\id 2TH NT0001.2T1 LANGUAGE ALLEN 3-Apr-87 \h 2 TESALONAIKA \toc1 2 TESALONAIKA \toc2 2 TESALONAIKA \mt1 2 TESALONAIKA \c 1 \s1 A kalanloun hahuol te koloto meni e Pol turu Kristenir i Tesalonaika \p \v 1 Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti e tara pouts ramo limiu i romana, alimiu hoboto u katununa tere Sunahan e Tamarara na te katun has uamiu tere Iesu Kristo a Tsunono. Alam e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu u katun te lotu hoboto mia tara taun i Tesalonaika. \v 2 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana. \s1 A poatan hahuna te la pouts nama romana e Kristo \p \v 3 A ma tsi hahatoulana, alam e haniga hiton bera moa limiu tere Sunahan, ba ka teka te nigana. Taraha, a nihamana i tamilimiu e butu susul hanigana ba limiu a man toa toa hoboto te hiangilngil haniga noa hasmiu, nu ngilngil i tamilimiu e butu susul haniga hasina. \v 4 Nonei te ranga sesei bera milam alimiu turu hagum tara pal barebana tere Sunahan. Alam e hahatei nem u katun e kato homi rario limiu, taraha alimiu e hamana uamiu tere Iesu ba te hamana hatagalamiu, noahasina te omi reria u katun alimiu. \v 5 A ka teka e haruto nena te tsimou hamatskö uana e Sunahan. Nonei e hanige iena te go lu mena milimiu u kamits ba nonei te kato hamatskö rano limiu ne kato haniga has rano limiu ba limiu te ka uamiu tara Nipepeito i tanen. \v 6 Ne Sunahan e kato hamatskö has nou tara poata te hakamits ranen romana u katun te hakamits rariu limiu. \v 7 Alia e hatei rago limiu hoboto te luemiu a kamits, e Sunahan e hahusa pouts ranou limiu na lam has, tara poata te la pouts nama romana e Iesu a Tsunono. Nonei e butu nama romana i Kolö nu angelo u tagala has i tanen ba te here roi u tula u uahiahi. \v 8 Ba nonei te mi hahuna ranou romana u katun te ma atei sileri e Sunahan na nori has te hipus ner u Bulungana u Niga tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara. \v 9 U katun teka e ka homi nitoa riou romana, ba nori te ka halhal ba nitoa nariou a Tsunono na nitagala pan has i tanen. \v 10 Nonei tara poata te la nama romana a Tsunono, ba barebana i tanen te soloseie roen. U katun hoboto te hamanar e haniga korue roen romana, na limiu has, taraha alimiu u hamane iam u ranga i tamulam. \v 11 Ba lam te singo nitoa bera molimiu. Alam e singo silem e Sunahan te hopu kap rio limiu e tatei haniga rano limiu, ba te hala ranei limiu a nitagala te go kato memi limiu a ka a niga hoboto te ngilin katoe milimiu, na te go hakapa haniga mena milimiu a toukui te hamane milimiu be Sunahan te taguhu rano limiu i tanen. \v 12 Ba barebana te tare riou a markato i tamilimiu ba te soloseie riou e Iesu a Tsunono i tarara, ba nori te solosei has rario limiu, taraha alimiur i tanen. A nihitaguhu tara Sunahan i tarara ne Iesu Kristo a Tsunono e kato hantuna rano limiu tara ka teka. \c 2 \s1 A katun a omi koru \p \v 1 A ma tsi hahatoulana, alam e hatei rami limiu a poata te la pouts nama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara na poata te gono hoboto roa ra te gi hitupali menien ra. \v 2 Te hengoe moa limiu u ranga turu katun te poier u Lan Pan teka tara Tsunono e butu hakapa, ba limiu te ma tatei hamane mien. Alimiu go ma tokumi ne go ma asingoto hasmi te poe menari u katun u ranga teka turu ranga tara propet tsi te poe has mena rien alam u koloto nien tara kalanloun. E moa. \v 3 U katun e namos gamo mera rilimiu tu saha tu mar ranga. Taraha, u Lan Pan teka e ma mam namei romana. E moa. A ka teka te butu mam nou romana: u katun u para e hapolase riou romana e Sunahan, ba katunun pekopeko tara lo te butu nou, nonei te lue nou romana a nihahuna i hel. \v 4 A katun teka e omie nou romana a mamana mar lotu, ba nonei te katoe noi a peisanen a katun te pan nena a man lotu. Ba nonei te na gum has noa i iahana a Luman Lotu Pan tere Sunahan ba nonei te gamona ba te poiena nonei e Sunahan. \v 5 Alia u hatei rilimiu a ka teka tara poata tu ka gono meraia lia limiu. Ga limiu u solopala hakapa iam? \v 6 Alimiu e atei silemiu a ka te hatu kap nena a katun a omi teka i romana. Nonei a katun a omi e la las nama romana te butu nama a poata i tanen. \v 7 A markato te peko menari a lo e kui hamousuna i romana ba te antunana tara poata te la hatalisina a katun te hatu kap nanen. \v 8 Ba nonei tara poata, a katun a omi teka e butu nou romana. Ba tara poata te la pouts nama romana e Iesu a Tsunono, nonei e butu menama romana a nitagala i tanen ba te husa hamatie nen. \v 9 Kaba i mam, a katun a omi teka e la gono menama romana a nitagala tere Satan, ba te mi katoe nou a mamana mar mirakul nu hiharuts u gamogamo. \v 10 Nonei e gamo nitoa rena romana u katun te na tia riou, taraha nori e ma ngileri u ranga hamana te tatei lu pouts mera neien tere Sunahan. \v 11 Be Sunahan te hala rano ien a ka te gamo koru ranoen, ba nori te toan hamane riou u gamo. \v 12 Bu katun hoboto te ma hamaneri u ranga hamana te lue riou a nihahuna, nori a pala te ngil koruer a markato a omi. \s1 E Sunahan e hopu kap rio limiu te go lu pouts merien limiu \p \v 13 Kaba alimiu a ma tsi hahatoulana, alimiu e ma kato uami teka. E moa. Alam e roron haniga bera molimiu tere Sunahan, alimiu a pala te tatagi sil rena a Tsunono. Taraha, e Sunahan e hopu kap rio limiu i mam noa te go lu pouts merien limiu i tanen. Poata tu hamana mia limiu turu ranga hamana, u Namnamei i tanen e kato hagogoso a torimilimiu. \v 14 Tara poata tu hatei reia lam alimiu u Bulungana u Niga, e Sunahan e ngö has rio limiu, ba limiu te ka memiu a nikapan tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara. \v 15 E kato uana teka a ma tsi hahatoulana, ba limiu te kato sil noe mou u ranga hamana ti hatuts meri lam limiu i rungumulam na tara kalanloun has. \v 16-17 E Sunahan e Tamarara e tatei tatagi rano ra ba te tami nitoana i tarara ba te taguhu rano ra te gi hamana sil meni ra a ka a niga ni murimuri. Nonei mere Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei kato haongolo rer a torimilimiu ba te kato hatagala rano limiu ba limiu te katoemiu u toukui u niga hoboto nu ranga u niga hoboto has. \c 3 \s1 Alimiu go singo bera molam \p \v 1 Na tana ka lel a ma tsi hahatoulana. Alimiu go singo bera molam bu ranga tara Tsunono te tasata boroboro nou ba te pan noa i matar u katun u para, te kato has uaien i tamilimiu. \v 2 Alimiu go singo has iam be Sunahan te hatongo kap ba ranoi lam u katun u omi, taraha u katun u para e hahamanar. \v 3 Kaba a Tsunono a katun a hihipakoko. Nonei e kato hatagale nou a torimilimiu ba te hatongo kap ranoa limiu tere Satan. \v 4 A Tsunono e kato hagegahi a torimulam ba lam te hamanem alimiu e hengo hanige iemiu u ranga i tamulam ba te kato talasimiu romana. \v 5 A Tsunono e tatei hantuna rano limiu ba limiu te atei silemiu ime te mar ngil koru mera nei e Sunahan alimiu, ba limiu te kato noa has uamiu te kato uana e Kristo ba te ma hanoami. \s1 U katun e gi kui \p \v 6 Alam e hatei ramo limiu a ma tsi hahatoulana, tara solona e Iesu Kristo a Tsunono i tarara, alimiu go ka halhal ba neiam a hahatoulana te karous hitonina ba te ma kukutie nei a ka tu hatuts rilam alimiu. \v 7 Alimiu e atei silemiu alimiu go tatate ramo lam. Alam u ma karousi poata tu kaia lam i tamilimiu. E moa. \v 8 Alam u hol peisa a kannou hoboto i tamulam. Alam u kuin moni hatagala koru mei a lan na bong. Taraha, alam u ma ngilei ta toa i tamilimiu te ga hanou pukpuku raio lam. \v 9 Sanena tu ngilia lam ba lam te hatei ramo limiu te go hanou pukpuku merai limiu alam. Kaba e moa. Taraha, alam e ngilin haruto rami limiu te go kui peisa sil mena milimiu a kannou i tamilimiu, tu kato has u lam. \v 10 Poata tu kaia lam i tamilimiu ba lam te hala rami limiu u ranga teka; a katun te ma kuikui nei e ma tatei nou has nei. \v 11 Alam e mar ranga uam teka te hengo mena milam u ranga te poiena a palabi i tamilimiu e karousur ba te ma kuiri, ba nori te ranga pinopino homi ner a man ka tara palabir u katun. \v 12 Alam e ranga hatagala mia turu katun teka tara solo tere Iesu Kristo a Tsunono, alimiu go hanoe iam u ranga pinopino ba limiu te kuin moni peisamiu. \v 13 A ma tsi hahatoulana, alimiu go ma sökana memi te kato haniga uami limiu. \v 14 Te raman hengo nana ta toa i tamilimiu u ranga i tamulam tara kalanloun teka, alimiu te tara kap haniga namen ba te ka halhal ba namen, ba nonei te matsingolo mena a markato i tanen. \v 15 Kaba limiu go ma kato here namien a pakö i tamilimiu. E moa. Alimiu go hale mien u ranga u tagala, taraha nonei a hahatoulana i tamilimiu. \s1 Kapkapana u rangana \p \v 16 A Tsunono noa has, nonei a mouna tara masalohana, e tatei hamasalohana rano limiu tara mamana poata na tara mamana markato. A Tsunono e tatei ka gono mera nolimiu hoboto. \v 17 Alia e Pol, na lia peisa te hakapegu u ranga tara kalanloun teka. Nonei a mar koloto i tar teka te kana tara kalanloun hoboto i tar ne haruto nena te mar koloto uagu lia. \v 18 E Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei taguhu rano limiu hoboto. Nonei talasi. \p Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti