\id COL NT0001.CO1 LANGUAGE ALLEN 3-Apr-87 \h KOLOSI \toc1 KOLOSI \toc2 KOLOSI \mt1 KOLOSI \c 1 \s1 A kalanloun te koloto meni e Pol turu Kristenir i Kolosi \p \v 1-2 Alia e Pol, a toa aposol tere Iesu Kristo te hopu kapin e Sunahan. Alam mere Timoti e toularara te koloto uam i tamilimiu u katun tere Sunahan te ka mia tara taun i Kolosi, alimiu u toulamulam te hamana hiton mia tere Kristo. E Tamarara e Sunahan e tatei tatagi rano limiu ne tatei hala has ranoi limiu a masalohana. \s1 E Pol e singona ba te haniga uana tere Sunahan \p \v 3 Poata te singo sil ramia lam alimiu, alam e roron haniga uam tere Sunahan, e Tamane Iesu Kristo a Tsunono i tarara. \v 4 Taraha, alam u hengoen te hamana hatagala uami limiu tere Iesu Kristo na te ngil koru mera milimiu u katun hoboto tere Sunahan. \v 5 E kato uana teka, taraha e Sunahan e haputu beri limiu a nitoatoa a niga i Kolö te hamana sile milimiu. Alimiu tu hengo tutun ramen tara poata te la u u ranga u mana i tamilimiu. \v 6 U Bulungana u Niga teka e kato hasasala rena u katun me kato haniga ranen me tatsihasa uana turu han hoboto, te kato has uen i gusumilimiu tara poata tu hengo tutun namia limiu a nihitaguhu tere Sunahan me atei sil haniga korue men. \v 7 Epapras te hatuts rilimiu a ka teka, a tsomi i tarara te kui gono mera nolam me taguhu rano lam ba te pakokena a toukui tere Kristo tu ngilin kato lam. \v 8 Nonei te hatei rilam te mar hitaguhu u u Namnamei tere Sunahan ba te hiangilngilmiu. \v 9-10 Tara poata tu hengo tutun nia lam alimiu te noana i romana, ba lam te singo hiton sil ramo limiu. Alam e rangatsem e Sunahan e ga hatuts riu limiu ba limiu te atei haniga silemiu u ngil i tanen, ba lam te singo sil hasem te ga hala meni u Namnamei i tanen u hakats u niga i tamilimiu, ba limiu te antunan kato uamou te mar haniga uana a Tsunono ba te roron kato hasasale men. Ba limiu te katoe mou a mamana markato a niga ba limiu te atei haniga susul silemiu e Sunahan. \v 11 E Sunahan e tatei kato hatagala koru rano limiu popona tara nitagala pan i tanen, ba limiu te sasala silemiu te go kato nitoa menami u ngil i tanen ba te tuatami memen. \v 12 Ba limiu te haniga uamiu tere Tamarara te kato hamatskö rio ra antunana te gi lu meni ra a hapala tara man ka man niga te haputu silri e Sunahan u katun i tanen te ka ria turu ualesala. \v 13 Taraha, nonei e lu ba rira a nitagala turu kuhil me haka rena ra tara nipepeito tara pien a tsomi i tanen. \v 14 E Sunahan e sakahis sila ria ra i tanen me lu ba nena u markato u omi i tarara. \s1 E Kristo na toukui i tanen \p \v 15 Ara e ma antunan tare rei e Sunahan, kaba e Kristo te hatara rira ime te mar kato uana e Sunahan. E Kristo te mamin a mamana ka. Nonei e pan bala nena a man ka hoboto te habuti e Sunahan. \v 16 Taraha, e Sunahan e habutu sila nia e Kristo a mamana ka i kolö ni puta, a man ka te tare rara na man ka te ma tare rei ra, u tsunono na pal kapan nu gamman na mamana ka te ka mena a nitagala. E Sunahan e habutu sila nia a mamana ka hoboto tere Kristo me habutu sil has rane ien e Kristo. \v 17 Nonei e ka mamin a mamana ka, na man ka hoboto e ka haniga peisa ria tara nitagala i tanen. \v 18 U katun i tanen e hereri a tuanreinen, ba nonei te here nei u baku. Nonei a nihatania tara mamana ka, na nonei has te takei mamia tara tou mate, ba nonei te mamna tara mamana ka hoboto. \v 19 E Sunahan e hanigei e Kristo e ga saputu mei u namnamei hamatskö i tanen. \v 20 Ne Sunahan e ngilin sakahis pouts sila nia a man ka hoboto i tanen tere Kristo, a mamana ka ni puta na i kolö. U rahatsing tere Kristo te mate ien tara koruse e nolo poutsi a man ka hoboto tere Sunahan. \v 21 I manasa alimiu u lehana ba neiam e Sunahan, taraha alimiu u kato homi iam nu hakats homi iam na limiu has u pakö tere Sunahan. \v 22 Kaba i romana e Sunahan e nolo pouts sila rena limiu tara tou mate tara Pien Tson i tanen, taraha e ngilin kato hamatskö riu limiu i matanen ba limiu te gogosomiu ba te moemiu ta ka te gi kot meri limiu. \v 23 Na limiu go hamana hatagala noa has uamiu i tanen ba te tuol hakarapoto sile men. Alimiu go ma hapolasa ba nemi a ka a niga tu hamana mia limiu tara poata tu hengoe mia limiu u Bulungana u Niga. Nonei u Bulungana u Niga ti rarare lan turu han hoboto, na nonei a ka teka te kui sile gulia, alia e Pol. \s1 E Pol e taguhir u Kristen \p \v 24 Alia e sasala megu te sagoho mena gilia a kamits te taguhu mera gilia limiu. Tara kamits i tar alia e ngilin honoto negu a kamits tere Kristo te sagoho sile ien te ga taguhu merien u katun i tanen te hereri a tuanreinen. \v 25 E Sunahan e katoei lia a katunun kui tara barabana i tanen, me hale nei lia a toukui teka te go taguhu merai lia alimiu. Nonei a toukui i tar te go ranga hatei baban u bulungana i tanen. \v 26 Nonei u bulungana te solon hamous ba rien u katun, kaba i romana nonei e haruto nanen turu katun i tanen. \v 27 E Sunahan e harute nei u katun i tanen u bulungana te momouse ien i manasa, u bulungana u mana nu bulungana u niga te la has uana turu katun hoboto. Na nonei u bulungana teka: e Kristo e kana i torimilimiu, e here nei alimiu e luemiu romana a man ka man tsine tere Sunahan. \v 28 Ba lam te hatei lanem e Kristo turu katun hoboto. Alam e torohana hatagala koru mia tara mamana niatei i tamulam te hatuts merami u katun hoboto, ba te hatei ramen te gi hanei sil menien a ka a omi. Taraha, alam e ngilem a man toa man katun hoboto e gi katun tangoho u tere Kristo tara poata te butu rien romana i matane Sunahan. \v 29 Nonei te kui hatagala koru megu lia tara nitagala pan te hatakeie nen turu namnamei i tar. \c 2 \p \v 1 Alia e ngilegu alimiu go atei sile iam alia e kui hatagala koru sil rago limiu na turu katun has i Leodisia, na turu katun hoboto ti namala tarei lia. \v 2 Alia e kato silegu alimiu go sasala iam ba te tagalamiu te hiangilngil uami limiu ba te ka hasukusuku hobotomiu. Alia e ngilegu alimiu go atei sil hanige iam a man ka te hamane milimiu. Alia e ngilegu alimiu go atei sile iam a ka te hamous e Sunahan i manasa, nonei e Kristo. \v 3 U hakats u niga nu niatei hoboto tere Sunahan e kana tere Kristo. \v 4 Alia e mar ranga mera gilimiu teka, taraha a tana katun e namos angoso mera nei limiu u gamo. \v 5 E manana, a peisar e ka halehana bara nolimiu, kaba turu hakhakats i tar e ka gono mera nolimiu. Na lia e sasala megu te atei sil mena gilia te tuol hakarapoto gono uami limiu ba te hamana hatagala uamiu tere Kristo. fn \s1 A peisarara e saputena e Kristo \p \v 6 Alimiu u lu menami e Iesu Kristo a Tsunono i tamilimiu. Nigana. Ba limiu te ka nitoa has uamiu i tanen. \v 7 Nonei e ga herei a mouna u hakats na markato i tamilimiu. Alimiu go hatatei hapara noe iam a markato i tanen ba te hamana hatagala mia i tanen, ti mar hatuts merai limiu. Ba limiu te haniga nitoa uamiu i tanen. \v 8 Hanei iam. E moa ta katun te ga tatei amus roi limiu tu ranga pinopino. Hanei sil reiam u katun te gamor ba te hatuts ner a niatei turu tuburen ba te poier e lama tere Sunahan. Nori e hihatuts ner a man kana lasi i puta, u spirit nu lo ni manasa, kaba e ma ranga uanei tere Kristo. \v 9-10 U Namnamei u ohots tere Sunahan e kana i peisane Kristo, na nonei te hasaputena a nitoatoa i tamilimiu. Nonei a tsunono pan soku, ne tsunono saluhe rena u tsunono hoboto. \v 11 Poata tu hamana mia limiu tere Kristo, nonei e hapurese ba ria limiu turu ngil u omi i tuanreimilimiu. Nonei e ma katoei a ka teka tara markato turu Jiu te hapö mena rien a hatoatongo tere Sunahan tara pikpikör u katun u tson. E moa. Nonei e katoe ien tara nitagala tere Sunahan. \v 12 Poata tu lue mia limiu a baptais, e herei alimiu i kaho gono merai e Kristo. Na poata tu hamana uam limiu tara nitagala tere Sunahan te hatakei poutsi e Kristo tara tou mate, e herei e hatakei gono has raio limiu mere Kristo. \v 13 I manasa alimiu u ka halhal ba niam a nitoatoa tere Sunahan, taraha alimiu u katun u omi na limiu u ka mia i ielesala turu Lo tere Sunahan. Kaba i romana e Sunahan e hala ranei limiu a nitoatoa a mana, ba limiu mere Kristo te ka hoboto memen. Nonei e lu ban a mamana markato a omi hoboto i tarara. \v 14 E Sunahan e lu ban u ranga turu markato u omi ti kato ra te saka meri ra u Lo. E here nei e Sunahan e tapala nia u ranga teka tara koruse te mateia e Iesu. Nonei e hakapa nitoa nen. \v 15 E Sunahan e lu ban a nitagala turu katun u kapan u omi i kolö. Nonei e tagala saluhe sila rien tere Kristo me hamatsingolo ranen i matar u katun. \v 16 E mar kato uana teka bu katun te ma tatei katoeri u lo te poier a saha ka te tatei noue milimiu na te tatei ue milimiu, ne ma tatei ona has rari limiu tara man lan a man goagono i iahana u hiningal na i iahana tsihau na i iahana u wik. \v 17 A man ka hoboto teka e hereri u haharoei pinopino tun tara man kana i murimuri. Kaba a ka a mana nonei e Kristo. \v 18 A palair u katun e poier nori e pan ria i matane Sunahan, taraha nori i ka mei u sinasoho u kapan, ba te poier ara gi haka putei a peisarara ba ra te hatsunonera u angelo. Alimiu go ma hengo ramien te poe mena rien alimiu e kato homimiu. Nori e kato hapan pinopinoer a peisaren te hakats las mena rien a markatona i puta. \v 19 Nori e ka halhal ba ner e Kristo. Nonei u baku te hakuiena u tuanrei, te haharoei nena a pal barebana i tanen. Ara e ka hoboto talasira ba te hiatagtaguhu nera te gi hamana hatagala u ra tara poata te haka pute ria ra a peisarara tere Kristo. Ara gi mar niga susul u te ngil uana e Sunahan. \s1 Alimiu u mate gono meiam e Kristo ba te toatoa gono has memen \p \v 20 Alimiu u mate gono meiam e Kristo, ba te ma hakits lelmi turu spirit nu lo ni manasa. Ga taraha tsiponi te mar kato uami limiu te mar kato uar a barebana te hakats las ner a markatona i puta? \v 21 Alimiu go hanoan kukute niam u lo pinopino te poier, “Ma nouei a ka teka,” na “Ma koto tolahei a ka i tium,” na “Ma sebele hasi a ka teka.” \v 22 A man ka teka e ma ka nitoa noi. E moa. Nori e kato hakapa rariou romana. Na man lo na man hihatuts teka i haka tuni u katun. \v 23 A markato teka e tara here nei e ka mena a niatei a niga, taraha nonei e kato hatagala sil rena u katun te gi lotu hatagala uen ba te haka pute ier a peisaren ba te katkato homier a peisaren. Kaba a markato teka e ma taguhe nei a katun te ga hapiu menien u ngil u omi i peisanen. \c 3 \p \v 1 E Sunahan e hala pouts rilimiu a nitoatoa tara poata te hatakeien e Kristo tara tou mate i tanen. Ba limiu te kato silemiu a man ka ni Kolö, te kana e Kristo u Gohus tere Sunahan te gumna tara pal matou i tanen. \v 2 Hakats hiton neiam a man kana i Kolö. Ma hakats talasi nami a man kana i puta. \v 3 Taraha, e here nei alimiu u mate hakapa iam, na nitoatoa a mana i tamilimiu e mous gono mena e Kristo i rehina e Sunahan. \v 4 E Kristo a mouna a nitoatoa i tamilimiu, ba poata te butu pouts nen romana, alimiu e ka gono has memoen tara hiharuto pan i tanen. \s1 A nitoatoana i manasa na nitoatoa a tsimus \p \v 5 Alimiu go hakapa nitoa niam u ngilina i puta te kana i peisamilimiu: a tsikolo na hahaloku, na markato a korkoriana, nu ngil u tagala u omi. Na limiu go ma ngilin gono bemi a peisamiu a man ka tara palair u katun. A markato teka e here nei a katun te hatsunonena u keisa.* \v 6 A man markato teka e kato haraharaha koruena e Sunahan e antunana te hahuna mera noien romana u katun te hipus naren. \v 7 Na limiu u roron kato has uam i iesana tara poata tu ka mia limiu i gusuna u mar katun u omi teka. \v 8 Kaba i romana alimiu go ba niam u markato hoboto teka: a mamana mar raharaha, na markato te omi mena toa katun a tai, na markato te ranga homi silena a toa katun a tai, nu ranga u koreme. \v 9 Ma hiagamogomomi, taraha alimiu u hapolasa ba neiam u ngilina i puta na markato i tanen. \v 10 Na limiu e ka tala memiu u ngil nu hakhakats u tsimus u niga. E Sunahan te habutu rio limiu e kato here ranei limiu a peisanen ba te roron kato talasina. Na nonei e taguhu rano limiu te go atei haniga sil mena mien limiu ba te kato talasina. \v 11 Na tara markato a tsimus teka, e Sunahan e ma lu kata ranei u Jiu nu katun te ma Jiuri, u katun te ka mer a hatoatongo tere Sunahan i pikpikören nu katun te moa. Ne Sunahan e ma hakats has ranei esi u katun halhal ne si u katunur i gusuna latu, nu katun te hahakui puku rer nu katun te pile ner a peisaren peisa. E moa. I romana e Kristo te panina, na nonei e kana i iahana u katun hoboto i tanen. \v 12 E Sunahan e hopu kap sil rilimiu te go katun uam limiu i tanen, na nonei e ngil rano limiu. E kato uana teka, ba limiu te hiatatatagimu ba te niga mia tara palai. Alimiu go kato hatetenei iam a peisamilimiu ba te tami mia tara palai ba te ma sökanami. \v 13 Alimiu go ma hakats sil balemi a ma tsi ka ma tsi omi tara katun. Te kato homina ta toa ta katun i tamilimiu, ba limiu te solopalemiu a nomi. Alimiu go tara pouts riam u katun ti kato homiia i tamilimiu, te mar tara pouts has meri e Sunahan alimiu tu kato homi uam limiu i tanen. \v 14 Na ka teka te pan bala koruna: alimiu go hiangilngil iam. A markato teka e las gugono haniga rena a man ka hoboto ba nori te ka haniga hoboto nitoar. \v 15 E Kristo e hala ranei limiu u tori u kokomoto. Na masalohana e tatei panina turu hakhakats hoboto i tamilimiu. E Sunahan e ngö gugono sil merai limiu tara toa pal katun te go ka haniga hoboto uam limiu. Ba limiu te haniga has uamiu i tanen. \v 16 Alimiu go hakats hiton neiam u ranga tere Kristo nu mounen te niga balana. Alimiu go atei haniga iam ba te hiahihihatutsmiu tara mamana niatei i tamilimiu. Ba limiu te kömemiu u sam nu köman lotu nu köma te köma ria turu namnamei. Na poata te köma mia limiu, ba torimilimiu te haniga has uana tere Sunahan. \v 17 Tara mamana ka hoboto te katoe milimiu na te poe milimiu, alimiu go kato mena mien te katun uami limiu tere Iesu a Tsunono. Na limiu go haniga mia tere Sunahan e Tamarara tara solone Iesu. \s1 A markatona te gi ka haniga hoboto u \p \v 18 Alimiu a tohaliou e go mamanieta riam a pal tson i tamilimiu, taraha a Tsunono e hanige iena a markato teka. \v 19 Na limiu a pal tson e go ngil riam a tohaliou i tamilimiu ba te ma raharaha ramien. \v 20 A galapien, alimiu go hengo haniga hiton riam u tamamilimiu nu tsinamilimiu, taraha a markato teka e kato hasasalena a Tsunono. \v 21 A pal tson, alimiu go ma haraharaha remi a galapien i tamilimiu. Nori e namos sökana mer a raharaha. \v 22 U katunun kui, alimiu go mamaniete iam u katun pan i tamilimiu tara mamana ka. Ma hengo las rami tara poata te tara kap rarien limiu te go ngil mena milimiu u haniga i taren. E moa. Alimiu e hengo hiton mera mien alimiu e ngilin hengomiu ba te hatsunonemiu a Tsunono i Kolö. \v 23 Tara mamana ka te katoe milimiu, kui hatagala koru iam. E here nei alimiu e kui mia tara Tsunono i Kolö ba te ma kui talasi mia turu katun. \v 24 Taraha, a Tsunono e hala ranei romana limiu u hamatana u niga. Alimiu e luemiu romana u hamatana te haputu rane ien u katun i tanen. Taraha, e Kristo nonei te kui sil korue milimiu. Nonei a Tsunono i tamilimiu. \v 25 Na katun te kato homina e palis hase riou u markato u omi i tanen. E Sunahan e ma ngil kalakala ranei u katun pan nu katunun kui tara man ka ti katoen. \c 4 \p \v 1 U katun pan, alimiu go kato haniga mia turu katunun kui i tamilimiu. Taraha, alimiu e ka has memiu a katun pan i tamilimiu i Kolö te kato hanigana i tamilimiu, nonei a Tsunono. \s1 U hihatuts \p \v 2 Alimiu go pile hakarapoto niam a tou singo i tamilimiu bu hakhakats i tamilimiu te ma tatei tia nei ba limiu te haniga uamiu tere Sunahan. \v 3 Na limiu go singo sil has ramo lam be Sunahan te kalatsena a maroro te go rarare meni lam u ranga i tanen ba te hatei nem u ranga tere Kristo, te mous i manasa. Taraha, nonei a ka te ka sile gia lia tara karabus. \v 4 Alimiu go singo sile molia be Sunahan te taguhe nolia te go ranga hatarare u lia te mar ngil uanen. \v 5 Alimiu go hakats haniga niam a markato i tamilimiu i gusur u katun te hahamanar, ba te moana ta poata te ga ski te hatei mera mien limiu e Iesu. \v 6 Turu mamanu ranga i tamilimiu, alimiu go ranga hatami iam ba te ranga namiu u mar ranga u niga koru, ba limiu te atein ranga palis haniga mia turu katun hoboto. \s1 U rangan haniga \p \v 7 A tsomi e Tikikas a toularara e na hatei ranoi romana limiu aha te katoe gulia. Nonei a katun hamana te kukui gono mera nolam tara Tsunono. \v 8 Alia e hala mena gien i tamilimiu ba nonei te hatei rano romana limiu ime te mar ka halona uamu lam, ba te kato hasasala rano limiu. \v 9 Ne Onesimas a tsomi a toularara a niga te pala has uana i tamilimiu, nonei e la gono menou e Tikikas. Nori e na hatei raroi romana limiu a mamana ka te butuna teka. \v 10 E Aristakas, te karabus gono meno lia, e hala has ranoi limiu u haniga, ne Mak has a hahatoulana tere Banabas. (Alimiu u lu hakape iam u ranga te poiena te ga la uamen romana i tamilimiu, ba limiu te hanige men.) \v 11 Ne Iesu Jastas nonei e hatsomi has uana i tamilimiu. Nori a elapisa a Jiu peisa te hamana uar tere Kristo ba te kui gono merio lia teka tara Nipepeito tere Sunahan. Na nori i taguhu bale iolia me kato hagegaher a torir. \v 12 Epapras e hala has mena nei u haniga i tanen i tamilimiu. Nonei e pala has uana i tamilimiu na nonei a katunun kui has tere Iesu Kristo. Nonei e singo hatagala hiton bera nolimiu, ba te rangatsena e Sunahan e ga taguhu rio limiu ba limiu te tuol hakarapotomiu ba te katun tangoho uamiu i tanen, ba limiu te atei sil haniga hase mou alimiu e katoemiu u ngil hoboto i tanen. \v 13 Na lia has e hatei rago limiu Epapras e kui hatagala koru bera nolimiu, na turu katun hasir i Leodisia ni Hirapolis. \v 14 A tsomi e Luk a dokta ne Dimas has e hatsomi uar i tamilimiu. \v 15 Hala niam u haniga i tamulam turu mun toulana i tamulam i Leodisia. Na hatsomi hase iam e Nimpa na pal katun u Kristen te roron hagum ria i luma i tanen. \v 16 I murina te harit namia limiu a kalanloun teka, ba limiu te na rit has bera mien u pal katun u Kristen i Leodisia. Na limiu go harit has niam a kalanloun te la nama romana i Leodisia. \v 17 Na limiu go poe iam tere Akipas, “Alö go kato korui a toukui te halei lö a Tsunono.” \v 18 Alia e Pol te kolotegi a tsi rangan haniga teka a limar hamatskö. Ma solopalemi alia e ka noa has gia tara karabus. A nihitaguhu tere Sunahan e tatei ka gono mera nolimiu. Nonei talasi. \b \p Alia e Pol