\id ACT NT0001.AC1 HALIA LANGUAGE ALLEN 7-APR-87 \h APOSOL \toc1 APOSOL \toc2 APOSOL \mt1 APOSOL \c 1 \s1 A toukui turu Aposol \p \v 1-2 O Tiopilas, alia e koloto lel uagu i tamulö. Turu buk mam* i tar alia u kolotein a mamana ka te kato e Iesu tara poata te hatanie ien a toukui i tanen, antunana tara poata ti lu sei pouts menai e Iesu i Kolö. I mam te la seien, nonei e hala sila nia u rangana tara toukui turu Namnamei u Goagono turu katun te hopu kap merien u aposol i tanen. \v 3 I murina a poata te mate hakapa ien, ba nonei e mi butuna turu aposol i tanen. Nonei e kato silei a man ka man para te go haruto merien nonei e toatoa hamanana. Nori i tare ien tara man toa toa man lan i iahana u 40 u lan, ba nonei e hatei rane ien a Nipepeito tere Sunahan. \v 4 Tara toa poata e Iesu e nou gono mer u aposel me poiena i taren, “Alimiu e moa te go la ba menami i Jerusalem, kaba limiu go hahalose iam u Namnamei u Goagono te ranga nema e Tamar te katsin hala rane ien limiu, tu hatei has rilia limiu. \v 5 E Jon e baptaisri u katun u ramun, kaba e moa te ga pina uen ba limiu te na habaptais moa romana turu Namnamei u Goagono.” \s1 E Iesu i la sei meni i Kolö \p \v 6 Na tara tana poata u aposol i gono hoboto lel mei e Iesu me rangatse ren me poier, “O Tsunono, aha tala? Alö e taguhe mou a han i tarara i Israel tara poata teka ba ra te pile peisa pouts has narou a peisarara?” \v 7 Be Iesu e poieto i taren, “E Tamar e rama nena te go atei sil mena milimiu a poata tsi u hiningal te poa hapopo ien. Nonei peisa te poa hapopona a poata te butu noa a mamana ka. \v 8 Kaba u Namnamei u Goagono tere Sunahan e mi gumuna romana i tamilimiu ba nonei te hala ranoi limiu a nitagala. Ba limiu te na rararie moa romana lia i Jerusalem na turu han hoboto i Judia na i Sameria na turu han hoboto i puta.” \v 9 E Iesu e ranga hakapa tala ba nonei e la sei uana i iasa i matar u aposol, bu toa u koasi e hamouse nen ba nori i ma tara lele teien. \v 10 Nori i tara noa u i kolö tara makum te la ien, ba elasolana katun i songots bututo me mi tuol ria i rehiren, nu hasobu i taren e hiaka. \v 11 Ba elasolana katun e poier, “Alimiu u katunur i Galili, a neha te tuol sile mia limiu teka ba te tara uamiu i iasa i kolö? Alimiu e tara hakape mula te mar la ba mera laloi limiu e Iesu me la uana i Kolö. Nonei e kopis pouts has uanama romana te mar la uala len i Kolö.” \s1 A katun te palis e Judas \p \v 12 U aposol i la ban u Pokus tara Roein Olip ti ka ien me la poutsur i Jerusalem. A maroro teka e antunaia tara tsi niroro a tsi makmakum turu Jiu turu Lan u Goagono i taren. \v 13 Nori i tukuia i Jerusalem me na sei uar tara rum i iasa ti roron ka ien. Nori ere Pita mere Jon ne Jemis ne Endru, ne Pilip ne Tomas ne Batolomiu ne Matiu. Ne Jemis a pien tere Alpias, ne Saimon a katun te tagala bei a han i tanen, ne Judas a pien tere Jemis. \v 14 U katun hoboto teka i roron gono hoboto ba te singo uar tere Sunahan, ba nori i ka mieto u toa u hakats. Na tohaliou i ka gono has meren, ne Maria has e tsinane Iesu, nu toulane Iesu. \v 15-16 Tara poata teka u katunun tsitsilo tere Iesu i gono hoboto. Nori i antunaia tara 120 a katun. Be Pita e tuoluto i mataren me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar, u Namnamei u Goagono tere Sunahan e haranga e tuburara e Devit i manasa me ranga nena e Judas, a katun te piour u katun ti pile kapin e Iesu. U ranga teka e kana turu Buk u Goagono ba te tatei butu hamanana. \v 17 E Judas a toa katun i tarara i manasa, na nonei e pilein a toa toukui te ka mera ra.” E Pita e ranga u teka. \v 18 A hihol tara markato a omi tara katun teka i holi a toa makumun tsikitsiki. Ba nonei e Judas e rusuto ba gusunen e tabutuna ba torinen e talousuna. \v 19 U katun hoboto i Jerusalem i hengoin a ka teka me toan hake ier a solo turu tsikitsiki teka me ngöe rien i Akeldama. A solo teka e poiena “U Tsikitsikina turu Rahatsing.” \v 20 Be Pita e poiena, “A toa makum turu Buk u Goagono te ngöeri u Sam e poiena, \q1 ‘A luma i tanen e tatei opingina romana, na e moa ta katun te ga tatei kaia i tanen.’ \b \p Nu Buk u Goagono e poe hasena, \q1 ‘A tana katun e tatei palise nen romana tara toukui i tanen.’ \v 21-22 “E kato uana i romana a toa katun e ga tahongoia i tarara ba te na habulungana nena te takei pouts u e Iesu tara tou mate i tanen. Ara e ngil lasera a katun te lala hiton gono meri ra tara mamana poata te hula la gono meria ra e Iesu, tara poata e Jon e baptais ria a barebana e noana tara poata te la ba ria ra e Iesu ba te lana i Kolö.” \v 23 Ba nori e hopu kap ner a elasolana katun: a toa e Josep te ngöeri e Basabas na tana solonen e Jastas, na tana katun e Matias. \v 24 Ba nori te singo uar tere Sunahan me poier, “O Tsunono, alö e atei silem u hakats turu katun hoboto. Alö go haruto rilam a toa tara elasolana katun teka te hopu kap namu lö. \v 25 Taraha, nonei e ga palis a toukui tara aposol te pile mamin e Judas. Taraha, nonei e rusia tara toukui teka me la uana tara makumun nihahuna i tanen.” \v 26 Ba nori e hongo hoboter a hihase tara elasolana, ba hihase tere Matias e talous mamuna. Ba nonei e tahongo talana tara 11 a aposol. \c 2 \s1 U Namnamei u Goagono tere Sunahan e kouluma \p \v 1 Te butuma u Lan u Goagono ti ngöei u Pentikos,* bu katunun tsitsilo e ka hoboto ria tara toa makum. \v 2 Bu toa u ling e songots butu mato i Kolö me here namei u ualupu pan te olongoma, me saputena a hana luma hoboto ti gum ien. \v 3 Ba nori i tareto a ka te herei u kulupu me la kalakalana me na töna tara man toa man katun hoboto. \v 4 Ba nori e saputu hoboto mier u Namnamei u Goagono tere Sunahan, ba nonei e haranga ranen ba nori te toan töho hoboto ria turu man ranga halhal u para. \v 5 U Jiu u para turu han hoboto i kaia i Jerusalem, u Jiu hamana ti hengo u ranga tere Sunahan. \v 6 Ba poata ti ketaia u katunun tsitsilo, bu katun u para i hengoto me mi gono hobotor. \v 7 Ba nori i asingoto koruto me poier, “Ara a man toa man katun e hengoera u katun teka ba te töho ria turu mar ranga i tarara.” Ba nori e asingotor me poier, “U katun teka te rangar nori hoboto a tei Galili. \v 8 Taraha tsiponi te hengo merei ra u katun teka ba te töho ria turu mar ranga i tarara? \v 9 Ara u katununa tara man provins i Patia na i Midia ni Ilam ni Mesopotemia ni Judia ni Kapadosia ni Pontas ni Eisia. \v 10-11 Na i Piritsia ni Pampilia ni Itsip na tara man makum i Libia te sukusuku uana i Sairini. Na palair u katununa i Rom, u Jiu hamana na pala halhal ti lu hasi u lotu turu Jiu, na palair u katununa i Krit na i Arebia. Ara hoboto e hengo raren ba nori te töho ria turu mar ranga i tarara ba te hatei ner a man toukui pan te kato e Sunahan!” \v 12 Ba nori e asingoto hobotor me lagi hakhakatsir ba te hihirangatsir, “Aha nonei koru a mouna a ka teka?” \v 13 Kaba palai i ranga hamatsingolo ren me poier, “U katun teka e tutu mer a wain.” \s1 E Pita e ranga u tara barebana \p \v 14 Be Pita e takei gono merena a 12 a aposol me ranga hapanina me poiena turu barebana, “Alimiu u katunur i Judia na limiu hoboto te ka mua i Jerusalem, hengo tale iam u ranga i tar ba lia te ranga hatarare negu a man ka teka i tamilimiu. \v 15 Alam u katun teka e ma tutu memi a wain te poe milimiu. U katun e namala ua hatuturi tara nain kilok tara bongbong. \v 16 Kaba a ka reka e ranga mamin e Joel a propet tere Sunahan i manasa ba te poiena, \q1 \v 17 ‘E Sunahan e poiena, \q1 Tara poata i murimuri te sukusukun kapa noa romana a poata hoboto, alia e katoe gou romana a ka teka: \q1 Alia e hala nagou romana u Namnamei i tar turu katun hoboto. \q1 Na galapien tson i tamilimiu na galapien tohaliou has e na ranga nariou romana u ranga turu propet. \q1 Nu katun u hitots i tamilimiu e tare riou romana a man hiharuto, nu sinasoho e butu nou romana turu tsonpan i tamilimiu. \q1 \v 18 E manana. Na tara poata teka alia e hala nagou romana u Namnamei i tar turu tsonun kui nu taholun kui i tar, ba nori te na ranga nariou romana u ranga turu propet. \q1 \v 19 Na lia te haruto nagou romana a man hiharuts i iasa i kolö na man hiharuts i puta turu tsikitsiki — u rahatsing nu tula nu ruhu pan. \q1 \v 20 A pitala e kuhil nou romana na tsihau e rörö here noi romana u rahatsing, i mam te butu noa u Lan tara Tsunono — u Lan u kapan koru. \q1 \v 21 Na Tsunono e taguhu ranou romana u katun te singo uar i tanen, bu katun teka te ma tatei omi roi.’ \b \p E Sunahan te ranga u teka. \v 22 “Alimiu u katunur i Israel, hengoe iam u ranga i tar. E Iesu ni Nasaret nonei a katun te hopu kapin e Sunahan. Ne Sunahan e hale ien a nitagala ba nonei te katoena a man mirakul pan i matamilimiu, na man ka teka e harutein te mana uana e Iesu. Alimiu e atei namiu a ka teka, taraha nonei e butuia tara han teka. \v 23 E Sunahan e atei mam me haka ba rena u katun te gi pile kap menien e Iesu ba te hala narien i tamilimiu. Na limiu tu kato hamatie men, taraha alimiu u tagala sil iam u katun u omi gi tapala nia e Iesu tara koruse. \v 24 Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate i tanen. E Sunahan e purese bani e Iesu a kits tara tou mate i tanen, taraha a tou mate e ma antuna korui te ga kits kap meni e Iesu. \v 25 E tuburara e Devit e rangein e Iesu i manasa me poiena tere Sunahan, \q1 ‘Alia u tarei a Tsunono ba nonei te roron kakana i rehir. \q1 Nonei e kana tara pal matou i tar ba lia te ma tatei tokugi. \q1 \v 26 A torir e sasalana nu ranga i tar e haruto nena a nisasala i tar. \q1 Na peisar e ka haniga has nou romana. \q1 \v 27 Taraha, alö e ma la ba namoi romana u namnamei i tar ba te kakana turu mate. E moa. \q1 Alö e ma haniga moi romana te go koreme u a tsomi i tamulö. E moa. \q1 \v 28 Alö u harutoei lia a maroro te la uana tara nitoatoa. \q1 Na lö e kato hasasala korue mou romana lia, taraha alö e ka gono memou romana lia.’ E Devit te ranga u teka.” \v 29 E Pita e ranga lel me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar, alia e ranga halesala negu e Devit a King i tarara i manasa e mate hakapa ba nori i honge ten tara kiou, na kioun mate i tanen e ka noa hasina i romana. \v 30 Nonei a propet, na nonei e atei sil e Sunahan e hale ien u ranga te mana u i iasa. E Sunahan e ranga mamin nonei e hatuolena romana a toa katun tara pala tere Devit ba nonei te kingina romana. \v 31 Ne Devit e atei sil a ka teka ba nonei e ranga mam nena e Mesaia a katun te hopu kapin e Sunahan. Ba nonei e poiena e Mesaia e ga takei poutsia tara tou mate i tanen. E kato u, \q1 ‘E Sunahan e ma la ba nien ba nonei te kakana turu mate. E moa. \q1 A tuanreinen e ma koremei.’ \b \p \v 32 Nonei e Iesu teka e Sunahan e hatakei poutsen, na alam u tara hobotsen ba lam te habulungana namen. \v 33 Na nonei e la hakapa u i iasa me na gumuna i rehina e Sunahan, be Sunahan e hale neien u Namnamei u Goagono te ranga mam nen i manasa. Na a ka te tare milimiu na te hengoe milimiu nonei u Namnamei teka te hala rame ien lam. \v 34-35 A katun te la u i Kolö e ma Devit nei, taraha nonei e poei, ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, \q1 Gumia i reka tara pal matou i tar antunana tara poata te hale goi lia lö u katun te paköe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.’ \v 36 “U katun hobotor i Israel e gi atei sil talei a ka teka: nonei e Iesu teka tu tapala niam limiu tara koruse, e Sunahan e katoe ien a Tsunono na Mesaia, a katun ti hahalosoi ra!” E Pita e hakapeia u ranga i tanen teka. \v 37 Poata ti hengoia a barebana u ranga teka, ba nori e toku korur ba te ranga mer e Pita nu palair u aposol me poier, “A ma tsi hahatoulana, alam e go kato aha?” \v 38 Be Pita e poieto i taren, “Hakapa korue iam u markato u omi nu hakats u omi i tamilimiu ba limiu te na luemiu a baptais te haruto nena alimiu u katun tere Iesu Kristo. Be Sunahan te toan lu ba bera noi limiu u markato u omi, ba nonei te hala has ranoi limiu u Namnamei u Goagono. \v 39 U Bulungana u Niga teka e la uana i tamilimiu na tara galapien has i tamilimiu i murimuri. Na nonei e la has uana turu katun hoboto te ka ria tara han i lehana na turu katun hoboto te ngö rena e Sunahan.” \v 40 Be Pita e hatei has rane ien u ranga u para lel ba te ranga hatatagina i taren me poiena, “Hanei iam! Alimiu e namos lu hasemiu a nihahuna te la uanama romana tara hei barebana i romana.” \v 41 Ba barebana ti hengo u ranga i tanen e toan luer a baptais. Sukusukuna tara 3000 a katun i mi honoto gono mei u katunun tsitsilo turu lan teka. \v 42 Nori i ka hobotoia tara poata a para ba te hihitaguhir me hengoer u hihatutsina turu aposol. Ba nori e nonou hoboto hasir ba te singo hoboto uar tere Sunahan. \s1 A barebana ti hamana i ka haniga hoboto \p \v 43 Bu aposol e katoer a mirakul a para, ba barebana e matoutu korur. \v 44 A barebana hoboto ti hamana i ka hoboto ba te hiamolamola ner a man ka hoboto i taren. \v 45 Ba nori e hahol ner a man ka i taren ba te luer a moni me molamola rari u katun hoboto ti moa ta moni. \v 46 Ba nori e la hobotor tara Luman Lotu Pan turu mamanu lan ba te ka mer u toa u hakats. Ba nori i nonou hobototo i luma i taren, ba nori i sasala mieto ti molamola merien a kannou. \v 47 Ba nori e hatsunono hiton ner e Sunahan ba barebana te haniga raren. Na turu mamanu lan a Tsunono e honoter u katun ti hamana hatsimusia tara pal barebana i taren. \c 3 \s1 A toa katun a mou-omi e niga pouts \p \v 1 Turu toa u lan e Pita ne Jon i la u tara Luman Lotu Pan tara pal 3 kilok tara lahi, a poatan singo. \v 2 Na toa katun a mounen e omi hakapa e kaia i rehina a tamana te ngöeri “A Tamana a Niga”. E tsinanen e mar posa noa has menien teka. Turu mamanu lan nonei i soata nitoa menai tara tamana teka, te ga singo beme nien a peisanen ta tsi moni turu katun ti tasuia tara Luman Lotu Pan. \v 3 Tara poata te tara rien ere Pita mere Jon ti katsin tasu uen, ba nonei e singoe iena ta tsi moni i taren. \v 4 Ba nori e tara hamatskö uar i tanen be Pita e poiena, “Tara uama i tamulam!” \v 5 Ba nonei e tara uana i taren me hakats nena te ga lu menien ta ka i taren. \v 6 Be Pita e poiena i tanen, “Alia u moa ta moni, kaba lia e hale gilö a ka te ka megu lia. Tara solone Iesu Kristo ni Nasaret, alia e ranga mego lö, alö go tatala!” \v 7 Ba nonei e pilena tara pal matou i limanen me taguhe nen ba nonei e tanian takeina. Ba i teka puku ba man pitpitan mou na man pagpagotusna man mounen e tagala poutsur! \v 8 Ba nonei e kurapa seina me tuol nena a mounen me tanian hula lana! Ba nonei e tasu gono merena ere Pita mere Jon i Luman Lotu Pan, ba te kurapa lalana me soloseiena e Sunahan turu ranga i tanen! \v 9 Bu barebana hoboto i tare ten te tatala uaien ba te soloseier e Sunahan. \v 10 Ba nori i toan atei sil taleto nonei a katun te roron singoin ta moni ba te gumna tara Tamana a Niga. Ba nori i asingoto koru meto a ka te butuia tara katun teka. \s1 Pita e rarareia i iahana Luman Lotu Pan \p \v 11 U barebana hoboto i asingoto koru me pieta uar i taren, tara makum ti ngöei a “Luman Oho tere Solomon” i rehina Luman Lotu Pan. Na nonei a katun e pile noar ere Pita mere Jon. \v 12 Be Pita e tara rena u barebana me poiena i taren, “Alimiu u barebanar i Israel, alimiu e asingoto koru namiu a ka teka ba te tara tutoso uamuma i tamulam, boka? Kaba a katun teka e ma niga mela lei a nitagala peisa i tamulam tsi a markato a niga i tamulam ba te tatalana. E moa. \v 13 A Sunahan tere Abraham mere Aisak ne Jekop nu tuburara e hala sei a solona a katunun kui i tanen e Iesu. Nonei a katun teka tu haka mena milimiu turu katun ti paköe ien. Ne Pailat a Gamman e ngilin purese e Iesu ba te lana, kaba alimiu u tori-tsuga namien i matane Pailat. \v 14 Nonei a katun a matskö na niga koru, kaba limiu u tori-tsuga namen. Alimiu u singo tsipon nemi e Pailat te ga hapurese beme rilimiu a katun a hihipuli. \v 15 Alimiu u atung hamate iam u Mouna a Nitoatoa. Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate i tanen, na lam u tarei a ka teka ba te hahatei namen. \v 16 A markato te hamana mena milam e Iesu na te haniga mena milam a solonen, nonei a markato te hatagala poutse lala a katun teka te tare milimiu na te atei sile milimiu. E Iesu te habutu a nihamana i tamulam, na nihamana teka te kato haniga poutse lala a katun teka i matamilimiu hoboto.” \v 17 Ne Pita e ranga lel me poiena, “A man hahatoulana, alia e atei silegu a ka a omi teka u kato memi limiu a nitutu, na pal kapan has i tamilimiu. \v 18 I manasa noa e Sunahan e hasila nia u ranga i tanen turu propet hoboto ba te poiena e Mesaia e ga sagohi u kamits pan, ne Sunahan e kato hamana noa has menien teka. \v 19 E kato uana teka, ba limiu te palisemiu u hakats i tamilimiu ba torimilimiu te habirits uana tere Sunahan, be Sunahan te lu ba nanou u markato u omi i tamilimiu. \v 20 Te mar kato uamou limiu teka, ba Tsunono te habute nou u nitagala u tsimus i tamilimiu, ba nonei te hala pouts has mena namei romana e Iesu i tamilimiu, nonei e Mesaia te hopu kap mam berien limiu. \v 21 Nonei e ga ka mam bia i Kolö antunana te butu nama romana a poata te kato hatsimuse noa e Sunahan a man ka hoboto, te mar ranga sila u e Sunahan turu propet u matskö i tanen i manasa. \v 22 E Moses e poei, ‘E Sunahan a Tsunono i tamilimiu e soloseie nou romana a toa propet turu toulamilimiu i murimuri ba te taguhu rano romana limiu, kato has uana te solosei menien lia. Alimiu go hengoe iam a mamana ka te ranga mera neien limiu. \v 23 Esi u katun te ma hengoe roi a ka te ranga nanou a propet teka, e lu kata raroa turu katun tere Sunahan ba nori te na taia riou romana.’ \v 24 E Samuel nu palair u propet has ti butu hamurimurima i tanen, nori hoboto i rangein a poata te kana i romana. \v 25 Alimiu a pal barebanana turu propet. Na limiu u katun te lu hasemiu a man ka turu ranga hamana te halei e Sunahan u tubumilimiu. Nonei e poei tere Abraham, ‘Alia e kalala sila ragoa romana a hun katun hobotor i puta tara pala i tamulö.’ \v 26 Be Sunahan e hopu kap neto a katunun kui i tanen e Iesu me hala mam mena name ien i tamilimiu te ga kalala merien limiu. Nonei e ngilin habirits ba ranei limiu a man markato a man omi i tamilimiu.” \c 4 \s1 E Pita ne Jon i haka ria turu Kot Pan turu Jiu \p \v 1 E Pita ne Jon i ranga noa hasia tara barebana, bu pris na tson pepeitokap turu polis ti tara kapin a Luman Lotu Pan nu Sadiusi e tuku ria i taren. \v 2 Nori i raharaha koru mei a elasolana aposol ti hatuts merien a barebana e Iesu e takei poutsia tara tou mate, ba te haruto nena u katun ti mate hakapa e takei pouts has riou romana. \v 3 Ba nori e pile kap rer ere Pita mere Jon me karabus raren te gi kot merien turu tanu lan, taraha a ke lahi hakapa. \v 4 Kaba u katun u para ti hengo u ranga i taren i hamana koru, ba te honoto rer a pala ti hamana mamia tere Iesu. Nu hihase tara pal tson hoboto e sukusukuia tara 5000. \v 5 Turu hamahönu lan ba pal kapan turu Jiu nu tson hihatuts turu Lo e gono hoboto ria i Jerusalem. \v 6 Nori i gono hoboto mei e Anas a tsunono pan turu pris, ne Kaiapas ne Jon ne Aleksenda, na palabi has ti pala u tara tsunono pan turu pris. \v 7 Ba nori e hatuol raria a elasolana aposol i mataren me rangata raren me poier, “Ime tu lue mia limiu a nitagala tu kato haniga pouts memi limiu a katun teka? Alimiu u kato memien a solo teresi?” \v 8 Bu Namnamei u Goagono e saputena e Pita me ranga palis uana i taren, “Alimiu u pal kapanir i Israel nu tsunono. \v 9 I romana alimiu toum e katsin rangata rami lam a ka a niga tu katoei lam a katun a mou-omi na ime te mar niga pouts uen. \v 10 Alia e ranga hatei mera golimiu hoboto nu katun hoboto has i Israel, a katun teka te tuoluna i matamilimiu e niga pouts mei a nitagala tara solone Iesu Kristo ni Nasaret. Nonei tu hatapala namia limiu tara koruse* be Sunahan e hatakei pouts noa hase nen tara tou mate. \v 11 E Iesu nonei a katun te ranga nena u Buk u Goagono ba te poiena, ‘Alimiu e heremi u katun te hatakeier a luma. Na katun teka e herei a hatu tu rama niam limiu. Kaba nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma.’ \v 12 E moa ta tan ta katun te ga tatei lu pouts meri u katun tere Sunahan. Tara mamana han hoboto i puta, e Sunahan e ma hanigei ta tan ta katun te ga tatei lu pouts meri ra tere Sunahan. E Iesu peisa.” \v 13 Ba nori i asingoto koru neto ti mar ranga hatagala u ere Pita mere Jon ba te ma matoutri, me asingoto has ner a elasolana katun pinopino teka ti ma la uai turu skul pan. Ba nori i tara sabieto ti roron lala gono menien e Iesu i manasa. \v 14 Ba nori e hahalongolo mer ti tara menien nonei a katun ti kato haniga poutsi ba te tuol gono mena e Pita ne Jon. \v 15-16 Ba nori e ranga merer a elasolana te gi gamon lakasa ba menien a makumun hagum teka, ba pal kapan e hatanian hirari ria i peisaren me poier, “A neha te gi kato rira u katun teka? A barebana hoboto te ka ria i Jerusalem e atei siler ti kato menien a mirakul pan teka, na ra e ma tatei holis narien. \v 17 Kaba ra gi ranga hatagala mera ien ba nori te ma tatei hala lel nari tu ranga tara palabir u katun tara solone Iesu. Taraha, u bulungana teka e namos hula la hobotona turu barebana.” \v 18 Ba nori e ngö hatasu pouts rari men, me ranga hatagala mera rien te gi ma rarare lel menien e Iesu, na te gi ma hihatuts lel has menien a solonen. \v 19 Be Pita mere Jon e ranga palis raren me poier, “Alimiu peisa te go hamoue iam a saha ka te nigana i matane Sunahan. Alam e go hengo raio limiu, tsi alam e go hengo e Sunahan? \v 20 Kaba alam e go ma tatei hanoan rangani a man ka tu tari lam na tu hengo lam.” \v 21 Ba pal kapan e ranga hatagala lel mera ren me toan hapurese raren. Nori i ma sabiei ta markato te gi mar hahuna sila merien, taraha u katun hoboto i ranga me soloseier e Sunahan tara ka te butu. \v 22 Tara neha, a katun ti katoe ien a mirakul teka ba te niga poutsuna, nonei e hatsonpan hamanasa tala. \s1 U Kristen i singo sil te gi ongolo uen \p \v 23 Tara poata ti hapurese rien, be re Pita mere Jon e la pouts uar tara pal katun i taren me na hatei rarien a man ka ti ranga nela u pris pan na pal tsunono. \v 24 Poata ti hengo hakapa ien, ba nori e gono hobotor me singo uar tere Sunahan me poier, “O Tsunono Pan, alö tu kato u kolö nu puta nu tasi na mamana ka te ka ria i taren. \v 25 I manasa u Namnamei u Goagono i tamulö e ranga silaia tere Devit e tubumulam a katunun kui i tamulö me poiena, \q1 ‘U katun te halhal ria i tamulam u Jiu i raharaha koru. \q1 Nori i mastei korupakön a Tsunono. \q1 \v 26 U tsunono pan turu han i puta i tuol me hanei siler a hiatatung. \q1 Aa, u katun u kapan i gono hoboto sil te gi hiatatung gono menien a Tsunono ne Mesaia, a katun te hopu kap nen.’ \b \p U Namnamei u Goagono te ranga u teka. \v 27 Na ka teka e hagou butuia teka i Jerusalem. U mana koru, e Herot a King ne Pontias Pailat a Gamman i gono hoboto mer a pal kapan i tamulam u Jiu nu katun halhal. Nori i gono hobotoia tara taun teka te gi kato homi menien e Iesu, nonei a katunun kui a goagono i tamulö tu hopu kap mamin lö te go Mesaia. \v 28 Tara nitagala i tamulö na turu ngil i tamulö, alö u kits hakapi u ranga tara man ka teka te ga butu. Ba nori u katun i gono sileto te gi kato menien a mamana ka teka. \v 29 O Tsunono, alö go hakats sil u ranga u tagala te katoe lilen, ba lö te taguhu ramu molam u katunun kui i tamulö, ba lam te tatei ongolo korum te go hatei meni lam u ranga i tamulö ba te ma matoutmi. \v 30 Alö go harutein a nitagala i tamulö ba te kato haniga pouts rem u katun te ka mer a nimate, ba te katoem a mamana mirakul tara nitsunono tere Iesu a katunun kui a goagono i tamulö.” \v 31 Tara poata ti singo hakapa ien, ba makum ti gono ien e tagasina. Nori hoboto i saputu mei u Namnamei u Goagono me tanian hatei ner u ranga tere Sunahan ba te ma matoutri. \s1 A barebana i hiamolamola hobotein a mamana ka i taren \p \v 32 A pala ti hamana i ka mei u toa u tori nu toa u hakats. E moa ta toa i taren te ga poei ta toa ta ka i tanen e na ka peisaien. E moa. Kaba mamana ka hoboto i taren era mamana era ka hobotoien. \v 33 U aposol i roron hatein u ranga te takei pouts u a Tsunono e Iesu, bu ranga i taren e tagala koruna. Be Sunahan e hala hoboto rane ien a nisasala pan. \v 34 E moa ta toa i taren te ga makmakum ban ta ka. U katun ti tei u tsikitsiki tsi a luma i hahol nen, ba nori e mi piou pouts ner a moni tara ka ti hahol nen. \v 35 Ba nori e mi hala narien turu aposol, bu aposol e molamola rarien u katun popona ti makmakum hanoa ien tara ma tsi ka. \v 36 Hena, a toa katun e ka a solonen e Josep te tuhanaia tara tolo i Saipras na te hatubunaia tere Livai. U aposol i ngöe ien e Banabas. A mouna solo teka e poiena, “A katun te katoena u rangan hitaguhu.” \v 37 Ba nonei e hahol nena a toa makumun tsikitsiki i tanen, me la pouts menama a moni me hala rane ien u aposol. \c 5 \s1 Ananaias ne Sapaira i mate \p \v 1 A toa katun e ka a solonen e Ananaias, na tahol i tanen e Sapaira. E Ananaias e haholin a toa bun tsikitsiki i taren. \v 2 Ba nonei e peits benei a peisanen a hapalana hihol, na tahol i tanen e atei has. Ba nonei e na hala ranei u aposol a hapalana hihol. Ba nonei e poieto i taren, “A moni hoboto teka ti holei u tsikitsiki.” \v 3 Be Pita e poiena i tanen, “O Ananaias, aha tsiponi tu hengo silei lö u hiamus tere Satan ba lö u gamoeto u Namnamei u Goagono? Alö u haka poutsi a hapalana moni ti holei u tsikitsiki, kaba lö e gamo mula ba te poiem, ‘A moni hoboto teka.’ \v 4 I mam ti holeia u tsikitsiki, u tsikitsiki peisa i tamulö. Ni murina tu hahol nien lö, alö u kato meien u ngil peisa i tamulö. Gaha tsiponi tu mar hakats meni lö teka i torimulö me katoem a markato a omi teka? Alö e torohanan gamo ramu lolam, kaba e Sunahan e ateina!” \v 5 Poata te hengoeia e Ananaias a ka teka ba nonei e rusuna me tuhamate nitoa nena. Nu katun hoboto ti hengoein u bulungana teka i matout koru. \v 6 Bu katun u hitots e tasu rima me mi pitseri a peisanen u labalaba, me soata halakase ren me na ngaho naren. \v 7 I murina te kapaia a topisa aua ba tahol i tanen e Sapaira e tasu nama. Kaba nonei e ma atei silei a ka te butu. \v 8 Be Pita e poieto i tanen, “Hatei molia, nonei lasi a hihol hoboto turu tsikitsiki teka tu lue iam limiu u mun tahol?” Ba tahol e poieto, “Aa, nonei lasi a hihol hoboto.” \v 9 Be Pita e poiena i tanen, “Aha tsiponi tu kits gono memi limiu u ranga te go torohane milimiu u Namnamei tara Tsunono? U katun te ngaho narima a tson i tamulö e ka ria tara tamana. Nori e soata halakasa hase rio lö!” \v 10 I teka puku has ba tahol e rus putana i mouna e Pita me matena. Bu katun u hitots e tasu rima me tarer a tahol e mate hakapa, ba nori e soata halakase ren me na ngaho narien i rehina tson i tanen. \v 11 Ba pal barebana hoboto tere Kristo nu katun hoboto has ti hengoein a ka teka i matout koruto. \s1 U mamana u mirakul e butu \p \v 12 U katunun tsitsilo i kato u mamana u mar mirakul i gusur u katun. Nu katun hoboto ti hamana i gono hobotoia tara makum te ngöeri a Luman Oho tere Solomon. \v 13 E moa koru ta katun te ga hahamana ti hagum gono meren, kaba barebana i solosei noa has ren. \v 14 Kaba para koru a katun ti hamana i tapoia tara pala tara Tsunono, a tson a para na tahol has a para. \v 15 Bu katun e soata halakasa merari u katun ti ka mei a nimate i kalana me na hopu rarien turu inana na tara man holholasa. Nori i mar kato u teka te ga la uama e Pita ba momounen te tatei hoho rena a palai i taren ba te kato haniga pouts ranen. \v 16 U barebana u para i lama turu han ti ka hahis a taun i Jerusalem me mi piou rer u katun ti ka mei u nimate nu katun has ti roron seia u mate u omi. Be Sunahan te kato haniga hoboto pouts ranen. \s1 Nori i kato homir u aposol \p \v 17 Ba tsunono pan turu pris nu katun ti ka gono meien, a pala turu Sadiusi, nori i hiomi koruia turu aposol. \v 18 Ba nori e pile kap rer u aposol me haka rarien tara karabus ba te kits kap ner a tamana. \v 19-20 Kaba nonei noa has tara bong a angelo tara Tsunono e kalata a tamana tara luman karabus me halakasa rena u aposol me poiena i taren, “Na tuol mia i iahana Luman Lotu Pan ba te hatei rami a barebana u ranga hoboto tara markato a tsimus teka.” \v 21 Bu aposol e hengoer u ranga teka, ba nori e la uar tara Luman Lotu Pan tara bongbong koru me tanian hihatuts ria turu katun. Ba tsunono pan turu pris na pala i tanen e ngö gugono merari a pal kapan hoboto turu Jiu turu hagum turu Kot Pan, ba nori e hala ner u ranga tara luman karabus te gi mi piou meri u aposol i mataren. \v 22-23 Ba poata ti na tukuia u polis, ba nori e ma sabe rari u aposol tara luman karabus. Ba nori e la pouts uarima turu Kot me mi hateir, “A poata te na tuku mula lam tara luman karabus, alam e na sabie mula a man tamana e pili hakarapoto koru lala, nu tson pepeitokap e tuol has rima turu tamana. Kaba poata te kalate muma lam u tamana, alam e ma sabie mumei ta toa i iogana.” \v 24 A tson pepeitokap turu polis ti tara kapin a Luman Lotu Pan nu pris pan i hengo a ka teka me hakats hapara koru ner a ka te butuia turu aposol. \v 25 Ba toa katun e tasu nama me poiena i taren, “Hengo iam! U katun tu haka ramia limiu tara karabus e tuol ria i iahana Luman Lotu Pan ba te hihatuts ria turu barebana!” \v 26 Ba tson pepeitokap e la gono merena u polis i tanen me na lu pouts rarima u aposol. Kaba nori i ma atungri u aposol, taraha nori i matout tuni te gi titi hatu merien u katun ti haniger u aposol. \v 27-28 Ba nori e mi piou pouts raria u aposol i gusuna u Kot Pan, ba tsunono pan turu pris e rangata sei uana i taren me poiena, “Alam u hapiu hatagala korun te go ma tatei hihatuts mena milimiu a solone Iesu, boka! Kaba alimiu u sata tsipon niam u hihatuts i tamilimiu turu han hoboto i Jerusalem! Ba limiu te ngilin hasösö mera milam te mate uen!” \v 29 Be Pita nu palabir u aposol e ranga palisir me poier, “Alam e ma tatei kukutiemi u ranga teka i tamilimiu! Alam e kukute talasem u ranga tere Sunahan. \v 30 Alimiu tu hatapala niam e Iesu tara koruse me kato hamatie men, kaba a Sunahan turu tuburara te hatakei pouts ien tara tou mate. \v 31 Be Sunahan e lu sei mena teien i iasa tara pal matou i tanen, nonei a Tson Mammam na Tson Hihitaguhu. Nonei e lu sei sile ien te gi palis meni u katun i Israel u hakats nu markato u omi i taren, ne lu sei sil hase ien te go lu ba menien u markato u omi i taren ba te tara pouts uana i taren. \v 32 Alam nu Namnamei u Goagono u tarei a man ka teka te kato e Sunahan me hatei namen. Be Sunahan e hala has nena u Namnamei u Goagono turu katun te kukutier u ranga i tanen.” \v 33 Poata ti hengoeia a pal kapan u ranga teka, ba toriren e si koruna ba nori e katsin atung hamate rer u aposol. \v 34-35 Kaba toa katun pan turu Kot, a solonen e Gameliel, e tuolia i gusuren. Nonei a pala turu Parisi na nonei has a tson hihatuts turu Lo, nu katun hoboto i roron solosei hase ien. Nonei e rangein te gi halakasa mam meri u polis u aposol, ba nonei e poiena turu Kot, “U katunur i Israel, alimiu go hakats mam niam a ka te ngilin katoe milimiu turu katun teka. \v 36 E ma manasa korui a toa katun a solonen e Tiudas e poei i peisanen, ‘Alia e ka megu a nitagala.’ Bu 400 tara katun i hamane ten. Kaba gamman te atung hamate ien, ba pal katun hoboto ti hamanaia i tanen e tarura kalakalar, ba toukui i taren e taia pinopinona. \v 37 Na i murina a ka teka, tara poata ti hopu nia a barebana a soloren tara gamman, be Judas ni Galili e las mena nei u hakats turu palabir u katun i peisanen. Ba nonei e lu ranen te gi kukute menien u ngil i tanen. Kaba nonei i atung hamate hasi, ba pal katun hoboto ti hamanaia i tanen e tarura kalakalar. \v 38 Na turu katun teka i romana, alia e hatei rago limiu, alimiu go ma katoemi ta markato ta omi i taren. Haka riam. Te ga butuma a toukui teka turu katun tun, ba nonei te taia nou. \v 39 Kaba te ga butuma a toukui teka tere Sunahan, alimiu e moa koru te go tatei tagala saluhe merami u katun teka. Kaba limiu e namos here tsipon rami u katun te omier e Sunahan!” Ba pal kapan e hengoer u ranga tere Gameliel. \v 40 Ba nori e ngö hatasu pouts rer u aposol me hasingata raren. Ba nori e ranga hatagala mera rien te gi ma kato lel menien u ranga tara solone Iesu, ba nori e hapurese raren. \v 41 Bu aposol e la ba ner u Kot, me sasala koru siler te haniga merien e Sunahan te gi kamits sil menien a solone Iesu. \v 42 Na turu mamanu lan, tara Luman Lotu Pan na turu luma has turu katun, nori i roron rarare u Bulungana u Niga ba te hihatuts ner e Iesu nonei e Mesaia, a katun te hopu kapin e Sunahan te ga taguhu merien u katun i tanen. \c 6 \s1 A elahit a katun i taguhir u aposol \p \v 1 Na tara poata teka u hihase turu katunun tsitsilo e butu hapan susul. Na pal katun ti atei sil u rangan Ha-Grik i raharaher a pal katun ti atei sil u rangan Ha-Hibru me poier, “Turu mamanu lan alimiu e roron taguhu ramiu u katun ti makmakumia tara kannou. Kaba alimiu e ma taguhu rami u tohaliou u amoba i tamulam.” \v 2 Ba 12 a aposol e ngö gugono rer u katunun tsitsilo hoboto me poier, “E ma niga koru nei te go hapolasan rarare meni lam u ranga tere Sunahan ba te hihanou nem a kannou. \v 3 A ma tsi hahatoulana, alimiu go hopu kap niam ta elahit ta katun i gusumilimiu te ka mer a solo a niga i matar u katun, nu Namnamei u Goagono e saputuna i taren ba te ka mier a niatei a niga. Ba ra te haka raria u katun teka te gi tara kapin nonei a toukuin kannou teka. \v 4 Ba lam te kui nitoa moa te go singo u lam tere Sunahan na te go taguhu has meri lam u katun turu ranga tere Sunahan.” \v 5 Nu barebana hoboto i haniga koru u ranga teka turu aposol. Ba nori e hopu kap ner e Stiven, a tson te ka mei u nihamana u kapan na te saputu mei u Namnamei u Goagono. Ba nori e hopu kap has ner e Pilip ne Prokoras ne Naikena ne Taimon ne Pamenas ne Nikolas. E Nikolas a katununa i Antiok te tasogoia tara pala turu Jiu. \v 6 Ba nori e hatuol raria u katun teka i matar u aposol, ba nori e singo uar tere Sunahan me hatakope ria a limaren i taren te ga kalala merien e Sunahan tara toukui i taren. \v 7 Nu ranga tere Sunahan e tasata noa has. Nu hihase turu katunun tsitsilo i Jerusalem e la sei hapan koru, bu pris u para turu Jiu i hamana hasito. \s1 Nori i pile kapin e Stiven \p \v 8 E Sunahan e haniga koru e Stiven me hale neien a nitagala a kapan, na nonei e roron kato a mamana mirakul i gusur a barebana. \v 9 Bu palair u katun e tanian raharaher e Stiven. Nori a pal katun tara toa luman lotu turu Jiu ti ngöei a luman lotu turu Friman.* Nori u katunur i Sairini na i Aleksenria na i Silisia na i Eisia. \v 10 Kaba u Namnamei tere Sunahan e halei e Stiven a niatei a niga koru, ba nori te ma antunan karasa nari u ranga i tanen. \v 11 Ba nori e hol sil rari a palabir u katun te gi poe meni, “Alam u hengoen te ranga homi menien e Moses ne Sunahan!” \v 12 E kato uana teka, ba nori te hatakeier a raharaha pan tara barebana na turu katun u tsunono na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori e la uarima tere Stiven me pile kap naren me na piou narien i matana u Kot Pan. \v 13 Ba nori e ngö sil rari u katun te gi mi gamo menien ba te poier, “A katun teka e roron ranga homi nena a luman lotu a goagono i tarara nu Lo has tere Moses. \v 14 Taraha, alam u hengoen te poe menien, ‘Nonei e Iesu ni Nasaret e kato rure nou a Luman Lotu Pan ba te palise nou a man markatona i manasa te hala rira e Moses!’” \v 15 Bu katun hoboto ti gumia turu Kot i tara tutoso uato tere Stiven me tarer a pal polenen e tara herei a polena angelo. \c 7 \s1 E Stiven e rangaia i matana u Kot Pan \p \v 1 Ba tsunono pan turu pris e rangatena e Stiven, “U ranga teka e manana?” \v 2-3 Be Stiven e ranga palisina me poiena, “A ma tsi hahatoulana na ma tsi hahatamana, hengo iam! A Sunahan turu ualesala e butuia tere tuburara e Abraham tara poata te ka ien i Mesopotemia i mam te la uen i Heran me poiena, ‘Alö go la ban a pal katun i tamulö na han i tamulö ba lö te la uam tara han te harutse goi lia alö.’ \v 4 Ba nonei e la ba nena a han i Kaldia me na kana i Heran. Bi murina te mateia e tamane Abraham, be Sunahan e hala mena namei e Abraham tara han te ka mia limiu teka. \v 5 E Sunahan e ma hala noei e Abraham ta makum turu tsikitsiki teka ba nonei te tatei teie nen. E moa koru ta tsitabubu. Kaba e Sunahan e ranga hamanein te ga hala menien u tsikitsiki teka i murimuri, ba nonei te tatei tei gono mera noien u tutubuneien i murimuri. Kaba e Abraham e moa noa ta toa ta pien tara poata te katoeia e Sunahan u ranga hamana teka. \v 6 E Sunahan e mar ranga u teka i tanen me poiena, ‘U tutubumilö i murimuri e na ka roa tara toa han tara tana pal katun, ba nori te na hakukui puku rariou romana ba te kato homi rariou antuna noa turu 400 u hiningal. \v 7 Kaba lia e hahuna ragou romana u katun te hakukui puku raroen, ba i murimuri bu katun i tar te la ba nerima romana nonei a han ba te mi hatsunone roa lia tara han teka.’ \v 8 Be Sunahan e hale tei e Abraham a markato te pö menari a hatoatongo tere Sunahan turu pikpikö, ba te haruto nena u ranga te kits hoboto mei e Sunahan ne Abraham e manana. Be Abraham e hatuhanena e Aisak me pöena a pikpikönen turu hatoalinu lan ti poseia e Aisak. Be Aisak e hatuhanena e Jekop me kato has mena neien i iesana. Be Jekop e hatuhana rena a l2 a pien tson me kato has mera neien i iesana. Na nori u tuburara. \v 9-10 “Na man munmun toulana u tuburara i hiomia tere Josep me hahol naren, ba nonei e na kukui pukuna i Itsip. Kaba e Sunahan e ka gono meien, me lu ba nane ien a mamana nomi hoboto te butuia i tanen. Ba poata te butuia e Josep i matane Pero a Kingina i Itsip, be Sunahan e hanige ienen me hale neien a niatei a niga. Be Pero e hopu kap sile nei e Josep te ga pepeito kap menien a mamana ka tere Pero nu katun has i tanen na han hobotona i Itsip. \v 11 Na tara toa poata a bes e butuia tara mamana han i Itsip na i Kenan, me bes homi korur. Bu tuburara e ma antunan sabe nari ta kannou. \v 12 Be Jekop e hengo neto te ka u a kannou i Itsip, me hala rena a galapien tson i tanen tara poata tutun. \v 13 Ba tara poata ti la hahuol uen, be Josep e habutsena a peisanen turu toulanen, be Pero e toan atei silena a pala tere Josep. \v 14 Be Josep e hala nena u raranga tere Tamanen e Jekop me hatei nena te gi la hakapa u a pala hoboto i tanen i Itsip. Nori i antuna hobotoia turu 75 u katun. \v 15 Be Jekop e la uana i Itsip me na solon kana ba te toan matena, na galapien has i tanen, nori u tuburara. \v 16 A tuanreiren i na hongo ria turu ngahongaho te holei e Abraham u moni tara pala tere Hemor i Sikem.” \v 17 E Stiven e ranga lel me poiena, “A poata e sukusuku tala te go butu hamanaia u ranga hamana te kato e Sunahan tere Abraham, bu hihase tara pal barebana i tarara i Itsip te para susul lelina. \v 18 Na i murina a poata tere Josep, a tana king e pania i Itsip ba te ma hakats nanei nonei a katun a niga e Josep. \v 19 Nonei e gamoer a pala i tarara, ba te katoena a markato a omi turu tuburara. Nonei e tagala sil korui te gi na haka piu merien a ma tsi goama i taren i ielesala ba te mater. \v 20 Tara poata teka e Moses i posei, na nonei e taratara haniga koruia i matane Sunahan. Be tamanen ne tsinanen e taratara kap narien i luma i taren e antunaia tara topisa tsihau. \v 21 Kaba nori i na haka piu nien i ielesala, ba pien tahol tere Pero e mi lue nen me hahahu here nane ien a pien peisa i tanen. \v 22 E Moses i hatutsei a mamana niatei a niga turu katunur i Itsip, na nonei a katun a tagala turu ranga i tanen na tara toukui i tanen. \v 23 “Tara poata te ka meia e Moses u 40 u hiningal, ba nonei e hakats nena te go na tara merien a pal katun i tanen u Israel. \v 24 Ba nonei e na tarena a toun Itsip ba te kato homiena a toun Israel. Be Moses e taguhena a toun Israel me katoena a hipou tara toun Itsip me atung hamatie nen. \v 25 Nonei e hakatsin a pala i tanen e gi mar hakats u teka: ‘E Sunahan e katsin taguhu sila ranoa ra tara nitagala tere Moses.’ Kaba nori i ma mar hakats uai teka. \v 26 Ba turu hamahö be Moses e na tara rena a elasolana toun Israel ba te hiatatungur. Ba nonei e torohanan kato haniganiga ranen me poiena, ‘Hengo iam! Alimiu a toa han. Aha te hiomimi sile milimiu?’ \v 27 Kaba a katun te kato homi a tai e tula hatalis ban e Moses me poiena, ‘E moa ta katun te ga hakapanio lö i tamulam ba te mi hahamouem a markato i tamulam! \v 28 Alö toum e katsin atung hamate here nami lia a toun Itsip tu atung hamati lö i nolaha?’ \v 29 Nonei e mar ranga u teka be Moses e bus ba nena a han i Itsip me na ka here nei a katun a sal tara han i Midian. Poata te ka ien tara han teka ba nonei e tölena a tahol ba te hatuhanena a elasolana pien tson.” \v 30 E Stiven e ranga lel me poiena, “U 40 u hiningal e la hakapa, ba toa angelo e butuna tere Moses tara latu pinopino i rehina u Pokus i Sinai me kana tara tsi roei te kulupu. \v 31-32 Be Moses e asingoto koruna te tara menien u kulupu tara tsi roei kaba e ma atsi, ba nonei e la hasukusukuna te go na tara haniga menien. Ba nonei e hengoena a Tsunono te poei, ‘Alia a Sunahan turu tubumulö, nori ere Abraham mere Aisak ne Jekop.’ Be Moses e tololona me matoutun tara uana turu kulupu. \v 33 Ba Tsunono e hateie nen, ‘Alö go lu ban u sendol i moumulö. A makumun tsikitsiki te tuol mia lö e goagonona. \v 34 Alia u tara hakapi a man markato a man omi te katoer u katunur i Itsip tara pal katun i tar. Na lia u hengo hakapi u har i taren, na lia e koul sile guma te go mi taguhu merien. Alö go lama. Alia e hala pouts mena gilö i Itsip.’” \v 35 Be Stiven e ranga noana me poiena, “Nonei e Moses ti raman a barebanar i Israel me poier, ‘E moa ta katun te ga hakapanio lö i tamulam ba te hahamouem a markato i tamulam!’ Nonei lasi a katun te hala here nai e Sunahan a tsunono na katun te ga lu ba rien a nomi. E Sunahan e hatagala sila nien tara angelo te butuia i tanen tara tsi roei te kulupu. \v 36 E Moses e kato a mamana mirakul i Itsip me peigi halakasa ba ranei a barebana i Itsip. Ba nonei e katoena a mirakul turu tasi ti ngöei u Tasi u Rörö na mamana mirakul tara latu pinopino antunaia turu 40 u hiningal. \v 37 Nonei lasi e Moses te hateir a barebanar i Israel me poiena, ‘E Sunahan e soloseie nou romana a toa propet turu toulamilimiu i murimuri, kato has uana te solosei menien lia.’ \v 38 Nonei e Moses te ka gono mer u katunur i Israel ti gono hoboto ien tara latu pinopino. Nonei e ka gono mei u tuburara na angelo has te rangia i tanen turu Pokus i Sinai. Nonei e lui u raranga tere Sunahan, u rarangana tara nitoatoa, te ga hala rien ra. \v 39 “Kaba u tuburara i ma ngilin hengo nai u ranga i tanen. E moa. Nori i tori-tsuga nen ba te ngilin la pouts uar tara han i Itsip. \v 40 Ba nori e hateier e Eron, ‘Alö go kui bera mei ra u got ba nori te mam rario ra. Ara e ma atei sile rei aha te butuia nonei tere Moses te peigi halakasa rema ra i Itsip.’ \v 41 Nonei tara poata nori i kui u keisa te mata herei a tunan bulumakau ba te hats uar i tanen. Ba nori e sasalar me katoer a kannou tara got gamogamo teka ti kuie ien a limaren tun. \v 42 Kaba e Sunahan e habirits me haka ba ranen ba nori e hatsunono uar tara pitala na tsihau nu pitopito, te mar koloto u a propet turu Buk u Goagono, fi ‘Alimiu u katunur i Israel! I manasa alimiu u ka mia tara latu pinopino turu 40 u hiningal, ba limiu e atung hamate ramiu u bulumakau nu sipsip me hats ramen. \q1 Na limiu u mar kato uam teka teresi? I tar? E moa. \q1 \v 43 Alimiu u lue iam a luma seil tara got gamogamo a solonen e Molok, me soata gono memien a pitopito tara got gamogamo e Repan, nori a man keisa tu kui sile milimiu te go hatsunono mena mien limiu. \q1 E kato uana teka, ba lia te lu ba has rago limiu ba te hala mera gilimiu i hapalana i Bebilon.’ \b \p A propet te mar ranga u teka. \v 44 Be Stiven e ranga noana me poiena, “Tara poata ti kaia u tuburara tara latu pinopino, nori i ka mei a luma seil ti lotu uen tere Sunahan. E Sunahan e harutei e Moses te go mar kui menien a luman lotu teka, ba nori te toan mar kui mena rien te mar haruto meni e Sunahan e Moses. \v 45 Bi murimuri bu tuburara e la gono merima e Josua te gi mi lu menien u tsikitsiki tara tana pal katun. Be Sunahan e tsuga raten i matar u tuburara. Tara poata teka nori i mi pioun nonei a luma seil me hakei rien teka antunaia tara poata tere Devit a King. \v 46 E Sunahan e haniga korui e Devit, be Devit e singo uana i tanen te ga tatei kui menien a toa luma a niga tara Sunahan tere Jekop. \v 47 Kaba e Solomon a pien tson tere Devit te kui bei e Sunahan a luma. \v 48 “Kaba e Sunahan Iasa Koru e mamala ka neia turu luma ti kui u katun. E mar kato uana te mar ranga u a propet, \q1 \v 49 ‘A Tsunono e poiena, Alia e king gia tara mamana makum hoboto i Kolö na i puta. \q1 E moa ta luma te go antunan kui bemi limiu alia ba lia te husa gia i tanen. \q1 \v 50 A han i tar e ka hobotona tara mamana makum, taraha alia peisa tu kui a mamana ka hoboto.’ \b \p E Sunahan e mar ranga u teka.” \v 51 E Stiven e ranga lel tara pal kapan turu Kot me poiena, “Alimiu u katun u hihipus! Alimiu e tori here noa hasemi u tematan! Alimiu e talinga-tu ba koru namiu u ranga tere Sunahan! Alimiu e hipus nitoa namiu u Namnamei u Goagono ti mar kato has u u tuburara! \v 52 U tuburara i kato homir u propet hoboto i manasa. Nori i atung hamatir u katun tere Sunahan ti habulungana mamin te go la uama romana a Katun a Matskö i tanen, nonei e Kristo. Na limiu u hala hakapa mena mien turu katun ti omien ba nori e atung hamatie ren. \v 53 Alimiu tu lue iam u Lo te hala meni e Sunahan turu angelo, na limiu u ma kukutie mien te la noa hasina i romana!” E Stiven te mar ranga u teka. \s1 Nori i titi hamatei e Stiven u hatu \p \v 54 Poata ti hahengoia a pal kapan turu ranga tere Stiven, ba toriren e saka hasoalana me raharaha korue ren. \v 55 Kaba u Namnamei u Goagono e saputi e Stiven, ne Stiven e tara hatagala u i Kolö me tarena u ualesala pan tere Sunahan, ne Iesu te tuolia tara pal matou tere Sunahan. \v 56 Be Stiven e poiena, “Alia e taregu u Kolö e kalatana ne Iesu te butun katunuma e tuolna tara pal matou tere Sunahan!” \v 57 Ba nori e tuper a talingaren me ele hapan korur, me takei hobotor me pietar me na pile kap ner e Stiven. \v 58 Ba nori e las ba mena rien tara taun me na tanian titi hate ren. U katun ti saka mam meien u ranga i his ban u hasobu u ngahangaha i taren me hakei rien i rehina a toa katun a hitots a solonen e Sol. \v 59 Tara poata ti titi hate ien e Stiven, ba nonei e mar singo uana teka, “O Iesu a Tsunono, alö go lu u namnamei i tar!” \v 60 Ba nonei e hatukununa me ku hapan koruna me poiena, “O Tsunono, alö go ma palisei a markato a omi teka i taren!” E Stiven e mar ranga u teka me matena. Ne Sol e hanigei ti atung hamate menien. \c 8 \s1 E Sol e kato homir u Kristen \p \v 1 Nonei noa has turu lan teka, nori i tanian kato homi korur u Kristen ti kaia i Jerusalem. E mar kato u teka bu Kristen hoboto e la kalakala uar tara man han i iahana provins i Judia na i Sameria. U aposol peisa ti ka noaia i Jerusalem. \v 2 A pal katun ti hamana ti ngahoen e Stiven, me ka mer a nitatagi pan i tanen. \v 3 Kaba e Sol e kato homi korur u Kristen. Nonei e hula tasuia turu luma me lu rena a pal tson na tohaliou has, me las mera neien tara karabus. \s1 U Bulungana u Niga i rararia i Sameria \p \v 4 U Kristen i sata me la kalakala uar turu han hoboto me rarare laner u Bulungana u Niga. \v 5 Ne Pilip e la u tara taun i Sameria me hatuts ranei u katun i Sameria e Mesaia. \v 6 U katun u para koru i hahengo u tere Pilip, ba poata ti tare ien a man mirakul te katoen, ba nori i toan hengo haniga korueto u ranga i tanen. \v 7 Bu mate u omi i ku hapan koruto me lakasa ba rer u barebana u para. Nu katun u para ti matekata na ti mou-omi i kato haniga poutsir. \v 8 Ba nisasala pan e butuna tara taun i Sameria. \v 9 A toa katun e kaia tara taun teka a solonen e Saimon. I manasa nonei e roron kato a matuna na hirakö. Bu katunur i Sameria i roron asingoto koru neto a man ka te katoen. Nonei e roron poei, “Alia a katun pan.” \v 10 Ba barebana tara taun teka ti ka mei a solo na pala ti moa ta solo, nori hoboto i tagala koru mei ti hengo menien e Saimon. Nori i poei, “A katun teka nonei a nitagala tere Sunahan te ngöeri a Nitagala Pan.” \v 11 Nonei e solon hasingoto koru rien a nitagala i tanen, ba nori e hengo korue ren. \v 12 Kaba nori i hamani te hatei meni e Pilip u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan na solone Iesu Kristo, ba nori hoboto a pal tson na tohaliou e habaptaisir. \v 13 Ne Saimon e hamana has me habaptaisina. Ba nonei e ka gono mena e Pilip me asingoto koru nena a man mirakul pan te kato e Pilip. \v 14 U aposol ti kaia i Jerusalem i hengoen ti lu meni u katunur i Sameria u ranga tere Sunahan, ba nori e hala merari ere Pita mere Jon i taren. \v 15 Tara poata ti tuku ien, ba nori i singo uato tere Sunahan ba te singo siler u Kristen te gi lu menien u Namnamei u Goagono. \v 16 Taraha, u Namnamei u Goagono e ma koul noa uamei i taren. I manasa nori i habaptais tun mei a solona Tsunono e Iesu. \v 17 Be re Pita mere Jon e hatakope ria a limaren i taren, ba nori e toan luer u Namnamei u Goagono. \v 18-19 Be Saimon e tareto ti hatakopo meni u aposol a limaren turu katun ba nori e luer u Namnamei. Ba nonei e torohanan hala nena a moni tere Pita mere Jon me poiena, “Alimiu go hala hase mumei lia a nitagala teka, ba lia te tatei hatakope goa a limar turu katun ba nori te lu haser u Namnamei u Goagono.” \v 20 Be Pita e poiena i tanen, “Alö e tatei na tia gono mem a moni i tamulö, taraha alö e ngilin hol tsiponemi a kan halhala puku tere Sunahan a moni tun! \v 21 E moa koru te go lu meni lö a toukui teka, taraha a torimulö e ma matskö nei i matane Sunahan. \v 22 Alö go palis u hakats u omi i tamulö teka, ba lö te singo silem tara Tsunono te go lu ba menien u ngil u omi teka i torimulö. \v 23 Taraha, alia e taregu a torimulö e hiomi koruna, ba lö te heremi a karabus te kits mena a markato a omi.” \v 24 Be Saimon e poiena, “Pua, alimiu go singo bemu molia tara Tsunono ba man ka te ranga nemu lalö te ma tatei butu neia i tar!” \v 25 Ba poata te hatei hakapa nia e Pita mere Jon u ranga tara Tsunono, ba nori e rarare laner u Bulungana u Niga tara han a para tara Provins i Sameria, ba te na butu hamurimuri ria i Jerusalem. \s1 E Pilip e na hatein u Bulungana u Niga tara toa toun Itiopia \p \v 26 Ba toa angelo tara Tsunono e poieto tere Pilip, “Alö go takei ba lö te la uam i pal saut tara maroro te la ba nena i Jerusalem, ba te gala uana tara taun i Gesa.” Te mar ranga u a angelo. A maroro teka e kaia tara latu pinopino. \v 27 Be Pilip e takeina me lana. Tara maroro teka e laia a toa toun Itiopia te ma antunan hitöli. Nonei a toa tson pepeito a kapan te pilein a toukui tara tetahol panina i Itiopia a solonen e Kandesi. Nonei e taratara kapin a mamana ka a niga tere Kandesi. A tson teka e la silema e go mi lotuia i Jerusalem. \v 28 Nonei e lotu hakapa me katsin takopis pouts hamanasana. Nonei e gumia tara karis i tanen ba te ritena u buk te kolotein e Aisaia a propet ba te lana. \v 29 Bu Namnamei tere Sunahan e ranga meto e Pilip me poiena, “Alö go la hasukusuku ba lö te na la gono mem nonei a karis.” \v 30 Be Pilip e pieta hasukusukuto me hengoena a katun teka te rit menien u buk te kolotein e Aisaia a propet. Be Pilip e poiena, “Alö e atei silem a mouna u ranga te tare mulö?” \v 31 Ba nonei a katun teka e kato uana, “Te ma hale nei lia ta katun ta niatei ba lia te mar atei halona uagu ime?” Ba nonei e poiena tere Pilip, “Alö go seima ba lö te gum gono memo lia.” Be Pilip e seina me gum Fp fl gono menen. \v 32 A bun ranga turu Buk u Goagono te tare ien e mar kato u teka: \q1 “Nonei a katun e here nei a sipsip te piou ner ba te katsin atung hamatier. \q1 Nonei e here nei a tunan sipsip a hulunen te kulier ba te ma ngala nei. Nonei has e moa te go ranga u. \q1 \v 33 Nori e pita-puta korue ren ba te ma katoeri tu kot tu niga i tanen. \q1 A hei barebana ti kaia tara poata i tanen, nori i kato a markato a omi koru. Ne moa ta katun te ga hatararein a ka teka. Taraha, nori i atung hamate hakape ien, ba nonei te ma ka lel neia i puta.” \b \p U Buk u Goagono te mar ranga u teka. \v 34 Ba nonei a tson pepeito e ranga meto e Pilip me poiena, “Alia e rangatse golö, a propet e rangein esi ba nonei te katoena u ranga teka? Nonei e rangein a peisanen, tsi e rangein a tana katun?” \v 35 Be Pilip e poiena, “Nonei e rangein e Iesu Kristo.” E Pilip e taniaia tara bun ranga teka turu Buk u Goagono, me hatei nena u Bulungana u Niga tere Iesu. \v 36 Nori a elasolana katun i la noaia i maroro me na butu ria tara toa ramun, ba tson pepeito teka e poiena, “Alö go ruto, a ramun i tium. E antunana te go habaptais u lia?” [ \v 37 Be Pilip e poiena, “Te hamana koru mia lö i torimulö, alö e antunan habaptaisim.” Ba nonei e ranga palisina me poiena, “Alia e hamana koruegu e Iesu Kristo nonei a Pien Tson tere Sunahan.”] \v 38 Ba nonei e hagumena a karis, be Pilip na nonei a tson pepeito e koul uar tara ramun, be Pilip e baptais tale nen. \v 39 Ba nori e la sei pouts rima tara ramun, bu Namnamei tara Tsunono e luena e Pilip ba te la menen. Na tson pepeito e ma tara lele ien, kaba nonei e sasala koru noa has, ba nonei e la noana tara maroro i tanen. \v 40 Ne Pilip e na butuia tara taun i Asdot. Nonei e hatei lan u Bulungana u Niga tara mamana taun, antunaia te na butu ien tara taun i Sesaria. \c 9 \s1 E Sol e butun Kristen \sr (Aposol 22:6-16, Aposol 26:12-18) \p \v 1-2 Tara poata teka a toa katun a solonen e Sol e ranga hatagala korun te ga pile kap merien u katunun tsitsilo tara Tsunono ba te atung hamate ranen. Ba nonei e lana tara tsunono pan turu pris turu Jiu me na rangata nena ta kalanloun te ga la gono meien turu luman lotu turu Jiu me tara taun i Damaskas. Bu ranga u tagala turu kalanloun teka e poiena, “Te go na sabe meni e Sol ta katun tara barebana te kukutier a maroro tere Iesu, a tson na tahol has, ba nonei te na pile kap ranen ba te las mera neien i Jerusalem.” \v 3 Be Sol e la uana i Damaskas. Ba poata te sukusuku ien tara taun teka bu toa u ualesalana i kolö e songots butu kalakalana i man rehinen. \v 4 Ba nonei e rus uana i puta turu tikitsiki, ba nonei e hengoena u toa u ranga ba te poiena i tanen, “O Sol, o Sol, aha te kato hakamits sile milö alia?” \v 5 Be Sol e rangatana, “O tsunono, alö esi?” Ba nonei e poiena, “Alia e Iesu, a katun te kato hakamitse mulö. Te kato hakamits ramia lö u katun i tar, alö e kato hakamits hase molia. \v 6 Alö go takei ba lö te lam tara taun ba nori te na hateie rilö a saha ka te go kato lö.” \v 7 Ba pal tson ti la gono mei e Sol e tuolur ba te hahalongolo korur. Nori i hengo u toa u ranga kaba nori i ma tarei ta katun. \v 8 Be Sol e takei talana turu tsikitsiki me hakalatena a matanen, kaba nonei e ma antunan tarei ta ka. Ba nori e pile ner a limanen me las mena rien i Damaskas. \v 9 Na turu topisa u lan nonei e ma antunan tarai, na tara poata teka nonei e ma noui ne ma ua hasi. \v 10 A toa katunun tsitsilo tere Iesu e kaia i Damaskas, a solonen e Ananaias. Nonei e tarei a Tsunono tara hiharuto i tanen ba Tsunono e poieto, “O Ananaias.” Be Ananaias e poiena, “O Tsunono, alia reka.” \v 11 Ba Tsunono e poiena i tanen, “Alö go takei ba lö te la uam tara toa kalana a solonen Matskö, ba lö te la uam tara luma tere Judas. Alö e na rangata nem a toa katununa i Tasas a solonen e Sol. Nonei e singo uana tere Sunahan. \v 12 E Sol e tarei a toa katun a solonen e Ananaias te butuia turu hiharuto i tanen, ba nonei e tasuna me hatakopena a limanen tere Sol te ga kato haniga pouts menien a matanen.” \v 13 Be Ananaias e ranga palisina me poiena, “O Tsunono, a katun a para i hatei mei lia a katun teka. Nori i poei nonei e kato hakamits korur u katun i tamulö i Jerusalem. \v 14 Ba nonei e la uamato teka me ka mena u ranga u tagala turu pris pan turu lotu te poiena e Sol e tatei pile kap rena u barebana hoboto te singo uar i tamulö.” \v 15 Ba Tsunono e poieto i tanen, “La tala, taraha alia u hopu kapin a katun teka te ga hatei meni a solor turu katun te halhalir turu Jiu na turu king i taren na turu barebana i Israel. \v 16 Ba lia te harutse goien romana a kamits pan te na lue noen romana. U katun te rama nario lia e hakamitse roen romana.” \v 17 Be Ananaias e lana me na tasuna tara luma tere Judas. Ba nonei e na hatakopena a limanen tere Sol me poiena, “O Sol, ara te hatoulana uara tere Kristo, a Tsunono te hale namo lia. E Iesu, te butuma i tamulö i kalana tara poata tu la uama lö teka, nonei te hale namo lia te go mi taguhu meni lia alö ba lö te tara haniga pouts mou, ba lö te saputu memou u Namnamei u Goagono tere Sunahan.” \v 18 Ba i teka puku ba ka te herei u kapoana te rus ba nena a matane Sol ba nonei te toan tara haniga poutsuna. Ba nonei e takeina me luena a baptais. \v 19 Ba nonei e nouena a tsi kannou me tagtagala poutsuna. \s1 E Sol e rarare nia e Iesu i Damaskas Be Sol e gamon ka gono merena u katunun tsitsilo tere Iesu i Damaskas. \p \v 20 E moa te go pina uen ba nonei e la uana turu luman lotu turu Jiu me na hatei rane ien e Iesu me poiena, “Nonei a Pien Tson tere Sunahan!” \v 21 Ba barebana hoboto ti hengoen i asingoto koruto me poier, “Nonei a katun teka te atung hamater u katun i Jerusalem ti pala u tere Iesu, bokam? Nonei e la silema teka te go mi kato has u i iesana, te go mi pile kap hasir u katun tere Iesu ba te las mera neien turu pris pan turu lotu, bokam?” \v 22 Kaba u ranga tere Sol e pan susul ba nonei e haruto nena e Iesu nonei e Mesaia hamana, a katun te hopu kapin e Sunahan. Na tara poata u Jiu ti kaia i Damaskas i hengo u ranga teka ba nori e ma antunan ranga paliseri e Sol. \v 23 Te kapaia u lan u para, bu Jiu i katoeto u korupakö te gi atung hamate menien e Sol. \v 24 Kaba e Sol e hengoin u korupakö teka. A lan na bong, nori i pepeito kapin u tamana tara taun i Damaskas te gi atung hamate meni e Sol. A toa ololo hatu e hahis kapin a taun teka ba te ka mena u tamana i tanen. \v 25 Kaba tara toa bong u katunun tsitsilo tere Sol i lue ien ba te na hakoule rien i hapalana a ololo turu pikö pan. \s1 E Sol e la u i Jerusalem \p \v 26 E Sol e la u i Jerusalem me na torohanan ka gono merena u katunun tsitsilo tere Iesu. Kaba nori i matoutsen me hahamana ner te go katunun tsitsilo uen tere Iesu. \v 27 Be Banabas e na piou naten turu aposol me hatei rane ien e Sol e tareia a Tsunono i maroro ba Tsunono e ranga gono menen. Be Banabas e hatei has rane ien e Sol e ongolo me ranga hatei nena e Iesu i Damaskas. \v 28 Be Sol e ka gono mera nen me hula lana i Jerusalem. Ba nonei e ongolona me ranga hatei nena a Tsunono. \v 29 Be Sol nu Jiu ti rangaia turu Ha-Grik e hiatagtagala mer u ranga. Ba nori e hakats ner te gi puli menien. \v 30 Na tara poata ti hengo nia u katunun tsitsilo tere Iesu a ka teka, ba nori e na piou naria e Sol tara taun i Sesaria me hala ba naren i Tasas. \v 31 Bu katun hobotor i Judia na i Galili na i Sameria ti hamanaia tere Iesu i ka hanigata tara poata tara masalohana. Ba niateina tere Sunahan e pan susuluna i taren. Ba nori e hapan hitoner a Tsunono bu Namnamei u Goagono tere Sunahan e taguhu ranen. Ba nori e para susulur. \s1 E Pita e kato haniga poutsi e Inias \p \v 32 E Pita e hula laia tara mamana han teka, ba nonei e gala hasina tara taun i Lida me na ka gono merena u Kristen i Lida. \v 33 Tara han teka nonei e tara a toa katun a solonen e Inias. A peisanen e matekata hakapa, ba te opu nitoana tara inana e antunaia turu toal u hingingal. \v 34 Be Pita e poiena i tanen, “O Inias, e Iesu Kristo e kato haniga pouts hamanase nolö. Alö go takei ba lö te hamatsköem a inana i tamulö.” Ba nonei e topei takeina. \v 35 Bu katun hoboto tara huol a taun i Lida na i Seran e tare ren te niga pouts uaien ba toriren e toan tabirits uato tara Tsunono. \s1 E Pita e hatakei poutsi e Tabita \p \v 36 Tara taun i Jopa a tahol a solonen e Tabita e hamana u tere Iesu. Turu Ha-Grik nori i ngöe ien e Dokas. Tara mamana poata nonei e roron kato a markato a niga, ba te taguhu rena u katun ti moa ta ka. \v 37 Tara poata teka nonei e lu a nimate pan koru me matena. Ba nori e totobue ren me na hake rien tara toa rum i iasa i iahana luma. \v 38 A taun i Lida e susukuna tara taun i Jopa. Bu Kristen i Jopa i hengo neto te ka u e Pita i Lida, ba nori e hala menari a elasolana katun i tanen me na poier i tanen, “Alö go la uama i tamulam. Alö moa te go hamokomoko u.” \v 39 Be Pita e takeina me la gono mera nen. Ba nori e na butu hoboto ria tara luma, bu katun e piou narien tara rum i iasa te kaia e Dokas. U amoba hoboto i mi tuolia i rehina e Pita ba te taber. Nori i harute ien u mamana u hasobu te kato e Dokas me hala rane ien tara poata te ka gono noa mera ien e Dokas. \v 40 Be Pita e halakasa hoboto ranen, ba nonei e hatukununa me singo uana tara Tsunono. Ba nonei e habirits uana tara tahol a mate me poiena, “O Tabita, alö go takei!” Ba tahol e hakalatena a matanen. Ba poata te tare ien e Pita, ba nonei e gum seina. \v 41 Be Pita e pile nena a limanen me las hatakeie nen, be Tabita e tuoluna. Nonei e toatoa pouts tala. Be Pita e ngö gugono rena u amoba na palabir u Kristen, ba nonei e hala pouts rane ien e Dokas. \v 42 Nu ranga tara ka teka e hula laia tara mamana makum i Jopa, bu para u katun ti hengo nen e hamana uar tara Tsunono. \v 43 Ne Pita e keia i Jopa u lan u para. Nonei e ka gono mei a toa katun te kukuiia turu pikpiköna bulumakau, a solonen e Saimon. \c 10 \s1 E Pita ne Konilias \p \v 1 A toa katun a solonen e Konilias e kaia tara taun i Sesaria. Nonei a tsunono te kaia tara toa hun soldia ti ngöei a Retsimenina i Itali. \v 2 Nonei e hamanaia tere Sunahan, na nonei na pala i tanen hoboto i hatsunonei e Sunahan. Nonei e roron hala nela a moni ti na taguhu meri u Jiu ti moa ta moni, na nonei e roron singo has u tere Sunahan. \v 3 Turu toa u lan i sukusukuna tara 3 kilok tara lahi ba nonei e tarena u toa u hiharuto. Ba nonei e tara hanige iena a toa angelo tere Sunahan ba te tasuna me poiena i tanen, “O Konilias.” \v 4 Be Konilias e tara tutosona i tanen me matout koruna me poiena, “O tsunono, ha nonei?” Ba angelo e poieto i tanen, “Alö u roron singo u tere Sunahan ba te hala nemula u moni turu katun ti moa ta moni. Ne Sunahan e rutei a ka teka me sasala menen. \v 5 Alö go hala nela u katun tara taun te ngöeri i Jopa, ba nori te na ngöe rima a toa katun a solonen e Saimon Pita. \v 6 Nonei e ka gono mena a tana Saimon, a katun te kukuina tara pikpiköna bulumakau. A luma i tanen e kana i rehina u tasi.” \v 7 A angelo e ranga hakapaia i tanen me la ba nanen. Be Konilias e ngö rena a elasolana katunun kui i tanen, ba nonei e ngö hasena a toa soldia te kuibe hase ien na te hatsunoni e Sunahan. \v 8 Ba nonei e hatei ranen a ka te butuia i tanen me hala mera neien i Jopa. \v 9 Bu hamahö, tara poata ti la noa ien i maroro ba te la hasukusuku ria tara taun, be Pita e seina tara makumun roro i ieluna luma ba te na katsin singo uana tere Sunahan tara soasa. \v 10 Ba nonei e sagohena a bes me katsin nouna. Tara poata ti nas noe ien a tsi kannou, be Pita e tarena u toa u hiharuto. \v 11 Ba nonei e rutena u Kolö e takalata hakapa, ba toa ka te herei u seil e koul nama i puta me here nei a elahats a katun i pileia tara tohats a kona ba te hakoule ren. \v 12 Mamana mar haruete te kaia turu seil teka: u poum nu kori na mamana ka te silna turu tsikitsiki nu apena has ti ka hoboto has. \v 13 Bu toa u ranga e poiena i tanen, “O Pita, alö go takei, ba lö te atung hamatem ba te noum!” \v 14 Be Pita e poieto, “O Tsunono, e moa koru! Taraha, alia e namala nouegi ta ka te hagonein e Sunahan.” \v 15 Bu ranga teka e poe lelena i tanen, “A ka te haniga nena e Sunahan te go noui lö e go ma tatei agono nilö.” \v 16 A ka teka e butuia tara topisa poata bu seil e songots la sei poutsuna i Kolö. \v 17 Be Pita e hakats hapan nena a ka teka te tare ien me hakhakats nena a saha mounen. Na tara poata teka u katun te hala rema e Konilias i sabe hakapema a luma tere Saimon ba te mi tuol ria i matana tamana. \v 18 Ba nori e ngör ba te rangatar, “A toa katun a solonen e Saimon Pita e kana reka?” \v 19 Be Pita te hakats noa nena a ka te tare ien, bu Namnamei tere Sunahan e poieto i tanen, “A elapisa katun e mi sakie rio lö. \v 20 Alö go takei ba lö te koulum i puta ba te na la gono mera men. Alö go ma tokui, taraha alia te hala ragu men.” \v 21 Be Pita e koul uana i puta ba te poiena turu katun, “Alia a katun te sakie muma limiu. Alimiu e la sile muma aha?” \v 22 Ba nori e poier, “A toa tsunono tara ami e Konilias e hala rena molam. Nonei a katun a niga na nonei e hatsunonena e Sunahan, nu Jiu hoboto e hanige ren. A toa angelo tere Sunahan e butuia i tanen me poiena, ‘Alö go na ngöe iema e Saimon Pita ba nonei te la uanama i luma i tamulö, ba lö te hengoem u ranga i tanen.’” \v 23 Be Pita e las hagum rena u katun ba nori e soho ria i luma tere Saimon. Bu hamahö be Pita te la gono mera nen, na palair u katunur i Jopa ti hamanaia tere Iesu i la gono has meren. \v 24 Ba nori e na soho ria i maroro, bu hamahö ba nori e na tuku ria i Sesaria. E Konilias e ngö gugono hakaper a man sungutu i tanen na ma tsomi has i tanen, ba nori e hahaloso raren. \v 25 Tara poata te tukuia e Pita, be Konilias e tupale ten me hatukunna i matanen ba te turu putana. \v 26 Be Pita e hatakeie nen me poiena, “Takei, taraha alia a katun tun has.” \v 27 Be Pita e ranga gono mena e Konilias ba nori e tasur i luma, be Pita e tarena u katun u para ti gono hoboto. \v 28 Ba nonei e poieto i taren, “Alimiu e atei silemiu a lo i tamulam u Jiu te hapiu nena te go hikapien u lam na limiu u katun halhal. Na lam u Jiu e ma tatei tasu has mia tara luma i tamilimiu. Kaba e Sunahan e harutsei lia te go ma hakats lel u lia teka. Alia e ma tatei poegi a tana katun e tara halelna i matana e Sunahan. E moa. \v 29 Na poata tu ngöe mula limiu alia, ba lia te la guma me ma ramagi. Na lia e katsin rangata rago limiu, aha tu ngö sile mei limiu alia?” \v 30 Be Konilias e poieto, “Turu tohats u lan te la hakapa, tara mar aua teka, alia u poei u singona tara 3 kilok tara lahi. Ba toa katun te hasei u hasobu u kankanaha e singotei butuna me tuoluna i matar. \v 31 Ba nonei e poiena, ‘O Konilias, e Sunahan e hengo hakapi u singo i tamulö, ba nonei e hakats kap nena tu roron hala meni lö u moni turu katun ti moa ta moni. \v 32 Alö go hala nela u katun i Jopa ba nori te na ngöe rima a toa katun a solonen e Saimon Pita. E kana tara luma tara tana Saimon te kukuina tara pikpiköna bulumakau. A luma reka e kana i rehina u tasi.’ \v 33 Ba lia u toan ngöe tolö, ba lö te la hakapa muma ba te mi kato hasasale molia. Na lam e ka hoboto tala mia i teka i matana e Sunahan, ba lam te katsin hengoem u ranga hoboto te halei lö a Tsunono.” \s1 E Pita e katoei u ranga \p \v 34 Be Pita e tanian rangana me poiena, “Alia e atei hamana talagu e Sunahan e ma ngil kalakala ranei u katunur i puta. E moa. \v 35 E Sunahan e haniga rena u katun turu han hoboto te hatsunone ren na te kato hamatskör. \v 36 Alimiu e atei silemiu u ranga te hala namen i tamulam a tei Israel. U ranga teka e habulungana nena a masalohana te mi halan e Iesu, ba te hakapa hasena u pakö turu katun i tanen. Nonei e panna turu katun hoboto. \v 37 U ranga teka e taniama i Galili i murina te baptais ria e Jon a barebana, ba te la hobotona turu han i Judia. \v 38 Alimiu e atei silemiu e Iesu ni Nasaret. E Sunahan e hale meien u Namnamei u Goagono na nitagala has. Nonei e hula la ba te hitaguhuna tara barebana ba nonei te kato haniga pouts rena u katun hoboto ti ka mei a nimate nu katun te pile kapir e Satan, taraha e Sunahan e ka gono meien. \v 39 Alam tu tarei a man ka hoboto te kato ien i Jerusalem na tara palabir u han has turu Jiu. Ba nori i hakutie ten tara koruse ba te pulie ren. \v 40 Kaba turu hatopisana u lan e Sunahan e hatakei poutsen tara tou mate i tanen, ba nonei te haruto nanen turu ualesala i matar a barebana. \v 41 U katun hoboto i ma tare ien kaba alam tu tare ien, taraha e Sunahan e hopu kap mamir lam te go tara meni lam a ka teka ba lam te na hahatei namen. Alam u nou gono meien nu ua gono has meien i murina te takei pouts ien tara tou mate. \v 42 Na nonei e ranga meri lam me poiena, ‘Alimiu go na hahatei niam u Bulungana u Niga tara barebana, ba te na hatei ramien e Sunahan e hopu kap nio lia te go tsimou meni lia u katun te toatoar nu katun ti mate.’ \v 43 U propet hoboto i ranga nen me poier u katun hoboto te hamana ria i tanen, e Sunahan e lu ba bera neien u markato u omi, taraha e Iesu e taguhu ranen.” \s1 U katun ti halhalia turu Jiu i lui u Namnamei u Goagono \p \v 44 E Pita e ranga noa bu Namnamei u Goagono tere Sunahan e koul nama me mi gumuna turu katun hoboto ti hengo u ranga. \v 45 U Jiu ti la gono mema e Pita u katunun tsitsilo tere Iesu. Ba nori e asingotor, taraha e Sunahan e hala nema u Namnamei u Goagono i tanen turu katun has te halhal ria turu Jiu. \v 46-47 Ba nori e hengo raren ti töho uen turu tanu mar ranga halhalina i Kolö ba te soloseier e Sunahan. Be Pita e poiena, “A barebana teka e lu haser u Namnamei u Goagono tu mar lu has menien lam. A katun e ma tatei hapiu nanei te gi baptais merien u ramun.” \v 48 Be Pita e ranga nena te gi baptais merien tara solona e Iesu Kristo. Ba nori e rangatse ren e go gamon ka gono bume ren. \c 11 \s1 E Pita e hala nema u raranga turu Kristenir i Jerusalem \p \v 1 U aposol nu Kristen ti ka kalakalaia i Judia i hengo u ranga te poei a pal katun ti halhalia turu Jiu i lu hakapa hasi u ranga tere Sunahan me hanige ren. \v 2 Na tara poata te la poutsia e Pita i Jerusalem, bu Kristen tara pala turu Jiu i raharaha ten. \v 3 Ba nori e poier, “Alö u la u turu luma turu katun te halhal ria turu Jiu, ba lö e nou gono tsipon has mera men! Tara neha tsiponi?” \v 4 Be Pita e tanian hatei nena a mamana ka te butu. \v 5 Nonei e poei, “Alia u kaia tara taun i Jopa me singogu. Bu hakats i tar e tabiritsina ba lia u tareto u toa u hiharuto. A toa ka e koulma i Kolö me here nei u seil u kapan. E herei a elahats a katun ti pilein a tohats a kona turu seil me hakoul mena rien i puta me la uanama i tar. \v 6 Alia u tara haniga koru u i iahana u seil ba lia e taregu a mamana mar haruetena i puta turu seil: u poum nu kori na mamana ka te silna turu tsikitsiki, nu apena has. \v 7 Ba lia e hengoegu u toa u ranga e poei i tar, ‘O Pita, alö go takei ba lö te atung hamatem ba te noum.’ \v 8 Kaba lia u poei, ‘E moa koru, o Tsunono. Alia u mamala nouei ta toa ta ka tu hagonoin lö.’ \v 9 Kaba nonei u ranga teka e la lelma i Kolö ba te ranga hahuol meno lia me poiena, ‘A ka te hanigein e Sunahan te gi noui, alö e ma tatei agono namien.’ \v 10 A ka teka e butuia tara topisa poata, ba mamana ka hoboto teka e las sei pouts menari i Kolö. \v 11 Ba tara toa puku a poata, a elapisa katun e mi butuia tara luma tu kaia lia. A toa katununa i Sesaria te hala mera meien i tar. \v 12 Bu Namnamei tere Sunahan e ranga meno lia, ‘Alö go la gono mera ien. Alö moa te go hakats hapara u.’ Na nori a elonomo a Kristen teka i la gono has meio lia. Ba lam e na tasu mia tara luma tere Konilias. \v 13 Ba nonei e hatei ranei lam te tara menien a angelo te tuolia i iahana luma i tanen me poiena, ‘Alö go hala menai ta katun i Jopa, ba te na sakie nama e Saimon te ngö haseri e Pita. \v 14 Nonei e hale noi lö u ranga, na turu ranga teka e Sunahan e lu pouts gono hoboto mera noi lö a pala i tamulö.’ A angelo te mar ranga u teka tere Konilias.” \v 15 Be Pita e ranga noana me poiena, “Na poata tu na butuia lia tere Konilias ba te tanian rangagu, bu Namnamei u Goagono e koul uana i taren, te kato has uen i tarara tara poata tutun. \v 16 Ba lia u hakats lel neto u ranga tara Tsunono te poei, ‘E Jon e baptaisri u katun u ramun, kaba alimiu e na habaptais moa romana turu Namnamei u Goagono.’ \v 17 I manasa ara i hamanaia tere Iesu Kristo a Tsunono, be Sunahan e hala nena u Namnamei u Goagono i tarara. Na nonei lasi u Namnamei u Goagono teka te hala rien e Sunahan. Ba lia e moa te go hatu kap meni a maroro tere Sunahan!” E Pita te mar ranga u teka. \v 18 Poata ti hengo ien u ranga teka tere Pita, ba nori e hanige ieren. Ba nori e soloseier e Sunahan me poier, “U mana, e Sunahan e haniga hasir u katun te halhal ria turu Jiu te gi habirits ba menien u markato u omi ba te toatoa has riou.” \s1 U Kristenir i Antiok \p \v 19 A pal Kristen i sata noa hasia ti titi hatu hamate meni e Stiven na ti kato homi meri a barebana a pala ti hamana u tere Iesu. Ba nori e la kalakala hanoa ria i Pinisia ni Saipras ni Antiok. Nori i halan u Bulungana u Niga turu Jiu peisa. \v 20 Kaba a palabi i taren, nori u katunur i Saipras ni Sairini, nori i la u tara taun i Antiok ba te hatei laner u raranga turu katun has ti halhalia turu Jiu. Nori i rararein u Bulungana u Niga tere Iesu Kristo. \v 21 Na nitagala tara Tsunono e kaia i taren, bu katun u para e hamanar ba te habirits hamatskö menari a toriren tara Tsunono. \v 22 U Kristenir i Jerusalem i hengoin u ranga tara ka teka, ba nori e hala menari e Banabas i Antiok. \v 23 Poata te na tuku ien, ba nonei e rutena a nihitaguhu tere Sunahan e ka gono mera ien, ba nonei e sasalana. Na nonei e kato hatagali u hakats turu katun hoboto te gi hatagala menien a toriren ba te hamana hiton uar tere Sunahan. \v 24 E Banabas a katun a niga, nu Namnamei u Goagono e sapute ien, na nonei e ka has mei u nihamana u tagala. Bu pal katun u para e honoto ria tara pala tara Tsunono. \v 25 Be Banabas e la uato i Tasas te na sake menien e Sol. \v 26 Nonei e sabe hakape men me mi piou nanen i Antiok. Ere Banabas mere Sol i ka gono mer u katun tere Iesu i Antiok turu toa u hiningal u ohots, me hatuts rari u katun u para u ranga tere Sunahan. U katunun tsitsilo tere Iesu i ngö tutunri u Kristen nonei tara taun i Antiok. \v 27 Tara poata teka, a palabir u propet i la ba nema i Jerusalem, me la uar i Antiok. \v 28 Na toa i taren, a solonen e Agabas, e tuolia turu hagum, na tara nitagala turu Namnamei u Goagono nonei e hatein a bes a kapan e butu noa tara mamana han hoboto i puta. Ba i murimuri, poata te Gamman Pania e Klodias, nonei tara poata teka a bes e butu hamana. \v 29 Ba man tutoa man Kristen hobotor i Antiok e kitser u ranga te gi hala hapopo nien u monin hitaguhu turu Kristenir i Judia. \v 30 Nori i mar kato u teka, ba nori e hala rer ere Banabas mere Sol te gi na piou menien u moni turu tsunono turu Kristenir i Judia. \c 12 \s1 A king e kato homir u Kristen \p \v 1 Nonei tara poata teka e Herot a King e kato homir a palabir u katun tere Iesu. \v 2 Nonei e hangats hamatein a toulane Jon e Jemis u kilatan hiatatung. \v 3 Na poata te tare ien u Jiu i ngil a ka teka, ba nonei e hapile kap has nena e Pita. (A man ka teka e butuia turu wikina turu Paska turu Jiu, poata tara beret te moa ta yis.) \v 4 Herot e hapile kapin e Pita me hala mena neien tara karabus. Nori i hake ien tara tohats a hun soldia te gi tara kap menien. A man toa man hun soldia hoboto teka i ka mei a man tohats a man soldia ti roron tara kapin e Pita. Herot e hakats tun me poiena, “I murina te kapa noa u Paska turu Jiu, ba lia te mi toan piou negu e Pita i matar u katun.” \v 5 Be Pita e ka talana tara karabus, ba nori e tara kap naren. Kaba tara mamana poata u Kristen i singo hatagala sile ien tere Sunahan. \s1 A angelo e lu ba nia e Pita tara karabus \p \v 6 Tara bong i mamina u lan te ngilin hapiou nia e Herot e Pita turu kot, be Pita e sohona i gusuna elasolana soldia. Nori i kitse ien a huol a tsien, nu soldia i tuol hasia tara tamana ba te tara kap ner a luman karabus. \v 7 Kaba a toa angelo tara Tsunono e butu, bu ualesala e alesalana i iahana rum te kaia e Pita. Ba angelo e tapalena a liklikina e Pita ba te gulie nen me poiena, “Alö go takei boroboro.” Bu tsien e tapurese ba neto a limane Pita me rusuna. \v 8 Ba angelo e ranga menen, “Alö go hasogo u hasobu nu sendol i tamulö.” Be Pita e mar kato uana teka. Ba angelo e ranga menen, “Alö go pits u hasobu u ngahangaha i tamulö ba lö te kukutie mumo lia.” \v 9 Be Pita e lakasana me kukutiena a angelo. Kaba nonei e ma atei silei a ka te katoeia a angelo i tanen te ga mana uen. E Pita e poei e tarei u hiharuto. \v 10 Ba nori e lar me la karasa ba ner a tson pepeito tutun na tson pepeito hahuol, ba nori e na butu ria tara tamana aien te mata u tara taun. A tamana teka e takalata peisa ber nori a elasolana katun. Ba nori e lakasar i ielesala me siler a toa maroro. Ba angelo e songots la ba nena e Pita. \v 11 Bu hakats tere Pita e toan talesala poutsuna, ba nonei e poiena, “Alia e atei hamana talagu, a Tsunono e haleie nama a angelo i tanen me lu ba neno lia tara nitagala tere Herot na tara mamana ka ti katsin kato a pala turu Jiu i tar.” \v 12 E Pita e hakats sabein a ka teka me toan la uana tara luma tere Maria, e tsinane Jon a tana solo i tanen e Mak. U katun u para ti gonoia tara luma teka ba te singor. \v 13 Be Pita e mi porporokona tara tamana tara ololo i ielesala tara luma, ba toa taholun kukui a solonen e Roda e la sile nama te go mi kalata meni a tamana. \v 14 Ba nonei e hengo mareiena te ranga u e Pita, ba torinen e sasala koruna. Ba tahol e pieta poutsuna i iahana luma, kaba e ma kalata nai e Pita a tamana! Ba nonei e hatei ranen, “E Pita e tuolna tara tamana!” \v 15 Ba nori e poier i tanen, “Alö e tutu korum!” Kaba nonei e tagala koru ba te poiena, “U mana koru nonei e kana!” Ba nori e poier, “A angelo banei i tanen.” \v 16 E Pita e porporoko noa hasia tara tamana, ba nori e na kalata tale ren me tarer e Pita, ba nori e asingoto korur. \v 17 Be Pita e hasoa sei nena a limanen te gi kakamoto uen. Ba nonei e hatei rane ien te mi piou menien a Tsunono i ielesala tara luman karabus. Ba nonei e poiena, “Alimiu e na hateie mou e Jemis na palabir u Kristen te butu ualala a ka teka.” Be Pita e la ba ranen me lana tara tana makum. \v 18 Ba bongbong, bu soldia e asingoto korur, me poier, “Pua, ime tsiponi e Pita?” \v 19 Be Herot e hala nena u ranga te gi na sake lameni e Pita, kaba i ma sabie ien. Te mar kato uen teka, ba nonei e kot rena u soldia ti taratara kapin e Pita, ba nonei e kitsena u ranga te gi atung hamate merien. Be Herot e la ba nena i Judia me galana tara taun i Sesaria me na kana nonei tara han. \s1 E Herot e mate hakapa \p \v 20 Tara poata teka e Herot a King e raharaha korur u katunur tara huol a taun i Taia na i Saidon. Ba nori e gono hobotor me la mam uar tere Blastas, a toa tson pepeito tere Herot. Nori i hamatskö gono mam mei e Blastas u ranga me toan la uar tere Herot. Ba nori e rangata siler te ga hakapa meni e Herot a raharaha. Taraha, u katunur tara han i taren i roron holeia a kannou tara pal katun tere Herot. \v 21 Be Herot e hopu kap nena u toa u lan, ba turu lan teka nonei e hasogi u hasobu u ngahangaha tara king, me gumna turu gumgum u goagono, me katoena u ranga u ngahangaha i taren. \v 22 Bu katun e ku hapanir me poier, “Nonei e ma ranga uanei tara katun tun! E moa. Nonei u ranga tara toa got!” \v 23 Kaba e Herot e ma soloseii e Sunahan, ba i teka puku ba angelo tara Tsunono e atunge nen. Bu ngungoto e noue ren, ba nonei e mate nitoana. \v 24 Bu ranga tara Tsunono e butu hapanina me tasatana turu han u para. \v 25 Na tara poata ti hakapeia ere Banabas mere Sol a toukui i taren i Jerusalem, ba nori e luer e Jon Mak, ba nonei e la pouts gono mera nen i Antiok. \c 13 \s1 Ere Banabas mere Sol i hala meri tara toukui tere Sunahan \p \v 1 I gusuna pal katun tere Kristo i Antiok i kaia u propet nu katunun hihatuts turu lotu. Nori ere Banabas, mere Simion ti ngö hasei a Korokun, ne Lusias ni Sairini, ne Maneien a hatoulana tere Herot a King, ne Sol. \v 2 Tara poata u Kristen i singo u tara Tsunono me agono ner a kannou, bu Namnamei u Goagono e poieto, “Alimiu go hopu kap gono memi ere Banabas mere Sol a toukui tu ngö merien lia e gi katoen.” \v 3 Ba nori e agono lel ner a kannou me singo uar tara Tsunono, ba nori e hatakope ria a limaren tere Banabas mere Sol, ba nori e hala mera rien tara toukui i taren. \s1 A tolo i Saipras \p \v 4 Bu Namnamei u Goagono e hala ranen ba nori e gala uar tara taun i Selusia. I Selusia nori i osaia tara tolala, ba tolala e lu mera neien tara tolo pan a solonen i Saipras. \v 5 Ba nori e na tuku ria tara taun i Salamis me hatei laner u ranga tere Sunahan turu luman lotu turu Jiu. Ne Jon Mak e ka gono has mera ien te ga taguhu merien. \v 6 Ba nori e hula la ria tara mamana han i Saipras, ba nori e na tuku ria tara taun i Pepos. I Pepos nori i hitupal mei a toa Jiu a solonen e Ba-Jisas (na turu Ha-Grik i ngö hase ien Elimas). Nonei a katunun kukui turu matuna na hirakö, na nonei e ngö gamogamo hasei a peisanen a toa propet. \v 7 Nonei e ka gono mei e Gamman tara tolo teka, a solonen Setsias Polas, a katun te ka mei u niatei u niga. Be Setsias Polas e ngö rena ere Banabas mere Sol, taraha nonei e ngilin hengoen u ranga tere Sunahan. \v 8 Kaba e Elimas e torohanan ranga kap ren. Nonei e ngilin habiritsin u hakats tere Gamman be Gamman te ma hamana uanei tara Tsunono. \v 9-10 Kaba e Sol, ti ngö hasei e Pol, e toan saputu mei u Namnamei u Goagono, ba te tara hamatskö uana tere Elimas me poiena, “Alö a pien tere Satan! Alö e paköem a mamana markato a matskö! Mamana markato turu gamo na mamana markato a omi e saputu korue nolö! Alö e roron kato hakokoele iem a mamana maroro a matskö tara Tsunono, na lö e ma ngilin hapolasa has nami a markato teka i tamulö! \v 11 Alia e hateie golö, a nihahuna tara Tsunono e koul hamanasa uanama i tamulö, ba matamulö te gamon kiau nou ba lö te ma antunan tara has namoi a pitala!” E Pol e mar ranga u teka, ba ka te herei u koasi u ruruhana e topei hatu kap nena a matane Elimas. Ba nonei e hula lalana me sakiena ta katun te ga pilein a limanen ba te harute neien a maroro. \v 12 Be Gamman e tareto a ka teka me toan hamanana. Nonei e asingoto koru ba te hakats hapara nena u hihatuts tara Tsunono. \s1 A taun i Antiok tara provins i Pisidia \p \v 13 E Pol nu katun ti lala gono meien i la ban a taun i Pepos, ba tolala e lu mera neien tara taun i Pega tara provins i Pampilia. Kaba e Jon Mak e la ba reien me la pouts uana i Jerusalem. \v 14 Ba nori e la ba ner i Pega, ba te na tatala habutu ria tara taun i Antiok tara provins i Pisidia. Na turu lanin lotu nori i tasuia tara luman lotu turu Jiu, me gumur. \v 15 A toa katun e rit hapan a palabina u ranga turu Lo tere Moses na palabina u ranga turu propet, bu tsunono turu lotu e toan hala menari u ranga tere Pol na pal katun i tanen, me poier, “A ma tsi hatoulana, te ka memia limiu ta tsi rangan hitaguhu turu katun, ba limiu te tatei hateimiu.” \v 16 Be Pol e tuoluna me hasoasei nena a limana te gi hengo menien u katun me poiena, “Alimiu u katunur i Israel, na limiu a palabir u katun te hatsunono hasemiu e Sunahan, alimiu go hengo iam. \v 17 E Sunahan, te tara kap rena a pal barebanar i Israel, nonei te hopu kapir u tuburara, na tara poata ti ka ien tara han i Itsip, ba nonei e kato hapara koru ranen. Na i murimuri, tara nitagala pan i tanen, nonei e mi peigi ba rien a han i Itsip. \v 18 Na nonei e tara kap rien tara latu pinopino, ba te hakats sil koruena u markato u omi i taren e antunaia turu 40 u hiningal. \v 19 Tara han i Kenan e Sunahan e kato homir a tohit a pal katun, me hala ranei a Israel u tsikitsiki i taren. Ba nori e pile ner u tsikitsiki teka e antunaia turu 450 u hiningal.” \v 20 E Pol e ranga lel me poiena, “E Sunahan e toan haka reto u tsonun taratarakap tara Israel e antunaia tara poata tere Samuel a propet. \v 21 Na nonei tara poata teka u katunur i Israel i ngil ta toa ta king, be Sunahan e hala rane ien e Sol, a pien tere Kis na pala tere Bentsamen. Nonei e kingia i Israel turu 40 u hiningal. \v 22 Be Sunahan e tsuge nen me hake iena e Devit a king i taren. Nonei e mar hatei menai e Devit teka: ‘Alia e tara sabiegu e Devit a pien tere Jesi nonei a mar katun te ngile gulia. A torir e ngil korue nen. Nonei te kukute hanige nou u mamana u ngil hoboto i tar.’ E Sunahan te mar ranga u teka. \v 23 Tara pala tere Devit i murimuri, e Sunahan e habutu e Iesu, a katun te ga lu pouts raio ra, me hala nanen tara Israel, te ranga hamana u e Sunahan i manasa. \v 24 I mam te butuia e Iesu, e Jon a Tsonun Baptais e habulunganein u ranga tara Israel hoboto te gi habirits menien a toriren ba nori te habaptaisir. \v 25 Na poata te katsin kapaia a toukui tere Jon, ba nonei e poiena, ‘Alimiu e poemiu alia esi? E Kristo? E moa. Kaba limiu go hengo iam! E Kristo te la hamurimuri nama romana i tar. Nonei a Tsunono pan, na lia a katun papala koru.’ Jon te mar ranga u teka.” \v 26 U raranga tere Pol e la noa me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar tara pala tere Abraham, na limiu has a palabir u katun te hatsunonemiu e Sunahan, u raranga te poiena e Sunahan e ngilin lu pouts rena u katun i hala mena meien i tarara noa has. \v 27 U katunur i Jerusalem na pal kapan i taren i ma atei silei e Iesu nonei e Mesaia. Na nori i ma atei haniga silei u ranga turu propet ti roron rite ien turu mamanu lanin lotu. E moa. Nori i kotin e Iesu ba nori e mar kato mena rien ti mar ranga u u propet i manasa. \v 28 Nori i ma sabei ta toa ta ka te ga antunaia te gi kato hamate menien. Kaba nori i rangats e Pailat te gi atung hamate noa has menien. \v 29 Na tara poata ti kato hakape ien a mamana ka ti koloto mamin u propet, ba nori e atung hamatie ier e Iesu. Ba nori e lu hakoule rien tara koruse, me na honge rien tara kioun mate. \v 30-31 Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate, nu katun ti la ban i Galili me la gono mena rien i Jerusalem, nori i tare ien turu lan u para i murina tara poata te takei pouts ien. Nu katun teka e roron habulungana naren tara barebana. \v 32-33 Na lam e hatei has rami limiu u Bulungana u Niga teka. A ka te hateiri e Sunahan u tuburara i manasa te ga katoen, nonei e kato hakapa berien ra u hatutubunei i taren, te hatakei menien e Iesu. U Buk u Goagono e mar ranga has u teka turu hahuoluna u Sam, te poieia e Sunahan, \q1 ‘Alö a pien i tar. I romana alö e hatamana mia i tar.’ \b \p \v 34 E Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate, na nonei e ma antunan mate lel nei ba te koremena. E moa. E mar kato uana te ranga u e Sunahan, \q1 ‘Alia e kato hamana bera gilimiu romana a ka a niga tu ranga hamana nia lia tere Devit i manasa.’ \b \p \v 35 Gaha nonei a ‘ka a niga’ teka? U Buk u Goagono e mar hatei mena neien teka turu tanu Sam, \q1 ‘Alö e ma haniga namoi romana te go koreme u a tsomi i tamulö. E moa.’ \b \p \v 36 U ranga teka e ma hatei nanei e Devit. Tara neha, i murina te kato e Devit u ngil tere Sunahan tara poata i tanen, ba nonei e toan matena ba nori e ngaho narien ti ngaho ria u tubunen, ba nonei e koremena. \v 37 Kaba e Iesu nonei a katun te hatakei poutsi e Sunahan, nonei e ma koremei. \v 38 Na ma tsi hahatoulana, alia e habulungana ragi limiu, nonei a katun teka e Iesu te lu sila ba nena e Sunahan u markato u omi i tamilimiu. \v 39 U Lo tere Moses e ma antunan lu ba nanei u markato u omi i tamilimiu ba te ngö ranei limiu u katun u matskö. Kaba e Iesu e lu ba nena u markato u omi hoboto turu katun te hamana uar i tanen, ba te ngö has rane ien u katun u matskö. \v 40 Alimiu go hanei iam! A ka teka e namos la uanama i tamilimiu, ti rangein u propet i manasa me poier, \q1 \v 41 ‘Alimiu u katun te hahakosmiu, alimiu go tara iam, ba te asingoto korumiu, ba te toan tiamiu! \q1 Alia e katoegu a toa toukui tara poata teka i tamilimiu. \q1 Na te hatei haniga ranoa limiu ta toa ta katun tara toukui teka, ba limiu te ma hamana koru noa has moi.’” \b \p E Pol e mar ranga u teka me toan hakapana. \v 42 Ere Pol mere Banabas i katsin lakasa u i ielesala bu katun e poier, “Turu lanin lotu te la nama alimiu go hatei lel naiam u ranga teka i tamulam.” \v 43 A barebana i tarura tala, nu Jiu u para nu katun halhal ti honoto hasia turu lotu turu Jiu, nori i kukute ere Pol mere Banabas. Ba nori a elasolana katun e hala ner u ranga u niga i taren ba te ranga hatagala mera ren te gi ka hatagala uen tara hitaguhu tere Sunahan. \v 44 Na turu tanu lanin lotu, u katun u para koru tara taun teka i gono silema te gi mi hengo menien u ranga tere Sunahan. \v 45 Kaba palabir u Jiu i tara u katun u para ti gono, ba toriren e hiomi koruna. Nori i torohanan pita-putei u ranga tere Pol ba te ranga homi naren. \v 46 Ti mar kato uen teka be Pol ne Banabas e ranga hatagala korur me poier, “E matsköna tu hala mam meri lam alimiu u ranga tere Sunahan. Kaba limiu e tori-tsuga ba namen ba te kato here rami a peisamiu u katun te raman lu ner a nitoatoa te ka nitoana. Te kato uanen teka ba lam te la hamanasam tara pala te halhal ria turu Jiu. \v 47 A Tsunono e mar hatei mera mei lam teka: \q1 ‘Alia e haka here ragi limiu u ualesala turu katun te halhal ria turu Jiu. \q1 Ba limiu te tatei taguhu ramiu u katun tara mamana han i puta, ba lia te lu pouts ragoen romana.’” \v 48 U katun ti ma Jiui i hengo u ranga teka, ba nori e sasala korur, me hanige ier u ranga tere Sunahan. Nu katun te hopu kapir e Sunahan te gi toatoa nitoa, nori i hamana u i tanen. \v 49 Nu ranga tara Tsunono e tasata hobotoia tara mamana han ti ka hasukusuku. \v 50 Kaba palabir u Jiu i hatakei a raharaha tara tohaliouna turu lotu ti ka mei a solo pan, na turu tsunono has tara taun teka, ba nori e tanian kato homi rer ere Pol mere Banabas. Ba nori e tsuga rarien tara han i taren. \v 51 I kato u teka, be Pol ne Banabas e taholo ba ner u koahu i mouren, ba te mar haruto menari te raharaha mera nei e Sunahan u katununa tara han teka. Ba nori e lar i Aikoniam. \v 52 Kaba u Kristen i Antiok i sasala koru, ba nitagala turu Namnamei u Goagono e saputuna i taren. \c 14 \s1 U aposol i kuiia i Aikoniam \p \v 1 Tara taun i Aikoniam ere Pol mere Banabas i mar kato has u i iesana. Nori i tasu u i iahana luman lotu turu Jiu me hatei ner u ranga. Nori i hatein u ranga u niga bu katun u para turu Jiu na turu Grik e hamanar. \v 2 Kaba palabir u Jiu i ma hamanai, ba nori e hatakeier a raharaha turu katun ti halhalia turu Jiu, ba nori e tori-hasoala ria turu \v 3 Kaba e Pol ne Banabas i kei a poata lehana i Aikoniam, na nori i tagala mei ti hatei menien u ranga tara Tsunono. Ba Tsunono e hatagala ranen ba nori e katoer u mamana u mirakul. Tara ka teka a Tsunono e haruto nia turu katun u rangan hitaguhu i tanen e mana koru. \v 4 Kaba u katun tara taun teka i lu kata me katoer a huol a pala. A palabi i hanigei u ranga turu Jiu, na palabi i hanigei u ranga turu aposol. \p \v 5 Bu Jiu nu katun halhal has e toan takei gono merer u tsunono i taren. Nori i katsin kato homir ere Pol mere Banabas ba te titi hatu hamate raren. \v 6 Ere Pol mere Banabas i hengo sabe a ka teka, ba nori e bus uar tara provins i Likionia, me kui laria turu taun i Listra na i Debi, na tara man han ti sukusuku. \v 7 Ba nori e hatei ner u Bulungana u Niga turu han teka. \s1 U aposol i kuiia i Listra \p \v 8 Tara taun i Listra a toa katun e gum a man mounen e ma tagalai. Tara poata te pose ien e tsinanan, a mounen e omi hakapa noa has na nonei e mamala tatalai. \v 9 Ba nonei e hengoena u ranga te kato e Pol. Be Pol e tarena a katun teka e ka mei u nihamana e antunaia te ga tatei butu haniga pouts uen. \v 10 Be Pol e tara hatagala uana i tanen me ranga hapanina ba te poiena i tanen, “Alö go takei ba lö te tuol hamatskö nem a moumulö.” Ba nonei e topei takeina me hula tatalana. \v 11 U katun u para ti tarei a ka teka te kato e Pol i ku hapan u turu rangan Ha-Likionia me poier, “U got e butu here rimei u katun, me koul puta uarima i tarara!” \v 12 Ne Banabas i ngöe ien e Sius, ne Pol i ngöe ien e Hermis,* taraha e Pol a katunun raranga. \v 13 A luman lotu pan tere Sius e kaia i matana taun i ielesala. Na pris tara luman lotu pan teka e lu gono mei u bulumakau u tson u palaua ti hil haperpereri. Ba nonei e la uanama tara tamana tara ololo tara taun. Nonei nu katun ti ngilin katoen u hats tara elasolana aposol. \v 14 Kaba e Banabas ne Pol i hengo u ranga tara ka teka, ba nori e kise ier u hasobu i taren ba te haruto ner te rama koru mena rien a markato teka. Ba nori e piata uar i gusur u barebana ba nori e kur, \v 15 “Alimiu e moa te go mar kato uam teka! Alam u katun tun lasi e here has rami limiu. Alam u la silema te go hatei menai u Bulungana u Niga ba limiu te hapolasemiu a markato a tutu teka, ba te habirits uamiu tere Sunahan te toatoana. Nonei te kato u kolö nu puta nu tasi, na mamana ka te kana i iaharen. \v 16 E manana, tara mamana poata i manasa u katun i mar kato u ti ngil uen, ne Sunahan e ma hakapa rien. \v 17 Kaba nonei e roron haruto noa has nena te mar kato haniga uanen i tamilimiu. Nonei e roron hapoloena a langitsina i kolö ba te hahua hanige iena u kui i tamilimiu. Nonei e hantune iena a kannou i tamilimiu ba te kato hasasala has rena a torimilimiu.” \v 18 U aposol i ranga u teka ba te torohana hatagala korur, ba nori e hatu kap rer u katun ba te ma tatei katoe roi tu hats i taren. \v 19 Kaba a palabir u Jiu turu taun i Antiok na i Aikoniam i lama, ba te mi kato homier u hakats turu katun. Ba nori e ti homi korueri e Pol u hatu, ba nori e las halakasa ba narien a taun. Nori i poei e mate hakapa, ba te la ba naren. \v 20 Kaba u Kristen e mi gono hahise ien, ba nonei e takeina ba te na tasu poutsuna i iahana taun. Hamahö ba nonei e la gono mena e Banabas tara taun i Debi. \s1 U aposol i kopis pouts u i Antiok te kana tara provins i Siria \p \v 21 Ere Pol mere Banabas i rararein u Bulungana u Niga tara taun i Debi, bu katun u para i butun katunun tsitsilo uato tere Iesu. Ba nori e la sila pouts uar turu taun i Listra na i Aikoniam, na i Antiok te kana tara provins i Pisidia. \v 22 Ba nori e hatagala rer a torir u Kristen. Nori i halan u rangan hitaguhu i taren me poier, “Alimiu e go hamana hatagala hiton uam tara Tsunono. A maroro te sila uara ra ba te na tasu ria tara Nipepeito tere Sunahan, a maroro teka e ka mena u hakats u tiama u para i tanen.” Nori i mar ranga u teka. \v 23 Tara pala turu Kristen tara mamana taun, nori i hopu kapir u katunun pepeitokap i taren ti hamana u tara Tsunono. Ba nori e agono ner a kannou me katoer u singo, ba nori e haka reria u Kristen tara nitagala tara Tsunono te ga tatei tara kap merien. \v 24 Be re Pol mere Banabas e la sila uar tara provins i Pisidia me na tuku ria tara provins i Pampilia. \v 25 Ba nori e hatei naria u ranga tara taun i Pega, me gala lel uar tara taun i Atelia. \v 26 I Atelia nori i osaia tara tolala ba tolala e lu pouts mera neien i Antiokuna i Siria. I manasa tara han teka, u Kristen i haka rien tara hitaguhu tere Sunahan te gi kato menien nonei a toukui teka te kapa hamanasana. \v 27 Nori i mi butuia i Antiok me gono hoboto rer u Kristen. Ba nori e hahatei ner a mamana ka hoboto te kato sila rien e Sunahan, me poier, “E Sunahan e kato a maroro turu katun te halhal ria turu Jiu, ba nori e hamanar.” \v 28 Be re Pol mere Banabas e ka gono merer u Kristen i Antiok tara poata lehana. \c 15 \s1 U hagum u kapan turu Kristen te butuia i Jerusalem \p \v 1 Kaba a palabir u katunur i Judia i la uama i Antiok me mi tanian hatuts rer u katun u Kristen. Nori i poei, “Te ma kukute moi limiu a markato tere Moses ba te ma hapö namoi a hatoatongo tere Sunahan i pikpikömilimiu, be Sunahan te ma taguhu ranoi romana limiu.” \v 2 Ti mar ranga uen teka, be Pol mere Banabas e ka mer a raharaha pan i taren ba te hiangenngena gono tun mera ren. Bu Kristen e hatuol rer ere Pol mere Banabas na palabir u katun has te gi la uen i Jerusalem ba te na hamatskö gono merari u aposol na pal kapan turu Kristen lotu u ranga teka. \v 3 Bu Kristen e na hipiou ria i taren ba nori e la hagusuna ria tara provins i Pinisia ni Sameria. Nori i hatei hatarareri u Kristen tara huol a han teka e Sunahan e habirits a torir u katun ti halhalia turu Jiu. Ti markato uen teka, ba nori e kato hasasala koru rer a torir u Kristen. \v 4 Tara poata ti na tuku hakapa ien i Jerusalem, bu aposol na pal kapan na palabir u Kristen i sasala mieto ti tara merien. Be Pol mere Banabas e hatei rarien a mamana ka hoboto te kato gono merien e Sunahan. \v 5 Kaba a palabir u Kristen tara pala turu Parisi i takei me poier, “Alimiu go pö namia a hatoatongo tere Sunahan i pikpikör u katun te ma Jiuri, ba limiu te hatei ramen nori e gi kukute u Lo tere Moses.” \v 6 Bu aposol na pal kapan e gono sil taler te gi hamatskö menien u ranga teka. \v 7 Nori i kato u ranga u para be Pita e tuoluna me poiena i taren, “A ma tsi hatoulana, alimiu e atei silemiu i manasa e Sunahan e mola rira a toukui. Na nonei e hopu kap nio lia te go hatei menai lia u Bulungana u Niga tara pala te ma Jiuri, ba nori te tatei hengor ba te hamanar. \v 8 E Sunahan e atei silena a torir u katun hoboto, ba te haruto ranei ra nonei e haniga has rena a pala te ma Jiuri. Nonei e hala rane ien u Namnamei u Goagono tere Sunahan, kato has uana te mar hala mera neien ra. \v 9 Kaba nonei e ma katoei a tabina markato i tarara na tabina markato i taren. E moa. Nori i hamanaia i tanen, na tara ka lasi teka te lu ba meien u markato u omi i taren. \v 10 Alimiu e namos torohanan kato haraharahemiu e Sunahan te go haka mena milimiu a markato a tiama teka turu Kristen. I manasa u tuburara na ra has i ma antunan soatani a mar nitiama teka. \v 11 Ara e mar hamana las uara teka: e Sunahan e lu pouts ranei ra a nihitaguhu tere Iesu a Tsunono, kato has uana te lu pouts mera neien u katun teka.” \v 12 Te markato u e Pita teka, bu hagum e ma katoe nei tu toa tu ranga. Nori i hahengo u turu ranga tere Banabas mere Pol. Ba nori a elasolana e hatei ner u mamana u mirakul te kato sila rien e Sunahan i gusur u barebana ti halhalia turu Jiu. \v 13 Nori i ranga hakapa, be Jemis e poiena, “A ma tsi hatoulana, hengoe iam u ranga i tar. \v 14 E Saimon e ranga hakapa mera lalo limiu me hatei nena te mar la tutun u e Sunahan turu katun ti ma Jiui, te ga hopu kap merien u katun i tanen peisa i gusuren. \v 15 Nu ranga turu propet e kato has uana i iesana tara ka teka. Nori i mar koloto menai u ranga teka: \q1 \v 16 ‘A Tsunono e poei, \q1 I murimuri ba lia te la pouts guma romana, ba lia te kato haniga pouts ragou romana a pala tere Devit here nei a luma te omi ba katun te kui hatsimus lele nen. \q1 \v 17 Ba nori u barebana halhal te tatei sake hase riou romana a Tsunono — u barebana hoboto te ma Jiuri tu hopu kap hakapa meri lia i tar peisa. \v 18 A Tsunono e ranga u teka, nonei te habutsi u ranga teka i manasa koru.’ \b \p U propet ti mar koloto u teka.” \v 19 Be Jemis e poe hasena, “U hakats i tar e mar kato uana: ara gi ma tatei halani a toukui a kapan turu katun te halhal ria i tarara u Jiu te habirits menari a toriren tere Sunahan. \v 20 Ara gi koloto meni a kalanloun i taren, ba te hatei rarien nori e gi agonein a mamana ka te hats ba neria turu keisa. Na nori gi ma tsikoloi, ne gi ma haloku hasi. Ba nori te ma tatei noueri a haroete te kepa hamate naria i totongolonen, ne ma tatei nou haseri u rahatsing. \v 21 Taraha, i manasa ba te noana i romana, u katun te hahatei ner u ranga tere Moses e ka ria turu taun hoboto. Na nori e roron riter u ranga i tanen i iahana u luman lotu turu Jiu turu mamanu lanin lotu i taren.” E Jemis e mar ranga u teka. \s1 Nori i hala meni a kalanloun tara pal Kristen te halhal ria turu Jiu \p \v 22 Bu aposol na pal kapan na palabir u Kristen hoboto e kits goner u ranga. Ba nori e hopu kap ner a elasolana katun i taren, ba te hala gono mera rien ere Banabas mere Pol i Antiok. A elasolana katun teka ere Judas (a tana solo i tanen e Basabas) mere Sailas. Nori has a pal panpan turu Kristen. \v 23 Nori i hala gono merien a toa kalanloun te mar ranga u teka: “Alam u aposol na pal kapan, alam a toa pala i tamilimiu te hamana uam tere Iesu. Alam e koloto menami a kalanloun teka i tamilimiu a ma tsi hahatoulana tu butu mia i gusuna pala te halhal ria i tamulam u Jiu, me ka mia tara taun i Antiok na tara provins i Siria ni Silisia. \v 24 Alam u hengo hakapi a palabir u katun i tamulam i na hasingoto koru merai limiu a man ranga i taren. Ba nori e kato hatutuer u hakats i tamilimiu. Kaba alam u ma ranga mera leien te gi mar kato uen teka. E moa. \v 25 Alam u hengo u ranga teka ba lam e ka mem u toa u tori me kitsem u ranga te go hopu kap menai a elasolana katun ba te hala mera mume ien i tamilimiu, nori mera taina elasolana katun te ngil koru remu lam, ere Banabas mere Pol. \v 26 E Judas ne Sailas i roron solosei e Iesu Kristo a Tsunono i tarara, ni ma matoutei ti katsin puli merien u katun. \v 27 Ba lam e hala tala rem ere Judas mere Sailas. Nori te na hatei peisa rariou limiu u toa noa has u mar ranga te kana tara kalanloun teka. \v 28-29 U Namnamei u Goagono na lam u mar kits meni u ranga teka: alam e ma tatei hakeiemi a markato a tiama koru i tamilimiu. A man markato lasi teka te go ma katoe milimiu: alimiu go agono niam a man ka te hats ba neria turu keisa, ba te ma tatei nou hasemi u rahatsing na haroete te kepa hamate naria i totongolonen. Na limiu go ma tatei tsikolomi ne go ma tatei haloku hasmi. Te hatalis ba nemia limiu a man markato teka, ba limiu te ka haniga mou. Nonei talasi.” A kalanloun e mar ranga u teka. \v 30 Bu Kristen e hala raren ba nori e la uar i Antiok. Nori i goner u Kristenir i Antiok ba nori e hala rarien a kalanloun teka. \v 31 Ba nori e tara hakape ren me sasala koru mer u ranga te kaia tara kalanloun teka. \v 32 Ere Judas mere Sailas nori has u propet. Ba nori e hala reri u Kristen u raranga u niga u para ba te kato hatagala rer a toriren. \v 33 A elasolana katun teka i gamon ka halehanaia i Antiok, bu Kristen e hala pouts rarien a masalohana. Nori e hala pouts mera rien turu katun ti hala mam ren. [ \v 34 Kaba e Sailas e kaka poutsia i Antiok.] \v 35 Ne Pol mere Banabas i ka hasia i Antiok. Nori i kui gono mer a palabir u katun u para ti hatuts merien a barebana na ti hatei menien u Bulungana u Niga tara Tsunono. \s1 Ere Pol mere Banabas i tarura \p \v 36 Bu palabina u lan e la hakapana, be Pol e ranga mena e Banabas me poiena, “Ara gi la pouts tala ba te na tara rera u Kristen tara mamana taun ti hatei mam ramei ra u ranga tara Tsunono. Ba ra te na atei sile rou te gi ka haniga uen tsi e moa.” \v 37 Be Banabas e katsin luena e Jon te ga la gono meren. E Jon a tana solo i tanen e Mak. \v 38 Kaba e Pol e poei, “Nonei te la ba bura mou ra i Pampilia ba te ma la gono mera nei ra tara toukui. Nonei e go ma tatei la gono lel meri ra.” \v 39 Bu hakats i taren e hiahalhalina tara ka teka. Ti markato uen teka ba nori e tarura talar. Be Banabas e luena e Mak, ba nori e na osa ria tara toa tolala me la uar tara tolo i Saipras. \v 40 Be Pol e luena e Sailas, bu Kristen e poier, “U haniga tara Tsunono e tatei la gono mera nolimiu.” \v 41 Ba nori e la hagusuna ria tara provins i Siria ni Silisia, ba te kato hatagala rer u Kristen. \c 16 \s1 E Timoti e la gono mer ere Pol mere Sailas \p \v 1 Ere Pol mere Sailas i silaia tara taun i Debi me na butu ria tara taun i Listra. Na tara han teka a toa Kristen e ka, a solonen e Timoti. E tsinanen nonei a pala turu Jiu na nonei a Kristen has. Kaba e tamanen a toun Grik. \v 2 Nu Kristenir i Listra ni Aikoniam i hatein a markato tere Timoti me poier, “Nonei a katun a niga.” \v 3 Ne Pol e ngil e Timoti ga la gono meien. Ba nonei e lue nen me hapö nena a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen. Taraha, u Jiu hoboto ti kaia tara han teka i atei sil e tamane Timoti a toun Grik. Nu Grik i namala kukutei nonei a markato tara hipö teka ti tagala sil koru u Jiu. \v 4 Ba nori e lala ria turu taun ba te hatei rer u Kristen u ranga ti kitseia u aposol na pal kapan i Jerusalem ba te poier, “Alimiu go kukutiam a ka teka.” \v 5 Bu nihamana turu Kristen e butu hatagala koruna, nu hiase i taren e butu hapan susul turu mamanu lan. \s1 E Pol e tarei a katununa i Masedonia \p \v 6 Ba nori e la hagusuna ria tara provins i Pritsia na i Galesia. Nu Namnamei u Goagono e hatei rien te gi ma tatei hihatuts menien u ranga tere Sunahan tara han i Eisia. \v 7 Ba nori e na hanoa ria tara provins i Misia, me katsin torohanan la uar i iahana a provins i Bitinia. Kaba u Namnamei tere Iesu e hatu kap reien. \v 8 Ba nori e la hatalis ba ner i Misia me la uar tara taun i Troas. \v 9 Na tara bong be Pol e tareto u toa u hiharuto. Ba nonei e tarena a toun Masedonia te tuol ba te ranga hatatagi menen me poiena, “Alö go aroho uama i Masedonia ba te mi taguhu ramo lam!” \v 10 Te kapaia u hiharuto, ba lam* te katsin la tala uam tara provins i Masedonia, taraha alam u atei sil e Sunahan e ngö rio lam te go na hala meni lam u Bulungana u Niga tara barebana i han teka. \s1 E Lidia e hamanaia tere Iesu \p \v 11 Alam u osaia tara tolala ba te la ba nem a taun i Troas me aroho hamatskö uam tara tolo i Samotres. Bu hamahö ba lam te la soku uam tara taun i Niapolis. \v 12 Alam u la ban i Niapolis ba te kete uam i Pilipai, a taun a kapan tara man han i iahana provins i Masedonia. Tara provins teka i ka hasia a tei Rom u para. Ba lam e gamon ka mia i Pilipai. \v 13 Na turu Lan u Goagono turu Jiu, alam u la u i ielesala tara taun ba te na tuku mia tara makum i rehina ramun olo tu poeia lam a makum ti roron singoia u Jiu. Ba lam e gumum me ranga gono merem a tohaliou ti gono hakapa. \v 14 A toa tahol a solonen e Lidia e kaia tara tohaliou ti hengo rio lam. Nonei a taholuna tara taun i Taiataira na nonei e roron haholin u labalaba a holnen te la sei. Nonei e roron hatsunoni e Sunahan, ba Tsunono e kalatsena a torinen ba nonei e hengo hanige iena u ranga tere Pol. \v 15 Ba nonei e luena a baptais na pala i tanen ti susohoia i luma i tanen i habaptais has. Ba nonei a tahol e ranga hatatagina me poiena, “Te atei sile mia limiu alia e hamana koru uagu tara Tsunono, ba limiu te mi tapa mia i luma i tar.” Ba nonei e las hagum hatagala rano lam. \s1 Nori i haka ria ere Pol mere Sailas tara karabus i Pilipai \p \v 16 Turu toa u lan alam u la u tara makum ti roron singoia, ba toa taholun kukui puku e hitupali mera nolam. Nonei a taholun sueke te harangi a toa mate a omi, ba tahol e lu bera nei a moni pan u katunun hakui i tanen tara toukuin sueke. \v 17 Ba nonei e kukutiena e Pol na lam has ba te ngöna me poiena, “A pal tson teka u katunun kui tere Sunahan i iasa koru. Nori e haruto rari limiu a maroro te lu sila namia limiu a nihitaguhu tere Sunahan.” \v 18 Ba tahol teka e kato noa lasina turu mamana u lan. Be Pol e soso koru mena a ka teka ba te habiritsina me poiena tara mate, “Alia e ranga mego lö tara solona e Iesu Kristo, alö go koul ban a tahol teka.” Ba mate a omi e la ba nanen i teka puku. \v 19 Na pal barebana ti hakui a tahol teka i atei sil a ka ti lulue ien a moni e kapa tala. Ba nori i tsepa reto ere Pol mere Sailas me las tsibil raren ba te la mera rien tara pal kapan i hihitoani. \v 20 Ba nori e na piou rarien turu katun tara gamman me poier, “A pal tson teka u Jiu, na nori e mi kato homier a taun i tarara. \v 21 Nori e mi hihatuts has ner a markato te hapiu nena u lo i tarara. Ara e ma tatei hanige rei a ka teka, taraha ara a tei Rom.” \v 22 Ba barebana e hatangana hobotor turu ranga teka. Bu gamman e hatangana hasir bu katun i taren e kis kata ba ner u hasobu tere Pol mere Sailas, ba nori e singata rarien a pata. \v 23 Nori i singata hapan koru ren me na haka rarien tara luman karabus. Ba nori e poier tara tson pepeitokap tara karabus, “Alö go pepeito kap haniger a elasolana katun teka.” \v 24 Tara poata te hengoe ien u ranga teka, ba nonei e haka ranen tara toa rum i iogana me hakits kap ranei a man mouren a makumun timba a tiama. \v 25 Kaba tara gusuna bong be re Pol mere Sailas e singo uar tere Sunahan me soloseier e Sunahan turu köman lotu, bu palair u karabus e hengo raren. \v 26 Ba toa nun e songots butuna me gas hapanena a luman karabus me noana turu kopina u tul i tanen. Ba i teka koru bu tamana hoboto te takalatar, bu tsien e tapurese ria turu karabus me rusur. \v 27 Ba tson pepeitokap e supakatana me tagulena. Ba poata te tare ien u tamana i takalata hakapa, ba nonei e lousena u kilatan hiatatung i tanen me katsin ngats hamatie nei a peisanen, taraha nonei e poei u karabus i bus hakapa. \v 28 Be Pol e ku hapan koruna me poiena, “Alö go ma ngatsei a peisamulö! Alam hoboto e kam!” \v 29 Ba tson pepeitokap e ngö silena u lam me pieta tasuna me tuhatukun nena i matana ere Pol mere Sailas, ba te tololo mena nimatout. \v 30 Ba nonei e la halakasa mera nen me poiena, “A ma tsi tsunono, alia go kato uiname ba lia te luegu a nihitaguhu tere Sunahan?” \v 31 Ba nori e poier, “Alö go hamana u tara Tsunono e Iesu, ba lö te luem a nihitaguhu tere Sunahan. Na e kato has uana i iesana tara pal katun i tamulö.” \v 32 Ba nori e toan hateie rien u ranga tere Sunahan me hatei has rer u katun hoboto ti kaia i luma i tanen. \v 33 Ba i gusuna bong noa ba tson pepeitokap teka e lu rena ere Pol mere Sailas me galusena u takiraha i taren. Ba i teka puku ba nonei na pala hoboto i tanen e luer a baptais. \v 34 Ba nonei e piou rena ere Pol mere Sailas me sei ria i luma i tanen, ba nonei e hanou ranen. Ba nonei na pala hoboto i tanen e sasala korur ti hamana uen tere Sunahan. \v 35 Poata te lania a lan, bu gamman e hala rarima u polis me poier, “Na purese riam a elasolana katun.” \v 36 Ba tson pepeitokap e na hatei nena a ka teka tere Pol me poiena, “U gamman e hala narima u ranga te poiena alimiu mere Sailas e gi purese riou. La tala mula ba te la hanigamiu.” \v 37 Be Pol e poiena turu polis, “Nori i ma kot hamatskö merai lam na nori i singata rilam a pata i matar u barebana. Alam has u katunur i Rom, kaba nori i haka has ria lam tara karabus. Na nori e katsin purese rario lam ba te katsin hala hamous tsipon rario lam. E moa koru! Nori peisa e gi lama ba te mi halakasa rario lam!” \v 38 Bu polis e na hatei ner u ranga teka turu gamman. Ba poata ti hengo nien ere Pol mere Sailas u katunur i Rom, ba nori e matoutu talar. \v 39 Ba nori e na ranga hatatagi tori ria i taren. Ba nori e lakasa gono mera ren tara luman karabus ba te tahul raren te gi la ba menien a taun. \v 40 Be re Pol mere Sailas e la ba ner a luman karabus me la uar i luma tere Lidia, ba nori e na tara rer a pal barebana ti hamanaia tere Iesu. Ba nori e ranga gono mera ren me kato hatagaler a nihamana i taren, ba nori e toan lar. \c 17 \s1 A han i Tesalonaika \p \v 1 Ba nori e sila ria turu taun i Ampipolis na i Apolonia ba te na tuku ria tara taun i Tesalonaika. Na toa luman lotu turu Jiu e kaia tara taun teka. \v 2 Be Pol e la uana turu lotu turu Jiu, te roron kato uen. Ba turu topisa u Lan u Goagono be Pol e ranga mera nen me hatei nena u Buk u Goagono. \v 3 Ba nonei e ranga hatarare nena u hihatuts turu Buk u Goagono ba te haruto nena e Kristo e lu hakapi a kamits ne takei pouts hasia tara tou mate. Ba nonei e poiena, “E Iesu a katun te ranga negu lia nonei e Mesaia, a katun te hopu kapin e Sunahan.” \v 4 Ba palainu katun e hamanar ba te ka hoboto gono mer ere Pol mere Sailas. Nu katunur i Gris u para ti hatsunoni e Sunahan i kato has u i iesana, na tohaliou pan has u para. \v 5 Kaba u Jiu i hiomi koru tala ba te gono hoboto rarima u katun u karous u omi ti roron ka pinopino laia tara toana. Bu Jiu e gono hoboto rer a toa hun katun pan tara toa makum, ba nori te ketar me hasingoto rer a barebana hoboto tara taun. Ba nori e oholer a luma tere Jeson ba te katsin halakasa rer ere Pol mere Sailas me haka rarien i matana u barebana. \v 6 Kaba nori i ma sabe rien, ba nori te las halakasa rer e Jeson na palair u katun ti hamanaia tere Iesu me piou rarien tara pal kapan tara taun. Ba nori e poier, “U katun teka i kato hasingoter a barebana tara han hoboto, ba nori e la has uarima i teka. \v 7 Be Jeson e las hagum ranen i luma i tanen. Nori e hipus ner u lo tere Sisa, a Gamman Pan i tarara, ba nori e poier a tana katun a solonen e Iesu te kingina.” \v 8 Ba poata a barebana na pal kapan tara taun i hengo neto u ranga teka, ba nori e toku korur. \v 9 Ba pal kapan e singoer a moni te gi sakahis ien a peisaren. Be Jeson na palair u katun ti hamanaia tere Iesu e hala rarien a moni, ba nori e purese raren. \s1 A taun i Beria \p \v 10 A bong turu lan teka ba pal barebana ti hamanaia tere Iesu e hala ba rer ere Pol mere Sailas tara taun i Beria. Nori i tuku hakapaia i Beria me na tasu ria tara luman lotu turu Jiu. \v 11 U Jiu teka i ma herei u Jiu i Tesalonaika. U Jiu i Beria i hakats halesala koru, kaba u Jiu i Tesalonaika i hapiun u ranga u tsimus. U Jiu i Beria i hengo hanigei u ranga tere Pol, na turu mamana u lan nori i rit u Buk u Goagono ba nori e katsin atei siler te go mana u u ranga teka. \v 12 Bu Jiu u para e hamana ria tere Iesu. Nu katunur i Gris u para i hamana has, a tohaliou pan na pal tson has. \v 13 Kaba poata ti hengoeia u Jiur i Tesalonaika e Pol e habulunganein u ranga tere Sunahan i Beria has, ba nori te la uarima i han teka ba te mi kato hasingoto haraharaha rer a barebana. \v 14 Ba i teka puku ba pal barebana ti hamanaia tere Iesu e hala ba menari e Pol i tasi, kaba ere Sailas mere Timoti i kakaia i Beria. \v 15 Ba barebana ti la gono mei e Pol e na piou hanoa narien tara taun i Atens. Be Pol e hala kopis mera neien u ranga te gi na ngö merien ere Sailas mere Timoti ba nori te la boroboro uarima i tanen. Ba pal barebana teka e takopis pouts uar i Beria. \s1 A taun i Atens \p \v 16 Tara poata e Pol e hahaloser ere Sailas mere Timoti i Atens, ba nonei e tarena u keisa u para ti lotu uen tara taun teka. Ba nonei e tori-tsuga koru nena a ka teka. \v 17 Be Pol e lana tara luman lotu turu Jiu ba te hiararanga gono merena u Jiu na pal barebana halhal ti hatsunonei e Sunahan. Na turu mamana u lan ba nonei e hiararanga gono merena a barebana te tara raien tara toana. \v 18 Ba nonei e hiararanga gono has merana u tson hihatuts turu huol u mar hihatuts ti ngöei u Epikurian nu Stoik. Ba palai e poier, “Aha nonei te ranga nena a katunun ranga pinopino teka?” Ba palai e poier, “Nonei e ranga toum nena u tana u got halhal.” Nori i ranga u teka, taraha e Pol e hatei rien e Iesu me poiena nonei e takei poutsia tara tou mate. \v 19 Ba nori e luer e Pol me piou narien turu toa u hagum te kaia tara makumun hagum ti ngöei i Ariopagas. Ba nori e poier, “Alam e ngilin atei silem u hihatuts u tsimus te mi katoe mia lö teka. \v 20 A mamana ka te ranga nemu lö alam e hahal namen, na lam e ngilin atei silem a mouna u ranga teka.” \v 21 A barebana hoboto i Atens nu katununa tara tana han ti kaia i Atens, nori i ngilin hakapi a poata hoboto i taren ba te hahatei ner u ranga u tsimus ba te hehengo haser u tana u ranga u tsimus. \v 22 Be Pol e tuoluna i gusuna i Ariopagas me poiena, “A ma tsi tsunonor i Atens, a mamana ka hoboto te tare gulia e haruto nena alimiu e hakats nitoa uamiu turu spirit. \v 23 Alia u hula la ba te tare iegu u makum u goagono te lotu mia limiu. Na lia u tara hasi a toa makumun hats te kana u ranga te poiena: ‘Tara toa got te ma atei sileri a barebana.’ Nonei a Got teka te hatsunono uami limiu na limiu e ma atei sile mien, nonei a Got te habulungana nagu lia i tamilimiu. \v 24 E Sunahan te habutu a han i puta teka na mamana ka te kana i tanen, nonei e ma ka neia turu luman lotu ti kui u katun, taraha nonei a Tsunono i Kolö ni puta has. \v 25 E Sunahan e ma ngile nei a barebana e gi kui beien a limaren a mamana ka. Nori e mar taguhu mena roien ime? E moa. Nonei peisa te hala nena a nitoatoana i puta turu katun hoboto ba te hala rane ien a mamana ka hoboto te ka meren. \v 26 Na nonei e hatuhanei a hun katun hoboto tara toa tuburen, ba nonei te hala mera neien turu han hoboto i puta te gi na ka ien. Nonei e hopu kap mamin a poata tara man toa man hun katun hoboto, ba te pana kap has nena u runguna han i taren. \v 27 Taraha, e Sunahan e ngil nori e gi sakien, bu katun te salasa kukuhil siler e Sunahan te tatei sabie roen. Kaba e Sunahan e ma lehana koru ba nanei ta toa i tarara. \v 28 A toa tson atei e poei, \q1 ‘Ara e toatoa ria i tanen ba te lala ria i tanen ba te ka ria i tanen.’ \b \p Nu palain u tson u atei i tamilimiu i poei hasi, \q1 ‘Ara has i tuhanaia i tanen.’ \v 29 Ti tuhanaia ra tere Sunahan, ba ra te ma tatei pei rei nonei e here nei a goul tsi a silva na a hatu na a ka te hakats mam nena a katun ba te toke nen. E moa. \v 30 E Sunahan e tara hahalongolo tunir a barebana tara poata i manasa ti hahal ien. Kaba i romana nonei e habulungana rena a barebana tara han hoboto te gi hakapa koru menien u markato u omi nu hakats u omi i taren. \v 31 Taraha, nonei e hopu kapin u lan te go butu u u kot i tanen, Tara poata teka ba nonei te hala nanou romana a nitsunono i tanen tara katun te hopu kap mam nen. Na katun teka e tsimou hamatskö hoboto ranou romana u barebana i puta. Be Sunahan te haruto rena u katun hoboto te mana uana romana a ka teka, taraha nonei e hatakei poutsi a katun teka tara tou mate.” \v 32 A barebana i hengo hakapi u ranga tere Pol. Ba poata ti hengo nien a katun e takei poutsia tara tou mate, ba palai e gol hahamana naren. Kaba palai i poei, “Alam e ngilin hengoem u ranga i tamulö tara tana poata.” \v 33 Be Pol e la ba nena u hagum teka. \v 34 Na palain u katun ti ka gono meien ba te hamana ria tere Iesu. E Daionisias, a pala turu hagum i Ariopagas, e kaia i gusuna a tsi hun katun teka, na toa tahol has a solonen e Damaris, na palai has. \c 18 \s1 E Pol e kuiia i Korin \p \v 1 Be Pol e la ba nena a taun i Atens me la uana tara taun i Korin. \v 2 Ba nonei e hitupali mena a toa Jiu, a solonen e Akuila, a toun Pontas. Nori mera tahol i tanen e Prisila i hagou la ba hakapa nema a provins i Itali. Taraha, a Gamman Pan e Klodias e ranga merai u Jiu hoboto e gi la ban a taun i Rom. Be Pol e la tala uana turu mun tahol. \v 3 Nori u mun tahol i ka mei a toa mar toukui te ka has mei e Pol, be Pol e ka gono tala mera nen ba nori te kuir. Nori i atein kuin a luma seil. \v 4 Turu mamanu Lan u Goagono turu Jiu e Pol e la u turu luman lotu i taren ba te ranga gono mera nen. Nonei e ngilin habutsi u nihamana u niga turu Jiu na turu Grik has. \v 5 Ere Sailas mere Timoti i la ba nema i Masedonia me la uarima i Korin, be Pol e habulungana nitoa nena u ranga turu mamana u lan. Nonei e hatei hatagalein u ranga turu Jiu me poiena, “E Iesu nonei e Mesaia.” \v 6 Kaba nori u Jiu i hipusin u ranga i tanen me ranga sisi ria i tanen. Ba nonei e tohu ba nena u koahu turu hasobu i tanen te ga haruto merien a raharaha i tanen. Ba nonei e poiena i taren, “Te tapolasa ba nemoa limiu e Sunahan ba te tiamiu, a ka peisa noa has i tamilimiu. Alia u hatei hakapa rilimiu u ranga u mana. Na lia e la tala uagou turu katun te halhal ria i tarara u Jiu.” \v 7 Be Pol e la ba nena a luman lotu teka, me la uana tara luma tara toa katun, a solonen e Tisias Jastas, a katun te roron hatsunono e Sunahan. A luma i tanen e kaia i rehina luman lotu turu Jiu. \v 8 Na tsunono tara luman lotu a solonen e Krispas. Nonei na pala hoboto i tanen i hamana u tara Tsunono. Na para a tei Korin i hengo u ranga tere Pol, ba nori e hamanar me habaptaisir. \v 9 Na tara toa bong be Pol e tareto u toa u hiharuto, ba Tsunono e poieto i tanen, “Alö go ma matoutui. Alö go hahatein u ranga. E moa te go hahalongolo u lö. \v 10 Alia e ka gono mego lö, ne moa ta toa ta katun te ga kato homio lö. Alia e ka megu u katun u para tara taun teka.” A Tsunono te mar ranga u teka. \v 11 Ne Pol e keia i Korin u toa u hiningal na tönomo a tsihau, ba nonei e hatuts rane ien u ranga tere Sunahan. \v 12-13 Kaba tara poata te Gammania e Galio i Gris, bu Jiu e takei hobotor me omier e Pol. Ba nori i pile kap naten me na piou narien turu kot me poier, “A katun teka e roron hatuts ranei a barebana te gi kato meni u mar lotu tere Sunahan te ma matsköneia turu Lo i tamulam u Jiu.” \v 14 E Pol e katsin ranga palis u i taren, kaba e Galio e poe tsiponi turu Jiu, “Alimiu u Jiu, sanena te ga pekoia a katun teka a lo, tsi te ga katoe ien ta markato ta omi, alia sane hengo rago limiu. \v 15 Kaba limiu e mi rangata tsipon nemiu a man ranga pinopino na man solo na man lo peisa i tamilimiu. Bara, e noahasina. Alimiu peisa noa has te go hamatsköe iam a ka teka. Alia e ma tatei hengoegi u kot tara mar ranga teka.” \v 16 Ba nonei e tsuga ranen turu kot. \v 17 Ba nori hoboto e pile kap ner a tsunono tara luman lotu turu Jiu, a solonen e Sostenis, ba nori e singsingate rien i rehina makumun kot. Kaba e Galio e ma hakats silei a hiatatung teka. \s1 E Pol e la pouts u tara taun i Antiok te kana i Siria \p \v 18 E Pol e gamon ka halehana lelia i Korin, ba nonei e raranga haniga merena u Kristen, me toan lana. Ba nonei e osana tara tolala ba te katsin la uana tara provins i Siria. E Prisila mere Akuila ti la gono meien. Na tara taun i Senkria nonei e kuli ban a hulunen, taraha i manasa nonei e ranga hamana u i iasa tere Sunahan. \v 19 Ba nori e na tuku ria tara taun i Epesas, be Pol e la ba rena ere Prisila mere Akuila. Nonei peisa te tasuia i iahana luman lotu turu Jiu me hiararanga gono mera nen. \v 20 Ba nori e ranga merien te ga gamon ka bu uen, kaba nonei e ma hanigai. \v 21 Kaba e Pol e ranga haniga mera ien me poiena, “Te ngil noa e Sunahan, ba lia te la pouts lel uaguma romana i tamilimiu.” Ba nonei e na osana tara tolala me la ba nena i Epesas. \v 22 Ba tolala e na sungna tara taun i Sesaria, be Pol e na hatsomi rena u Kristen. Ba nonei e toan la uato i Antiok. \s1 E Pol e hataniei a hatopisana nilala i tanen \p \v 23 E Pol e kei a tsitabubun poata a tsi lehana, ba nonei e toan la ba nena i Antiok me lana. Ba nonei e lana tara man palabina man han tara provins i Galesia na i Pritsia, me kato hatagala rena u Kristen hoboto. \v 24 Na toa Jiu a toun Aleksenria e mi kaia i Epesas. A solonen e Apolos. Nonei a katun te katkatoei u ranga u niga, na nonei e atei sil koru hasi u ranga tere Sunahan te kana turu Buk u Goagono. \v 25 Nonei i hatutsei a maroro tara Tsunono, ba torinen te tagala sil koruena a Tsunono. Nonei e roron hatuts hamatsköri a barebana a man ka tere Iesu te hengo nen. Kaba nonei e atei sil peisa lasi a man hihatuts tere Jon a Tsonun Baptais. \v 26 Nonei e hatanian ranga hatagalaia i iahana luman lotu turu Jiu. Be Prisila mere Akuila i hengoe ten ba nori e lue ren me harute rien a mouna koru a markato tere Sunahan. \v 27 Tara poata te katsin laia e Apolos tara provins i Gris, bu Kristenir i Epesas e hale rien u rangan hitaguhu te ga la uen tara nilala teka. Nori i koloto meni a kalanloun turu Kristenir i Gris te gi tatei lu haniga menien. Be Apolos e na tukuna i Gris, me taguhu hatagala rena u barebana ti hamana mei te tatagi merien e Sunahan. \v 28 Nonei e tagala koru mei te ranga palis u, ba te pita-puta koru hasena u ranga hasoala turu Jiu i matar u barebana. Na turu Buk u Goagono nonei e haruto haniga koru rien e Iesu nonei e Mesaia. \c 19 \s1 E Pol e kuiia i Korin \p \v 1 Tara poata te kaia e Apolos tara taun i Korin, be Pol e silana tara makum te ka mei a man pokus ba nonei e na butuna i Epesas, me na sabe rena a palabir u Kristen. \v 2 Ba nonei e rangata ranen, “Tara poata tu hamana mia limiu, alimiu u lu has iam u Namnamei u Goagono?” Ba nori e poier, “E moa. Alam u mamala hengoei te ga ka u tu Namnamei tu Goagono. \v 3 Be Pol e rangata lel ranen, “Ga saha mar baptais tu lue iam limiu?” Ba nori e poier, “Alam u lui a baptais tere Jon.” \v 4 Be Pol e poiena, “I manasa te baptais reia e Jon u barebana, ba nonei e hatei rane ien te gi habirits merien a toriren ba te habaptaisir. Ba nonei e hatei rane ien te gi hamana uen tara katun te murimuri nena men romana, nonei e Iesu.” \v 5 Nori i hengo u ranga teka me toan habaptais ria tara solona e Iesu a Tsunono. \v 6 Be Pol e hatakopena a limanen i ieluren, bu Namnamei u Goagono e koul uanama i taren. Ba nori e ranga ria turu mamanu mar ranga halhalina i Kolö, me töho ner u ranga hamatskö tere Sunahan. \v 7 Nori u katun hoboto teka i antuna toumia tara 12 a katun. \v 8 Be Pol e tasu uana i iahana luman lotu turu Jiu, ba nonei e ongolona me ranga nena u Bulungana u Niga. Na te markato uen teka e antunaia tara topisa tsihau. Nonei e ranga hatagala mera ien me torohanan hatakeiena u hakhakats u niga i taren tara Nipepeito tere Sunahan. \v 9 Kaba a palabi i hipus nen ba te ma hamanari. Nori i ranga homin a Maroro tara Tsunono i matar u barebana. Be Pol e toan la ba ranen. Nonei e lur u Kristen me la gono mera nen, na turu mamanu lan nonei e hatei nia u ranga i iahana luman skul tere Tiranas. \v 10 Te markato uen teka e antunaia turu huol u hiningal. Bu barebana hoboto ti kaia tara provins i Eisia i hengoeto u ranga tara Tsunono, u Jiu nu Grik has. \s1 A galapien tson tere Siva \p \v 11 E Sunahan e taguhi e Pol me kuiena a man mirakul pan halhal. \v 12 Ba barebana e hake ria u hangitsip tsi u labalaba i tuanreina e Pol, ba nori e toan lu mena rien turu katun ti ka mei a nimate. Ba nimate i taren e kapana, bu mate u omi e koul ba has naren me lar. \v 13 Na palabir u Jiu i roron hula la ba te kuin bisnis ner ti tsuga ba merien u mate u omi. Na palabi i torohanan poan a solona e Iesu a Tsunono te gi koul u u mate u omi turu barebana. Na nori a man toa i roron ranga u teka, “Alia e ranga hatagala koru mego lö tara solana e Iesu te roron rarariena e Pol, la ban!” \v 14 A elahit u munmun toulana ti kato a markato teka nori a galapien tson tara toa pris pan turu Jiu a solonen e Siva. \v 15 Kaba toa mate a omi e ranga palis u i taren me poiena, “Alia e atei silegu e Iesu ne Pol e ka mer a nitagala, kaba lia e ma atei sil ragi limiu!” \v 16 Ba katun te ka mei a mate a omi e kurapa uana i taren ba te atung ranen me tagala saluhe ranen. Nonei e kato homi korur a peisaren me kis kakata ba rene ien a hasobu i taren. Ba nori e bus ba ner a luma teka me la mer a beloso. \v 17 Bu Jiu nu Grik hoboto ti kaia i Epesas e hengo ner a ka teka. Ba nimatout a kapan e butuna turu barebana hoboto, ba nori e soloseier e Iesu a Tsunono. \v 18 U katun u para ti hamana i lama me mi poke ier a mamana markato ti katoe ien i manasa. \v 19 Na para a katun ti roron kato u matuna na hirakö i gono hoboti a man bukun matuna na hirakö i taren me hatse ria turu tula i matar u barebana hoboto. Ba nori e asier a hihol tara buk hoboto teka me antunana tara 50,000 makumun silva.* \v 20 Tara markato teka, u ranga tara Tsunono e sata u tara han a para me tagala saluhena. \s1 A tei Epesas i ku homin e Pol \p \v 21 Na i murina a ka teka, bu Namnamei tere Sunahan e haleie nei e Pol u hakats te ga la uen tara provins i Masedonia na i Gris, ba te la hamurimuri uana i Jerusalem. Ba nonei e poiena, “I murina te na tare goa lia a man han teka, ba lia te na tara hase gou i Rom.” \v 22 Ba nonei e hala rena a elasolana katunun hitaguhu i tanen, ere Timoti mere Irastas, ba te la mam uar i Masedonia. Be Pol peisa te gamon ka noana tara provins i Eisia. \v 23 Tara poata teka a nomi pan e butuia i Epesas ti pal meni a barebana a Maroro tara Tsunono. \v 24 E mar butu u teka: a toa katun a solonen e Dimitrias e kukuiei a man ka a silva. Na nonei e roron kui tatatiei a ma tsi makumun lotu a goagono a silva ti hanamnameini a luman lotu pan tere Atemis, a got gamogamo a tetahol ti roron hatsunono u a tei Epesas. E Dimitrias e roron habutsi a toukuin hahol a para turu katunun kui i tanen. \v 25 Nonei e goner u katun teka nu katun has a toukui i taren te kato hoboto u i iesana me poiena, “Pal tson, alimiu e atei silemiu a toukuin hahol teka te roron habutsena a hihol i tarara. \v 26 Na katun teka e Pol e roron habiritsena u hakats tara katun a para ba te poiena, ‘U keisa te kuieri u ualima e ma got hamanari.’ Alimiu u tare men na limiu u hengo hakapa hase men. Nonei e ma mar kato peisa uanei i teka i Epesas. E moa. Nonei e kato hasema u ranga teka tara han a para koru i iahana provins teka i Eisia. \v 27 U ranga tara katun teka e namos kato homiena a solo tara toukui i tarara. Na tana ka lel, u ranga i tanen e namos kato homi hasena a solo tara luman lotu pan tara got a tetahol e Atemis, ba te here nei a ka pinopino turu hakats turu barebana. A tei Eisia hoboto nu barebana tara han hoboto e roron hatsunoner a got a tetahol teka. Kaba u ranga tara katun teka e Pol e katsin kato hatia tsiponena a nikapan i tanen.” E Dimitrias e mar ranga u teka. \v 28 Nori i hengo u ranga teka me raharaha korur. Ba nori e kur me poier, “E Atemis a tetahol i tarara a tei Epesas te pan koruna!” \v 29 Ba barebana i Epesas hoboto e hiagetageta hapanir. Nori i takei hoboto me pieta uar tara makumun hagum. Na nori i las tsibilir ere Gaias mere Aristakas ba te la gono mera ren. Nori a elasolana katununa i Masedonia ti roron lala gono mei e Pol. \v 30 E Pol e ngilin la u i gusur u barebana, kaba u Kristen i hapiu nen. \v 31 Na palabir u gamman ni Eisia a man hahikapien tere Pol, nori i hala nema u ranga i tanen ba te ranga hatagala meren te go ma tatei la uaien i iahana makumun hagum. \v 32 Bu hagum teka e tutu koru talana. A palabi i kun u tanu ranga, na palabi i kun u tanu ranga. Na para koru a katun i ma atei silei a mouna a ka ti mi gono sile ien. \v 33 Bu Jiu e hala menari e Aleksenda i hagus, ba palabir u katun e ku siler te go kato menien u ranga. Be Aleksenda e hasoasei nena a limanen te gi hanoa meni u barebana u geta, me katsin palisena u ranga i taren. \v 34 Kaba nori i tara mareien nonei a Jiu, ba nori e tutoa ku hobotor me poier, “E Atemis a tetahol i tarara a tei Epesas te pan koruna!” Na nori i mar ku talasi u teka e antunaia tara huol a aua. \v 35 Ba toa katun pan ni Epesas e kato hakokomoto rena u barebana me poiena, “Ara a tei Epesas, a barebana hoboto e atei siler i Epesas nonei a taun te tara kap nena a luman lotu tara tetahol pan e Atemis, na taun has tara hatu a goagono te rusma i Kolö. \v 36 Moa koru ta katun te ga hipusin u ranga teka. Alimiu go kakamoto iam. Alimiu u moa te go hasesei koruam ba te katoemiu ta toa ta ka. \v 37 Alimiu e mi piou remuma a elasolana katun teka, kaba nori i ma kopei ta ka tara luman lotu. Na nori i ma ranga hahakos hasi tara got a tetahol i tarara. \v 38 Te ngilin kot mena e Dimitrias nu katunun kui i tanen a toa katun, e ka mena a poatan kot. Nu gamman e ka hasir. Nori e gi hamatsköi u ranga i taren turu kot. \v 39 Na te ka lel memia limiu tu tan tu ranga, ba limiu te hamatsköe mien romana tara poatan hagum hamatskö. \v 40 Ara e lu toume rou a niomi te hiagetageta hapan uali lara turu lan i romana. Te rangata nanou a Gamman Pan a mouna u geta teka, ba ra te ma tatei antunan palis naroi u ranga.” \v 41 A katun pan e mar ranga u teka, me hala ba rena u katun ba nori e tarurar. \c 20 \s1 E Pol e la u i Masedonia na i Gris \p \v 1 U geta teka e kapa, be Pol e ngö rena u Kristen e gi la uama i tanen. Ba nonei e hala nena u ranga i taren ba te kato hatagalena a toriren. Nonei e ranga haniganiga meren ba te toan la uana tara provins i Masedonia. \v 2-3 Nonei e lalaia tara man makum teka, ba te ranga nena u rangan hitaguhu u para turu Kristen. Ba nonei e na toan butu talana tara provins i Gris, ba te ke iena a topisa tsihau. Ba nonei e ngilin osa lelna tara tolala ba te la uana i Siria, kaba u Jiu i korupakö tsipon nen. Be Pol e hakats nena te ga sila pouts uen i gusuna i Masedonia. \v 4 Ne Sopata, a katununa tara taun i Beria a pien tere Piras, nonei te la gono mei e Pol. Na palair u katun i la gono has meien: nori ere Aristakas mere Sekandas ri Tesalonaika, ne Gaiasina tara taun i Debi, ne Timoti, ne re Tikikas mere Tropimas tara provins i Eisia. \v 5 Nori u katun teka ti la mam me na hahaloso raria lam* tara taun i Troas. \v 6 A kannouna tara beret te moa ta yis e la hakapa, ba lam e la ba nem a taun i Pilipai me na osa mia tara tolala me lam. Ba lam e na tuku mia i taren tara taun i Troas turu hatolimana u lan. Ba lam e ke mia u tohit u lan i Troas. \s1 E Pol e hatakei poutsi e Yutikas i Troas \p \v 7 Turu Sandei alam u gono sil te go nou hoboto u ba te kato hasem u Komunio. Be Pol e rangana turu barebana. Nonei e katsin lana i mahö, ba nonei e spanena u ranga me antune iena gusuna bong. \v 8 Nu lam u para te kulupuia tara rum i iasa tu gonoia lam. \v 9 Na toa katun a hitots a solonen e Yutikas e gumia tara windou. E Pol e ranga noa ba nonei e Yutikas te topi koruna. Nonei e soho koru tala ba te rusuna tara Fp fl hatopisana rum i iasa me rus halehana uana i puta. Bu katun e pieta koul uar i puta me lue ren, kaba nonei e mate hakapa. \v 10 Be Pol e koul hasina ba te turuna me lukutu nanen me poiena, “Alimiu go ma tokumi. Nonei e toatoana.” \v 11 Be Pol e la pouts lelina i iasa me posiena a beret ba nori e nour. Ba nonei e kato sei lelena u ranga i taren, ba te ranga halanina, me toan la ba ranen. \v 12 Ba nori e lu menari a katun a hitots te toatoa pouts i han. Ba toriren e sasala koru pouts tala menen. \s1 E Pol e la ban i Troas me la uana i Mailitas \p \v 13 Alam u la mam me na osa mia tara tolala me na tuku mia tara taun i Asos. Alam u na sakieia e Pol i Asos te go lu mena ien tara tolala. E Pol noa has te mar haka mam meni u ranga teka. Nonei e ngilin tatalaia i maroro ba te la uana i Asos. \v 14 Be Pol e mi sabe rana lam i Asos, ba lam e lu mena mien tara tolala. Ba lam hoboto e la uam tara taun i Mitilini. \v 15 Ba lam e la ba nem i Mitilini me na lan hasukusuku rena tara toa tolo a solonen i Kaios. Ba lam e na lan lel rena me sabiem a tabina tolo te ngöeri i Semos. Ba lam e na lan lel rena me tuku mia tara taun i Mailitas. \v 16 E Pol e hakats lasin te go la soku ba menien a taun i Epesas, taraha nonei e raman kaia tara provins i Eisia. Nonei e ngilin hasesei sil te go na butu uen i Jerusalem i mam turu Pentikos te ga antuna uen. \s1 E Pol e ranga haniganiga mer a pal kapanir i Epesas me lana \p \v 17 Tara poata tu tukuia lam i Mailitas, be Pol e hala mena nei u ranga i Epesas. Nonei e ngör a pal kapan turu Kristen e gi la uama i tanen. \v 18 Ba nori e mi tuku ria i tanen ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e atei silemiu a markato tu kato lia tara poata tutun tu tuku malia i Eisia, na tara mamana poata tu ka gono meria lia limiu. \v 19 Na limiu e atei silemiu, a para poata ti kitseia u Jiu u ranga te gi pita-puta menien lia. Na tara ka teka alia u ka mei u tori-tiama u para na kamits a para. Kaba alia u kato hatetenei a peisar ba te katoegu a toukui tara Tsunono. \v 20 Na lia u ma matout mei tu habulungana meni u ranga te tatei taguhu rano limiu. Na turu hagum na tara man luma has i tamilimiu, alia u hatuts rio limiu. Alimiu e atei sile men. \v 21 Alia u hatei hatagalein u ranga tara pal katun i tar u Jiu na i tamilimiu has u Grik, te go habirits mena milimiu a torimiu tere Sunahan, na te go hamana has uam limiu tara Tsunono i tarara e Iesu Kristo. \v 22 Na lia e hatei rago limiu, u Namnamei tere Sunahan e las tale nolia ba lia te la uagu i Jerusalem. A saha ka te na butu noia i tar i Jerusalem, alia e ma ateigi. \v 23 A ka lasi teka te atei sile gulia: tara mamana taun u Namnamei u Goagono e roron hatei halesaleio lia ba te poiena, ‘Alö e na sabie mou a kamits ba nori te na haka hase roa lö tara karabus.’ \v 24 Na lia e ma hakats hapara nagi te go toatoa u lia tsi te go mate u lia. Kaba alia e hakats sil koruegu te go antunan hakapa haniga meni lia a toukui teka tu luia lia tere Iesu a Tsunono, a toukuina te hatei menari u Bulungana u Niga tara nihitaguhu tere Sunahan.” \v 25 E Pol e ranga lel me poiena, “I manasa tu lalaia lia i gusumilimiu, ba lia te hatei negu u rangana tara Nipepeito tere Sunahan. Kaba alia e hatei ragi limiu, alimiu hoboto e ma tara lele moi lia. \v 26 Na lia e hatei has ragi limiu, te tapolasa ba nanoa ta toa i tamilimiu e Sunahan ba te tiana, e ma omi uanei i tar. \v 27 Alia u mamala peits ba rilimiu tu ranga. E moa. Alia u hatei rilimiu a man hakats hoboto tere Sunahan. \v 28 Alimiu go tara kap haniga niam a peisamilimiu na pala hoboto tere Iesu, te hereri u sipsip. U Namnamei u Goagono e hopu kap rio limiu u katunun taratarakap i taren. Taraha, nonei e ngilena alimiu go taratara kap haniga riam u katun tere Sunahan. A Pien Tson i tanen e sakahis hakapa rien u rahatsing peisa i tanen. \v 29 Kaba alia e ateigu, te la ba ragoa lia limiu bu katunun hihatuts u omi te la rima romana i gusumilimiu ba te mi kato homi rario limiu, ba te here roi u muki u hie te kato homi rer u sipsip. \v 30 Na palabir u katun i tamilimiu pouts noa has te katoer romana u ranga u gamo, te gi las merai u Kristen ba te kukute raren. \v 31 Na limiu go hanei haniga hiton iam. Alimiu go hakats sile iam a ka teka: turu topisa u hiningal nitoa, tara bong na tara lan, alia u ma hanoai tu hatuts meri limiu hoboto a man toa toa. Alia u hatuts meri limiu a nitatagi pan. \v 32 “Na lia e haka tala ragia limiu tara nipepeito tara Tsunono, na turu rangana tara nihitaguhu i tanen. Nonei e antunan hatagala nena a nihamana i tamilimiu ba te hala ranei limiu a man ka man niga hoboto, te roron hala ranei e Sunahan u katun hoboto te hopu kap merien i tanen. \v 33 Alia u ma kato silei te go lu meni ta moni tsi tu hasobu tara tana katun. \v 34 Alimiu te atei silemiu u huol u ualima i tar te pilin a toukui na te taguheio lia tara man ka te makmakum, ba te taguhu has rena u katun ti ka gono meio lia. \v 35 Tara mamana toukui i tar, alia u haruto rilimiu te gi mar kui hatagala u ra teka, ba ra te tatei taguhu rer u katun u pinolasa. Ara gi hakatsin u ranga te kato e Iesu a Tsunono te poien, ‘A nisasala tara katun te hala nena a man ka tara tana katun e la sei nena a nisasala tara katun te luna tara tana katun.’” \v 36 E Pol e hakapi u ranga i tanen ba nonei e hatukununa me singo hoboto gono mera nen tere Sunahan. \v 37 Kaba nori i tabe hapara koru ba te hamagoe ria a limaren i totongolona e Pol ba te hatsomi hapara naren. \v 38 Nori i hasagohi a nitatagi pan koru te poe mam meni e Pol, “Alimiu e ma tara lele moi lia.” Ba nori e na piou narien tara tolala. \c 21 \s1 E Pol e osaia tara tolala te ga la uen i Jerusalem \p \v 1 Alam u la ba ren me na osa mia tara tolala me lam. Ba lam e seil hamatskö uam tara toa tolo i Kos. Bu hamahö ba lam e na tuku mia tara tana tolo i Rous. Ba lam e la ba nem i Rous me la uam tara taun i Patara. \v 2 Ba lam e na sabiem a toa tolala te katsin la u tara provins i Pinisia, ba lam e osa mia i tanen me lam. \v 3 Ba lam e na tarem a tolo i Saipras me la hapal ba mena mien tara pal keruka i tamulam me lam. Ba lam e la uam tara provins i Siria me na sung mia tara taun i Taia. A tolala e katsin hakoulia a kako tara han teka. \v 4 Ba lam e na sabe rem u Kristen, ba te ka gono mera men tara han teka turu tohit u lan. Na tara nitagala turu Namnamei tere Sunahan nori i ranga mei e Pol te go ma tatei la uaien i Jerusalem. \v 5 Tu hakapia lam a poata i tamulam tara han teka, ba lam e la ba nem nonei a han me lam. U Kristen hoboto — a man munmun tahol na galapien i taren — i mi hipiouia i ielesala tara taun. Na i kotolana alam u hatukun me katoem u singo. \v 6 Ba lam e hiahanhaniga gono mera men. Ba lam e osa mia tara tolala, ba nori e la poutsur i han i taren. \s1 I Sesaria e Agabas e hatein u ranga tara propet \p \v 7 Alam u osaia tara tolala me la ba nem a taun i Taia me la nitoam. Ba lam e na tuku mia tara taun i Tolemes. Ba lam e hatsomi mia turu Kristen, ba te ka gono mera mien u toa u lan. \v 8 Bu hamahö ba lam e la uam i Sesaria ba te na tuku mia i luma tere Pilip, a katun te hahabulunganein u ranga tere Sunahan. Nonei a toa tara elahit a katun ti hopu kapir i Jerusalem. Alam u ka gono meien. \v 9 Na tson teka e ka mei a elahats a pien tahol a kukubei i tanen ti rangein u ranga turu propet. \v 10 Alam u gamon kaia teka, ba toa propet a solonen e Agabas e gala nama i Judia. \v 11 Nonei e la uama i tamulam ba te mi lue iena a lete tere Pol. Be Agabas e kitse nei a lete a peisanen, a man mounen na man limanen has. Ba nonei e poiena, “U Namnamei u Goagono tere Sunahan e ranga uana teka, ‘U Jiu i Jerusalem e na kato has uar teka ba nori te kits nariou romana a katun terena lete teka. Ba nori te toan hala naroen tara pal barebana halhal turu Jiu.’” \v 12 Tara poata tu hengo nia lam a ka teka, ba lam nu katun hoboto e ranga hatatagi tori silem e Pol te go ma la uaien i Jerusalem. \v 13 Ba nonei e ranga palisina me poiena, “Aha te tabe sile milimiu? Alimiu e kato hatitiama koruemiu a torir. Te ngilin kits naroen lia tara karabus, alia e tatei karabusugu, ba lia te na kato begi a Tsunono e Iesu a ka teka. Na lia e haniga hasigu te go na mate sil menien lia i Jerusalem.” \v 14 Nonei e tagale rilam ba lam e hanoa talam me poiem, “E Sunahan e tatei kato mena neien turu ngil i tanen.” \v 15 Te kapaia a poata i tamulam tara han teka, ba lam e kato hamatsköem a man ka i tamulam ba te kete uam i Jerusalem. \v 16 Na palair u katunur i Sesaria ti hamanaia tere Iesu i la gono has merio lam. Ba nori e na piou raria lam i luma tere Neson, a katununa tara tolo i Saipras. Nonei e kaia tara pal barebana ti hamanaia tere Iesu i manasa noa, ba lam e na ka mia i luma i tanen. \s1 E Pol e tarei e Jemis \p \v 17 Tara poata tu tukuia lam i Jerusalem ba pal barebana ti hamanaia tere Iesu e sasala mer ti tara merien lam. \v 18 Bu hamahö be Pol na lam has e la hoboto uam tere Jemis. Na pal kapan hoboto tara pala tere Iesu i ka has. \v 19 Be Pol e hatsomi ranen, ba te hatei ranen a mamana ka hoboto te kato e Sunahan me poiena, “E Sunahan e taguhe molia ba nonei te kato beie nei u katun halhal i tarara u Jiu u toukui u niga.” \v 20 Tara poata ti hengoe ien a ka teka, ba nori e soloseier e Sunahan. Ba nori e poier i tanen, “A tsi toulamulam, alö e atei silem u Jiu te hamana ria tere Iesu e para sokur na nori hoboto e kukute hanige ier u Lo tere Moses. \v 21 Nori i hengoin tu hatuts mera mei lö u Jiu hoboto te ka ria turu han tara pal barebana halhal i tarara u Jiu ba lö te poiem nori gi tori-tsuga ban u Lo tere Moses, ba lö te poe hasem te gi ma pöni a hatoatongo tere Sunahan tara pikpikör a galapien i taren, ba nori te ma tatei kukute haseri u markato turu Jiu. \v 22 Ba nori te hengo hamane riou te tuku hakapa uamu lalö. Gaha te katoe rou ra? \v 23 Alö go kato a ka teka te ranga nemu lam. A elahats a tson e ka ria teka ti hamana u i iasa i matana e Sunahan. \v 24 Alö go na piou ren ba limiu te la hobotomiu tara Luman Lotu Pan te go haruto mena milimiu te go matskö uam limiu turu Lo turu Jiu.* Na lö go hol has beren, ba nori te kobana ba ner u hulu i bakuren. Ba barebana hoboto te atei sile riou u mamana u ranga ti ranga sil mei lö u katun e ma mana nei. Nori e atei sile riou alö te kukutiem u Lo tere Moses. \v 25 Na alam u hala hakapa nela a kalanloun turu barebana halhal i tarara u Jiu te hamana ria tere Iesu. A kalanloun teka e hatei nena u haniga i tamulam te gi kato menien a tohats puku a ka: nori e gi agonein a ka te hats ba neria turu keisa, na nori e gi agonein u rahatsing, na nori e gi agonein a ka te kepa hamate naria i totongolonen, na nori e gi ma tsikoloi.” \v 26 Be Pol e lu rena a pal tson, bu hamahö ba nori e la hoboto uar turu lotu. Na turu lotu teka nori i na tuolia i matana pal kapan turu lotu turu Jiu me hamana uar i iasa tere Sunahan ti matskö uen turu Lo turu Jiu. Be Pol e tasuna tara Luman Lotu Pan ba te hatei nena u hats i taren e katoe roen romana turu hatohitina u lan. U hats teka e haruto nanou u ranga i taren e manana. \s1 Nori i pile kapin e Pol i Luman Lotu Pan \p \v 27 Te pats kapaia u tohit u lan teka, bu Jiur i han i Eisia e rute ria e Pol i Luman Lotu Pan. Ba nori e hasingoto haraharaha rer a barebana hoboto ba te tsepe ier e Pol. \v 28 Ba nori e ku hapanir me poier, “A barebanar i Israel, mi taguhu ramo lam! Nonei lasi a tson teka te hatuts rena a barebana tara han hoboto te gi tori-tsuga ba meni a barebanar i Israel nu Lo tere Moses na Luman Lotu Pan teka. Na tana ka lel has, nonei e piou hasir u katun halhal i tarara u Jiu i iahana Luman Lotu Pan ba nonei te kato habahi hakapena a makum a goagono teka!” \v 29 Nori i mar ranga u teka, taraha nori i tara mami e Tropimas a toun Epesas me tara gono merien e Pol i iahana taun, ba nori i poieto e Pol e la gono menien i Luman Lotu Pan. \v 30 Ba barebana hoboto i iahana taun i asingoto koruto me hiagetageta hobotor, ba nori e pieta gugonor me tsepe ier e Pol me las halakasa ba narien a Luman Lotu Pan. Ba nori e topei hapilier u tamana tara Luman Lotu Pan. \v 31 Ba nori e katsin atunger e Pol, bu toa u raranga e la uana tara tsunono tara Retsimen ba te poiena a barebana hobotor i Jerusalem i asingoto me hiagetagetar. \v 32 Ba tsunono e lu rena u soldia na palair u kepten ba nori e pieta gala hobotor tara barebana. Ba poata ti tare ien a tsunono nu soldia, ba nori e hanoan singata ner e Pol. \v 33 Ba tsunono turu soldia e lana tere Pol me pile kap nanen ba nonei e ranga merena u soldia i tanen te gi kits menien a huol a tsien. Ba nonei e poiena, “Esi nonei teka, na ha te katoe lalen?” \v 34 Ba barebana e ku hobotor, ba palai e poier a toa ka na palai e poier a tana ka. Ba barebana e geta hapan korur, ba tsunono e ma antunan hengo sabe nanei a ha koru te butu lala. Ba nonei e ranga merena u katun i tanen te gi na sei gono meni e Pol i luman soldia. \v 35 Ba nori e na tuku ria turu toki tara luma bu soldia e soata sei tuner e Pol, taraha a barebana i tagala sil korui te gi lu menien. \v 36 Ba barebana e kukute raren me kur, “Atung hamate iam!” \s1 E Pol e ranga hatarareia tara barebana \p \v 37 Bu soldia e na katsin tasu gono mer e Pol i iahana luman soldia, ba nonei e poiena tara tsunono turu soldia, “Alia e ka megu a tsi ranga i tamulö.” Ba tsunono e poiena, “Alö e hahatongon ranga uam turu Ha-Grik? \v 38 Alia e poie gula alö a toun Itsip tu hasingoto haraharaha korur a barebana i manasa ba nonei te las mera nei u 4000 u tsonun hihipuli ba te la mera neien tara latu pinopino.” \v 39 Be Pol e poiena, “Alia a Jiu, na lia a toun Tasas, a taun te panina tara provins i Silisia. Alö go haniga ba lia te rangagu tara barebana.” \v 40 Ba tsunono e hanigana be Pol e tuoluna turu toki ba te hasoasei nena a limanen tara barebana. Ba nori e kokomotor be Pol e toan ranga mera nen turu Ha-Hibru. \c 22 \p \v 1 Ba nonei e poieto, “A man hatamana na man hatoulana, hengo iam ba lia te ranga hatarare negu i tamilimiu.” \v 2 Tara poata ti hengoe ien te ranga uaien turu Ha-Hibru, ba nori e kokomoto korur. \v 3 Be Pol e poieto, “Alia a Jiu ti poseia i Tasas, a taun i Silisia. Kaba alia u pania tara taun teka i Jerusalem ne Gameliel nonei a tson hihatuts i tar. Alia u tsitsiloia turu lo hoboto turu tuburara, na lia u tagala sil koru te go kukute haniga meni lia e Sunahan, te kato has uami limiu hoboto i romana. \v 4 Alia u kato homir a barebana ti kukute a maroron nihamana te kukutie gulia i romana, e noaia ti mate u a palai. Alia u kits kap rien a tsien, a pal tson na tohaliou has, na lia u hala merien tara karabus. \v 5 A tsunono pan turu pris na pal kapan hoboto turu Kot Pan turu Jiu e atei siler te ranga hamana uagu lia. Alia u lu u kalanloun ti koloto meni a pal tson teka turu Jiu i Damaskas. Ba lia u la uato i Damaskas te go na pile kap meri lia u katun tere Iesu, ba te katsin kits ragien u tsien ba te la pouts mera gume ien i Jerusalem ba te hahuna ragen.” \s1 E Pol e hatararein te palis meni e Iesu u hakats i tanen \sr (Aposol 9:1-19, Aposol 26:12-18) \p \v 6 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Alia u la noaia tara kalana me sukusuku gia i Damaskas. Bu toa u ualesala pan e songots butu nama i kolö tara pal soasa me piraha hahise nolia. \v 7 Ba lia e rus uagu i puta turu tsikitsiki, ba lia te hengoegu u toa u ranga ba te poiena i tar, ‘O Sol, o Sol, aha te kato hakamits sile milö alia?’ \v 8 Ba lia u rangatato, ‘O tsunono, alö esi?’ Ba nonei e poieto i tar, ‘Alia e Iesu ni Nasaret, a katun te kato hakamitse mulö. Te kato hakamits ramia lö u katun i tar, alö e kato hakamits hase molia.’ \v 9 A pal tson ti la gono meio lia i ruto u ualesala, kaba nori i ma hengoi u ranga tara katun te ranga u i tar. \v 10 Ba lia u poieto, ‘O tsunono, aha te katoe gou lia?’ Ba Tsunono e poieto i tar, ‘Alö go takei ba lö te lam i Damaskas, ba lö te na hengo sabie mou a mamana ka hoboto te hopu kap mei lö e Sunahan te go na kato lö.’ \v 11 U ualesala teka e pan koru me kato hakiauena a matar, ba pal tson ti la gono meio lia e pile ria i limar ba te las mena rilia i Damaskas. \v 12 “A toa tson a solonen e Ananaias e la uama i tar. Nonei a katun te hatsunonei e Sunahan ba te kukutiena u Lo i tarara, nu Jiu hoboto ti kaia i Damaskas i haniga korue ien. \v 13 Ba nonei e la nama me mi tuoluna i rehir me poiena, ‘O Sol, ara te hatoulana uara tere Kristo, alö go tara pouts!’ Ba i teka puku ba lia u tara poutsuto me toan tare gen. \v 14 Ba nonei e poieto, ‘E Sunahan ti hatsunoni u tuburara e hopu kapin te go atei sil meni lö u ngil i tanen, na te go tara meni lö a katun a matskö i tanen, na te go hengo meni lö u ranga turu rung tun i tanen. \v 15 Taraha, alö e na hatei namou e Iesu tara barebana hoboto, ba te na rarare namou a man ka tu rutsi lö na tu hengoin lö. \v 16 Ga lö e hahalosem aha? Alö go takei ba te luem a baptais. Alö go singo u tara solonen ba nonei te galus ba nena u markato u omi i tamulö.’” \s1 E Pol e hatein a toukui te hopu kap meni e Sunahan i tanen \p \v 17 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Alia u la pouts i Jerusalem, ba poata tu singoia lia i Luman Lotu Pan ba lia te rutsegu u toa u hiharuto. \v 18 Alia u tarei a Tsunono ba nonei e poieto i tar, ‘Alö go hasesei ba te la ba boroboro nem i Jerusalem, taraha a barebana teka e ma hengoe roi a ka te poa memi lö alia.’ \v 19 Ba lia te poiegu, ‘O Tsunono, nori e atei sil koruer alia u la turu luman lotu hoboto turu Jiu ba te lu regu u katun te hamana ria i tamulö. Ba lia te na haka ragien tara karabus me hasingata ragen. \v 20 Na tara poata ti atung hamate ien e Stiven, a tson te hahatein u ranga i tamulö, alia tu ka hasia i rehiren. Alia u haniga te gi kato hamate menien, ba lia u tara kap neto u hasobu turu katun ti atung hamate ien.’ \v 21 Ba Tsunono e poieto i tar, ‘La tala, taraha alia e hala halehane golö ba lö te la uam tara barebana halhal turu Jiu.’” \v 22 A barebana i hengoia tere Pol e noaia turu ranga teka, ba nori e toan ku hapan korur me poier, “Tsuga ba neiam! Atung hamate iam! A mar katun teka e moa koru te ga tatei toatoa lel uen!” \v 23 Ba nori e ku hapan noa lasir ba te hula lapo ba ner u hasobu i taren pouts me lapo sei ner u koahu i iasa. \v 24 Ba tsunono e ranga merena u soldia i tanen te gi lu menien i iahana luman soldia. Ba nonei e ranga mera nen te gi lahus menien te go hatei meni e Pol a ka te raharaha koru merien u katun. \v 25 Ba nori e kitse rien a lete, be Pol e ranga mena a toa kepten te tuolia i rehinen me poiena, “A lo e ma haniga nei te go lahus meni lö a toun Rom te go ma la noa uaien turu kot.” \v 26 Ba tara poata te hengoeia a kepten u ranga teka ba nonei te lana tara tsunono turu soldia me poiena i tanen, “Alö e katsin katoem aha? A tson teka a toun Rom!” \v 27 Ba tsunono e lana tere Pol me poiena i tanen, “Hatei molia, alö a toun Rom?” Be Pol e poieto, “Geha.” \v 28 Ba tsunono e poieto, “Alia a toun Rom taraha alia u holin a moni pan.” Be Pol e ranga palisina me poiena, “Alia a toun Rom noa tara poata ti poseia lia.” \v 29 Ba pal tson ti katsin lahuse ien me rangatse rien tu rangatasei i la hatoumuri ba naten i teka puku. Na tsunono e matout has tara poata te sabe ien e Pol nonei a toun Rom, taraha nonei e kits hakapei e Pol a tsien. \s1 E Pol e tuolia i matar a pal kapan \p \v 30 A tsunono turu soldia e ngilin atein aha koru ti kot sil mei u Jiu e Pol. Bu hamahö ba nonei e hapurese nena a tsien tere Pol, ba tsunono e ranga merena u pris pan na pal kapan hoboto te gi gono hoboto uen. Ba nonei e luena e Pol me na hatuole rien i mataren. \c 23 \p \v 1 Be Pol e tara hamatskö uana tara pal kapan me poiena, “Man hatoulana, alia u kaia i matane Sunahan te la noana i romana, ba torir e ma poie nei ‘Alö e kato homim.’ E moa.” \v 2 Na tsunono pan turu pris e Ananaias e ranga mer u katun ti tuolia i rehina e Pol me tapaler a rungnen. \v 3 Be Pol e poieto i tanen, “E Sunahan e tapala hase nou romana lö, taraha alö a katun a nigan ranga tun! Alö e gumum i tium te go kato hamatskö meni lö alia turu lo, kaba alö has te pekoem u lo, taraha alö e ranga memula u katun teka te gi tapala menien lia!” \v 4 Bu katun ti tuolia i rehina e Pol i poieto, “Alö e ranga homi silem a pris a tsunono pan tere Sunahan!” \v 5 Be Pol e poieto, “Man hatoulana, alia e ma atei sile gulei te tsunono pan uanen turu pris. Sanena te go atei sil mena lei lia nonei a tsunono pan turu pris, alia sane ma tatei ranga homi nagu leien. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, ‘Alö go ma ranga homi silei a katun pan tara barebana i tamulö.’” \v 6 Tara poata te atei sileia e Pol u Sadiusi nu Parisi i ka hobotoia turu hagum pan teka, ba nonei e ku uana i taren me poiena, “Man hatoulana, alia has a Parisi na pien turu Parisi. Alia e ka gia turu kot, taraha alia e hamana uagu turu katun te mater e takei poutsur romana!” \v 7 Nonei e ranga hakapa u teka bu Parisi nu Sadiusi e tanian hiangenangenar, bu hagum teka e tapekona i hagus. \v 8 Taraha, u Sadiusi e roron poier a katun te mate e ma takei pouts nei romana tara tou mate, na nori e roron poe haser e moa ta angelo na e moa has tu namnamei. Kaba u Parisi e roron hamana ria tara man ka hoboto teka. \v 9 Ba barebana e geta hapanir, ba palair u tson hihatuts turu Lo tere Moses ti kaia tara pala turu Parisi i tuoluto ba te ranga sisir me poier, “Alam e ma sabiemi ta ka ta omi tara tson teka. Toum u namnamei tsi a angelo te ranga toum meien.” \v 10 Ba raharaha e pan koru talana, ba tsunono turu soldia e hakatsito me poiena, “Pua, u katun e namos las kakatser e Pol!” Ba nonei e ranga merena u soldia te gi la u ba te na lu ba neri meien e Pol ba te mi piou narien tara luman soldia. \v 11 Ba tara bong ba Tsunono e tuolta i rehina e Pol me poiena, “Alö go ongolo. Alö tu hatei namoa lia i Jerusalem teka, ba lö te na kato has uam romana i iesana i Rom.” \s1 Nori i korupakön e Pol \p \v 12 Tara bongbong ba toa hun katun turu Jiu i katoeto u korupakö. Nori i kato u hamal pan te gi ma nou uaien na te gi ma ua has uaien e ga noaia tara poata te gi atung hamatien e Pol. \v 13 U hihase tara pal katun ti kato u korupakö teka e kurapaia tara 40. \v 14 Ba nori e la uar turu pris pan na tara pal kapan me poier, “Alam e katoe muma u hamal pan te go ma nou meni lam ta ka e noana tara poata te atung hamate moa lam e Pol. \v 15 Na limiu na pal kapan turu Kot Pan e go hale mula tu ranga tara tsunono turu soldiana i Rom ba te rangatse mien te go lu mena meien e Pol i tamilimiu. Alimiu go gamo iam ba te peimiu, ‘Alam e ngilin rangata lel nem tu rangatasei i tanen.’ Ba lam te na hanei sile mou te go atung hamate menien lam i mam te ga tuku uen teka.” \v 16 Kaba a toa pien tson, a hanangona e Pol, e hengoen u korupakö, ba nonei e na tasuna i luman soldia me na hateiena e Pol. \v 17 Be Pol e ngöena a toa kepten me poiena, “Lu mena lei a pien tson teka tara tsunono turu soldia, taraha nonei e ka mena a toa ka te ga hatei nen.” \v 18 Ba kepten teka e lue nen me na piou nanen tara tsunono me poiena, “E Pol a karabus nonei te ngöe lalo lia me poiena alia go mi piou nia a pien tson teka i tamulö, taraha nonei e ka mena a toa ka te ga hatei nien i tamulö.” \v 19 Ba tsunono e pile nena a limanen me gamon la hatalis menen me rangatse nen, “Alö e katsin hatei moi lia aha?” \v 20 Ba pien e poiena, “U Jiu e haniga hoboto narima te gi rangata menien lö te go lu mena lei lö e Pol turu Kot Pan i mahö. Nori e gamo rima ba te poier, ‘Alam e ngilin rangata lel nem tu rangatasei i tanen.’ \v 21 Kaba alö go ma hengo rien, taraha u katun i taren te kurapa ria turu 40 e mous riou ba te hahalose ren. Nori e katoe rima u hamal pan te gi ma nou uaien na te gi ma ua has uaien e ga noaia tara poata te gi atung hamatien e Pol. Nori e hanei sil hamanasa tale ren, na nori e hahaloser u ranga i tamulö.” \v 22 Ba tsunono e poiena, “Alö go ma hateii ta toa ta katun te hatei mena mulei lö alia a ka teka.” Ba nonei e hala pouts talena a pien. \s1 Nori i hala meni e Pol tere Piliks a Gamman \p \v 23 Ba tsunono turu soldia e ngörena a elasolana kepten i tanen me poiena, “Alimiu go gone iam a 200 soldia e gi la u i Sesaria, na 70 a katununa turu hos, na 200 a katununa turu saka, ba limiu te tanian takei moa tara nain kilok tara bong i romana. \v 24 Na limiu go lu has iam u hos te hihitaguhi nariou te gi hosa meni e Pol ba limiu te pepeito kap haniga namoen, ba limiu te na piou namien tere Piliks a Gamman.” \v 25 Ba tsunono e koloteto a toa kalanloun te kato u teka: \v 26 “Dia Mista Piliks, alö a Gamman te soloseie mulam. Alia e butu gia i tamulö i romana. Alia e Klodias Lisias. \v 27 U Jiu i pile kapin a tson teka me katsin atung hamatie ren. Alia u hengoin nonei a toun Rom ba lia te la meregu u soldia i tar ba te na lu ba ragien u Jiu. \v 28 Alia u katsin atei sil aha ti kot sil meien ba lia te lu mena gien turu Kot Pan i taren. \v 29 Alia u sabe ti kot sil menien a man kana turu lo peisa i taren, kaba nori i ma kot sil meien ta ka te ga antunaia te gi atung hamate menien tsi te gi kalabus menien. \v 30 Na tara poata tu hengo nia lia u Jiu i korupakö nen, ba lia te katsin sala nagien i tamulö i teka puku. Na lia u ranga mer u katun ti kot meien e gi na hatei nia i matamulö aha te kot sil merien. Nonei talasi a tsi ranga i tar.” \v 31 Bu soldia e hengoer u ranga tara tsunono i taren ba nori e luer e Pol me na piou narien tara taun i Antipatris tara bong. \v 32 Bu hamahö bu soldia e kopis pouts uar i luman soldia, bu katununa turu hos e la noa gono mer e Pol. \v 33 Ba nori e na piou narien i Sesaria ba te na hala ner a kalanloun tara Gamman, ba nori te hatuoler e Pol i matanen. \v 34-35 Ba Gamman e ritena a kalanloun me rangatsena e Pol, “Ime a han i tamulö?” Poata te hengo nien e Pol a toun Silisia ba nonei e poiena, “Alia e hengoe gou romana lö tara poata te la rima romana u katun te kot nario lö.” Ba nonei te ranga merena u soldia i tanen te gi pepeito kap haniga meni e Pol i iahana luman gamman tere Herot. \c 24 \s1 A pal kapan turu Jiu i kotin e Pol \p \v 1 I murina te kapaia u tolima u lan, be Ananaias a tsunono pan turu pris e la uanama i Sesaria ba te la gono mera nama a pal kapan turu Jiu, na katunun raranga i taren, a solonen e Tetalas. Ba nori e hateieri a Gamman e Piliks u ranga ti katsin kot meien e Pol. \v 2 Be Gamman e ngöena e Pol. Be Tetalas e tanian sake nei e Pol u ranga ba te poiena, “A tsi tsunono o Piliks, alö u taguhu raio lam tara nigumgum a niga koru ne moa ta hiatatung te ga butu. Na turu hakats u niga i tamulö, alö u taguhir a pala i tamulam tu hamatskö meni a man ka man para te omi i manasa turu han hoboto. \v 3 Ba torimulam e haniga koruena a ka teka, ba lam te haniga koru hase molö. \v 4 Kaba alia e namos hatu kap nago lö tara poata lehana. Alia e ranga hatatagi gia i tamulö te go hengo meni lö a tsi ranga i tamulam. \v 5 Alam u tara sabe a tson teka e Pol nonei a katununa tara markato a omi. Nonei e roron habutsena a raharaha na hiatatung i gusur u Jiu tara han hoboto i puta. Na nonei a toa tson mammam has turu katun ti lukater a pala i tamulam me ka uar tara tana pala te ngö rari a hun katunur i Nasaret. \v 6 Nonei e torohana hasi te ga kato hakorkoriana menien a Luman Lotu Pan i tamulam, kaba alam u pile kap nen. [Na lam u ngilin kot nien turu lo i tamulam. \v 7 Kaba a tsunono e Lisias nu soldia i tanen i lama me tagala korur, me lu ba tsipon narien lam. \v 8 Ne Lisias e ranga mer u katun ti katsin kot nen e gi mi butuia i tamulö.] Ba lö noa has te tatei rangatse men, ba lö te tatei atei peisa moa i tanen a mamana ka te kot memien lam.” E Tetalas te mar ranga u teka. \v 9 Nu Jiu has i taguhe ien ba te saka menari u ranga tere Pol. Nori i ranga hatei hoboto me poier, “A man ranga hoboto teka e manana.” \s1 E Pol e hatein u ranga i matane Piliks \p \v 10 Be Gamman e hanigato te ga kato menai e Pol u raranga i tanen. Be Pol e poiena, “Alia e atei silegu turu hiningal u para alö a tsonun hahamou turu ranga tara pala i tamulam u Jiu. Ba lia te sasala megu te ranga palis uagu lia i tamulö. \v 11 Te rangata ramoen lö ba lö te tatei atei hase mou nonei u l2 u lan puku te kapa tu la u lia i Jerusalem te go na kato menai u lotu. \v 12 Na pal kapan turu Jiu i ma tarei lia te go hiatatung gono meia lia ta toa ta katun turu ranga i iahana Luman Lotu Pan. Na nori i ma tara hasei lia te go hatakei meni lia tu hagum tu omi turu katun i iahana u luman lotu tsi i iahana taun. E moa. \v 13 Na turu ranga te kot merien lia, nori e ma antunan habutu nari ta toa ta mounen te tatei kato hamanena u ranga i taren teka. E moa. \v 14 Kaba alia e hateie golö, nonei a Maroro teka tara Tsunono te ngöe rien ‘A markato te peko menari a hun katun’, e manana alia e roron kukutie gen. Alia e kukutiegu a Maroro teka ba lia te singo uagu tara Got turu tubumulam e Sunahan. Alia e hamanegu u ranga hoboto te kana turu Lo tere Sunahan nu ranga hoboto ti kolotein u propet. \v 15 Na lia e hamana silegu nonei a ka te hamana sil hase ren, nonei te hatakei poutse noa romana e Sunahan u katun ti mate, u katun u matskö nu katun te ma matskö hasri. \v 16 Ba tara mamana poata a torir e tagala silena te go matskö u lia i matane Sunahan na i matar u barebana has.” \v 17 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Tara man hiningal te la hakapa alia u kaia tara palabina u han, ba lia e toan la pouts uagu i Jerusalem. Alia u la mei u moni te go na taguhuri u katun ti moa ta ka, na lia u la sil hasi te go na hats u lia tere Sunahan. \v 18 Na lia u kato hakapi a markato te go gogoso u lia i matana u Lo. Alia u kato u teka i iahana a Luman Lotu Pan ba nori e tare rio lia. Ne moa ta pal katun te gi ka gono meio lia, ne moa has tu geta. \v 19 Kaba a palabir u Jiur i Eisia i mi pile kap nio lia. Na te ka merien tu ranga i tar, nori gi la uama i matamulö ba te kot nario lia. \v 20 Te moa nen, bu katun teka e gi hatei lö u saha u nomi ti sabien i tar, tara poata tu tuolia lia i matana u Kot Pan turu Jiu. \v 21 Toum u toa puku lasi u ranga. Poata tu tuolia lia i gusuren ba lia e mar ku uagu teka, ‘Alia e hamanegu e Sunahan e hatakei pouts rena romana u katun ti mate. Nonei lasi a mouna a ka te kot merien lia i matamilimiu.’” E Pol te mar ranga u teka. \v 22 E Piliks e molo atei haniga sil u nihamana na markato turu Kristen. Ba nonei e ranga mera nei u Jiu te gi hahaloso buuen me poiena, “Poata te la nama romana a tsunono e Lisias, ba lia te tatei hamatsköe gou u ranga i tamilimiu.” \v 23 Nonei e rurar u hagum ba te ranga menei a kepten turu soldia e ga hakeia e Pol tara karabus, kaba nonei e go ma hakarabus hatagala korue ien. Na nonei e hanigeir a man hahikapien tere Pol te gi taguhu menien tara ma tsi ka te ngilen. \s1 E Piliks e hakeia e Pol tara karabus turu huol u hiningal \p \v 24 Te kapaia a palabina u lan, be Piliks e la gono menama a tahol i tanen e Drusila te pala u turu Jiu. Be Piliks e ngöena e Pol me henge iena u ranga i tanen te hatei neien a mouna a ka te hamana siler u Kristen tere Iesu Kristo. \v 25 E Pol e rarangin a markato a matskö, na te ga hala puta meni a katun u ngil i peisanen, na te kot gono mera noa romana e Sunahan u katun. E Pol e mar ranga u teka be Piliks e matoutuna. Ba nonei e poiena, “La tala. Te ka megoa lia ta poata ba lia te ngö lele golö.” \v 26 E Piliks e hakatsin e Pol e ga hale ien ta moni ba nonei te hapurese nen tara karabus. Ba tara poata a para nonei e roron ngö menien i tanen ba te ranga gono menen. \v 27 U huol u hiningal e la hakapa, be Posias Pestas e palisena e Piliks tara toukui i tanen. E Piliks e ngilir u Jiu e gi haniga u i tanen ba nonei e ma hapurese ba nanei e Pol tara karabus. \c 25 \s1 E Pol e kato sil te ga la uen tere Sisa \p \v 1 E Pestas e la hakapa uama i Sesaria te go mi tara kap menien a provins i tanen, ba nonei e gamon ke iena u topisa u lan. Ba nonei e la ba nenama i Sesaria me kete uana i Jerusalem. \v 2-3 Bu pris pan na pal kapan turu Jiu e la uar i tanen me sakeri e Pol u ranga. Nori i ranga hatagala u tere Pestas me poier, “Alö go taguhu ramo lam ba lö te hala mena mumei a katun teka e Pol i Jerusalem.” Nori i ngilin hataratara kapin a maroro bu katun i taren te mousur ba te pulier e Pol. \v 4 Be Pestas e ranga palis uana i taren me poiena, “E Pol e karabus noa buna i Sesaria. E ma pina noi ba lia te la uagou i Sesaria. \v 5 Na pal kapan i tamilimiu e tatei la gono has merio lia. Na te kato homiia a katun teka ba limiu te tatei na kot gono memen.” \v 6 E Pestas e ka gono mera ien e antunaia turu toal tsi u maloto u lan lel, ba te toan gala uana i Sesaria. Bu hamahö ba nonei e gumna tara luman kot, ba nonei e ngöena e Pol. \v 7 E Pol e tuku hakapa bu Jiu ti lama i Jerusalem e tuol hahise ren, ba nori e sake rien u ranga u tiama u para. Kaba nori i ma antunan harutoni e Pestas te go mana u u ranga i taren. \v 8 Be Pol e mar ranga palis uana teka, “Alia u ma katoei ta toa ta ka ta omi turu lo turu Jiu, na tara Luman Lotu Pan has, na tara Gamman Pan has e Sisa.” \v 9 Kaba e Pestas e ngilin kato hasasaler u Jiu. Ba nonei e rangatsena e Pol, “Alö e ngilin la uam i Jerusalem ba lia te na hengoe goa u kot i tamulö i Jerusalem?” \v 10 Kaba e Pol e poei, “A luma teka te tuol gia lia i romana nonei a luman kot tara Gamman Pan e Sisa. A luma lasi teka nonei a makum te tatei hengoe ria u kot i tar. Alö u atei hakapa, alia u ma katoei ta toa ta ka ta omi turu Jiu. \v 11 Te ka megia lia ta ka ta omi, tsi tu katoeia lia ta toa ta ka te antunana te go mate u lia, alia e ma tatei bus ba nagi a nihahuna teka. Kaba e moa te ga mana u u ranga te kot merien lia, ne moa has ta toa ta katun te ga hala meni lia tara nitagala i taren. Alia go la soku u turu kot pan tere Sisa!” \v 12 Be Pestas e raranga gono mam merena u tsonun pepeito i tanen me toan poiena tere Pol, “Alö e kato silem te go la u lö tere Sisa, bara, alö e la tala uamou tere Sisa.” \s1 E Pol e tuolia i matana e Agripa ne Benaisi \p \v 13 U palabina u lan e la hakapa be Agripa a King na toa tahol a solonen e Benaisi e tuku ria tara taun i Sesaria te gi na tara menien e Pestas. \v 14 Nori i kaka gono meien turu lan u para, be Pestas e toan ranga hatarare nena e Pol tara king. Ba nonei e poiena, “A toa tson e kana teka e karabus noaia tara poata tere Piliks. \v 15 Tara poata tu la u lia i Jerusalem bu pris pan na pal kapan turu Jiu i kot naten, ba nori e rangatse rio lia te go poe meni lia nonei e gi hahunei. \v 16 Ba lia u ranga palis mera ten me poiegu, ‘U Rom e ma mar hahuna menari a katun i mam te gum hoboto mera nen u katun te kot sile ren ba nonei te ka mena a poata te go ranga palis menien u ranga te kot merien u katun.’ \v 17 Ba tara poata ti gono hoboto ien teka ba lia e haseseigu, bu hamahö ba lia e gum gia turu gumgum tara tsonun hahamou turu ranga ba te ngö regu u soldia te gi la mena meien e Pol i tar. \v 18 Bu katun ti kot meien e tuolur, kaba i ma kot meien ta mar ka ta omi tu hakats meren lia. \v 19 Nori i raharaha meien tara man ka lasi turu lotu peisa i taren na tara toa katun te mate, a solonen e Iesu. Be Pol e poiena e Iesu e toatoa noa hasina. \v 20 Alia u ma atei sil hanigei u ranga te mar kato uana teka, ba lia e ranga megu e Pol te go tatei la pouts uen i Jerusalem ba te na hakot mera neien u ranga teka. \v 21 Kaba e Pol e ranga hatagala sil te ga ka noa uen tara karabus antunana tara poata te la nen romana turu kot peisa tara Gamman Pan e Sisa. Ba lia u poieto te gi tara kap noa menien antunana tara poata te hala nagien romana lia tere Sisa.” E Pestas te ranga u teka. \v 22 Be Agripa e poiena tere Pestas, “Alia has e ngilin hengo negu u ranga tara katun teka.” Be Pestas e poieto, “Alö e na hengoe men i mahö.” \v 23 Bu hamahö be Agripa ne Benaisi e la gono merima u hiharuto pan, ba nori e na tasu ria i iahana makum te hengoe ria u kot. Bu tsunon pan turu soldia na pal kapan tara taun e tasu gono meren. Be Pestas e hala nena u ranga ba nori e tasu merima e Pol. \v 24 Be Pestas e poiena, “O King Agripa na ma tsi katun hoboto te ka hoboto ria ra i teka. Alimiu e rutesmiu a katun teka, a solonen e Pol. U katun hoboto turu Jiu i Jerusalem na i teka has i hala sile leien lia u raranga u omi. Ba nori e ku hapan mer te go ma tatei toatoa lel uai e Pol. \v 25 Kaba alia u ma sabie lei ta toa ta ka te antunana te gi atung hamate menien. Ba nonei noa has e kato sileto te ga la uen romana turu kot peisa tere Sisa, ba lia te hanigagu te go hala menien. \v 26 Kaba alia u ma koloto noe lei tu kalanloun tere Sisa a tsunono i tar, taraha alia e ma ateigi aha te go ranga sil mei lia e Pol. Ba lia te mi piou nagien i matamilimiu na i matamulö has, o King Agripa. Ba poata te kapa noa u hirangata teka ba lia te ka toum megou ta ka te go koloto sil mei lia e Pol. \v 27 Taraha, alia e poiegu e ma niga nei te go hala meni lia a karabus turu kot pan ba lia te ma hatei nagi a saha ka te kot sil merien.” \c 26 \s1 E Pol e rangaia i matane Agripa \p \v 1 Be Agripa e poieto tere Pol, “Alö e tatei ranga beiem a peisam.” Be Pol e hasoasei nena a limanen me hatanian rangana. \v 2 Ba nonei e poiena, “O King Agripa. Alia e poiegu e nigana i tar te go kato meni lia u ranga i matamulö i romana ba te hatei negu a man ka hoboto te kot sil meri lia u Jiu. \v 3 Taraha, alö e atei sil haniga koruem u markato hoboto na man harangata turu Jiu. Ba lia te ranga hatatagigu te go hengo meni lö alia ba lö te ma haseseimi. \v 4 “U Jiu hoboto e atei siler a markato i tar tu pien noaia lia ba te noana i romana. Nori e atei siler tu kaia lia i han peisa i tar i mam koru noa, na i Jerusalem. \v 5 Nori e solon atei sile rio lia tu tahongo u lia turu Parisi, a pala te kukute hamatskö koruer u lotu i tarara. Nori e tatei hatei ner a ka teka te gi ngil uen. \v 6 Na i romana alia e tuol gia teka turu kot, taraha alia e hamanegu te go manu u u ranga te hopu kapin e Sunahan turu tuburara i manasa. \v 7 Nonei u toa u ranga noa has te hamana ria a l2 a pal barebana i tarara e ga mana, ba nori te hatsunono hapaner e Sunahan tara mamana lan na tara mamana bong. Na nonei lasi a toa nihamana teka te kot meri lia u Jiu, o King. \v 8 Ga neha tsiponi te poe nami limiu, ‘Ara e ma hamana rei te go tatei hatakei pouts meni e Sunahan a katun te mate’? \v 9 “I manasa alia has u poei go hitagala sil te go kato homi meni lia a solone Iesu ni Nasaret. \v 10 Na lia u mar kato has u teka i Jerusalem. Alia u lu u ranga u mal turu pris pan ba lia te hakarabus negu a para a katun tere Sunahan. Na tara poata ti katsin kato hamate rien ba lia e haniga hasigu. \v 11 Ba lia u hahuna hapara raten turu luman lotu hoboto turu Jiu te go haranga merien lia ba te holis ner a man ka ti hamane ien. Alia u raharaha homi koru mera ien me la uagu turu taun i lehana te go na kato homi merien lia.” \s1 E Pol e hatararein te palis meni e Iesu u hakats i tanen \sr (Aposol 9:1-19, Aposol 22:6-16) \p \v 12 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Alia u la u i Damaskas te go na kato has u i iesana, ba lia e ka megu u ranga u mal nu haniga pan turu pris pan. \v 13 O King, alia u la noaia i maroro tara soasa ba lia e rutsegu u toa u ualesalana i kolö te alesala balein a pitala, ba nonei e piraha hahise nolia nu katun has ti la gono meio lia. \v 14 Ba lam e rus hoboto uam i puta turu tsikitsiki, ba lia e hengoegu u toa u ranga turu Ha-Hibru ba te poiena i tar, ‘O Sol, o Sol, aha te kato hakamits sile milö alia? Alö peisa te kato hakamits poutsem a peisam. E here nei a bulumakau a tson te kiki hatoumurena a tsi roei tara katun te tou nanen.’ \v 15 Ba lia e poiegu, ‘O tsunono, alö esi?’ Ba Tsunono e poiena, ‘Alia e Iesu, a katun te kato hakamitse mulö. \v 16 Takei, ba lö te tuolum. Alia e butu sile gia i tamulö te go hopu kap mei lö a katunun kui i tar. Alö e na hatei ramou a barebana tara ka te rutse mula lö i romana na tara man ka te harutse goi lia romana lö i murimuri. \v 17 Alia e hala mena goi romana lö tara honoto i tamulö na tara pal barebana halhal turu Jiu, ba lia te taguhe gou romana lö te gi ma kato homi meien lö. \v 18 Alia e hala sile goi lö te go na hatuts merien lö u ranga i tar na te gi habirits ba menien u markato u omi te here nei u kuhil. Alia e hala mena goi lö i taren te gi habirits uen tara markato a niga te here nei u ualesala, ba lö te na habirits ba ramien a nitagala tere Satan ba nori te habirits uar tere Sunahan. Ba lia te lu ba negou romana u markato u omi turu katun te hamana ria i tar, ba nori te lue riou a makum i taren i gusuna barebana te hopu kap berai e Sunahan a peisanen.’” \s1 E Pol e hatararein u toukui i tanen \p \v 19 Be Pol e ranga noana me poiena, “O King Agripa, alia u ma hipusni a kana i Kolö teka tu tare malia. \v 20 Alia u la mam u i Damaskas me na hatei ragi a barebana te gi hakapa koru menien u markato u omi nu hakats u omi i taren ba te habirits uar tere Sunahan, na te gi kato menien a man ka te haruto nena ti hakapa koru menien u markato u omi nu hakats u omi i taren. Na lia u kato has u i iesana i Jerusalem na tara man han hoboto i Judia na tara pal barebana halhal turu Jiu. \v 21 Nonei lasi a ka teka ti tsepa sil mei lia u Jiu i Luman Lotu Pan ba te torohanan atung hamate rio lia. \v 22 Kaba i manasa na i romana has e Sunahan e taguhe nolia, ba lia te tuol gia teka ba te hatei negu a man ka teka tara katun papala na tara tsunono has. Na lia e katoegu u mar ranga noa lahas ti kato u propet ne Moses i manasa tara man ka te ga butu. \v 23 U ranga teka e poiena e Mesaia a katun te hahalose rara e ga lu u kamits ba nonei te takei mam pouts noa tara tou mate ba nonei te na habulungana nena te go lu pouts meri e Sunahan u Jiu na pal barebana halhal turu Jiu.” \v 24 E Pol e mar ranga u teka ba te hatarare noa nena a man ka te katoen, be Pestas e kuna i tanen me poiena, “O Pol, alö e momolö korum! A niatei pan i tamulö e kato hamomolöe nolö!” \v 25 Be Pol e poiena, “A tsi kapan, alia e ma momolögi! U ranga i tar e manana ne matskö hasina. \v 26 Alö o King Agripa e atei nem a man ka teka, ba lia te ranga gia i matamulö ba te ma matsingologi. Alia e hamanegu tu atei hakapa nia lö a man ka hoboto teka, taraha a man ka teka i ma katoei tara makum a mous. \v 27 O King Agripa, alö e hamana uam turu propet tere Sunahan? Alia e atei silegu alö e hamanam.” \v 28 Be Agripa e poiena tere Pol, “Ga lö e hakats nem a tsitabubun ranga teka e antunan palisena u hakats i tar ba lia te hamana gia tere Iesu?” \v 29 Be Pol e poiena, “A tsitabubun ranga e nigana. Kaba te ngile mulö u ranga u para, e niga hasina i tar. Taraha, alia e matesil koruegu te go here meni lö alia, nu katun hoboto has te hengoe rio lia i romana. U tsien lasi teka te ma lue milimiu.” \v 30 Ba King e takeina ne Gamman ne Benaisi, nu katun ti gum gono meien i takei has. \v 31 Ba nori e hatalisir me hiararangar me poier, “A katun teka e ma katoei ta ka te antunana te gi atung hamate menien tsi te gi karabus menien.” \v 32 Be Agripa e poiena tere Pestas, “Sanena a katun teka te ma kato sili te ga la uen romana turu kot peisa tere Sisa, sanei e hapurese ier.” \c 27 \s1 E Pol e la u i Rom \p \v 1 E Gamman e hale iema u ranga te go osa u lam tara tolala ba te la uam i Itali. Ba nori e lu rer e Pol nu palair u karabus ba te hala rarien tara toa katun a solonen e Julias. Nonei a toa tsunono te kaia tara toa pal soldia ti ngöei a Retsimen tere Sisa. \v 2 Ba lam e osa mia tara toa tolalana i Adramitiam te katsin la u turu taun te ka ria i rehina u tasi tara provins i Eisia. Ba lam e lam me seil talam. Ba toa tson a solonen e Aristakas, a toun Masedonia tara taun i Tesalonaika, e la gono has merio lam. \v 3 Bu hamahö ba lam e na tuku mia tara taun i Saidon. E Julias e haniga mei e Pol te ga na ruto merien a ma tsi hahikapien i tanen ba nori te hale rien a ma tsi ka te ngilen. \v 4 Ba lam e takei ba pouts nem a han teka ba lam e seil uam i hapalana tolo i Saipras te oho, taraha alam u lagi lalaia tara lomolomo. \v 5 Ba lam e seil haroho uam tara tasi i rehina provins i Silisia na i Pampilia me na tuku mia tara taun i Maira tara provins i Lisia. \v 6 Tara taun teka a tsunono turu soldia e sabei a toa tolalana i Aleksenria te la u i Itali, ba nonei e hosa rano lam. \v 7 Ba lam e seil halolomotom tara palabinu lan ba te kui hatagala sil koruem te go la noa u lam, ba lam e na luem a makumun tasi tara taun i Naidas. A lomolomo e hatu rio lam te go la noa u lam tu mar la u lam, ba lam e la karasa ba nem a oluna i Salmoni ba te seil uam i hapalana tolo i Krit te oho. \v 8 Ba lam e kui hatagala korum me seil sila mia i rehina kotolana ba te na tuku mia tara makum te ngöeri u Gohi u Maraha. E ma lehana ba nai a taun i Lasia. \v 9-10 A poata a para e tia hakapa tala, ba poata tara eihalata* e butuna, a poata turu tasi pan. Na ka e omi koru te go la noa u lam tara nilala teka. Be Pol e ranga mera nen me poiena, “A ma tsi katun, te la noa uarou ra teka ba ra te ka merou a nomi, ba kako na tolala te omi has nou, nu katun.” \v 11 Kaba a tsunono turu soldia e ma hengoi u ranga tere Pol. Nonei e hengo lasi u ranga tara kepten tara tolala na tara katun te tei a tolala. \v 12 Nu katun u para i ngilin la noa has tara nilala i taren, taraha a gohi teka e ma niga korui te ga hahaloso u a tolala ba te antunana te ga kapaia a poata tara eihalata. Nori i ngilin torohanan lui a taun i Piniks, te gi antuna uen. Nonei a gohi te kana i Krit te mata halhal ba nena a lomolomo tara poata te posa hapanna u tasi. Na nori i ngilin hahalosoia i Piniks ba te antunana tara poata te ga kapaia u tasi pan. \s1 U ualupu pan e takeima \p \v 13 A tsi lomolomo e biririma i pal tasi, bu katun e poier nori i antunan na lun a han ti ngilin la uen. Ba nori e tanian la hamanasar me seil sila ria i sukusuku koru turu kotolana i Krit. \v 14 Ba e moa te ga manasa uen, bu toa u ualupu pan te rus gala u i tasi. \v 15 Ba nonei e pile nena a tolala ba tolala e ma antuna nei te ga habirits uen i matana lomolomo. Ba lam e rongaronga ba namen ba lomolomo e soata peise iena a tolala. \v 16 Ba lam e olo uam i hapalana a toa tolo te oho, a tsi tolo te ngöeri i Koda. Tara makum teka alam u kui hatagala me las hasukusukue iam a tsi bout. \v 17 Ba nori e las haseie ren i ieluna tolala. Ba nori e kits hahis haseri a tolala pan a lohiana a tagala, taraha a tolala e namos taktakata. Nori i matout te na pasasa toum uaren turu bun kotolana te sukusuku u i Aprika, ba nori e lu pute ier u seil pan me rongaronge ier a lomolomo ba te soata peise iena a tolala. \v 18 U ualupu e hula kato hagigere noa has rio lam, taraha e tagala koru. \v 19 Bu hamahö ba nori e tanian ba ner a kako i tasi. Ba turu hatopisana u lan ba nori e lu baba ner a man kan kui tara tolala. \v 20 Turu lan u para alam u ma rutei a pitala nu pitopito has, ba lomolomo te bahu hatagala koru noa lasina. Ba lam e poiem, “Ara toum e na tia koru rou.” \v 21 U katun i ma noui tara poata a lehana, be Pol e tuolna i gusuren me poiena, “A ma tsi katun, alimiu go mala hengoe molia ba te ma seil ba namu mei i Krit, ba ka a omi teka te ma tatei butu namei i tarara. \v 22 Kaba e noahasina. Alia e hatei rago limiu te go ongolo uam limiu, taraha e moa ta toa i tamilimiu te ga mate. A tolala talasi te tia nou. \v 23 Taraha, i bong a toa angelo e tuol lala i rehir, a angelo tere Sunahan te hopu kap nio lia, e Sunahan te hatsunono gia lia. \v 24 A angelo e poie lala, ‘O Pol, alö go ma matouti. Alö e na tuol noa mia i matana e Sisa. E Sunahan e hapiu nanou te ga mate u ta toa ta katun te ka gono meno lö tara tolala, ba nonei te kato benei lö a ka teka.’ \v 25 Na ma tsi katun, alimiu go ongolo iam, taraha alia e hamanegu e Sunahan te mar butu uanou romana te mar ranga ualala a angelo. \v 26 Kaba ara e na pasasa roa tara toa tolo.” \v 27 U 14 u bong e kapa, ba lam te hula olo noa has mia i tasi i Eidria. Ba gusuna bong bu boskru e hasagoher te sukusuku uama u tsikitsiki. \v 28 Ba nori e harukuer a toa lohiana te kitsia a bol me noana tara 20 a ngaha te ruku. E moa te ga lehana uen ba nori e haruku lele ier a lohiana me noana tara l5 a ngaha. \v 29 Ba nori e matout mer a tolala te na lapo kata mena neien turu hatu, ba nori e harukuer a tohats a hangga tara pal tou ba te singo siler a lan. \v 30 Bu boskru e katsin bus ba ner a tolala ba nori e hakouler a tsi bout i tasi. Nori i gamo me poier i na hakoul u hannga i pal mus. \v 31 Be Pol e poiena tara tsunono tara ami na turu soldia, “Te ma ka roi a pal tson teka tara tolala, ba limiu te tia mou!” \v 32 Bu soldia e ngats puser a man lohiana te tanga kapin a tsi bout ba nonei e olona. \v 33 A sukusukuna lunlan be Pol e ranga hatatagina turu katun hoboto te gi nou menien ta tsi kannou. Ba nonei e poiena, “I romana u hamaloto nu tohats u lan tu agono niam limiu a kannou. Alimiu u toku hiton sil korue iam a tolala ba te ma nouemi ta ka. \v 34 Na lia e ranga hatatagi mera golimiu te go nou uam limiu. A tsi kannou e kato hatagala pouts ranou limiu. E moa ta tsi toa ta tsi hulu i tamilimiu te ga tia iou.” \v 35 E Pol e ranga hakapa me luena a tsi beret me hanigana tere Sunahan i matana u katun hoboto. Ba nonei e poseposie nen me tanian nouna. \v 36 Ba peisaren hoboto e gehaha poutsuna ba nori e nou haser a tsi kannou. \v 37 Na alam hoboto tu kaia tara tolala u noaia tara 276 a katun. \v 38 Poata ti masul hobotoia a barebana ba nori e ba ner u wit i tasi ba te kato hagegahena a tolala. \s1 A tolala e taktakata \p \v 39 Te butuia a lan ba nori e ma mareieri a han, ba nori e rutse ier a tsi toa tsi gohi te ka mei u kotolana, ba nori e ngilin hasunger a tolala tara makum teka te gi antuna uen. \v 40 Ba nori e ngats puse ier a man lohiana turu hangga ba te la ba nari men i tasi. Na tara toa poata noa has a palai i puresei a man lohiana ti kits kapni a man hosen tou. Ba nori e haseier u seil i pal mus te ga bahu menien a lomolomo ba nori e la uar i kotolana. \v 41 Ba nori e na butu ria tara makum te hitupalai u uolo ba tolala e na pasanana turu mats. Ba pal mus e na pasanana me ma antunan la nei, bu tasi e hula tego nena a pal tou me tanian takatana. \v 42 Bu soldia e hakats ner te gi atung hamate meri u karabus, taraha nori e namos aper ba te bus hakapar. \v 43 Kaba a tsunono tara ami e ngilin taguhin e Pol ba nonei e hapiu ranen. Ba nonei e ranga merena u katun ti atein ape te gi kurapa uen i tasi ba te torohanan la mam uar i kotolana. \v 44 Na pal katun te gi murimuri e gi pileia tara man makumun palang na tara ma tsi makum te tapekoia tara tolala. Ba alam hoboto te na luem a kotolana ba te niga hobotom. \c 28 \s1 A tolo i Molta \p \v 1 Poata tu sung hakapaia lam, ba lam e sabiem a solona tolo teka i ngöei i Molta. \v 2 U katunur tara tolo teka i kapiena haniga koru rio lam. Ba langits e polo hataniana me hamurina. Ba nori e hatser u tula me ngö rario lam. \v 3 Be Pol e na soro hobotena a kopa roei, ba poata te hopue ien turu tula ba toa kukutsi te ka mei u matuna e bus lakasa nenama u hiski me mi pilna i limanen. \v 4 Bu katunur tara tolo e rutser a kukutsi te kuteia i limane Pol, ba nori e hiararangar me poier, “A katun banei teka a hihipuli romana. Nonei e katosabe nama i tasi, kaba a gotuna tara hipou e hapiu nena te ga toatoa uaien.” \v 5 Be Pol e tsibil ba nena a kukutsi me rus uana turu tula, be Pol e ma omi nei. \v 6 Ba nori e pepeito kap ner te go puku u a limanen tsi te go singotei rus uen ba te matena. Nori i solon hahaloso kaba nori i ma tarei ta ka ta omi te ga butuia i tanen, ba nori e hapaliser u hakhakats i taren me poier, “Nonei a toa got.” \v 7 E Pablias, a tsunono tara tolo teka, e ka mei a makumun tsikitsiki te sukusukuia tara makum teka. Nonei e las hagum rilam ba lam e ka gono memen turu topisa u lan. \v 8 Ne tamane Pablias e opu mei a peisanen e lolanga na e ka has mei u purus. Be Pol e na tare nen me singo uana tere Sunahan. Ba nonei e hatakopena a limanen i tanen me kato haniga poutse nen. \v 9 Poata te kato uen teka bu palair u katun hoboto tara tolo teka ti ka mei a nimate e la uarima i tanen me mi niga pouts hasir. \v 10 Ba nori e hala reri lam a presen a para. A toa tolalana i Aleksenria e hahalosoia tara tolo teka te ga kapa u u tasi pan. Na i murina tu ka hakapaia lam tara tolo tara topisa tsihau ba te katsin la lel talam nonei tara tolala, ba nori e hose ier a man ka hoboto tu ngili lam tara tolala. \s1 Alam u la u i Rom \p \v 11 A tolalana i Aleksenria a solonen u Mun Toulana u Puna. Ba lam e osa mia tara tolala ba te seil talam. \v 12 Ba lam e na tuku mia tara taun i Sirakius ba te ka mia teka turu topisa u lan. \v 13 Ba lam e la ba nem a taun teka ba te sila mia i rehina kotolana me na tuku mia tara taun i Ritsiam. Bu hamahö ba lomolomo e gum nama i tasi ba lam te seil lelim, ba turu hahuoluna u lan ba lam e na tuku mia tara taun i Piutiolai. \v 14 Tara taun teka alam u saber a pal barebana ti hamanaia tere Iesu. Ba nori e ngö rario lam te go na ka gono merien lam turu toa u wik. Ba lam e ka hakapam me toan la uam i Rom. \v 15 A pal barebana ti hamanaia tere Iesu i Rom i hengoin tu la uama lam, ba palai e tatago mera rimei lam tara taun te kaia i gusuna kalana a solonen a Hanin Toana i Apias. Na palabi i tatago mera mei lam tara taun ti ngöei a Topisa Taven. Poata te tara rien e Pol ba nonei e hanigana tere Sunahan ba peisanen e gehaha poutsuna. \s1 A taun i Rom \p \v 16 Poata tu na tukuia lam i Rom ba tsunono turu soldia e haniga nena te go kaka pepeisa u e Pol. A toa puku a soldia te taratara kap nen te kaka gono meien. \v 17 U topisa u lan e la hakapa be Pol e ngö gugono renama a pal kapan turu Jiu tara han teka. Poata ti gono hoboto men i tanen ba nonei e poieto i taren, “A ma tsi hatoulana i tar, alia u ma katoei ta toa ta ka te go tula-puta meni lia a pal barebana i tarara na u mar hihatutsina turu tuburara. Kaba nori i karabuse moa lia i Jerusalem, ba nori e hala mena rilia turu katunur i Rom. \v 18 Nori i rangarangate molia me katsin puresie rio lia, taraha nori i ma sabie mei ta toa ta ka te gi atung hamate sile ien lia. \v 19 Kaba poata te torohanan ranga hapiu nien u Jiu a ka teka, ba lia e kato silegu te go la u lia turu kot peisa tere Sisa. Alia u moa lel ta maroro. Kaba e moa ta ka te go ngilin kot gono meri lia a pal barebana i tar. \v 20 Nonei a ka teka te ngö gugono sil mera gulei lia alimiu ba te ngilin ranga gono mera golimiu. Taraha, alia e hamana gia tara toa katun ti hahalosi a barebanana i Israel. Na ka teka te kits sile gia lia tara tsien teka.” \v 21 Ba nori e poier i tanen, “Alam e tabuna luem ta kalanloun i Judia te ranga sile nolö. Na man hahikapien i tamulam i ma soata hase mei tu rangana i Judia te ga kato u teka, na e moa has ta katun te ga ranga homi silio lö. \v 22 Kaba alam e ngilem alö peisa te go hatei rilam a ka te hamana mua lö. Taraha, alam e atei silem u katun tara han hoboto e ranga homi siler u lotu teka.” \v 23 Ba nori e hake ier a lits te gi gonogono hoboto gono meien e Pol, bu katun u para e la uarima tara makum te kaia e Pol. Tara bongbong me na noana tara lahibong ba nonei e ranga baba nena u ranga hoboto ba te hatarare rane ien a Nipepeito tere Sunahan. Ba nonei e kato silena te ga hapalis u u hakats i taren tere Iesu, ba te hatei rane ien u ranga te kana turu Lo tere Moses nu ranga turu propet. \v 24 Ba palai e hamana ria turu ranga i tanen, na palai i hahamana naien. \v 25 Nori i ma antunan hiahanhanigai. Ba poata ti katsin tarura ien be Pol e hala lel rane ien u tana u raranga lel. Ba nonei e poiena, “U Namnamei u Goagono tere Sunahan e ranga hamana i manasa tara poata te harange ien e Aisaia a propet tere Sunahan me ranga gono mena u tubumilimiu. \v 26 Nonei e poei tere Aisaia: \q1 ‘Alö go na hateir a pal barebana teka ba te poiem, \q1 Alimiu e hahengo mou ba te hengo tun talasimiu, kaba alimiu e ma atei koru moi romana. fi Alimiu e tara mou ba te tara tun talasimiu, kaba alimiu e ma tara hamana koru moi romana. \q1 \v 27 Taraha, a pal barebana teka e baku-tu korur. A talingaren e siköna na nori e hasoho hakapa haser a mataren. \q1 Taraha, nori e poier a mataren e namos tarana, na talingaren e namos hengona, nu hakhakats i taren e namos ateina. \q1 Nori e raman habirits pouts uar i tar te go kato haniga pouts merien lia.’ \b \p E Sunahan te mar ranga u teka.” \v 28 Be Pol e poe hasena, “Na lia e hatei ragoi limiu, a nihitaguhu teka tere Sunahan e la tala uana tara barebana te halhal ria i tarara u Jiu, ba nori te na hengo riou romana.” \v 29 Be Pol e ranga hakapana bu Jiu e tarura talar me hiangenangena hatagalar. \v 30 Na turu huol u hiningal e Pol e kaia tara luma te holhol peise ien. Ba nonei e haniga rena u katun hoboto ti me katsin tare ien. \v 31 Ba nonei e hihatuts nena a Tsunono e Iesu Kristo na Nipepeito tere Sunahan. Na nonei e kato u te ngil uen, ne moa ta katun te ga hapiu nen.