\id 2CO NT0001.2C1 HALIA LANGUAGE ALLEN 7-APR-87 \h 2 KORIN \toc1 2 KORIN A kalanloun hahuol te koloto meni e Pol turu Kristenir i Korin \toc2 2 KORIN \mt1 2 KORIN \mt2 A kalanloun hahuol te koloto meni e Pol turu Kristenir i Korin \c 1 \p \v 1 Alia e Pol a toa aposol tere Iesu Kristo turu ngil tere Sunahan. Alia ne toularara e Timoti te koloto uam i tamilimiu u katun tere Sunahan te ka mia i Korin. Ne la has uana turu katun hoboto tere Sunahan te ka ria tara provins i Gris. \p \v 2 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana. \s1 E Pol e haniga uana tere Sunahan \p \v 3 Ara gi haniga u tere Sunahan e Tamana a Tsunono i tarara e Iesu Kristo. Nonei te habutsena a nihitaguhu na te roron hatami rano ra. \v 4 Nonei e roron hatami rano lam tara mamana nomi te butuna i tamulam. Nonei e kato menei a ka teka te go hatami has meri lam a pala te ka has mer a man saha man nomi. Alam e tatei mar hatami mera mien te mar hatami has meri e Sunahan alam. \v 5 E manana, alam e sagoho has menami a kamits a para te kato has u e Kristo. Kabe Sunahan e roron hatami koru has rano lam te pala uamu lam tere Kristo. \v 6 Alam e kamits mem te go hatami meri lam alimiu ba te hala mera milimiu tere Sunahan. E Sunahan e roron hatami mera nei lam te go hatami uas merai lam alimiu ba te hala rami limiu a nitagala te go kato haniga noa has uam limiu, ba te tuatami memiu tara poata te sagohe mia limiu a mar kamits te sagoho hase mulam. \v 7 Alam e ma tatei hanoan hamanemi te go kato haniga noa has uam limiu. Alam e atei silem alimiu e sagoho hasemiu a mar kamits te sagohe mulam. Kabe noahasina. E Sunahan e mar hatami mera nei limiu te mar hatami has mera neien lam. \p \v 8 A ma tsi hatoulana, alam e ngilem alimiu go atei sile iam a nomi te butuia i tamulam tara provins i Eisia. A nitatagi i tamulam e kapan koru ba lam u poieto alam go mate. \v 9 Aa, alam u hasagohi ti hopu kap meri lam te go mate u lam. Kaba a man ka teka e butu sil te go ma hamana meni lam a nitagala i tamulam, kaba te go hamana meni lam a nitagala tere Sunahan, nonei te tatei hatakeiena a katun te matena. \v 10 A man nomi pan e butuia i tamulam, kaba e Sunahan e hapiun te gi ma kato hamate merien lam, na nonei e kato lel hase noen romana. Na lam e hamanem nonei e hatongo kap noa has ranou lam tara tou mate. \v 11 Na limiu go taguhu ramo lam ba te singo sil ramia lam tere Sunahan. Be Sunahan te kato hasasala ranou lam ba te hatangana nena u singo turu barebana u para te singo sil rario lam. Ba katun a para te haniga uar romana tere Sunahan te taguhu mera neien lam. \s1 E Pol e palis u hakhakats i tanen \p \v 12 A ka teka te sasala memu lam: a mouna u hakhakats i tamulam e haruto ranei lam te taguhu mera nei e Sunahan alam ba lam te kato hamatsköm ba te kato haniga mia tara han i puta teka ni matamilimiu has. A niatei turu katun e ma hakui ranei lam. E moa. A nihitaguhu peisa tere Sunahan te hakui rano lam. \v 13 Alam e koloto menami i tamilimiu a man ka peisa te go tatei rite iam limiu ba te atei sile men. \v 14 Turu Lan Pan i murimuri tere Iesu a Tsunono, alimiu e tatei sasala mera molam te tatei mar sasala has mera moi lam alimiu. I romana alimiu e atei hatetenei silemiu a ka teka, kaba lia e ngilegu alimiu go atei haniga sil nitoa neiam a ka teka i murimuri. \p \v 15 Alia u hamani a ka teka ba lia u poieto alia e go na tara rio limiu tara huol a poata ba te kato hasasala rago limiu. \v 16 Alia u hakatsin te go na tara mam merai limiu ba te toan la uagu tara provins i Masedonia, ba lia te kopis pouts guma ba te mi tara lel rago limiu. Sanena alia tu mar kato u teka, alimiu sane tatei taguhe molia te go la lel u lia tara provins i Judia. \v 17 Tara poata tu mar hakats u lia teka, alia u hula hakats? E moa. Poata te hakats mam negia lia a ka te go kati lia, alia e ma hakats heregi a katununa turu tsikitsiki teka. Alia e ma hatangana gono megi u hakats te poiena “E moa”. \v 18 Alia e ranga mera gia limiu i matane Sunahan, a poata te hatangana gia lia, alia e ma tatei hakats gia i torir ba te poiegu “E moa”. \v 19 Alam mere Silbenes ne Timoti u hihatutsia i tamilimiu me hatei rami limiu e Iesu Kristo a Pien Tson tere Sunahan. Na nonei has e ma hatangana gono menei u hakats te poiena “E moa”. U ranga tere Iesu e roron mana nitoana. \v 20 E Iesu e habutu hamanena a man ranga hamana hoboto tere Sunahan. E kato uana teka ba ra te poiera “U mana” tara poata te singo ria ra. Ba ra te poie ren tara solone Iesu ba te soloseiera e Sunahan. \v 21 E Sunahan noa lahas te hatagala gono mera nei lam alimiu tere Kristo. Nonei te hala rilam a toukui i tanen. \v 22 Nonei e hopu kap meri lam i tanen, me hala mena nei u Namnamei i tanen i torimulam te ga hatagali u ranga hamana te hala rien lam. \p \v 23 Te go ma ranga hamana uai lia, be Sunahan te tatei ranga hapiu neno lia. Alia u ma la uai i Korin, taraha alia u raman te go ranga hatagala u i tamilimiu. \v 24 Alam e ma ranga mera milimiu ime te go mar hamana uam limiu. E moa. Alimiu u hamana hatagala hakapa iam. Alam e kui gono tun mera molimiu ba te kato hasasala ramo limiu. \c 2 \p \v 1 Na lia u poei turu hakats peisa i tar, alia e ma tatei la lel uagoi i tamilimiu ba te kato hatatagi rago limiu. \v 2 Sanena alia tu kato hatatagi rio limiu, be si te tatei kato hasasale nolia? E moa tala. Taraha, alimiu sanei u tatagi koru iam. \v 3 Alia u mar hakats u teka me koloto uagu i tamilimiu, taraha alia u raman te go kato hatatagi mena milimiu alia. Alia u ngil alimiu go kato hasasale molia. Alimiu e atei hoboto silemiu alia e ma tatei sasalagi te go ma sasala has uami limiu. \v 4 A torir e tatagi koru mei tu koloto mam uala lia i tamilimiu, na lia u tabe koru. Alia u ma koloto silei te go kato hatatagi merai limiu. E moa. Alia u ngil alimiu go atei sile iam alia e ngil koru rago limiu. \s1 E Pol e lu ban a markato a omi tara toa katun \p \v 5 Nonei a katun te kato homi e ma kato hakamits koruei lia. E moa. Alia e ma ngilin ranga hatagalagi, kaba alimiu ti hakamits riou, tsi a palai i tamilimiu. \v 6 A nihahuna tu hala hakape milimiu a katun teka e antunana. \v 7 Na limiu e tatei solopalemiu a markato a omi i tanen ba te tara poutse men ba te hatamie men. A nitatagi pan koru e namos kato homi nitoa nanen. \v 8 Na lia e rangata hatatagi koru rago limiu, alimiu go harute mien te ngil pouts mena mien limiu. \v 9 Nonei a ka teka tu koloto sil mena lei lia i tamilimiu i manasa. Alia u ngilin torohana ramo limiu te go hengo mena milimiu alia tara mamana ka, tsi e moa. \v 10 Poata te solopale mia limiu a markato a omi tara toa katun, alia has e tatei solopale gen, te go ngil menien alia go solopala hasi a markato a omi i tanen. Na poata te go mar kato u lia teka, alia e katoe gen i matane Kristo ba te taguhu rano limiu. \v 11 Na lia e kato megien te go ma tatei tagala saluhe meri ra e Satan. Taraha, ara e atei silera te mar gamo mera neien u katun. \s1 E Pol e kaia i Troas \p \v 12 Poata tu tukuia lia tara taun i Troas te go rarare meni u Bulungana u Niga tere Kristo, ba lia u sabieto te kalata meni a Tsunono a maroro i tar nonei tara han te go kui meni lia a toukui i tanen. \v 13 Kaba lia u ka mei u hakats u kapan koru, taraha alia u ma antunan sabeni e toularara e Taitus. Ba lia u la ba reto u katun i Troas me la uagu i Masedonia. \s1 E Kristo e hantuna sil ranei ra te gi tagala saluhe u ra \p \v 14 Ara gi haniga u tere Sunahan. Nonei te roron mamam here ranei lam u soldia ti tagala saluheia tara hiatatung, taraha alam a pala tere Kristo. E Sunahan e taguhu rano lam ba lam te sata nem u Bulungana u Niga tere Kristo turu katun hoboto, ba te here nei a soka a niga te satena a mamana makum. \v 15 E here nei alam u insens te hats mena nei e Kristo tere Sunahan, bu soka te la uana turu katun te ka ria tara maroro te lu pouts menari tere Sunahan, ne la has uana turu katun te ka ria tara maroro te tia ria. \v 16 Tara barebana te ka ria tara maroron tia, alam e heremi a soka a omi te hikato hamatena. Na turu katun te ka ria tara maroron lu pouts, alam e heremi a soka a niga te hala nena a nitoatoa. E kato uana teka ba toukui i tamulam te pan koruna. \v 17 Alam e ma here rami a palair u katun te kato here nari u ranga tere Sunahan a ka te hahol laner. E moa. Alam e ranga hamana mia i matane Sunahan, taraha nonei te hala rio lam na lam has a pala tere Kristo. \c 3 \s1 U katunun kui turu rangan kits u tsimus \p \v 1 Alimiu go ma poemi alam e hatanian ranga sesei nem a peisamulam. E moa. A palair u katun e la uar i tamilimiu tsi e la rima i tamilimiu ba te ka mer a man kalanloun ti kolotsi a palair u katun te haruto nena nori u katun u mana. \v 2 Kaba alam e moa. Taraha, alimiu noa has te heremi a kalanloun i tamulam. A barebana hoboto e tatei atei siler u ranga i tamulam e manana, taraha a torimilimiu e palis haniga hakapa. \v 3 Alimiu e haruto namiu alimiu e here hasemi a kalanloun te koloti e Kristo me hala mera neien lam tara barebana i puta. A kalanloun teka i ma kolotei u ramunun koloto ni ma koloto has neia tara hatu. E moa. Nonei u ranga ti koloto nia i torimilimiu. U Namnamei tere Sunahan te toatoana te kolote ien. \p \v 4 Alam e mar ranga uam teka taraha e Kristo e taguhu rano lam ba lam te hamanem e Sunahan te mana uana a ka teka. \v 5 Alam e ma antunan poemi alam peisa te antunan katoem a toukui teka. E moa. A nitagala i tamulam e la nama tere Sunahan. \v 6 Nonei te hantuna rano lam ba lam te hatei laremi u katun u rangan kits u tsimus. E ma ka uanei turu Lo ti koloto tunin. E moa. E ka uana turu Namnamei tere Sunahan. U Lo ti koloto tuni e hikato hamatena, taraha u Lo e poiena a katun te ma kato haniga nitoa nei e ga mate, ne moa ta toa te ga kato haniga nitoa iou. Kaba u Namnamei tere Sunahan te hala nena a nitoatoa. \p \v 7 U Lo tere Moses i koloto nia tara hatu, bu ualesala tere Sunahan e bututo tara poata ti hakeia u Lo. Bu ualesala i tanen e butu halesala koru hasito i matane Moses. Bu katunur i Israel i ma antunan taratara uatei i tanen, e noahasia te tetenei susul pouts u ualesala. \v 8 A markato turu Lo te hikato hamatena e butu mei u ualesala pan teka. Kaba a markato turu Namnamei e ka mena u ualesala te pan bala nena u ualesala turu Lo. \v 9 U raranga te poiena u katun e gi mate e ka mei u ualesala, na lam e atei silem u raranga te poiena a katun te matsköna e ka mena u ualesala te pan balana. \v 10 U ualesalana i manasa e here nei e kapana, taraha u ualesalana i romana e pan balana. \v 11 A ka ni manasa te taia susul e ka mei u ualesala, kaba a ka ni romana te ka nitoa nou romana e ka mena u ualesala pan koru. \p \v 12 Alam e mar hamana uam teka ba lam te ongolo korum. \v 13 Alam e ma heremi e Moses te kopo kapin a matanen ba barebanar i Israel te ma tatei tareri te taia susul u u ualesala. \v 14 Kaba a bakuren e tu. Ba te la noa hasina i romana, a bakur a tei Jiu e tu noana te rit merien u rangan kits ni manasa. Na bakuna katun e kalata talasi mena poata te hamana uanen tere Kristo. \v 15 Aa, te la noa hasina i romana, a bakuren e tu noa hasina te rit mena rien u ranga te kolotein e Moses. \v 16 Kaba poata te habirits uana a katun tara Tsunono, a bakunen e kalatana. \v 17 A Tsunono nonei u Namnamei. Na te kana u Namnamei tara Tsunono tara katun, ba katun te tapurese ba nena u Lo tere Moses. \v 18 E here nei ara hoboto i lu ban u kopo i matarara ba te haruto nera u ualesala tara Tsunono. Na Tsunono nonei u Namnamei te hala ranei ra u ualesala teka. Nonei te hapalis mera nei ra te gi mar butu susul here menien ra ba te ka lel mera u ualesala pan. \c 4 \s1 U Aposol e hereri u tabeli \p \v 1 E Sunahan e tatagi koru rano lam ne hala ranei lam a toukui teka, ba lam te ma tatei sökana mia tara toukui teka ba te hakapam. E moa. \v 2 Alam e rama nem a markatona turu matsingolo te mousuna. Alam e ma gamomi, na lam e ma hatuts homi has nami u ranga tere Sunahan. E moa. Alam e ranga hamana halesala mia i matane Sunahan, ba te hatei hamana rem u katun hoboto te ma kato homi uami lam. \v 3 U Bulungana u Niga te rararie mulam e ma mous nei, kaba e mous toum talasina tara barebana te ka ria tara maroro te tia ria. \v 4 Nori e hahamana mier a liliahanei pan tara han i puta teka e Satan te kato hakuhilena u hakhakats i taren. Nonei e hatu ba rene ien te gi ma atei sil menien u ranga u mana te here nei u ualesala te alesala uana i taren. U ualesala nonei u Bulungana u Niga tere Kristo, e Kristo te here hase nei e Sunahan. \v 5 Alam e ma rarariemi a peisamulam. E moa. Alam e rarariem e Iesu Kristo nonei a Tsunono, ba te ka silem te go taguhu meri limiu, taraha alam e ngilem e Iesu. \v 6 I manasa e Sunahan e poei, “U ualesala go butuma i gusunu kuhil.” Na nonei a toa puku a Sunahan te hantuna has rano lam te go atei sil meni lam a nikapan i tanen, te here nei u ualesala te alesalana i matane Kristo ba te alesala has uana i torimulam. \p \v 7 Alam e ka mem a man ka man niga teka turu namnamei ba lam te heremi a tabeli tun. A ka teka e haruto nena a saha nitagala pan te ka memu lam e ma la meia i tamulam kaba e lama tere Sunahan. \v 8 Alam e roron ka mem a nomi a para kaba lam e ma rusmi. Tana poata alam e hula hakatsim kaba lam e ma hapolasemi e Sunahan. \v 9 U katun e roron kute rario lam te gi kato homi merien lam, kaba e Sunahan e ma tatei hapolasa ranei lam. Tana poata u katun e kato hakamits koru rario lam, kaba alam e ma omi nitoami. \v 10 Nori e roron torohanan kato hamate rario lam ti mar kato has uen tere Iesu. E mar kato uana teka ba barebana te tatei tara hase ria a nitoatoa tere Iesu i tuanreimulam. \v 11 Aa, tara mamana poata alam e antunan ranga uam teka, “Alam toum e mate mou i romana te ka uamia lam tere Iesu.” E kato uana teka ba barebana te tatei tarer a nitoatoa tere Iesu e kana i tuanreimulam. \v 12 E here nei alam e roron mate silem te go toatoa uam limiu. \p \v 13 Alam e ka mem a toa markato turu hamana te ka has mei a katun te poei turu Buk u Goagono, “Alia e hamanegu e Sunahan ba lia te ranga hatei nagen.” Na lam e ranga hatei has nami e Sunahan taraha alam e hamane men te ga tara kap merien lam. \v 14 Taraha, alam e atei silem e Sunahan e hatakei poutsi a Tsunono e Iesu, na lam e atei hasem nonei e hatakei has rena romana lam ba te ka gono mem e Iesu. Na nonei e lu gugono rano romana lam na limiu ba ra te na ka gono meren. \v 15 A man ka hoboto teka te butuna e taguhu rano romana limiu. Na te para ria romana u katun te hengo ner romana a nihitaguhu tere Sunahan, bu katun u para te tatei singor ba te haniga uar tere Sunahan ba te soloseie ren. \s1 Ara gi hamani a ka te ma tare rei ra \p \v 16 Poata te hakats sile mia lam a man ka teka, ba lam te ma sökanami ba te hakapam. E moa. E manana, a tuanreimulam e omi susuluna, kaba u namnamei i tamulam e roron butu hatsimusuna turu mamanu lan. \v 17 Na ma tsi nomi te kana i tamulam i romana e gamon kana tara tsitabubun poata, kaba nonei e habutsena romana a nitoatoa a niga i tamulam te ka nitoana romana, a nitoatoa te pan bala nanou a ma tsi nomi i tamulam. \v 18 Taraha, alam e ma hakhakats silemi a man ka te tatei tare mulam i puta. E moa. Alam e hakhakats sil lasem a man ka ni Kolö te ma tare milam. A ka te tare iena a katun e ke iena a tsitabubun poata puku, na ka te ma tatei tare nei a katun e ka nitoana romana. \c 5 \p \v 1 Alam e atei silem, a poata te tarurana romana a luma teka te ka mia lam, be Sunahan te hala ranei romana lam a luma a tsimus i Kolö. Alia e haharoei negu u tuanrei. Poata te matena romana u tuanrei teka, be Sunahan te hala ranei romana lam u tuanrei u tsimus te katoen ba te ka nitoana romana i Kolö. \v 2 Poata te ka mia lam i puta, alam e ka mem u tori-tiama ba te ngil koruem te go lu meni lam u tuanreina i Kolö. \v 3 Sanena te go ma takei pouts uai romana lam tara tou mate, bu namnamei i tamulam te here noi e belosona. Kaba alam e lu hamane mou romana u tuanrei u tsimus. \v 4 Poata te ka noa mia lam turu tuanreina i puta, alam e ka mem u tori-tiama. Alam e ma ngilin mate ba talasi nami u tuanreina i puta. E moa. Alam e ngilin luem u tuanreina i Kolö. Ba ka te matena te hapalis uana tara ka te toatoana. \v 5 E Sunahan te kato hamatskö sil beri lam te go mar hapalis u lam teka. Na nonei te hala rilam u Namnamei i tanen te ga kato hatagali u ranga hamana te hala rien lam. \p \v 6 E kato uana teka ba lam te ongolo korum. Alam e atei silem, a poata te here noa neia u tuanrei teka a han i tamulam i puta, ba lam te ma ka noa mia tara han tara Tsunono. \v 7 Alam e ma kato silemi a ka te tara tune mulam. E moa. Alam e kato memi a toukui i tamulam te hamana uamu lam tere Sunahan. \v 8 Aa, alam e ongolom ba te poiem alam e ngilin ka ba nem u tuanrei i tamulam ba te na ka gono mem a Tsunono tara han i tanen. \v 9 Kaba noahasina te go ka u lam tara han i puta teka tsi tara han i iasa, alam e torohana hatagala sil noa hasem te go kato hasasala meni a Tsunono. \v 10 Taraha, ara hoboto e butu roa romana i matane Kristo a Tsonun Tsimtsimou i tarara. Nonei e hopu kap nena romana a ka te matsköna te gi lu meni romana ra a man toa, popona tara man ka man niga na man ka man omi ti kati ra poata ti ka noaia ra turu tuanrei i tarara i puta. \s1 E Kristo e nolo pouts beraio ra tere Sunahan \p \v 11 Nonei te matout bemi lam a Tsunono ba te torohanan habirits merami u katun i tanen. E Sunahan e hamana rano lam, na lam e ngilem alimiu has go hamana ramo lam. \v 12 Alam e ma torohanan soloseiemi a peisamulam i matamilimiu. E moa. Alam e haruto talasi rami limiu a ka te tatei haniga sila ramia limiu alam. Ba limiu te toan palis hanigemiu u ranga turu barebana te sasala talasi mer a solona katun ba te ma hakats sileri ime te mar tori hamana uanen. \v 13 Te go here meni lam a katun a popoloana i matar a palabir u katun, alam e mar kato uam teka ba te soloseiem e Sunahan. Na te go hakats haniga u lam, alam e taguhu ramo limiu. \v 14 E Kristo e ngil koru rano ra, na ka teka te hakui rano lam. Taraha, alam e atei sil talem a toa katun te mate silir a barebana hoboto. Na ka teka e poiena a barebana hoboto e hereri i mate hakapa. \v 15 Nonei e mate silir u katun hoboto, bu barebana hoboto te toatoar e gi hanoan toatoa sil a peisaren peisa ba te hatanian toatoa siler e Kristo, nonei te mate sil ren me takei pouts sil has ranen. \p \v 16 Alam e ma hakats lel uami tara tana katun te mar hakats uar u katunur i puta. E moa. I manasa alam u mar hakats u teka tere Kristo, kaba i romana e moa. \v 17 A katun te ka uana tere Kristo, nonei a katun a tsimus. A markatona i manasa e kapa, na markato a tsimus e butuna. \v 18 E Sunahan te kato a mamana ka teka. Ara u pakö tere Sunahan i manasa, kaba e Sunahan e nolo pouts sila meri ra i tanen tere Kristo. Na nonei e hala uas rai lam a toukui te go nolo pouts has meri lam a palabir u katun i tanen. \v 19 U raranga i tamulam e kato uana teka: e Sunahan e nolo pouts sila meri u katun i puta i tanen tere Kristo. E Sunahan e ma kot merien a man markato a man omi i taren. E moa. Ba nonei e hala ranei lam u raranga te mar nolo pouts merien u katun i tanen. \p \v 20 Na lam u katunun raranga tere Kristo. E Sunahan e hala mena nei u ranga i tanen i tamilimiu ba te sila hasina i tamulam. Na lam e ranga hatatagi koru mera molimiu tara solone Kristo, alimiu go haniga iam be Sunahan te nolo pouts mera nei limiu i tanen. \v 21 E Kristo e moa ta markato ta omi, kaba e Sunahan te hasoate ien u markato u omi i tarara. Nonei e kato mei a ka teka te ga tatei kato hamatskö meni e Sunahan ara i matanen, te gi hamana u ra i tanen. \c 6 \p \v 1 Alam e roron kui gono mem e Sunahan, na lam e ranga hatatagi mera molimiu, alimiu go ma hapolasemi e Sunahan te tatagi koru rio limiu. \v 2 Hengoe iam a ka te ranga nanen: \q1 “Tara poata tu tatagi ria lia u katun, alia u hahengo u i tamilimiu. \q1 Turu lanin hilu pouts, alia u taguhu raio limiu.” \b \p Hengo iam! Nonei a poata a niga teka te go haniga mia limiu be Sunahan te tatagi rano limiu. Nonei u lan teka te tatei lu pouts mera noi e Sunahan alimiu. \p \v 3 Alam e rama nem ta toa ta katun te ga poei a toukui i tamulam e omina. Na lam e hanei silem te go ma kato homi meni u hakats turu katun. \v 4 Aa, tara mamana ka te katoe mulam, alam e haruto nem alam u katunun kui tere Sunahan. U nomi nu toukui pan u para e roron butuna i tamulam na lam e roron makmakum ba has nem a man ka te ngile mulam, kaba alam e hamana haniga noa hasim. \v 5 Nori i singata rio lam, na i karabus rio lam, na i hiagetageta me torohanan kato homi rario lam. Alam u kui hatagala koru me kalata halanim me mate has mem a bes. \v 6 Alam e kato hanigam ne atei silem a ka a mana ne tuatamim ne niga mia turu katun. Na man markato teka e haruto nena alam u katunun kui tere Sunahan. U Namnamei u Goagono te hakui rano lam ba lam te ngil hamana has rem u katun. \v 7 Alam e ranga hamanam na lam e ka mem a nitagala tere Sunahan. A markato a matskö e here nei u kilatan hiatatung na kan hatongo ba lam te hiatatung gono mera mien a markato a omi. \v 8 A palair u katun e hapan rario lam ba te solosei rario lam. Ba palai te sigala rario lam ba te ranga homi rario lam. U katun e poier alam u gamogamo, kaba u ranga i tamulam e mana nitoana. \v 9 A barebana e atei sil rario lam, kaba nori e kato here tsipon rari lam u katun papala. Alam e heremi u katun te katsin mater kaba lam e toatoa noa hasim. Alam e sagohem a kamits pan kaba lam e ma matemi. \v 10 A barebana e kato here rari lam u katun te tatagir, kaba lam e sasala noa hasim. Alam u katun tu moa ta moni, kaba lam e hala noa has nem a man ka man niga tere Sunahan turu katun u para. Alam u moa koru ta ka ni puta, kaba lam e ka noa has mem a mamana ka a niga tere Sunahan. \p \v 11 A ma tsomir i Korin, alam e ranga hamatskö koru uam i tamilimiu, alam e hatei baba nem a man ka i torimulam. \v 12 Alam e ma peits nami te ngil koru mera milam alimiu. E moa. Alimiu te peits namiu te go ngil koru mera milam. \v 13 Alia e ranga here mera gilimiu a galapien i tar. Alimiu go ngil uas ramo lam te mar ngil mera milam alimiu. \s1 Ara gi ka halhal ban a ka a omi \p \v 14 Alimiu go ma ka gono merami u katun te hahamanar ba te taguhu ramen tara markato i taren. E moa. Ime te gi mar kui hoboto halona u a markato a niga na markato a omi? E moa. U ualesala nu kuhil e ma tatei ka hobotori. \v 15 E Kristo ne Satan e tatei hiahahatanganar? E moa koru. A katun te hamanana na katun te hahamanana nori e ma tatei ka has meri u toa u hakats. \v 16 E moa koru te gi tatei ka haniga hoboto u a luma tere Sunahan nu keisa. Taraha, ara e here rei a Luma tere Sunahan te toatoana. Te ranga peisa noa has u e Sunahan, \q1 “Alia e na ka goa i toriren ba te hula la goa i gusuren. \q1 Alia e Sunahan uagou i taren ba nori te katun uariou i tar.” \b \p \v 17 E kato uana teka ba Tsunono te poe hasena, \q1 “Alimiu go la ba ramen ba te ka halhal ba ramen. \q1 Alimiu go rama koru niam a ka a korkoriana, ba lia te toan lu rago limiu. \q1 \v 18 Alimiu e hatamana mia romana i tar, ba limiu te galapien tson uamou i tar na te galapien tohaliou uamou i tar. \q1 Te mar ranga uana a Tsunono te tagala sokuna.” \c 7 \p \v 1 A ma tsomi, e Sunahan e hala rira u mamana u ranga u mana teka. Ba ra te kato hagogoso ba neri a peisarara a mamana ka te kato hakorkorianena u tuanrei nu namnamei i tarara. Na ra gi torohana sil te gi gogoso soku u ra ba te roron matoutsera e Sunahan. \s1 A nisasala tere Pol \p \v 2 Alimiu go ngil koru pouts ramo lam. Alam u ma kato homiei ta toa ta katun i tamilimiu. Alam u ma amus bani ta toa ta katun e Sunahan. Alam u ma angosei ta toa. \v 3 Alia e ma ranga negi a ka teka te go saka meri limiu u ranga. E moa. Alia u ranga hakapein alam e ngil koru ramo limiu. E here nei ara e roron ka hobotora, noahasina te toatoa rara tsi te mate rara. \v 4 Alia e hamana koru rago limiu ba te sasala koru has mera golimiu. A mamana nomi e butuna i tamulam, kaba lia e ongolo koru noa hasigu. Alia e ka noa has megu a nisasala pan. \p \v 5 I murina tu na tukuia lam i Masedonia, alam u ma antunan husai. A mamana nomi e butuia i tamulam. Alam meru palair u katun u hiararanga hatagala, na torimulam e matout has. \v 6 Kaba e Sunahan e roron kato hasasala rena u katun te ka mer a nitatagi, na nonei e kato hasasala has rio lam tara poata te tukuia e Taitus. \v 7 Ne Taitus e kato hasasala has rio lam te habulungana menien tu mar kato hasasala has mena mien limiu. Nonei e poei alimiu e ngilin tara korue molia ba te tatagi korumiu ba te tagala sil hase molia. Ba poata tu hengo nia lia a ka teka ba lia e sasala korugu. \p \v 8 Alia e ma tatagi megi tu koloto meni nonei a kalanloun i tamilimiu, noahasina te kato hatatagi merien limiu. Alia u tatagi mam mei te kato hatatagi meri limiu a kalanloun tara tsitabubun poata. \v 9 Kaba alia e sasala talagu. Alia e ma sasala megi tu kato hatatagi merai limiu. E moa. Alia e sasala megu a nitatagi i tamilimiu e hapalis u markato u omi i tamilimiu. Alam u ma hakamits koru merai limiu, taraha e Sunahan e kato mei a nitatagi a ka a niga. \v 10 A nitatagi te roron katoena e Sunahan e kato rena u katun ba te habirits ba ner u markato u omi be Sunahan te lu pouts ranen. Na torir u katun e ma omi menei a ka teka. Kaba a nitatagi tara pala te hahamanar e habutsena romana a tou mate. \v 11 Tara iam. E Sunahan e kato mei a toukui a niga tara nitatagi i tamilimiu: alimiu e hakats hatagala tala namiu a markato i tamilimiu. Alimiu e tagala koru silemiu te go haruto mena milimiu te niga uami limiu. Alimiu e raharaha memiu a markato a omi ba te matoutmiu. Alimiu e sagoho koruemiu a man ka teka ba te tagala silemiu a markato a niga. Na limiu e ngilin hahuna koruemiu a katun te kato homina. \p \v 12 Alia u ma koloto sile mei nonei a kalanloun a katun te kato homi tsi a katun te omi mei nonei a markato a omi. E moa. Alia u koloto sil te go haruto meri limiu i matane Sunahan te ngil koru mera milimiu alam. \v 13 Nonei a ka te kato hasasala rio lam. \p Aa, ne Taitus e kato hasasala lel rai lam a nisasala i tanen, taraha alimiu hoboto u kato hasasala mame men. \v 14 Alia u ranga haniga beraio limiu tere Taitus ba limiu e kato hamanemiu u ranga i tar. Alam e roron ranga hamana mia i tamilimiu. Nu ranga teka tu hala meni lam tere Taitus e butu hamana. \v 15 Be Taitus e ngil koru lel noa has rano limiu te hakats pouts mena neien tu hengo haniga mena milimiu u ranga i tanen na tu lu haniga mena mien limiu a nisasala, noahasina tu matout uam limiu. \v 16 Alia e sasala megu te tatei hamana koru mera gilia alimiu. \c 8 \s1 A markato te hala menari a monin hitaguhu \p \v 1 A ma tsi hahatoulana, alam e hatei rami limiu te mar kalala meri e Sunahan a man hun katun tere Kristo i Masedonia. \v 2 Nori e roron sagoher u kamits u para nu tori-tiama. Kaba nori e sasala noa hasir, na nori i tatanganein ti hala menien a monin hitaguhu, noahasina ti moa menien ta ka. \v 3 Alia e hatei ragi limiu nori i hala hapara hapopo naien te gi antuna uen, ba te hala has ner a monin kannou i taren turu ngil peisa i taren. \v 4 Nori i roron rangata hatatagiia i tamulam te go haniga u lam ba nori te taguhu rer u katun tere Sunahan i Judia. \v 5 I manasa alam u hakats u teka: “Nori e hala nariou a hapalana moni i taren.” Kaba a markato i taren e niga balana. Nori i halan a peisaren tara Tsunono. Na nori i hala hasin a peisaren i tamulam, turu ngil tere Sunahan. \v 6 Na lam u rangata hatagalei e Taitus te go kato noa menien a toukui teka te hatanie ien, na te go kato menien a maroro i tamilimiu ba limiu te taguhu has mia tara toukui teka te hala naria a monin hitaguhu. \v 7 Alimiu e kato haniga mia tara mamana ka, e kato uana: te hamana uami limiu, na turu ranga i tamilimiu na turu niatei. Na limiu e roron ngil koru hasemiu te go taguhu menami e Sunahan, na limiu e ngil koru has ramo lam. Na lam e ngilem alimiu go mar kato haniga has uam teka tara toukui te hala naria a monin hitaguhu. \p \v 8 Alia e ma hakegi ta lo. E moa. Alia e hatei rago limiu a palabir u Kristen e ngilin hitaguhu korur, ba lia te kato silegu alimiu has e tatei haruto namiu te go ngil hamana koru has mera milimiu u katun tere Sunahan ba te hala namiu a monin hitaguhu. \v 9 Alimiu e atei silemiu te mar tatagi koru meri limiu a Tsunono e Iesu Kristo. Nonei e ka mei a mamana ka a niga, kaba nonei e butu herei a katun te moa ta ka ba te taguhu rano limiu. Nonei e la ban a mamana ka a niga i Kolö me kato silena alimiu go ka meiam a mamana ka a niga ni Kolö. \p \v 10 Alia e mar hakats uagu teka: alimiu go gono hakape iam a monin hitaguhu tu tanian gone iam limiu turu hiningal te kapa. Alimiu u katun tutun tu ngilin kato neiam a ka teka, na limiu tutun has tu hatanie men. \v 11 Ba limiu te kato noa has uamiu teka ba te gono hakapemiu nonei a monin hitaguhu. Alimiu go ngil korue iam te go hakapa mena mien limiu tu mar ngilin hatania koru has mena mien limiu. Alimiu go hala las neiam a saha ka te ka memi limiu. \v 12 Te ngilin hala hamana mia limiu, be Sunahan te hanige nou a ka te hala namou limiu popona tara ka te ka memi limiu. Nonei e ma ngile nei te go hala mena milimiu a moni te ma ka memi limiu. \p \v 13-14 Alia e ma poiegi alimiu go katoe iam a toukui pan ba palabi te roro pinopinor. E moa. Kaba alimiu e ka memiu a man ka man para i romana, ne niga hasina te go taguhu mera milimiu nori a palabi te makmakum ba ner a man ka i taren. Na i murimuri, te go makmakum moa limiu na te gi ka meien romana a ka a para, ba nori te tatei taguhu uas rario limiu. Ba limiu hoboto te hihihantuna pouts namiu romana a man toa. \v 15 Nu Buk u Goagono e poe hasena, \q1 “A katun te goni a kannou a para e moa ta nouba i tanen. Na katun te lu a tsitabubu e ma makmakum hasi.” \p \v 16 Alam e haniga uam tere Sunahan te hala mena neien u ngil tere Taitus ba nonei te ngilin taguhu koru rano limiu te mar ngilin taguhu has mera milam limiu. \v 17 Nonei e hengo hanigei u ranga i tamulam. Na nonei e ngilin la noa has uana i tamilimiu turu ngil peisa i tanen, taraha nonei e ngilin taguhu koru rano limiu. \v 18 Na lam e hala gono has menami e Taitus i tamilimiu a hahatoulana i tarara te hapan siler a hun katun hoboto tere Kristo te rarare haniga mena neien u Bulungana u Niga. \v 19 Na tana ka lel, u hun katun tere Kristo i hopu kapin a tson teka te go la gono merien lam tara poata te lu mena milam a moni teka i Jerusalem. A kan hahalapuku teka e soloseie nou romana a Tsunono ba te haruto nanou ara e ngilin hiatagtaguhura. \p \v 20 Nonei a moni pan teka, ba lam te tara kap haniga namen, ba te moana ta toa te ga ranga homiia i tamulam. \v 21 Alam e torohanan kato hamatskö mia i matana Tsunono ni matar u katun has. \p \v 22 Na lam e hala gono has mera mien a tana hahatoulana i tamulam. Alam u torohana haparaia i tanen, na lam e atei silem nonei e ngilin hitaguhu koruna tara mamana ka. Na nonei e ngilin hitaguhu koru hasina tara toukui teka, taraha nonei e hamana koru rano limiu. \v 23 E Taitus nonei a tson te kui gono meno lia ba te taguhu rano limiu. Na palabir u hahatoulana te la gono meroen nori u katunun tatala tara man hun katun tere Kristo, ba nori e soloseier e Kristo. \v 24 Alimiu go haruto neiam te ngil mera mien limiu ba te hengoemiu u singo i tamulam. Ba man hun katun hoboto tere Kristo te atei sile riou alam u ma tapusun ranga sesei rai limiu. \c 9 \s1 U Kristen e hihitaguhir \p \v 1 Alia e ma tagala koru silegi te go koloto u i tamilimiu ba te hala namiu a monin hitaguhu turu katun tere Sunahan. \v 2 Taraha, alia e atei silegu, alimiu e ngilin taguhu ramen. Poata tu ranga meria lia a tei Masedonia, alia u ranga sei raio limiu me poiegu, “A ma tsi hahatoulana tere Kristo tara provins i Gris i ngilin hala noa hasin a monin hitaguhu turu hiningal te kapa.” Nu ngil u tagala i tamilimiu e habutu hasi u ngil i taren te kato has uana i iesana. \v 3 Na lia e hala sil meragi a ma tsi hahatoulana teka i tamilimiu te go ma rus uai u ranga i tamulam te solosei rio limiu. Na nori e tatei na tara sabier alimiu e ngilin hitaguhumiu, tu mar ranga has u lia. \v 4 Taraha, a tei Masedonia te la gono meriou lia e namos tara sabier alimiu e ma onoto noemi a moni. Alam go ma matsingoloi, na limiu has, taraha alam e hamana ramo limiu. \v 5 E kato uana teka ba te nigana tu ranga merai lia a ma tsi hahatoulana teka te gi mam uen i tar ba te la uar i tamilimiu, ba nori te na hamatsköe ier a moni tu ranga hamana neiam limiu i mam te go na butuia lia i tamilimiu. Na poata te na butu goa lia, ba nonei a kan hahalapuku te tatei onoto hakapa nou. Ba nonei te haruto nanou alimiu e hala nemiu a monin hitaguhu turu ngil peisa i tamilimiu, ba te ma hala las memien te singo hatagala uar u katun i tamilimiu. \p \v 6 Alimiu e atei silemiu a katun te leba hatopisana e lu hase nou romana a tsi kannou a tsi topisa. Na katun te leba haparana e lu hase nou romana a kannou a para. \v 7 Te kato has uana i iesana te hala menari a monin hitaguhu. Alimiu a man toa toa e tatei hala hapopo mia tu mar hakats mam uam limiu. A katun e namos soalan hala nena a moni, ne namos hala tun has mena te singo hatagala uar u katun. E moa. Alimiu go hala neiam a monin hitaguhu te ngil uami limiu ba te sasala memen. E Sunahan e ngil koru rena u mar katun teka. \v 8 Ne Sunahan e antunan hala ranei limiu a mamana ka a niga, ba limiu te ma makmakum ba namoi ta ka. Aa. Alimiu e antunan hala hapara lel namou tara mamana toukui a niga. \v 9 U Buk u Goagono e poiena, \q1 “A katun a tatangana e tatanganana turu katun ti moa ta ka. \q1 Na barebana e mamala solopaleri a markato a niga i tanen.” \b \p \v 10 E Sunahan e hala nena a ngalin kannou te lebe ier, ne hala has nena a kannou te noue ier. Na nonei e hala hapara nanou a man ka i tamilimiu ba te kato talasina, ba limiu te antunan hala hapara has mia turu katun ba te kato talasina. Ba nonei te kato hasasala koru ranou limiu te tatangana uami limiu. \v 11 Aa, e Sunahan e hantuna ranou limiu ba limiu te tatangana nitoamiu, ba barebana te haniga uariou tere Sunahan te hala mena milimiu alam a monin hitaguhu te go hala merien lam. \v 12 A toukui a niga teka te katoe milimiu e taguhu rena u katun tere Sunahan, bu katun u para te hengo naroen romana ba te haniga koru uariou tere Sunahan. \v 13 Aa, nori e haniga uariou tere Sunahan, taraha alimiu e tatangana mia i taren na tara palabi has. Na nori e solosei has meroi e Sunahan a markato teka e haruto nanou alimiu e kukute hanigemiu u Bulungana tere Kristo te hamane milimiu. \v 14 Ba nori te ngil koru rariou limiu ba te singo sil rariou limiu, taraha e Sunahan e haruto sila nena a nihitaguhu i tanen i tamilimiu. \v 15 Na ra gi haniga u tere Sunahan te hala mera meien ra nonei a ka a niga soku te niga bala nena a mamana ka, nonei a Pien i tanen. \c 10 \s1 E Pol e ranga hatagala silena a toukui i tanen \p \v 1 Alia e Pol, na lia e ranga hatatagi gia i tamilimiu ba te ranga hatami has gia i tamilimiu, te tatei mar kato has uana e Kristo. A palabi i tamilimiu e poier alia e hala pute iegu a peisar te ka gia lia i tamilimiu, ba te ongolo tsiponigu te ka halehana ba mera gilia limiu. \v 2 Alia e raman ranga hatagala uagu i tamilimiu te la uagu lia i tamilimiu. Kaba lia e antunan ranga hatagala noa has meragu nori u katun i gusumilimiu te poier alam e kato here rami u katun te kukutier u ngilina i puta. \v 3 E manana, alam e ka mia tara han i puta teka, kaba lam e hiatatung mia turu namnamei. \v 4 Alam e ma hiatatung memi a man kan hitatunguna i puta. E moa. Alam e hiatatung mem a man kan hitatung a man tagala tere Sunahan te antunan kato homiena a man ka te tagala koruna. \v 5 Alam e tagala saluhe mia turu mamanu ranga te omiena e Sunahan na tara mamana ka te hipus nena e Sunahan ba te rama nena te gi atei sil meni u katun e Sunahan. Alam e palis hasem u hakats tara palabir u katun ba te kukutier u ranga tere Kristo. \v 6 Na poata te hengo haniga nitoa ramoa limiu alam, ba lam e tatei hahuna noa hase mou u katun te hipusur. \p \v 7 Tara iam! Te poiena a toa i tamilimiu nonei a katun tere Kristo, ba nonei te tatei hakats sabe nena alam has u katun tere Kristo te popo mia nonei tara katun. \v 8 E manana, alia u ranga sesei hapara nia a nitsunono te hala rilam e Sunahan, kaba lia e ma matsingologi. Taraha, alam e ngilin taguhu ramo limiu. Alam e ma ngilin kato homi rami limiu. \v 9 Alia e rama negu alimiu go poe iam alia e koloto negu a kalanloun tun ba te torohanan hamatout rago limiu. E moa. \v 10 A palabi i tamilimiu e poe toume riou, “A man kalanloun tere Pol e ka mena u ranga u tagala koru, kaba te ka gono mera nen ra, nonei a katun a pata ba te ranga hakibisina.” \v 11 Kaba u katun teka e gi hakats sabein a markato i tar te na ka gono mera gia lia limiu e kato has uana romana i iesana turu ranga te koloto nagia lia turu kalanloun te ka halehana ba ragia lia limiu. \p \v 12 Alam e ma ongolomi ba te soloseiem a peisamulam. E moa. Alam e ma torohanan kato here rami a peisamulam a palabir u katun i tamilimiu te ranga haniga pouts ner a peisaren. Nori e hiahanhantuna pouts ner a peisaren ba te tsimou meri a peisaren a man lo peisa i taren. A markato teka e tutu koruna. \v 13 Kaba alam e ma tatei ranga sesei pinopinomi. Alam e ranga sesei talasi nem a toukui te hala rilam e Sunahan, na toukui teka e noa hasna i tamilimiu. \v 14 Aa, alimiu e ka mia i iahana toukui i tamulam, na lam u ma la uai i ielesala tara nipepeito i tamulam tara poata tu la u lam i tamilimiu. E moa. Alam u katun tutun tu na piou rilimiu u Bulungana u Niga tere Kristo. \v 15 Na lam e ma ranga sesei heremi alam u kato a toukui te kato a tana katun. E moa. A ka te ngile mulam i teka: alimiu go hamana hatagala lel iam ba te kato talasina, ba lam te antunan kato lele mou a toukui i gusumilimiu te niga balana, popona tara toukui te hopu kap meri e Sunahan alam. \v 16 Ba lam te tatei na habulungana nem u Bulungana u Niga tara man han i pal lila i tamilimiu, a man han te moa ria ta katunun hihatuts turu lotu te poier alam e kui mia tara makum i taren. \p \v 17 Nu Buk u Goagono e poiena, “A katun te ngilin ranga sesei nena a toa ka e tatei ranga sesei nena a ka te kato a Tsunono.” \v 18 Taraha, u katun te ranga sesei siler a peisaren e ma hapan rari. E moa. U katun te haniga rena a Tsunono nori te hapan rer. \c 11 \s1 E Pol nu aposol gamogamo \p \v 1 Alia e hohou katoe gou a tsitabubun ranga a tsi tutu. Kaba alimiu go ma poemi alia e tutugu. E moa. Hengo tala iam. \v 2 Alia e hakats hapara rago limiu te mar hakats has uana e Sunahan. Taraha, alimiu e heremi a tahol a masura, na lia u hopu kap merai limiu te go tölo mena milimiu a toa puku a tson — nonei e Kristo. Alimiu e poemiu nonei lasi a toa Tsunono te hamana uami limiu. \v 3 Kaba alia e matoutsegu alimiu e na hakats halhal mou, ba te ma hakats sil lelemi e Kristo pepeisa. Alimiu e namos heremi e Eva poata te gamo sila nien e Satan tara kukutsi. \v 4 Ga limiu e ma rama tsipon nami ta katun te go na rarareia i tamilimiu ba te poiena e Iesu tu rararei lam e halhal talana. E moa. Alimiu e ngilin hengo tsipon namiu u ranga te poiena e kana u tanu namnamei u mana tsi u tanu bulungana te halhalina turu Namnamei u Goagono nu Bulungana u Niga tu rarareia lam i tamilimiu. \p \v 5 Alia e poiegu alia e ma tetenei gia nonei tara pal tson te ngö hagamogamo rari u aposol. \v 6 Alia toum e ma katunun ranga hanigagi, kaba alia e atei silegu a ka te ranga negu lia. Alam u haruto hapara ria limiu tara mamana markato te atei sile gulia u ranga i tar. \p \v 7 Alia u rarare u Bulungana tere Sunahan i tamilimiu, ne moa ta hol. Alia u hala puta silei a peisar te go hapan merai limiu. Ga lia u kato homiia tara ka teka? E moa. \v 8 Poata tu kuiia lia i gusumilimiu, ba palabir u hun katun tere Kristo i hala mena matei a moni i tar. Alia u lu silei a moni i taren te go taguhu meri limiu. \v 9 Na poata tu ka gono meraia lia limiu ba moni i tar te makmakumuna, alia u ma singoei ta moni i tamilimiu. E moa. A ma tsi hahatoulana ti lama i Masedonia i mi piouei lia a man ka tu ngili lia. I manasa alia u namala singoei ta moni i tamilimiu, na i murimuri e moa has. \v 10 Alia e hatei hamana ragi limiu tara solo tere Kristo, u ranga te hatei lanena a markato teka i tar e ma hapiu naria tara man han i Gris. \v 11 Alia e ma ranga sila gia teka alia e rama rago limiu. E moa. E Sunahan e ateina alia e ngil rago limiu. \p \v 12 Alia e kato noa has uagou te roron kato uagu lia i romana ba te ma tatei singoe goi ta moni tara katun. E kato uana teka ba lia te hahalongolo bare gou nori u katun te ngö hagamogamo rari u aposol ba te soloseier a peisaren ba te poier nori e mar kui uar te kui uamu lam. \v 13 Nori u katun e ma aposol hamanari. E moa. Nori u katun u gamogamo te kato here rari a peisaren u aposol tere Kristo. \v 14 Kaba lia e ma asingotogi. Taraha, e Satan noa has te tatei kato here nanei a peisanen a angelo a niga turu ualesala. \v 15 Ne ma tutu koru nei turu katunun kui tere Satan te gi kato hagamogamo here meri a peisaren u katunun pepeitokap turu lotu te hihatuts ner a markato a niga. Kaba i murimuri nori e lue riou a nihahuna te matsköna tara man markato i taren. \s1 U kamits na tori-tiama te sagohi e Pol a aposol \p \v 16 Alia e poe lelegu, alimiu go ma poemi alia e tutugu. Kaba te poe mia limiu u ranga i tar teka e tutuna, bara, alimiu go gamon hengo noa has uam i tar, ba lia te hohou solosei begou a peisar. \v 17 Alia e ma ranga tala negi u ranga tere Sunahan. E moa. Alia e ranga heregi a katun a tutu ba te ongolon soloseiegu a peisar. \v 18 U katun u para e roron ranga sesei ner a man ka ni puta teka, ba lia te kato has uagou i iesana. \v 19 Alimiu e poemiu alimiu e atei korumiu, kaba limiu e sasala noa has memiu te hengo merami u katun u tutu. \v 20 Alimiu e ma katunun atei hamanami. Taraha, a pal tson teka e hakui rario limiu ba te angoso rario limiu ne gul haser a moni na mamana ka i tamilimiu, na alimiu e ma hapiu ramien. Nori e sigala rario limiu ba te tapaler a polemilimiu. \v 21 Na limiu e poiemiu alam u aposol e ma tagalami, na lam u matsingolon kato u teka i tamilimiu. \p Alia e ranga here noa hasegi a katun a tutu. Te ongolon ranga sesei narien ta ka, ba lia te mar ongolo has uagou teka. \v 22 Nori e poier nori u Hibru? Bara. Alia has a Hibru. Nori a tei Israel? Ga lia has a toun Israel. Nori e hatubuna ria tere Abraham? Ga lia has. \v 23 Nori e poier nori u katunun kui tere Kristo. Bara. Ga lia a katunun kui te niga bala ragen. Alia e ranga here tsiponegi a katun a tutu. Hena, alia u kui hatagala bala raien. Alia u ka haparaia tara karabus, kaba nori i moa. Alia i lahuse iou tara parpara a poata, na para a poata alia u katsin mate has. \v 24 Tara tolima poata u Jiu i halahus naio lia, a toa poatanen ne na 39 a lahus nitoa. \v 25 Topisa poata u katun i singatei lia a pata. Na tana poata u katun i tiei lia u hatu. Alia u kaia tara topisa tolala ti omiia i tasi. Na tara toa poata alia u oloia i tasi tara toa lan na toa bong. \v 26 Tara tou lala a para i tar, a ka a para e torohanan kato homi niu lia: a man ramun te saputu piu, nu kopkop, nu Jiu, nu katun halhal turu Jiu. A man nomi e butuia i tar tu kaia lia tara man taun na tara latu pinopino na i tasi has. Nu katun ti ngö gamogamori a peisaren u hahikapien i tar i torohanan kato homi haseio lia. \v 27 Alia u kamits koru mei a toukui pan i tar. A para a bong alia u namala sohoi. Alia u bes koru na u maka koru has. Tara poata a para alia u makmakumia tara kannou nu hasobu na makumun soho. \v 28 Na tana ka lel, turu mamanu lan alia e ka megu u hakats pan te pepeito kap mera gilia u hun katun tere Kristo. \v 29 Poata te ma hamana hatagala neia a toa katun, ba lia te hasagohegu te ma tagala uane ien. Poata te hiamus meria a toa katun ba te kato homina, ba torir te omi koruna. \p Ge noa talana. Alia go ma ranga sesei nai a man ka teka. \p \v 30 Te ranga sesei gia lia, ba lia te ranga sesei nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi. \v 31 E Sunahan e atei silena alia e ma gamogi. Nonei e Tamana e Iesu a Tsunono. Ara gi solosei nitoan a solonen! \v 32 Aa, alia go ranga sesein a ka te haruto nena te ma tagala uagi lia. Hena, tu kaia lia tara taun i Damaskas, a katunun pepeito tere Aretas a king e hataratara kapin a tamana tara ololo tara taun te gi pile kap meni lia. \v 33 Kaba u hahikapien i tar i hakoul mei lia u pikö tara windou i hapalana ololo, ba lia e busugu. \c 12 \s1 A man hiharuto tere Pol na man ka te harute ien e Sunahan \p \v 1 Alia e ranga sesei lel gou, noahasina te here mena neien u ranga pinopino. Alia e ngilin hatei ragi limiu a man hiharuto na man ka te harutei lia a Tsunono. \v 2 Turu 14 u hiningal te kapa, alia i lu meni i Kolö i iasa nitoa. Alia e ma atei silegi a ka teka e butu hamana tsi alia u tara tuni a hiharuto. E Sunahan te ateina. \v 3 Kaba lia e atei silegu alia u la sei u i Kolö turu tuanrei i tar tsi turu namnamei tun i tar. \v 4 Na lia u hengo a man ka man kapan koru ba te ma antunan hatei nagien turu ranga tun tara katun, man ka man goagono te ma tatei haruto nari i puta. \v 5 Sanena te go ngil u lia, alia e tatei ranga sesei negu a ka teka. Kaba lia e raman ranga sesei negu a peisar. Alia e ranga sesei las nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi. \v 6 Sanena te go ngilin solosei meni lia a peisar, alia e ma tatei ranga hatutugi, alia sanei ranga hamanagu. Kaba alia e ma soloseie goi a peisar, taraha alia e rama negu ta katun e ga solosei korueio lia tara man ka te ma tare ien tu kato lia tsi tara man ka te ma hengoe ien tu rangein lia. \p \v 7 Alia u tarei a man hiharuto pan a para tere Sunahan. Ne Sunahan e ma ngilei te go hakats sesei meni lia a peisar, ba nonei e hanigato te go sagoho meni lia a kamits i peisar. Nonei a kamits teka e here nei a katunun kui tere Satan te hakamitse nolia ba te hatu kap nena te go hakats sesei koru meni lia a peisar. \v 8 Topisa poata alia u singo u tara Tsunono te go lu ba menien a ka teka. \v 9 Kaba nonei e poei i tar, “A nihitaguhu i tar e antunana i tamulö, taraha a nitagala i tar e tagala koruna tara poata te ma tagala mia lö.” Ba lia te sasala gou ba te ranga sesei nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi, ba nitagala tere Kristo te tatei ka gono meno lia. \v 10 Aa, alia e sasalagu, noahasina te ma tagala gia lia tara tana poata, tsi te ranga homi ria u katun i tar, nu katun te torohanan hakamitse rio lia, na nomi nu tori-tiama te butu has ria i tar. Te butu silena a man ka teka te pala uagu lia tere Kristo, ba lia te sasalagu. Taraha, poata te haruto nena a man ka teka alia e ma tagalagi, nori e haruto has ner e Kristo e tagalana. \s1 E Pol e hakats koru rena a tei Korin \p \v 11 Alia e ranga here gulei a katun a tutu. Kaba alia e kato sil talase gien te go haniga mena milimiu alia. Alia toum a katun papala, kaba alia e ma tetenei gia nonei tara pal tson te ngö gamogamo rari a peisaren u aposol. \v 12 Alia u kukuiomotoia i gusumilimiu, ne Sunahan e harutein alia a aposol i tanen te kato menien u mamana u mar mirakul. \v 13 Gaha tsiponi te poe memi limiu alia u niger a palabir u hun katun tere Kristo me ma niga ragi limiu? Alimiu e hakats silemiu tu ma singo menai lia ta monin hitaguhu? Ga lia go mala singo hasia i tamilimiu, tsime? Haromana koru. \p \v 14 A ma tsi hahatoulana, nonei a hatopisana poata teka te katsin la uagu lia i tamilimiu. Na lia e ma rangata ragoi limiu te go hala mena milimiu alia ta ka ta para. Alia e ma ngilegi a man ka i tamilimiu. E moa. Alia e ngilegu a peisamilimiu hoboto gi ka u tara Tsunono. Alimiu e heremi a galapien i tar. Nu galapien e ma hanoueri e tsinaren ne tamaren. E moa. E tsinaren ne tamaren te hanou rer a galapien. \v 15 Na lia e sasalagu te hala mena gilia u moni hoboto i tar, na peisar has, ba te taguhu rano limiu. Alia e ngil koru rago limiu! Gaha tsiponi te ngil hatsitabubu memi limiu alia? \p \v 16 Alimiu u hatangana hakapa iam tu ma gul meni lia ta moni i tamilimiu. Kaba palabi i tamilimiu e poier alia u angoso raio limiu ba te gamo rago limiu. \v 17 Ga lia u angoso merai limiu u katunun tatala tu hala mera lei lia i tamilimiu? E moa koru! \v 18 Alia u tahul e Taitus te ga la uen i tamilimiu, na lia u hala gono has meien a tana hahatoulana. Ge Taitus e angoso raio limiu? E moa. U toa puku u namnamei te hakuie nen na te hakuie nolia. Alam e ka mem a toa markato. \p \v 19 Alimiu toum e poiemiu alam e haruto namula te matskö uamu lam i matamilimiu? Ge moa. Alam e ranga mia i matane Sunahan u ranga te hala rilam e Kristo, na lam e torohanan taguhu ramo limiu, a ma tsi hahatoulana. \v 20 Kaba alia e tatagi megu te hakats mena gilia te na butu goa lia i tamilimiu ba te na tara sabie gou alimiu e halhal moa tara mar katun te ngile gulia. Na limiu e na tara sabe toum hase moa lia te halhal uagu lia tara mar katun te ngile milimiu. Alia toum e na sabie gou te go ngena uam limiu ba te hiao-omimiu ba te raharahamiu ba te hakats peisa namiu a peisamiu. Alimiu toum e ranga homi sile mou a palabi ba te tuts silemiu a palabi, ba te ranga sesei namiu a peisamiu ba te tutu hasmiu. \v 21 Alia e tatagi megu te go la lel u lia i tamilimiu, be Sunahan toum te hamatsingolo menoi lia a markato i tamilimiu. Alia toum e tabe sile gou a para a katun ti tsikolo na ti haloku na ti kato a man palabina man markato a man omi i manasa ba te ma pokeri a man ka man omi teka. \c 13 \s1 U kapakapanu ranga nu rangan haniga \p \v 1 Nonei a hatopisana poata teka te na tara ragoa lia limiu. U Buk u Goagono e poiena, “Te hatangana hoboto meri a elasolana tsi a elapisa katun ti tarei te kato homi u a tai, ba nonei te na hahune riou.” \v 2 Alia e ka megu u ranga i tamilimiu, alimiu tu kato homi iam i manasa, ne la has uana i tamilimiu hoboto. Alia u hatei nien i tamilimiu tara poata tu la hahuol u lia i tamilimiu. Alia e ka halehana talagu kaba lia e kato lelegu u ranga teka: tara poata te la lel uagou lia i tamilimiu, ba lia te hahuna koru ragou u katun te kato homir ba te ma tatagi ragien. \v 3 Alimiu e ngilin atei silemiu te haranga hamana mena noi lia e Kristo? Bara. Alia e na haruto ragoi limiu e Kristo e ma pata ba ranei limiu. E moa. Nonei e na haruto nanou a nitagala i tanen i gusumilimiu. \v 4 E manana, poata ti tapala nia e Kristo tara koruse e harutein te ma tagala uaien, kaba nonei e takei hakapa pouts na nitoatoa i tanen e haruto tala nena a nitagala tere Sunahan. Na lam e roron pata here hase mien, kaba poata te na ka moa lam i tamilimiu, alam e ka memou a nitagala tere Sunahan te mar kato uana a katun te ka gono mena e Sunahan. \p \v 5 Alimiu go torohana poutse iam a peisamilimiu te go hamana hatagala uam limiu tsi e moa. Te ma sabie moi limiu e Iesu Kristo e kana i tamilimiu, alimiu e rus moa tara nitorohana teka. \v 6-7 Alimiu go atei sile iam alam u ma rusia tara nitorohana, noahasina te poie ria a palabi i tamilimiu alam u rus hakapa. Alam e ma singo silemi tere Sunahan te go haruto meni alam e niga balam. E moa. Alam e singo silem alimiu go kato haniga iam ba te ma kato homimi. \v 8 Alam e ma tatei kato homiemi u ranga u mana tere Sunahan. E moa. Alam e tatei taguhu lase men. \v 9 Te atei sile mua lam alimiu e hamana hatagalamiu, ba lam te sasalam, noahasina te ma tagala uami lam. Alam e singo hatagala koru silem te go niga koru uam limiu. \v 10 Nonei a ka te koloto sile gulia ba te mar ranga uagu teka te ka halehana ba ragia lia limiu. Alia e ngilegu a ka teka: a poata te na butu goa lia i tamilimiu, alia go ma ranga hatagala korui i tamilimiu ba te haruto negu a nitagala te halei lia a Tsunono. Nonei e ma hala silei lia a nitagala i tanen te go hahuna meri lia limiu. E moa. Nonei e hala sile ien te go taguhu meri lia limiu. \p \v 11 Ma tsi hahatoulana, alia e hakapa talegu u raranga i tar. Alimiu go torohana hatagala koru uam te go matskö koru uam limiu. Hengo tale iam u ranga i tar. Na limiu go hiahahatangana iam ba te ka haniga hobotomiu. Alimiu go mar kato uam teka be Sunahan te ka gono mera nou limiu, taraha nonei a mouna a markato te hiangilngil uar na te hiakaka haniga uar. \p \v 12 Alimiu go hiahahatsomi haniga iam. U katun hoboto tere Sunahan e hala rari limiu u haniga i taren. \p \v 13 A Tsunono e Iesu Kristo e tatei taguhu rano limiu, ne Sunahan e tatei tatagi has rano limiu, nu Namnamei u Goagono e tatei ka haniga has mera nolimiu hoboto. \p Nonei talasi. \b \p Alia e Pol