! Ba limiu te hasogo hasemiu a ring a goul i kabelenen na sendol i mounen! \v 23 Na soatse muma nonei a tunan bulumakau a bokoko ba te mi kato hamatie men, ba ra te katoera a tsi kannou pan ba te sasalara. \v 24 Taraha, nonei a pien tson i tar e herei a katun te mate, kaba e toatoa poutsuna. Nonei e tia me butu pouts nama.’ Ba nori e tanian nour ba te sasalar. \v 25 “Na turu lan teka a pien tson a hamua e ka noaia i kui. Ba nonei e gala uanama i han me la hasukusuku uanama i rehina luma ba nonei e hengoena a barebana ti köma ba te sanir. \v 26 Ba nonei e ngöena a toa katunun kui me poiena, ‘Aha nonei teka?’ \v 27 Ba katunun kui e poiena i tanen, ‘E toulamulö e la pouts uanama i han be tamamulö e kato hamate hakape lala a tunan bulumakau a bokoko, taraha nonei e lu poutse lala a pien tson i tanen ba nonei te niga noa hasina.’ \v 28 Ba pien a hamua e raharaha koruna me raman tasuna i iahana luma. Be tamanen e lakasa nama me ranga hatamina i tanen. \v 29 Kaba nonei e ranga palisena e tamanen me poiena, ‘Alia u kui hatagala koruia i tamulö turu mamanu hiningal, na lia u mamala hipusni u ranga i tamulö. Na lö u mamala halei lia ta toa ta tunan meme te go nou gono mei lia a man hikapien i tar. \v 30 Kaba a pien tson i tamulö teka e ba pinopino nia a moni i tamulö tara tohaliou u omi te hala pinopino ner a peisaren. Na tara poata te la pouts uana men i han, ba lö te kato hamate bemien a tunan bulumakau a bokoko!’ \v 31 Be tamanen e poiena i tanen, ‘A tsi pien i tar, alö e roron ka gono nitoa memo lia, na tara mamana ka hoboto i tar e maman ka has lö. \v 32 Kaba ara gi sasala ba te masa korura. Taraha, nonei e toulamulö e herei a katun te mate, kaba e toatoa poutsuna. Nonei e tia me butu pouts nama.’” \c 16 \s1 A tson pepeito a hahatongo \p \v 1 E Iesu e poei turu katunun tsitsilo i tanen, “A toa tson moni e ka mei a tson pepeito i tanen, ba tana katun e hateiena a tson moni, ‘A tson pepeito i tamulö e kato baba nena a moni i tamulö.’ \v 2 Ba nonei a katun pan e ngöena a tson pepeito me poiena, ‘Aha nonei te hengo negu lia i tamulö? Alö go na kui tu toa tu raranga ba te hateie molia tu mar pepeito kap meni lö a man ka i tar. Alö e ma tatei tson pepeito lelmi i tar.’ \v 3 “Ba tson pepeito e hakatsna i peisanen ba te poiena, ‘A tsunono i tar e tsuge noa lia tara toukui i tar. Gaha te go kati lia? Alia e ma tagala hantunegi te go kaho meni a holö, na lia e matsingolon singo tun silegu ta moni. \v 4 Bara, alia e atei silegu aha te katoe gou romana lia! Na te go kato meni lia a ka teka, bu katun te lu menari romana lia turu luma i taren tara poata te ga tsugeia lia a tsunono i tar tara toukuin taratarakap.’ \v 5 Ba tson pepeito e ngö gugono mera nei u katun i tanen ti ka mei a haroho tara tsunono i tanen. Ba nonei e poiena tara katun tutun, ‘A lahisa tu harohen lö tara tsunono i tar?’ \v 6 Ba nonei ranga palis uana i tanen, ‘A 100 taram welin nas.’ Ba tson pepeito e poiena, ‘A pepa te ka mena u hiase i tamulö teka. Gum boroboro ba lö te koloto nem u 50.’ \v 7 Na tson pepeito e poei tara tai, ‘A lahisa tu harohen lö?’ Ba nonei e ranga palis uana i tanen, ‘A 100 bek palaua.’ Ba tson pepeito e poiena, ‘A pepa tara hiase i tamulö teka. Alö go kolotein u 80.’ \v 8 Ba tsunono tara tson pepeito e hengo neto a ka teka me poiena nonei a tson pepeito a gamogamo e hahatongo koru. Nu katunur tara han i puta teka e hahatongon hamatskö koru ner a man ranga tara hei katun pouts i taren, na tara markato teka nori e karasa rer a pal katun tere Sunahan.” \v 9 Be Iesu e ranga noana me poiena, “Na lia e ranga mera golimiu, alimiu go lue iam a moni i tamilimiu ba te taguhu ramiu u katun ba nori te kapiena rario limiu. Ba poata te taiana romana a moni, ba markato teka te tatei taguhu rano limiu te la uami romana limiu tara han i Kolö te ma tatei taia nei. \v 10 A katun te roron taratara kap haniga nena a man ka man tetenei e taratara kap haniga has nena romana a man ka man kapan. Na katun te roron kui hagamona tara man ka man tetenei e kui hagamo hasina romana tara man ka man kapan. \v 11 Sanena limiu e go ma taratara kap haniga nemi a man ka ni puta teka, gesi te hala ranei romana limiu a man ka man niga hamana i Kolö te go taratara kap niam limiu? E moa tala. \v 12 Na sanena limiu e go ma taratara kap haniga nemi a man ka tara tana katun, gesi te hala ranei romana limiu ta man ka i tamilimiu hamatskö? E moa. \v 13 “E moa ta katunun kui te ga antunan kuiia tara elasolana tsunono i tanen. Te ga kato uen teka, ba nonei te omiena romana a toa ba te ngilena a tai. Tsi, nonei e karous nena romana a toa ba te hengo hanige iena a tai. Alimiu e ma tatei kui hoboto bemi e Sunahan na tara moni.” \s1 A man hihatuts tere Iesu \sr (Matiu 11:12-13, Matiu 5:31-32, Mak 10:11-12) \p \v 14 Bu Parisi i hengo neto a man ka teka, ba nori i ranga hahakosta tere Iesu, taraha nori i ngil koru a moni. \v 15 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu te kato here nami a peisamilimiu u katun u niga i matar u katun, kaba e Sunahan e atei silena u hakhakats i tamilimiu e omina. Taraha, a ka te panina i matar u katun e here nei a ka pinopino i matane Sunahan. \v 16 “U Lo tere Moses nu kolkoloto turu propet i tagala hantunaia tara poata tere Jon a Tsonun Baptais. Kaba tara poata tere Jon ba te popona i romana, u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan te rarare laner, bu katun hoboto e tagala sil koruer te gi la u i iogana tara Nipepeito tere Sunahan. \v 17 Na u kolö nu puta e tatei tia nou romana i murimuri, kaba tsi toa tsi makum a tsi tetenei turu Lo e ma tatei taia koru nei romana. \v 18 “A katun te pekoena a hitöl i tanen te rama mena neien a tahol i tanen ba te tölena a tana tahol e tsikolona. Na tson te tölena a tahol a hitöl mam i tanen te tapeko, a tson teka e tsikolo hasina.” \s1 A tson moni ne Lasarus \p \v 19 Be Iesu e poiena, “A toa tson moni e roron hasein u hasobu te ka mei a hihol pan, na nonei e nounou haniga hasi a kannou a niga turu mamanu lan. \v 20 Na toa katun pinopino te moa ta ka a solonen e Lasarus i roron hopueia i rehina tamana tara ololo i matina luma tara tson moni teka. Na peisanen e saputu mei a pi. \v 21 Nonei e matesil korui te ga nou hamasul u tara ma tsi nouba ti rusia turu tebol tara tson moni. Bu muki te mi ramram has ria turu pi i tanen. \v 22 Ba nonei a katun pinopino teka e mateto, bu angelo e soatse ren ba te na haka gono merien e Abraham. Na tson moni e mate has me kaho ner. \v 23 Nonei e sagohi u kamits pan i hel, ba nonei te ruto seina ba te tarena e Abraham i lehana, ne Lasarus e ka hasia i rehinen. \v 24 Ba nonei e kuna me poiena, ‘O Abraham, o Tubur, alö go tatagi namo lia! Alö go hale iema e Lasarus ba nonei te kana nena a kopuluna a kabelenen turu ramun ba te mi habout hatsitabubena a miar. Taraha, alia e sagohegu a kamits pan koru turu tula teka!’ \v 25 Be Abraham e poiena, ‘A tsi hatutubunei, alö go hakats pouts hasin a poata tu toatoa noaia lö i puta. Alö u lu nitoan a mamana ka a niga i tamulö i puta, ne Lasarus e lu a mamana ka a omi. Kaba i romana nonei e ka hanigana teka ba lö te sagohem a kamits. \v 26 Na tana ka, a toa sia pan soku e ka kap rano ra, na katun te kana tara pala teka te katsin aroho uana i tamulö e ma antuna nei, na katun te kana tara pala i tamulö e ma tatei aroho has uana mei i tamulam.’ \v 27-28 Ba katunun moni e poiena, ‘E noahasina, o Tubur, kaba alia e ranga hatatagi koru mego lö te go sala meni lö e Lasarus tara luma tere tamar te ka ria a elalima a toular. Ba nonei te na ranga hatagala mera nen e gi hanei sil te gi ma la has uame ien tara hanin kamits teka!’ \v 29 Be Abraham e poiena, ‘Nori e ka mer u buk te kolotsi e Moses nu propet tere Sunahan i manasa. A man toulamulö e tatei hengoer u ranga i taren.’ \v 30 Ba tson moni e poiena, ‘O Tubur, e moa te gi kato menien romana a ka teka. Kaba te ga takei poutsia a katun tara tou mate ba te lana i taren, ba nori te toan hakapa korue riou u markato u omi nu hakats u omi i taren.’ \v 31 Be Abraham e poiena i tanen, ‘Te ma hengoe roien u ranga tere Moses na turu propet, ba nori te ma hakapa hase roi u markato u omi nu hakats u omi i taren, noahasina te ga takei poutsia a katun tara tou mate.’” \c 17 \s1 A markato a omi \sr (Matiu 18:6-7,21-22, Mak 9:42) \p \v 1 E Iesu e poei turu katunun tsitsilo i tanen, “U hiamus e gono ba te roron las rena u katun ba te kato homir, kaba a nomi pan e butu noa romana tara katun te habute nen! \v 2 Te ga katsin amusia a katun teka a toa pien i gusur a galapien teka te hamana uar i tar ba pien te hapolasa ba nenou a nihamana i tanen, e niga balana te gi kits mam meni u katun a toa hatu pan i totongolona katun teka ba te na harukue rien i gusuna loul! \v 3 Alimiu go tara kap haniga niam a peisamilimiu ba te ma katoemi a markato a omi teka. “Sanena te ga kato homia a hahatoulana i tamulö, alö go ranga hapiu nen. Na te ga habiritse ien a torinen, ba lö te solopalem a ka a omi i tanen ba te tara poutse men. \v 4 Te kato homi nen i tamulö tara tohit a poata turu toa u lan, ba nonei te la uanama i tamulö tara man poata hoboto teka ba te poiena, ‘Alia e habiritsegu a torir,’ ba lö te solopala noa hasem a man ka man omi te katoen ba te tara poutse men.” \s1 A markato turu nihamana \p \v 5 Bu Aposol e poier tara Tsunono, “Kato hapanema u nihamana i tamulam.” \v 6 Ba Tsunono e ranga poutsuna, “A ngalin mastet e makosi koruna kaba e habutena a kan leba te pan sokuna. Ne kato has uana i iesana, te tetenei hasina a nihamana i tamilimiu, alimiu e antunan kato noa hasemiu a man ka man kapan. Hena, alimiu e tatei poemiu turu roei teka, ‘Alö go pate sei a kopimulö ba lö te lam ba te na butu lel mia turu tasi!’ ba nonei te kukutiena romana u ranga i tamilimiu.” \s1 A markato tara katunun kui \p \v 7 E Iesu e ranga noa me poiena, “Sanena ta toa ta katun i tamilimiu e ga ka mei ta katunun kui ba te kuina tara kui tsi ba te taratara kap nena u sipsip, ba tara poata te ga la uamen i han ga lö go poe has i tanen, ‘Mi nou hamanasa tara kannou’? \v 8 E moa koru! Alö e tatei poiem i tanen, ‘Alö go nas a kannou i tar, ba te hake iem u labalaban kui ba te susoatsem a kannou tara poata te nou gia lia. I murinen ba lö te noum.’ \v 9 Na tsunono e namala poie nei, ‘Nigana,’ te kukute menien u ranga i tanen. E moa. \v 10 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Tara poata te hakape mia limiu a man ka te ranga mei limiu e Sunahan te go katoe iam limiu, alimiu go ma ngilemi e Sunahan e ga hapan rio limiu. Taraha, alimiu u kato talase iam a toukui te hopu kap merien limiu.” \s1 E Iesu e kato haniga poutsir a maloto a toba \p \v 11 Tara poata te la u e Iesu i Jerusalem, nonei e silaia tara maroro i gusuna provins i Sameria ni Galili. \v 12-13 Nonei e laia i iahana a toa han ba maloto a katun a toba e sabie ren. Nori i tuolia i lehana me kur, “O Iesu! Tsunono! Alö go tatagi ramo lam!” \v 14 Be Iesu e tara raten me poiena i taren, “La iam ba limiu te na hatara namiu a peisamilimiu turu pris.” Ba nori i tanian lato ba nori e butu haniga poutsur. \v 15 A toa i taren e tara sabe ti kato haniga menien ba te la pouts nama me ranga hapanina me hatsunonena e Sunahan. \v 16 Ba nonei e tuhopu nena i mouna e Iesu me hanigana i tanen. A katun teka a katununa i Sameria. \v 17 Be Iesu e rangana, “Alia e kato haniga pouts regula a maloto a katun. Ime te ka ria a elasie? \v 18 E moa ta tan ta katun te ga kopisima ba te soloseiena a solone Sunahan, a toa puku lasi a katun teka tara tana han.” \v 19 Be Iesu e poiena i tanen, “Takei, ba te lam. A nihamana i tamulö te kato haniga poutse lalo lö.” \s1 A Nipepeito tere Sunahan e butu nama romana \sr (Matiu 24:23-28,37-41) \p \v 20 A palair u Parisi i rangatei e Iesu ta poata te ga butuma romana a Nipepeito tere Sunahan. Nu ranga pouts i tanen e kato u, “A Nipepeito tere Sunahan e ma tatei mar butu uana mei romana te gi tara menien. \v 21 E moa ta toa te ga poei romana, ‘Ruto, a Nipepeito tere Sunahan teka!’ tsi, ‘Nonei ili!’ Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e kana i gusumilimiu.” \v 22 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo, “A poata e la nama romana te ngilin tare moa limiu alia tu butun katunuma tara tsitabubun poata te ka pouts goa lia i puta, kaba alimiu e ma tare moi lia tara poata teka. \v 23 Kaba u katun e poier romana i tamilimiu, ‘Ruto iam, nonei e kana i pala ili,’ tsi, ‘Ruto iam, nonei te kana teka.’ Kaba limiu e ma tatei kukute ramien. \v 24 Alimiu e ateimiu, poata te kulupuna u koasi, u kanaha e roron alesala uana tara mamana makum i kolö. Ne kato has uana romana i iesana tara poata te butu pouts guma romana lia tu butun katunuma. \v 25 Kaba alia e sagoho mame gou romana u kamits u para. Bu katun tara poata i tar i romana te tori hasoala nariou romana lia. \v 26 A poata te la pouts guma romana lia e mar kato has uana romana te kato u a poata tere Noa i manasa. \v 27 Tara man lan i mam turu uolo pan, bu katun e nour me uar me hitölur, me noana turu lan te tasuia e Noa tara tolala i tanen, bu uolo e la nama me atung hamate hoboto rena u katun i ielesala. \v 28 Ne mar kato has uana romana te mar kato u a poata tere Lot. U katun i nou me uar, me hiholur me haholur, me lebar me hatakeier u luma. \v 29 Kaba turu lan te la ba nia e Lot a taun i Sodom, bu tula u uahiahi e rus here matei a langits i kolö me kato hamate rena u barebana hoboto. \v 30 Na e kato has uana romana teka tara poata e Sunahan e habutena romana lia tu butun katunuma. \v 31 “Nonei turu lan teka i murimuri, ta katun te ga kaia i iapu e namos hahaloso buna ba te luena a man ka i tanen i iahana luma. E ga topei la! Na katun has te kana tara kui i tanen e ma tatei kopis uanei romana i luma i tanen. \v 32 Hakats niam a ka a omi te butuia tara tahol tere Lot i manasa. \v 33 A katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hataia tun noa hase nen romana. Kaba a katun te hataia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia, nonei e sabie nen romana. \v 34 Alia e ranga mera golimiu, a bong turu lan te habutena romana e Sunahan alia, ba elasolana katun e soho gono ria romana tara toa inana. A toa e lu ba ner romana, ba tai te kakana. \v 35 A elasolana tahol e kono hoboter romana a kannou, ba toa te lu ba ner romana ba tai te kakana.* \v 36 A elasolana tson e kui ria romana i kui, ba toa te lu ba ner romana ba tai te kakana.*” \v 37 Bu katunun tsitsilo e rangatse ren, “O Tsunono, ime te butu noa a ka teka?” Be Iesu e ranga palisina, “U katun e atei siler a makum te kana u tuanrei u mate, taraha nonei a makum te gonogono ria u apena te nounouer a ka a koreme. Ne kato has uana i iesana, a barebana e atei sil hase riou ime te ga butuia romana a ka teka.” \c 18 \s1 U haharoei tara tahol te ku sil a hitaguhu tara tsonun hamou turu ranga \p \v 1 Be Iesu e hatei ratei u katunun tsitsilo u haharoei teka, te ga hatuts ren te gi singo hiton uen ba te ma sökanari ba te hakapar. \v 2 Ba nonei e ranga mera ten, “Tara toa taun, a toa tsonun hamou turu ranga e ka. A katun teka e ma tatei matoutei e Sunahan na nonei e ma tatei hapan hasri u katun. \v 3 Na tara taun teka a toa amoba e roron lala u i tanen ba te poiena, ‘A katun te paköe nolia e ngilin homie nolia. Alö go taguhe molia turu kot.’ \v 4 Tara poata lehana a katun pan teka e mamala hengoi, kaba i murimuri ba nonei e poiena i tanen pouts, ‘Alia e ma matoutegi e Sunahan, na lia e ma hapan has ragi u katun. \v 5 Kaba tahol a amoba teka e roron ranga haparana ba te hala nena a toukui pan i tar. Bara, alia e taguhe goen turu kot. Taraha, nonei e namos la hiton nama ba peisar te soso koru mena u ranga i tanen.’” \v 6 Be Iesu a Tsunono e ranga noana me poiena, “Alimiu go hengoe iam u ranga te kati a tson hamou a omi teka. \v 7 Te kato uen teka ba limiu te mar hakats uamiu ime tere Sunahan? Ge ma taguhu ranei romana u katun hamatskö i tanen te singo nitoa uar i tanen tara lan na tara bong? E moa. Nonei e taguhu koru ranoen ba te ma aloso nei. \v 8 Alia e ranga mera golimiu, nonei e hamou hanige ienou u ranga i taren ba te kato borobore nen. Kaba poata te la pouts guma romana lia i puta, alia tu butun katunuma, ga lahisa katun te sabie golia ba te hamana korur?” \s1 U haharoei tara Parisi na katunun lulu takis \p \v 9 E Iesu e hatei hasin u haharoei teka turu katun ti roron hanigei a peisaren me poier nori te maktskör ba te sigala homi koru rer a palair u katun. \v 10 Ba nonei e poiena, “A elasolana katun i sei u tara Luman Lotu Pan me na singor. A toa nonei a katun turu Parisi, na tai a katunun lulu takis. \v 11 A Parisi e tuol pepeisa me singona, ‘O Sunahan, alia e haniga uagu i tamulö, taraha alia e namala kato hohomigi te kato uar a palair u katun hoboto. Alia e ma kopkopgi, na lia e ma gamogamogi, na lia e ma tsiktsikologi. Na lia e ma kato hohomigi te kato uana a tsonun lulu takis i tium. \v 12 Turu huol u lan i iahana mamanu wik alia e roron agono negu a kannou, na lia e roron lu katsegu u moni i tar tara maloto a makum ba te hala negu a toa makum i tamulö.’ \v 13 Kaba katunun lulu takis e tuolma i lehana me ma hala sei mena nei a polenen i Kolö, taraha e matsingolo. Ba nonei e mukmuketo a lumlumanen te tatagi uen me poiena, ‘O Sunahan, alia a katun a omi koru, kaba lö go tatagi namo lia.’” \v 14 Be Iesu e poiena, “Alia e ranga mera golimiu, a katun hahuol teka te maksköna i matane Sunahan tara poata te la pouts uanen i han, na katun mam e moa. Ba katun te solosei peise iena a peisanen, a solonen e na la putana romana. Kaba katun te solo pute iena a peisanen, nonei e na luena romana a solo pan.” \s1 E Iesu e kalaler a ma tsi galapien \sr (Matiu 19:13-15, Mak 10:13-16) \p \v 15 U katun e mi piou ria a ma tsi goama tere Iesu te go sebele merien e Iesu. Bu katunun tsitsilo e tarer a ka teka me ranga hapiu raren. \v 16 Kaba e Iesu e ngö meri a galapien i tanen me poiena turu katunun tsitsilo, “Haka riam a galapien e gi la uama i tar. E moa te go hapiu mera mien limiu. Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ka gono merana romana u mar katun te kato uar teka. \v 17 Alia e hatei hamana rago limiu, a katun te ma hengo hanige nei u ranga tere Sunahan te mar hengo haniga uana a pien, a katun teka e ma tatei tasu koru nei tara Nipepeito tere Sunahan.” \s1 A tson moni \sr (Matiu 19:16-30, Mak 10:17-31) \p \v 18 Ba toa katun a kapan turu Jiu e rangatena e Iesu, “O Tson Hihatuts a niga, aha te go kati lia ba te luegu a nitoatoa te ka nitoana?” \v 19 Be Iesu e ranga palisito i tanen, “Taraha ba lö te ngöe milia a katun a niga? E moa ta katun te ga niga. E Sunahan talasi. \v 20 Alö e atei silem a man masaka tere Sunahan. Hena teka: ‘Alö go ma tsikoloi. Alö go ma hipulii. Alö go ma kopui. Alö go ma gamogamoi. Alö go hapan e tamamulö ne tsinamulö.’” \v 21 Ba katun e rangato, “E popona tu hitotsia lia ba te noana i romana, alia u hengo korui a man lo teka.” \v 22 Poata te hengoeia e Iesu a ka teka, ba nonei e poieto i tanen, “A toa patu a ka te go kato lö. Alö go haholin a man ka hoboto i tamulö ba te molamola remi u katun ti moa ta moni. Ba lö te ka mem romana a mamana ka a niga i Kolö. Ba lö te tatei la muma ba te kukutie mumo lia.” \v 23 Kaba poata te hengo nia a katun a ka teka ba nonei e mataloho koruna, taraha nonei e ka mei a moni a para koru. \v 24 E Iesu e tari te tatagi uen me poiena, “U katununa tara moni e ka mer romana a toukui pan te gi tahongo uen tara Nipepeito tere Sunahan! \v 25 E tutu koruna te ga la u a katunun moni tara Nipepeito tere Sunahan, te mar tutu has uana a kamel te katsin sipina tara tsi tabutu tara salum.” \v 26 Bu katun ti hengoen e rangatar, “Gesi tsiponi te antunan ka hanigana?” \v 27 Be Iesu e ranga palisina, “A ka teka e ma antunan kato nanei a katun tun, kaba e Sunahan e antunan kato nanen.” \v 28 Be Pita e poiena, “Ruto! Alam u la ba nema a han i tamulam me kukutie mumo lö.” \v 29-30 Be Iesu e poieto i taren, “Alia e ranga hamana mera gilimiu a ka teka, a katun te hakats uana tara Nipepeito tere Sunahan ba te la ba nena romana a luma i tanen tsi a tahol i tanen tsi u hatoulana tsi e tamanen tsi e tsinanen tsi a galapien i tanen, nonei e luena romana a para koru lel tara man ka teka tara poata i romana, ba te lu hase nou a nitoatoa te ka nitoana tara poata te la nama.” \s1 E Iesu e ranga hatopisein a tou mate i tanen \sr (Matiu 20:17-19, Mak 10:32-34) \p \v 31 Be Iesu e lu halhal rena a 12 a katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Hengo iam! Ara e la uara i Jerusalem, na mamana ka ti kolotein u propet te ga butuia i tar e butu hamana noa nonei tara han. \v 32 Taraha, alia e hala naria romana turu katun te ma Jiuri, ba nori te hahakos ria romana i tar ba te kato hohomi ria i tar ba te kahus has nario lia. \v 33 Nori e lahuse rio romana lia ba te atung hamate rio lia. Kaba turu hatopisana u lan ba lia te takei poutsugu romana.” \v 34 Kaba u katunun tsitsilo i ma atei silei a man ka teka. A mouna u ranga teka i hamous ba rien, ba nori e ma atei sileri a ka te rangein e Iesu. \s1 E Iesu e kato hanigei a katun a matakiau \sr (Matiu 20:29-34, Mak 10:46-52) \p \v 35 Be Iesu e la hasusuku uama tara taun i Jeriko, na toa katun a matakiau e gumia i rehina maroro ba te singo lanena ta moni. \v 36 Poata te hengoe ien ti la karasa u u katun u para me rangatana, “Aha teka?” \v 37 Ba barebana e ranga uar i tanen, “E Iesu ni Nasaret te la karasana.” \v 38 Ba nonei e kuto, “Iesu! A Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi namo lia!” \v 39 Bu katun ti mam i raharahe ten me poier, “Alö go kokomoto!” Kaba nonei e ku hapan koru lel, “Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi namo lia!” \v 40-41 Be Iesu e tuoluto me ranga nena a katun a matakiau e gi na piou nia i tanen. Poata te la hasusuku men, be Iesu e rangatse ten, “Aha te ngile mulö te go kati lia i tamulö?” Ba nonei e ranga palisina, “O Tsunono, alia e ngilin taragu.” \v 42 Be Iesu e poieto i tanen, “Bara, alö go tara pouts! U nihamana i tamulö te kato haniga poutse nolö.” \v 43 Ba i teka puku nonei e tara poutsuna, me kukutiena e Iesu me haniga uana tere Sunahan. Ba poata ti tareia u katun a ka teka, ba nori e hapaner e Sunahan. \c 19 \s1 E Iesu ne Sakias \p \v 1 E Iesu e laia i iahana taun i Jeriko me ngilin la sokuna i hapala. \v 2 Na toa katun a solonen e Sakias e ka. Nonei a toa katunun lulu takis a kapan, na e ka hasi mei a moni a para. \v 3 Nonei e ngilin tari e Iesu, kaba nonei e makmakum koru me ma antunan tare nei e Iesu, taraha a katun e gono. \v 4 Ba nonei e pieta mamuna turu katun me na seina turu roein fik u kapan te ga tara menien e Iesu. Nonei e atei sil a makum teka te ga silaia e Iesu. \v 5 Poata te laia e Iesu tara makum teka ba nonei e tara seina me poiena tere Sakias, “O Sakias, koul boroboro, taraha alia e na ka goa tara luma i tamulö i romana.” \v 6 Be Sakias e koul boroborona me na las hagumena e Iesu i luma i tanen me sasala koruna. \v 7 Bu katun ti tari a ka teka e tanian ranga haraharaha hobotor, “A katun teka e na kana tara luma tara katun a omi!” \v 8 Be Sakias e tuoluto me poiena tara Tsunono, “Hengo, o Tsunono! Alia e lu katse gou a man ka i tar tara huol a makum ba te hala ragoi u katun pinopino a toa makum. Na tu gamoeia lia ta toa ta katun ba te kopegu ta ka i tanen, alia e palis poutse goen popona tara tohats a poata.” \v 9 Be Iesu e poieto i tanen, “I romana e Sunahan e lu pouts hakapa relala u katun tara luma teka. Alö a toa Jiu tu taia. \v 10 Na lia tu butun katunuma u la silema e go mi sake ne go mi lu poutsir u katun ti taia.” \s1 U haharoei tara maina moni \sr (Matiu 25:14-30) \p \v 11 Bu barebana i hengo noa uato tere Iesu. Be Iesu e ranga nena u haharoei teka, taraha nonei e susuku hakapaia i Jerusalem, na nori i hakats me poier a Nipepeito tere Sunahan e katsin butu hamanasa. \v 12 Ba nonei e poiena, “A toa katun pan e katsin la u tara han i lehana te gi na haking menien ba te la pouts nama i han. \v 13 I mam te katsin la ien, ba nonei e ngö gugono rena a maloto a katunun kui i tanen me hala rane ien a maloto a maina moni. A toa maina e antunaia tara hihol tara topisa tsihau. Ba nonei e ranga mera nen, ‘Alimiu e kui memiu a moni teka e popona te la pouts guma lia.’ \v 14 Kaba u katun tara toa han i tanen i tori homi koru nen, ba nori e hakukutie lila u katunun raranga i murinen te gi na poe meni, ‘Alam e rama nem a katun teka e ga king raio lam.’ Kaba nonei e na king noa has. \v 15 “Ba katun pan teka ti na hakingema e kopis nama. Poata te tuku ien ba nonei e hangö gugono rena u katunun kui i tanen te hala rien a moni te gi butu hoboto uen i matanen ba te sakiena a lahisa moni ti luen. \v 16 Ba katunun kui tutun e la mato me poiena, ‘O tsunono, alö u halei lia a toa maina moni i tamulö, na lia u lu leli a tana maloto a maina moni tara moni tu halei lö alia.’ \v 17 Ba katun pan e poieto i tanen, ‘Alö u kato haniga. Alö a katunun kui a niga! Alö u tara kap haniga korur a man ka man tetenei. Kato uana teka ba lia e hale goi lö a nitsunono ba lö te tara kap nem a maloto a taun.’ \v 18 Ba helasolanana katunun kui e la nama me poiena, ‘Tsunono, alia u lu leli a tana tolima maina moni tara moni tu hala nilö.’ \v 19 Ba katun pan e poieto i tanen, ‘Alö e tsunono nem romana a tolima taun.’ \v 20 Ba tana katunun kui e la mato me poiena, ‘Tsunono, a maina moni i tamulö teka. U haka hamouseia lia tara makumun labalaba. \v 21 Alia u matouteio lö, taraha alö a katunun hakhakui hatagala. Alö e ma kuimi, kaba lö e roron lu noa hasem a hihol tara toukui tara tana katun.’ \v 22 Ba katun pan e poieto i tanen, ‘Alö a katunun kui a omi! Alia e kot megoi lö a man ranga pouts i tamulö! Alö e atei silem alia a katunun hakhakui hatagala, na lia e ma kuigi kaba lia e roron lu noa hasegu a hihol tara toukui tara tana katun. \v 23 Aa, gaha tu ma haka nilö a moni i tar tara luman moni, ba lia te tatei lu pouts gono megien ta tana ta moni tara poata te go kopis malia?’ \v 24 Ba katun pan e poiena tara pala ti tuol hasukusuku, ‘Lu ba nami a maina moni a katun teka ba te halemi a katunun kui te ka mena a maloto a maina moni.’ \v 25 Ba nori e poier i tanen, ‘Tsunono, nonei e ka hakapa mena a maloto a maina moni!’ \v 26 Ba nonei e ranga palisina, ‘Alia e ranga mera golimiu, a katun te ka mena a huhua tara toukui i tanen e hala hase roi a maroro te ga kui meni a huhua lel. Kaba katun te moa ta huhua tara toukui i tanen e lu ba naroi a ma tsi ka pinopino noa has te ka menen. \v 27 Na nori u pakö i tar te rama ner te go king merien lia, lu mera mumei teka ba te atung hamate ramien i matar!’” U haharoei tere Iesu e kapana teka. \s1 E Iesu e tuku herei a king i Jerusalem \sr (Matiu 21:1-11, Mak 11:1-11, Jon 12:12-19) \p \v 28 E Iesu e ranga u teka ba te gamon mam rena u katun i tanen ba nonei e kete uana i Jerusalem. \v 29 Nonei e la hasukusukuia tara ma tsi han i Betpasi na i Betani ti kaia i rehina u Pokus tara Roein Olip, ba nonei e katsin hamam rena a elasolana katunun tsitsilo. \v 30 Ba nonei e poiena i taren, “Alimiu go la mula tara tsi han te ka nama ili, ba poata te na tuku moa limiu i han ba limiu te na sabie mou a toa tunan dongki te kitse lilei a lohiana na te mamala osa noeri u katun. Ba limiu te puresie mumen ba te la mena mume ien teka. \v 31 Te rangata noa ta katun, ‘Aha te purese sile mien limiu?’ ba limiu te poemiu i tanen, ‘A Tsunono e ngile namen.’” \v 32 Ba elasolana katun e lar me na sabier a man ka te mar ka u te ranga uala e Iesu. \v 33 Na tara poata ti purese ien a dongki bu katun tere ra dongki e poier i taren, “Aha te purese sile milimiu a tunan dongki?” \v 34 Ba nori e poier, “A Tsunono e ngile namen.” \v 35 Ba nori e mi piou naria a tunan dongki tere Iesu me haholase rime ien a man hasobu a man ngahangaha i taren ba nori e hose ier e Iesu i tanen. \v 36 Nonei e gumia i ieluna a dongki ba te lana, ba barebana e haholase ier a man hasobu a man ngahangaha i taren i kalana. \v 37 Ba poata te tuku ien tara pal kalana te la puta u turu Pokus tara Roein Olip te kaia i rehina i Jerusalem, bu katun u para koru i tanen e tanian köma hapan ria tere Sunahan ba te solosei merien u man mirakul pan u para ti tare ien. \v 38 Ba nori e poier: \q1 “E Sunahan e ga kalala a king te la menama a nitsunono i tanen: \q1 A masalohana e ga kaia i Kolö, na solona e Sunahan e ga pan koru!” \v 39 Ba palair u Parisi i gusur u barebana i poieto tere Iesu, “O Tson Hihatuts, alö go hakokomoteir u katunun tsitsilo i tamulö.” \v 40 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “Alia e hatei ragi limiu, te kokomoto roa a barebana teka bu hatu tun te ku riou.” \s1 E Iesu e tabe sil i Jerusalem \p \v 41 E Iesu e la hasukusuku u tara taun i Jerusalem, ba poata te rutse ien a taun ba nonei e tabe sile nen. \v 42 Ba nonei e poiena tara taun teka, “Sanena alimiu tu atei sile iam a ka te habutsena a masalohana, i romana noa has, alia sane sasalagu. Kaba a ka teka e mous ba tala rano limiu ba limiu te ma antunan rutse mien. \v 43 A poata te la nama, bu katun te pakö rario limiu te mi gono hahis beri romana a ololo tara taun i tamilimiu a ma tsi pokusun hiatatung ba nori te mi hatukap rariou romana limiu. \v 44 Ba nori te hela haruse riou romana a han i tamilimiu ba te kato hohomi has rariou romana limiu na galapien has i tamilimiu te ka ria i iahana taun. Na e moa ta tan ta hatu tara ololo te go kaia romana i ieluna tabi. Taraha, alimiu u ma atei silemi a poata te torohanan taguhu ria limiu e Sunahan!” \s1 E Iesu e tsugar u katun ti haholia i Luman Lotu Pan \sr (Matiu 21:12-17, Mak 11:15-19, Jon 2:13-22) \p \v 45-46 Be Iesu e tasuto i iahana Luman Lotu Pan me tanian tsuga rena u katunun hahol, me poiena i taren, “U ranga tere Sunahan ti koloto nia turu Buk u Goagono e mar ranga uana teka, ‘A luma i tar e ngöeri romana a luman singo.’ Kaba limiu e kato here tsipon namien a kioun mous turu kopkop!” \v 47 E Iesu e hihatutsia i Luman Lotu Pan turu mamanu lan. Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo nu pal kapan turu Jiu e ngilin atung hamate naren. \v 48 Kaba nori i ma sabiei ta maroro te gi mar kato menien, taraha u katun hoboto i roron hengo nitoaia turu ranga i tanen. \c 20 \s1 A nitsunono tere Iesu e lama ime? \sr (Matiu 21:23-27, Mak 11:27-33) \p \v 1-2 Turu toa u lan, tara poata te kaia e Iesu i Luman Lotu Pan ba te hatuts rena u katun ba te hatei nena u Bulungana u Niga, bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo nu tsunono e la rima me poier i tanen, “Hatei ramo lam, alö e ka mem a saha nitsunono ba lö te katoem a man ka teka? Esi te halei lö a nitsunono?” \v 3-4 Be Iesu e ranga palis raten, “Alia e rangata has ragi limiu u toa u harangata. Hateie mumo lia, ime te lueia e Jon a nitsunono te ga baptais merien u katun? Tere Sunahan, tsi tara katun tun?” \v 5 Ba nori e hiarangrangata poutsur me poier, “Aha te gi poei ra? Te gi poe meni ra, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tere Sunahan,’ be Iesu te poe nou i tarara, ‘Ga taraha tsiponi tu ma hamana memi limiu e Jon?’ \v 6 Na ra e namos poe hasera, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tara katun.’ Te gi kato u ra teka, bu katun hoboto te titi hatu rariou ra, taraha nori e hamana koruer e Jon a toa propet tere Sunahan.” \v 7 Ba nori e ranga paliser e Iesu, “Alam e ma atei silemi ime te lama a nitsunono tere Jon.” \v 8 Be Iesu e poieto i taren, “Na lia has e ma tatei hatei ragi limiu esi te hale moi lia a nitsunono ba lia te katoegu a man toukui teka.” \s1 U haharoei turu katun u omi ti taratara kapin a kuin gerep \sr (Matiu 21:33-46, Mak 12:1-12) \p \v 9 Be Iesu e ranga mera nei u katun u haharoei teka, “A toa katun e lebei a kuin gerep, ba nonei e hataratara kap tun rena u palair u katun a kuin gerep teka me hakuin moni nanen, ba hapalana moni e la uato tara katun terena kui. Ba nonei e la uato tara toa han i lehana me na ke iena a poata a ngahangaha koru. \v 10 Bi murimuri ba poatan tangoho tara kui e butu hakapato, ba nonei e hala mena nei a toa katunun kui i tanen tara barebana ti kuiia tara kuin gerep. Nonei e ngilin lu a pal hua i tanen. Kaba barebanan kui tara kui teka i atunge ien me tsuge ren ba nonei e lala puku poutsuna. \v 11 Ba nonei a katun terena kui e hale iena a taina katunun kui i tanen, bu katunun taratarakap tara kui e atung lel hase ren, me kato hamatsingole ren, ba nori e hala pukpuku poutse ren. \v 12 Ba nonei e hala lel nena a helapisana katunun kui, bu katunun taratarakap e kato hakamits hase ren, ba nori e tsuga ba naren. \v 13 Ba katun terena kuin gerep e poieto, ‘Aha te go kati lia? Alia e hala negou a pien tson a tsomi i tar. Nori toum e tatei hapane roen.’ \v 14 Ba poata ti tare ien u katunun taratarakap ba nori e hiararangar me poier, ‘A pien tara katun terena kui teka te lue nou romana a kuin gerep. Ara gi atung hamatien, ba kuin gerep i tanen te ka uanou i tarara!’ \v 15 Ba nori i lapo ba naten tara kui me atung hamatie ren.” Be Iesu e rangatato, “Ga katun terena kuin gerep e ga kato aha turu katun u omi teka? \v 16 Nonei e la nama romana ba te mi atung hamate rena u katun teka, ba nonei te hala mena nei romana a kuin gerep teka turu katunun taratarakap u niga.” Ba poata ti hengo nia u katun a ka teka ba nori e poier, “U katun e gi ma tatei kato homi uai teka!” \v 17 Be Iesu e ruto uana i taren me poiena, “Ga limiu go hakats niam u ranga turu Buk u Goagono te kato here nanei lia a hatu. E kato uana, \q1 ‘A hatu ti raman u katunun hatakei tara luma ba te hapiraka ba ner, nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma.’ \b \p \v 18 U katun hoboto te tsia roa tara hatu teka e taptapeko riou romana. Kaba te konena romana a hatu teka ta katun, ba nonei te kono bulbul here nanoien u koahu.” \s1 A takis tara gamman \sr (Matiu 22:15-22, Mak 12:13-17) \p \v 19 Bu tson hihatuts turu Lo nu pris pan e ngilin pile kap hamanasa ner e Iesu, taraha nori i atei sil e Iesu e saka merien u haharoei teka, kaba nori i matoutir u katun. \v 20 Ba nori i tara kap naten. Ba nori e hol rer u katun u gamogamo me hala rari men te gi mi tara kakap menien. U katun teka i gamo ba te katoer u rangrangata u para tere Iesu. Nori i ngil e Iesu e ga kato tu ranga tu omi te gi kot meien na te gi hala menien tara nitagala tere Gamman. \v 21 Ba nori i rangatse ten me poier, “Tson Hihatuts, alam e atei silem alö a katun a mana. Alö e roron hihatuts hamana nem a maroro tere Sunahan, taraha alö e mamala hakats silemi a nikapan turu katun. \v 22 Alö go ranga mera molam, e niga hasina turu Lo i tarara te gi takis u ra tere Gamman Pan e Sisa, tsi e moa?” \v 23-24 Kaba e Iesu e atei sil u gamo i taren me poiena, “Hatare mumei lia ta toa ta moni ta silva. A bakune si na solone si te kana i tanen?” Ba nori e ranga palisir, “E Sisa.” \v 25 Be Iesu e poieto, “Bara, halemi e Sisa a man ka i tanen, ba te hala hasemi e Sunahan a man ka i tanen.” \v 26 Nori i ma antunan kot mei e Iesu tu toa tu ranga tu omi teka i matar u katun, ba nori e hahalongolor me asingoto ner te ranga palis haniga uen. \s1 Poata te toatoa pouts ria romana a barebana \sr (Matiu 22:23-33, Mak 12:18-27) \p \v 27 Bu palair u Sadiusi i la uamato tere Iesu. Nori a pal katun ti poei e moa ta tou taktakei pouts tara tou mate. \v 28 Ba nori i poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, e Moses e koloto meni a lo teka i manasa: ‘Te ga mate ba meni a tson a tahol i tanen ba te moana ta pien, e toulanen e tatei tölena a amoba ba nori te hatuhaner ta pien te ngö rari romana a solona tson te mate.’ \v 29 Bara. Tara toa poata a elahit u mun toulana i ka. Ba hamua e hitöluna, me matena ba te moana ta pien. \v 30 Ba hatut e töleto a tahol a amoba me na mate hasina ba te moana ta pien. \v 31 Te kato has uen i iesana tara helapisa na turu munmun toulana hoboto teka. Nori i mate hoboto ba te moar ta pien. \v 32 Ba i murimuri ba tahol te mate hasina. \v 33 Ga tara poata te takei pouts ria romana u katun tara tou mate i taren ba te luer a tuanreiren, ga tahol teka e tahol uana romana teresi? Taraha, a elahit hoboto ti töle ien.” \v 34 Be Iesu e ranga palis ranen, “A pal tson na tohaliou e hitölur tara poata i tarara i romana. \v 35 Kaba pal tson na tohaliou te rangeir e Sunahan te tatei takei poutsur romana ba te ka mer u tuanrei tara poata i murimuri, nori e ma tatei hitölri. \v 36 Nori e hereri romana u angelo ne ma tatei mate lelri. Nori a galapien tere Sunahan, taraha nori e hatakei raria romana tara tou mate. \v 37 Ne Moses e haruto haniga korun te takei pouts uar u katun ti mate ba te toatoar. Turu ranga turu Buk u Goagono te hatei nena a tsi roei te kulupu, e Moses e rangein a Tsunono me ngö neien, ‘A Sunahan tere Abraham, na Sunahan tere Aisak, na Sunahan tere Jekop.’ \v 38 A ka teka e ranga nena nonei a Sunahan turu katun te toatoar. E ma Sunahan uanei turu katun u mate. Taraha, i matane Sunahan, u katun hoboto e toatoa noar.” \v 39 Bu palair u tson hihatuts turu Lo e ranga palisir me poier, “U raranga palis u niga, o Tson Hihatuts!” \v 40 Nori i ranga u teka, taraha nori i raman rangata leli e Iesu tu rangrangata. \s1 Esi nonei e Mesaia? \sr (Matiu 22:41-46, Mak 12:35-37) \p \v 41 Be Iesu e poieto i taren, “Taraha te poe mena nei u Buk u Goagono e Mesaia a hatutubunei romana tere Devit a King? \v 42-43 E Devit noa has te poei turu buk turu Sam, \q1 ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, \q1 Gumia teka tara pal matou i tar, e popona te hale goi lia lö u katun te paköe riou lö ba lö te na pita-puta ramoen.’ \b \p \v 44 E Devit e ngöei a katun teka ‘A Tsunono.’ Gime te mar hatubuna uana e Mesaia tere Devit?” Kaba e moa ta katun te ga ranga palis. \s1 E Iesu e poei, “Hanei sil riam u tson hihatuts turu Lo” \sr (Matiu 23:1-36, Mak 12:38-40) \p \v 45-46 A poata ti hengo hobotoia u katun i tanen, be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Hanei sil riam u tson hihatuts turu Lo. Nori e ngilin hula la koru mier a hasobu a ngahangaha i taren, ba te ngil koruer u katun e gi hapan rien tara toana. Na nori e ngil koru haser e gi gumia turu gumgum u niga i matar u katun i iahana luman lotu na turu gumgum tara pal kapan tara kannou. \v 47 Nori e roron katoer u singon lotu u ngahangaha turu rung tun, ba te lu tsipon beri a peisaren a man ka turu amoba. Ba nori te luer romana a nihahuna a omi koru.” \c 21 \s1 A amoba e halan a monin hitaguhu turu lotu \sr (Mak 12:41-44) \p \v 1 E Iesu e hula tara me tarena u katunun moni ba te lapo hongo ner a monin hitaguhu i taren tara bokisin moni. \v 2 Na nonei e tara hasi a toa tahol a amoba te moa koru ta ka ba te lapo hongo nena a tsi huol a tsi toea. \v 3 Ba nonei e poieto, “Alia e ranga mera golimiu, a tahol a amoba teka te moa koru ta ka e hala nelala a moni te pan saluhena tara moni te hala nelila a barebana hoboto. \v 4 Taraha, nori hoboto e hala lila turu moni te kurapana i taren, kaba nonei a tahol e moa lel ta tsi moni i tanen. A tsi huol puku a tsi monin kannou te lapo hongo hakapa nala len.” \s1 E Iesu e rangein te ga omi u romana a Luman Lotu Pan \sr (Matiu 24:1-2, Mak 13:1-2) \p \v 5-6 Ba palabir u katunun tsitsilo i ranga sileto a Luman Lotu Pan me poier, “Ruto u tara man hatu a man niga na tara man ka man taratara haniga ti halei a barebana tara luma tere Sunahan!” Be Iesu e poieto, “Hakats niam a man ka teka te rute milimiu. A poata e la nama romana be moa ta toa ta hatu teka te ga ka lelia romana tara makum i tanen. Nori hoboto koru e lapo ba raria romana i puta.” \s1 A poata a omi koru \sr (Matiu 24:3-14, Mak 13:3-13) \p \v 7 Ba nori i rangate ten, “Tson Hihatuts, i hangisa te baba naria romana u hatu teka? Na saha hiharuts te haruto nena romana a poata te katsin butuna romana a ka teka?” \v 8 Be Iesu e poieto, “Hanei iam, u katun e namos gamo rario limiu. Taraha, u katun u para e la rima romana ba te ngöe roi a peisaren a solor ba te mi poier, ‘Nonei alia!’ na ‘A poata hamanasa!’ Kaba ma kukute rami. \v 9 Alimiu e hengo namiu romana a man hiatatung na man pula, kaba limiu go ma matoutmi. A man ka teka e butu mamuna romana, kaba a nikapakapa e ka noana.” \v 10 Ba nonei e ranga noana me poiena, “A toa han e hiatatung gono mena romana a tana han, na palair u hun katun e hiapulpular romana. \v 11 Ne ka has mena romana a man nun pan koru, na bes pan nu himati e na butu roa romana tara han a para. A man ka te hamatout rena u katun e butuna romana, na man hiharutona has i kolö. \v 12 Kaba i mam te ga butuia romana a man ka teka, ba limiu te pile kap rariou romana ba te kato homi pinopino rariou romana. Alimiu e kot raria romana i iahana u luman lotu turu Jiu ba te haka raria tara luman karabus. Na limiu e lu merari romana i matar u king na turu gamman te hamana uami limiu i tar. \v 13 Na nonei a poata te go na ranga mena milimiu u Bulungana u Niga. \v 14 Na hengo iam! Alimiu go ma hakhakats hapara mam nami tu ranga te go ranga palis niam romana limiu. \v 15 Taraha, alia e hala ragi romana limiu u ranga nu hakhakats u niga koru, bu pakö i tamilimiu te ma antunan tula puta nari romana u ranga te go hala rilia alimiu. \v 16 A pal katun i tamilimiu e hala rario romana limiu turu pakö, u tamamilimiu nu tsinamilimiu nu toulamilimiu nu hahikapien i tamilimiu. Na palabi i tamilimiu e kato hamate rariou romana. \v 17 U katun hoboto e omi rario romana limiu te katun uami limiu i tar. \v 18 Kaba e moana romana tu toa tu hulu te ga taiaia romana i bakumilimiu. \v 19 Alimiu go tuol hakarapoto sile iam a Tsunono ba nonei te lu pouts rano limiu.” \s1 E Iesu e rangein te taia uana romana i Jerusalem \sr (Matiu 24:15-21, Mak 13:14-19) \p \v 20 E Iesu e ranga lel me poiena, “Poata te tare mia romana limiu a ami a para te gono hahiser romana i Jerusalem, ba limiu te ateimiu romana a poata hamanasa te gi kato homi hakapa meni nonei a taun teka. \v 21 Ba pala te ka ria romana tara provins i Judia e gi bus tara pokus. Ba eresi te ka ria romana i iahana taun i Jerusalem e gi la ba nen, be resi te ka ria romana tara man han i ielesala e ma tatei la uari romana i iahana taun. \v 22 Taraha, nonei a man lanin hahuna teka te kato hamanena romana u ranga hoboto turu Buk u Goagono te ranga mamin a man nomi teka. \v 23 A nitatagi pan koru e kana romana tara tohaliou te ka mer romana u pika nonei tara poata, na tara tohaliou te hihasusur romana. A poata a omi koru e butuna romana tara han teka, ne Sunahan e tor-si koru rena romana u katun teka. \v 24 A palai e ngats hamate rari romana u kilatan hiatatung, ba palai te karabus rer romana ba te la merari romana tara mamana han pan i lehana. Ba barebana te halhal ria turu Jiu e tötö homier romana a taun i Jerusalem ba te tara kap naren popona te ga kapa u romana a poata turu katun halhal teka.” \s1 E Iesu e la pouts nama romana \sr (Matiu 24:29-31, Mak 13:24-27) \p \v 25 Be Iesu e poiena, “U hiharuts e butuna romana tara pitala na tara tsihau na turu pitopito. Nu han pan u para i puta e tutu mer romana a nitatagi a kapan, ne matouter romana u tasi pan te ga posa uamen romana i loul nu sopo pan. \v 26 U katun e maten-topi mer romana a nimatout te hakats mena rien romana a man nomi te butuna romana i puta. Taraha, a mamana ka ni kolö e gasina romana. \v 27 Ba nori te tarer romana alia tu butun katunuma e la meguma romana u koasi i kolö na nitagala nu ualesala u kapan. \v 28 Tara poata te tanian butuna romana a man ka teka, ba limiu te ongolomiu ba te hatara seiemiu a bakumilimiu, taraha a poata te ga lu pouts meri limiu e Sunahan e susuku hakapa!” \s1 U hihatuts turu roei te suluna \sr (Matiu 24:32-35, Mak 13:28-31) \p \v 29 Be Iesu e hatei rane ien u haharoei teka, “Hakhakats niam a man roei te tatei sulur. \v 30 Hena, tara poata te suluna u ngal, ba limiu te atei silemiu a poatan nou turu ngal e susukuna. \v 31 Ne kato has uana i iesana, poata te tare mia romana limiu a man ka teka, ba limiu te atei sil hasemiu a Nipepeito tere Sunahan e susukun butu nama. \v 32 Alia e ranga hamana mera golimiu, a mamana ka hoboto teka e butuna romana i mam te mate ria a palair u barebana te toatoar tara poata teka. \v 33 U kolö nu puta e taiar romana, kaba u ranga i tar e moa koru te ga tatei taia uen romana.” \s1 U katunun tsitsilo e gi tara haniga \p \v 34 Be Iesu e poiena, “Tara kap niam a peisamilimiu! E omina te go hakats talasi mena milimiu a tou nou na tou roro ba limiu te spakmiu ba te toku silemiu a man kana tun lasi i puta. Alimiu e namos asingoto namiu romana te songots butu nama romana nonei u Lan Pan tara Tsunono. \v 35 Taraha, u Lan Pan teka e la here namei romana a tanga, ba te butuna romana turu katun hoboto te ka ria i puta, turu han hoboto. \v 36 Tara kap haniga iam ba te singo nitoa uamiu tere Sunahan ba limiu te ka memou a nitagala te go saluhe memi limiu a man nomi teka te ga butu uen, ba limiu te tuol mia romana i matar tu butun katunuma.” E Iesu e ranga u teka. \v 37 Mamanu lan e Iesu e hihatutsia i Luman Lotu Pan. Ba tara man bong nonei e na sohoia turu pokus ti ngöei u Pokus tara Roein Olip. \v 38 Bu katun hoboto te roron la uar i Luman Lotu Pan tara bongbong koru ti hengo u i tanen. \c 22 \s1 U korupakö te gi atung meni e Iesu \sr (Matiu 26:1-5, Mak 14:1-2, Jon 11:45-53) \p \v 1 A poata e susuku hakapa tara Kannouna tara Beret te moa ta Yis, ti ngö hasei a Kannouna turu Paska. \v 2 Bu pris u kapan nu tson hihatuts turu Lo e torohanan sake ner ta maroro ta niga te gi atung hamate meni e Iesu, kaba nori i matoutir u katun, ba te sakier a maroro te gi atung hamate hamous menien. \s1 E Judas e katsin harutein e Iesu turu pakö i tanen \sr (Matiu 26:14-16, Mak 14:10-11) \p \v 3 Be Satan e la uato i torina e Judas Iskeriot, nonei a toa tara 12 a katunun tsitsilo tere Iesu. \v 4 Be Judas e na ranga gono merena u pris u kapan nu kepten turu polis ti taratara kapin a Luman Lotu Pan te ga mar hala menien e Iesu i taren. \v 5 Ba nori e sasalar me kitser u ranga te gi hala menien ta moni. \v 6 Be Judas e hanige ieto a ka teka me hatanian sake nena ta maroro ta niga te ga hala menien e Iesu i taren te gi ma atei silei a barebana. \s1 E Iesu e katsin nou a kannouna turu Paska \sr (Matiu 26:17-25, Mak 14:12-21, Jon 13:21-30) \p \v 7 I iahana man lan tara kannouna tara beret te moa ta yis, u lan te gi atung hamate meri u tunan sipsip turu Paska e butu hakapa. \v 8 Be Iesu e hala mera nei ere Pita ne Jon u ranga teka, “La iam ba te na hamatsköemiu a man ka, ba ra te na noue rou a kannou i tarara turu Paska.” \v 9 Ba nori i rangate ten, “Ime te ngile mulö te go na katoa lam a kannou teka?” \v 10 Ba nonei e poieto, “Hengo iam! A toa tson te soate nou a toa tabeli ramun e hitupali gono mera noa limiu te butu moa limiu i iahana taun. Ba limiu te kukutie moen ba te na tasu moa tara luma te la uanen. \v 11 Ba limiu te poe mou tara katun terena luma, ‘A Tson Hihatuts e poe nama i tamulö, Ime te kana a makum te mi nou gono mera goa lia u katunun tsitsilo i tar a kannouna turu Paska?’ \v 12 Ba nonei te haruto ranoi limiu a rum pan i iasa te ka hakapa mena a man tebol na man gumgum. Nonei tara makum teka te na kato hamatsköe moa limiu a mamana ka tara kannou.” \v 13 Ba nori e lar me na sabier a mamana ka te kato u te mar ranga merien e Iesu, ba nori e kato hamatsköer a kannouna turu Paska. \s1 A komunio tutun \sr (Matiu 26:26-30, Mak 14:22-26, 1 Korin 11:23-25) \p \v 14 A poata e butu hakapa, be Iesu nu aposol e gum ria tara kannou. \v 15 Ba nonei e poieto i taren, “Alia e ngil koruegu te go nou gono meri limiu a kannouna turu Paska teka i mam te go sagoho meni lia a kamits! \v 16 Taraha, alia e ranga mera golimiu, alia e ma tatei nou lele gien romana e popona tara poata a man ka te haharoei nena a kannou teka e butu hamana hakapana romana tara Nipepeito tere Sunahan.” \v 17 Be Iesu e luena a gotana wain me hanigana tere Sunahan me poiena, “Lue iam a gotana teka ba te hala namia i tamilimiu. \v 18 Taraha, alia e ranga mera golimiu, alia e ma tatei ua lelegi u wain popona tara poata te la nama romana a Nipepeito tere Sunahan.” \v 19 Ba nonei e lu hasena a beret me hanigana tere Sunahan me poseposie nen, me hala rane ien me poiena, “Nonei u tuanrei i tar tekaöte na mate sil rano limiu. Alimiu e na kato has uamiu teka tara beret ba te noue men ba te hakats pouts namo lia.” \v 20 Na i murina ti nou hakapa ien, be Iesu e lu has mena nei a gotana wain i iesana me poiena, “A gotana teka te takis bera nolimiu e haharoei nena u rangan kits u tsimus te na kato hatagale goi lia u rahatsing i tar.* \v 21 “Kaba nonei a katun te hala nenoa lia turu pakö i tar, nonei e nou gono meno lia tara kannou teka! \v 22 E manana, alia tu butun katunuma e go na mate, te mar hopu kap meni lia e Sunahan. Kaba a nomi pan e butu noa nonei tara katun te hala neno romana lia turu pakö!” \v 23 Bu katunun tsitsilo e tanian rangrangata pouts ria i taren esi a toa i taren te katoe nou a ka teka. \s1 Esi te pan nou romana? \p \v 24 Bu katunun tsitsilo e hiatatung mer u ranga me poier, “Esi te mammamna i tarara?” \v 25 Be Iesu e poieto i taren, “U king tara man han i puta teka e roron tsunono hatagala ria turu katun i taren, nu katun pan e ngil beri a peisaren a solon ‘Tsunono Pan a Niga.’ \v 26 Kaba a markato teka e ma tatei ka neia i gusumilimiu. E moa. A katun i tamilimiu te panina e tatei kato here nanei a peisanen a hitots, ba tsunono i tamilimiu e tatei here nei a katunun kui. \v 27 Esi a katun a tsunono, a katun te gumuna ba te nouna, tsi a katun te susoatsena a kannou i tanen? A katun te gumuna, nonei te panina. Kaba lia e ka gia i gusumilimiu e heregi a katunun susoata kannou. \v 28 “Alimiu u ka gono memo lia tara man poata ti torohaneia lia u katun. \v 29 Ba lia te hala ragoi limiu a nitsunono, te mar hala has meni e Tamar alia a nitsunono. \v 30 Alimiu e nou mia ne ua mia romana tara kannou i tar tara Nipepeito i tar, ba limiu te gum mia romana tara gumgum a goagono turu king ba limiu te tsonun hamou mou romana tara 12 a hun katunur i Israel.” \s1 E Iesu e hatei mamin te ga holis u e Pita \sr (Matiu 26:31-35, Mak 14:27-31, Jon 13:36-38) \p \v 31 Be Iesu e poieto tere Pita, “Saimon, Saimon, hengo! E Satan e rangata hatagala sil te ga tohala merien romana alimiu hoboto, ne Sunahan e haniga. A nitolaha teka tere Satan e here nei a katun te lu katsena a kannou a niga na bita. \v 32 Kaba lia u singo hakapa sileio lö, o Saimon, te go ma hapolasa meni lö a nihamana i tamulö. Ba tara poata te habirits pouts uamuma romana lö i tar, ba lö te hatagala rem a nihamana turu hahatoulana i tamulö.” \v 33 Be Pita e poiena, “Tsunono, alia e hanigegu te go la gono meni lia alö tara karabus na te go mate gono has meni lia alö!” \v 34 Kaba e Iesu e ranga poutsuna, “Alia e ranga mego lö, o Pita, a keriau a tson e ma kekeretskö noa noi i bong teka e popona te poe moa lö tara topisa poata alö e ma atei sile moi lia.” \s1 A paus moni na pora na kilatan hiatatung \p \v 35 Be Iesu e poieto i taren, “Tara poata tu hala puku ria lia limiu ba te moana ta paus moni na pora nu sendol, ga limiu u makmakum ba niam ta toa ta ka, tsi e moa?” Ba nori i ranga poutsuto, “E moa ta ka te ga makmakum.” \v 36 Be Iesu e poieto, “Kaba i romana, ta katun i tamilimiu te ka mena a paus moni tsi a pora e ga luen. Ne si te moana tu kilatan hiatatung e ga haholin u hasobu u ngahangaha i tanen ba te holena tu toa. \v 37 Taraha, alia e ranga mera gilimiu a ka teka, u ranga turu Buk u Goagono e ga butu hamana te poiena, ‘Nori i haka gono meien u katun u omi,’ taraha nonei e ranga nano lia, nu ranga ti koloto mei lia e butu hamana nou romana.” \v 38 Bu katunun tsitsilo e poier, “O Tsunono, u huol u kilatan hiatatung teka.” Ba nonei e poiena i taren, “E antunana!” \s1 E Iesu e singo u tere Sunahan \sr (Matiu 26:36-46, Mak 14:32-42) \p \v 39 Be Iesu nu katunun tsitsilo e la ba ner a rum i iasa me la uar turu Pokus tara Roein Olip te roron kato uen. \v 40 Poata ti tuku ien nonei tara makum, ba nonei e poiena i taren, “Singo uam tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu.” \v 41-42 Ba nonei e gamon la ba ranen, te lehana hapopoia te lapo menari a hatu, me hatukununa me singona, “O Tamar, te ngil mia lö, ba lö te hatongo kap ba namoi lia a kamits teka te katsin butuna i tar. Kaba lö go ma kato uai turu ngil i tar. Alö go kato u turu ngil i tamulö.”* \v 43-44 Ba toa angelo ni Kolö e butuna i tanen me hatagale nen, taraha e Iesu e sagohi a nitagagi pan koru. Ba nonei e singo hatagala koru lelina. Bu siung i tanen e butu here nei u rahatsing me rus uana i puta. \v 45 I murinen ba nonei e takeina ba te la pouts uana turu katunun tsitsilo i tanen me sabe ranen ba te sohor, taraha nori i topi koru mei a nitatagi pan. \v 46 Ba nonei e poiena i taren, “Aha te soho memi limiu? Takei iam ba te singo uamiu tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu.” \s1 Nori i pile kapin e Iesu \sr (Matiu 26:47-56, Mak 14:43-50, Jon 18:3-11) \p \v 47 E Iesu e ranga noa has ba toa hun katun te tukur. E Judas, a toa tara 12 a katunun tsitsilo te mammam ren, ba nonei e la uamato tere Iesu go mi mutsie ien. \v 48 Be Iesu e poieto, “Judas, alö e katoem a saha markato teka te mutsi mena milia ba te haruto namia lia turu pakö i tar?” \v 49 Poata ti tareia u katunun tsitsilo ti ka gono mei e Iesu a ka te butu hamanasana, ba nori e poier, “O Tsunono, alö e ngilem alam go atung rien u kilata?” \v 50 Ba toa i taren e torohanan atungena a katunun kui tara tsunono pan turu pris ba te ngats ba nena a talinganen tara pal matou. \v 51 Be Iesu e ranga palisina, “E noana!” Ba nonei e sebeliena a talingana katun me kato haniga poutse nen. \v 52 Be Iesu e poieto turu pris u kapan nu kepten turu polis ti taratara kapin a Luman Lotu Pan nu tsunono ti la silema te gi lu menien, “Taraha te la mena mumei limiu a man kilatan hiatatung na man baru ba te mi pile kap here mena milia a kopkop? \v 53 Alia u ka gono merio limiu turu mamanu lan i Luman Lotu Pan ba limiu u ma pile kap natei lia. Kaba teka a poata i tamilimiu, a poata te panna a nitagalana turu kuhil.” \s1 E Pita e holisin te ga atei sil menien e Iesu \sr (Matiu 26:57-58,69-75, Mak 14:53-54,66-72, Jon 18:12-18,25-27) \p \v 54 Ba nori i pile kap neto e Iesu me lu mena rien i luma tara tsunono pan turu pris. E Pita e kukute has, kaba e lama i pal lehana. \v 55 U tula i hatseia i gusuna makum i pal porina luma, be Pita e sohalata tara barebana ti gum hahis u tula. \v 56 Tara poata te tareia a toa taholun kui e Pita te gum uen i rehina u tula, ba nonei e tara hamatskö uana tere Pita me poiena, “A katun teka e ka gono has mei e Iesu!” \v 57 Be Pita e holise ten me poiena, “Alia e ma atei sile gien!” \v 58 Na tara tsitabubun poata, ba tana katun e tare ten me poiena tere Pita, “Alö has a toa i taren.” Be Pita e ranga palisito, “Alia u moa!” \v 59 Na tara toa aua i murimuri, ba tana katun e ranga hatagala sisi nena e Pita, “U mana koru a katun teka e ka gono has mei e Iesu, taraha nonei has a katununa i Galili!” \v 60 Be Pita e ranga palisito, “Alia e ma atei silegi a ka te ranga nemu lö!” Na i teka puku, tara poata te ranga noaia e Pita, ba keriau a tson e kekeretsköna. \v 61 Ba Tsunono e habiritsito me tara hamatskö uana tere Pita, ne Pita e hakhakats kapin u ranga tara Tsunono te ranga mam naien, “I mam te kekeretskö noa a keriau a tson i romana, ba lö te ranga topisa mou ba te poiem alö e ma atei sile milia.” \v 62 Be Pita e lakasana me na tabe mena a nitatagi pan koru. \s1 Nori i hahakosin e Iesu me muke ren \sr (Matiu 26:67-68, Mak 14:65) \p \v 63-64 Bu katun ti tara kapin e Iesu i hahakose ten. Ba nori e pitser a matanen me muke ren me rangatse ren, “Alö a propet! Esi te muke lalo lö?” \v 65 Ba nori e kato leler u mamana u ranga u omi i tanen. \s1 Nori i hakeia e Iesu turu Kot Pan \sr (Matiu 26:59-66, Mak 14:55-64, Jon 18:19-24) \p \v 66 Poata te lania a lan, bu tsunono turu Jiu nu pris u kapan nu tson hihatuts turu Lo e gono hobotor, be Iesu e la menari turu hagum i taren. \v 67 Ba nori i poieto tere Iesu, “Hatei ramo lam, alö e Mesaia, tsi e moa?” Ba nonei e ranga palisina, “Sanena alia go ranga meraio limiu, ba limiu te ma hamane moi lia. \v 68 Na sanena alia go rangata rio limiu tu toa tu harangata, ba limiu te ma ranga palise moi lia. \v 69 Kaba i murina a poata teka, alia tu butun katunuma e gum gia romana tara pal matou tere Sunahan a tagala koru.” \v 70 Ba nori hoboto e poier, “Alö e poiem alö a Pien Tson tere Sunahan?” Ba nonei e ranga palis ranen, “Aa, limiu e ranga hamatskö mula.” \v 71 Ba nori i poieto, “Ara e ma tatei ngö lele rimei ta katun te ga kot gono meien! Ara e hengo peisa lila te kot mena lale ien a peisanen u ranga pouts i tanen!” \c 23 \s1 E Iesu e kaia i matane Pailat a Gamman \sr (Matiu 27:1-2,11-14, Mak 15:1-5, Jon 18:28-38) \p \v 1 Bu katun hoboto i takeito me la menari e Iesu i matane Pailat. \v 2 Ba nori e hatanian kot ner e Iesu me poier, “Alam u tari a katun teka e kato hatutui a pal katun i tamulam. Nonei e ranga hapiu rilam te go hala meni lam a takis tere Sisa. Ba nonei e roron poiena, ‘Alia noa has e Mesaia. Alia a king.’” \v 3 Be Pailat e rangatse nen, “Alö a King turu Jiu?” Be Iesu e ranga palisito, “Alö a tuam ba te rangam.” \v 4 Be Pailat e poiena turu pris u kapan na turu katun u para ti gono, “Alia e ma sabiegi ta ka ta omi te gi hahuna silei a katun teka.” \v 5 Ba nori i ranga hatagala koruto me poier, “Nonei e roron hatutsir u katun turu han hoboto i Judia me kato hasingoto ranen. Nonei e hataniaia i Galili me mi noana teka.” \s1 Nori i kot meia e Iesu i matane Herot \p \v 6 Poata te hengoeia e Pailat a ka teka me rangatana, “A katun teka a katununa i Galili?” \v 7 Ba nori i hatanganato, be Pailat e toan hala mena nei e Iesu tere Herot a King te ka hasia i Jerusalem nonei tara poata, taraha e Herot e tara kapin a provins i Galili. \v 8 E Herot e sasala koru tara poata te tare ien e Iesu, taraha nonei e hengo nen na e solon ngil hasi te ga tara menien. Nonei e ngilin tari te ga kato meni e Iesu tu mirakul. \v 9 Be Herot e rangate nei e Iesu u rangrangata u para, kaba e Iesu e ma ranga palisni ta toa ta makumun ranga. \v 10 Bu pris u kapan nu tson hihatuts turu Lo i la hasusuku mato me kot hatagala koru ner e Iesu. \v 11 Be Herot nu soldia i tanen i hahakos neto e Iesu me maman ranga ria i tanen. Ba nori i haseieto u hasobun king i tanen ba nori i hala pouts mena teien tere Pailat. \v 12 Nonei turu lan teka e Pailat mere Herot i hikapien pouts, kaba nori i hiapalpal mam. \s1 E Pailat e rangein e Iesu ga mate \sr (Matiu 27:15-26, Mak 15:6-15, Jon 18:39-19:16) \p \v 13-14 E Pailat e ngö gugoner u pris u kapan nu tsunono nu katun me poiena i taren, “Alimiu u mi piou namia a katun teka i tar me poemiu nonei e kato hatutu u hakats tara barebana. Na lia e katoe gula u kot i tanen teka i matamilimiu, kaba lia e ma sabie gulei ta toa ta ka ta omi i tanen te kot memien limiu. \v 15 Ne Herot has e ma sabie lalei ta ka ta omi i tanen, taraha nonei e hala pouts mena name ien i tamulam. Hengo iam, a katun teka e ma katoei ta ka ta omi te ga antunaia te gi atung hamate meien. \v 16 Kato uana teka ba lia te halahus negoen ba te hapuresie goen.”* \v 17 Turu mamanu hiningal tara poata tara kannouna turu Paska, e Pailat e roron purese a toa karabus ti ranga sil u katun.* \v 18 Bu katun hoboto i kuto, “Atunge iam a katun teka, ba te hapurese mena mumei e Barabas i tamulam!” \v 19 (E Barabas i haka mei tara karabus e hatakei a toa hiatatung tara gamman i iahana taun i Jerusalem, na nonei e atung hamate hasi a katun, ba nori e hake rien tara karabus.) \v 20 Be Pailat e ngilin hapuresiena e Iesu, ba nonei e ranga lel merena u katun. \v 21 Kaba nori i ku pouts, “Tapala namia tara koruse! Tapala namia tara koruse!” \v 22 Be Pailat e ranga hatopisana i taren me poiena, “Ga saha ka a omi te katoen? Alia e ma sabie gulei ta ka ta omi te ga katoen ba nonei te mate sile nen! Alia e halahus negoen ba te hapuresie goen.” \v 23 Kaba nori i ku hapan koru noa has te gi tapala meni e Iesu tara koruse. Bu ranga i taren e karasena u ranga tere Pailat. \v 24 Be Pailat e toa kukutiena u ngil i taren me kitsena u ranga te ga mate u e Iesu. \v 25 Ba nonei e hapuresiena e Barabas a katun ti ngile ien, nonei ti haka sile ien tara karabus te habutu menien a hiatatung na te atung hamate menien a katun. Be Pailat e hala mena nei e Iesu turu katun e gi kato meien ti ngil uen. \s1 E Iesu i tapala nia tara koruse \sr (Matiu 27:32-44, Mak 15:21-32, Jon 19:17-27) \p \v 26 Ba nori i la meto e Iesu. Poata ti la ien, ba nori i sabieto a toa katun a solonen e Saimon, a katununa tara provins i Sairini. Nonei e lama turu han i ielesala tara taun i Jerusalem. Ba nori i pile kap naten me hasoatse rien a koruse tere Iesu, ba nonei e murimurina tere Iesu. \v 27 Bu katun u para i kukutieto e Iesu. I gusuren i kaia a tohaliou ti tabe me hahuri meren. \v 28 Be Iesu e habirits uato i taren me poiena, “Tohaliour i Jerusalem, ma tabe sile milia, kaba tabe sil riam a peisamilimiu na galapien i tamilimiu. \v 29 Taraha, a poata e la nama te poe ria romana, ‘A tohaliou u kuba ti mamala posei ta pien na tohaliou ti ma hasusei ta pien, nori e gi sasala mei a tou kuba i taren!’ \v 30 Nonei tara poata a barebana e poier romana tara pokus pan, ‘Alimiu go rus muma i ielumulam!’ na tara pokus a tetenei, ‘Hamous ramo lam!’ \v 31 Taraha, te mar kato mena rien lia teka te heregi u roei u pelpeli, ga ime te mar kato uaren romana turu katun u omi te hereri u roei u lango?” \v 32 A elasolana katun a omi i lu has meien te gi kato hamate gono meri e Iesu. \v 33 Tara poata ti tuku ien tara makum ti ngöei “U Lakö,” ba nori e tapala naria e Iesu tara koruse, na elasolana katun a omi i tapala has ria turu koruse i rehinen, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka. \v 34 Be Iesu e singo uato tere Sunahan me poiena, “O Tamar, alö go lu ban a markato a omi i taren. Nori e ma atei sileri aha te katoe ren.” Bu soldia e pilei satu siler u hasobu i tanen, me molamole ren. \v 35 Bu katun ti tuolia i susuku i tara uato i tanen, ba pal kapan turu Jiu e hahakos ner e Iesu me poier, “Nonei e taguhir a palai. Bara, nonei e ga taguhu peisa a peisanen, te ga Mesaia uen te hopu kapin e Sunahan!” \v 36-37 Nu soldia has i hahakos nen. Ba nori i la hasusuku uamato i tanen ba nori e torohanan hale rien u wain u melil me poier, “Taguhi a peisamulö, te go King u lö turu Jiu!” \v 38 A man ranga ti koloto nia i bakuna koruse i tanen e kato u, “A King turu Jiu teka.” \v 39 A toa katun a omi te kuteia i susuku e ranga homiia tere Iesu me poiena, “Alö e Mesaia, boka? Bara, taguhi a peisamulö na lam has!” \v 40 Ba taina katun a omi te kuteia i hapala e raharahe ten me poiena, “Alö e ma matoutemi e Sunahan? Ara e ka mera a toa nihahuna. \v 41 Ne matsköna, taraha a nihahuna i tarara a elasolana e palisena u markato u omi ti kato ra. Kaba a katun teka e ma katoei ta toa ta ka ta omi.” \v 42 Ba nonei e poiena tere Iesu, “Hakats sile molia, o Iesu, tara poata te la pouts here mumei romana lö a King!” \v 43 Be Iesu e poieto i tanen, “Alia e ranga megi lö a ka teka, i romana alö e ka gono memoa lia i Kolö.” \s1 A tou mate tere Iesu \sr (Matiu 27:45-56, Mak 15:33-41, Jon 19:28-30) \p \v 44 Tara pal 12 kilok tara soasa, ba pitala te piri hanoana bu kuhil e kopo kap hoboto nena a han me antunana tara 3 kilok. \v 45 Bu labalaba pan te kuteia tara Luman Lotu Pan e takis katana me katoena a huol a makum. \v 46 Be Iesu e ku hapan koruna, “O Tamar! Alia e hake gia u namnamei i tar i limamulö!” Nonei e ranga u teka me matena. \v 47 Ba tsunono turu soldia e tareto a man ka teka, ba nonei e soloseiena e Sunahan me poiena, “U mana koru nonei a katun a niga teka!” \v 48 U katun u para ti gono sil a man ka teka i taratara kapin a man ka te butu, ba nori e tatagi korur me mukumuku hoboter a lumlumaren me la pouts uar i han. \v 49 Bu hahikapien tere Iesu nu tohaliou ti kukutie men i Galili e tuol halehanar me tarer a man ka teka. \s1 A poata ti kaho nia e Iesu \sr (Matiu 27:57-61, Mak 15:42-47, Jon 19:38-42) \p \v 50-51 A toa katun a solonen e Josep e ka, a toun Arimatia a toa taun turu Jiu. Nonei a katun a niga na katun a matskö, na nonei e alosi te ga butu uama a Nipepeito tere Sunahan. Na nonei a pala turu Kot Pan turu Jiu, kaba nonei e ma hanigei a ka ti hatangana nien na ti katoen tere Iesu. \v 52 Ba nonei e la sileto te na singo meni u tuanrei tere Iesu tere Pailat. \v 53 Be Pailat e hanigato, be Josep e na lu hakoulena u tuanrei tere Iesu, ba nonei e pitse neien u labalaba u lamelame, me hahonge nen tara kiou ti kahoeia turu lapo, a kiou te mamala haka noei ta mate i iahanen. \v 54 Nonei u lanin kato hamatskö tara mamana ka, na i mahö u Lan u Goagono turu Jiu. \v 55 Ba tohaliou ti la gono mema e Iesu i Galili e la gono mier e Josep me na tarer a kiou nime ti mar hopu meni a peisane Iesu i iogana. \v 56 Ba nori e la pouts uar i han me na hamatsköer a man ka man soka haniga tara tuanreine Iesu. Ba nori e husa mier u Lan u Goagono, te mar ranga u u Lo turu Jiu. \c 24 \s1 E Iesu e takei poutsia tara tou mate i tanen \sr (Matiu 28:1-10, Mak 16:1-8, Jon 20:1-10) \p \v 1 Tara bongbong koru turu Sandei ba tohaliou e la uar tara kiou me soater a man ka man soka haniga ti hamatskö mame ien. \v 2-3 Ba nori e na sabier a hatu i hategele bani a matana kiou, ba nori e lar i iogana. Kaba nori i ma sabiei a tuanreina e Iesu a Tsunono. \v 4 Ba nori i tuolta tara kiou me hakats koru ner a ka teka, ba elasolana katun e songots tuol ria i rehiren, u hasobu i taren e alesala koru. \v 5 A tohaliou i matout koru, ba nori e turu puta uar i puta, ba elasolana katun e poier i taren, “Aha te sake sile milimiu a katun a toatoa i gusur u katun u mate? \v 6 Nonei e ma ka neia teka. Nonei e takei hakapa. Hakats niam a ka te ranga nien i tamilimiu tara poata te ka ien i Galili. \v 7 Nonei e poei, ‘Alia tu butun katunuma e gi hala meni turu katun u omi, ba nori te tapala nariou romana lia tara koruse, ba lia te takei pouts megu romana u hatopisana u lan.’” \v 8-9 Ba tohaliou e hakats sabe pouts ner u ranga teka, me kopis pouts uar i han me na ranga naria a ka teka tara 11 a katunun tsitsilo na tara palai hoboto has. \v 10 A tohaliou teka ere Maria Matalina ne Joana, ne Maria e tsinane Jemis. Nori nu palair a tohaliou ti ka gono meren i ranga mera tei u aposol a man ka teka. \v 11 Kaba u aposol i hakats me poier a tohaliou i kato u ranga pinopino. Ba nori i ma hamane tei u ranga i taren.* \v 12 Kaba e Pita e takei me pieta uana tara kiou, ba nonei e turuna me tara uana i iogana me tarena u labalaba u lamelame tun ne moa ta tan ta ka. Ba nonei e la pouts uana i han me hakats koru nena a ka te butu.* \s1 E Iesu e la u i Emeas \sr (Mak 16:12-13) \p \v 13 Nonei noa has turu lan ba elasolana katun tere Iesu e la uar tara toa han a solonen i Emeas, e ka halehana ban i Jerusalem e popona tara 11 kilomita. \v 14 Ba nori e hiararanga ner a man ka hoboto te hagou butu. \v 15 Nori i hiararangaia tara poata ti la ien i maroro, be Iesu noa has e la hasusukuna me la gono mera nen i maroro. \v 16 Ba nori i tare ten, kaba e Sunahan e kato hatutu a mataren ba nori i ma marei sabie tei nonei e Iesu. \v 17 Be Iesu e poieto i taren, “Aha te hiararanga nami limiu te la uami limiu i maroro?” Ba nori e tuolur me ruto hatatagir. \v 18 Ba toa i taren a solonen e Kliopas e ranga palise nen, “Alö a toa puku a katununa i Jerusalem te ma atei silemi a man ka te butuia tara man lan te la hakapa?” \v 19 Ba nonei e rangatato, “A saha man ka?” Ba nori e ranga palisir, “A man ka te butuia tere Iesu ni Nasaret. A katun teka a propet, na nonei e kato a man ranga man tagala nu mirakul has, ne Sunahan nu katun hoboto i hapan hobote ien. \v 20 U pris u kapan nu tsunono i tarara i hala menien te gi kato hamate menien, ba nori e hatapala narien tara koruse. \v 21 Kaba i manasa alam u mar hamana u teka: ‘Nonei a katun teka te sakahis pouts rena romana a barebanar i Israel.’ Aa, na u lan i romana u hatopisana u lan has i murina te butuia a man ka teka. \v 22-23 Na palair a tohaliou tara pala i tamulam i hasingoto rio lam. Nori i la u tara kioun mate, kaba nori i ma sabiei a tuanreinen. Ba nori i kopis mato me poier nori i tarema u angelo, bu angelo e poier i taren nonei e toatoa pouts. \v 24 Ba palai tara pala i tamulam i la uato tara kiou me na sabe hamatsköer ti mar ranga u a tohaliou, kaba nori i ma rutei e Iesu.” \v 25 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu e ma hakhakats hanigami. U hakhakats i tamilimiu e mokomoko koruna te go hamana mena milimiu a mamana ka ti rangein u propet i manasa! \v 26 E matskö has te ga sagoho meni e Mesaia a kamits teka ba nonei te toan luena a nikapan i tanen.” \v 27 Be Iesu e hatarare rane ien u mamanu ranga turu Buk u Goagono te hatei nen, a man buk te kolotein e Moses nu ranga ti kolotein u propet hoboto. \v 28 Ba nori e la rima i rehina han ti la uen, be Iesu e tatatiena te ga la karasa uen. \v 29 Kaba nori i ranga hapiu nen me poier, “Ka gono bume rio lam. U lan e la hakapa na ka e lan kuhilina.” Ba nonei e tasuna me na ka gono mera nen. \v 30 Ba nonei e gum gono mera nen tara kannou me luena a beret, me haniga uana tere Sunahan. Ba nonei e posiena a beret me hala rane ien. \v 31 Ba mataren e alesalata ba nori e mareie ren, kaba nonei e songote taia. \v 32 Ba nori a elasolana e hiararanga poutsur, “U mana, a torirara e sagohe nama te mana uana u ranga i tanen, tara poata te ranga namen i maroro me hatuts ranei ra u Buk u Goagono.” \v 33 Ba nori e tutoa takeir me la pouts uar i Jerusalem, me sabe rer a 11 u katunun tsitsilo nu palai has ti ka gono mera ien. \v 34 Ba nori i poieto nori tara elasolana katun, “A Tsunono e takei hamana! Nonei e butuia tere Saimon!” \v 35 Ba elasolana e hatei rarien a ka te butuia i maroro, na ti mar marei menien e Iesu te pose menien a beret. \s1 E Iesu e butuia turu katunun tsitsilo i tanen \sr (Matiu 28:16-20, Mak 16:14-18, Jon 20:19-23, Aposol 1:6-8) \p \v 36 Ba poata ti hatei rien a man ka teka, be Iesu noa has e tuolna i gusuren me poiena i taren, “Masalohana e tatei ka gono mera nolimiu.” \v 37 Kaba nori i asingoto me matoutur, taraha nori i poei nori i tari a mate. \v 38 Ba nonei e poieto i taren, “Aha te toku memi limiu? A torimilimiu e hula hakats mena ha? \v 39 Rute iam a man limar na man mour ba te mareiemiu a peisar, alia peisa. Salase molia ba limiu te atei mou, taraha alimiu e taremiu alia e ka megu u benö nu tsinö, kaba a mate e moa tu benö na tu tsinö.” \v 40 Nonei e mar ranga u teka me haruto rane ien a man limanen na man mounen. \v 41 Ba nori e ma hamana haniga noa hasiri, taraha nori i sasala koru ba te hula hakats hasir. Ba nonei e rangata ranen, “Ta kannou e kana?” \v 42-43 Ba nori i hale teien a makumun iena a mösa, ba nonei e lue ten me noue nen i mataren. \v 44 Ba nonei e poiena i taren, “Nonei koru a man ka teka tu ranga merai lia limiu tara poata tu ka gono noa meria lia alimiu: a mamana ka ti koloto nilia tara Buk tere Moses na tara buk turu propet na turu Sam e ga butu hamana koru.” \v 45-46 Ba nonei e kalatseto u hakhakats i taren te gi atei sil menien u Buk u Goagono, me poiena i taren, “A man ka teka i kolotein: e Mesaia e ga sagohi u kamits ba te matena ba te toatoa poutsna tara tou mate i tanen turu hatopisanu lan. \v 47 Na ka teka i koloto hasin: u bulungana teka e gi rarareia turu hun katun hoboto i puta ba te taniana i Jerusalem — u katun te habirits ba ner u markato nu hakats u omi i taren ba te hamana uar tere Mesaia, e Sunahan e tatei lu ba nena u markato u omi i taren ba te tara pouts ranen. \v 48 Na limiu tu tara hakape iam a man ka teka e habulungana namoen turu katun. \v 49 Hengo iam. Nonei a ka te ranga hamanein e Tamar i manasa e ga hala meri limiu, nonei te hala ragi lia limiu romana. Kaba limiu go aloso bumia tara taun i Jerusalem teka e antunana te butu nama romana a nitagala i Kolö ba te kopo kap rano limiu.” \s1 E Iesu i lu menai i Kolö \sr (Mak 16:19-20, Aposol 1:9-11) \p \v 50 Ba nonei e halakasa ranen tara taun ba te na la hapopo ria i Betani, ba nonei te hasoa sei nena a limanen me kalala ranen. \v 51 Ba tara poata te kalala noa rien u katun teka, ba nonei e la ba ranen me na lu sei menari i Kolö. \v 52 Ba nori e hatsunone ren me la poutsur i Jerusalem ba te ka mer a nisasala pan. \v 53 Ba nori e ka nitoa ria i Luman Lotu Pan ba te haniga uar tere Sunahan.