\id 1TH NT0001.1T1 LANGUAGE ALLEN 3-Apr-87 \h 1 TESALONAIKA \toc1 1 TESALONAIKA \toc2 1 TESALONAIKA \mt1 1 TESALONAIKA \c 1 \s1 A kalanloun tutun te koloto meni e Pol turu Kristenir i Tesalonaika \p \v 1 Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti e tara pouts ramo limiu i romana, alimiu hoboto u katununa tere Sunahan e Tamarara, na te katun has uamiu tere Iesu Kristo a Tsunono. Alam e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu u katun te lotu hoboto mia tara taun i Tesalonaika. Alam e ngilem e Sunahan e tatei tatagi rano limiu ne tatei hala has ranoi limiu a masalohana. \s1 A nikaka na nihamana turu katun i Tesalonaika ti hamana u tere Kristo \p \v 2 Alam e haniga hiton bera moa limiu tere Sunahan na lam e singo has bera moa limiu i tanen. \v 3 Poata te singo mua lam tere Tamarara e Sunahan, alam e mamala solopalemi te hamana haniga uami limiu na te kato haniga has uami limiu. Na lam e ma solopala hasemi te ngil mena milimiu u palair u katun ba limiu te toan taguhu ramen. Na lam e atei hasem te hamana noa uami limiu te la pouts uanama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara. \v 4 A ma tsi hahatoulana, alam e atei silem e Sunahan e ngil koru rano limiu na e hopu kap has rio limiu. \v 5 Poata tu hala nia lam u Bulungana u Niga i tamilimiu, alam u ma ranga papalai. E moa. A nitagala tere Sunahan nu Namnamei u Goagono i tanen e taguhema u ranga i tamulam, ne haruto hasin u ranga i tamulam e manana. Na limiu e atei silemiu a markato a niga i tamulam e taguhu has rio limiu ba limiu te hamanamiu. \v 6 Alimiu u kukute iam a markato i tamulam na limiu u kukute hase iam a Tsunono. Taraha, alimiu u hengo hanige iam u ranga i tamulam. U katun i omi rio limiu tu hamana uam limiu, kaba u Namnamei u Goagono e kato hasasala noa has rio limiu. \v 7 E kato uana teka bu katun hoboto te hamana uar tere Kristo tara provins i Masedonia na tara provins i Gris i kato haniga uato tu kato haniga uam limiu. \v 8 Bu ranga tara Tsunono te butu mamia i tamilimiu e tasapul uato i Masedonia ni Gris na turu han u para i lehana. Alam e moa ta toukui te go hatei lel rilam a barebana tara nihamana i tamilimiu, taraha u barebanar tara han hoboto i hengo hakapin te hamana haniga uamia limiu tere Sunahan. \v 9 Nori e roron hatei rario lam tu haniga mera milimiu alam, ba limiu u tori-tsuga ba neto u keisa ba te tanian kukutiemiu a Sunahan hamana te toatoana. \v 10 Na nori e hatei has rari lam alimiu e hahalosemiu a Pien Tson tere Sunahan te kopis pouts uana men romana i Kolö — e Iesu, e Sunahan te hatakei poutse ien tara tou mate i tanen. Nonei e hatongo kap ranoa ra romana tara poata tara nihahuna, te butuna romana a raharaha pan tere Sunahan. \c 2 \s1 A toukui tere Pol i Tesalonaika \p \v 1 Alam e hatei ramo limiu a ma tsi hahatoulana, alam u ma tapusun la uai i tamilimiu. Alimiu e atei silemiu a ka teka. \v 2 Nori i kato homi ria lam tara taun i Pilipai, te atei sil hase milimiu. Kaba e Sunahan e kato hongole rilam ba lam u la noa has uato i tamilimiu ba te hatei ramoi limiu u Bulungana u Niga tere Sunahan, noahasina ti torohanan hapiu meri u katun u para alam. \v 3 Alam e ma katoemi u ranga te kato uana tara katun te hiamusuna. E moa. Na lam e ma hakats homimi ne ma gamo has rami u barebana. E moa. \v 4 E Sunahan e haniga rio lam te go rarare meni lam u Bulungana u Niga, na nonei e torohana rano lam, te go matskö nitoa u a torimulam tsi e moa. Ba lam te ma rarare uami te ngil uar a barebana. E moa. Alam e mar rarare uam te ngil uana e Sunahan. \v 5 Alimiu e atei silemiu alam u mamala angoso rilimiu, ne Sunahan e atei sil hasena a torimulam e ma gei sile nei ta ka. \v 6 Alam e ma kui silemi a solo pan te aposol uamu lam. E moa. Alam e ma ngilemi alimiu go hapan riam lam na alam e ma ngil hasemi a tana katun e ga hapanir lam. E moa. \v 7 Alam u tami gono merio limiu, te kato uana a tahol te pakoko hatami rena a ma tsi galapien i tanen. \v 8 Alam u ngil koru rio limiu ba te hala rami limiu u Bulungana u Niga tere Sunahan. Na lam u ma peits ba rilimiu ta toa ta ka i tamulam, na peisamulam has, taraha alimiu a ma tsomi i tamulam. \v 9 A ma tsi hahatoulana, alimiu e atei silemiu, poata tu ka gono meria lam alimiu, alam u kuin moni hatagala koru mei a lan na bong ba te halhalna tara toukui turu lotu. Taraha, alam u ma ngilei ta toa i tamilimiu te ga hanhanou puku rio lam tara poata tu rararia lam u Bulungana u Niga tere Sunahan i tamilimiu. \v 10 Alimiu ne Sunahan has, alimiu u tare iam alam u kato haniga na u kato hamatskö tara poata tu ka gono meria lam alimiu. Alam u ma katoei ta ka ta omi. \v 11-12 Alam u ranga merio limiu te mar ranga mena nei a katun a galapien i tanen. Alam u tahul rio limiu a toa toa na lam u ranga hatagala gono merio limiu te go kato mena milimiu a markato te kato hasasalena e Sunahan. Taraha, nonei e ngö rano limiu tara Nipepeito i tanen ba limiu te tatei atei silemiu a nitsunono pan i tanen. \v 13 Na tana ka has te roron haniga sile mia lam tere Sunahan. Poata tu piou nia lam u ranga tere Sunahan i tamilimiu, alimiu u ma poiemi nonei u ranga tara katun tun lasi. E moa. Alimiu u hanige men ba te hamanemiu nonei u ranga hamana tere Sunahan. Nu ranga i tanen e kato haniga rano limiu te hamana mena mien limiu. \v 14 A ka te butuia i tamilimiu e butu hasia turu Jiu te hamana uar tere Kristo. U Jiu i kato homir u katun i Judia te hamana uar tere Iesu Kristo, na barebana pouts has i tamilimiu e kato has uar i iesana i tamilimiu. \v 15 U Jiu i atung hamatir u propet tere Sunahan i manasa, na nori i atung hamate hasi e Iesu a Tsunono. Na nori i kato homi hasi rilam ba te tsuga rario lam. Nori e kato haraharaha koruer e Sunahan na nori e omi rer u katun hoboto. \v 16 Taraha, nori e hapiu rario lam te go ma hatei meni lam u ranga tere Sunahan turu katun halhal turu Jiu te go ma lu pouts merien e Sunahan. Nori u Jiu e kato homi nitoar, ti roron kato uen. Kaba e Sunahan e hahuna tala ranoen romana. \s1 E Pol e ngilin his lel u i Tesalonaika \p \v 17 A ma tsi hahatoulana, alam u la ba remo limiu tara tsitabubun poata puku, ba torimulam e matesil korueto te go tara meri lam alimiu. Na alam u kato hatagala sil te go la pouts u lam i tamilimiu. \v 18 Alia e Pol u ngil korui te go la u lam i tamilimiu, kaba e Satan e roron hatu kap rio lam. \v 19 Alam u ngilin tara rio limiu, taraha alimiu tu hamana uam tere Iesu e kato hasasala ramo lam. Poata te la pouts nama romana e Iesu a Tsunono, alam e haruto ramo limiu i tanen. A ka teka e here noi a hihol i tamulam. Nonei a ka teka te roron kato sile mulam. \v 20 Aa, alimiu te kato hasasala koru ramo lam. \c 3 \p \v 1 Alam u ngilin atei sil te go mar kato haniga noa has uam limiu teka tsi e moa, ba lam u hala mena tei e Timoti i tamilimiu, ba nonei e la ba rato lam tara taun i Atens. \v 2 E Timoti a hahatoulana i tarara te kui beiena e Sunahan ba te rarariena u Bulungana u Niga tere Kristo. Alam u hala sile ien te go na ranga haniga merien limiu na te go kato hatagala menien a nihamana i tamilimiu. \v 3 E kato uana teka tara neha, alimiu e namos hahamanamiu tara poata te omi raria u katun alimiu. Alimiu e atei sil hasemiu a ka a omi te kato uana teka e tatei butuna i tarara te hamana uaria ra tere Kristo. \v 4 Poata tu ka gono meria lam alimiu i manasa, alam u hatei rilimiu te lue roa romana ra a kamits. Na nonei e butu hamana noa las uana teka. \v 5 Alia u hakats hapara korui a ka teka, na lia u ma antunan hahaloso leli, ba lam u hala mena tei e Timoti i tamilimiu ba te na atei sabe nena te go hamana hatagala noa uam limiu tsi e moa. Alia u toku sil e Satan e namos hiamusna i tamilimiu ba te kato homiena a toukui i tamulam. \v 6 Na lam e hatei ramo limiu e Timoti e tuku poutsia i tamulam te la ba mera meien limiu. Nonei e piou nema u bulungana u niga te hamana hatagala noa uami limiu tara Tsunono ba te hiangilngil noa hasmiu. Na nonei e hatei has rilam alimiu e ma solopala rami lam, kaba alimiu e ngilin tara koru ramio lam popona te ngilin tara koru has ramia lam alimiu. \v 7 Poata tu hengoa lam u ranga teka, ba torimulam e husa poutsuto. Alam u tori-tiama koru mei a kamits te lue mulam turu katun te hahamanar, kaba torimulam e gehaha pouts talana te hengo mena milam te hamana noa uami limiu tara Tsunono. \v 8 Na te kato nitoa uamou limiu teka, ba torimulam te husa nitoa pouts has nou. \v 9 Na poata te singo bera mia lam alimiu tere Sunahan, alam e haniga koru uam tere Sunahan te kato hasasala koru mera milimiu alam. \v 10 Na lam e roron singo hatagala koru silem te go tatei tara meni lam a peisamilimiu na te go taguhu meri lam alimiu tara poata te lagi hamhamana mia limiu. \v 11 Alam e ngilem e Tamarara e Sunahan na Tsunono i tarara e Iesu e gi hala pouts meri lam i tamilimiu. \v 12 Na lam e ngil hasem a Tsunono e ga kato rio limiu ba limiu te hiangilngil hatagalamiu ba te ngil hatagala has ramiu u katun hoboto, ba te kato talasina. Na lam e ngil hasem alimiu go mar ngil koru merami u tanu katun te mar ngil koru mera milam alimiu. \v 13 Taraha, a Tsunono e ngilena a torimilimiu e ga gogoso ne ga matsköia i matana e Tamarara e Sunahan, ba limiu te moa mou ta ka ta omi tara poata te la pouts mera nama romana a Tsunono i tarara e Iesu u katun hoboto i tanen. \c 4 \s1 A nikaka te hanige iena e Sunahan \p \v 1 Na tana ka lel, a ma tsi hahatoulana. Alam u hatuts rilimiu te mar kato uana a katun te hanige iena e Sunahan. Na limiu e mar kato uamiu teka. Na lam e tahul ramo limiu ba te ranga hatagala mera molimiu tara solona Tsunono e Iesu, alimiu go mar kato haniga noa has uam teka. \v 2 Alimiu e atei silemiu u ranga tu hala rilam alimiu, u ranga te hala has nema a Tsunono e Iesu i tamulam. \v 3 E Sunahan e ngilena a torimilimiu na markato i tamilimiu e ga gogoso. E kato uana teka ba limiu te ka halehana ba namiu a markato tara tsikolo na tara haloku. \v 4-5 Alimiu go ma tsikolomi, te mar kato uar u katun u tematan te ma atei sileri e Sunahan. E moa. Alimiu e mar ka noa las uamou tara nikaka a niga. E kato uana teka ba poata te töle mia limiu a tohaliou i tamilimiu ba limiu te niga mia i matana e Sunahan. \v 6 Alimiu go ma kato homi uami teka ba te kato homiemiu a tana katun. E moa. Alam u hatei hakapa rilimiu, a Tsunono e hahuna rena romana u katun te mar kato uar teka. \v 7 E Sunahan e ma ngö sil ranei ra te gi kato homi u ra. E moa. Nonei e ngö sil ranei ra te gi kato haniga u ra. \v 8 Na katun te tori-tsuga ba nena u ranga teka e ma tori-tsuga ba nanei u ranga tara katun tun lasi. E moa. Nonei e tori-tsuga ba nena u ranga tere Sunahan, e Sunahan te hala ranei limiu u Namnamei u Goagono i tanen. \v 9 Alam e ma ngilin ranga hapara nami te go ngil mera milimiu u hahatoulana i tamilimiu tere Kristo, taraha e Sunahan e hatuts hakapa rilimiu te go hiangilngil pouts uam limiu. \v 10 Na lam e atei silem alimiu e ngil hamana ramiu u hahatoulana hoboto i tamilimiu te hamana uar tere Kristo ba te ka ria tara mamana han i Masedonia. Kaba alam e hatei noa has ramo limiu a ma tsi hahatoulana i tamulam, alimiu go hiangilngil pouts noa has iam, bu ngil teka te pan susul nou. \v 11 Alam u hatei mam rio limiu na lam e hatei lel has ramo limiu, alimiu go hiakaka haniga hoboto iam ba limiu a man toa toa te ma herokoemi a toukui tara tana katun. Na limiu go kato haniga noa lase iam a man toukui i tamilimiu, ba te ma hanoe mien. \v 12 E kato uana teka ba limiu te ma sola mia tara moni tara tana katun. Te kato haniga uami limiu teka, bu katun te haniga rariou limiu. \s1 Poata te la pouts nama romana a Tsunono \p \v 13 A ma tsi hahatoulana, alam e hatei has rami limiu u katun ti mate ti hamanaia tere Iesu. Alimiu go ma tabe sil koru ramien te kato uar a pala te hahamanar. A pala teka e ma hamaneri te gi na ka haniga hoboto gono menien e Sunahan i murina a tou mate i taren. \v 14 Ara e hamanera e Iesu e mate me takei poutsuna. Na ra e hamana hasera, a poata te la pouts nama romana e Iesu be Sunahan te peigi gono mera name ien u katun ti mate ti hamanaia tere Iesu. \v 15 Alam e hatei rami limiu u ranga teka tara Tsunono: ara u katun te toatoa noa rou tara poata te la pouts nama romana a Tsunono, ara e ma mam narei romana a pal barebana teka ti mate mam. E moa. \v 16 Taraha, a Tsunono e koul menama romana i Kolö u ranga u mal, na tsunono turu angelo e ku hapan nou romana, na tuhil tere Sunahan e ling has nou romana. Nu katun ti hamanaia tere Iesu tara poata ti matei ien e takei pouts mam has riou romana. \v 17 Na i murinen, ara te toatoa noa rou romana i puta e la sei gono mera roen romana turu koasi, ba ra te na hitupal hoboto gono mera a Tsunono i iasa. Ba ra te na ka nitoa gono mera romana a Tsunono. \v 18 E kato uana teka, ba limiu te hatei rami a palabi u ranga teka ba limiu te hiatamtamimiu. \c 5 \s1 Alimiu go hahanei sile iam te la pouts uanama romana a Tsunono \p \v 1 A ma tsi hahatoulana, alam e ma ngilemi te go ranga hapara meni a poata te ga butuma romana a ka teka. \v 2 Taraha, alimiu e atei hakapa silemiu nonei a poata tara nihahuna tara Tsunono e songots butu nama romana. A katun e ma atei sile nei a poata te la nama a kopkop tara bong. Ne kato has uana i iesana turu Lanin Hahuna tara Tsunono. E moa ta katun te ga atei sil a poata te butu namen romana. \v 3 Te poe ria romana a barebana, “A poata a niga tala, a poata tara masalohana i romana,” nonei a poata te songots butu nama romana u Lanin Hahuna tere Sunahan. A Lan teka e here noi romana a tahol te pika hapanina ba te singote sagohena a kamits. Na barebana e moa koru te gi tatei bus ba menien e Sunahan. \v 4 Kaba limiu e ma ka mia turu kuhil. Ba limiu te ma asingotomi romana te butu nama romana a poatan hahuna tere Sunahan. \v 5 Taraha, ara hoboto u katununa turu ualesala na tara lan. Ara e matsköra ne niga has ria i matana e Sunahan, ba ra te atei sil hase ren. Na ka teka e kato uana tara markato turu ualesala. Ara e ma katun uarei tara bong na turu kuhil, te haharoei nena a markato a omi na a nitutu. \v 6-7 A katun e roron soho mena bong na katun e roron spak has mena bong. Na katun te ma atei sile nei te la nama romana u Lanin Hahuna tara Tsunono, nonei te here nei a katun te sohona tsi a katun te spakina. Kaba ara gi ma kato uai teka. E moa. Ara gi herei a katun te kalatana ba te hakats hanigana. \v 8 Taraha, ara u katununa tara lan. Ara gi hamana haniga u tere Sunahan ba ra te hiangilngil noara. Na ra gi hamana noa hasi e Sunahan e lu ba ranoa romana ra tara nomi. \v 9 Taraha, e Sunahan e ma hopu kap meri ra tara nihahuna. E moa. Nonei e hopu kapin te ga lu ba merien ra tara nomi, taraha e Iesu Kristo a Tsunono i tarara e mate sili rira. \v 10 Nonei e mate sil te gi ka nitoa gono menien ra, noahasina te toatoa noa roa romana ra tsi te mate hakapa mam roa ra tara poata te la pouts namen romana. \v 11 E kato uana teka, ba limiu te hiatamtamimiu, te roron kato uami limiu. Ba limiu te hihitaguhimiu ba te hamana hanigamiu. \s1 U hihatuts lel tere Pol \p \v 12 A ma tsi hahatoulana alam e hatei ramo limiu, alimiu go hapane iam a pal kapan i tamilimiu. A Tsunono e hopu kap ren te gi hatuts merien limiu na te gi haruto merien limiu a maroro a niga. \v 13 Hakats haniga ramen ba te ngil koru ramen, taraha nori e taguhu rario limiu. Na limiu go kaka haniga hoboto iam. \v 14 Na lam e hatei has ramo limiu, alimiu go ranga meriam u katun u karous te gi kukui pouts tala uen, ba limiu te kato hongolo ramiu u katun te matoutur, ba te taguhu ramiu u katun te ma tagalari. Na limiu go ma ranga sisi memi a tana katun. \v 15 Ma hiapalpalis nami u markato u omi. E moa. Alimiu go niga hiton riam a man hahatoulana i tamilimiu te hamana uar tere Kristo, nu katun hoboto. \v 16 Sasala iam tara mamana poata. \v 17 Na limiu go singo hiton uam tere Sunahan. \v 18 Haniga uam tere Sunahan tara mamana ka hoboto te butuna. Taraha, alimiu u katun tere Iesu Kristo, ne Sunahan e ngilena alimiu go haniga hiton uam i tanen. \v 19 Ma torohanan hapiu nami u Namnamei u Goagono. \v 20 Ma ranga homi nami a katun te töho nena u ranga hamatskö tere Sunahan. \v 21 Alimiu go arene iam a mamana ka hoboto, ba te haka hanigemiu a man ka te nigana. \v 22 Na limiu go hatalis ba niam a man ka man omi hoboto. \v 23 Alam e ngilem e Sunahan e tatei kato hagogoso nitoa nena a torimilimiu, e Sunahan te hala nenama a masalohana i torirara. Alam e ngil hasem e Sunahan e tatei tara kap nena u namnamei i tamilimiu na torimilimiu nu tuanrei i tamilimiu, ba limiu te tatei niga nitoamiu tara poata te la pouts nama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara. \v 24 U ranga tere Sunahan e ma tatei rus nei. Nonei te ngö rano limiu e kato hamana korue nou romana a mamana ka te ranga negu lalia. \v 25 A ma tsi hahatoulana, alimiu go singo bera muma lam tere Sunahan. \v 26 Alimiu go hatsomi haniga riam a ma tsi hahatoulana hoboto i tarara te hamana uar tere Kristo. \v 27 Na lam e hatei rami limiu tara solona Tsunono, alimiu go rite iam a kalanloun teka bu hahatoulana hoboto te tatei hengoe ren. \v 28 Alam e ngilem e Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei taguhu rano limiu. Nonei talasi. \b \p Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti