\id 2PE NT0001.2P1 HALIA LANGUAGE ALLEN 3-APR-87 \h 2 PITA \toc1 2 PITA A kalanloun hahuol te kolotein e Pita \toc2 2 PITA \mt1 2 PITA \mt2 A kalanloun hahuol te kolotein e Pita \c 1 \p \v 1 Alia e Saimon Pita, a katunun kui na aposol tere Iesu Kristo. Alia e hala menagi a kalanloun teka i tamilimiu te hamana gono mera molam. Ara e ka hoboto mera a nihamana te hala rira e Iesu Kristo a Sunahan a Tson Hitaguhu i tarara. Nonei e matskö koruna te hala mera neien ra a toa nihamana a niga. \v 2 E Sunahan e tatei tatagi koru rano limiu ba te hala ranei limiu a masalohana pan te atei susul lel mena milimiu e Sunahan na Tsunono i tarara e Iesu. \s1 E Sunahan e ngö meri ra i tanen \p \v 3 Tara nitagala pan i tanen nonei e hala rira a mamana ka te hantuna rano ra te gi kato meni ra a markato a niga i tanen. Nonei e taguhu sila rana ra teka te atei sil mena reien ra ba te atei silera nonei te ngö sil rira te gi lu hoboto gono menien ra a nikapan na niniganiga hamatskö i tanen. \v 4 Tara markato teka nonei e hala rira a man ranga hamana mam a man kapan i tanen te niga koruna. Nu ranga hamana teka e taguhu rano ra ba ra te tatei ka has mera u mar hakats tere Sunahan, ba te ka haniga ba nera u markato u omi i puta te butu nama turu ngil u omi. \v 5-7 Nonei te go spana bemi limiu a man palaina man markato tere Sunahan tara markato te hamana uar. E kato uana, alimiu go hamana haniga iam ba te roron katoemiu a markato a niga ba te luemiu u hakhakats u niga. Ba limiu te hala pute iemiu u ngil i peisamilimiu ba te kato haniga noa has mia i gusuna a poata a omi. Ba limiu te roron katoemiu a markato a niga tere Sunahan ba te ngil hamana remiu a palai ba te tatagi koru ramen. \v 8 Te roron kukute haniga lele moa limiu a man markato a man niga teka, ba limiu te atei haniga sile mou e Iesu Kristo a Tsunono i tarara ba te habutsemiu a mamana ka a niga, ba te ma tapusun hakats namien. \v 9 Kaba a katun te ma kato uanei teka e here nei a katun a matakiau te tara lasena a ka te susuku koruna. Nonei e solopala hakapi te hagogoso ba meni e Sunahan u markato u omi i tanen i manasa. \v 10 E kato uana teka, a ma tsi hahatoulana, ba limiu te katokato hatagala silemiu te go kato mena milimiu u markato u niga te haruto nena e Sunahan e ngö hamana rio limiu ba te hopu kap rano limiu. Te go markato uam limiu teka, ba limiu te ma rus ba namo ien. \v 11 Be Sunahan te haniga koruna romana te go tasu uam limiu tara Nipepeito tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara te lu pouts rano ra, a Nipepeito te ma tatei kapa nei. \v 12 Ba lia te ngilin hatakei hitonegu u hakats i tamilimiu ba limiu te hakats namiu a man ka teka, noahasina te atei hakapa sile mien limiu ba te ka hakarapoto mia turu ranga u mana tu lue iam limiu. \v 13 Alia e poiegu e nigana te go hatakei meni lia u hakats i tamilimiu tara man ka teka tara poata te toatoa noa gia lia. \v 14 E Iesu Kristo a Tsunono i tarara e harutei lia e ma manasa noi ba lia te mate gou. \v 15 Alia e torohana hatagala sile gou te go kui meni lia a maroro ba limiu te tatei atei silemiu u ranga teka tara mamana poata i murina te na mate goa lia. Nonei te koloto sile gilia a ka teka. \s1 Alam u tari a nikapan tere Kristo \p \v 16 Alam u ma katoei u hahatatei pinopinona turu katun tara poata tu hatei ria lam limiu a nitagala tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara na te ga la pouts uamen romana. E moa. Alam u tara peisei a nikapan i tanen. \v 17 Tara poata te hale ien e Tamanen e Sunahan a nikapan na solo pan, alam u ka has. Alam u hengo u ranga te butuma tere Sunahan te ka mei a nikapan soku ba te poiena, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alia e haniga korue gen.” \v 18 Alam u hengo peisa u ranga teka te butuma i Kolö, tara poata tu ka gono meien lam nonei turu pokus u goagono. \v 19 Nonei te atei bemi lam u ranga turu propet i manasa e mana koruna. Na limiu go hengo haniga hase iam u ranga turu propet, taraha e here nei u lam te alesalana tara makum a kuhil. Kato noa has uam teka popona tara poata te butu nama romana e Kristo, te here namei romana a tounlan te alesala uanama romana i torimilimiu, na te butuna romana u Lan hamana te ma tatei kapa nei. \v 20 Kaba limiu go atei haniga sile iam a ka teka: e moa ta toa ta katun te go antunan ranga hatarare peisein a mouna u ranga turu propet te kana turu Buk u Goagono. \v 21 Taraha, u ranga turu propet e namala butu mei u hakats tun turu katun. E moa. U Namnamei u Goagono e harangari u katun u ranga te butuma tere Sunahan. \c 2 \s1 U tson hihatuts u gamogamo \p \v 1 Kaba u propet u gamogamo i butu hasia i gusur a barebana, ne kato has uana romana i iesana, u tson hihatuts u gamogamo e butu ria romana i gusumilimiu. Nori e la hamous merima romana u hihatuts gamogamo te tatei kato homi koruena u hakats turu katun. Na nori e holis has ner romana a Tsunono te sakahis pouts ren, ba nori te tia hakapa boroboro mer romana u markato u omi pouts i taren. \v 2 Na katun a para e kukute tsiponer romana a markato a hamatsingolo tua i taren, na pala te hahamanar e tarer romana a barebana te kukutier romana u tson hihatuts u gamogamo teka ba te ranga homi ner romana a maroro turu mana. \v 3 Tara markato te gonogono beme nari a peisaren a man ka, nori e hatei rari romana limiu a man hahatatei pinopino ba te luer a moni. E Sunahan e solon hopu kapin a nihahuna i taren, na nori te taia hamana riou romana. \v 4 E Sunahan e ma tatagiri u katun u omi i manasa, na nonei e ma tatei tatagi has ranei romana u tson hihatuts u gamogamo teka. Nonei e ma tatagiri u angelo ti kato homi. E moa. Nonei e lapo ba rien i hel me haka ranen turu kiou u kuhil koru i puta e popona te butuna romana u lanin hahuna. \v 5 Ne Sunahan e ma tatagi hasri u katun u omi i manasa koru, kaba nonei e habuti u uolo pan me kato hamate rena u katun ti kato homi. Nonei e haka haniga lasi e Noa, a katun te roron rararei a markato a matskö, na tana elahit puku a katun. \v 6 E Sunahan e hopu kapin u taun i Sodom ni Gomora te gi taia u ba te hakulupu hakapa ranen. Na ka teka e haruto nena te hahuna has mera noien romana u katun te kato homir. \v 7-8 Kaba a toa katun a niga e kaia i Sodom a solonen e Lot. Turu mamanu lan nonei e hengo u ranga u omi na e tara u markato u omi te kato hatiama koru a torinen te matskö. Ne Sunahan e haka hanige ien tara poata te kato homien nonei a taun. \v 9 E kato uana teka, be Sunahan te tatei haka haniga ba ranei u katun u niga a tou hiamus ne tatei haka rena u katun u omi tara nihahuna e popona te butuna romana u Kot Pan i tanen. \v 10 Na nonei e tatei hahuna koru rena u katun te roron kukutier u ngil u omi i peisaren ba te hipus ner a nitsunono tere Sunahan. U tson hihatuts teka e ongolor ba te hipusur, na nori e ma matoutun ranga homi rari a pal kapan i Kolö. \v 11 U angelo e ka mer a nitagala te pan bala nena a nitagala turu tson hihatuts u gamogamo teka, kaba nori has e ma tatei ranga homi rari a pal kapan teka i Kolö i matana Tsunono. \v 12-13 Kaba u tson hihatuts teka e kukute laser u ngil i tuanreiren, te kato has uar u poum u hie nu kori na man ka i latu ti tuhana mei a niatei peisa te gi kukute tun merien u tsinaren. Nori i tuhana sil te gi pile kap meri ba te atung hamate rer. Nori u tson hihatuts u gamogamo teka e raranga homi ner a man ka te ma atei sile rien, na nori e na kato hataia has rariou. Nori e alater romana ti kato homi merien a palair u katun. Nori e ngil koruer te gi kukute menien u ngil u omi i peisaren i gusuna u lan noa has. Nori e nounou gono mera rio limiu tara kannou ba te kato homi here rari limiu a ka a korkoriana te kato homiena u hasobu. Nori e roron sasala mer a markato a gamogamo i taren. \v 14 Nori e ngilin ruto talas uar turu tohaliou u omi. Nori e ma tatei hakaperi u ngil i taren te ngilngil mena rien a markato a omi. Nori e amus rer u katun te hula hakatsir. A toriren e solon tsitsiloin a markato te gonogono beme nari a peisaren a man ka, ne Sunahan e haka hakapi u rangan korupakö i taren. \v 15-16 Nori i hagelo ban a maroro a matskö me hatutuer a maroro halhal i taren. Nori e kukutier a maroro te sil e Belam a propet a pien tere Beor i manasa. E Belam e ngil koru a hiholina te go kato menien a markato a omi, kaba e Sunahan e ranga hapiu nen. A dongki i tanen e kato u ranga tara katun ba te hatu kap nena te go ma tatei kato meni e Belam a markato a tutu a omi te katsin katoen. \v 17 U katun teka e hereri u kioun ramun ti rakaraka hakapa, ne here haseri u koasi te hula bahu rena a lomolomo. Nori e la hamatskö uar romana tara makum a kuhil koru ti kato hahaloso rien. \v 18 Nori e ranga sesei ner u ranga u tutu ba te amuseri u katun u ngil u omi i peisaren, u katun ti hagou bus ban a barebana te roron kato homir. \v 19 U tson hihatuts teka e roron hahatei ria turu katun e moa ta ka te ga tatei kits kap ren, kaba nori pouts e takits kap gono merari u markato u omi i taren. Taraha, a katun e takits silena a saha ka te roron karase nen. \v 20 U katun te atei siler e Iesu Kristo a Tsunono i tarara te lu pouts rano ra e ka haniga ba ner u markato u omi i puta. Kaba te ga las pouts merien a markato a omi ba te pan pouts noa i taren, ba nikakana i murimuri turu katun teka te omi bala tala nanou a nikaka tutun i taren. \v 21 Sanena te gi ma atei sil mam menien a maroro a matskö, sanei e niga bala. Ge omina te gamon atei sil mena rien a maroro a matskö ba te toan tori hasoala ner u ranga u goagono ti hala rien. \v 22 A markato teka e haruto nena te mana uana u rangan haharoei turu Buk u Goagono te poiena, “A muki e nou poutsena u nilua i tanen,” nu tai has te poiena, “A poum te polo hagogosena a langits e na hula tegele poutsuna tara mömoa.” Ne kato has uana i iesana turu katun te habirits pouts uar turu markato u omi i taren. \c 3 \s1 U Lan te la pouts nama romana a Tsunono \p \v 1 A ma tsomi i tar, u hahuoluna a kalanloun te koloto mena gilia i tamilimiu teka. Tara huol hoboto a kalanloun alia e torohanan hatakeiegu u hakhakats u niga i tamilimiu ba te hatei lel ragi limiu a man ka te atei hakapa sile milimiu. \v 2 Alimiu go hakhakats kap niam u ranga ti rangein u propet u niga i manasa, na u ranga tara Tsunono te lu pouts rano ra, u ranga tu hala meri lam u aposol i tamilimiu. \v 3-4 Alimiu go atei mam sile iam a ka teka: tara kapakapana poata i murimuri, u katun te kukutier u ngil u omi i peisaren e butur romana. Nori e hahakos rario romana limiu ba te ranga ner a Tsunono ba te poier, “Nonei e ranga mamin te ga la pouts uamen, gime te ka nen? Moa te ga la uamen. U tamarara i mate hakapa, ga mamana ka e mar ka noa has uana te ka uen tara poata te habuteia e Sunahan a han i puta!” \v 5-6 Kaba turu ngil peisa i taren, u katun teka e solopaler e Sunahan e kato homi hakapa a han i puta teka te katoen. E kato uana, i manasa koru e Sunahan e ranga tun bu kolö e butuna bu tsikitsiki e butu nama i tasi ba te kana i gusuna u tasi. Na i murimuri e Sunahan e ranga lel bu uolo pan e kato homiena a han i puta i manasa. \v 7 Bu toa u mar ranga noa has tere Sunahan e haka hasena a han i puta na i kolö i romana ba te hahaloser a poata te ga kato homi lel menien u tula. A han i puta ni kolö e hahaloso siler a poata te kot mera noia romana e Sunahan u katun u omi ba te kato hataia ranen. \v 8 A ma tsomi, alimiu go hakats kap niam a ka teka: te tara mena nei a Tsunono a man poata, e tara halelna i matanen na i matarara. E kato uana, u toa u lan e popona turu 1000 u hiningal, nu 1000 u hiningal e popo hasina turu toa u lan. \v 9 A Tsunono e ma hahaloso menei te ga mokomokon kato meni a man ka te ranga hamana nen te ga katoen, te mar hakats uar a palair u katun. E moa. Nonei e hahaloso rano limiu, taraha nonei e ma ngile nei ta toa ta katun te ga taia u, kaba e ngilena u katun hoboto e gi habirits ban u hakats nu markato u omi i taren. \v 10 Kaba u Lan Pan tara Tsunono e songots butu nama romana te mar butu hasingoto uana a kopkop. Nonei turu Lan, u kolö e taia mena romana u guru u kapan, na man ka i kolö e kulupu hakapa riou, na han i puta na mamana ka te kana i tanen e ats hakapa nitoa riou romana. \v 11 Te mar taia uana romana a mamana ka teka, ba limiu te kato hatagala silemiu te go niga koru uam limiu ba te hala nemiu a peisamilimiu tere Sunahan. \v 12 Alimiu go hahalose iam u Lan tere Sunahan ba te kato silemiu te ga butu boroboro uen. Nonei u Lan te ats hakapa noa romana u kolö, ba man ka i kolö te ramun mena u hiski pan koru. \v 13 Kaba ara e alosera u kolö nu puta u tsimus te ranga hamanein e Sunahan, a han te ka noa romana a markato a matskö peisa. \v 14 Na ma tsomi, tara poata te alose mia limiu nonei u Lan, torohana hatagala sile iam te go gogoso uam limiu ba te moamiu ta ka ta omi i matane Sunahan ba te katoemiu a markato tara masalohana. \v 15-16 Alimiu go atei sile iam a Tsunono e alosena te gi habirits u u katun i tanen ba nonei te lu pouts ranen. Nonei e halei a tsomi e Pol a toularara u hakats u niga ba nonei e mar koloto has uato i iesana i tamilimiu, te mar kato uanen turu kalanloun hoboto i tanen. Palainu ranga i tanen e ka mena a toukui pan te gi atei sil menien, nu katun u tutu nu katun te hula hakatsir e hatuts hakölo ner a mouna a man ka teka, te mar kato has mena rien turu palaina u ranga turu Buk u Goagono. Ba nori te kato homi tsiponer a peisaren. \v 17 Kaba a ma tsomi, alimiu e atei hakapa silemiu a ka teka. Na limiu go hanei iam, u katun u omi e ma tatei amus rari limiu tara man markato a man tutu i taren ba limiu te toan tutu ba has namiu u hakats u niga. \v 18 Kaba limiu go katun tangoho susul iam te go atei sil mena milimiu a Tsunono i tarara e Iesu Kristo te lu pouts rano ra na a hitaguhu i tanen. Ara gi solo sei nitoe ien i romana na tara mamana poata i murimuri. U mana. Nonei talasi. \b \p Alia e Pita