\id JER - Guaraní Mbyá Bible [gun] -Brazil 2004 (DBL 2014) \h Jeremias \toc1 Jeremias ayvu oĩa \toc2 Jeremias \toc3 Jer \mt1 Jeremias ayvu oĩa \imt1 Jeremias ayvu oĩa \ip Profeta Jeremias ma ijayvu Judá pygua kuery re Babilônia pygua kuery opu'ã vy escravo-rã ogueraapa aguã re. Ha'e rami aguã ma Nhanderuete ae ombou ha'e kuery ojejavyague re. Mba'eta Jeremias oikuaa nhandepy'a ky'a va'e memea: “Ha'e gui avakue py'a ma opa mba'e gui nhombotavypave ha'e nda'evei va'e ae. Mava'e nda'u oikuaa 'rã?” he'i (17.9). \ip Ha'e rami teĩ Jeremias omombe'u avi Nhanderuete ojeupegua kuery omboaxy vy ogueru ju aguã. “Senhor aipoe'i: ‘Ne'exa, ou ma oiny ára Israel ha'e Judá kuery reve xereve guarã ajapo pyau aguã, tamoĩ kuery reve ajapo va'ekue ramigua e'ỹ. Ha'e jave ma ha'e kuery po re ajopy reve anoẽmba va'ekue Egito yvy gui. Ha'e rami teĩ ha'e kuery ombovaipa xereve guarã ajapo va'ekue, ime rami aiko teĩ. Ha'e gui ha'e va'e ára oaxapa ma rire po rami 'rã Israel kuery reve ajapo pyau xereve guarã. Ha'e kuery py'a re 'rã ambopara xeguigua lei, ikuraxõ re ae 'rã ambopara. Xee aiko 'rã Tuuete, ha'e rã ha'e kuery ma ikuai 'rã xevygua. Ha'e ramo peteĩ-teĩ nombo'evei ma 'rã oirũ neĩ guyvy kuery, “Peikuaa na Senhor”, he'ia py, mba'eta ha'e javive xekuaa 'rã, yvyĩgueve ha'e yvatekueve voi. Mba'eta amboguepa 'rã heko vaiague, ojejavyague re naxema'endu'avei 'rã guive’, he'i Senhor” (31.31-34). “Ha'e kuery pe ame'ẽ 'rã peteĩ'i rupi ipy'a aguã ha'e peteĩ'i tape, ko'ẽ nhavõ xerenonde ojererokyjea rupi ikuai aguã, ha'e kuery ikuai porã aguã, ha'e gui ta'y kuery voi” (32.39). \c 1 \s1 Jeremias pe jypy'i \nd Senhor\nd* ijayvuague \p \v 1 Hilquias ra'y Jeremias ayvu oĩa. Ha'e va'e ma Benjamim yvy re Anatote tetã py sacerdote ikuai va'e regua. \m \v 2 Ixupe ma \nd Senhor\nd* ombou oayvu Amom ra'y Josias Judá pygua huvixa treze ma'etỹ re ma oĩ jave py. \m \v 3 Ha'e gui Josias ra'y Jeoaquim Judá pygua huvixa oĩ jave ju ayvu omombe'u Josias ra'y Zedequias treze ma'etỹ re oĩa peve, ha'e gui Jerusalém tetã gui escravo-rã ogueraapaa ma rire peteĩ nhiruĩ jaxy peve ju. \p \v 4 Ha'e gui xevy pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \p \v 5 — Nderyru'i py xee romoingo e'ỹ mbove xee roikuaa ma voi, ndetui'i e'ỹ mbove roiporavo vy romoĩ profeta-rã yvy regua kuery pe xeayvu remombe'u aguã — he'i. \p \v 6 Ha'e ramo xee ambovai: \p — Ai \nd Senhor\nd* Xeruete! Ne'exa, xee ma ndaxeayvu kuaai, mba'eta xekyrĩ teri. \p \v 7 Va'eri \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: \p — Nda'evei “Xekyrĩ teri” 're aguã. Mba'eta reo 'rã xee romondoukaa katy rei, ha'e remombe'upa 'rã ndevy xeayvuague ha'e javi. \m \v 8 Ekyje eme ha'e kuery renonde, mba'eta xee aiko 'rã ndereve rogueraa jepe aguã — he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 9 Ha'e gui \nd Senhor\nd* okuave'ẽ vy opoko xejuru re. Ha'e vy aipoe'i xevy: \p — Ne'exa, ndejuru py amoĩ xeayvu. \m \v 10 Ha'e rami vy kova'e ára guive ma rombopo'aka yvy regua kuery ha'e huvixa kuery openaa ikuai va'e re, reipe'a ha'e reity aguã, rembovaipa ha'e remboa'y aguã, ha'e gui remopu'ã ha'e renhotỹ ju aguã. \s1 Amêndoa 'y oexa ukaague \p \v 11 Teĩgue ju \nd Senhor\nd* ijayvu vy aipoe'i xevy: \p — Jeremias, mba'e nunga tu rexa? \p Ambovai: \p — Aexa peteĩ yvyra'i amêndoa 'y — ha'e. \p \v 12 Ha'e rami rã \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: \p — Ha'evea rami rexa, mba'eta xeayvuague re xee ama'ẽ 'rã ojeupitypa aguã.\f + \fr 1:12 \ft Ha'e kuery ayvu py ma ayvu “Amêndoa 'y” nhaendu rã “Ama'ẽ 'rã” nhaendua rami rai'i.\f* \s1 Oja tata áry oĩ va'e oexa ukaague \p \v 13 Teĩgue ju \nd Senhor\nd* ombou oayvu xevy. Ha'e vy aipoe'i: \p — Mba'e tu rexa? \p Ambovai: \p — Aexa peteĩ oja tata áry oĩ va'e. Ha'e va'e ma ijuru kuaray ijapu'a'ia katy gui ojero'a oiny — ha'e. \p \v 14 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju xevy: “Kuaray ijapu'a'ia katy gui onheẽ 'rã ouvy mba'emo vai yvy re ikuai va'e ha'e javi áry. \m \v 15 Mba'eta xee aenoĩmba 'rã kuaray ijapu'a'ia katy ikuai va'e regua. Ha'e ramo ha'e kuery oupa 'rã. Ha'e rami vy Jerusalém tetã rokẽ katy'i peteĩ-teĩ regua ruvixa omoĩ 'rã guenda opena atyrã, tetã kora yvýry, Judá regua tetã ha'e javi kora yvýry guive”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 16 “Ha'e va'e tetã pygua kuery rovai xeayvu 'rã heko vaiague re ambopaga aguã. Mba'eta xerejapa vy amboae ramigua nguuete pe oapy okuapy heakuã porã va'e, opo py ae ojapo va'ekue rive ombojerovia vy. \m \v 17 Ha'e rã ndee ma eiko katu ke. Ha'e vy tereo, ha'e kuery pe emombe'u xeayvuague ha'e javi. Enhemondyi eme ha'e kuery renonde, ajapo e'ỹ aguã ha'e kuery renonde renhemondyive ete aguã rami. \m \v 18 Ne'exa, kova'e ára romoĩ peteĩ tetã ikorapa va'e rami, ha'e ijyta ferro guigua ha'e tetã kora overa va'e guigua rami neretã pygua kuery ha'e javi rovai ndeayvu aguã, Judá pygua huvixa kuery, yvatekueve, sacerdote kuery ha'e neretarã kuery rovai. \m \v 19 Ha'e kuery ndere opu'ã teĩ nda'ipo'akai 'rã, xee rogueraa jepe aguã ndereve aiko ramo”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 2 \s1 Nhanderuete oayvu teĩ heta va'e kuery onhe'ẽ raxavea re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui xevy \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \m \v 2 “Tereo, ha'e ejapukai Jerusalém pygua kuery oendupa aguã: Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: ‘Xee ma xema'endu'a nekunhataĩ jave xee aipotaa rami reikoague re, ha'e xere remenda ramo jave xerayvuague re, tekoa e'ỹa, yvy mba'ety jipoia rupi teĩ xerupive reikoague re.\f + \fr 2:2 \ft Apy ma ojeupegua kuery pe Nhanderuete ijayvu gua'yxy pe rami.\f* \m \v 3 Mba'eta ha'e va'e jave py ma \nd Senhor\nd* pe ete Israel kuery ikuai, mba'emo ra'yĩgue porãgueve ixupe guarã omono'õ ypy pyre rami. Ha'e kuery mombaxea kuery ma ipo ky'a va'e meme onhemoingo, hi'áry mba'emo vai ou guive’ ”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 4 Pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu, Jacó ha'e Israel kuery ha'e javi. \m \v 5 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Mba'e nunga nda'u peneramoĩ kuery oexa xere, xegui ojepe'apa aguã? Mba'eta mba'emo ra'angaa ovare e'ỹ va'e re rive ovapa vy ha'e kuery ae ju ovare e'ỹ va'e onhemoingo. \m \v 6 Ha'e kuery joupe-upe neĩ noporandui: ‘Mamo nda'u oĩ \nd Senhor\nd* Egito yvy gui nhanerenoẽare? Mba'eta tekoa e'ỹa rupi nhandereraa va'ekue, yvy piru reia ha'e yvykua anho oĩa, yvy piru ha'e manoa 'ã oĩa rupi, yvy avave rei oguataa e'ỹa ha'e noĩaia rupi’, nde'i. \m \v 7 Ha'e gui xee rogueru va'ekue yvy porãa re, pekaru aguã mba'emo'a ha'e mba'emo porã oiko va'e re. Ha'e rami teĩ ha'e py pevaẽmba ma rire pemongy'apa, yvy xevy guarã va'ekue pejapo ojeguaru pyrã. \m \v 8 Sacerdote kuery ‘Mamo tu oĩ \nd Senhor\nd*?’ nde'i, lei re nhombo'e va'ety voi ndaxekuaa potai okuapy. Joe opena va'ety kuery xenhe'ẽ raxave okuapy, ha'e rã profeta kuery ma Baal rery rupi rive ijayvu vy ovare e'ỹ va'e rakykue rupi ikuai.” \s1 Ndojeroviai reipa okuapyague re ijayvuague \p \v 9 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Xeayvuve tema 'rã peẽ kuery reko re. Pendera'y ra'y kuery pe voi xeayvu. \m \v 10 Peaxa ha'vy ye'ẽ rovai Chipre ha'e ijyvýry yvy ikuai va'e re, ha'e peikuaa pota. Quedar katy guive pemondouka penembiguai kuery, toikuaa pota porãmba, peikuaa aguã ha'e ramigua peteĩve henda py ndoikoi paa re. \m \v 11 Tyrã pa oiko teve amboae regua nguuete kuery omboekovia va'e, nguuete e'ỹ guive oguereko teĩ? Ha'e rami teĩ xevygua kuery tu mba'everã ovare e'ỹ va'e re omboekovia Omoexakãa. \m \v 12 Yva regua kuery, penhemondyi ke ha'e nunga gui! Pekyjepa, ha'e peryryipa”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 13 “Mba'eta xevygua kuery ma mokoĩ henda py ojapo vai: jypy ojepe'apa yy imarã e'ỹ va'e xee ame'ẽ va'e gui, ha'e gui ygua ojeupe guarã ae ojo'o. Ha'e va'e ma ovopa rei vy yy ndopytaia guive. \p \v 14 “Israel kuery nda'u escravo ikuai teve? Joo py tembiguairã ha'e kuery itui'i va'ekue teve? Ha'e rami e'ỹ ramo mba'e re tu ombo'a pyrã ikuai? \m \v 15 Ha'e kuery rovai ma guary ra'y kuery okororõ ratã 'rã okuapy, ombovaipa 'rã guive ijyvy.\f + \fr 2:15 \ft Apy guary ra'y kuery re ijayvua py ma ha'e kuery rovaigua kuery re ijayvu (50.7; Salmo 57.4; Isaías 5.29).\f* Ha'e ramo ha'e kuery retã okaipa, jipovei ha'e py oĩ va'erã. \m \v 16 Neakã ma Mênfis ha'e Tafnes pygua kuery voi onhopĩmba.\f + \fr 2:16 \ft Ha'e va'e jave py hovaigua kuery ojavyky rei 'rã inhakã onhopĩmbaa py (Isaías 7.20).\f* \m \v 17 Ha'e nunga ha'e javi oiko ndevy, tape porã rupi \nd Senhor\nd* nderuete nderereko teĩ ixugui rejepe'a rire. \m \v 18 Ha'e gui aỹ mba'erã tu Egito yvy katy reo 'rã Nilo yakã gui rey'u aguã? Ha'e rami e'ỹ vy, mba'erã tu Assíria katy reo 'rã Eufrates yakã gui rey'u aguã? \m \v 19 Ndereko vaia ae ndeapo vai 'rã, rejerovia etea rupi e'ỹ reikoa oikuaa ukaa 'rã ndereko vaia. Ha'e gui ma eikuaa pota pova'e nunga re, mba'eta \nd Senhor\nd* nderuete gui rejepe'a rire rendu 'rã nda'evei etea ha'e iro vaikue va'e anho, xerenonde nderejererokyjei rire”, he'i \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \s1 Baal pe rive Israel kuery ikuaia re ijayvuague \p \v 20 “Yma ma canga ndere oĩ va'e amopẽmba, ha'e ndejokuaague amondopa 'rãgue, teĩ ndee ma ‘Xee ndaikoxei ndevy’, 're xevy. Mba'eta yvy'ã yvate ikuai va'e rupi, ha'e yvyra hovana va'e ha'e javi guy rupi renheno vy ndetavy. \m \v 21 Xee ae ronhotỹ va'ekue uva rembypy iporã va'e rami, ha'yĩgue iporãve va'e anho regua. Ha'e rami rire teĩ mba'exa tu uva iro va'e anho reme'ẽ xevy? \m \v 22 Kavõ py rejau, ha'e iky'akue mboia reikyty vaipa teĩ xerenonde ojekuaa teri ndereko vaia ky'a”, he'i \nd Senhor\nd* Nhanderuete. \p \v 23 “Mba'exa tu aipo're: ‘Xeky'aa noĩ, xee tu ndaikoi rima Baal ra'angaa kuery re’, 're? Ha'e rami teĩ ema'ẽ na yvy'ã guy rupi ndepypo ojekuaa va'e re, eikuaa pota na mba'e pa rejapoague re. Camelo ra'y inhakuã va'e tape rupi ojevy-jevy oikovy va'e rami reiko, \m \v 24 ha'e mburika ka'aguy regua tekoa e'ỹa rupi ava oeka vy yvytu rupi oetũ oikovy va'e rami. Avave rei ndojokoi 'rã ojapoxe va'e ojapo aguã gui, hekaa kuery ikane'õ e'ỹ re ojou 'rã guive, ha'e rami aguã jaxy ovaẽ nhavõ. \m \v 25 Enheangu ke ndepy rei re e'ỹ renha aguã, neĩ ndejyryvi remo peve e'ỹ guive. Va'eri ndee aipo're: ‘Any, nda'evei teve. Mba'eta amboae regua ruete kuery xee ayvu vy aa 'rãe hakykue’, 're. \p \v 26 “Ha'e gui imonda va'e ojopya rã oxĩmbaa rami avi Israel kuery voi oxĩmba aguã rami ikuai: heta va'e kuery, huvixa kuery, yvatekueve, sacerdote ha'e profeta kuery voi. \m \v 27 Mba'eta ha'e kuery ma yvyra guigua pe rive 'rã ‘Ndee ma xeruete’, he'i, ha'e ita guigua pe ‘Ndee ma xemoingoare’, he'i 'rã. Mba'eta xea katy ha'e kuery ikupe okuapy, hova e'ỹ. Ha'e rami teĩ ikuai axy vy ma ‘Epu'ã ke, orereraa jepe’, he'i 'rã xevy. \m \v 28 Ha'e gui mamo tu ikuai penderuete kueryrã peẽ ae pejapo va'ekue? Tove ha'e kuery ae tomyĩ, pendekuai axy rã pendereraa jepe aguã. Mba'eta peẽ Judá pygua kuery, penderuete ramigua heta pereko, peteĩ-teĩ tetã py. \m \v 29 Mba'e re tu pendeayvu rei ri xere? Mba'eta peẽ kuery ha'e javi xerovai pejejavy va'e”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 30 “Pendera'y kuery ambopaga rive, mba'eta xevy pe nonhemo'arandu ukai. Ha'e peẽ kuery ma pendekyxe py ae pejuka profeta kuery, guary nhomondoropa va'e rami. \m \v 31 Peẽ aỹgua kuery, peikuaa pota na \nd Senhor\nd* ayvu re. Xee nda'u peẽ Israel kuery pe ajapo vai ri teve tekoa e'ỹa, e'ỹ vy yvy pytũ poyivea py rami? Ha'e rami teĩ mba'e re tu xevygua kuery aipoe'i: ‘Ore ma rooxea katy rei 'rã roo! Ndorojevyvei 'rã ndevy!’ he'i okuapy? \m \v 32 Ha'e rami avi kunhataĩgue nda'u hexarai 'rã ri ojeguaarã re, ha'e rami e'ỹ vy omenda va'erã va'e hexarai 'rã ri oku'akuaa re? Ha'e rami teĩ xevygua kuery ma hexaraipa xegui, mbovy ára rei e'ỹ. \p \v 33 “Peẽ ma peikuaa porã pemoaruã va'e rakykue rupi peo aguã. Ha'e rami aguã re kunhague itavy rei va'e voi oikuaa 'rã pendegui. \m \v 34 Ha'e rami teĩ pendeao apy re ma iporiaukue'i ha'e oiko rive'i va'ekue ruguy oĩ. Ha'e kuery imondaa rupi e'ỹ teĩ pexa vy pejuka va'ekue. Ha'e ramigua ha'e javi pejapo \m \v 35 teĩ aipopeje 'rã: ‘Xee ma xepo ky'a va'e'ỹ teve. Xere ma ndoui 'rã Nhanderuete poxya’, peje. Ne'exa, ‘Ndajejavyi’ peje ramo xee aikuaa pota 'rã pendere. \m \v 36 Peikoaty gui pejepe'a merami rive 'rã. Mba'eta Assíria pygua kuery napenepytyvõi vy penemoxĩmbaague rami avi Egito pygua kuery voi penemoxĩmba 'rã. \m \v 37 Mba'eta ha'e kuerya gui peo ju 'rã peneakã re pepoko reve, mba'eta pejeroviaa va'e kuery ma \nd Senhor\nd* oeja ramo ha'e kuery po py ndapejoui 'rã mba'eve.” \c 3 \s1 Heta va'e kuery ojejavy va'ekue ri Nhanderuete omboaxy ju aguã re ijayvuague \p \v 1 “Xapy'a rei peteĩ ava opoi 'rã gua'yxy gui, ha'e rã kunha va'e omeguea gui oo vy omenda ju 'rã ava mboae re. Ha'e gui ha'e va'e kunhaa py nda'u ime ae ojevy 'rã imerã? Any, ha'e ramigua oiko va'e rire yvy ha'e javi opyta 'rãgue omongy'a pyre.\f + \fr 3:1 \ft Ha'e kuery pegua lei rami vy itavy reia py ijyvy opyta 'rã iky'apa va'e (Levítico 18.24-28).\f* Ha'e gui peẽ kuery voi mbovy e'ỹ pemoaruã va'e kuery reve pendetavy rei va'ekue. Ha'e rami ete teĩ pejevy ju xevy”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 2 “Pema'ẽ na yvyty ita anho reia re, ha'e pexa. Mamo tu oĩ pendetavy rei e'ỹague? Mba'eta tape ikuai va'e rupi peguapy pemoaruã va'e kuery pearõ vy, Arábia pygua tekoa e'ỹa rupi oma'ẽ mbegue oinya rami. Ha'e rami vy pemongy'apa ma pendeyvy pendetavy reia ha'e pendereko vaia py. \m \v 3 Ha'e nunga rupi ae xee nambo'okyvei, ma'etỹa pyau jave teĩ. Ha'e rami teĩ peẽ ma itavy rei va'e rami penderova re pexa uka napexĩ kuaaveia. \m \v 4 Anhetẽ aỹ ma voi xevy pejapukai rive vy aipopeje: ‘Xeru, ndee ma xekyrĩ guive xerayvu va'e reiko. \m \v 5 Raka'e peve 'rã tu ndepoxya rupi reiko? Tyrã pa opa peve ete 'rã teve ndepoxy?’ peje. Tá, ha'e rami ae xevy pendeayvu va'eri pejejavyve tema 'rã peẽ ae peipotaa rami rive”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 6 Ha'e gui huvixa Josias oĩ jave \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju xevy: “Rexa teve Israel kuery kunha itavy rei va'e rami anhetẽ rupi e'ỹ ikuaia? Mba'eta oopa 'rã yvyty yvate va'e áry, ha'e yvyra hovana va'e ha'e javi guy rupi, opa marã rei 'rã itavy ha'e py. \m \v 7 Ha'e gui xee aexa'ã teĩ ha'e rami ete oiko ma rire xevy ju ojevy aguã, va'eri ndojevyi. Ha'e nunga ma ikypy'y itavy rei va'e Judá oexapa. \m \v 8 Mba'eta Israel kuery itavy reia ha'e javi re xee amondoukapa, ha'e ixupe ame'ẽ imondovy kuaxia romendaague ambovaipa aguã regua. Ha'e rami teĩ ikypy'y Judá nonhemboaxyi aexaa py. Ha'e rami 'rãgue py ha'e voi oo vy itavy reia rupi oiko avi.\f + \fr 3:8 \ft Apy mokoĩ kunha joegua oikoa rami ijayvu Israel ha'e Judá kuery re, Israel kuery ojejavyague rami ae ju Judá kuery ojejavy avi ramo. Ha'e va'e jave py ma Israel kuery ojejavyague re Nhanderuete escravo-rã omondoukapa ijyvy gui mombyry (2 Reis 17.6-20).\f* \m \v 9 Ha'e gui itavy reia gui nonhemboaxyi vy omongy'apa oyvy. Mba'eta ita ha'e yvyra guigua pe rive oikoa py itavy rei tema oikovy. \m \v 10 Ha'e rami ete teĩ ikypy'y Judá anhetẽ rupi e'ỹgua va'e vy ndojevyi xevy opy'a ha'e javi py, ojevy merami rive”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 11 \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: “Ha'e rami ete Israel kuery itavy rei va'eri Judá kuery gui heko porãve va'e ikuai. \m \v 12 Ha'e nunga rupi tereo, pova'e ayvu emombe'u kuaray ijapu'a'ia katy rupi. Ha'e vy aipo're: ‘Israel kuery pendetavy rei va'e, pejevy na. Ha'e ramo ma pende'áry xee nambouvei 'rã xepoxya, anhomboaxy va'e vy’, he'i \nd Senhor\nd*. ‘Ndaxepoxy riaevei 'rã guive. \m \v 13 Ha'e rami avi peikuaa pota na pendeko vaia re, peikuaa pota \nd Senhor\nd* penderuete rovai pejejavyague re, mba'eta yvyra hovana va'e ha'e javi guy rupi pendetavy rei, xeayvu re ndapejapyxakai guive’, he'i \nd Senhor\nd*.” \s1 “Pejeko rerova ke”, he'iague \p \v 14 “Xera'y kuery xenhe'ẽ rendu e'ỹ va'e, pejeko rerova ke, mba'eta xee ae ma peneme rami aiko. Ha'e nunga rupi peteĩ-teĩ tetã gui xee rogueru 'rã peteĩ, ha'e peteĩ-teĩ regua gui mokõ-mokoĩ 'rã rogueru. Ha'e vy rogueraa ju 'rã Sião py”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 15 “Ha'e py amoĩ 'rã peẽ kuery re opena va'erã xee rami ipy'a va'e. Ha'e va'e kuery ma pendere opena 'rã oikuaapa ha'e o'arandu reve. \m \v 16 Ha'e rami rire pendereta ju 'rã yvy re, pendera'y kuery reta 'rã guive. Ha'e va'e jave ma napendeayvuvei 'rã \nd Senhor\nd* guexeve guarã ojapo va'ekue ryru re, mba'eta ha'e nunga re na'ima'endu'aavei 'rã, ‘Oata’ nda'eai 'rã guive. Neĩ hekovia ndojapoai 'rã amboae”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 17 “Ha'e va'e jave ma Jerusalém tetã pe ‘\nd Senhor\nd* renda’ 'ea 'rã. Ha'e py ma ha'e javi regua ono'õmba 'rã \nd Senhor\nd* rery rupi, ha'e vy inhakã ratã reia rupi ve'ỹ 'rã ikuai. \m \v 18 Ha'e va'e ára ma Judá kuery peteĩ rami 'rã ikuai Israel kuery reve. Ha'e vy kuaray ijapu'a'ia katy yvy itui va'e gui joupive peju 'rã pendeyvyrã peneramoĩ kuery pe ame'ẽ va'ekue katy. \p \v 19 “Xejeupe ae aipoa'e va'ekue: ‘Xee rogueruxe teĩ xera'y kuery mboae mbyte, ha'e pendevy ame'ẽxe yvy oipotavepy, amboae regua kuery yvy gui iporãve va'e.’ Aipoa'eve ju: ‘Xevy pe “Xeru” peje 'rã, xegui ndapejepe'avei 'rã guive’, ha'e. \m \v 20 Ha'e rami teĩ peẽ Israel kuery, kunha ome gui opoi nhemi va'e rami avi peẽ voi xero py peiko itavy nhemi va'e rami”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 21 “Yvyty yvateve va'e-va'e rupi onhendu peteĩ ayvu, Israel kuery ojae'o ha'e ojerure nhendu okuapy ramo. Mba'eta ha'eve e'ỹa rami rei pendekuai, \nd Senhor\nd* penderuete gui penderexaraipa rire. \m \v 22 Pejevy ke, xera'y kuery xenhe'ẽ rendu e'ỹ va'e. Ha'e ramo xee amonguera 'rã xenhe'ẽ rendu e'ỹague gui”, he'i. \p Ha'e ramo aipo'ea: “Apy ma orekuai, roju ma ndea py. Mba'eta ndee ma \nd Senhor\nd* oreruete. \m \v 23 Anhetẽ ete ae yvy'ã ikuai va'e áry rupi rojekorea rupi orekuai, yvyty áry rupi oretavy rei va'ekue. Mba'eta \nd Senhor\nd* Oreruete re anho oĩ ore Israel kuery roo jepe aguã. \m \v 24 Mba'emo orekyrĩ jave guive oremoxĩmbaarã pe rive orekuaia rupi rombovaipa oreramoĩ kuery omba'eapoa rupi ojou va'ekue. Ha'e ramo hymba vexa'i kuery, vaka jipovei, ta'y kuery ha'e tajy kuery voi. \m \v 25 Ro'apa 'rã'vy roxĩmbaa py, mba'eta roiko kuaa e'ỹ reia oreao'ipa. Mba'eta rojejavy \nd Senhor\nd* Oreruete rovai, ore ha'e oreru kuery, orekyrĩ guive kova'e ára peve. Noroendu potai va'ekue \nd Senhor\nd* Oreruete ayvu”, 'ea. \c 4 \p \v 1 “Ha'e ramo Israel kuery, pejevyxe ri vy ke xevy pe ete pejevy”, he'i \nd Senhor\nd*. “Peipe'apa ojeguarupy xerenonde gui, ha'e pejepe'ave eme xegui. \m \v 2 Anhetẽ rupi, 'arandua ha'e teko porãa rupi pendekuai reve peura xee \nd Senhor\nd* aikove va'e rery rupi. Ha'e rami ri pendekuai ramo yvy regua kuery xereroporaei 'rã okuapy, ha'e rã xee amoingo porãmba 'rã”, he'i. \p \v 3 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i Judá ha'e Jerusalém pygua avakue pe: “Pereko katu pyau penemba'etyrã, ha'e penhotỹve eme juu mbyte rupi. \m \v 4 Avakue Judá ha'e Jerusalém pygua, pendepire pemboiague rami \nd Senhor\nd* peguarã peiky'a'o avi ke penekuraxõ, xepoxya tata rami oẽ vy penderapy e'ỹ aguã imboguearã oiko e'ỹ re, pendeko vaia rupi pendekuai rire.” \s1 Kuaray ijapu'a'ia katy gui mba'emo vai ou aguã re ijayvuague \p \v 5 “Pendu uka na Judá yvy re, pejapo Jerusalém tetã py oendua aguã rami. Ha'e vy aipopeje: ‘Pemonhe'ẽ ke mimby guaxu yvy re!’ Pejapukai ratã vy aipopeje: ‘Peno'õmba ke, nhanha jaike tetã ikorapa va'e py!’ peje. \m \v 6 Pemopu'ã ke imo'amy bandeira Sião katy peo aguã. Pejava na, pemboare eme. Mba'eta xee ajapo 'rã kuaray ijapu'a'ia katy gui mba'emo vai ou aguã rami nhomomba etearã. \m \v 7 Mba'eta guary ma ituiaty gui oẽ ma ouvy yvy regua kuery mombaarã.\f + \fr 4:7 \ft “Guary” he'ia ma Babilônia pygua kuery ombou aguã re Nhanderuete ijayvu vy, ojeupegua kuery ojejavyague re ombopaga aguã.\f* Ou ae ma, oĩaty oeja ma ouvy pendeyvy ha'e peneretã ikuai va'e ombovaipa aguã, avave rei noĩavei aguã rami. \m \v 8 Ha'e nunga rupi pendejee pemoĩ ao penhemboaxya regua. Peneraxẽ ha'e pejae'o, mba'eta \nd Senhor\nd* ipoxy etea ndoaxa rivei 'rã nhandegui. \m \v 9 Ha'e va'e ára ma huvixa kuery nda'ipy'a guaxuvei 'rã, sacerdote kuery onhemondyipa 'rã, ha'e profeta kuery voi okyjepa 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 10 Ha'e ramo xee aipoa'e: “Ai \nd Senhor\nd* Xeruete! Kore rembotavy uka ra'e kova'e tetã Jerusalém pygua kuery, ‘Pendekuai porã 'rã’, 're uka vy. Ha'e rami teĩ kyxe ou ma orenhe'ẽ re peve”, ha'e. \p \v 11 Ha'e va'e jave py kova'e tetã Jerusalém pygua kuery pe \nd Senhor\nd* aipoe'i 'rã: “Xevygua kuery re yvytu haku va'e oipeju 'rã yvy'ã ita anho reia gui, mba'emo pirekue omboveve aguã e'ỹ guive, neĩ oiky'a'o aguã e'ỹ. \m \v 12 Ha'e rami aguã gui yvytu xea guigua ou va'e ma hatãve ete 'rã. Ha'e rami vy xeayvu 'rã ha'e kuery opaga aguã re”, he'i. \p \v 13 Ne'exa, pee ma arai rami ou oiny imombaarã, ikaróxa ma yvytu atã va'e rami ou. Hymba kavaju kuery ma taguato gui inhakuãve va'e. Nda'evei ete nhandevy! Nhanemomba ta ma! \p \v 14 “Ha'e gui Jerusalém pygua kuery, peo jepe aguã peiky'a'o ke penekuraxõ mba'emo vai oĩ va'e gui! Raka'e peve tu pendepy'a re pemoĩ 'rã ha'eve'ỹa rami rei pendekuai aguã? \m \v 15 Mba'eta Dã tetã guive peteĩ ayvu onhendu, yvy'ã reia Efraim re oĩ va'e guive omombe'ua mba'emo vai oikoague. \m \v 16 Perojapukai yvy regua ikuai va'e pe, pendu uka Jerusalém tetã re mba'emo oiko va'erã. Ha'e vy aipo peje: ‘Peteĩ yvy mombyry ete va'e gui ou tetã jokoarã kuery, ojapukai jogueruvy Judá yvy re tetã ikuai va'e ha'e javi re’, peje. \m \v 17 Mba'eta ha'e kuery ojokopa 'rã Jerusalém mba'ety re opena va'e oarõa rami, ha'e pygua kuery xerovai ikuai rire”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 18 “Mba'eta pendereko vai ha'e mba'emo vai pejapoaty ojapo ha'e nunga pende'áry ou aguã rami. Pendere oiko ta va'e ma iro vaikue va'e, penekuraxõ re peve 'rã oo.” \p \v 19 Ai xekuraxõ, xekuraxõ! Xee narombaraetevei ma haxy! Ai xekuraxõ renda! Xekuraxõ otytypa rei oiny! Akyrirĩ aguã nda'evei, mba'eta xenhe'ẽ py aendu mimby guaxu joe opu'ãa pygua omonhe'ẽa va'e ramigua. \m \v 20 Mba'emo vai oiko jepi rã omombe'ua, yvy jave re ombovaipaa ramo. Xerekoa voi ombovaipaa vyvoi, xapy'a'i py aĩaty ivaipa. \m \v 21 Raka'e peve nda'u aexa 'rã ha'e kuery bandeira omopu'ã rã, ha'e aendu 'rã mimby guaxu omonhe'ẽ rã? \p \v 22 “Xevygua kuery ma na'inhakã porãveipa, ndaxekuaavei ma rire. Ta'y kuery hi'arandu e'ỹ va'e ikuai, oendu kuaa ve'ỹ va'e. Mba'emo vai ojapo aguã re anho hi'arandu, ha'e rã iporã va'e ma ndojapo kuaavei.” \p \v 23 Yvy re ama'ẽ rã natãi, mba'eve noĩ. Yva re ju ama'ẽ rã peteĩve henda py naexakãi. \m \v 24 Yvyty ikuai va'e re ama'ẽ rã oryryipa, yvy'ã ikuai va'e voi oryryipa avi. \m \v 25 Ama'ẽ rã avakue jipoavei, guyra yvate rupi oveve va'e voi ojavapa ra'e. \m \v 26 Ama'ẽve ju rã yvy iporã va'ekue opyta ra'e tekoa e'ỹa, ha'e tetã ikuai va'ekue oitypaa \nd Senhor\nd* renonde, ipoxy ete ramo. \p \v 27 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Yvy jave rupi ivaipa 'rã. Ha'e rami teĩ pavẽ e'ỹ 'rã amokanhy. \m \v 28 Ha'e nunga rupi yvy re ojae'oa 'rã, yva pytũmba 'rã guive. Mba'eta xeayvu ha'e anhembopy'a ae ma rire ndajeko rerovai 'rã, ha'ekue py ndajevyi 'rã guive. \m \v 29 Kavaju árygua ha'e hu'y revegua kuery revovo gui tetã pygua kuery ojavapa. Ka'aguy re oikepa, yvy'ã ikuai va'e rupi oẽ. Guetã ikuai va'e ha'e javi oeja rive, avave rei noĩavei. \p \v 30 “Ha'e gui aỹ ma ndee tetã ombovaipa pyre, mba'e re tu guĩ rami rejapo? Mba'eta pytã va'e py renhemonde, ouro guigua remoĩ, nderexa rembojegua, ha'e renhemoporã rive. Ha'e rami teĩ remoaruã va'ekue ndere nda'ija'evei vy ndejukaxe okuapy.\f + \fr 4:30 \ft Judá kuery ma Nhanderuete gui ojepe'apa vy kunha itavy va'e rami ikuai, amboae regua pe onhepytyvõ ukaxe vy. Ha'e rami teĩ ha'e kuery nda'ija'ei vy noipytyvõi.\f* \m \v 31 Mba'eta peteĩ ayvu onhendu rã aendu kyrĩ va'e oikuavã'i ta va'e rami, jypygua kyrĩ va'e raxy oendu vy ojexavai va'e rami haxẽ va'e. Ha'e va'e ma Sião memby raxẽ, ipytuẽ atã reve opo oupi vy aipoe'i va'e: ‘Aỹ nda'evei ete xevy! Mba'eta xenhe'ẽ py xekangy ma xejukaarã kuery gui’, he'i va'e.” \c 5 \s1 Jerusalém ha'e Judá pygua kuery ojejavya re ijayvuague \p \v 1 “Peiko-iko Jerusalém tetã py tape ikuai va'e rupi. Pexa pota aỹ, peikuaa pota, peka tetã mbyte rupi peteĩ'i ri jepe pejou aguã ava teko porã rupi oiko va'e, anhetẽ va'e rekaa. Mba'eta pejou ri ramo xee aperdoa 'rã tetã pygua kuery ha'e javi. \m \v 2 Mba'eta ha'e kuery oura vy ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e rery rupi aura’ he'i va'eri anhetẽ rupi e'ỹ oura”, he'i. \p \v 3 Ha'e gui \nd Senhor\nd*, anhetẽ rupi ikuai va'e e'ỹ ri ty'y rexaxe? Ndee rembojexavai teĩ ha'e kuery ma haxy noendui. Remomba teĩ ha'e kuery nonhemo'arandu ukai. Itaova gui hova ratãve va'e vy ndojevyxei ae ma ndevy. \m \v 4 Xejeupe ae aipoa'e: “Iporiaukue'i anho rima nai'arandui, mba'eta ndoikuaai \nd Senhor\nd* guigua tape neĩ nguuete oipota va'e. \m \v 5 Ha'e nunga rupi aa 'rã yvatekueve ikuaia py, ha'e kuery reve xeayvu aguã. Mba'eta ha'e kuery nhi'ã oikuaa 'rã \nd Senhor\nd* guigua tape ha'e nguuete oipota va'e”, ha'e va'ekue. Ha'e rami teĩ ha'e kuery voi peteĩ rami omopẽ okuapy canga, ha'e omondopa ijokuaarã omoĩ mbyre.\f + \fr 5:5 \ft Apy “Canga” he'ia ma Israel kuery reko re ijayvu vy, mba'eta vaka omba'eapo va'eri inharõ teri, imãxo porã e'ỹ va'e rami ikuai (Deuteronômio 32.15; Atos 26.14).\f* \m \v 6 Ha'e nunga rupi guary ka'aguy regua ojukapa 'rã, aguara'i guaxu tekoa e'ỹa regua ombovaipa 'rã, ha'e xivi oma'ẽ mbegue 'rã oiny ha'e kuery retã yvýry. Ha'e ramo tetã gui peteĩ va'e rei oẽ ramo omboa'ypa 'rã, mba'eta gueko vaia ha'e itavy nhemia rupi ikuaive tema oje'oivy. \p \v 7 “Ha'e rami pendekuaia xee aexa vy mba'exa 'rã tu roperdoa? Mba'eta pendera'y kuery ma xerejapa vy oura 'rã okuapy nguuete e'ỹ rery rupi. Ha'e kuery xee amoevyatãmba rire teĩ itavy rei okuapy, ono'õ ete okuapy kunhague ro py. \m \v 8 Kavaju omongaru porãmby rami ha'ekue-'ekue'ỹ katy onha va'e rami peteĩ-teĩ opena rei 'rã okuapy oirũ ra'yxy re ae. \m \v 9 Xee nda'u aeja rive 'rã ri ha'e rami ikuaia ambopaga e'ỹ re? Nambopagai 'rã teve ha'e rami ete ikuai va'e regua?” he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 10 “Tapeo ke uvaty ikuai va'e rupi, peitypa, va'eri ha'e javi e'ỹ ta'vy. Pemopẽ ke hakã, mba'eta \nd Senhor\nd* pegua e'ỹ ramo.\f + \fr 5:10 \ft Apy ma Israel rovaigua kuery pe ijayvu.\f* \m \v 11 Mba'eta anhetẽ rupi e'ỹ Israel ha'e Judá kuery ikuai xerovai”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 12 “Mba'eta \nd Senhor\nd* gui ojepe'apa vy aipoe'i: ‘Ha'e'ỹ rima Nhanderuete’, ha'e ‘Mba'emo vai peteĩve henda py ndoikoi 'rã nhandere. Ndajaexai 'rã kyxe revegua, neĩ karuai’, he'i okuapy. \m \v 13 Profeta kuery eteve voi yvytu rami rive ikuai, mba'eta ayvu ndoguerekoi. Ha'e kuery nhomongyjeague ha'e kuery re ae ju 'rã ojeapa.” \m \v 14 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* Nhanderuete ixondaro reta va'e aipoe'i: “Ha'e rami ete ha'e kuery ijayvu ramo ndejuru py xeayvu amoĩ 'rã tata rami, ha'e rã ha'e kuery ma ajapo 'rã xakã rami huguepa aguã. \m \v 15 Ne'exa peẽ Israel kuery, mombyry gui ambou 'rã peteĩ regua pende'áry. Ha'e va'e kuery ma imbaraete va'e, yma guare ha'e ijayvu peikuaa e'ỹ va'e. Ha'e kuery ijayvu rã peẽ napendu kuaai 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 16 “Ha'e kuery ru'y ryru ma yvyra rupa py ikua ojepe'a va'e rami nhomomba va'e. Ha'e va'e regua avakue ma ipy'a guaxuve va'e meme. \m \v 17 Ha'e kuery ho'upa 'rã mba'emo pemono'õ ha'e mbojape pejapo va'ekue. Omomba 'rã pendera'y ha'e penderajy kuery. Ho'upa 'rã penerymba vexa'i ha'e vaka kuery. Uva ha'e figo penhotỹ va'ekue voi ho'u 'rã. Okyxe py oitypa 'rã peneretã ikorapa va'e pejeroviaague ha'e javi. \m \v 18 Ha'e rami avi ha'e va'e ára teĩ xee noromomba katuĩ'i 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 19 “Ha'e gui ndevy pe ha'e kuery oporandu 'rã: ‘Mba'e re tu \nd Senhor\nd* Nhanderuete ha'e nunga ha'e javi omoingo nhandere?’ he'i 'rã ndevy. Ha'e ramo rembovai 'rã: ‘Peẽ kuery xereja, ha'e pendeyvy re amboae ramigua tuuete pe pendekuai rire amboae regua kuery pe ju 'rã pendekuai pendeyvy re e'ỹ’, 're 'rã. \p \v 20 “Po rami emombe'u Jacó ramymino kuery pe, ejapo Judá kuery oendupa aguã rami. Ha'e vy aipo're: \m \v 21 ‘Napene'arandui ha'e napendu kuaai va'e kuery, pendu ke aỹ pova'e ayvu, mba'eta penderexa oĩ teĩ ndapexai, ha'e pendeapyxa oĩ teĩ napendui va'e. \m \v 22 Xerenonde ndapejererokyjei 'rã teve?’ ” he'i \nd Senhor\nd*. “Xerenonde teĩ napekyrirĩ 'rã ri? Mba'eta xee ma ita ku'i reia amoĩ va'ekue ye'ẽ jokoa raka'e rã peve guarã. Ha'e va'e re yai ojeapi-api teĩ ndojapoi 'rã mba'eve, hevovo ratã teĩ ndoaxai 'rã. \m \v 23 Ha'e rã kova'e kuery ma opy'a re omoĩ xevy e'ỹ ikuai aguã, inhakã ratãa rupi. Ha'e rami vy xere opu'ã vy xerejapa oje'oivy. \m \v 24 Mba'eta ha'e kuery aipo nde'i: ‘Aỹ ma nhandekuai 'rã \nd Senhor\nd* Nhanderuete gui jajererokyjea rupi, mba'eta ha'e ma ha'evea ára py oky ombou va'e, haku-a ypya ára ha'e opaa py voi, ha'e mba'emo nhamono'õ aguã ára ojeupity aguã ojapo va'e’, nde'i. \m \v 25 Ha'e rami 'rãgue py pendereko vaia ojapo mba'emo porã noĩvei aguã, pejejavya ojapo pendekuai porã aguã va'ekue novaẽi aguã rami. \p \v 26 “Mba'eta xevygua kuery mbyte ikuai mba'emo vai ojapo va'e. Peteĩ-teĩ joe oma'ẽ mbegue 'rã okuapy guyra'i ombo'axe va'e rami. Ha'e kuery nhuã ojayvy 'rã avakue ombo'a aguã. \m \v 27 Guyra'i gaiola tynyẽ va'e rami ha'e kuery ropy tynyẽ 'rã jokoreague repy. Ha'e rami vy ipo'akave ha'e oguerekopave 'rã oje'oivy. \m \v 28 Ikyrapa 'rã guive, hevyatãmba riae. Pavẽ gui heko vai raxave 'rã. Noipytyvõi 'rã tyre'ỹ kuery mba'emo oguereko'i aguã, iporiaukue'i reko re ndoikuaa potai 'rã guive. \m \v 29 Xee nda'u aeja rive 'rã ri ha'e rami ikuaia ambopaga e'ỹ re? Nambopagai 'rã teve ha'e rami ete ikuaia re?” he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 30 “Ha'e gui ma mba'emo nhomondyipaarã ha'e nhomokanhyarã oiko yvy re. \m \v 31 Mba'eta profeta kuery omombe'u merami rive 'rã xeayvu, ha'e ha'e kuery re sacerdote kuery onhemoirũ vy joguereko poyi 'rã okuapy. Ha'e nunga ae rima xevygua kuery ojou porã okuapy. Ha'e rami teĩ mba'e tu ha'e kuery ojapo 'rã ovaẽ ramo ha'e nunga opa aguã ára?” \c 6 \s1 Jerusalém tetã ojokopaa aguã re ijayvuague \p \v 1 “Benjamim kuery, penhamba ke Jerusalém tetã mbyte gui. Pemonhe'ẽ mimby guaxu Tecoa tetã py, ha'e Bete-Haquerém áry rupi pemoendy tata ikuaa ukaarã, mba'eta kuaray ijapu'a'ia katy gui ou 'rã mba'emo ja'ea ha'eve'ỹ va'e nhomomba etearã. \m \v 2 Mba'eta tetã porã Sião memby 'epyre ma xee aeja 'rã omboa'ypa pyrã. \m \v 3 Ha'e ramo hovaigua kuery ou 'rã guymba kuery reve. Ijyvýry rupi ojapo 'rã oo'i. Ha'e vy peteĩ-teĩ guymba kuery omongaru 'rã ikuai aguã py ae.”\f + \fr 6:3 \ft Apy xondaro kuery Jerusalém jokoarã ou va'e re ijayvu. “Guymba kuery reve 'rã ou” he'ia ma xondaro kuery re ijayvu vy.\f* \p \v 4 “Peiko katu ke tetã re pepu'ã aguã! Pepu'ã ke, jaje'oi kuaray mbyte jave. Ai kore, nda'evei ete 'rã nhandevy! Ka'aru ma, ka'arua omokuaray'ã ma heravy. \m \v 5 Pepu'ã ke, ha'e kuery rovai jaje'oi pyavyve. Nhambovaipa ha'e kuery ro ikorapa va'e onhemiaty”, he'i 'rã okuapy.\f + \fr 6:5 \ft Apy ma xondaro kuery jogueroayvu tetã re opu'ã aguã.\f* \p \v 6 Mba'eta \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Pejayapa yvyra, ha'e pemopu'ã Jerusalém pejoko aguã. Ha'e va'e tetã ma ambopaga va'erã ae oĩ. Mba'eta mbyte rupi ma nhomoingo axya anho ikuai. \m \v 7 Yguarã ojo'o pyre yy oĩ riaea va'e rami avi tetã re oĩ riae heko vai va'e. Ha'e py ikuai jojukaa ha'e mba'emo mbovaipaarã. Xerenonde ma imba'eaxya ha'e ijai oĩ riae. \m \v 8 Ndee Jerusalém, enhemo'arandu uka nho ke, ndegui xee ajepe'a e'ỹ aguã, ha'e gui xee rombovaipa vy oĩa ve'ỹ aguã rami rojapo e'ỹ aguã.” \s1 Ha'e kuery ojejavya py hetã ombovaipaa aguã re ijayvuague \p \v 9 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Kyre'ỹ rupi oeka-ekaa 'rã Israel kuery okuave'i va'e, uva'a mono'õa hakã ikuai va'e mbyte rupi opovyvya rami”, he'i. \p \v 10 Ha'e rami xeayvu vy ndeayvu amombe'u teĩ mava'e tu oendu 'rã? Ne'exa, ha'e kuery oapyxa ombotypa rire noendui 'rã. Ha'e kuery pe rã \nd Senhor\nd* ayvu ma ojeguarupy rami, noenduxei ramo. \m \v 11 Ha'e rã xere ma oĩ \nd Senhor\nd* poxya amombe'u aguã. Xekane'õ ma aendu riae vy. Mba'eta aipoe'i: “Anhoẽ 'rã xepoxya kyrĩgue tape rupi ikuai va'e ha'e kunumigue nhomboaty va'e áry. Ha'e ramo ombo'apaa 'rã ime kuery ta'yxy reve, tujakue'i ha'e ikarẽmba rei'i va'e voi. \m \v 12 Ha'e kuery rogue omboaxapaa 'rã amboae kuery pe, imba'ety ha'e ta'yxy oguereko va'ekue voi, kova'e yvy re ikuai va'e rovai xepo aupi ramo”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 13 “Mba'eta peteĩ-teĩ ojou reta-retavea rupi ikuai, kyrĩgueve ha'e tujakueve voi. Profeta ha'e sacerdote kuery voi jokorepa rei okuapy. \m \v 14 Ha'e kuery ma hi'a'iry rive 'rã omonguera xevygua kuery. Ha'e vy ‘Ha'evepa rei, mba'eve ndoikoi 'rã’, he'i rive 'rã okuapy, ha'evepa rei ramo e'ỹ. \m \v 15 Ha'e kuery oxĩmba 'rã, mba'eta oxĩ e'ỹa py ojapo okuapy ojeguarupy, noxĩ kuaavei guive. Ha'e nunga rupi ho'apa 'rã amboae kuery ho'aague rami. Xee ambopaga rã onhepyxangapa 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 16 “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: ‘Pepyta pe'amy tape joaxaa yvýry peexa pota aguã. Peporandu tape porã yma oĩ va'ekue re, ha'e tapeo ha'e va'e rupi ae. Ha'e rami vy pejou 'rã penenhe'ẽ opytu'u aguã’, ha'e va'ekue teĩ ha'e kuery ma ‘Ore ma ndorooi 'rã’ he'i okuapy. \m \v 17 Ha'e rami rã amoĩ peẽ kuery rekoa rarõarã kuery. Ha'e vy aipoa'e: ‘Pejapyxaka ke peiny mimby guaxu ipu rã guarã’, ha'e teĩ ha'e kuery ‘Ore ma noroendui 'rã’, he'i okuapy. \m \v 18 Ha'e rami rire yvy regua kuery, pendu ke. Peno'õ va'e kuery, peikuaa pota ke xevygua kuery mbyte oiko va'erã va'e re. \m \v 19 Yvy regua kuery, pendu ke! Mba'eta ha'e kuery áry xee ambou 'rã mba'emo vai. Ha'e kuery ae ikuaixeague repy 'rã ambou, xeayvu re ndojapyxakai ha'e xeguigua lei omboyke okuapy rire. \m \v 20 Ha'e nunga rupi mba'erã tu xea py ha'e kuery ogueru Sabá yvy guigua heakuã porã va'e ha'e yvyra aygue'i heakuã porã va'e yvy mombyryve guigua oapy aguã? Mba'eta xevy guarã peapy va'e ma xee ndarovy'ai, xee ndajou porãi peme'ẽ va'e.” \m \v 21 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, xee amoĩ 'rã kova'e kuery reityarã. Ha'e ramo ho'apa 'rã okuapy, tuu kuery ha'e ta'y kuery voi. Ha'e katy'i rupi ikuai va'e voi omanomba 'rã, irũ kuery guive.” \s1 Kuaray ijapu'a'ia katy gui hovaigua kuery ou aguã re ijayvuague \p \v 22 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Peteĩ regua ou 'rã kuaray ijapu'a'ia katy gui, heta ete va'e regua opu'ã 'rã jogueruvy yvy apy gui. \m \v 23 Guyrapa ha'e hu'y reve 'rã ou. Ha'e kuery ma porayvu va'e'ỹ, nhomboaxy kuaa va'e'ỹ. Ye'ẽ rami 'rã hevovo. Kavaju áry 'rã ou. Ha'e rami vy xondaro kuery hyxypa 'rã jogueruvy peẽ Sião pygua kuery re opu'ã okuapy aguã”, he'i. \p \v 24 “Ha'e kuery oua omombe'ua rã nhaendu vy nhandepo hu'ũmba. Nanhanderekorãveipa, omemby oikuavã'i ta va'e raxy ramigua nhaendu guive. \m \v 25 Tapeo eme mba'ety rupi, neĩ peguata eme tape rupi, mba'eta nhanderovaigua kuery kyxe reve ou. Jova-jovai re ikuai nhanemongyjearã. \m \v 26 Xeretarã rajy kuery, pemoĩ ke ao penhemboaxya regua, ha'e penhembojere pejupy tanhimbu rupi. Pejae'o ipi'a peteĩ'i va'e re ojae'o va'e rami, pejexavaia gui ae. Mba'eta nhande'áry ou xapy'a 'rã nhanemombaarã.” \s1 Oiky'a'o nhea'ã rivea re ijayvuague \p \v 27 “Xevygua kuery mbyte ndee romoĩ prata ky'a'oarã, ha'e oo imbaraete va'e rami, ha'e kuery reko rexa vy reikuaa pota aguã. \m \v 28 Mba'eta ha'e kuery ma naxenhe'ẽ renduia rupi tema ikuai, joekokue mombe'u rivea rupi guive. Overa va'e ha'e ferro rami rive ikuai iky'apa va'e vy. \m \v 29 Mba'eta tata áry prata ky'a'oa oipeju atã teĩ chumbo anho rei opyta tata opa rire. Aiky'a'o nhea'ã rive, ha'e kuery mbyte gui heko vai va'e ndojepe'ai ramo. \m \v 30 Ha'e kuery pe ma ‘Prata ky'akue rive’ 'ea 'rã, \nd Senhor\nd* omombopa ramo.” \c 7 \s1 Templo re rive ha'e kuery ojeroviaa re ijayvuague \p \v 1 Po rami \nd Senhor\nd* oayvu ombou Jeremias pe: \m \v 2 “Eĩ ke \nd Senhor\nd* pegua oo rokẽ py xeayvu remombe'u aguã. Ha'e vy aipo'ere: ‘Judá regua kuery kova'e okẽ rupi \nd Senhor\nd* pemboete aguã peike va'e ha'e javi, pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu’, 're.” \m \v 3 Mba'eta \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery ruete aipoe'i: “Pejeko rova ke amboae rami pendekuai aguã. Ha'e ramo xee ajapo 'rã kova'e tekoa py pendekuaive aguã rami. \m \v 4 Pejeroviave eme po ramigua ayvu rive: ‘Apy ma oĩ templo \nd Senhor\nd* pegua, templo \nd Senhor\nd* pegua, templo \nd Senhor\nd* pegua’, he'i va'e re pejerovia eme. \m \v 5 Ha'e rami 'rãgue py pejeko rova ke amboae rami pendekuai aguã, ha'e peteĩ-teĩ ha'evea rami pejapo peneirũ kuery reve. \m \v 6 Pejavyky rive eme amboae yvy regua, tyre'ỹ neĩ imeve'ỹ va'e kuery guive. Kova'e henda py pemoẽve eme heko porã va'e ruguy, peiko eme guive amboae ramigua tuuete kuery re, pendejeupe ae pejapo vai e'ỹ aguã. \m \v 7 Ha'e rami ri pendekuai ramo xee ajapo 'rã kova'e yvy re pendekuaive aguã rami, yma guive peneramoĩ kuery yvy raka'eve rã peve guarã ame'ẽ va'ekue py. \p \v 8 “Ne'exa, peẽ kuery ma ayvu rive perovia va'e, pendevy mba'everã ovare'ỹ va'eri. \m \v 9 Mba'e tu pejapo? Penemonda, pejojuka, pendetavy rei ha'e peura merami rive. Heakuã porã va'e peapy 'rã tuuete ramigua Baal pe, ha'e amboae ramigua tuuete peikuaa e'ỹ va'e katy peo. \m \v 10 Ha'e rire teĩ peju vy xerenonde pepu'ã 'rã pekuapy kova'e oo xerery oĩaty py. Ha'e vy aipopeje 'rã: ‘Jaa jepe ma’, peje teĩ mba'emo vai pejapove tema rive. \m \v 11 Kova'e oo xerery oĩaty ma imonda va'e kuery onhemiaty rami teve peikuaa? Ne'exa, xee ma ha'e nunga ha'e javi aexapa”, he'i \nd Senhor\nd*.\x * \xo 7:11 \xt Mateus 21.13, Marcos 11.17, Lucas 19.46\x* \p \v 12 “Ha'e gui tapeo opy xevygua Siló tetã py oĩague katy. Ha'e py ma jypy'i xerery amoĩague. Ha'e gui pexa ke ha'e py ajapo va'ekue, xevygua Israel kuery heko vaiague re ambopagaague.\f + \fr 7:12 \ft Ha'e kuery tuuete mboae ramigua re ikuai ramo \+nd Senhor\+nd* ombovaipa raka'e Siló tetã (1 Samuel 4.1-11).\f* \m \v 13 Aỹ ma ha'ekue nunga ae peẽ voi pejapo avi”, he'i \nd Senhor\nd*. “Pendevy xeayvu jepi ko'ẽ rai guive teĩ napendui. Peẽ kuery xee roenoĩ teĩ peẽ naxembovai. \m \v 14 Ha'e ramo Siló tetã re ambovaipaague rami ambovaipa avi 'rã kova'e oo xerery oĩaty re, ha'e va'e re rive pejerovia ramo, ha'e kova'e tekoa re guive, pendevy ha'e peneramoĩ kuery pe ame'ẽ va'ekue ri. \m \v 15 Ha'e rami vy peẽ kuery roipe'apa 'rã xerenonde gui, penderyvy kuery Efraim regua aipe'apaague rami ae ju.” \s1 Guetarã kuery re profeta ojerure e'ỹ aguã re ijayvuague \p \v 16 “Ha'e nunga rupi ejerureve eme kova'e kuery re, ejapukaive eme, enhea'ãve eme renhembo'ea py, mba'eta xee naendui 'rã. \m \v 17 Ndee nda'u nderexai teve ha'e kuery ojapo va'e Judá re tetã ikuai va'e ha'e Jerusalém py tape ikuai va'e rupi? \m \v 18 Mba'eta ta'y kuery ogueru 'rã yxakã, ha'e tuu kuery ju omoendy 'rã tata. Ha'e rã kunhague ma omoapomo 'rã trigo mbojape ojapo aguã xyete ramigua yva pygua peguarã.\f + \fr 7:18 \ft Apy “Xyete yva pygua” he'ia ma Babilônia pygua kuery xyete “Rainha” 'epy va'e re ijayvu vy (44.17-19, 25).\f* Tuuete kuery mboae pe voi ome'ẽ 'rã mba'emo rykue, xembopoxy aguã rami rive. \m \v 19 Ha'e rami avi xee ae ri nda'u ha'e kuery ombopoxya? Tyrã pa ha'e kuery ae e'ỹ teve onheroangeko, oxĩmba rei aguã rami?” he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 20 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* Nhanderuete aipoe'i: “Ne'exa, kova'e tekoa áry anhoẽ 'rã xepoxya ha'e ajou vaia, avakue ha'e mymba ikuai va'e áry, yvyra ikuai va'e ha'e mba'emo aju yvy gui oiko va'ekue áry guive. Ha'e gui ha'e nunga okai vy ndoguei 'rãe.” \s1 Mba'emo nhame'ẽ jepia rive mba'everã ndovareia re ijayvuague \p \v 21 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery ruete aipoe'i: “Mymba peapy reve peme'ẽ va'erã peru teĩ pendejeupe ae topyta ho'okue pe'u aguã. \m \v 22 Mba'eta jypy'i Egito yvy gui peneramoĩ kuery anoẽmba jave py ma ndaxeayvui va'ekue mba'emo oapy aguã re, neĩ mba'eve name'ẽ ukai xejeupe. \m \v 23 Ha'e rami 'rãgue py pova'e nunga anho ajapo uka ha'e kuery pe. Aipoa'e: ‘Pejapyxaka ke xeayvu re. Ha'e ramo xee aiko 'rã Penderuete, ha'e rã peẽ ma xevygua kuery 'rã peiko. Peiko ke ajapo uka va'ekue ha'e javi rupi, pendekuai porã aguã’, ha'e va'ekue.\f + \fr 7:23 \ft Egito gui Nhanderuete ha'e kuery oguenoẽ jave py ma onhe'ẽ rendu aguã re anho ranhe ijayvu, mba'emo ome'ẽ aguã re'ỹ (Êxodo 19.3-6). Mba'eta mba'emo ixupe nhame'ẽa gui oipotave nhanhe'ẽ rendu (6.20; Salmo 40.6-8; Isaías 1.11-17).\f* \m \v 24 Ha'e rami teĩ ha'e kuery ndojapyxakai, noendu potai. Ha'e rami vy ha'e kuery ae onhemongetaa rupi ikuai, inhakã ratã reia rupi guive. Ha'e rami vy guakykue katy ojevy, guenonde katy ndooi. \m \v 25 Egito gui peneramoĩ kuery anoẽmba ára guive aỹ peve pendea py ambou xerembiguai profeta kuery, ko'ẽ nhavõ, ko'ẽ rai guive ambou. \m \v 26 Ha'e rami teĩ peẽ kuery ndapejapyxakai xeayvu re, ndapeikuaa potai guive. Ha'e rami 'rãgue py peneakã ratã va'e vy peneramoĩ kuery gui nda'eveive va'e pejapo. \p \v 27 “Ha'e nunga rupi ha'e kuery pe xeayvu ha'e javi remombe'u teĩ ha'e kuery ndojapyxakai 'rã ndeayvu re. Renoĩ teĩ nanembovai 'rã okuapy. \m \v 28 Aipo'ere ha'e kuery pe: ‘Peẽ kuery ma \nd Senhor\nd* Penderuete ayvu re peikuaa pota va'e'ỹ, napenhemo'arandu ukai guive. Ha'e ramo anhetẽ va'e nonhenduvei ma, pendejuru py noĩvei ma’, 're.” \s1 Judá kuery re Nhanderuete nopenavei aguã re ijayvuague \p \v 29 Peẽ Jerusalém pygua kuery, pejayapa ke pende'a xevy pe iky'a e'ỹ va'erã pemboaxa va'ekue, ha'e pejae'o peovy yvyty yvateve va'e áry katy. Mba'eta \nd Senhor\nd* nopenavei ma 'rã peẽ aỹgua kuery re, pendejou vai vy napendereraa jepevei ma 'rã guive. \m \v 30 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Xerenonde Judá kuery heko vai okuapy. Ha'e rami vy xerery oĩaty py omoĩ okuapy mba'emo ra'angaa ojeguarupy, omongy'apa aguã rami rive. \m \v 31 Hinom ra'y rekoague yvyugua py voi ojapo avi altar Tofete 'epy va'e, ha'e py gua'y kuery ha'e guajy kuery oapy aguã. Ha'e ramigua ma xee ajapo uka va'ekue'ỹ, neĩ nanhembopy'ai guive. \m \v 32 Ne'exa, ou 'rã ára ha'e va'e pe ‘Tofete’ nda'eavei aguã, neĩ ‘Hinom ra'y rekoague yvyugua’ nda'eavei voi. Ha'e rami 'rãgue py ‘Yvyugua jojukaaty’ 'ea 'rã. Mba'eta Tofete py ma ojatya 'rã omano va'ekue retekue, amboae henda py nda'evei ramo”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 33 “Ha'e ramo ha'e kuery retekue opyta 'rã guyra yvate rupi oveve va'e ha'e mymba yvy guy rupigua ho'u va'erã. Ha'e nunga mondyiarã ndoikoi 'rã guive. \m \v 34 Mba'eta Judá re tetã ikuai va'e ha'e Jerusalém py tape ikuai va'e rupi amombytu'upa 'rã ovy'a rei va'e ayvu, omenda va'erã avakue ha'e kunhague ayvu guive. Ijyvy ojeapo 'rã ombovaipa pyre.” \c 8 \p \v 1 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ha'e va'e jave ma Judá regua huvixa kuery ha'e yvatekueve kãgue oguenoẽmbaa 'rã onhono porãague gui, sacerdote ha'e profeta kuery, ha'e Jerusalém pygua kuery kãgue ha'e javi. \m \v 2 Ha'e rami vy omoaĩmbaa 'rã kuaray ojopea ha'e jaxy rexakãa rupi, ha'e yva re ikuai va'e ha'e javi guýry rupi, mba'eta ha'e nunga ha'e javi ha'e kuery omboete vy ha'e va'e pe ikuai rire, hakykue rupi mba'emo re oporandua rupi oo, ha'e henonde guenapy'ã re oĩ rire. Ha'e va'e rire ma ikãgue nomono'õave imbokuapyi 'rã, nonhono porãa jevyvei 'rã guive. Mymba repoxi rami rive 'rã opyta yvy re. \m \v 3 Kova'e kuery heko vai va'e okuave va'e amoaĩ 'rã opa rupi. Ha'e ramo ha'e kuery oikovexe 'rãgue py omano voixe 'rã okuapy”, he'i \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \s1 Nhombopaga aguã re ijayvuague \p \v 4 Aipo'ereve tema: “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Avakue ho'a vy nda'u nopu'ã jevyi 'rã ri? Tape ojavy va'ekue nda'u ndojevyi 'rã ri guape py? \m \v 5 Ha'e rami teĩ mba'exa tu Jerusalém pygua kuery ojeroviaa gui ojepe'a ma vy oeja riae ri? Mba'eta ha'e kuery ojekorea rupi ae tema ikuai, ndojevyxei vy. \m \v 6 Xee ajapyxaka, aendu pota ainy teĩ ha'e kuery nda'ijayvui ae ha'evea ramigua re. Avave rei ndoikoi heko vaia gui onhemboaxy vy ‘Mba'e tu ajapo?’ he'i va'e. Mba'eta peteĩ-teĩ ma guape rupi ae oiko atã 'rã, kavaju joe opu'ãa katy onha atã va'e rami. \m \v 7 Ha'e rã cegonha yvate rupi oveve va'e ma oikuaa 'rã ojevy aguã ára. Pyku'i'i, mbyju'i ha'e grou voi oveve ovy aguã ára re oikuaa pota va'erã meme. Ha'e rã xevygua kuery ma ndoikuaa potai xee \nd Senhor\nd* ambopaga ta rã. \m \v 8 Mba'exa tu peẽ kuery aipopeje: ‘Nhande kuerya py \nd Senhor\nd* guigua lei oĩ ramo nhane'arandupa va'e’, peje? Mba'eta lei re nhombo'e va'ety kuery lei oguerova vy penembotavy. \m \v 9 Ha'e ramo hi'arandupa va'ekue oxĩmba 'rã, ombo'apaa rã ndaekorãvei rei vy. \nd Senhor\nd* ayvu ha'e kuery oeja ma ramo mba'e nunga 'arandu tu ha'e kuery re oĩ? \m \v 10 Ha'e nunga rupi ta'yxy kuery amboaxa 'rã amboae kuery pe, imba'ety guive amboaxapa 'rã ija pyaurã pe. Mba'eta peteĩ-teĩ jokorepaa rupi ikuai, yvyĩ'igueve ha'e yvatekueve voi. Profeta ha'e sacerdote kuery ma apu rupi ikuai va'e meme. \m \v 11 Ha'e kuery ma hi'a'iry rive 'rã omonguera xevygua kuery. Ha'e vy ‘Ha'evepa rei, mba'eve ndoikoi 'rã’, he'i rive 'rã okuapy teĩ ha'evepa rei ramo e'ỹ. \m \v 12 Ha'e nunga rupi ha'e kuery omoxĩmbaa 'rã, mba'eta oxĩ e'ỹa py ojapo okuapy ojeguarupy, noxĩ kuaavei guive. Ha'e nunga rupi ho'apa 'rã amboae kuery ho'aague rami. Xee ambopaga rã onhepyxangapa 'rã okuapy”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 13 “Mba'eta xee amokanhymba 'rãe. Noĩvei ma 'rã uva'a hakã re, neĩ figo hi'y re. Hogue voi overepa ma. Xeayvu ae ma ha'e kuery áry ha'e nunga ou aguã re”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 14 Mba'e re tu apy teri jaguapy nhainy? Pendeaty ke tetã ikorapa va'e py jaikepa aguã nhamanomba aguã ha'e py. Mba'eta \nd Senhor\nd* ijayvu ae ma nhandejuka aguã re, jay'u aguã ome'ẽ ma yy veneno re irũ va'e, \nd Senhor\nd* rovai jajejavy rire. \m \v 15 Mba'emo porã nharõ teĩ iporã va'e jipoi, jakuera aguã ára 'rãgue py nhanemongyjepaarã ou. \m \v 16 Dã tetã guive onhendu ma nhanderovaigua kuery renda kavaju pytuẽ. Yvy ha'e javi rupi oryryipa hymba kavaju onhendua gui. Ha'e kuery ou 'rã, ombovaipa 'rã nhandeyvy, yvy re mba'emo ikuai va'e ha'e javi guive, tetã ha'e ha'e pygua kuery ha'e javi reve. \m \v 17 “Mba'eta penembyte ambou 'rã mboi vaikue ha'e popia va'e, imomãxoarã jipoi 'rã guive. Ha'e ramo pendexu'upa 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \s1 Hetarã kuery ikuai axy rã profeta ndovy'aiague \p \v 18 Ai, xee anhembopy'a porã kuaa va'e rire xeporiaua gui! Xekuraxõ voi ikangypa ma. \m \v 19 Mba'eta xeretarã rajy kuery yvy mombyrya py ikuaia py ojapukai okuapy: “Sião tetã py nda'u \nd Senhor\nd* noĩvei teve? Noĩvei teve ha'e py Nhanderuvixave?” he'i okuapy. \p Ha'e ramo aipoe'i: “Ha'e rami avi mba'e re tu xembopoxy pekuapy mba'emo ra'angaa pejapo va'ekue py, ha'e amboae regua kuery pegua ta'angaa pemboetea py?” he'i. \p \v 20 Oaxa ma mba'emo nhamono'õ aguã ára, opa ma haku-a teĩ nhande ma ndajaa jepei teri. \m \v 21 Xeretarã kuery ikuai axy rã xee nda'evei ete aiko, ajae'o aikovy ha'e kuery re. Anhemondyi reia anho aendu. \m \v 22 Gileade yvy re jipovei teve moã? Ha'e py nhanepoanoarã jipovei teve? Mba'exa tu ndoikoi ri xeretarã kuery mongueraarã? \c 9 \p \v 1 Xeakã yvu ramigua ojeapo vy xerexay oẽ riae va'e rire ara py ha'e pyávy xee ajae'o 'rãgue xeretarã kuery regua omanogue re. \m \v 2 Ha'e rami e'ỹ vy tekoa e'ỹa py oguata va'e okeaty ramigua areko va'e rire xeretarã kuerya gui mombyry 'rãgue aĩ, ha'e kuerya gui ajepe'a 'rãgue. Mba'eta ha'e kuery ma itavy rei ha'e nhombotavy rei va'e meme. \p \v 3 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ha'e kuery ma guyrapa rami oapekũ omokarẽ va'e, ijapu aguã rive. Yvy re imbaraeteve 'rã oje'oivy va'eri anhetẽ rupi e'ỹ. Heko vaive aguã katy oove tema 'rã, ha'e rã xee ma ndaxekuaai okuapy. \m \v 4 Penheangu ke peteĩ-teĩ peneirũ kuery gui, pejerovia eme penderyvy ae re teĩ. Mba'eta penderyvy kuery nhombotavypa reia rupi anho ikuai, ha'e peneirũ kuery omombe'u rive 'rã joekokue ramigua. \m \v 5 Peteĩ-teĩ ojojai rei 'rã ojea katy'i rupi ikuai va'e, ha'e anhetẽ va'e rupi e'ỹ 'rã ijayvu. Apu rupi rive onhembo'e 'rã ijayvu aguã re. Ikane'õ 'rã okuapy mba'emo vai ojapoa rupi. \m \v 6 Anhetẽ rupi e'ỹ ikuai, anhetẽ rupi e'ỹ vy ndaxekuaa potai guive”, he'i \nd Senhor\nd*. \s1 Ha'e kuery operdepa, ha'e escravo-rã ogueraapaa aguã re ijayvuague \p \v 7 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Ne'exa, ha'e kuery xee aiky'a'o vy aa'anga 'rã. Tyrã pa marã rami pa areko ta xevygua kuery? \m \v 8 Mba'eta ha'e kuery apekũ ma hu'y jojukaarã ramigua oĩ, nhombotavya rupi rive ijayvu va'e vy. Ojuru py ijayvu 'rã oirũ kuery reve ikuai porã aguã re, ha'e rã opy'a py ma omoĩ 'rã ojuka aguã. \m \v 9 Xee nda'u aeja rive 'rã ri ha'e rami ikuaia ambopaga e'ỹ re? Nambopagai 'rã teve ha'e rami ete ikuai va'e regua?” he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 10 Xee ajae'o 'rã yvyty ikuai va'e re, xerexay vaipa 'rã nhuũndy tekoa e'ỹa rupi ikuai va'e re. Mba'eta okaipa ma, ha'e avave rei ndoaxaavei ma ha'e rupi. Vaka voi nonhe'ẽ nhenduvei ma ha'e py. Guyra yvate rupi oveve va'e ha'e mymba kuery okanhymba ma oje'oivy. \p \v 11 Mba'eta aipoe'i: “Xee ajapo 'rã Jerusalém tetã mba'emo ra'ykuerã rive, ha'e jagua-tuvy nhe'ẽ ikuai atyrã. Ha'e Judá yvy re tetã ikuai va'e ma ajapo 'rã tekoague oĩ aguã, avave rei noĩavei aguã rami”, he'i rire. \p \v 12 Ha'e gui mava'e ava nda'u hi'arandu va'e ha'e nunga oendu kuaa aguã, ixupe \nd Senhor\nd* oayvu oikuaa uka rã? Mava'e nda'u omombe'u porãve kuaa 'rã mba'e re pa yvy ivaipa ha'e okai tekoa e'ỹa rami, ha'e rupi avave rei ndoaxaavei aguã rami? \p \v 13 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* ombovai: “Mba'eta ha'e kuery rekorã xeguigua lei aeja va'ekue gui ojepe'apa rire. Ha'e kuery ndojapyxakai xeayvua re, neĩ ha'e va'e rupi nda'ikuai guive. \m \v 14 Ha'e rami 'rãgue py inhakã ratã va'e vy ta'angaa Baal ikuai va'e re rive ikuai, tuu kuery ombo'eague rami ae”, he'i. \p \v 15 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete aipoe'i: “Ne'exa, ha'e kuery xee amongaru 'rã veneno re, ha'e yy veneno re irũ va'e ame'ẽ 'rã oy'u aguã. \m \v 16 Amoaĩmba 'rã yvy regua ha'e kuery tuu kuery oikuaa e'ỹ va'e ikuaia rupi. Ha'e gui ha'e kuery rakykue amondouka 'rã kyxe revegua, amomba peve”, he'i. \p \v 17 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Pendu ke! Penoĩ ke kunhague joguerojae'o kuaa va'e, peka uka ou aguã”, he'i. \p \v 18 Tove ha'e kuery tou pojava, nhande áry rupi tajoguerojae'o rei nhendu, nhande voi nhanderexaypa ha'e nhanderexa gui yy oẽ vaipa aguã. \p \v 19 Mba'eta Sião tetã gui onhendu peteĩ ojae'o va'e: “Nhanemoingo axya ha'e nhanemoxĩmbaa ete ma! Mba'eta jaeja 'rã nhandeyvy, nhanderovaigua kuery nhanderekoa ombovaipa rire. \m \v 20 Peẽ kunhague, pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu, pejapyxaka ijuru gui onhendu va'e re. Pembo'e penememby kuery ojae'o avi aguã re, peteĩ-teĩ pembo'e 'rã peneirũ kuery ojae'o ete aguã. \m \v 21 Mba'eta manoa oike ma nhande janela ikuai va'e rupi, oo tuvixave va'e rupi guive. Ha'e rami vy omomba ma kyrĩgue tape rupi, kunumigue tetã mbyte rupi ikuai va'ekue guive ojuka.” \m \v 22 Ndeayvu ke: “ \nd Senhor\nd* aipoe'i: ‘Avakue re'õgue mba'emo repoxi rami 'rã ikuai mba'ety rupi, mba'emo ra'yĩ imono'õa kuery rakykue rupi ho'aa rami. Ha'e rã ndoikoi 'rã avave rei imono'õarã’ ”, 'ere. \s1 Nhanderuete jaikuaa rupi anho jarovy'a aguã re ijayvuague \p \v 23 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Tove hi'arandu va'e toguerovy'a rei eme o'arandua, imbaraete va'e toguerovy'a eme ombaraetea, ha'e oguerekopa rei va'e ma toguerovy'a eme mba'emo oguerekopaa. \m \v 24 Ha'e rami 'rãgue py mba'emo rerovy'aa tovy'a xekuaa ha'e \nd Senhor\nd* aikoa oikuaa re anho. Mba'eta xee yvy re aexa uka va'e ma anhomboaxya, anhetẽ rupi ajoguerekoa ha'e teko porã. Mba'eta xee arovy'a va'e ma ha'e nunga anho”, he'i \nd Senhor\nd*.\x * \xo 9:24 \xt 1 Coríntios 1.31, 2 Coríntios 10.17\x* \p \v 25 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Ne'exa, ovaẽ ta ma ouvy ára ambopaga aguã opire omboi uka va'ekue ha'e omboi uka e'ỹ va'e kuery ha'e javi. \m \v 26 Ha'e kuery ma Egito pygua, Judá ha'e Edom pygua kuery, Amom ha'e Moabe pygua kuery, o'a ojaya apu'a'i va'e, ha'e yvy piru reia rupi ikuai va'e ha'e javi. Mba'eta yvy regua ma guive rã opire omboi uka e'ỹ va'e ikuai, Israel kuery voi opire omboi uka e'ỹ va'e rami ikuai opy'a py.” \c 10 \s1 Mba'emo ra'angaa rami e'ỹ \nd Senhor\nd* oikoa re ijayvuague \p \v 1 Peẽ Israel kuery, pendu ke \nd Senhor\nd* pendevy ijayvu rã. \m \v 2 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Penhembo'eve eme amboae regua kuery reko rami pendekuai aguã re, penhemondyi eme guive yva re hexa pyrã oiko va'e gui, ha'e nunga gui amboae regua okyjepa rei teĩ. \m \v 3 Mba'eta yvy regua kuery reko ma mba'everã ndovarei. Mba'eta ha'e kuery ma ka'aguy re oo vy ojaya 'rã peteĩ yvyra, ha'e gui hembiapo kuaa va'e ma omoatyrõ 'rã heravy haxa py. \m \v 4 Ha'e gui ombojegua 'rã prata ha'e ouro py, ha'e gui martelo py ombota-mbota 'rã karavo re ho'a e'ỹ aguã. \m \v 5 Ha'e nunga ijayvu va'e'ỹ vy mba'emo ra'angaa ma pepino-ty py guyra mondyiarã omo'ã mbyre rami rive hi'aĩ. Oguata va'e'ỹ vy amongue ogueraa ramo mae ma 'rã oo. Ha'e nunga gui pekyje eme, mba'eta pendevy ndojapo vai 'rã, hexe noĩ guive pendevy ojapo porã aguã”, he'i. \p \v 6 Ha'e rã ndee \nd Senhor\nd*, avave rei ndoikoi 'rã ndee ramigua. Ndee ma ndeyvate, nderery voi ipo'aka ete va'e. \m \v 7 Ndee ma yvy regua kuery ruvixave. Mava'e tu ndojererokyjei 'rã nerenonde? Mba'eta ha'e rami aguã ma ndevygua ae. Ha'e rã yvy regua hi'arandukueve mbyte ndoikoi 'rã ndee ramigua, ha'e kuery openaa ha'e javi rupi teĩ. \m \v 8 Ha'e kuery ma nai'aranduvei ha'e na'inhakã porãvei va'e meme. Ha'e kuery mbo'ea ma mba'everã ndovarei, yvyra pẽgue oikove va'e'ỹ vy. \m \v 9 Ha'e nunga peguarã Társis gui ogueru 'rã prata ombope pyre, ha'e Ufaz yvy gui ogueru 'rã ouro. Ta'angaa ikuai va'e ma hembiapo kuaa va'e rembiapo, ha'e ouro re omba'eapo va'e opo py ojapo va'ekue rive. Omonhemonde 'rã heravy hovy va'e ha'e púrpura guigua py. Ha'e nunga ma avakue hembiapo kuaa va'e rembiapo meme. \m \v 10 Ha'e rã \nd Senhor\nd* Nhanderuete ma anhetẽ ete va'e. Nhanderuete oikove va'e oiko, Nhanderuvixave imarã e'ỹ va'e. Ipoxy ramo yvy oryryipa 'rã, yvy regua kuery voi ndogueropo'akai 'rã ipoxya. \m \v 11 “Ha'e kuery pe aipo'ere: ‘Penderuete kuery ramigua ma yva ha'e yvy apoare e'ỹ vy okanhymba 'rã yvy gui, ha'e yva guýry gui.’ ” \p \v 12 Mba'eta yvy ma \nd Senhor\nd* ae ojapo raka'e opo'akaa rupi. O'arandua rupi onhono yvy, ha'e rã yva ma oikuaapaa rupi oipyo. \m \v 13 Ha'e ma yapu onhendu atã aguã rami ojapo ramo yva re yy oĩ va'e omyĩmba 'rã, ha'e yvy apy gui opu'ã 'rã ouvy yvyxĩ. Omoingo avi 'rã overa va'e oky aguã, yvytu guive oguenoẽ 'rã oĩaty gui. \m \v 14 Ha'e rã avakue ma nai'arandui ha'e mba'eve ndoikuaai va'e meme. Ouro re omba'eapo va'e kuery voi oxĩmba va'erã meme ikuai mba'emo ra'angaarã ojapoague re, mba'eta ta'angaa ikuai va'e avi anhetẽ va'e'ỹ meme, ipytuẽ va'e'ỹ guive. \m \v 15 Ha'e nunga ma mba'everã ndovarei va'e, ojojai rei pyrã rive. Nhombopagaa ára py okanhymba 'rã. \m \v 16 Ha'e rã Jacó Ruete ma ha'e rami e'ỹ. Mba'eta ha'e ma opa mba'e moingoare, Israel kuery voi ixupegua ikuai. Hery ma \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \s1 Judá yvy ombovaipaa ague re ijayvuague \p \v 17 Ndee tetã ojokopaa va'e py nderekoa va'e, eupi ke yvy gui nemba'e rei-rei reraa aguã. \m \v 18 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, aỹ ma amoẽmba 'rã xeyvy re ikuai va'e, amoingo axypa 'rã jexavaia oendu aguã”, he'i. \p \v 19 Nda'evei ete xevy, apave'i avy! Xeai ma haxy vai ete. Ha'e ramo xee aipoa'e: “Kova'e haxy ma ajexavai aguã ou, aropo'aka va'erã”, ha'e. \m \v 20 Xeroguy ombovaipaa ma, ixã voi omondopaa. Xera'y kuery oopa ma, nda'ikuaivei. Avave rei ndoikoi xeroguy moatyrõ jevyarã, neĩ ijao'iarã omoĩ ju va'erã. \m \v 21 Mba'eta joe opena va'e kuery ma nai'arandui vy ndoekavei okuapy \nd Senhor\nd*. Ha'e rami vy nda'ikuai porãvei, hymba kuery oaĩmba guive. \m \v 22 Ne'exa, omombe'ua peteĩ ayvu! Mba'eta kuaray ijapu'a'ia katy gui ou oiny hevovo rei va'e. Ha'e nunga ma Judá regua tetã mbovaipaarã ou, jagua-tuvy nhe'ẽ ikuai atyrã rive omombyta aguã. \p \v 23 \nd Senhor\nd*, xee aikuaa avave rei ndoiporavo kuaai 'rãa oiko aguã, oguata va'e ndoiporavo kuaai oguata aguã. \m \v 24 \nd Senhor\nd*, xembopaga teĩ ke aropo'aka peve'i, ndepoxya py e'ỹ, ovare va'e'ỹ xee apyta e'ỹ aguã. \m \v 25 Yvy regua kuery ndekuaa e'ỹ va'e áry enhoẽ ndepoxya, nderery rupi ojapukai e'ỹ va'e kuery áry. Mba'eta ha'e kuery ma omomba ma Jacó kuery, omokanhymba ha'e hekoague ombovaipa. \c 11 \s1 \nd Senhor\nd* guexeve guarã ojapo va'ekue rupi e'ỹ ikuaia re ijayvuague \p \v 1 Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \m \v 2 “Endu ke xereve guarã ajapo va'ekue re ayvu oĩ va'e, ha'e emombe'u porã avakue Judá ha'e Jerusalém py ikuai va'e pe. \m \v 3 Ha'e vy aipo're: ‘Po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery ruete ijayvu: Ayvu vaipy oiko 'rã avakue kova'e ayvu xereve guarã ajapo va'ekue regua noendu potai va'e. \m \v 4 Ha'e va'e ayvu ma peneramoĩ kuery pe xee aeja va'ekue Egito yvy gui anoẽmba jave, ha'e tatakua ferro guigua gui. Ha'e vy aipoa'e va'ekue: “Pendu ke xeayvu, ha'e pejapopa pendevy ajapo uka va'e ha'e javi. Ha'e rami vy 'rã xevygua kuery pendekuai, ha'e rã xee ma aiko 'rã Penderuete. \m \v 5 Ha'e rami vy 'rã ajapo xeayvuague peneramoĩ kuery yvyrã kamby ha'e ei oata e'ỹa ame'ẽ aguã re, aỹ ojekuaa rami”, ha'e va'ekue’ ”, he'i. \p Ha'e ramo xee ambovai vy aipoa'e: “Ha'eve va'e, \nd Senhor\nd*!” \p \v 6 Ha'e gui \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju xevy: “Emombe'u ke pova'e ayvu ha'e javi Judá regua tetã ikuai va'e, ha'e Jerusalém py tape ikuai va'e rupi. Ha'e vy aipo'ere: ‘Pendu ke pova'e ayvu Nhanderuete guexeve guarã ojapo va'ekue regua, ha'e pejapopa’, 'ere. \m \v 7 Mba'eta Egito yvy gui peneramoĩ kuery anoẽ guive kova'e ára peve xeayvu pendevy ko'ẽ nhavõ, ko'ẽ rai guive aipoa'e: ‘Pendu na xeayvu’, ha'e. \m \v 8 Ha'e rami teĩ ha'e kuery noendu potai, ndojapyxakai. Ha'e rami 'rãgue py peteĩ-teĩ inhakã ratãa rupi ikuai. Ha'e rami rire ha'e kuery áry ambou ayvu vai xeayvuague ha'e javi, mba'eta ha'e kuery pe ajapo uka teĩ ndojapoi rire.” \p \v 9 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju xevy: “Judá ha'e Jerusalém pygua avakue ma nhemi rupi jogueroayvu teko vai rupi. \m \v 10 Mba'eta yma tamoĩ kuery xeayvu re ndojapyxakaxeiague rami ae ju ikuai, ha'e rami vy amboae ramigua tuuete re ju ovapa ixupe ikuai aguã. Ha'e rami py Israel ha'e Judá kuery ma tamoĩ kuery pe xereve guarã ajapo va'ekue rupi e'ỹ ikuai.” \m \v 11 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ha'e kuery áry xee ambou 'rã mba'emo vai, ndoo jepe kuaai aguã rami. Xevy pe ha'e kuery ojapukai teĩ xee naendui 'rã. \m \v 12 Ha'e ramo Judá regua tetã ha'e Jerusalém py ikuai va'e ovapa 'rã tuuete ramigua kuery re, ha'e va'e pe heakuã porã va'e oapy ha'e ojapukai okuapy vy. Ha'e rami teĩ tuuete kuery ma neĩ peteĩve henda py ndogueraa jepei 'rã ikuai axya gui. \m \v 13 Mba'eta peẽ Judá pygua kuery, penderuete ramigua rive heta pereko, peteĩ-teĩ tetã py. Jerusalém tetã py voi peteĩ-teĩ tape py heta pejapo altar ojeguarupy Baal peguarã rive heakuã porã va'e peapy aguã. \m \v 14 Ha'e nunga rupi ndee Jeremias, ejerureve eme ha'e kuery re, ejapukaive neĩ enhembo'eve eme, mba'eta xevy pe ha'e kuery ojapukai teĩ xee naendui 'rã heko vaiaty káuxa. \p \v 15 “Xevygua opy rupi xerembiayvu oiko teĩ opa marã ojejavya rupi rive. Ndee xerembiayvu, renhemboayvua ha'e xo'o reapy va'e ndeky'a'o 'rã ri ty'y ndereko vaia oĩ va'e gui? Ha'e rami va'e rire revy'a ete 'rãgue. \m \v 16 Ndevy pe \nd Senhor\nd* ‘Oliveira ipyau ha'e hi'a iporãve va'e’ he'i va'ekue ri aỹ ma hevovo rei va'e kuery ndeyvýry omoendy ma tata, ha'e vy oapypa 'rã nerakãgue. \m \v 17 Mba'eta xee \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e nenhotỹare ae xeayvu ndere mba'emo vai ou aguã re. Ha'e nunga ma Israel ha'e Judá kuery o'áry ae ombou uka, Baal ra'angaa pe heakuã porã va'e oapya py xembopoxy vy rive.” \s1 Jeremias ojuka aguã re jogueroayvu nhemi okuapyague \p \v 18 Ha'e kuery nhemi rupi jogueroayvua ma \nd Senhor\nd* xevy oikuaa uka rã aikuaa ma voi. \m \v 19 Xee ma vexa ra'y'i ojukaa aguã katy heraapy rami ha'evepa rei va'ekue, xerovai ojapo vai aguã re jogueroayvu okuapy teĩ xee ndaikuaai va'ekue. Ha'e rami vy aipoe'i okuapy: “Jajayapa ke yvyra hi'a reve. Nhamomba okuave va'e kuery yvy gui, hery re na'ima'endu'aavei aguã rami”, he'i okuapy. \m \v 20 Ha'e rã ndee ma \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ha'evea rami reikuaa pota, ha'e nhandepy'a re oĩ va'e rexapa va'e. Ha'e nunga rupi taexa ha'e kuery rembopaga rã, mba'eta ndevy pe aikuaa pota uka xereko re. \p \v 21 Ha'e gui \nd Senhor\nd* ijayvu Anatote pygua avakue xejukaxe va'e re. Mba'eta ha'e kuery aipoe'i: “Ndeayvuve eme \nd Senhor\nd* rery rupi, orepo py ae rojuka e'ỹ aguã”, he'i xevy. \m \v 22 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Ne'exa, xee ae 'rã ambopaga ha'e kuery. Ha'e ramo ipyaukue omano 'rã kyxe py, ta'y kuery, tajy kuery ma karuai gui 'rã omanomba. \m \v 23 Ha'e kuery va'e regua neĩ peteĩve ndoikovevei 'rã, mba'eta Anatote pygua avakue áry ambou 'rã mba'emo vai ambopaga vy.” \c 12 \s1 Nhanderuete pe Jeremias oporanduague \p \v 1 \nd Senhor\nd*, ndee ma ha'evea rami meme 'rã xerereko nerenonde xee ajexa uka ramo. Ha'e rami avi ndevy pe aporandu ta rejoguerekoa re. Mba'e re tu heko vai va'e kuery ikuai porã? Mba'eta anhetẽ rupi e'ỹ rei ikuai va'e pe mba'eve ndoikoi. \m \v 2 Ha'e kuery ma ndee renhotỹ ramo hapo porã ha'e yvate 'rã, hi'a porãmba 'rã guive. Ndere ima'endu'a 'rã ojuru py rive, ha'e rã opy'a py ma ndegui mombyry 'rã ikuai. \m \v 3 Ha'e rã xee ma ndee xekuaa porã. \nd Senhor\nd*, ndee xerexa vy rea'ã 'rã xepy'a py ndere apẽxaa oĩ va'e. Ha'e rã ha'e kuery ma eraapa vexa'i ojukaa aguã katy ogueraa va'e rami, emoĩmba na ojukaa ára pyguarã. \m \v 4 Araka'e peve tu yvy nda'evei 'rã, ha'e nhuũndy rupi jai rogue ipirupa? Mymba ha'e guyra omanomba ha'e pygua kuery reko vaia káuxa. Ha'e rami teĩ ha'e kuery aipoe'i: “Ha'e ma ndoexai 'rã opaa py nhandere oiko va'e”, he'i. \s1 Nhanderuete ombovaiague \p \v 5 “Ha'e rami avi avakue yvy rupi oguata va'e reve renha vy ri nekane'õ vy mba'exa 'rã tu renha kuaa kavaju árygua kuery reve? Peteĩ yvy mba'eve ndoikoia py ri rekyjea rendu vy mba'exagua 'rã tu rendu Jordão yakã yvýry ka'aguy re reo vy?\f + \fr 12:5 \ft Jordão yakã yvýry ka'aguy oĩ va'e re ma mymba inharõ va'e ikuai (49.19, 50.44).\f* \m \v 6 Mba'eta nderyvy ha'e nderu ro pygua kuery eteve voi nembo'a nhemixe okuapy. Ha'e kuery ae 'rã nderakykue monha okuapy ojapukai atã reve. Ha'e kuery re ejerovia eme, ndereve ijayvu porã'i merami teĩ.” \s1 Yvy mbovaipaare kuery ombopaga aguã re ijayvuague \p \v 7 “Xee aeja ma xevygua oo, aeja xevy guarã va'ekue ha'e javi. Xerembiayvu voi amboaxa ma hovaigua kuery po py. \m \v 8 Mba'eta xevygua kuery ma guary ka'aguy regua rami onhendu ratã xerovai. Ha'e ramo xee ndaipotavei ma. \m \v 9 Ha'e rami vy xevy pe rã xevygua kuery ma peteĩ guyra vaikue pytãmba rei va'e rami ikuai, mba'eta amboae guyra te'õgue 'ua ou vy oipyxopa 'rã. Ha'e nunga rupi tapeo tema, peru mymba kuery inharõ va'e nhuũndy rupi ikuai va'e ho'upa aguã. \m \v 10 Mba'eta joe opena va'e kuery mbovy e'ỹ ou vy ombovaipa xemba'e uvaty, opyrõmba xemba'ety re. Ha'e rami vy xevygua arovy'a va'ekue ma tekoa e'ỹa omombyta. \m \v 11 Ombovaipa ramo xevy pe ju ojapukai okuapy avave rei noipytyvõavei rã. Yvy ha'e javi rupi noĩavei, ha'e va'e re opena va'erã ndoikoi ramo. \m \v 12 Yvyty ita anho reia ha'e tekoa e'ỹ regua áry rupi ou imbovaipaarã kuery, mba'eta \nd Senhor\nd* guigua kyxe nhomokanhymba 'rã yvy apy peve, ha'e avave rei pe noĩvei 'rã ikuai porã aguã. \m \v 13 Ha'e rami vy trigo pemoaĩ teĩ juu rive ju pemono'õ. Pemba'eapoa rupi penekane'õmba va'eri mba'eve rei ndapejoui. Mba'eve napemono'õi ma vy pexĩmba 'rã, pendere \nd Senhor\nd* poxya ou rire.” \s1 Mba'erã pa Nhanderuete nhombopagaa re ijayvua \p \v 14 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Xevygua Israel kuery peguarã aeja va'ekue ma ijyvýry ikuai va'e heko vai va'e oipe'apa. Ne'exa, ha'e va'e kuery ma xee aipe'apa 'rã ijyvy gui, ha'e gui ha'e kuery mbyte gui araa jepe 'rã Judá kuery. \m \v 15 Ha'e kuery aipe'apa ma rire amboaxy ju 'rã. Ha'e vy ajapo 'rã peteĩ-teĩ guekoa ha'e oyvy katy ju ojevy aguã rami. \m \v 16 Ha'e gui xapy'a rei xevygua kuery reko rami ha'e kuery voi ikuaixe 'rã, ha'e xerery rupi anho oura vy ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e rery rupi aura’ he'i 'rã okuapy, ymave rupi xevygua kuery Baal rery rupi oura aguã re ombo'e va'ekue ri. Ha'e rami rã ha'e kuery voi amoĩ 'rã xevygua kuery mbyte ikuai aguã. \m \v 17 Ha'e rã peteĩ va'e regua noendu potai ri ramo xee aipe'a 'rã. Aipe'a vy amokanhymba 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 13 \s1 Ku'akuaa ajukue iporãve va'e guigua py mba'emo oikuaa ukaague \p \v 1 \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: \p — Tereo, ejogua peteĩ ku'akuaa iporãve va'e. Ha'e gui ejeku'a jokua, yy py emoakỹ eme guive. \m \v 2 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'iague rami vy ajogua ku'akuaa, ha'e ajeku'a jokua. \p \v 3 Ha'e ramo mokoĩguea ma \nd Senhor\nd* oayvu xevy ombou vy aipoe'i: \p \v 4 — Ejopy ju ku'akuaa rejogua ha'e rejeku'a jokuaague. Ha'e gui epu'ã, tereo Eufrates yakã katy, ha'e enhomi ha'e py peteĩ itakua py — he'i. \m \v 5 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'iague rami vy aa vy anhomi Eufrates rembe re. \p \v 6 Ha'e gui kueve ma rire \nd Senhor\nd* aipoe'i ju xevy: \p — Epu'ã, tereo ju Eufrates katy, ha'e ejopy ju ku'akuaa ha'e py anhomi uka va'ekue — he'i. \m \v 7 Ha'e ramo Eufrates py aa vy yvy ajo'o vy anoẽ ju ku'akuaa anhomiague gui. Ha'e rã ku'akuaa hu'ũmba ma, ndovarevei ma mba'everã. \p \v 8 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* oayvu xevy ombou vy aipoe'i: \m \v 9 “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Nami ae avi xee ambovaipa 'rã Judá ha'e Jerusalém pygua kuery onhemboyvate rei okuapya. \m \v 10 Mba'eta ha'e kuery heko vai va'e vy noenduxei okuapy xeayvu, inhakã ratãa rupi anho ikuai va'e, ha'e vy amboae ramigua tuuete kuery re ovapa, ixupe rive ikuai ha'e omboete aguã. Ha'e rami vy kova'e ku'akuaa rami 'rã ikuai mba'everã ndovarevei vy. \m \v 11 Mba'eta ku'akuaa avakue ku'a re oĩa rami avi xee voi aipota teĩ Israel ha'e Judá kuery xere ikuai xevy guarã, xerery oguerovy'a ha'e xemboete pavẽ aguã, va'eri ha'e kuery ma ndojapyxakai okuapy”, he'i \nd Senhor\nd*. \s1 Hyru omboa'ypaa py mba'emo oikuaa ukaague \p \v 12 “Ha'e kuery pe emombe'u pova'e ayvu. \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete aipoe'i: ‘Peteĩ-teĩ hyru tynyẽmba 'rã vinho’, 'ere. Ha'e rã ha'e kuery aipoe'i 'rã ndevy: ‘Ore kuery ndoroikuaa porãi ri ty'y hyru ikuai va'e vinho tynyẽmba aguã?’ he'i 'rã okuapy. \m \v 13 Ha'e rã ndee ju aipo're 'rã ha'e kuery pe: ‘\nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, kova'e yvy re ikuai va'e ha'e javi xee amonga'upa 'rã, huvixa kuery Davi renda openaaty py oguapy va'e, sacerdote, profeta kuery ha'e Jerusalém py ikuai va'e ha'e javi. \m \v 14 Amboa'ypa 'rã joe-joe amombo vy, tuu ha'e ta'y kuery voi. Ndaraa jepei 'rã, amboaxya naendui 'rã, namboaxyi 'rã guive amokanhy e'ỹ aguã”, he'i \nd Senhor\nd*.’ ” \s1 Ojeko rerova ha'e ombopagaa aguã re ijayvuague \p \v 15 Pendu ke, ha'e peikuaa pota. Penhemboyvate rei eme, mba'eta \nd Senhor\nd* ae ijayvu. \m \v 16 Pemboete na \nd Senhor\nd* Penderuete, pytũ ombou e'ỹ aguã, ha'e yvy'ã vaikuea re pejeapi e'ỹ aguã, ha'e hexakãa pearõ 'rãgue py manoa 'ã ha'e pytũ reia anho ombou e'ỹ aguã. \m \v 17 Mba'eta napendu potai ri ramo xepy'a py ajae'o nhemi 'rã penhemboyvate reia re. Xerexa ojae'o vaipa ete 'rã, xerexay vaipa ete 'rã, peẽ \nd Senhor\nd* rymba vexa'i kuery escravo-rã pendereraapaa rire. \p \v 18 “Aipo'ere huvixa ha'e ixy pe: ‘Penhemo'yvyĩ'i ke, ha'e peĩ yvy py, mba'eta peneakã gui ho'a ma coroa penemboyvateague. \m \v 19 Mba'eta kuaray puku-a katy tetã ikuai va'e tynyẽmba ma mba'emo ra'ykue, ipe'aarã ndoikoi guive. Judá kuery voi escravo-rã ogueraapaa ma, oipokuapaa heravy. \m \v 20 Pema'ẽ kuaray ijapu'a'ia katy pexa aguã ou va'e. Aỹ ma mamo tu ikuai vexa'i kuery ndevy apena uka va'ekue, iporãgue anho rereko va'ekue? \m \v 21 Mba'e 're 'rã tu neirũ kuery ikuai va'ekue ndere ipo'aka va'erã omoĩa ramo? Ndere haxy va'e nda'ipo'akai 'rã teve, kunha oikuavã'i ta va'e rami? \m \v 22 Ndejeupe ae ndeayvu vy “Mba'e re tu ha'e nunga ou xere?” 're 'rã. Ha'e rami vy reikuaa 'rã rejejavypaaty re ae ndeao oupia, ha'e rejexavai ete aguã rami reikoa. \m \v 23 Etiópia pygua kuery nda'u omboekovia kuaa 'rã ri opire, e'ỹ vy xivi voi nda'u omboekovia kuaa 'rã ri oparaa?\f + \fr 13:23 \ft Etiópia pygua ma kamba va'e. Ha'e gui ha'e kuery opire nomboekovia kuaaia rami avi nhande voi ndajapytu'u kuaai 'rã jajejavya gui.\f* Ha'e rami aguã nda'evei ramo ae peẽ kuery voi mba'emo vai pejapo va'ety vy ndapejapo kuaai 'rã iporã va'e. \m \v 24 Ha'e nunga rupi ha'e kuery amoaĩ 'rã mba'emo pirukue yvytu tekoa e'ỹa guigua ogueraa va'e rami. \m \v 25 Ha'e nunga ae oiko 'rã pendere, pendevy guarã amoĩ 'rã, xegui penderexarai vy apu rive perovia rire’, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 26 ‘Ha'e nunga rupi pendeao aupi uka 'rã peneakã áry peve, pexĩmbaa ojekuaapa aguã. \m \v 27 Mba'eta aexa ma yvy'ã ikuai va'e ha'e nhuũndy rupi ojeguarupy pejapo pekuapya. Ha'e va'e ma pendetavy reia, penhomoaruãa ha'e pendetavyxea rupi pendekuaia. Nda'evei ete 'rã pendevy, Jerusalém pygua kuery! Raka'e peve teri 'rã tu ndapejeky'a'oi?’ he'i.” \c 14 \s1 Judá yvy re nda'okyvei puku-a re ijayvuague \p \v 1 Nda'okyvei puku jave \nd Senhor\nd* ombou ju oayvu Jeremias pe. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 2 “Judá kuery ojae'opa okuapy, ha'e tetã rokẽ re nopenavei ma. Ojae'o reve oakã omboguejy yvy peve. Jerusalém py voi ojapukai ratãve ovy. \m \v 3 Ha'e pygua ipo'akakueve omondouka 'rã guemimongakuaa kuery yy re. Ha'e rã ha'e va'e kuery ygua py oo vy yy ndojouvei vy yryru oguerojevypa rive ju 'rã. Onhemondyi ha'e ndoikuaavei rei vy onheakã ao'i 'rã jogueruvy. \m \v 4 Yvy re nda'okyvei ramo ikangypa. Ha'e nunga rupi mba'ety rupi omba'eapo va'e kuery onhemondyi rei reve 'rã onheakã ao'i okuapy. \m \v 5 Guaxu voi nhuũndy rupi ta'y vy oeja rive 'rã, jai rogue ndojouvei vy. \m \v 6 Mburika ka'aguy regua voi yvy'ã ita anho reia rupi ipoaẽ reve oetũ-etũ 'rã jagua-tuvy nhe'ẽ rami. Ndaexa pyxovei ma, nhuũ jipovei ramo.” \s1 Jeremias jypy ojerure rã “Nda'evei” he'iague \p \v 7 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd*, ore kuery orereko vaia anho roexa uka teĩ orepytyvõ ke nderery remboete ukaa rupi vy. Mba'eta ore ma nenhe'ẽ raxave va'ekue. Nderovai ae rojejavy va'e. \m \v 8 Ndee ma Israel kuery oarõ okuapy va'e, ha'e ikuai axy jave heraa jepea reiko. Mba'e re tu ha'vy yvy mboae regua rami reiko, peteĩ oguata va'e pytũ oaxa aguã amboae rupi oo va'e rami reiko? \m \v 9 Mba'e re tu ava ojopy xapy'a reipy rami reiko, ipy'a guaxuve va'eri jogueraa jepe kuaa e'ỹ va'e rami? Ha'e rã ndee \nd Senhor\nd* ma reĩ ae orembyte, ha'e ore ma nderery rupi oenoĩmby roiko. Orerepy e'ỹ eme. \p \v 10 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* ijayvu xeretarã kuery reko re. Ha'e vy aipoe'i: “Ha'e rami avi ha'e kuery ma oguata reixe vai 'rã, ndojejokoi 'rã oo aguã gui. Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ndoguerovy'avei vy ima'endu'a 'rã ha'e kuery reko vaiague re, ombopaga 'rãe ojejavyague re.” \m \v 11 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju xevy: “Ejerureve eme ha'e kuery amoingo porã aguã re. \m \v 12 Mba'eta ha'e kuery okaru e'ỹ re ikuai teĩ xee naendui 'rã ojapukaia. Mymba ha'e mba'emo aju guigua oapy reve ome'ẽ va'erã ogueru teĩ xee ndarovy'ai 'rã. Ha'e rami 'rãgue py amomba 'rã kyxe py, karuai ha'e mba'eaxy vaikue py.” \s1 Teĩgue ju Jeremias ojerure ramo “Nda'evei” he'iague \p \v 13 Ha'e ramo xee aipoa'e: \p — Ai \nd Senhor\nd* Xeruete! Ne'exa, profeta kuery ma aipoe'i va'ekue heta va'e kuery pe: “Ndoui 'rã kyxe revegua neĩ karuai. Ha'e rami 'rãgue py kova'e tekoa py ou 'rã pendekuai porã aguã anho”, he'i va'ekue — ha'e. \p \v 14 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: \p — Profeta ramigua kuery ma apu rive omombe'u okuapy xerery rupi. Teĩgueve xee namboui, neĩ namombe'u ukai ha'e kuery pe, ha'e kuery pe ndaxeayvui guive. Ha'e kuery pendevy omombe'u va'e ma oexa ra'u merami rivea, imba'ekuaa ramigua, ovare e'ỹ va'e rupi ikuaia, ha'e opy'a py onhembotavy ukaa rive. \p \v 15 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* aipoe'i profeta ramigua kuery re: “Xerery rupi omombe'u va'eri xee amombe'u uka ramo e'ỹ. Ha'e kuery ma ‘Kyxe revegua ha'e karuai ndoui 'rã kova'e yvy re’ he'i okuapy teĩ ha'e va'e profeta kuery ae 'rã kyxe ha'e karuai py opa. \m \v 16 Mba'eta ijayvu renduare kuery karuai ha'e kyxe gui omano va'ekue retekue omombopaa 'rã Jerusalém py tape ikuai va'e rupi. Jipoi 'rã avave rei inhono porãarã: ha'e kuery, ta'yxy, ta'y ha'e tajy kuery reve. Mba'eta ha'e kuery áry ambou 'rã heko vaiague rekovia. \p \v 17 “Ha'e gui ha'e kuery pe remombe'u 'rã po rami: ‘Xerexay oẽ 'rã ara py ha'e pyávy. Ndopytu'ui 'rã, mba'eta xeretarã kuery omoingo axya ramo ai haxy ete va'e py. \m \v 18 Ha'e rami vy mba'ety rupi aa vy aexa kyxe py ojuka pyre. Ha'e rã tetã py ju aike vy aexa 'rã karuai gui omano va'ekue. Profeta ha'e sacerdote kuery oguata rei 'rã yvy re, oo aguã ndoikuaavei vy.’ ” \s1 Mboapykuea Jeremias ojerure rã “Nda'evei ae ma” he'iague \p \v 19 Ha'e rami avi rejapa ma teve Judá kuery? Ndepy'a py nderexaxevei teve Sião tetã? Mba'e re tu oremoingo axy oremonguera e'ỹ re? Oremoingo porã ju aguã roarõ rokuapy va'eri iporã va'e ndoikoi ae. Rokuera aguã 'rãgue py ndorerekorãveia anho roendu. \m \v 20 \nd Senhor\nd*, ore kuery ma roikuaa orereko vaia ha'e oreru kuery ojapo vaiague, mba'eta nderovai ae rojejavy va'e. \m \v 21 Ha'e rami avi nderery remboete ukaa rupi vy orereja eme. Mba'emo vai py ejao'i uka eme nerenda iporãve va'e. Nema'endu'a na orevy ndereve guarã rejapo va'ekue re, embovaipa eme. \m \v 22 Mba'eta oiko 'rã teve mba'emo ra'angaa amboae regua kuery omboete va'e regua ombo'oky kuaa va'e? Ha'e rami e'ỹ vy yva ha'e ae ombou 'rã teve oky? Ha'e nunga moingoa ma ndee \nd Senhor\nd* Oreruete anho reiko. Ha'e nunga rupi ndegui ae roarõ oky, mba'eta ndee anho ha'e nunga ha'e javi mboua reiko. \c 15 \p \v 1 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: “Moisés ha'e Samuel xerenonde ojerure va'e rire xepy'a re noĩ 'rãgue kova'e kuery amboaxy aguã. Toipe'apa ha'e kuery xerenonde gui, toopa. \m \v 2 Ha'e gui ndevy pe ha'e kuery oporandu vy ‘Marã katy 'rã tu roo?’ he'i ramo aipo're 'rã ha'e kuery pe: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Omano va'erã kuery too omano aguã katy, ha'e rã kyxe py ojuka pyrã too kyxe revegua ikuaia katy, karuai pyguarã ma too karuaia katy, ha'e gui escravo-rã ogueraa pyrã ma ogueraa katy too.’ \m \v 3 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: ‘Xee ma irundy rupi 'rã ambopaga ha'e kuery. Kyxe py ojukaa 'rã, jagua kuery omoatã heravy 'rã, ha'e gui guyra yvate rupi oveve va'e ha'e mymba inharõ va'e nhuũndy rupi ikuai va'e ma omondoropa vy ho'upa 'rã. \m \v 4 Amboaxapa 'rã yvy regua kuery oexa vy onhemondyipa aguã, Ezequias ra'y Judá pygua huvixa Manassés Jerusalém tetã py ojapo vaiague ha'e javi káuxa.’ ” \p \v 5 “Ha'e gui ndee Jerusalém, mava'e tu oiko 'rã nemboaxyarã? Mava'e tu ojae'o 'rã ndere? Mava'e tu ovaẽ 'rã reiko porã paa re oporandu aguã? \m \v 6 Mba'eta rejepe'a xegui, nderakykue katy ju rejevy vy. Ha'e ramo nderovai aupi 'rã xepo romomba aguã. Xekane'õ ma romboaxya py”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 7 “Ndeyvy re tetã ikuai va'e rokẽ py ambogua uka yrupẽ py rami, amokanhy ta'y kuery, amomba xevygua kuery teĩ ikuaiaty gui ndojepe'ai. \m \v 8 Ha'e pygua imeve'ỹ va'e hetave ye'ẽ rembe rupi ita ku'i ikuai va'e gui. Kuaray mbyte jave teĩ ambou kyrĩgue'i xy kuery mombaarã. Ha'e kuery áry ambou xapy'a ojexavai ha'e okyje aguã teĩ. \m \v 9 Sete opi'a kuery oguereko va'ekue ma omano xapy'a inhe'ẽ oata va'e rami, ara py teri teĩ ha'e kuery pe rã pytũmba ma. Oxĩmba, nda'evei nho okuapy. Ha'e gui ha'e pygua okuave'i va'e ma amboaxapa kyxe revegua pe hovaigua kuery renonde”, he'i \nd Senhor\nd*. \s1 Ojeupegua profeta \nd Senhor\nd* ombopy'a guaxuve juague \p \v 10 Nda'evei ete xevy, ha'e ha'i pe voi xekuavã'i rire, mba'eta ava opu'ãa rei pyrã, pavẽ rei oguero'a rei va'erã oikuavã! Mba'eta xee nanhomborevei mba'emo hi'áryve ajopyve vy, amboae kuery voi naxemborevei ojopyve vy. Ha'e rami teĩ ha'e kuery peteĩ-teĩ ijayvu vai xere. \p \v 11 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ha'e gui anhetẽ xee romombaraete 'rã reiko porã aguã. Ha'e rã nderovaigua kuery ma ojexavai ha'e ikuai axya ára ajapo 'rã ndere onhemboja vy ojerure porã'i aguã rami”, he'i. \p \v 12 “Ha'e gui amongue nda'u omopẽ kuaa 'rã ri ferro kuaray ijapu'a'ia katy gui ou va'e, e'ỹ vy overa va'e? \m \v 13 Ha'e rami rã peẽ kuery romoingo axy 'rã pendeyvy jave rupi teko vai pejapoague re. Ha'e rami vy penemba'e rei-rei pemoĩ porã va'ekue hepy re'ỹ amboaxapa 'rã heraarã pe.\f + \fr 15:13 \ft Apy ma judeu kuery pe ijayvu.\f* \m \v 14 Ha'e rami vy penderovaigua kuery pe xee rogueraa uka 'rã yvy peikuaa e'ỹa katy, mba'eta pende'áry xepoxya hendy ae ma, tata hendy va'e rami okai va'erã.” \p \v 15 Ha'e gui \nd Senhor\nd*, ndee ma reikuaa. Ha'e rami avi nema'endu'a ke xere, xepytyvõ ha'e xerepy ke xerakykue monhaa kuery gui. Renhomboaxya rupi vy xereraa uka eme. Reikuaa ma roayvu vy ae ajejojai ukaa. \m \v 16 Ndeayvu ajou vy ha'u vyvoi. Mba'eta ndeayvu ma arovy'a va'e xekuraxõ mbovy'aarã, mba'eta nderery rupi anherenoĩ uka ramo, \nd Senhor\nd* Xeruete nexondaro reta va'e. \m \v 17 Ha'e nunga rupi peteĩgueve ma voi aguapy va'e'ỹ teri ovy'a rei va'e kuery reve, ndarovy'ai guive. Ha'e rami 'rãgue py ndepo poyia xe'áry oĩ ramo xee ae'i aguapy ainy, mba'eta xee aendu va'e ma ndepoxya anho. \m \v 18 Mba'e re tu haxy va'e aendu riae tema? Mba'e re tu xeai haxy riae oiny ndokuera reguai vy? Ndee nda'u xembotavy 'rã teve yy ramo'i typa vyvoi va'e rami? \p \v 19 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: “Ha'e gui rejeko rerova ri ramo xee rogueru ju 'rã xerenonde rupi reiko aguã. Ovare e'ỹ va'e 'rãgue py ha'evea ramigua re anho ndeayvu ri vy reiko 'rã xeayvu mombe'uarã. Ha'e kuery regua toje'oi ndea katy, ha'e rã ndee ma ndereaxai 'rã ha'e kuerya katy. \m \v 20 Ha'e ramo ha'e kuery rovai xee romombaraete 'rã tetã kora overa va'e guigua rami. Ha'e ramo nderovai ha'e kuery opu'ã teĩ nda'ipo'akai 'rã ndere, mba'eta ndereve xee aiko 'rã ha'e kuery gui rogueraa jepe aguã. \m \v 21 Ha'e rami vy roipe'a 'rã heko vai va'e kuery po gui, rogueraa jepe 'rã ipy'a ratã va'e kuery po gui”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 16 \s1 Profeta ha'e ae'i oiko aguã re ijayvuague, heta va'e kuery oikuaa aguã \p \v 1 Ha'e gui \nd Senhor\nd* oayvu ombou ju xevy. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 2 “Ejou eme ndera'yxyrã, ndera'y ha'e nderajy e'ỹ aguã kova'e tekoa py”, he'i. \m \v 3 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu kova'e tekoa py ta'y ha'e tajy kuery itui'i va'erã rekorã re, tuu ha'e ixy kuery rekorã re guive. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 4 “Ha'e kuery omano 'rã mba'eaxy gui teĩ ndojae'oai 'rã, nonhono porãai 'rã guive. Yvy irũrã rive 'rã opyta. Kyxe ha'e karuai py 'rã omano, ha'e he'õgue opyta 'rã guyra yvate rupi oveve va'e ha'e mymba yvy rupigua rembi'urã.” \p \v 5 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Eike eme omanogue re ojae'o okuapya py, ndepy'a vai eme, eronhemboaxy eme guive, mba'eta ha'e kuery gui aipe'a ma mby'a porã, ayvua ha'e amboaxya rupi aiko aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 6 “Mba'eta kova'e yvy re omano 'rã yvatekueve ha'e yvyĩgueve. Ha'e va'e kuery ma ndojatyai 'rã, ndojae'oai 'rã, ha'e kuery re ipy'a vaia rupi nonhekyxĩmba reiai 'rã, neĩ oakã nonhopĩai 'rã guive.\f + \fr 16:6 \ft Hetarã omano rã amongue onhekyxĩmba rei 'rã, ha'e'ỹ vy oakã onhopĩ 'rã ipy'a vai vy (41.5; Ezequiel 7.18; Miquéias 1.16).\f* \m \v 7 Ojae'o va'e kuery pe ma nome'ẽavei 'rã mbojape omanogue re ombopy'a porã ju aguã, neĩ peteĩve karo yy nome'ẽai 'rã opo'o aguã regua, tuu e'ỹ vy ixy omano rire teĩ. \m \v 8 Eike eme oo ngaru oikoa py, ha'e kuery reve reguapy vy rekaru ha'e rey'u e'ỹ aguã.” \m \v 9 Mba'eta \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete aipoe'i: “Ne'exa, peikove teri reve, ha'e pexaa py ae amombytu'u 'rã pevy'aa kova'e tekoa gui, peporaeia, ha'e omenda va'erã oguerovy'aa rupi oporaeia guive. \p \v 10 “Neretarã kuery pe remombe'u 'rã pova'e ayvu ha'e javi. Ha'e ramo ha'e kuery oporandu 'rã: ‘Mba'e re tu \nd Senhor\nd* ha'e rami ete oremongyje nda'evei ete va'e py? Mba'e nunga py tu orereko vai ha'e rojejavy \nd Senhor\nd* Nhanderuete rovai?’ he'i 'rã ndevy. \m \v 11 Ha'e ramo ndee rembovai 'rã: ‘Mba'eta peneramoĩ kuery xerejapa’, he'i \nd Senhor\nd*. ‘Ha'e rami vy oje'oi amboae ramigua tuuete kuery re rive, ha'e kuery pe ju ikuai vy ombojerovia aguã. Ha'e rã xee ma xerejapa okuapy, xeguigua lei rami voi nda'ikuaixei raka'e. \m \v 12 Ha'e gui peẽ kuery ma peneramoĩ kuery ikuaiague gui pendereko vaive ju, mba'eta peneakã ratãa rupi peteĩ-teĩ pendekuai, xenhe'ẽ rendu e'ỹ vy. \m \v 13 Ha'e nunga rupi kova'e yvy gui roipe'apa 'rã peteĩ yvy peẽ ha'e peneramoĩ kuery ndapeikuaaiague katy. Xee noromboaxyvei ramo ha'e py ju 'rã pendekuai amboae ramigua tuuete pe, ara py ha'e pyávy.’ ” \p \v 14 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Ha'e rami teĩ ne'exa, ou ma oiny ára, ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e Egito yvy gui Israel kuery oguenoẽ va'ekue rery rupi aura’, ndapejeveia ára. \m \v 15 Ha'e rami 'rãgue py po rami 'rã peura: ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e kuaray apu'a'ia katy gui ha'e yvy jave rupi omondoukapaague gui Israel kuery ogueru va'ekue rery rupi aura’, peje 'rã. Mba'eta xee ajapo 'rã pendeyvy katy ae ju pejevypa aguã rami, peneramoĩ kuery yvyrã ame'ẽ va'ekue py ae.” \p \v 16 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ambou reta 'rã pira mbo'aa kuery. Ha'e va'e kuery ma Judá regua kuery ae 'rã ombo'a. Ha'e va'e rire ma imba'ejuka va'e kuery ju 'rã ambou reta, pira mbo'aa kuery ojuka aguã yvyty ha'e yvy'ã ikuai va'e áry rupi, ita pa'ũ rupi guive ikuai va'e ojuka aguã. \m \v 17 Mba'eta aexa pota 'rã ha'e kuery ikuaia ha'e javi rupi. Avave rei nonhemi 'rã xegui, gueko vai voi nonhomi 'rã aikuaa pota aguã gui. \m \v 18 Jypy'i ma ambopagave ete 'rã heko vaiague ha'e ojejavyague re, mba'eta xevygua yvy omongy'apa rire mba'emo ra'angaa ojou vaipy peguare kuery re'õgue py, yvy xevy guarã va'ekue omonyẽmba ojeguarupy rive.” \p \v 19 Ha'e gui ndee \nd Senhor\nd* ma xemombaraetea reiko, ajexavaia ára anhemi aguã. Ha'e gui ndea py ou 'rã yvy regua kuery yvy apy guive. Ha'e vy aipoe'i 'rã okuapy: “Oreramoĩ kuery ma apu regua anho oguereko va'ekue, mba'emo ra'angaa ovare'ỹ va'e, iporã va'e noĩa. \m \v 20 Ha'e gui avakue ha'e kuery ae nda'u ojapo 'rã ri nguueterã? Ha'e rami avi ha'e nunga ma tuuete e'ỹ ae guive”, he'i 'rã okuapy. \p \v 21 “Ne'exa, aỹ ha'e kuery pe aexa uka 'rã xembaraetea ha'e xepo'akapaa. Ha'e ramo ma ha'e kuery oikuaa 'rã \nd Senhor\nd* aikoa.” \c 17 \s1 Teko vai nhanembotavy ha'e nhanemokanhya re ijayvua \p \v 1 “Ha'e gui Judá kuery ojejavya ma ferro rakua py ipara oiny, diamante omboakua pyre py guive. Ha'e nunga ma ha'e kuery kuraxõ re ae ipara, ha'e altar ojapo va'ekue apy re guive. \m \v 2 Ha'e va'e altar re ta'y kuery voi ima'endu'a 'rã, ha'e mba'emo ra'angaa yvyra hovana va'e guýry ha'e yvy'ã áry rupi omopu'ã imo'amy va'ekue re. \m \v 3 Ha'e gui ndee yvy mbyte yvyty repu'ã va'e, ndere mba'emo porã ha'e hepykueve oĩ va'ekue. Ha'e nunga ha'e javi ma jejavya káuxa amboaxa 'rã ipe'aarã pe, ombojeroviaaty ndee yvyty áry ikuai va'e guive. \m \v 4 Ndekáuxa ae oipe'apaa 'rã ndevy guarã ame'ẽ va'ekue. Ha'e ramo ajapo 'rã nderovaigua kuery pe reiko aguã rami yvy reikuaa e'ỹa re, xepoxya tata rami raka'e rã peve guarã remoendy rire.” \p \v 5 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ayvu vaipy 'rã ikuai avakue re rive ojerovia va'e. Ha'e kuery ma to'o imarã va'erã re rive ojerovia, ha'e opy'a py \nd Senhor\nd* gui mombyry ikuai. \m \v 6 Ha'e kuery ikuai 'rã jai rogue ha'e ae'i tekoa e'ỹa py henhoĩ va'e rami. Iporã va'e teĩ ndoexai 'rã, mba'eta tekoa e'ỹa py ae tema 'rã ikuai, yvy piru reia ha'e juky rive oĩa rupi, avave rei noĩaveia rupi. \m \v 7 Ha'e rã ayvu porãmby 'rã ikuai \nd Senhor\nd* re ojerovia ha'e \nd Senhor\nd* oarõ oikovy va'e. \m \v 8 Mba'eta ha'e kuery ikuai porã 'rã yy yvýry yvyra onhotỹ mbyre rami. Hapo yakã'i peve oo ramo ndokyjei 'rã haku gui. Hogue ma hovy porã riae 'rã. Nda'okyveia ára teĩ nda'ipirui 'rã, ndai'a e'ỹi 'rã guive. \p \v 9 “Ha'e gui avakue py'a ma opa mba'e gui nhombotavypave ha'e nda'evei va'e ae. Mava'e nda'u oikuaa 'rã? \m \v 10 Xee \nd Senhor\nd* ae aikuaa pota 'rã ipy'a re, xee ha'ã 'rã guive onhembopy'aa, oikoague rekovia ame'ẽ aguã, peteĩ-teĩ oikoague rami ae. \m \v 11 Inambu pytã ngupi'a ae e'ỹ omboaku-a rami avi ha'evea rami e'ỹ ojoupave va'e. Ha'e kuery oikove teri reve ha'e nunga oipe'apaa xapy'a 'rã, ha'e gui opaa py hi'arandu e'ỹ va'e 'rã ikuai.” \s1 Nhanderuete oepy aguã re Jeremias ojapukaiague \p \v 12 Ore rombojerovia atyrã ma hexakãmba ha'e iky'a e'ỹ va'e, jypy'i guive yvate ete va'e oĩ. \m \v 13 Ndee \nd Senhor\nd* ma Israel kuery oarõ okuapy va'e reiko. Ha'e rã nderejaare kuery ma oxĩmba va'erã meme. \p “Tá, xegui ojepe'a va'e rery ma yvy py rive 'rã ipara oiny, \nd Senhor\nd* yy marã e'ỹ me'ẽa oeja rire”, he'i. \p \v 14 \nd Senhor\nd*, xemonguera ke akuera ete aguã. Xereraa jepe ke aa jepe ete aguã. Mba'eta ndee anho rogueroporai. \m \v 15 Ne'exa, xevy pe ha'e kuery aipoe'i 'rã okuapy: “Mamo tu oĩ \nd Senhor\nd* ayvu? Tojeupity vyvoi!” he'i okuapy. \m \v 16 Xee ndajepe'ai ndevygua kuery re apenaa gui, ikuai axy ára ou rã ndaexaxei teĩ. Ndee ma reikuaa. Xeayvu xejuru gui oẽ va'e voi reikuaapa. \m \v 17 Enhemoingo eme xemondyiarã, mba'eta nda'eveia ára ma ndere anho 'rã anhemi. \m \v 18 Xeavyky reia kuery toxĩmba, ha'e rã xee ma taxĩmba eme. Ha'e kuery tonhemondyipa, ha'e rã xee ma tanhemondyi eme. Ha'e kuery áry ae embou ára vai, ha'e emokanhymba jevy-jevy. \s1 Sábado ára omboetea aguã re ijayvuague \p \v 19 \nd Senhor\nd* aipoe'i xevy: “Tereo, epu'ã e'amy ha'e kuery retã rokẽ py, Judá pygua huvixa kuery oike ha'e oẽaty py, ha'e Jerusalém tetã rokẽ ikuai va'e ha'e javi yvýry. \m \v 20 Ha'e vy aipo'ere 'rã ha'e kuery pe: ‘Peẽ Judá pygua huvixa kuery, pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu, Judá ha'e Jerusalém pygua kuery kova'e okẽ rupi peike va'e ha'e javive.’ \m \v 21 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Peẽ kuery peikove pukuxe vy sábado ára pevoyive eme mba'emo, peroike eme guive Jerusalém tetã rokẽ rupi. \m \v 22 Sábado ára penoẽve eme voyi pendero gui, mba'eve pejapo eme guive. Ha'e rami 'rãgue py pemboete 'rã sábado ára, peneramoĩ kuery pe ajapo ukaague rami vy. \m \v 23 Ha'e rami teĩ ha'e kuery ma xeayvua re nopenai vy ndojapyxakai raka'e. Ha'e rami 'rãgue py inhakã ratã okuapy xeayvua noendu potai vy, onhemo'arandu uka e'ỹ aguã. \p \v 24 “ \nd Senhor\nd* ijayvuve ju: Ha'e rã peẽ kuery ma pendu ke xeayvua, ha'e pemboete sábado ára, tetã rokẽ rupi voyi peroike ve'ỹ ha'e mba'eve pejapo e'ỹ aguã. \m \v 25 Ha'e rami ri ramo kova'e tetã rokẽ rupi oike nho 'rã penderuvixave kuery guembiguai yvatekueve reve, tenda Davi openaaty áry oguapy va'erã. Guembiguai kuery yvatekueve reve 'rã oaxa jogueruvy karóxa py, ha'e kavaju áry, avakue Judá ha'e Jerusalém pygua kuery reve. Ha'e rami rire kova'e tetã py ikuaia 'rã raka'e rã peve. \m \v 26 Ha'e gui oupaa 'rã Judá regua tetã ha'e Jerusalém yvýry rupi ikuaia gui, Benjamim yvy, yvy reia ha'e yvy'ã reia kuaray puku-a katy gui. Ha'e rami vy ogueru 'rã mymba oapy reve ome'ẽ va'erã, mba'emo aju guigua ha'e heakuã porã va'e, \nd Senhor\nd* oguerovy'aa rupi ome'ẽ aguã ixupegua opy. \m \v 27 Ha'e rami avi napendu potai vy sábado ára napemboetei ramo, xapy'a rei sábado ára Jerusalém tetã rokẽ rupi voyi peroike ramo tata py apypa 'rã okẽ ikuai va'e. Ha'e va'e tata omomba 'rã Jerusalém py huvixa ro ikuai va'e, ndoguevei 'rã guive.” \c 18 \s1 Mba'emo ryru nhae'ũ guigua re ijayvuague \p \v 1 Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \p \v 2 — Epu'ã ke, tereo nhae'ũ gui mba'emo apoa ro py. Ha'e py ma rendu 'rã xeayvu — he'i. \m \v 3 Ha'e ramo aa nhae'ũ gui mba'emo apoa ro py. Ha'e py ama'ẽ rã ha'e va'e omba'eapo oiny ojere va'e áry. \m \v 4 Ha'e gui mba'emo ryrurã nhae'ũ gui ojapo va'ekue ivaipa ramo ha'e va'ekue gui amboae ju ojapo ha'e ae oipotaa rami. \p \v 5 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* oayvu ombou xevy. \m \v 6 Ha'e vy aipoe'i: “Upe va'e nhae'ũ gui mba'emo apoa ojapoa rami ha'eve xee voi peẽ Israel kuery roguereko aguã. Ne'exa, ipo py yapo oĩ va'e rami peẽ Israel kuery voi xepo py peĩ. \m \v 7 Mba'eta peteĩ regua e'ỹ vy peteĩ tetã re mba'e xeayvu 'rã aipe'apa aguã, aity ha'e ambovaipa aguã re. \m \v 8 Ha'e rami teĩ ha'e kuery gueko vai gui ojeko rerova ri ramo xee voi amboae rami 'rã areko, mba'emo vai ambou aguã re anhembopy'aague rami ve'ỹ. \m \v 9 Ha'e rami avi peteĩ regua e'ỹ vy peteĩ tetã re xeayvu 'rã amombaraete ha'e anhotỹ aguã re. \m \v 10 Ha'e ramo xapy'a rei ha'e kuery ma xerenonde rupi teko vai rupi tema 'rã ikuai xeayvua noendu potai vy. Ha'e ramo xee amboae rami 'rã areko amoingo porã aguã re anhembopy'aague rami ve'ỹ. \m \v 11 Ha'e nunga rupi aỹ ma ndeayvu ke Judá regua avakue ha'e Jerusalém pygua kuery pe. Ha'e vy aipo're 'rã: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Ne'exa, xee ma ambou ta mba'emo vai, peẽ kuery rovai aiko aguã re anhembopy'a rire. Ha'e nunga rupi aỹ peteĩ-teĩ pejeko rerova na ha'eve'ỹa rami pendekuaia ha'e mba'emo vai pejapoa gui,’ 're 'rã. \m \v 12 Ha'e rami teĩ ha'e kuery aipoe'i 'rã: ‘Nda'evevei ae ma teve, mba'eta ore kuery ma orekuaive tema 'rã ore ae roipotaa rami. Peteĩ-teĩ roiko 'rã oreakã ratãa rupi, orereko vaia rami ae’, he'i 'rã okuapy. \p \v 13 “Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* aipoe'i: ‘Peporandu na aỹ amboae regua kuery ikuaia rupi mava'e pa ha'e nunga oenduague re. Mba'eta ha'e ramigua ete Israel kuery ojapo va'ekue! \m \v 14 Ha'e gui Líbano yvyty re itaova oĩ va'e áry yro'y apĩ oĩaty gui nda'u okanhy 'rã ri? Tyrã pa typa 'rã ri yro'y rykukue mombyry guigua?\f + \fr 18:14 \ft Líbano rery ma “Yvyty xiĩ va'e” 'ea, yvate etea py yro'y ojekuaa riae ramo. Ha'e gui yro'y rykukue oxyry ouvy vy oata e'ỹ re omoakỹ 'rã ha'e va'e yvy.\f* \m \v 15 Any, teĩ xevygua kuery ma hexaraipa okuapy xegui. Ha'e rami vy mba'emo ra'angaa pe rive oapy 'rã okuapy heakuã porã va'e. Ha'e nunga ma ojapo tape yma guare rupi ikuai vy onhepyxangapa aguã rami, tape joja e'ỹa rupi ju oje'oi aguã, \m \v 16 ha'e kuery yvy nhomondyipaarã opyta aguã rami, ha'e amboae kuery ojojai rei aguã rami. Mba'eta ha'e rupi oaxa va'e kuery onhemondyi vy ombovava 'rã oakã. \m \v 17 Mba'eta yvytu kuaray oua katy gui ou va'e py amoaĩmba 'rã hovaigua kuery renonde rupi. Ha'e kuery ikuai axya ára aexa uka 'rã xekupe, xerova e'ỹ.’ ” \s1 Ngovaigua kuery rovai profeta ojerureague \p \v 18 Ha'e ramo aipoe'i okuapy: “Peju ke, mba'emo jajapo Jeremias rovai. Mba'eta oiko riae 'rã lei rupi sacerdote ha'e hi'arandu va'e nhanemongetaarã, ha'e profeta ayvu omombe'u va'erã. Peju na, nhamoĩ vai ayvu py, ijayvua nhaendu ve'ỹ aguã”, he'i okuapy xere. \p \v 19 Ha'e gui \nd Senhor\nd*, ema'ẽ na xere, ha'e endu pota xere ijayvu rei va'e kuery ijayvua. \m \v 20 Iporã va'e re omboekovia 'rã teve ha'eve'ỹa ramigua? Mba'eta ha'e kuery ojo'o yvykua xenhe'ẽ ombo'a aguã. Nema'endu'a ke nerenonde xee ajexa ukaague re, mba'eta ha'e kuery remoingo porã aguã re ajerure va'ekue, rejou vai aguã re'ỹ. \m \v 21 Ha'e nunga rupi ha'e kuery ra'y kuery emboaxa karuai pe, ejapo ke ta'y kuery karuai ha'e kyxe py omano aguã rami. Tove ta'yxy kuery gui toipe'apaa imemby kuery, imeve'ỹ va'e ta'ikuai. Tove ime kuery tomanomba mba'eaxy gui. Ha'e gui kunumigue ma joe opu'ãa py tojukapaa kyxe py. \m \v 22 Ha'e kuery re opu'ã va'erã kuery rembou xapy'a ramo tojapukai okuapy ngoo gui. Mba'eta ha'e kuery yvy ojo'o okuapy rire xejopy aguã, xepy rupi ojokua nhuã xembo'axe vy. \m \v 23 Ha'e rã \nd Senhor\nd*, ndee reikuaa ae ma xejukaxe vy nhomongeta okuapya ha'e javi. Eperdoa eme ha'e kuery reko vaiague re, embogue eme ojejavyague nerenonde gui. Nerenonde ojexa uka vy to'apa. Ndepoxya ára py embopaga ke. \c 19 \s1 Yryru ombovo aguã re ijayvuague \p \v 1 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Tereo, ejogua peteĩ yryru nhae'ũ gui ojapo pyre. Nderupive eraa avi neretarã kuery regua ha'e sacerdote regua nhomongetaa kuery. \m \v 2 Tapeo Hinom ra'y rekoague yvyugua py, nhae'ũ gui mba'emo apoa rokẽ katy. Emombe'u ha'e py ndevy amombe'u uka va'e. \m \v 3 Ha'e vy aipo're 'rã: ‘Judá pygua huvixa kuery ha'e Jerusalém py pendekuai va'e, pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu. Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: Ne'exa, kova'e tekoa áry ambou 'rã mba'emo vai. Ha'e ramo ha'e nunga oendu va'e ha'e javi nhemondyi gui ijapyxa nhe'ẽmba 'rã. \m \v 4 Mba'eta ha'e kuery xerejapa vy omongy'apa rei kova'e tekoa, nguuete mboae pe heakuã porã va'e oapy vy, ha'e nunga peteĩgueve oexa va'e'ỹ teri, tuu kuery, neĩ Judá pygua huvixa kuery voi. Ha'e vy kova'e tekoa ha'e javi rupi omoẽ okuapy heko porã va'e ruguy. \m \v 5 Ha'e vy yvy'ã ikuai va'e áry rupi ojapo okuapy Baal ra'angaa mbojerovia atyrã, tata py gua'y kuery oapy aguã Baal pe ome'ẽ vy. Teĩgueve ma ha'e ramigua ajapo uka va'e'ỹ, ha'e rami aguã re ndaxeayvui, neĩ nanhembopy'ai guive. \m \v 6 Ha'e nunga rupi ou ma oiny ára kova'e tekoa pe neĩ “Tofete”, neĩ “Hinom ra'y rekoague yvyugua” 'ea ve'ỹ aguã. Ha'e rami 'rãgue py “Yvyugua jojukapaaty” 'ea 'rã, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 7 Mba'eta kova'e tekoa py ambovaipa 'rã Judá ha'e Jerusalém pygua kuery nhomongetaague, ajapo 'rã kyxe gui ho'apa aguã rami ngovaigua kuery renonde, ijukaxea kuery po py. Ha'e vy he'õgue amboaxa 'rã guyra yvate rupi oveve va'e ha'e mymba yvy rupi ikuai va'e rembi'urã. \m \v 8 Kova'e tetã amoĩ 'rã nhomondyipaarã, amboae kuery ojojai rei aguã. Ha'e rupi oaxa va'e ha'e javi onhemondyi vy ojojai rei 'rã, ha'e kuery re ha'e rami ete mba'emo vai oiko rire. \m \v 9 Hovaigua ijukaxea kuery ojokopa vy omoingo axy ramo ajapo 'rã ha'e kuery gua'y kuery ha'e guajy kuery ro'okue ho'u aguã rami, ha'e peteĩ-teĩ ho'u 'rã oirũ ro'okue’, 're 'rã. \p \v 10 “Ha'e ramo avakue nderupive oo va'ekue oexaa py rembovo 'rã yryru. \m \v 11 Ha'e vy aipo're 'rã ha'e kuery pe: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Guĩ rami xee amomba 'rã kova'e kuery ha'e kova'e tetã, yryru nhae'ũ gui ojapo pyre ombovoa rire ndojeapoveia rami avi. Ha'e ramo hetekue ojatya 'rã Tofete py, amboae henda py ojatya aguã jipoi ramo. \m \v 12 Ha'e rami ae ajapo 'rã kova'e tekoa re, ha'e py ikuai va'e kuery re guive”, he'i \nd Senhor\nd*. “Kova'e tetã amombyta 'rã Tofete ramigua ete. \m \v 13 Mba'eta Judá pygua huvixave kuery ha'e Jerusalém pygua kuery ro ha'e javi ma Tofete rami avi 'rã ha'eve'ỹ va'e meme, yva re ikuai va'e pe heakuã porã va'e oapyague ha'e amboae tuuete pe vinho onhoẽague guive”, he'i.’ ” \p \v 14 Ha'e gui Tofete py \nd Senhor\nd* ayvu omombe'u aguã omondoukaague gui Jeremias ojevy vy opu'ã ho'amy \nd Senhor\nd* pegua oo roka py. Ha'e vy aipoe'i heta va'e kuery ha'e javi pe: \m \v 15 “Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: Ne'exa, kova'e tetã ha'e tekoa'i ikuai va'e áry ambou 'rã mba'emo vai xeayvuague ha'e javi, mba'eta xeayvu noenduxei vy inhakã ratãmba rire.” \c 20 \s1 Profeta Jeremias jokuaare re ijayvuague \p \v 1 Ha'e va'e ayvu Jeremias omombe'u rã sacerdote Imer ra'y Pasur oendu. Ha'e va'e ma \nd Senhor\nd* pegua oo pygua ruvixa oiko. \m \v 2 Ha'e vy Pasur profeta Jeremias oinupã uka ma vy ipy ojokua uka yvyra re. Ha'e va'e ma oĩ Benjamim regua okẽ yvatevea py, \nd Senhor\nd* pegua oo yvýry. Ha'e gui ko'ẽgue ma Pasur ojora ju Jeremias yvyra gui. \p \v 3 Ha'e ramo ixupe Jeremias aipoe'i: \p — \nd Senhor\nd* nanemboeryvei ma 'rã Pasur, ha'e rã “Jovaive-ive re nhomongyje reia” he'ia anho. \m \v 4 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ne'exa, xee rojapo 'rã ndee ae renhemongyje aguã rami, neirũ kuery ha'e javi pe guive. Mba'eta rexaa py ae hovaigua kuery ojukapa 'rã kyxe py. Judá yvy ha'e javi amboaxa 'rã Babilônia pygua huvixa po py. Ha'e ramo ogueraapa 'rã Babilônia katy escravo-rã, kyxe py ojuka 'rã guive. \m \v 5 Kova'e tetã py perekopa va'ekue amboaxa avi 'rã, pemba'eapoa gui pejoupa va'ekue ha'e hepykueve ha'e javi. Tá, Judá regua huvixa kuery omoĩ porã va'ekue ha'e javi amboaxa 'rã hovaigua kuery po py. Ha'e ramo ha'e kuery oipe'apa 'rã heravy Babilônia katy. \m \v 6 Ha'e gui ndee Pasur ndero py ikuai va'e ha'e javi reve penembo'a vy pendereraapa avi 'rã. Ha'e ramo Babilônia tetã katy 'rã peo. Ha'e py ma pemanomba 'rã, pendeatya 'rã guive: ndee ha'e neirũ kuery ha'e javi, ha'e va'e kuery pe ayvu porã merami rive remombe'ua va'ekue reve.” \s1 Profeta iporiau reia rupi ijayvuague \p \v 7 \nd Senhor\nd*, guĩ rami aiko aguã re ndeayvu ramo aiko. Xegui nembaraeteve va'e vy ndepo'aka. Ha'e ramo ko'ẽ nhavõ ombojaru reipy aiko. Ha'e kuery va'e regua peteĩ-teĩ xejojai rei 'rã okuapy. \m \v 8 Mba'eta ajapukai ha'e xeayvu atã reve anho amombe'u aikovy remokanhy ha'e rembopaga aguã regua. Ha'e rami py ndee \nd Senhor\nd* ayvu káuxa aiko ovare e'ỹ va'e ha'e omoxĩmba pyrã, ko'ẽ nhavõ. \m \v 9 Ha'e gui anhembopy'a vy “Ha'e nunga namombe'uvei, ndaxeayvuvei ma 'rã hery rupi”, ha'e teĩ xekuraxõ re ndeayvua hendy 'rã tata rami, xekãgue mbyte tata omboty pyre rami hendy. Ha'e ramo aiko axy vaipaa py xekane'õ ma, narombaraetevei ma 'rã guive. \m \v 10 Mba'eta mbovy rei e'ỹ aendu ijayvu rei rã: “Jovaive-ive re nhomongyjea! Pendeayvu na hexe, nhandeayvu na!” he'i va'e. Xerayvu ete va'ekue eteve voi anhepyxanga aguã oarõ vy aipoe'i 'rã okuapy: “Onhembotavy uka ramo nhandepo'aka 'rã hexe, ha'e vy jajepy 'rã”, he'i okuapy. \m \v 11 Ha'e rami teĩ \nd Senhor\nd* ma xereve oiko joe opu'ã va'ety ipo'akapa va'e rami. Ha'e ramo xeavyky reia kuery ae 'rã onhepyxangapa, nda'ipo'akai 'rãe. Ha'e kuery oxĩmba ete 'rã. Hi'arandu rupi e'ỹ ikuai rire ha'e kuery re ou 'rã oxĩmba aguã raka'e rã peve guarã, ha'e va'e re ndaexaraivei 'rã. \m \v 12 Ha'e gui ndee \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, rexa 'rã heko porã va'e, reikuaa pota 'rã jopy'a ha'e nhokuraxõ re oĩ va'e re. Tove xee taexa ha'e kuery re repu'ã rã, ndepo py xerekove amboaxa rire. \p \v 13 Peporaei ke \nd Senhor\nd* pe, perovy'a \nd Senhor\nd*, mba'eta ojexavai rei va'e nhe'ẽ ogueraa jepe ojavyky rei va'e kuery po gui. \s1 Jeremias itui'iague ára re ijayvu vaiague \p \v 14 Ayvu vaipy toiko xetui'iague ára. Togueroayvu porãa eme ha'i xekuavã'iague ára. \m \v 15 Ayvu vaipy toiko xeru pe ava ha'e nunga mombe'uare, ovy'a ete reve “Itui ma ndera'y”, he'i va'e. \m \v 16 Tove ha'e va'e ava toiko tetã \nd Senhor\nd* omboaxy e'ỹ re ombovaipa va'ekue rami. Ko'ẽmba jave toendu ojapukai va'e, ha'e rã kuaray mbyte jave ma taevovo rei. \m \v 17 Mba'e re tu Nhanderuete ndaxejukai raka'e xeryru'i pyve? Mba'e re tu ha'i ryepy aĩ reve norenhono porãai raka'e? Ha'e'ỹ vy raka'e rã peve ndaye guaxu'i ma voi va'e rire. \m \v 18 Mba'e re tu xeryru'i gui aẽ raka'e amba'eapo ha'e xeporiaua aendu aguã rive, ha'e aikoa ára opa peve axĩmba aguã? \c 21 \s1 Nabucodonosor Jerusalém tetã ombovaipa aguã re ijayvu ma voiague \p \v 1 Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou va'ekue, mba'eta huvixa Zedequias ombou Malquias ra'y Pasur ha'e Maaséias ra'y sacerdote Sofonias aipoe'i aguã: \m \v 2 “Eporandu na \nd Senhor\nd* pe orere, mba'eta Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ou orere opu'ã aguã. Xapy'a rei \nd Senhor\nd* orepytyvõ 'rã hexa pyrã ojapo vy, orea gui orerovaigua kuery ojepe'a aguã”, he'i. \p \v 3 Ha'e ramo Jeremias aipoe'i ha'e kuery pe: “Po rami pendeayvu 'rã huvixa Zedequias pe. \m \v 4 Po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ombovai: Ne'exa, xee ajapo 'rã tembiporu joe opu'ãa pygua pendepo py pereko va'e penderovai ju oiporua aguã rami. Mba'eta peneretã kora rovai Babilônia pygua huvixa ha'e caldeu kuery re pepu'ã aguã py tembiporu peiporu va'ekue xee ajapo 'rã peneretã mbyte ju omboatypaa aguã rami. \m \v 5 Xee ae apu'ã 'rã peẽ kuery rovai xepo aupi vy xepo'akaa aexa uka reve, xepoxya, rojou vaia ha'e rombopaga etea rupi. \m \v 6 Ha'e rami vy kova'e tetã pygua kuery ajukapa 'rã, avakue ha'e mymba kuery guive. Mba'eaxy vaikue gui 'rã omanomba.” \m \v 7 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Ha'e va'e rire ma amboaxa 'rã Judá pygua huvixa Zedequias hembiguai kuery reve. Kova'e tetã pygua kuery mba'eaxy gui, kyxe ha'e karuai gui nomanombai va'ekue ha'e javi amboaxa 'rã Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor po py, hovaigua ijukaxea kuery po py guive. Ha'e ramo ojukapa 'rã kyxe py. Ndojuka e'ỹi 'rã, noendui 'rã nda'evei nhoa neĩ omboaxya. \p \v 8 “Ha'e gui heta va'e kuery pe ju aipo're 'rã: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ne'exa, penerenonde amoĩ 'rã tape tekove katy oo va'e, ha'e manoa katy oo va'e guive. \m \v 9 Kova'e tetã py opyta va'ekue omanomba 'rã kyxe py, karuai e'ỹ vy mba'eaxy gui. Ha'e rã caldeu kuery tetã jokopaa va'e pe ojereraa uka va'e ma oikove 'rã, guekove ogueraa jepe uka 'rã. \m \v 10 Mba'eta kova'e tetã katy xerova ha'amy mba'emo vai ambou aguã, iporã va'e e'ỹ”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e rami vy amboaxa 'rã Babilônia pygua huvixa po py oapypa aguã”, 're 'rã.’ ” \p \v 11 “Ha'e gui Judá pygua huvixa ro pygua kuery pe ju aipo're 'rã: ‘Pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu. \m \v 12 Davi ramymino kuery, po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Aje'ive reve peikuaa pota na anhetẽ rupi, peraa jepe ikuai axy va'e imoingo axya po gui, xepoxya tata rami hendy e'ỹ aguã ha'eve'ỹa rami rei pendekuaia rovai, imboguearã oiko e'ỹ re.” \m \v 13 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, peẽ yvyugua pygua ha'e ita guaxu nhuũndy reia mbyte oĩ va'e rami pepu'ã va'e kuery, xee ma pendovaigua aiko. Peẽ kuery aipopeje: ‘Mava'e tu ou 'rã nhanderovai?’ ha'e ‘Mava'e tu oike 'rã nhanderekoa py?’ peje teĩ penderovaigua aiko. \m \v 14 Ha'e rami vy rombopaga 'rã pendekuaiague re. Peneretã re amoendy 'rã tata, ka'aguy re rami avi. Ha'e va'e ma pendeyvýrykue ha'e javi 'rã omomba”, he'i \nd Senhor\nd*.’ ” \c 22 \s1 Judá pygua huvixa ro pygua kuery rovai ijayvuague \p \v 1 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Tereo ke Judá pygua huvixa ro py, ha'e emombe'u pova'e ayvu ha'e py. \m \v 2 Ha'e vy aipo're 'rã: ‘Ndee Judá pygua huvixa, tenda Davi openaaty py reguapy va'e, endu ke \nd Senhor\nd* ayvu, nerembiguai kuery ha'e ndevygua kuery kova'e okẽ rupi oike va'e ha'e javi reve. \m \v 3 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Pejoguereko ke anhetẽ rupi, pepena porã. Ojexavai va'e peraa jepe imbojexavai reia kuery po gui. Pembojexavai rei eme amboae yvy regua, neĩ tyre'ỹ ha'e imeve'ỹ va'e. Emoẽ eme heko porã va'e ruguy kova'e tekoa re. \m \v 4 Mba'eta pova'e ayvu pejapo ete ramo kova'e okẽ rupi oike nho 'rã huvixa kuery tenda Davi openaaty py oguapy va'erã, karóxa py ha'e kavaju áry, guembiguai ha'e ojeupegua kuery reve. \m \v 5 Ha'e rã pova'e ayvu napenduxei ramo xee ae rery rupi 'rã aura kova'e oo ombovaipa pyre rive amombyta aguã re”, he'i \nd Senhor\nd*.’ ” \m \v 6 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu Judá pygua huvixa ro re: “Ndee ma Gileade ha'e Líbano yvyty apyte rami ajou porã va'eri anhetẽ rojapo 'rã tekoague rive, tetã oĩa ve'ỹ aguã rami.\f + \fr 22:6 \ft Gileade ha'e Líbano yvyty apyte re ikuai yvyra tuvixakueve anho, yary, ha'e nunga. Ha'e gui huvixave ro pe “Oo Líbano regua ka'aguy guigua” 'ea (1 Reis 7.1-7). Ha'e gui versículo 23 py ma huvixave pe ae “Líbano pygua, yary guigua py ndero va'e” 'ea.\f* \m \v 7 Nderovai ambou 'rã nemombaarã. Ha'e ramo peteĩ-teĩ guembiporu reve ou vy ojayapa 'rã yary reiporavo va'ekue, ha'e vy omombo 'rã tata py. \m \v 8 Ha'e rami rire pavẽ regua kova'e tetã rupi oaxa vy peteĩ-teĩ aipoe'i 'rã oirũ pe: ‘Mba'e re tu \nd Senhor\nd* guĩ rami ete ojapo kova'e tetã guaxu re?’ he'i 'rã. \m \v 9 Ha'e ramo ha'e kuery pe ombovaia 'rã: ‘Mba'eta ojepe'apa rire \nd Senhor\nd* nguuete guexeve guarã ojapo va'ekue gui, ha'e amboae ramigua tuuete ombojerovia, ha'e ixupe rive ikuai rire.’ ” \s1 Judá pygua huvixa Salum rovai ijayvuague \p \v 10 Pejae'o eme huvixa omano va'ekue re, penhendu eme. Ha'e rami 'rãgue py pejae'o vaipa ete 'rã ta'ykue ogueraa pyre re. Mba'eta ha'e va'e ma ndojevyvei 'rã, ndoexavei 'rã yvy itui'iague.\f + \fr 22:10 \ft Huvixave Josias heko porã va'e omano rire Israel kuery ojae'o vaipa okuapy hexe. Ha'e rã ta'y Salum ma Egito pygua huvixa ogueraa oyvy re omano aguã py (2 Reis 23.34). Ha'e gui Salum Jeoacaz hery mboae va'e ogueraa ma rire tyke'y Jeoaquim ju oĩ hekovia.\f* \m \v 11 Mba'eta \nd Senhor\nd* ijayvu Josias ra'y Judá pygua huvixa Salum, nguu Josias rekovia oĩ va'ekue re, kova'e tekoa gui oipe'a pyre re guive. Ha'e vy aipoe'i: “Ndojevyvei ma 'rã apy. \m \v 12 Ha'e rami 'rãgue py escravo-rã ogueraa ague py ae 'rã omano. Ndoexavei 'rã kova'e yvy”, he'i. \s1 Judá pygua huvixa Jeoaquim rovai ijayvuague \p \v 13 “Nda'evei ete 'rã anhetẽ rupi e'ỹ joguerekoa rupi ngoo ojapo va'e, jokorea rupi ngoorã ojapo aguã mba'emo ojou va'e pe. Ha'e va'e ma ojeupegua kuery omomba'eapo teĩ ndopagai, omba'eapoague repy nome'ẽi va'e. \m \v 14 Mba'eta aipo're: ‘Xerorã ajapo 'rã tuvixa va'e, ha'e opy ja'oa ikuai va'e ambopyve 'rã. Yvate rupi amoĩ 'rã janela-rã, yary guigua py aipyovãmba ha'e amopytã 'rã pytã va'e py’, 're. \m \v 15 Ha'e rami teĩ ndee nda'u huvixa kuery mboae rami yary rereko reta vy rive teve huvixa reĩ? Nderu nda'u ndokarui ha'e ndoy'ui teve raka'e? Ha'e nda'u ha'evea rami ndajoguerekoi, ha'e joe ndoikuaa pota porãi teve? Ha'e ramo opa mba'e py oiko porã. \m \v 16 Ha'e ma oikuaa pota va'ekue iporiaukue'i ha'e ojexavai va'e kuery re. Ha'e ramo ixupe ha'evea rami meme oiko. Ha'e rami e'ỹ teve xekuaa va'e kuery ikuai?” he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 17 “Ha'e rã ndee ma nderexa ha'e ndepy'a py reikuaa pota reikovy ndee ae reipota va'e re anho, heko porã va'e ruguy remoẽ aguã, ha'e rejerovia reia ha'e rejokorea rupi reiko aguã re anho.” \m \v 18 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* ijayvu Josias ra'y Judá pygua huvixa Jeoaquim re: “Pejae'o eme hexe, joupe-upe aipopeje eme guive: ‘Ai, xeryvy!’ ha'e'ỹ vy ‘Ai, xereindy!’ peje eme. Neĩ hexe pendepy'a vaia rupi ‘Ai, xeruvixa!’ ha'e'ỹ vy ‘Ai, ipo'akapa va'ekue’, peje eme. \m \v 19 Mba'eta mburika re'õgue omomboa rami avi hetekue omomboa 'rã. Ha'e rami vy ombotyryrya 'rã heravy Jerusalém rokẽ gui mombyry omombo aguã. \p \v 20 “Ndee Jerusalém, ejeupi na Líbano yvyty áry, ha'e ejapukai. Enhendu Basã yvy rupi, ha'e ejapukai Abarim guive, mba'eta neirũ kuery re opyrõmbaa ma. \m \v 21 Ndeporiaua rupi e'ỹ reiko jave ndevy xeayvu ramo ndee ‘Naendui 'rã’, 're va'ekue. Ha'e rami ete reiko ndepyau guive, peteĩgueve ma voi nerendui xeayvu. \m \v 22 Ha'e nunga rupi yvytu ogueraapa 'rã ndere opena va'ekue, neirũ kuery voi escravo-rã ogueraapaa 'rã. Ha'e ramo ndereko vaiague káuxa rexĩmba ha'e nda'evei nho 'rã. \m \v 23 Ndee Líbano pygua rami yary guigua py ndero va'e! Ha'e rami teĩ rejexavai aguã ou ramo nepoaẽ ete 'rã, omemby oikuavã ta va'e rami reiko axy aguã.” \s1 Judá pygua huvixa Jeconias rovai ijayvuague \p \v 24 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Anhetẽ ete xee ae rekove rupi aura vy aipoa'e: Jeoaquim ra'y Judá pygua huvixa Jeconias ma aiporu kuaa regua re xekuã regua xerery oĩa va'e oĩ va'e rire xee amboi 'rãgue ha'e gui. \m \v 25 Ndee huvixa, romboaxa 'rã ndejukaxea ha'e rekyjea va'e kuery po py. Ha'e kuery ma Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ha'e caldeu kuery. \m \v 26 Yvy mboae ndetui'iague katy e'ỹ 'rã romombo, ndexy nekuavã'iare reve. Ha'e py ma pemano 'rã. \m \v 27 Ha'e rã yvy pexaxea katy ma ndapejevyvei 'rã. \m \v 28 Ha'e gui ndee ava Jeconias nda'u ojou vaipy, omopẽ rive pyre ha'e oguerovy'a e'ỹpy reiko? Mba'eta ndera'y kuery reve penemomboa oka katy, yvy pexa e'ỹa katy pendereraa”, he'i. \p \v 29 Ndee yvy, yvy, yvy! Endu na \nd Senhor\nd* ayvu. \m \v 30 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Jeoaquim rery oĩa py pembopara ta'y e'ỹ va'e rami, ha'e ava oikoa pukukue re ndoiko porãi va'e, ha'e peteĩve ta'y nda'ipo'akai 'rã tenda Davi openaaty py oguapy aguã Judá pygua huvixarã.” \c 23 \s1 Ha'eve'ỹa rami opena va'e kuery rovai ijayvuague \p \v 1 “Nda'evei ete 'rã xerymba vexa'i kuery re opena va'erã amoĩ va'ekue pe, mba'eta omokanhymba ha'e nhuũndy okaruaty gui omoaĩmba”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 2 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu ojeupegua kuery re opena va'e re: “Peẽ kuery ma pemoaĩmba xerymba kuery, pemondoukapa, napepenai ha'e kuery re. Ha'e nunga rupi xee ma apena 'rã peẽ kuery pepaga aguã re pejapo vaiague re”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 3 “Ha'e gui ma xee ae 'rã arupa xerymba kuery rembyrekue yvy jave mamo rã rei okanhymbaague gui. Ajapo 'rã okora py ae ju ojevypa aguã rami. Ha'e ramo ta'y reta ha'e hetave ju 'rã ovy. \m \v 4 Ha'e gui ha'e kuery re opena va'erã amoĩ 'rã omongaru porã va'erã kuery. Ha'e ramo xerymba kuery ndokyjevei neĩ nonhemondyivei 'rã. Peteĩve ma voi nokanhyvei 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \r Jeremias 33.14-16 \p \v 5 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ou ma oiny ára peteĩ amoingo 'rã Davi rapytakue renhoĩ, hamymino heko porã va'erã. Ha'e va'e ma huvixa oĩ vy o'arandua rupi 'rã ipo'aka ha'e opena. Ha'evea rami 'rã oikuaa pota ha'e joguereko yvy re.\x * \xo 23:5 \xt Isaías 4.2; Zacarias 3.8, 6.12\x* \m \v 6 Ha'e oĩ jave ma Judá kuery oo jepe 'rã, Israel kuery voi mba'eve gui okyjea rupi e'ỹ 'rã ikuai. Pova'e tery rupi 'rã omboerya: ‘\nd Senhor\nd* nhandereko porãrã me'ẽa’, 'ea.” \p \v 7 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Ou ma oiny ára oura va'e aipo nde'ivei aguã: ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e Egito yvy gui Israel kuery oguenoẽ va'ekue rery rupi aura’, nde'ivei 'rã. \m \v 8 Ha'e rami 'rãgue py aipo'ea 'rã: ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e yvy kuaray ijapu'a'ia katygua ha'e yvy jave rupi Israel ramymino kuery mamo rã rei heraapaague gui oguerupa va'ekue rery rupi aura’, 'ea 'rã. Ha'e ramo ha'e kuery ikuai 'rã oyvy re ae.” \s1 Profeta ramigua rive ikuai va'e rovai ijayvuague \p \v 9 Ha'e gui profeta kuery reko gui xekuraxõ opẽmba xepy'apy py, xekãgue voi oryryipa. Xee ma ava oka'u va'e rami avi aiko, vinho oy'u vaipa va'e rami, teĩ \nd Senhor\nd* gui, ha'e ijayvu iky'a e'ỹ va'e amombe'ua káuxa ae nda'evei aikovy. \m \v 10 Mba'eta yvy tynyẽ ma tavy reia, ha'e rupi ojae'oa oiny Nhanderuete ijayvu vai rire. Tekoa e'ỹa rupi nhuũndy ikuai va'e ipirupa ma. Mba'eta itavy rei va'e ikuaia ma nda'evei, ha'eve'ỹa rami rive 'rã ipo'aka joe. \m \v 11 “Mba'eta profeta ha'e sacerdote kuery onhemongy'apa okuapy. Xevygua oo py eteve voi ajou ha'eve'ỹa rami ikuaia”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 12 “Ha'e nunga rupi ha'e kuery ma tape yxyĩ reia rupi pytũ rupi ooa rami ikuai. Ha'e ramo omoanhambaa rã ho'apa 'rã. Mba'eta ha'e kuery áry ambou 'rã mba'emo vai ambopaga vy”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 13 “Samaria pygua profeta ramigua kuery re ma xee aexa hi'arandu e'ỹa. Mba'eta Baal rery rupi rive ayvu omombe'u vy oguerojejavypa xevygua Israel kuery. \m \v 14 Jerusalém pygua profeta kuery re voi aexa nda'evei ete va'e. Mba'eta ha'e kuery itavy rei 'rã okuapy, anhetẽ rupi e'ỹ 'rã ikuai, ha'e omombaraete 'rã joapo vaia kuery po, avave rei gueko vai gui ojeko rerova e'ỹ aguã rami. Xevy pe rã Sodoma pygua kuery ikuaiague rami meme, ha'e rã Jerusalém pygua kuery ma Gomorra pyguare rami ikuai.” \p \v 15 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu profeta ramigua kuery reko re: “Ne'exa, ha'e kuery xee amongaru 'rã veneno re, ha'e yy veneno re irũ va'e ame'ẽ 'rã oy'u aguã. Mba'eta profeta ramigua kuery Jerusalém pygua ojapo yvy jave rupi ha'eve e'ỹa rami ikuaia aguã.” \m \v 16 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Pejapyxaka eme profeta kuery penembyte rupi ayvu omombe'u va'e re, mba'eta ha'e kuery penemonyẽ 'rã pearõ rive aguã anho. Mba'emo ha'e kuery ae oexa va'ekue 'rã omombe'u, \nd Senhor\nd* juru guigua e'ỹ. \m \v 17 Xere ija'e e'ỹ va'e kuery pe ha'e kuery aipoe'i riae 'rã: ‘\nd Senhor\nd* ijayvu mba'eve ndoikoi aguã re pendere’, he'i 'rã. Inhakã ratãa rupi ikuai va'e pe ‘Pendere ndoui 'rã mba'emo vai’, he'i. \m \v 18 Ha'e rami avi ha'e kuery va'e regua mava'e tu oĩ \nd Senhor\nd* reve onhembopy'a oinya py, mba'emo oexa ha'e ijayvu oendu aguã rami? Mava'e tu \nd Senhor\nd* ayvu re ojapyxaka porã vy oendu ete va'e? \m \v 19 Ne'exa, \nd Senhor\nd*-a gui ou oiny ára vai! Ipoxya ou ma, yvytu jere vaikue 'rã ou heko vai va'e kuery áry. \m \v 20 Ha'e rami vy \nd Senhor\nd* opoxya gui ndojepe'ai 'rã, opy'a re omoĩ va'ekue ojeupity 'rã oikopa peve. Opaa ára py ma pexa kuaa porã 'rã ha'e nunga. \m \v 21 Xee ma ha'e ramigua profeta kuery namboui teĩ ha'e kuery onhamba 'rã oje'oivy. Ha'e kuery pe mba'eve namombe'u ukai teĩ omombe'u 'rã oje'oivy ayvu. \m \v 22 Ha'e gui anhetẽ ri anhembopy'a ainya py ha'e kuery ikuai va'e rire ha'e kuery pe aendu uka ete 'rãgue xeayvu xevygua kuery peguarã, ha'e ajapo 'rãgue ha'e kuery ha'eve'ỹa rami ikuaia gui ojepe'a aguã rami, tape porã rupi ju oo aguã. \p \v 23 “Xee nda'u Penderuete ha'e'i rupi anho ri apena? Mombyry rupi guive e'ỹ teve apena?” he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 24 “Amongue nda'u aexaa gui onhemi kuaa 'rã? Xee nda'u yva ha'e yvy ha'e javi rupi naĩ 'rã?” he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 25 “Mba'eta aendu ae ma profeta ramigua kuery ijayvu rã, xerery rupi apu omombe'u vy ‘Peteĩ mba'e aexa ra'u, aexa ra'u ae ri’ he'i ramo. \m \v 26 Raka'e peve nda'u ha'e nunga oĩ 'rã profeta kuery apu mombe'ua py'a re, opy'a re ojekorea oĩ va'e anho omombe'u va'e? \m \v 27 Mba'eta ha'e kuery oexa ra'uague peteĩ-teĩ oirũ kuery pe omombe'u vy ojapoxe xevygua kuery xerery gui hexarai aguã rami, Baal ra'angaa pe tuu kuery ikuaia rupi xerery gui hexaraiague rami avi. \m \v 28 Ha'e gui profeta oexa ra'u va'ekue tomombe'u oexa ra'u rive va'ekue rami. Ha'e rã amongue hexe xeayvu oĩa va'e ma tomombe'u porã xeayvu anhetẽ rupi. Mba'eta mba'e tu trigo 'ygue rive oguereko hi'a reve?” he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 29 “Mba'eta xeayvu ma tata oiko, ha'e martelo ita guaxu mbovoa ramigua”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 30 “Ha'e nunga rupi xee ma ha'e va'e profeta kuery rovaigua aiko. Mba'eta peteĩ-teĩ oirũ gui imonda 'rã xeayvu merami rive omombe'u va'e re”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 31 “Ne'exa, xee ma ha'e va'e profeta kuery rovaigua aiko”, he'i \nd Senhor\nd*. “Mba'eta oayvu ae omombe'u vy ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu’, he'i rive 'rã. \m \v 32 Ne'exa, xee ma apu rupi oexa ra'u va'ekue mombe'ua kuery rovaigua aiko”, he'i \nd Senhor\nd*. “Mba'eta ha'e nunga anhetẽ rupi e'ỹ omombe'u vy oguerojejavypa xevygua kuery, xee namboui, mba'eve namombe'u ukai guive teĩ. Peteĩve henda py ha'e kuery ndojapoi 'rã heta va'e kuery ikuai porã aguã rami”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 33 “Ha'e gui ma ndevy pe heta va'e kuery, e'ỹ vy profeta, sacerdote mba'e oporandu vy aipoe'i 'rã: ‘Mba'exa tu \nd Senhor\nd* guigua ayvu ipoyi va'e?’ he'i 'rã. Ha'e ramo rembovai 'rã: ‘ “Peẽ ae ma ipoyi va'e pendekuai, ha'e rã xee ma roipe'apa 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*’, 're 'rã. \m \v 34 Mba'eta profeta, e'ỹ vy sacerdote mba'e, ha'e rami e'ỹ vy heta va'e kuery regua ‘Pova'e ayvu ma \nd Senhor\nd* guigua ipoyi va'e’, he'i va'e ma ambopaga 'rã, hoo pygua kuery ha'e javi reve. \m \v 35 Ha'e rami teĩ peteĩ-teĩ peneirũ kuery pe aipopeje: ‘Mba'e he'i tu \nd Senhor\nd*? Mba'exa tu \nd Senhor\nd* ijayvu ipoyi va'e?’ peje pekuapy. \m \v 36 Ha'e rami teĩ nda'evevei ma ‘\nd Senhor\nd* guigua ayvu ipoyi va'e’ peje aguã, mba'eta peteĩ-teĩ re ijayvuague ae 'rã oĩ ipoyi va'e. Mba'eta peẽ kuery ma ha'eve'ỹa rami pemombe'u ayvu Nhanderuete oikove va'e, \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, nhande kuery Ruete guigua. \m \v 37 Profeta ikuai va'e pe aipopeje: ‘Mba'e he'i tu ndevy \nd Senhor\nd*? Mba'exa tu \nd Senhor\nd* ayvu ipoyi va'e?’ peje. \m \v 38 Ha'e rami teĩ ‘\nd Senhor\nd* ayvu ipoyi va'e’, peje rire po rami \nd Senhor\nd* ijayvu peẽ kuery pe: ‘Xee aipotaa rami e'ỹ “ \nd Senhor\nd* ayvu ipoyi va'e” peje rire \m \v 39 xee roipe'apa 'rã xerenonde gui, tetã penderekoarã ha'e peneramoĩ kuery rekoarã aeja va'ekue reve. \m \v 40 Ha'e rami vy pende'áry ambou 'rã pevare ve'ỹ ha'e pexĩmba aguã opa e'ỹ va'e, hexarai pyrã e'ỹ’, he'i.” \c 24 \s1 Mokoĩ varai figo'a oĩa oexa ukaague \p \v 1 Ha'e gui \nd Senhor\nd* oexa uka xevy mokoĩ varai figo'a oĩa, \nd Senhor\nd* pegua templo rexei omoĩ mbyre. Ha'e nunga oiko Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ha'e pygua kuery escravo-rã ogueraa rire: Jeoaquim ra'y Judá pygua huvixa Jeconias, Judá regua yvatekueve, ha'e gui Jerusalém pygua mba'emo apoa ha'e ferro re omba'eapo va'e kuery. Babilônia katy ogueraapa. \m \v 2 Peteĩ varai py figo'a oĩ va'e ma iporãgueve, hi'a ypy'i va'ekue. Ha'e rã amboae py ma oĩ ivaikueve va'e, ja'u aguã nda'evei va'e. \p \v 3 Ha'e gui \nd Senhor\nd* oporandu xevy: \p — Jeremias, mba'e tu ndee rexa? \p Ambovai: \p — Xee aexa va'e ma figo iporãgueve, ha'e gui ivaikueve ju, ja'u aguã nda'evei va'e — ha'e. \p \v 4 Ha'e gui xevy pe ou \nd Senhor\nd* ayvu. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 5 “Po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu: Peva'e figo porãgueve aexa vy ajou porãa rami avi Judá regua kuery escravo-rã ogueraa pyre aexa vy ajapo porã 'rã ha'e kuery pe, kova'e yvy gui caldeu kuery yvy katy araa uka va'ekue pe. \m \v 6 Ha'e kuery re ama'ẽ 'rã amoingo porã reve, ha'e vy ajapo 'rã kova'e yvy re ojevypa aguã rami. Amombaraete 'rã, amomba 'rã nda'ei. Anhotỹ 'rã, ha'e namondoroi 'rã guive. \m \v 7 Ha'e kuery pe ame'ẽ 'rã kuraxõ \nd Senhor\nd* aikoa rami xekuaa aguã regua. Ha'e kuery ikuai 'rã xevygua, ha'e rã xee ma aiko 'rã ha'e kuery Ruete, mba'eta opy'a ha'e javi py ojevy 'rã xere. \p \v 8 “Ha'e rã figo vaikueve ja'u aguã nda'evei va'e ndajou porãia rami ae amoingo axy 'rã Judá pygua huvixa Zedequias ha'e hembiguai yvatekueve, Jerusalém pygua kuery mboae, kova'e yvy re opyta va'ekue ha'e Egito yvy re ikuai va'e ha'e javi”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 9 “Ha'e kuery xee amoingo 'rã yvy jave regua kuery mondyipaarã ija'e e'ỹ aguã. Oxĩmba aguã, ijayvua rei ha'e ojojai reipy, ha'e ayvu vaipy 'rã ikuai yvy jave rupi araa ukapaa rupi rei. \m \v 10 Ha'e kuery re ambou 'rã kyxe, karuai ha'e mba'eaxy vaikue, ha'e kuery ha'e tuu kuery yvyrã ame'ẽ va'ekue gui okanhymba peve.” \c 25 \s1 Setenta ma'etỹa peve escravo ikuai aguã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui Jeremias pe ou ayvu Judá pygua kuery regua. Josias ra'y Judá pygua huvixa Jeoaquim irundy ma'etỹ re ma oĩ jave py ou. Ha'e va'e ma'etỹa ma Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor peteĩ ma'etỹ re oĩa va'e. \m \v 2 Ha'e gui ha'e va'e ayvu profeta Jeremias omombe'u Judá ha'e Jerusalém pygua kuery ha'e javi pe. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 3 “Vinte e três ma'etỹa re ma \nd Senhor\nd* ayvu ou xevy, Amom ra'y Judá pygua huvixa Josias treze ma'etỹ re ma oĩ guive aỹ peve. Ha'e ramo ko'ẽ rai guive pendevy xee amombe'u aikovy, ha'e rã peẽ ma napendu potai. \m \v 4 Ha'e rami ae avi ko'ẽ rai'i guive pendevy \nd Senhor\nd* ombou guembiguai profeta kuery ha'e javi, ha'e rã peẽ kuery ma ndapejapyxakai, neĩ pendeapyxa ndaperova-rovai pendu aguã. \m \v 5 Ha'e kuery aipoe'i: ‘Peteĩ-teĩ pejeko rerova ke ha'eve'ỹa rami pendekuaiaty ha'e pejapo vai reiaty gui, penderekoa aguã yvy peneramoĩ kuery pe yma ma voi \nd Senhor\nd* ome'ẽ va'ekue py raka'e rã peve guarã. \m \v 6 Tapeo eme amboae ramigua tuuete re ixupe peiko ha'e pemboete aguã, xembopoxy eme guive pendepo py mba'emo pejapo va'e py. Ha'e ramo peteĩgueve voi xee ndajapo vai 'rã peẽ kuery re’, he'i. \m \v 7 Ha'e rami xeayvu va'ekue teĩ peẽ kuery ndapejapyxakai. Ha'e rami 'rãgue py xembopoxy pekuapy pendepo py mba'emo vai pejapoa py, pendejee ae pejapo vai”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 8 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Xeayvua re ndapejapyxakai ramo \m \v 9 ne'exa, kuaray ijapu'a'ia katy gui ambou 'rã ha'e javi regua”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ambou avi 'rã xerembiguai Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor. Ha'e kuery ambou 'rã kova'e yvy re, apygua kuery ha'e ha'e'i rupi ikuai va'e kuery rovai. Ha'e vy amomba katuĩ'i 'rã, amoĩ 'rã nhomondyipaarã ha'e ojojai rei pyrã, ivaipa aguã raka'e rã peve. \m \v 10 Ha'e kuery ikuaia gui xee amombytu'u 'rã ikuai porã reia ha'e ovy'aa, omenda va'erã ijayvua, ha'e mba'emo mongu'ia onhendua, tataendy ikuai va'e voi amboguepa 'rã. \m \v 11 Ha'e ramo kova'e yvy ha'e javi opyta 'rã tekoa e'ỹa ha'e nhomondyipaarã. Ha'e gui ha'e kuery regua ma setenta ma'etỹ re ikuai 'rã huvixa Nabucodonosor rembiguai. \m \v 12 Ha'e gui setenta ma'etỹa ojeupitypa maa py ma ambopaga 'rã Babilônia pygua huvixa ojapo vaiague re, kova'e yvy regua kuery guive”, he'i \nd Senhor\nd*. “Caldeu kuery yvy re voi anhombopaga 'rã, raka'e rã peve ivaipa aguã. \m \v 13 Ha'e va'e yvy ha'e javi re ajapo 'rã xeayvuague ojeupitypa aguã rami, kova'e kuaxia re ipara oĩ va'e ha'e javi, yvy regua ha'e javi rovai Jeremias omombe'u va'ekue. \m \v 14 Mba'eta ha'e kuery voi ikuai 'rã heta regua ha'e huvixa guaxu kuery rembiguai. Ha'e rami vy ha'e kuery ambopaga 'rã ojapo vaiague ha'e opo py mba'emo ojapoague re.” \s1 Karo Nhanderuete poxya oĩa re ijayvuague \p \v 15 Ha'e gui \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete aipoe'i xevy: \p — Ejopy ke xepo gui kova'e karo vinho xepoxya regua oĩa. Ha'e vy eme'ẽ yvy regua ha'e javi pe oy'u aguã, mamo rã romondoukaa rupi rei, \m \v 16 ha'e kuery oy'u vy oryryipa ha'e na'inhakã porãvei aguã, ha'e kuery mbyte rupi kyxe amondouka va'e gui — he'i. \p \v 17 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* po gui xee karo ajopy vy ame'ẽ yvy regua ha'e javi pe oy'u aguã, mamo rã \nd Senhor\nd* xemondoukaa rupi rei:\f + \fr 25:17 \ft Apy ma karo re ombojoja Nhanderuete ayvu Jeremias omombe'u va'erã yvy regua kuery pe, ha'e kuery ombopaga aguã regua (versículo 16).\f* \m \v 18 Jerusalém, Judá regua tetã ikuai va'e, ha'e pygua huvixa kuery ha'e hembiguai yvatekueve pe, ha'e kuery yvy opyta aguã ombovaipa pyre nhomondyipaarã, ojojai reipy ha'e ayvu vaipy opyta aguã, aỹ jaexaa rami; \m \v 19 ha'e gui Egito pygua huvixa Faraó pe, hembiguai kuery, yvatekueve ha'e heta va'e kuery ha'e javi pe, \m \v 20 joegua e'ỹ-e'ỹ kuery ha'e javi, Uz yvy regua huvixa kuery, filisteu kuery yvy re huvixa ikuai va'e, Asquelom tetã, Gaza, Ecrom ha'e Asdode pygua okuave va'e, \m \v 21 Edom, Moabe ha'e Amom ramymino kuery, \m \v 22 Tiro ha'e Sidom tetã pygua huvixa kuery, ha'e ye'ẽ rovai re huvixa ikuai va'e ha'e javi, \m \v 23 Dedã, Tema, Buz ha'e o'a ojaya apu'a'i va'e kuery ha'e javi, \m \v 24 Arábia pygua huvixa kuery, ha'e tekoa e'ỹa re joegua e'ỹ-e'ỹ ikuai va'e ruvixa kuery, \m \v 25 Zimri, Elão ha'e Média pygua huvixa kuery, \m \v 26 kuaray ijapu'a'ia katy huvixa ikuai va'e, ha'e'i rupi ha'e mombyry rupi ikuai va'e, ha'e yvy jave rupi tetã ikuai va'e ha'e javi oy'u va'erã joakykue-kykue. Ha'e gui opa vygua ma Babilônia pygua huvixa ju 'rã oy'u. \p \v 27 “Ha'e gui ha'e kuery pe aipo're 'rã: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu: Pey'u na peka'upa ha'e pembojevypa peve. Pe'a ha'e napepu'ãvei 'rã, kyxe peẽ kuery mbyte rupi amondouka va'e gui’, 're. \m \v 28 Ha'e gui karo ndepo gui oy'u aguã ha'e kuery ndojopyxei ramo aipo're 'rã ha'e kuery pe: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu: Pey'u 'rãe. \m \v 29 Mba'eta ne'exa, tetã xerery rupi oĩa gui amboypy 'rã anhombopaga aguã. Ha'e rã peẽ peo jepe 'rã teve? Any, ndapeo jepei 'rã, mba'eta yvy jave re ikuai va'e áry ambou 'rã kyxe’, he'i \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \p \v 30 “Ha'e gui ndee remombe'u 'rã pova'e ayvu ha'e javi. Ha'e vy aipo're 'rã ha'e kuery pe: ‘\nd Senhor\nd* okororõ 'rã yvate o'amba iky'a e'ỹ va'e gui, ijayvu nhendu 'rã. Guary rami okororõ ratã 'rã ojeupegua kuery rovai. Ijayvu atã 'rã yvy re ikuai va'e ha'e javi rovai, uva onhami okuapya py ojapukaia rami avi. \m \v 31 Ha'e ramo yvy apy peve 'rã oendua ojapukaia, mba'eta \nd Senhor\nd* oguereko yvy regua kuery pe ijayvu ete aguã, to'o ha'e javi omboayvu aguã oĩ. Ha'e vy heko vai va'e omboaxapa 'rã kyxe revegua pe’, he'i \nd Senhor\nd*.” \p \v 32 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Ne'exa, mba'emo vai oaxa 'rã ovy yvy regua ikuai va'e-va'e ha'e javi rupi, yvy apy gui omboypy 'rã ouvy ára vai”, he'i. \m \v 33 Ha'e va'e ára ojuka pyrã \nd Senhor\nd* omboaxa va'ekue retekue ma ha'e va'e yvy jave rupi 'rã ikuai. Ha'e rami teĩ ndojae'oai 'rã, nomboatyai 'rã, nonhono porãai 'rã guive. Ha'e rami 'rãgue py mba'emo repoxi rami rive 'rã ikuai yvy áry. \m \v 34 Joe pepena va'e kuery, penhendu atã na, peneraxẽmba rei. Peẽ mymba ja kuery, penhembojere-jere pejupy tanhimbu rupi, mba'eta ojeupity ma pendejukaa ha'e penemoaĩmbaa ára. Ha'e rami vy peẽ ae pe'apa 'rã yryru hepyve ovopa va'e rami. \m \v 35 Ha'e ramo joe opena va'e kuery ndojouvei 'rã onhemi aguã, mymba ja kuery ndojoui 'rã oo jepe aguã. \m \v 36 Ne'exa, onhendu joe opena va'e kuery ojapukaia, kora ja kuery ojae'o ratã rei nhendu rã! Mba'eta \nd Senhor\nd* ombovaipa ma nhuũndy ikuaiaty. \m \v 37 Kora ikuai porãaty ivaipa 'rã, \nd Senhor\nd* poxya hendy va'e gui. \m \v 38 Mba'eta o'amba gui oẽ 'rã ouvy guary ra'y rami. Ha'e rami vy ojerovia rei va'e kyxe py ombovaipa 'rã ha'e kuery yvy, opoxya hendy va'e py guive. \c 26 \s1 Jeremias ojukaxe okuapyague \p \v 1 Ha'e gui Josias ra'y Jeoaquim Judá pygua huvixa oĩ ypy'i jave py ou pova'e ayvu \nd Senhor\nd* gui. \m \v 2 Ha'e vy \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Tereo xeroka py. Ha'e vy Judá regua tetã pygua kuery xevygua oo py omboete vy ou ramo ha'e kuery pe emombe'u xeayvua ha'e javi. Neĩ peteĩve ayvu emombe'u e'ỹ eme. \m \v 3 Ha'e ramo ha'e kuery xeayvu oendu vy ojeko rerova 'rã ha'eve'ỹa rami ikuaia gui. Ha'e ramo xee voi amboae rami 'rã areko, ha'e kuery ikuaia re ambopaga aguã re xeayvuague rami ve'ỹ. \m \v 4 Ha'e nunga rupi aipo're ha'e kuery pe: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Xeayvu re ndapejapyxakai ri ramo xeguigua lei penerenonde amoĩ va'ekue rupi pendekuai aguã, \m \v 5 ha'e xerembiguai profeta kuery ko'ẽ rai guive pendea py ambou va'e ayvu pendu aguã, aỹ peve xeayvu napenduxeiague rami ae ju, \m \v 6 ha'e ramo ma kova'e oo ambovaipa 'rã Siló tetã re ambovaipaague rami, ha'e vy kova'e tetã ajapo 'rã ayvu vaipy opyta aguã rami, yvy regua kuery ha'e javi pe’, 're 'rã.”\f + \fr 26:6 \ft Siló tetã py \+nd Senhor\+nd* ojapo va'ekue ma tetã ombovaipa, ha'e kuery tuuete mboae ramigua re ikuai ramo (1 Samuel 4.1-11).\f* \p \v 7 Ha'e rami \nd Senhor\nd* pegua oo py Jeremias ijayvu ramo sacerdote kuery, profeta ha'e heta va'e kuery ha'e javi oendu okuapy. \m \v 8 Heta va'e kuery pe \nd Senhor\nd* ijayvuague ha'e javi Jeremias omombe'upa ma ramo sacerdote kuery, profeta ha'e heta va'e kuery pavẽ ojopy okuapy. Ha'e vy aipoe'i Jeremias pe: \p — Rojuka 'rã. \m \v 9 Mba'eta \nd Senhor\nd* rery rupi ndeayvu vy aipo're: “Kova'e oo ombovaipa 'rã Siló tetã rami, ha'e kova'e tetã ivaipa 'rã. Ha'e rã noĩavei 'rã ha'e py”, 're rire — he'i okuapy. Ha'e rami vy heta va'e kuery ha'e javi ono'õ Jeremias rovai, \nd Senhor\nd* pegua oo pyve. \p \v 10 Ha'e gui Judá regua yvatekueve ma pova'e ayvu oendu vy huvixa ro gui jogueru \nd Senhor\nd* pegua oo py. Ha'e vy oguapy okuapy \nd Senhor\nd* pegua oo rokẽ ipyau va'e py. \m \v 11 Ha'e ramo sacerdote ha'e profeta kuery jogueroayvu yvatekueve ha'e heta va'e kuery ha'e javi reve. Ha'e vy aipoe'i: \p — Kova'e ava ma jajuka va'erã kova'e tetã re ijayvu rire, peẽ pendeapyxa py ae pendua rami — he'i okuapy. \p \v 12 Ha'e ramo Jeremias ju ijayvu yvatekueve ha'e heta va'e kuery ha'e javi pe. Ha'e vy aipoe'i: \p — \nd Senhor\nd* ae ma xembou kova'e oo ha'e kova'e tetã re ayvu pendu va'ekue ha'e javi amombe'u aguã. \m \v 13 Ha'e gui aỹ ma pejeko rerova ke, ha'e pendu \nd Senhor\nd* Penderuete ijayvua. Ha'e ramo \nd Senhor\nd* ndojapovei 'rã peẽ kuery rovai ijayvuague. \m \v 14 Ha'e rã xee ma pendepo py aĩ. Xerereko peẽ ae peipotaa rami. \m \v 15 Ha'e rami avi peikuaa pota porã pova'e re. Xejuka ri vy pendejee ae 'rã pemoĩ heko porã va'e ruguy pemoẽague re pepaga aguã, kova'e tetã ha'e apygua kuery ha'e javi re guive. Mba'eta anhetẽ ete \nd Senhor\nd* xembou peẽ kuerya py, pova'e ayvu amombe'u rã pendu aguã — he'i. \p \v 16 Ha'e ramo yvatekueve aipoe'i okuapy sacerdote ha'e profeta kuery pe: \p — Kova'e ava ma pejuka aguã nda'evei, \nd Senhor\nd* Nhanderuete rery rupi nhandevy ijayvu ramo — he'i. \p \v 17 Ha'e gui opu'ã avi ha'e va'e yvy re nhomongeta va'ety kuery regua. Ha'e vy heta va'e kuery ijaty okuapy va'e pe ijayvu vy aipoe'i: \p \v 18 — Judá pygua huvixa Ezequias oĩ jave Moresete pygua Miquéias ayvu omombe'u oikovy vy ha'e voi ijayvu raka'e Judá pygua kuery ha'e javi pe. Ha'e vy aipoe'i: “Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu: Sião tetã oikaraĩa 'rã mba'etyrã rami, Jerusalém opyta 'rã mba'emo ra'ykue atyrã, yvy'ã templo oĩa ma jaipa rive 'rã guive”, he'i va'ekue. \m \v 19 Ha'e rami Miquéias ijayvu teĩ Judá pygua huvixa Ezequias ojuka teve Judá pygua kuery reve? Ha'e rami 'rãgue py \nd Senhor\nd* renonde huvixa ojererokyjea rupi oiko raka'e, ha'e rami vy \nd Senhor\nd* pe ojapukai omboaxy aguã re. Ha'e ramo \nd Senhor\nd* ndojapovei ha'e kuery rovai ijayvuague. Ha'e nunga rupi aỹ mba'e re tu jaru 'rã ha'e rami ete nda'evei va'e nhanenhe'ẽ mombaarã? — he'i. \s1 Profeta Urias ojukaa ague \p \v 20 Oiko avi raka'e amboae ava Quiriate-Jearim pygua, Semaías ra'y Urias. Ha'e va'e voi \nd Senhor\nd* rery rupi ayvu omombe'u va'ety. Ha'e rami vy ha'e va'e tetã ha'e yvy re ijayvu avi, Jeremias ijayvuague ha'e javi rami ae. \m \v 21 Ha'e ramo ha'e ijayvu ramo huvixa Jeoaquim ha'e ixupegua ipy'a guaxukueve ha'e yvatekueve ha'e javi oendu vy ojukaxe. Ha'e rami teĩ Urias ha'e nunga oendu vy okyje vy ojava ovy Egito katy. \p \v 22 Ha'e gui Egito katy huvixa Jeoaquim omondouka Acbor ra'y Elnatã avakue mboae reve. \m \v 23 Ha'e kuery ma Egito yvy gui Urias oguenoẽ vy huvixa Jeoaquim-a py ju ogueru. Ha'e ramo huvixa ojuka uka kyxe py, he'õgue ogueraa uka guive iporiaukue'i pegua yvyra rupa py. \p \v 24 Ha'e rã Jeremias ma Safã ra'y Aicão va'e oepy vy nomboaxa ukai raka'e heta va'e kuery ojukaxe va'e po py. \c 27 \s1 Canga mba'emo kuaa ukaarã omoĩ aguã re ijayvuague \p \v 1 Josias ra'y Judá pygua huvixa Zedequias oĩ ypy'i jave pova'e ayvu \nd Senhor\nd* ombou Jeremias pe. \m \v 2 “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu xevy: Ejapo peteĩ canga ixã va'e, ha'e emoĩ ndeaju'y rupi. \m \v 3 Ha'e gui emondouka ayvu mombe'uarã Edom ha'e Moabe pygua huvixaa py, Amom ramymino kuery ruvixaa py, Tiro ha'e Sidom tetã pygua huvixaa py guive. Ha'e guigua kuery Jerusalém py Judá pygua huvixa Zedequias pe ayvu reruare ae ha'eve ndeayvu reraarã. \m \v 4 Ha'e kuery pe aipo're uka 'rã huvixa kuery pe: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete ijayvu. Po rami pendeayvu 'rã penderuvixa kuery pe: \m \v 5 Xee ae kova'e yvy apoare, ha'e gui avakue ha'e mymba yvy re ikuai va'e amoingo va'ekue, xepo'aka etea rupi, ha'e xepo aupi reve. Ha'e rami vy amboaxa 'rã arovy'aa va'e pe rei. \m \v 6 Aỹ ma yvy ha'e javi amboaxa 'rã xerembiguai Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor po py. Ixupe amboaxa avi mymba nhuũndy rupi ikuai va'e, ixupegua ikuai aguã. \m \v 7 Ixupe ma yvy regua ha'e javi 'rã ikuai, ta'y ha'e hamymino pe guive, ovaẽ peve ijyvy ju amboaxa aguã. Ha'e va'e jave py heta regua ha'e huvixa kuery ipo'aka ete va'e ombo'a 'rã escravo-rã’, he'i. \p \v 8 “ ‘Ha'e gui xapy'a rei amongue regua, e'ỹ vy amongue tetã pygua nda'ikuaixei 'rã Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor pe, ha'e oaju'y rupi nomoĩ ukaxei 'rã ixuguigua canga. Ha'e ramo ha'e va'e regua ambopaga 'rã kyxe py, karuai ha'e mba'eaxy vaikue py, ipo py amomba uka peve’, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 9 ‘Ha'e nunga rupi pendea py profeta, imba'ekuaa va'e, oexa ra'u kuaa va'e, oexa'ã va'ety ha'e imba'evyky va'e kuery ou vy ijayvu teĩ pejapyxaka eme, pendevy “Ndapeikoi 'rã Babilônia pygua huvixa rembiguai” he'i ramo. \m \v 10 Mba'eta pendevy ha'e kuery omombe'u 'rã apu rive pendeyvy gui mombyry peo aguã. Ha'e ramo xee rogueraa ukapa 'rã pemanomba aguã. \m \v 11 Ha'e rã yvy regua oaju'y rupi Babilônia pygua huvixa guigua canga omoĩ uka, ha'e ixupe ikuai va'e ma xee aeja 'rã ijyvy re ae ikuai aguã. Ha'e py ae 'rã oma'etỹ ha'e hekoa 'rã’, he'i \nd Senhor\nd*.” \p \v 12 Ha'e ramo ha'e va'e ayvu ha'e javi amombe'u Judá pygua huvixa Zedequias pe. Ha'e vy aipoa'e: “Pendeaju'y rupi ke pemoĩ uka Babilônia pygua huvixa guigua canga, ixupe pendekuai, guembiguai kuery pe guive. Ha'e rami vy peikove 'rã. \m \v 13 Mba'e re tu remano ta ndevygua kuery reve, kyxe py, karuai ha'e mba'eaxy vaikue py? Mba'eta ha'e rami aguã \nd Senhor\nd* ijayvu yvy regua Babilônia pygua huvixa pe nda'ikuaixei va'e re. \m \v 14 Pejapyxaka eme profeta kuery ayvu re, pendevy ‘Ndapeikoi 'rã Babilônia pygua huvixa rembiguai’, he'i ramo. Mba'eta pendevy omombe'u va'e ma apu meme. \m \v 15 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: ‘Ha'e kuery ma xee namboui. Xerery rupi teĩ omombe'u merami rive 'rã ayvu. Mba'eta xee roipe'apa 'rã pemanomba aguã katy, pendevy ayvu omombe'u merami rive va'e reve’, he'i.” \p \v 16 Ha'e ramigua amombe'u sacerdote kuery ha'e heta va'e kuery ha'e javi pe. Ha'e vy aipoa'e: “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Pendu pota eme profeta kuery ayvu re, mba'eta pendevy omombe'u vy aipoe'i 'rã: ‘Ne'exa, mba'emo ryru \nd Senhor\nd* pegua oo pyguare ma are e'ỹ re oguerojevypaa 'rã Babilônia gui’, he'i 'rã. Ha'e ramigua ha'e kuery pendevy omombe'u va'e ma apu. \m \v 17 Pejapyxaka eme ha'e kuery ayvu re. Pendekuai tema Babilônia pygua huvixa pe. Ha'e rami vy pekuave 'rã. Mba'e re tu kova'e tetã okanhymba ta? \m \v 18 Xapy'a rei ha'e kuery profeta ete ri ikuai rã, ha'e kuery re anhetẽ ri \nd Senhor\nd* ayvu oĩ ramo tojerure ha'vy \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e pe, Jerusalém py \nd Senhor\nd* pegua oo py ha'e huvixa Judá pygua ropy tembiporu ndogueraapaai va'ekue ogueraa uka e'ỹ aguã Babilônia katy. \m \v 19 Ha'e rami avi po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu oo yta hi'aĩ va'e re, yy mbotya, hy'a yta ha'e tembiporu mboae tetã py opyta va'ekue, \m \v 20 Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor Babilônia katy ndogueraapai va'ekue Jeoaquim ra'y Judá pygua huvixa Jeconias Jerusalém gui ogueraa jave, Judá ha'e Jerusalém pygua yvatekueve ha'e javi reve, \m \v 21 tá, po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete ijayvu Jerusalém py \nd Senhor\nd* pegua oo py ha'e Judá pygua huvixa ropy mba'emo opyta va'ekue re: \m \v 22 ‘Ha'e nunga ma Babilônia katy ogueraapaa va'erã meme. Ha'e py ma opyta 'rã ha'e kuery re aikuaa pota aguã ára ovaẽ e'ỹa ja. Ha'e gui mae ma aru rukapa 'rã. Ha'e ramo kova'e tekoa py ae ju 'rã oguerupaa’, he'i \nd Senhor\nd*.” \c 28 \s1 Profeta ramigua rive Hananias va'e reve Jeremias ayvu py joakaague \p \v 1 Ha'e va'e ma'etỹa py ae, Judá pygua huvixa Zedequias oĩ ypy jave, irundy ma'etỹ ha'e peteĩ nhiruĩ jaxya re, ha'e va'e jave py ma Azur ra'y profeta Hananias Gibeão pygua ijayvu xevy. \nd Senhor\nd* pegua oo py, sacerdote kuery ha'e heta va'e kuery ha'e javi oendua py ijayvu xevy. Ha'e vy aipoe'i: \p \v 2 — Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu vy aipoe'i: “Amopẽ ma Babilônia pygua huvixa guigua canga. \m \v 3 Ha'e rami vy mokoĩ ma'etỹa py apy ju aru rukapa 'rã tembiporu \nd Senhor\nd* pegua oo py oĩ va'ekue ha'e javi, apy gui Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor oipe'a vy Babilônia katy ogueraa va'ekue. \m \v 4 Aru avi 'rã Jeoaquim ra'y Judá pygua huvixa Jeconias, ha'e Judá regua kuery Babilônia tetã katy escravo-rã ogueraapa pyre. Babilônia pygua huvixa guigua canga amopẽ ma vy arupa 'rã apy”, he'i \nd Senhor\nd* — he'i profeta ramigua rive. \p \v 5 Ha'e ramo profeta Jeremias ombovai profeta Hananias, sacerdote kuery ha'e \nd Senhor\nd* pegua opy heta va'e kuery oendua py. \m \v 6 Ha'e vy profeta Jeremias aipoe'i: \p — Ha'eve va'e! Tove ha'e rami ae ri \nd Senhor\nd* tojapo. Tove \nd Senhor\nd* tojapopa ndeayvuague remombe'u va'ekue rupi, apy toguerupa ju Babilônia gui tembiporu \nd Senhor\nd* pegua oo pyguare, ha'e escravo-rã ogueraapa pyre ha'e javi. \m \v 7 Ha'e rami avi endu pova'e ayvu ndevy ha'e heta va'e kuery ha'e javi pe amombe'u va'e. \m \v 8 Profeta kuery yma ma voi xee neĩ ndee reiko e'ỹ mbove ikuai va'ekue ma omombe'u joe opu'ãa va'erã, mba'emo vai ha'e mba'eaxy vaikue oiko 'rãa heta yvy regua ha'e tetã tuvixa va'e re. \m \v 9 Ha'e gui peteĩ profeta mba'eve ndoikoi 'rãa rami omombe'u teĩ ijayvuague rami ete oiko ramo mae jaikuaa 'rã anhetẽ \nd Senhor\nd* remimbou oikoa — he'i. \p \v 10 Ha'e ramo profeta Hananias ma canga profeta Jeremias aju'y rupi oĩ va'e gui omboi vy omopẽmba. \m \v 11 Ha'e rami vy heta va'e kuery oendua py ijayvu: \p — Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Guĩ rami mokoĩ ma'etỹa py amopẽ 'rã Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor guigua canga yvy regua ha'e javi aju'y rupi oĩ va'e”, he'i. Ha'e rami rã profeta Jeremias ojepe'a ovy tape rupi. \p \v 12 Ha'e gui ma profeta Hananias canga profeta Jeremias aju'y gui omopẽ rire Jeremias pe \nd Senhor\nd* ombou ju oayvu. Ha'e vy aipoe'i: \p \v 13 — Tereo, Hananias pe ndeayvu ju. Ha'e vy aipo're: “Canga yvyra guigua remopẽ teĩ hekovia ferro guigua ju 'rã ajapo. \m \v 14 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete ijayvu: Ha'e va'e regua kuery ha'e javi aju'y rupi amoĩ 'rã canga ferro guigua, Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor rembiguai ikuai aguã. Ha'e ramo ikuai 'rãe ixupe. Ixupe guarã amboaxa avi mymba nhuũndy rupi ikuai va'e”, he'i. \p \v 15 Ha'e gui profeta Jeremias aipoe'i profeta Hananias pe: \p — Hananias, endu ke aỹ. \nd Senhor\nd* nanemboui va'eri ndee rejapo heta va'e kuery apu re rive ojerovia aguã rami. \m \v 16 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ne'exa, roipe'a 'rã yvy áry reikoa gui. Kova'e ma'etỹa reve 'rã remano, mba'eta remombe'u \nd Senhor\nd* pe e'ỹ nhandekuai aguã regua”, he'i. \p \v 17 Ha'e gui ha'e va'e ma'etỹa reve profeta Hananias omano, sete jaxya py. \c 29 \s1 Babilônia katy ogueraa pyre kuery pe Jeremias kuaxia omboparaague \p \v 1 Pova'e ayvu profeta Jeremias ogueraa uka kuaxia para py. Jerusalém gui ogueraa uka nhomongeta va'ety kuery mboae escravo-rã ogueraa pyre pe, sacerdote ha'e profeta kuery, ha'e heta va'e kuery Jerusalém gui Nabucodonosor Babilônia katy ogueraa va'ekue ha'e javi pe guive. \m \v 2 Jerusalém gui huvixa Jeconias oo rire, ixy ha'e jopya kuery reve, Judá regua yvatekueve, ha'e Jerusalém pygua oo apoa ha'e ferro re omba'eapo va'e kuery reve ogueraa avi rire ogueraa uka kuaxia. \m \v 3 Safã ra'y Elasa ha'e Hilquias ra'y Gemarias pe ae ogueraa uka kuaxia para. Ha'e ramo ha'e kuery Judá pygua huvixa Zedequias omondouka Babilônia katy, Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor oexa va'erã. Kuaxia re oĩ va'e ma po rami: \p \v 4 “Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery ruete ijayvu Jerusalém tetã gui Babilônia katy escravo-rã araa uka va'ekue ha'e javi pe. \m \v 5 Pejapo ke penderorã, penderekoa guive Babilônia py pendekuaia py ae. Penhotỹ yvyra hi'a va'erã, ha'e pe'u hi'a. \m \v 6 Pejou ke pendera'yxyrã, pendera'y ha'e penderajy aguã. Pejou avi pendera'y kuery ra'yxyrã, penderajy kuery guive pemomenda 'rã imemby ha'e ipi'a aguã. Penderetave peovy ha'e py, pepave peovy eme. \m \v 7 Penhea'ã ke tetã rogueraa ukaague oĩ porã aguã re, \nd Senhor\nd* pe pejerure guive tetã re, mba'eta ha'e va'e tetã oĩ porã ramo peẽ voi pendekuai porã 'rã. \m \v 8 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete ijayvu: Penhembotavy uka eme profeta ha'e imba'ekuaa va'e kuery penembyte ikuai va'e pe. Pejapyxaka eme oexa ra'u kuaa va'e kuery ayvu re, mba'eta penduxea rami rive oexa ra'u ramo. \m \v 9 Ha'e kuery ma xerery rupi omombe'u merami rive 'rã. Xee ma namboui”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 10 Po rami ijayvu \nd Senhor\nd*: “Ha'e gui Babilônia tetã ára setenta ma'etỹa ojeupitypa ma ramo aikuaa pota ju 'rã peẽ kuery re. Ha'e rami vy amoingo 'rã rogueroayvu porãague, kova'e tekoa py roguerupa ju aguã. \m \v 11 Xee anho'i aikuaa penerenonderã re anhembopy'aa”, he'i \nd Senhor\nd*. “Anhembopy'a pendekuai porã aguã re, pendekuai axy aguã nda'ei, opaa py pearõa rami romoingo porã aguã. \m \v 12 Ha'e va'e jave pejapukai 'rã xevy, xevy ju 'rã pejerure. Ha'e ramo xee aendu 'rã pejerurea. \m \v 13 Peẽ kuery xereka ju 'rã, xejou ete 'rã guive, pendepy'a ha'e javi py xereka vy. \m \v 14 Peẽ kuery xejou 'rãe. Ha'e ramo ambopyau 'rã pendekuaia. Romboatypa ju 'rã ha'e javi regua pendekuaia rogueraa ukaague gui, roguerupa ju 'rã escravo-rã rogueraa ukapaague gui”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 15 “Ha'e rami teĩ peẽ kuery ma aipopeje: ‘Babilônia tetã py ae \nd Senhor\nd* omoingo profeta kuery nhandevy’, peje.” \m \v 16 Ha'e rami avi po rami \nd Senhor\nd* ijayvu tenda huvixa Davi openaaty py oguapy va'e, ha'e Jerusalém tetã pygua kuery ha'e javi re, penderyke'y kuery escravo-rã pendereve ndogueraai va'ekue re. \m \v 17 Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu: “Ne'exa, ha'e kuery rovai ambou 'rã kyxe, karuai ha'e mba'eaxy vaikue. Ha'e kuery re ajapo 'rã figo'a vaikueve ja'u aguã nda'evei va'e re rami. \m \v 18 Mba'eta ha'e kuery rakykue xee amondouka 'rã kyxe revegua, karuai ha'e mba'eaxy vaikue. Ajapo 'rã yvy regua tetã ikuai va'e mongyjearã ikuai aguã rami, amoĩ 'rã nhomondyipaarã ha'e ojojai rei pyrã. Ha'e ramo yvy regua ha'e javi mbyte ikuai 'rã oxĩmba reia rupi mamo rã amondoukaague py, \m \v 19 xeayvu re ha'e kuery ndojapyxakai rire”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e va'e ayvu mombe'uarã ma ha'e kuerya py ambou xerembiguai profeta kuery ko'ẽ rai guive. Ha'e rã peẽ kuery napendui”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 20 Ha'e nunga rupi pendu na \nd Senhor\nd* ayvu, Jerusalém gui Babilônia katy escravo-rã pendereraa va'ekue ha'e javi. \m \v 21 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ma po rami ijayvu hery rupi merami rive ayvu mombe'ua kuery Colaías ra'y Acabe ha'e Maaséias ra'y Zedequias rekorã re: “Ne'exa, ha'e kuery ma xee amboaxa 'rã Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor po py. Ha'e ramo ojuka 'rã peẽ kuery pexaa py. \m \v 22 Ha'e rami rire Judá gui escravo-rã ogueraa pyre kuery ijayvu vai vy aipoe'i 'rã: ‘Tove \nd Senhor\nd* tandeapo Acabe ha'e Zedequias re ojapoague rami, mba'eta Babilônia pygua huvixa oapy tata py \m \v 23 Israel kuery mbyte ha'eve'ỹa rami ojapoague re’, he'i 'rã. Mba'eta ha'e kuery itavy rei oirũ ra'yxy kuery reve, ha'e xerery rupi merami rive omombe'u ayvu xee amombe'u uka va'ekue'ỹ. Xee aikuaa ha'e aexa ae ha'e nunga”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 24 “Ha'e gui ndeayvu ke Neelão pygua Semaías pe. Ha'e vy aipo're: \m \v 25 ‘Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu: Ndee ma nderery rupi rive kuaxia para remondouka Jerusalém pygua kuery pe, Maaseías ra'y sacerdote Sofonias ha'e sacerdote kuery ha'e javi pe guive. Ha'e vy aipo're va'ekue: \m \v 26 “Sacerdote-rã \nd Senhor\nd* nemoĩ raka'e sacerdote Joiada rekovia, \nd Senhor\nd* pegua oo re repena aguã. Ha'e ramo ava inhakã porã e'ỹ va'e profeta onhemoingo va'e rei rembo'a aguã, ha'e yvyra re rejokua uka aguã. \m \v 27 Ha'e gui aỹ, mba'e re tu nandeayvu etei profeta Jeremias Anatote pygua ayvu omombe'u va'ety pe? \m \v 28 Mba'eta ha'e va'e ma Babilônia katy omondouka po rami ayvu mombe'uarã kuery: ‘Are teri 'rã escravo pendekuaia. Ha'e nunga rupi pejapo penderorã, penderekoa ha'e py ae. Penhotỹ yvyra hi'a va'erã, ha'e pe'u hi'a’, he'i va'ekue kuaxia para re.” ’ ” \p \v 29 Kuaxia para ha'e va'e ayvu oĩa ma sacerdote Sofonias ogueroayvu profeta Jeremias oendua py. \m \v 30 Ha'e ramo Jeremias pe \nd Senhor\nd* ombou oayvu. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 31 “Aipo'ere uka ke escravo-rã ogueraa pyre ha'e javi pe: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu Neelão pygua Semaías re: “Semaías ma xee namboui va'eri pendevy ayvu omombe'u apu re rive perovia aguã.” \m \v 32 Ha'e ramo po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ne'exa, ambopaga 'rã Neelão pygua Semaías, hamymino kuery reve. Ha'e ramo hamymino ndoikoi 'rã kova'e kuery mbyte hekoa va'e, ndoexai 'rã guive mba'emo porã xevygua kuery pe ajapo rã, xerovai ijayvu rire”, he'i \nd Senhor\nd*.’ ” \c 30 \s1 Nhanderuete ojeupegua kuery ogueru ju aguã re ijayvuague \p \v 1 Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \m \v 2 “Po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu: Embopara ke peteĩ kuaxia re ayvu xee aipoa'ea ha'e javi. \m \v 3 Mba'eta ou ma oiny ára xevygua Israel ha'e Judá kuery ikuaia ambopyau aguã. Ha'e vy ajapo 'rã tamoĩ kuery yvyrã ame'ẽ va'ekue py ju ojevypa aguã rami, ha'e py ae hekoa aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 4 Ha'e gui Israel ha'e Judá kuery reko re ju \nd Senhor\nd* ijayvu. \m \v 5 Ha'e vy aipoe'i: “Roendu oryryipaa ha'e okyjea nhendu, ikuai porãa e'ỹ. \m \v 6 Ha'e gui peporandu, pexa pota na pova'e re: Avakue nda'u oendu 'rã ri kyrĩ va'e raxy? Ha'e ramigua ndoikoi ramo mba'e re tu ha'vy aexa peteĩ-teĩ ava guye rupi opo omoĩ rã, kyrĩ va'e oikuavã'i ta va'e rami? Mba'e re tu hova xiĩguepa rei okuapy? \m \v 7 Mba'eta ha'e va'e ára nda'evei ete 'rã, amboae ndoikoi 'rã guive ha'e ramigua! Jacó ramymino kuery ojexavai aguã ára ae 'rã. Ha'e rami teĩ ha'e kuery oo jepe 'rã. \m \v 8 Ha'e va'e ára ma xee amopẽmba 'rã pendeaju'y rupi canga oĩ va'e, amondopa 'rã guive ixã pendejokuaa”, he'i \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. “Ha'e rami rire yvy mboae regua ndogueraavei 'rã xevygua kuery escravo-rã. \m \v 9 Mba'eta \nd Senhor\nd* nguuete pe ae 'rã xevygua kuery ikuai, Davi ha'e kuery ruvixarã amoĩ va'erã pe guive. \p \v 10 “Ha'e nunga rupi xerembiguai Jacó regua, ekyje eme. Israel regua, enhemondyi eme”, he'i \nd Senhor\nd*. “Mba'eta rogueraa jepe 'rã yvy mombyrya escravo-rã ndereraa ague gui, neramymino kuery guive. Ha'e ramo Jacó kuery ojevypa ju vy ikuai rive'i 'rã avave rei nomoangekoai rã. Ndoikoi 'rã imongyjearã. \m \v 11 Mba'eta xee aiko 'rã ndereve rogueraa jepe aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e rami aguã rami ae amomba 'rã yvy regua ha'e kuery mbyte rupi romoaĩague va'e. Ha'e rã pende ma noromomba rivei 'rã. Ha'e rami avi rombopaga 'rã ha'evea rami, opa marã pendekuaiague re norombopaga e'ỹi 'rã.” \p \v 12 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Reiko axya ma omonguera pyrã e'ỹ, ndeai ma haxy ete va'e. \m \v 13 Avave ndoikoi nderepyarã. Ndeai pe ma jipoi moã, neĩ imbojaarã. \m \v 14 Neirũ kuery hexaraipa ma ndegui, noroporanduvei ma ndere. Ndereko vai ha'e rejejavy ete rire rojapo vai nderovaigua rami, ipy'a ratã va'e nhombopagaa rami. \m \v 15 Mba'e re tu neraxẽ ri reikovy ndeai gui? Haxy rendu va'e ma omonguera pyrã e'ỹ. Ndereko vai ha'e rejejavy ete ramo ae roguereko ha'e rami. \m \v 16 Ha'e rã nemombaare kuery voi omombaa 'rã, nderovaigua kuery peteĩ-teĩ oguerapaa 'rã escravo-rã. Nemba'e rei-rei pe'aare kuery mba'e rei-rei ju oipe'apaa 'rã, ndegui ha'e kuery oipe'apa rive rire amboaxa 'rã oipe'apa rive va'erã po py. \m \v 17 Ha'e gui xee ae romoexaĩ ju 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. “Xee ae romonguera ju 'rã ndeai, ndevy pe ‘Oeja pyre’ ha'e ‘Sião tetã re noporanduavei ma 'rã’, he'i okuapy rire teĩ.” \p \v 18 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, amoĩ porã ju 'rã Jacó kuery rekoa, amboaxy 'rã ikuaia rupi. Guetã ma ojapo ju 'rã mba'emo ra'ykue aty áry, ha'e huvixa oĩ ju 'rã ngoo py, jypy guare rami ae. \m \v 19 Ha'e kuery oporaei 'rã jogueruvy oguerovy'a vy, ovy'a ete vy oguerory 'rã okuapy. Amboetave 'rã, ha'e nomombaavei 'rã. Amboyvateve 'rã, ha'e nomo'yvyĩ'iavei 'rã. \m \v 20 Ta'y kuery ha'e tajy kuery ikuai porã 'rã jypy guare rami, ha'e kuery rekoa voi amoĩ atã 'rã xerenonde. Ha'e rã imoingo axyare kuery ma ambopagapa 'rã. \m \v 21 Huvixarã ma ha'e kuery regua ae 'rã oĩ, ha'e kuery mbyte gui oiko 'rã opena va'erã. Ha'e va'e amonhemboja ramo onhemboja 'rã xere. Mba'eta mava'e 'rã tu oakã gui ae ipy'a guaxu xere onhemboja aguã?” he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 22 “Ha'e ramo peẽ kuery ma xevygua 'rã pendekuai, ha'e rã xee ma aiko 'rã Penderuete”, he'i. \p \v 23 Ne'exa, ou oiny \nd Senhor\nd*-a guigua yvytu atã! Ipoxya ojekuaa ma ouvy, yvytu jere rami heko vai va'e kuery akã áry ou aguã. \m \v 24 \nd Senhor\nd* poxya raku ma ha'ekue py ndojevyi 'rã guive, opy'a re oipotaa oĩ va'e ojeupitypa e'ỹa ja. Ha'e nunga ma opaa ára py peikuaa porã 'rã. \c 31 \s1 Iporiauague gui ombovy'a ju aguã re ijayvuague \p \v 1 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ha'e va'e jave py aiko 'rã Israel regua ha'e javi Ruete, ha'e rã ha'e kuery ma ikuai 'rã xevygua.” \m \v 2 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Xevygua kuery kyxe gui oo jepe va'ekue amboaxy ju 'rã tekoa e'ỹa rupi ikuaia py. Xee anhemboja vy amokane'õgua 'rã Israel kuery.” \m \v 3 Mombyry gui \nd Senhor\nd* xevy ojexa uka vy aipoe'i: “Mborayvu opa e'ỹ va'e rupi roayvu. Ha'e rami vy roayvua rupi rogueru. \m \v 4 Peẽ kunhataĩgue Israel regua, romopu'ã ramo pepu'ã ju 'rã pe'amy! Teĩgue ju pandeiro reve peo 'rã ojeroky va'e kuery reve peporaeia rupi. \m \v 5 Samaria yvyty re penhotỹ nho 'rã uva. Inhotỹare kuery hi'a ho'u vy oguerovy'a 'rã okuapy. \m \v 6 Mba'eta oiko 'rã ára Efraim regua yvyty rupi tetã re opena va'e kuery ‘Pepu'ã ke, jaje'oi Sião tetã py \nd Senhor\nd* Nhanderuete oĩa katy’, he'i okuapy aguã.” \p \v 7 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Peroporaei ke Jacó kuery pevy'a reve, yvy regua kuery akã ikuai ramo perovy'a. Pejapukai, peporaei. Ha'e vy aipopeje: ‘\nd Senhor\nd*, eraa jepe avi ke ndevygua Israel kuery rembyrekue’, peje. \m \v 8 Mba'eta ne'exa, aru 'rã yvy kuaray ijapu'a'ia katy itui va'e gui, amboatypa 'rã yvy jave rupi gui. Ha'e ramo ha'e kuery oupa 'rã: ára revegua e'ỹ, oguata vaikue'i va'e, imemby ryru va'e ha'e oikuavã va'erã teĩ. Ojevy pavẽ 'rã kyvõ katy. \m \v 9 Ojae'o reve 'rã ou, xevy pe ojapukai 'rã jogueruvy arua rupi. Areko 'rã heruvy yakã'i oxyry porã va'e yvýry rupi, ha'e tape hi'yvi porã va'e onhepyxanga e'ỹ aguã rupi, mba'eta Israel kuery ru aiko, Efraim kuery ma xera'y jypygua”, he'i. \p \v 10 Peẽ yvy regua kuery, pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu. Pemombe'u ke ye'ẽ yvýry mombyry etea rupi. Ha'e vy aipopeje: “Israel kuery moaĩmbaare ae ju omboatypa ta, ha'e kuery re opena 'rã vexa'i re opena va'e rami. \m \v 11 Mba'eta \nd Senhor\nd* oepy Jacó kuery, ogueraa jepe ha'e kuery gui imbaraetekueve po gui. \m \v 12 Ha'e ramo ou vy oporaei 'rã okuapy Sião yvyty áry, ha'e kuery pe \nd Senhor\nd* mba'emo ome'ẽ rã oguerovy'a ete 'rã guive, mba'emo aju, vinho, azeite, vexa'i ha'e vaka ra'y. Ha'e kuery nhe'ẽ oiko porã 'rã yvotyty omoakỹmby rami, nda'ipiruvei ma 'rã guive. \m \v 13 Ha'e va'e jave py kunhataĩgue ovy'a 'rã okuapy ojerokya py, kunumigue ha'e tujakue'i voi. Hexayague xee amombo'opa ramo ovy'a ju 'rã. Ndovy'aiague gui ambovy'a ju 'rã. \m \v 14 Sacerdote kuery guive amongaru 'rã ikyra va'e re, xevygua kuery hevyatãmba 'rã mba'emo porã ame'ẽ va'e re”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 15 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ramá tekoa py onhendu va'ekue hevovo rei va'e, hexay ha'e ipy'a vai ete va'e. Ha'e va'e ma Raquel omemby kuery re ojae'oa. Imemby kuery jipovei ma ramo nonhembovy'a ukai.”\f + \fr 31:15 \ft Raquel ma Jacó ra'y José xy, ha'e Israel kuery jaryi jypy raka'e (Gênesis 30.22-24). Ha'e gui Ramá tekoa ma Babilônia katy escravo-rã ogueraa pyrã kuery ojokuapaague (Jeremias 40.1). Aỹ ma Mateus 2.17-18 py kova'e ayvu rupi ijayvu ju, mba'eta Jesus ou jajae'oa gui nhanemombo'o aguã.\f* \m \v 16 Ha'e rami teĩ po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ejae'ove eme, nderexayve eme guive. Mba'eta nememby kuery ojevypa ju 'rã ngovaigua kuery yvy gui. \m \v 17 Raka'eve rã oiko nho 'rã rearõ reikovy va'e, mba'eta nememby kuery ojevypa ju 'rã oyvy re ae”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 18 “Xee aendu Efraim kuery ijayvu vy aipoe'i rã: ‘Vaka ra'y imãxo porã e'ỹ va'e rami aiko va'ekue teĩ ndee xemo'arandu. Aỹ gui ma xereko rerova ke teko pyau re ju aiko aguã, mba'eta ndee ma \nd Senhor\nd* Xeruete. \m \v 19 Anhetẽ, ajeko rerova rire anhemboaxy va'ekue, xekunumi jave aikoague re xema'endu'a vy. Xerekombo'e rire xepexo re aipete-pete. Axĩmba ha'e ndaikuaavei rei va'ekue’, he'i. \m \v 20 Ha'e rami avi Efraim e'ỹ teve xera'y arovy'a ha'e ayvu ete va'e? Mba'eta ixupe xeayvu nhavõ xema'endu'a ju hexe ayvu etea rupi. Hexe vy xepy'a tyty atã amboaxy ete vy”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 21 “Pemopu'ã ke pemo'amy yvy markaarã, peguataa rupi peja tape kuaa ukaarã, pexa pota ke peovy tape rupi peikoa re. Ha'e gui ma kunhataĩ Israel regua, ejevy ke, ejevy ke neretã rejaague katy. \m \v 22 Xerajy xenhe'ẽ rendu e'ỹ va'e, raka'e peve 'rã tu ha'eve'ỹa rami rei reiko? Mba'eta yvy re \nd Senhor\nd* omoingo mba'emo pyau: kunha oikuavã 'rã ava.” \p \v 23 Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: “Judá kuery ikuaia ambopyau ramo oyvy ha'e guetã ikuai va'e rupi ha'e kuery aipoe'i ju 'rã: ‘Ndee yvyty iky'a e'ỹ va'e teko porã oĩa, tove \nd Senhor\nd* tandereroayvu porã’, he'i rã okuapy. \m \v 24 Mba'eta ha'e va'e yvyty re ju 'rã Judá kuery ikuai, tetã ikuai va'e ha'e javi re guive, mba'ety rupi omba'eapo va'e ha'e vexa'i re opena va'e kuery voi. \m \v 25 Mba'eta amombaraete inhe'ẽ kangy va'e, amongaru guive ho'a rai'i va'e”, he'i. \p \v 26 Ha'e gui amyĩ vy ama'ẽ ju. Akea ma xembovy'a ete va'ekue. \p \v 27 Ha'e gui \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ou ma oiny ára Israel ha'e Judá kuery amboetave ju aguã, avakue ha'e mymba kuery guive. \m \v 28 Mba'eta ymave rupi ha'e kuery re aikuaa pota va'ekue aipe'a aguã, aity, ambojexavai, ambovaipa ha'e amoingo axy aguã, teĩ aỹ gui ma ha'e kuery re aikuaa pota 'rã amopu'ã ha'e anhotỹ ju aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 29 “Ha'e va'e ára ma aipo nda'eavei ma 'rã: ‘Tuu kuery uva aky'i ho'u rire ta'y kuery raĩ voi nda'evei’, nda'eavei 'rã. \m \v 30 Ha'e rami 'rãgue py ma peteĩ-teĩ omano 'rã gueko vaiague re ae. Uva aky'i 'uare kuery raĩ ae ma nda'evei 'rã.” \s1 Israel kuery pe Nhanderuete guexeve guarã ojapo pyau aguã re ijayvuague \p \v 31 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ou ma oiny ára Israel ha'e Judá kuery reve xereve guarã ajapo pyau aguã, \m \v 32 tamoĩ kuery reve ajapo va'ekue ramigua e'ỹ. Ha'e jave ma ha'e kuery po re ajopy reve anoẽmba va'ekue Egito yvy gui. Ha'e rami teĩ ha'e kuery ombovaipa xereve guarã ajapo va'ekue, ime rami aiko teĩ. \m \v 33 Ha'e gui ha'e va'e ára oaxapa ma rire po rami 'rã Israel kuery reve ajapo pyau xereve guarã. Ha'e kuery py'a re 'rã ambopara xeguigua lei, ikuraxõ re ae 'rã ambopara. Xee aiko 'rã Tuuete, ha'e rã ha'e kuery ma ikuai 'rã xevygua. \m \v 34 Ha'e rami rire peteĩ-teĩ nombo'evei ma 'rã oirũ neĩ guyvy kuery, ‘Peikuaa na \nd Senhor\nd*’ he'ia py, mba'eta xekuaa pavẽ 'rã, yvyĩgueve ha'e yvatekueve voi. Mba'eta amboguepa 'rã heko vaiague, ojejavyague re naxema'endu'avei 'rã guive”, he'i \nd Senhor\nd*.\x * \xo 31:34 \xt Hebreus 8.8-12, 10.16-17\x* \p \v 35 Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ara py kuaray ojope aguã rami ojapo va'ekue, ha'e gui jaxy ha'e jaxy-tata pyávy hendy aguã oeja va'ekue, ye'ẽ omyĩ aguã ha'e yai opu'ã-pu'ã va'e hevovo-vovo aguã rami. Hery ma \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 36 “Ha'e rami aguã aeja va'ekue xerenonde oaxa rive e'ỹa ja Israel kuery voi nokanhymbai 'rã xerenonde gui, peteĩ regua riae 'rã ikuai”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 37 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Yvate yva ha'e javi rupi pea'ã kuaapa e'ỹa ja, ha'e kyvõ yvy guýry pexa pota kuaapa e'ỹa ja xee ndaejapa rivei 'rã Israel kuery, ha'e rami ete ha'e kuery ikuai rire teĩ”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 38 \nd Senhor\nd* aipoe'ive ju: “Ne'exa, ou ma oiny ára kova'e tetã \nd Senhor\nd* peguarã ojapoa ju aguã, Hananel torre hi'aĩa guive tetã kora ojerea py okẽ oĩa peve. \m \v 39 Ha'e gui henondeve katy ju 'rã ixã oa'ãaty omoatãa heravy Garebe yvy'ã peve, ha'e gui Goa katy ju 'rã ojere ovy. \m \v 40 Ha'e gui yvyugua te'õgue ha'e tanhimbu ikuaiaty, ha'e nhuũndy Cedrom yakã'i peve itui va'e, okẽ kavaju oikeaty kuaray oua katy oĩ va'e peve, ha'e va'e voi omboaxapaa 'rã \nd Senhor\nd* peguarã. Ha'e va'e rire Jerusalém tetã ndoityavei 'rã, nombovaipaavei 'rã guive.” \c 32 \s1 Peteĩ yvy Anatote py itui va'e Jeremias ojoguaague \p \v 1 Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou ju dez ma'etỹa re ma Judá pygua huvixa Zedequias oĩ jave py, ha'e dezoito ma'etỹ re ma huvixa Nabucodonosor oĩ jave py guive. \m \v 2 Ha'e va'e jave py Babilônia pygua huvixa xondaro kuery ojokopa Jerusalém tetã, ha'e profeta Jeremias ombotya imoiny Judá pygua huvixa roka py harõa xondaro kuery ikuaiaty py. \m \v 3 Mba'eta Judá pygua huvixa Zedequias omboty uka vy aipoe'i va'ekue: \p — Mba'e re tu ndee remombe'u \nd Senhor\nd* aipoe'ia rami: “Kova'e tetã omboaxa 'rã Babilônia pygua huvixa po py, ha'e rã oipe'apa 'rã”, 're? \m \v 4 “Ha'e gui Judá pygua huvixa Zedequias ndoo jepei 'rã caldeu kuery po gui. Ha'e rami 'rãgue py omboaxaa 'rã Babilônia pygua huvixa po py. Ha'e ramo jomeme ijayvu 'rã jova re oma'ẽ reve. \m \v 5 Ha'e rire ha'e va'e ma Babilônia katy ogueraa 'rã Zedequias, ha'e py opyta aguã \nd Senhor\nd* hexe oikuaa pota ju peve, aipoe'iague rami vy. Ha'e gui caldeu kuery re pepu'ã teĩ napendepo'akai 'rã”, 're va'ekue — he'i. \p \v 6 Ha'e ramo Jeremias ombovai: \p — \nd Senhor\nd* oayvu xevy pe ombou vy aipoe'i: \m \v 7 “Ne'exa, nderuvy'i Salum ra'y Hananel ndea py ou vy aipoe'i 'rã: ‘Ejogua na xeyvy Anatote py itui va'e, mba'eta ndee anho ha'eve rejogua aguã’, he'i 'rã.” \m \v 8 Ha'e gui \nd Senhor\nd* ayvu aipoe'iague rami xea py ou xeruvy'i ra'y Hananel oka harõa xondaro kuery ikuaiaty py. Ha'e vy aipoe'i xevy: “Ejogua na xeyvy Anatote py Benjamim regua yvy re itui va'e, mba'eta ndee anho ha'eve rejogua vy rejopy aguã. Ejogua na ha'vy”, he'i. Ha'e rami aendu vy aikuaa \nd Senhor\nd* ijayvuague rami oikoa. \m \v 9 Ha'e rami vy xeruvy'i ra'y Hananel gui ajogua yvy Anatote py itui va'e. Hepyrã dezessete hatã'i va'e prata guigua aa'ã karamboae. \m \v 10 Kuaxia re xerery ambopara rire amboja selo py, ikuaa ukaarã aenoĩ guive. Ha'e vy hepyrã aa'ã mba'emo opejaa py. \m \v 11 Ha'e rami vy araa ipara va'e ajoguaague regua. Lei re oĩa rami vy amboja va'ekue araa, ha'e oguerova pyre amboja e'ỹ va'ekue guive. \m \v 12 Kuaxia mokoĩve amboaxa Nerias ra'y Maaséias ramymino Baruque po py. Hananel xeruvy'i ra'y oexaa py amboaxa, ajoguaague regua kuaa ukaarã kuery guery ombopara va'ekue oexaa py, ha'e gui judeu kuery oka py xondaro harõa kuery ikuaiaty py oguapy okuapy va'e ha'e javi oexaa py guive. \p \v 13 — Ha'e kuery oendua py Baruque pe xeayvu vy aipoa'e va'ekue: \m \v 14 “Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete ijayvu: ‘Ejopy ke kuaxia para yvy rejoguaague regua. Omboja pyre ha'e omboja pyre'ỹ reraa vy emoĩ porã hyru nhae'ũ guigua py, heta ára re oĩ porã aguã. \m \v 15 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete ijayvu: Kova'e yvy re ma pejogua nho 'rã oo, mba'ety ha'e uvaty’, he'i”, ha'e va'ekue. \s1 Nhanderuete omombe'u porãve aguã re Jeremias ojerureague \p \v 16 Ha'e gui kuaxia para yvy ajoguaague regua ma Nerias ra'y Baruque pe amboaxa ma rire \nd Senhor\nd* pe anhembo'e ainy. Ha'e vy aipoa'e: \p \v 17 — Ai \nd Senhor\nd* Xeruete! Yva ha'e yvy rejapo va'ekue ndepo'aka etea rupi ha'e ndepo reupi reve. Mba'eve rei nda'ipoi ndevy haxy va'e nemondyiarã. \m \v 18 Ndee ma mbovy e'ỹ pe rexa uka 'rã remboaxya, ha'e oreramoĩ kuery ojejavyague re rembopagaague regua ta'y kuery re remoĩ va'e guive. Ndee ma Oreruete yvate ha'e ipo'aka ete va'e. Nderery ma \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \m \v 19 Renhomongeta porã ha'e nerembiapo porã ete va'e. Mba'eta nderexa ojepe'a oiny avakue ra'y kuery ikuaia rexapa aguã, peteĩ-teĩ pe ikuaiague rekovia reme'ẽ aguã, mba'emo ojapoague rami ae. \m \v 20 Ndee ma hexa pyrã ha'e nhomondyipaarã rejapo va'ekue Egito yvy re, kova'e ára peve Israel kuery mbyte rupi guive, amboae regua ikuaia rupi teĩ. Ha'e rami rejapo nderery oikuaa pavẽ aguã rami, aỹ peve rejapoa rami. \m \v 21 Ndevygua Israel kuery Egito yvy gui renoẽmba va'ekue hexa pyrã ha'e nhomondyipaarã rexa uka vy, ndepo reupi vy ndepo'akaa rexa uka reve nhomondyipa etea rupi. \m \v 22 Ha'e kuery pe kova'e yvy reme'ẽ va'ekue, tamoĩ kuery pe reura reve ndeayvuague ae, kamby ha'e ei oata e'ỹa. \m \v 23 Ha'e ramo ha'e py ha'e kuery ovaẽ vy hekoa okuapy teĩ nanenhe'ẽ rendui raka'e, ndeguigua lei rupi nda'ikuaixei vy. Rejapo uka va'ekue ma peteĩve voi ha'e kuery ndojapoi. Ha'e nunga rupi ha'e kuery áry rembou guĩ nunga mba'emo vai. \m \v 24 Ne'exa, kova'e tetã jokoa kuery ma yvy ojo'o heruvy ipo'aka aguã. Anhetẽ tetã omboaxaa ma caldeu kuery orere opu'ã va'e kuery po py. Kyxe, karuai ha'e mba'eaxy vaikue py ndeayvuague rami meme oiko. Ndee ae rexapa. \m \v 25 Ha'e rami teĩ \nd Senhor\nd* Oreruete, mba'exa ru ndee aipo're xevy: “Ejogua ke yvy peráta re, ha'e enoĩ ikuaa ukaarã guive”, 're va'ekue, caldeu kuery po py tetã omboaxaa ma teĩ? — ha'e. \s1 Nhanderuete ombovaiague \p \v 26 Ha'e ramo \nd Senhor\nd* ombou oayvu Jeremias pe. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 27 “Ne'exa, xee ma \nd Senhor\nd*, oikove va'e ha'e javi Ruete aiko. Ha'e rami vy oiko 'rã ri nda'u xevy pe haxy vai ete va'erã?” \m \v 28 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ijayvu po rami: “Ne'exa, kova'e tetã amboaxa 'rã caldeu kuery po py. Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor po py ae 'rã amboaxa. Ha'e ramo oipe'a 'rã. \m \v 29 Kova'e tetã re caldeu kuery opu'ã vy ovaẽmba 'rã okuapy. Tetã re tata omoĩ vy oapypa 'rã oo ikuai va'e ha'e javi, ijapyte áry Baal ra'angaa pe heakuã porã va'e ha'e pygua kuery oapyague, ha'e nguuete ramigua mboae pe mba'emo rykue onhoẽague guive, xembopoxy aguã rami rive. \m \v 30 Mba'eta Israel ha'e Judá kuery ma kunumi guive xerenonde ojapo mba'emo vai anho, mba'eve ndojapoi 'rã okuapy xembopoxyarã e'ỹ vy”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 31 “Mba'eta kova'e tetã pygua kuery ma xembopoxy ha'e ndaxea'eveia rupi anho ikuai, tetã ojapoa ára guive aỹ peve, xerenonde gui aipe'apa aguã rami. \m \v 32 Israel ha'e Judá kuery ojapo vaia ha'e javi rupi xembopoxy okuapy, huvixa kuery, yvatekueve, sacerdote ha'e profeta kuery, avakue Judá ha'e Jerusalém pygua ha'e javi guive. \m \v 33 Ha'e kuery ma okupe rive oguerova xea katy, ngova e'ỹ. Ko'ẽ rai guive ambo'e teĩ ha'e kuery ndojapyxakai, xeayvua ndojopyxei vy. \m \v 34 Ha'e rami 'rãgue py xerery oĩaty opy ete omoĩ okuapy ojeguarupy, omongy'apa rei vy. \m \v 35 Baal ra'angaa pe ojapo okuapy imbojerovia atyrã Hinom ra'y rekoague yvyugua py, ha'e py gua'y kuery ha'e guajy kuery oapy aguã nguuete ramigua Moloque pe. Ha'e rami aguã ma teĩgueve xee ajapo uka va'e'ỹ, neĩ nanhembopy'ai guive ha'e ramigua ete ojeguarupy ha'e kuery ojapo aguã, Judá regua kuery oguerojejavy aguã.” \m \v 36 Ha'e rã aỹ ma, po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu kova'e tetã re: “Tetã re peẽ kuery pendeayvu vy ‘Omboaxaa ae ma Babilônia pygua huvixa po py, kyxe py, karuai ha'e mba'eaxy vaikue py guive’, peje teĩ. \m \v 37 Ne'exa, tetã pyguare kuery ma xee amono'õmba ju 'rã heruvy yvy jave rupi ikuaiague gui. Ha'e katy xepoxya rupi, xea'e e'ỹa ha'e ajou vai etea rupi amondoukapa va'ekue teĩ kova'e tekoa py ju 'rã arupa. Ha'e rami vy ajapo 'rã ha'e kuery mba'eve gui okyjea rupi e'ỹ ikuai aguã rami. \p \v 38 “Ha'e rami ha'e kuery ikuai 'rã xevygua, ha'e rã xee aiko 'rã Tuuete.\x * \xo 32:38 \xt 2 Coríntios 6.16\x* \m \v 39 Ha'e kuery pe ame'ẽ 'rã peteĩ'i rupi ipy'a aguã ha'e peteĩ'i tape, ko'ẽ nhavõ xerenonde ojererokyjea rupi ikuai aguã, ha'e kuery ikuai porã aguã, ha'e gui ta'y kuery voi. \m \v 40 Ha'e kuery pe ajapo 'rã xerevegua opa e'ỹ va'erã. Ha'e va'e rupi vy ndajapo porã e'ỹi 'rã ha'e kuery pe. Ha'e rami 'rãgue py ha'e kuery kuraxõ re amoĩ 'rã xerenonde ojererokyjea rupi ikuai aguã, xegui ojepe'a ve'ỹ aguã. \m \v 41 Ha'e kuery arovy'a vy amoingo porã 'rã. Amoĩ atã 'rã kova'e yvy re, xekuraxõ ha'e xenhe'ẽ ha'e javi py.” \p \v 42 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ha'e kuery áry ha'e rami ete mba'emo vai ambouague rami avi ha'e kuery re ambou avi 'rã iporã ete va'e xeayvuague ha'e javi rami vy. \m \v 43 Ha'e ramo kova'e yvy re ojogua ju 'rã omba'etyrã, ha'e va'e pe ‘Tekoa ve'ỹ oĩ, avakue neĩ mymba kuery jipoveia. Caldeu kuery po py ae ma omboaxaa’, pejeague py ae. \m \v 44 Peráta re ojogua ju 'rã omba'etyrã, ha'e gui ombopara uka 'rã ojoguaague regua kuaxia, selo py omboja 'rã, ha'e oenoĩ 'rã guive ikuaa ukaarã. Benjamim yvy re voi 'rã ojogua, Jerusalém ha'e Judá re tetã ikuai va'e yvýry, yvy'ã reia ha'e yvyugua rupi tetã ikuai va'e yvýry, ha'e kuaray puku-a katy tetã ikuai va'e yvýry ojogua 'rã mba'etyrã, mba'eta ha'e kuery ikuaia xee ambopyau 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 33 \s1 Ha'e kuery ikuai porã ha'e mba'emo ojoupa ju aguã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui \nd Senhor\nd* oayvu mokoĩguea ombou Jeremias pe oka py xondaro harõa kuery ikuaiaty py ombotya teri reve. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 2 “Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* opa mba'e moingoare: Xee \nd Senhor\nd* ae amoingo mba'emo oĩ atãmba aguã. Xerery ma \nd Senhor\nd*. \m \v 3 Ejapukai ke xevy, ha'e ramo rombovai 'rã. Ha'e vy ndevy amombe'u 'rã mba'emo porã anhomi rã ndee reikuaa e'ỹ va'ekue”, he'i. \m \v 4 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu kova'e tetã py oo ikuai va'e re, ha'e Judá regua huvixa kuery ro ikuai va'e re guive, mba'eta ngoo oitypa va'ekue ngovaigua kuery yvy jo'oa ha'e kyxe revegua ou va'ekue jokoarã, \m \v 5 caldeu kuery jokoa rupi ha'e pygua kuery opu'ãa py. Ha'e ramo \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Penderogue ma xee amonyẽ 'rã avakue re'õgue xepoxya ha'e ajou vaia rupi ajuka va'ekue. Mba'eta pendereko vaiague ha'e javi káuxa ndajexa ukai 'rã kova'e tetã pygua kuery pe. \m \v 6 Ne'exa, ha'e py ae ambou avi 'rã hexaĩ porãmba ju aguã amonguerapa vy. Mba'eta ha'e kuery pe ambou 'rã opa mba'e py ikuai porã aguã, mba'eve gui okyje ve'ỹ re. \m \v 7 Ambopyau 'rã Judá ha'e Israel kuery ikuaia. Amoatyrõ ju 'rã jypy guare rami. \m \v 8 Aiky'a'opa 'rã heko vaia rupi xerovai ojejavyague ha'e javi gui. Amboguepa 'rã heko vaiague, ojejavyague ha'e xerovai ikuaiague guive. \m \v 9 Ha'e ramo Jerusalém tetã oĩ 'rã xerery omboetepaa ha'e xererovy'aa aguã, yvy regua kuery ha'e javi oendua py, mba'eta ha'e kuery oendu 'rã omombe'ua rã tetã re iporã va'e ajapoa. Ha'e rami vy onhemondyipa ha'e oryryipa 'rã okuapy peẽ kuery romoingo porã vy iporã va'e ambou rã oendu vy.” \p \v 10 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Kova'e tekoa pe peẽ kuery ‘Tekoa ve'ỹ oĩ, avakue ha'e mymba kuery ikuai e'ỹa’, peje, mba'eta Judá regua tetã ha'e Jerusalém py tape ikuai va'e rupi aỹ ombovaipaa, avakue ha'e mymba jipoi guive. Ha'e rami teĩ ha'e py oendua nho 'rã \m \v 11 ovy'a ha'e opuka nhendu va'e, omenda va'erã ijayvu ha'e oporaei nhendu vy aipoe'i va'e: ‘Perovy'a ke \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, mba'eta joayvua ha'e nhomboaxya opa va'erã e'ỹ’, he'i va'e. Ha'e gui oguerovy'a reve mba'emo ome'ẽ 'rã \nd Senhor\nd* ro py. Mba'eta pendeyvy ambopyau 'rã jypy guare rami”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 12 \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'ive ju: “Kova'e tekoa aỹ tekoa e'ỹa, avakue ha'e mymba kuery jipoi teĩ tetã yvýry ha'e javi rupi vexa'i re opena va'e kuery hekoa ju 'rã guymba kuery omombytu'ua rupi. \m \v 13 Mba'eta yvy'ã ha'e yvyugua reia rupi tetã ikuai va'e yvýry rupi mymba kuery omboaxaa ju 'rã ipapaa kuery po guy rupi, kuaray puku-a katy Benjamim yvy re, Jerusalém yvýry ha'e Judá re tetã ikuai va'e ha'e javi rupi guive”, he'i \nd Senhor\nd*. \r Jeremias 23.5,6 \p \v 14 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ou ma oiny ára Israel ha'e Judá kuery aroayvu porãague ojeupity aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 15 “Ha'e va'e ára, ha'e va'e jave py ma peteĩ amoingo 'rã Davi rapytakue renhoĩ, hamymino heko porã va'erã. Ha'e va'e ma ha'evea rami meme 'rã joguereko, ha'e teko porã rupi opena 'rã yvy re. \m \v 16 Ha'e va'e ára ma Judá regua kuery oo jepe 'rã, ha'e Jerusalém tetã py hekoa 'rã mba'eve gui okyjea rupi e'ỹ. Ha'e ramo ixupe ‘\nd Senhor\nd* nhandereko porãrã me'ẽa’ 'ea 'rã.” \p \v 17 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Davi rekovia ndoatai 'rã ava Israel kuery ruvixa tenda openaaty áry oguapy va'erã. \m \v 18 Neĩ sacerdote kuery levita regua voi ndoatai 'rã xerenonde ikuai va'erã, ko'ẽ nhavõ xevy mba'emo aju ha'e mymba oapy reve ome'ẽ aguã”, he'i. \p \v 19 Ha'e gui Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \m \v 20 “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Ára ha'e pytũ oiko riae aguã re xeayvuague peẽ napembovaipa kuaaia rami avi \m \v 21 xee voi nambovaipai 'rã xerembiguai Davi reve xerupive guarã ajapo va'ekue, tenda openaaty áry hamymino oĩ aguã, ha'e gui levita regua sacerdote kuery xevy ikuai riae aguã. \m \v 22 Ha'e rami ae avi mba'emo yva re ikuai va'e ndapeipapa kuaai, ha'e ita ku'i reia ye'ẽ rembe rupi oĩ va'e napea'ã kuaaia rami avi ndapeipapa kuaai 'rã xerembiguai Davi ramymino kuery, neĩ levita regua xerenonde omba'eapo va'e kuery guive.” \p \v 23 Ha'e gui Jeremias pe \nd Senhor\nd* ijayvuve vy aipoe'i: \m \v 24 “Endu rive heta va'e kuery ndevy ‘Mokoĩ regua \nd Senhor\nd* oiporavo va'ekue ri aỹ ma ndoayvuvei ri?’ he'i ramo. Mba'eta ha'e kuery xevygua kuery ovare e'ỹa rami rive ijayvu. Ha'e kuery pe rã xevygua kuery peteĩ regua ve'ỹ ma merami ikuai.” \m \v 25 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ára ha'e pytũ oiko aguã re xeayvuague namboaxa riveia rami, ha'e yva ha'e yvy re ikuai va'e xee ndaeja riveia rami \m \v 26 xee ndaejai avi 'rã Jacó ramymino kuery neĩ xerembiguai Davi ramymino kuery. Mba'eta hamymino regua amoĩ 'rãe Abraão, Isaque ha'e Jacó ramymino kuery re opena va'erã. Mba'eta ambopyau ju 'rã ha'e kuery ikuaia, amboaxya aexa uka vy.” \c 34 \s1 Zedequias rekorã re ijayvuague \p \v 1 Pova'e ayvu ma Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor oĩ teri reve \nd Senhor\nd* ombou Jeremias pe. Mba'eta ha'e va'e jave ha'e va'e ogueru ojeupegua xondaro kuery ha'e openaa ha'e javi pygua kuery, Jerusalém tetã re opu'ãmba okuapy aguã, ijyvýry tetã ikuai va'e re guive. Ha'e rami rã \nd Senhor\nd* aipoe'i: \m \v 2 “Po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu: Tereo ndeayvu Judá pygua huvixa Zedequias pe. Ha'e vy ixupe aipo're 'rã: ‘Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Ne'exa, kova'e tetã xee amboaxa 'rã Babilônia pygua huvixa po py. Ha'e ramo oapypa 'rã tata py. \m \v 3 Ndee voi ndereo jepei 'rã ipo gui. Ha'e rami 'rãgue py nembo'aa vy nemboaxaa 'rã ipo py. Ha'e ramo Babilônia pygua huvixa reve pejogueroayvu 'rã joa'i gui jova re pema'ẽ reve. Ha'e ramo ndereraa 'rã Babilônia tetã py. \m \v 4 Ha'e rami teĩ ndee Judá pygua huvixa Zedequias, endu ke \nd Senhor\nd* ayvu. Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu nderekorã re: Kyxe py e'ỹ 'rã remano. \m \v 5 Ha'e rami 'rãgue py remano porã'i 'rã, ha'e ndere ima'endu'aa rupi heakuã porã va'e oapya 'rã guive, reiko e'ỹ mbove neramoĩ kuery huvixa ikuai va'ekue re ima'endu'aague rami ae. Ojae'o vy “Ai \nd Senhor\nd*!” he'i 'rã okuapy, xee ae ha'e rami aguã re xeayvu rire’, he'i \nd Senhor\nd*.” \p \v 6 Pova'e ayvu ha'e javi rupi profeta Jeremias omombe'u Judá pygua huvixa Zedequias pe, Jerusalém py oĩa py. \m \v 7 Ha'e va'e jave Babilônia pygua huvixa kuery opu'ã okuapy Jerusalém re, ha'e Judá regua tetã oĩve teri va'e Laquis ha'e Azeca re guive. Mba'eta ha'e va'e anho'i opyta Judá regua tetã ikorapa va'e ikuai va'ekue gui. \s1 Escravo rerekoa kuery rovai Nhanderuete ijayvuague \p \v 8 Ha'e gui pova'e ayvu ma Jeremias pe \nd Senhor\nd* ombou va'ekue. Ha'e va'e jave py Jerusalém pygua kuery reve huvixa Zedequias ijayvu okuapy escravo oguereko va'e opoipa ju aguã re. \m \v 9 Ha'e ramo peteĩ-teĩ opoi imondovy escravo hebreu regua avakue ha'e kunhague, guetarã kuery regua ae avave rei oguerekoa ve'ỹ aguã escravo. \m \v 10 Ha'e ramo yvatekueve ha'e heta va'e kuery ha'e javi reve ha'e rami aguã re ijayvu va'ekue onhe'ẽ rendu, ha'e vy peteĩ-teĩ escravo avakue e'ỹ vy kunhague opoipa. Onhe'ẽ rendu vy omondoukapa. \m \v 11 Ha'e rami teĩ ha'e va'e rire ma nda'evei nho ju ikuai. Ha'e rami vy ojapo escravo avakue ha'e kunhague omondouka va'ekue ojevypa ju aguã rami. Ha'e vy escravo-rã ju omoingopa. \p \v 12 Ha'e gui ma Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \m \v 13 “Po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu: Egito yvy peneramoĩ kuery escravo ikuaiague gui anoẽmba vy ha'e kuery reve ajapo va'ekue xereve guarã. Ha'e vy aipoa'e va'ekue: \m \v 14 ‘Sete ma'etỹa opa nhavõ peteĩ-teĩ pepoi 'rã peneretarã hebreu regua pendevy ovende pyre. Mboapy meme ma'etỹa re ndevy ha'e kuery omba'eapo rire pepoi 'rã imondovy escravo ve'ỹ ikuai aguã’, ha'e va'ekue.\f + \fr 34:14 \ft Ha'e rami aguã ma Nhanderuete oeja Êxodo 21.1 ha'e Deuteronômio 15.12 py.\f* Ha'e rami teĩ peneramoĩ kuery naxenhe'ẽ rendui, xeayvu re ndojapyxaka potai guive okuapy. \m \v 15 Ha'e gui peẽ kuery ma aỹ rai'i pejogueroayvu xerenonde ha'evea rami pejapo aguã re. Ha'e vy peteĩ-teĩ pendeayvu peneretarã pepoi aguã re. Xerery oĩaty oo py ae pejogueroayvu ha'e rami aguã. \m \v 16 Ha'e rami teĩ ha'ekue rami e'ỹ pendekuai, xerery pemongy'apaa rupi. Mba'eta peteĩ-teĩ pende-escravo avakue ha'e kunhague pejapo ojevy ju aguã rami, escravo ve'ỹ ikuai aguã rami pemondouka va'ekue ri. Ha'e rami vy avakue ha'e kunhague pemoingo ju escravo-rã.” \m \v 17 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Peẽ kuery ma naxenhe'ẽ rendui, mba'eta ndapepoi etei penderyvy ha'e peneretarã kuery escravo rami pereko va'e. Ha'e ramo ne'exa, xee ma peẽ kuery ropoipa ta imondovy kyxe, mba'eaxy vaikue ha'e karuai py pemanomba aguã katy. Xee rojapo 'rã yvy regua kuery ha'e javi penderexa vy onhemondyipa aguã rami”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 18 “Mba'eta xereve guarã ajapo va'ekue rupi e'ỹ ikuai va'e, xerenonde ijayvuague ndojapoi va'e ma xee ajuka ukapa 'rã vaka ra'y re ha'e kuery ojukaaty rami avi, mba'eta ha'e kuery vaka ra'y ojuka vy mokoĩ rupi ojaya va'ekue mbyte rupi oaxa va'ekue.\f + \fr 34:18 \ft Ha'e kuery reko rami vy ha'e rami ikuai jogueroayvuague omoĩ atã vy (Gênesis 15.9-17).\f* \m \v 19 Mba'eta Judá ha'e Jerusalém pygua yvatekueve, huvixa ha'e sacerdote kuery reve oaxa va'ekue vaka ra'y ojaya va'ekue mbyte rupi, ijyvy re ikuai va'e ha'e javi reve. \m \v 20 Ha'e rami ae avi xee amboaxa 'rã hovaigua ijukaxea kuery po py. Ha'e ramo hetekue opyta 'rã guyra yvate rupi oveve va'e ha'e mymba yvy rupigua rembi'urã rive. \m \v 21 Ha'e rami vy Judá pygua huvixa Zedequias ha'e ixupegua yvatekueve amboaxapa 'rã hovaigua kuery Babilônia pygua huvixa ijukaxea xondaro kuery po py, peneretã ojokoague gui ha'e kuery ojepe'a ranhe teĩ. \m \v 22 Mba'eta xeayvu vy rive ajapo 'rã kova'e tetã re ju ha'e kuery ojevypa aguã rami. Tetã re opu'ã okuapy vy oipe'a ha'e oapypa 'rã. Judá yvy re tetã ikuai va'e guive ambovaipa ukapa 'rã, tekoa ve'ỹrã”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 35 \s1 Recabe ramymino kuery gueko rami vy ae ikuaia re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou ju, Josias ra'y Jeoaquim Judá pygua huvixa oĩ jave. Ha'e vy aipoe'i: \p \v 2 — Tereo Recabe ramymino kuerya py, ha'e ndeayvu ha'e kuery reve. Ha'e gui eraapa \nd Senhor\nd* pegua oo py, peteĩ opy ja'o oĩ va'e py. Ha'e py ma ha'e kuery pe reme'ẽ 'rã vinho oy'u aguã — he'i. \p \v 3 Ha'e ramo araa Recabe ramymino kuery ha'e javi: Jeremias ra'y Jazanias, Habazinias ramymino va'e, tyke'y ha'e ta'y kuery ha'e javi araapa. \m \v 4 Ha'e rami vy \nd Senhor\nd* pegua oo py araa peteĩ opy ja'o oĩ va'e py, Nhanderuete remimbo'e Jigdalias ra'y Hanã ra'y kuery ikuaiaty py. Ha'e va'e opy ja'o ma yvatekueve ikuaiaty oĩ va'e yvy'iry, Salum ra'y oikeaty rarõa Maaséias oĩaty áry guive. \m \v 5 Ha'e gui Recabe ramymino kuery amboguapypa ma vy henonde amoĩ reta hyru vinho oĩa, karo guive. Ha'e vy ha'e kuery pe aipoa'e: \p — Pey'u ke vinho. \p \v 6 Ha'e rã ha'e kuery ombovai: \p — Ore kuery ma nda'evei vinho roy'u aguã, mba'eta oreramoĩ Recabe ra'y Jonadabe orevy aipoe'i rire: “Pey'u eme vinho, neĩ pendera'y kuery voi. \m \v 7 Pejapo eme guive penderorã neĩ mba'etyrã. Pema'etỹ eme, uvaty pereko eme guive. Ha'e rami 'rãgue py oguy'i py rive 'rã pendekuai peikovea pukukue re, yvy peguata peikovya rupi peikove puku aguã”, he'i rire. \m \v 8 Ha'e nunga rupi ore kuery ma ronhe'ẽ nhendu 'rã oreramoĩ Recabe ra'y Jonadabe orevy ijayvuague ha'e javi rupi. Ha'e rami vy ae vinho ndoroy'ui 'rã roikovea pukukue re, orera'yxy kuery, orera'y kuery ha'e orerajy kuery voi. \m \v 9 Ha'e rami ae ore ndorojapoi orerorã roĩ aguã. Ndoroguerekoi uvaty, mba'ety, neĩ mba'emo ra'yĩgue ma voi. \m \v 10 Ha'e rami 'rãgue py oguy'i py rive ore kuery orekuai. Ha'e rami py rojapopa rokuapy aguã oreramoĩ Jonadabe ijayvuague. \m \v 11 Ha'e rami avi kova'e yvy re Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ou ramo aiporo'e joupe-upe: “Peju ke, jaje'oi Jerusalém tetã py xondaro kuery Caldéia ha'e Síria pygua gui nhanhemi aguã”, ro'e va'ekue. Ha'e rami vy ae Jerusalém py ju orekuai — he'i okuapy. \p \v 12 Ha'e gui Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i: \m \v 13 “Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete: Tereo, aipo'ere avakue Judá ha'e Jerusalém pygua kuery pe: ‘Romo'arandua rupi xeayvu rã napendui 'rã teve xenhe'ẽ rendu aguã?’ he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 14 ‘Mba'eta Recabe ra'y Jonadabe guamymino kuery pe ijayvu vy “Pey'u eme vinho”, he'iague rami ha'e kuery ikuai pavẽ. Ha'e rami vy aỹ peve ha'e kuery ndoy'ui 'rã okuapy vinho, guamoĩ ijayvuague rami ae 'rã ikuai. Ha'e rã peẽ kuery ma ko'ẽ rai guive pendevy xeayvu teĩ naxenhe'ẽ rendui pekuapy. \m \v 15 Mba'eta ko'ẽ rai guive peẽ kuerya py xerembiguai kuery ambou vy aipoa'e uka: “Peteĩ-teĩ pejeko rerova ke aỹ pendeko vaiaty gui, iporã va'e anho pejapo aguã. Tapeove eme guive amboae ramigua tuuete kuery re ha'e kuery pe pendekuai aguã. Ha'e rami vy 'rãe pendekuai puku pendeyvyrã peneramoĩ kuery pe ame'ẽ va'ekue re”, ha'e uka. Ha'e rami teĩ peẽ kuery ma ndapejapyxakai, naxenhe'ẽ rendui guive. \m \v 16 Recabe ra'y Jonadabe ramymino kuery minha ojapo ete okuapy guamoĩ ojapo ukaague rami. Ha'e rã kova'e kuery ma naxenhe'ẽ rendui ae’, he'i. \m \v 17 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete aipoe'i: ‘Ne'exa, Judá ha'e Jerusalém py ikuai va'e áry xee ambou 'rã xeayvu vaiague ha'e javi. Mba'eta ha'e kuery pe xeayvu teĩ naxenhe'ẽ rendui okuapy, ajapuka-pukai teĩ ha'e kuery naxembovai’, he'i.” \p \v 18 Ha'e gui ma Recabe ramymino kuery pe ju Jeremias aipoe'i: \p — Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: “Peẽ kuery ma peneramoĩ Jonadabe ijayvuague rupi ae pendekuai, ojapo uka va'ekue ha'e javi pejapo vy. \m \v 19 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu: Xerenonde ikuai riae 'rã Recabe ra'y Jonadabe ramymino regua”, he'i. \c 36 \s1 Kuaxia Jeremias ayvu oĩa templo py ogueroayvuaague \p \v 1 Ha'e gui Josias ra'y Jeoaquim Judá pygua huvixa va'e irundy ma'etỹ re ma oĩ jave py pova'e ayvu \nd Senhor\nd* ombou Jeremias pe. Ha'e vy aipoe'i: \p \v 2 — Ejou ke peteĩ kuaxia onhemama va'e. Ha'e va'e re ke embopara Israel kuery rovai xeayvuague ha'e javi, Judá kuery ha'e amboae regua ha'e javi rovai guive, huvixa Josias oĩa ypya ára xeayvu guive aỹ peve. \m \v 3 Mba'eta xapy'a rei Judá kuery ma mba'emo vai ha'e kuery re ambou taa remombe'u rã oendu vy peteĩ-teĩ ojeko rerova 'rã ha'eve e'ỹa rami ikuaia gui. Ha'e rami ri ramo xee ambogue 'rã heko vaia ha'e ojejavyague — he'i. \p \v 4 Ha'e gui Jeremias oenoĩ Nerias ra'y Baruque. Ha'e ramo kuaxia onhemama va'e re Baruque ombopara Jeremias ijayvua ha'e javi, ixupe \nd Senhor\nd* ijayvuague ha'e javi rami. \m \v 5 Baruque pe Jeremias ijayvuve ju vy aipoe'i: \p — Xee ma xembotyague py aĩ vy nda'evei \nd Senhor\nd* pegua oo py xee aa aguã. \m \v 6 Ha'e rami rã ndee ae ha'e py reo vy heta va'e kuery oendua py reroayvu 'rã \nd Senhor\nd* ayvu amombe'u rã kuaxia onhemama va'e re rembopara va'ekue ha'e javi. \nd Senhor\nd* pegua opy ae 'rã reroayvu, ha'e kuery okaru e'ỹ re ikuaia ára, Judá regua kuery guetã gui ou va'ekue ha'e javi oendua py. \m \v 7 Xapy'a rei ha'e kuery onhemo'yvyĩ'ia rupi ojapukai ramo \nd Senhor\nd* oendu 'rã, peteĩ-teĩ ojeko rerova ramo ha'eve e'ỹa rami ikuaia gui. Mba'eta kova'e kuery rovai \nd Senhor\nd* oexa uka reta ma ipoxya ha'e nda'evei etea — he'i. \m \v 8 Ha'e ramo Nerias ra'y Baruque ojapopa profeta Jeremias ijayvuague ha'e javi. Ha'e rami vy \nd Senhor\nd* pegua opy oike vy ogueroayvu \nd Senhor\nd* ayvu kuaxia re oĩ va'e. \p \v 9 Mba'eta peteĩ nhiruĩ ma'etỹ ha'e nove jaxya re ma Josias ra'y Jeoaquim Judá pygua huvixa oĩ jave py oenoĩmba Jerusalém pygua ha'e Judá regua tetã guigua kuery Jerusalém py ou aguã, \nd Senhor\nd* renonde okaru e'ỹ re ikuai aguã. \m \v 10 Ha'e gui ma Baruque ogueroayvu kuaxia re Jeremias ayvu oĩa. \nd Senhor\nd* pegua opy ogueroayvu, Safã ra'y Gemarias lei re nhombo'e va'ety oĩaty py, oka yvateve oĩ va'e py, \nd Senhor\nd* pegua oo rokẽ pyau rexei, heta va'e kuery ha'e javi oendua py. \s1 Yvatekueve oendua py ju kuaxia ogueroayvuague \p \v 11 Ha'e va'e kuaxia re \nd Senhor\nd* ayvu oĩ va'e ha'e javi Gemarias ra'y Micaías, Safã ramymino va'e oendu vy \m \v 12 huvixa ro py oo, opy ja'o kuaxia mboparaaty oĩaty py ae. Ha'e py ma yvatekueve ha'e javi oguapy okuapy: kuaxia mboparaaty Elisama, Semaías ra'y Delaías, Acbor ra'y Elnatã, Safã ra'y Gemarias, Hananias ra'y Zedequias ha'e yvatekueve mboae kuery. \m \v 13 Ha'e va'e kuery pe ju Micaías omombe'upa, heta va'e kuery oendua py kuaxia para Baruque ogueroayvu rã oendu va'ekue ha'e javi. \m \v 14 Ha'e ramo Baruque-a katy yvatekueve omondouka Netanias ra'y Jeudi, Selemias ramymino, Cusi ramymino jevy va'e. Ha'e va'e pe aipoe'i uka Baruque pe: “Eru ke apy kuaxia para heta va'e kuery oendua py reroayvu va'ekue”, he'i uka. Ha'e ramo Nerias ra'y Baruque kuaxia para ogueraa amboae kuerya py. \p \v 15 Ha'e ramo ixupe ha'e kuery aipoe'i: \p — Aỹ ma eguapy, orevy ju ke eroayvu — he'i ramo Baruque ogueroayvu ju oiny ha'e kuery oendua py. \p \v 16 Ha'e va'e ayvu ha'e kuery oendupa ma vy joe-joe oma'ẽ okuapy onhemondyi vy. Ha'e vy aipoe'i Baruque pe: \p — Huvixa pe romombe'u mate 'rãe pova'e ayvu ha'e javi — he'i. \p \v 17 Ha'e gui ha'e kuery ijayvuve ju vy oporandu Baruque pe: \p — Emombe'u porã ke orevy, mba'exa tu rembopara ha'e nunga? Profeta e'ỹ teve ndevy omombe'u pova'e ayvu ha'e javi? \p \v 18 Baruque ombovai: \p — Ha'e ete ae ri omombe'u pova'e ayvu xevy, ha'e rã xee ju ambopara kuaxia re tinta py — he'i. \p \v 19 Ha'e ramo yvatekueve aipoe'i Baruque pe: \p — Tereo, enhemi, Jeremias voi. Avave rei toikuaa eme mamo pa peĩa. \s1 Tata py huvixa kuaxia oapypaague \p \v 20 Ha'e gui yvatekueve ma kuaxia para onhemama va'e omoĩ porã ranhe opy ja'o kuaxia mboparaa Elisama oĩaty pyve. Ha'e rire mae jogueraa huvixa oka py oguapy oinya py. Ha'e vy huvixa pe omombe'u okuapy ha'e va'e ayvu ha'e javi. \m \v 21 Ha'e ramo huvixa omondouka guembiguai Jeudi kuaxia para ogueru aguã. Ha'e rã Jeudi ma opy ja'o kuaxia mboparaaty Elisama oĩaty gui ojou vy ogueru huvixa ha'e hexevegua yvatekueve ikuaia py. \m \v 22 Nove jaxya huvixa oguapy oinya py yro'y oendu ramo ijyvýry oĩ peteĩ tapyĩ ryru hexakãmba oiny va'e. \m \v 23 Ha'e gui kuaxia para mboapy e'ỹ vy irundy henda py Jeudi ogueroayvu nhavõ huvixa ojaya 'rã kyxe'i kuaxia mboparaa rembiporu oguereko va'e py, ha'e vy omombo 'rã tapyĩ ryru tata oĩa py. \m \v 24 Mba'eta huvixa ha'e hembiguai kuery ikuai va'e ha'e va'e ayvu ha'e javi oendu teĩ peteĩve ma voi nonhemboaxyi, oao nomondoroi guive. \m \v 25 Ha'e rami avi Elnatã, Delaías ha'e Gemarias ma kuaxia para oapy e'ỹ aguã re huvixa reve onhea'ã okuapy teĩ ha'e kuery ayvu re ndojapyxakai. \m \v 26 Ha'e rami 'rãgue py ijayvu Hameleque ra'y Jerameel pe, ha'e Azriel ra'y Seraías ha'e Abdeel ra'y Selemias pe, ha'e kuery ombo'a aguã kuaxia mboparaare Baruque ha'e profeta Jeremias. Ha'e rami teĩ \nd Senhor\nd* onhomi voi. \s1 Teĩgue ju Baruque kuaxia omboparaague \p \v 27 Ha'e ramo kuaxia Jeremias ijayvuague Baruque ombopara va'ekue huvixa oapypa ma rire teĩgue ju \nd Senhor\nd* oayvu ombou Jeremias pe. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 28 “Ejou kuaxia onhemama va'e mboae, ha'e va'e re ju embopara uka jypygua Judá pygua huvixa Jeoaquim oapy va'ekue re oĩague ha'e javi rami. \m \v 29 Judá pygua huvixa Jeoaquim pe aipo're 'rã guive: Po rami ijayvu \nd Senhor\nd*: Ndee ma kuaxia onhemama va'e reapy vy aipo're va'ekue: ‘Mba'e re tu rembopara Babilônia pygua huvixa ou vy kova'e yvy ombovaipa, ha'e avakue ha'e mymba kuery omomba 'rãa rami?’ 're va'ekue. \m \v 30 Ha'e nunga rupi po rami \nd Senhor\nd* ijayvu ndee Judá pygua huvixa Jeoaquim rekorã re: ‘He'õgue ma omomboa 'rã, ara py kuaray ojopea py rive itui aguã, pyávy yro'y ho'aague rupi guive. Ha'e gui ta'y ha'e hamymino kuery neĩ peteĩve ma voi noĩ 'rã tenda Davi openaaty áry. \m \v 31 Mba'eta ambopaga 'rã ojejavyaty re, hamymino ha'e hembiguai kuery guive. Ha'e rami vy hi'áry, Jerusalém ha'e Judá pygua avakue áry guive ambou 'rã xeayvu vaiague ha'e javi, noendui potai rire’, he'i.” \p \v 32 Ha'e gui ma Jeremias kuaxia onhemama va'e mboae ojou vy omboaxa Nerias ra'y kuaxia mboparaaty Baruque pe. Ha'e ramo ha'e ju ombopara Jeremias ayvu kuaxia Judá pygua huvixa Jeoaquim oapy va'ekue re oĩague ha'e javi rami. Omombe'uve ju ayvu mboae jypygua ramigua. \c 37 \s1 Nhuã py Jeremias ombotya ague \p \v 1 Ha'e gui ma Jeoaquim ra'y Conias rekovia Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor omoĩ Josias ra'y Zedequias. Ha'e ramo ha'e va'e ju opena Judá yvy re. \m \v 2 Ha'e rami teĩ ndojapyxakai \nd Senhor\nd* oayvu profeta Jeremias omombe'u va'e re. Hembiguai kuery ha'e ijyvy re ikuai va'e voi ndojapyxakai okuapy. \p \v 3 Ha'e rami avi profeta Jeremias oĩa py huvixa Zedequias ombou Selemias ra'y Jucal ha'e Maaséias ra'y sacerdote Sofonias, ixupe ojerure vy “ \nd Senhor\nd* Nhanderuete pe ejapukai, ha'e eporandu ke orere”, he'i aguã. \m \v 4 Ha'e jave ma Jeremias oiko porã rei heta va'e kuery mbyte, nombo'aai teria ja. \m \v 5 Ha'e e'ỹ mbove ma Egito yvy gui Faraó pegua xondaro kuery ou. Ha'e nunga omombe'ua rã caldeu kuery oendu vy onheguaẽmba Jerusalém tetã ojokoague gui. \p \v 6 Ha'e ramo profeta Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou: \m \v 7 “Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete: Po rami 'rã peẽ kuery pembovai Judá pygua huvixa pe, xevy pe ojerure uka aguã penembou rire: ‘Ne'exa, Faraó pegua xondaro kuery penderepyarã ou va'ekue ri ojevypa rive ju 'rã Egito yvy katy. \m \v 8 Ha'e ramo caldeu kuery ma oupa ju vy opu'ã 'rã okuapy kova'e tetã re. Ha'e rami vy tetã re oipe'a ha'e oapypa 'rã’, peje 'rã. \m \v 9 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: ‘Pejekore eme “Caldeu kuery oopa 'rã ri nhanderekoa gui”, pejea py. Mba'eta ha'e kuery ndojepe'ai 'rãe. \m \v 10 Mba'eta caldeu regua xondaro kuery penderovai opu'ã va'e peitypa teĩ ae ma, ha'e kuery va'e regua mbovy'i ojuka rai'i pyre anho opyta va'e rire peteĩ-teĩ oguy'i py ituiague gui opu'ã vy oapypa 'rãgue kova'e tetã’, he'i.” \p \v 11 Ha'e gui caldeu regua xondaro kuery ma Faraó kuery oua omombe'ua rã oendu vy onheguaẽmba ranhe Jerusalém tetã gui. \p \v 12 Ha'e va'e rire Jerusalém gui Jeremias oo ta Benjamim yvy katy, peteĩ yvy ojeupe guarã ojopy aguã hetarã kuery rekoa py itui va'e. \m \v 13 Ha'e vy Benjamim yvy rape rokẽ py ovaẽ jave ha'e py oĩ peteĩ xondaro ruvixa Jerias hery va'e, Selemias ra'y, Hananias ramymino va'e. Ha'e va'e ma profeta Jeremias ojoko vy aipoe'i: \p — Ndee tu rejava ta rima reovy caldeu kuerya katy — he'i. \p \v 14 Jeremias ombovai: \p — Apua rima, xee ndajavai caldeu kuerya katy — he'i. Ha'e rami teĩ ijayvua re Jerias ndojapyxakai. Ha'e rami vy Jeremias oipokuaa vy ogueraa yvatekueve ikuaia py. \p \v 15 Ha'e ramo yvatekueve ipoxypa okuapy Jeremias pe. Ha'e vy oinupã ukapa vy omboty nhuã py kuaxia mboparaaty Jônatas ro py, nhuãrã ju oejaa rire. \m \v 16 Opy ja'o'i Jeremias omoinge rire mbovy ára rei e'ỹ oĩ ha'e py. \p \v 17 Ha'e rire ma huvixa Zedequias ogueru ruka ju ngoo py. Ha'e vy nhemi rupi oporandu ixupe: \p — Oĩ 'rã pa ayvu \nd Senhor\nd* ombou va'ekue? \p Jeremias ombovai vy \p — Oĩ rima. Nemboaxaa 'rã Babilônia pygua huvixa po py — he'i. \p \v 18 Jeremias aipoe'ive ju huvixa Zedequias pe: \p — Mba'e py tu ajejavy raka'e nderovai, nerembiguai kuery, e'ỹ vy heta va'e kuery rovai, nhuã py xemboty uka aguã? \m \v 19 Mba'eta mamo tu aỹ ikuai profeta ramigua kuery pendevy aipoe'i va'ekue: “Babilônia pygua huvixa ndoui 'rã peẽ kuery re, neĩ kova'e yvy re opu'ã aguã”, 'eare kuery? \m \v 20 Ha'e nunga rupi aỹ xeruvixa, endu ke. Tove ajerurea toiko. Xemondouka eme ju kuaxia mboparaaty Jônatas ro katy, ha'e py amano e'ỹ aguã — he'i. \m \v 21 Ha'e ramo huvixa Zedequias ogueraa uka Jeremias harõa kuery ikuaiaty roka py ju opyta aguã. Ára nhavõ ixupe ogueru ruka guive peteĩ mbojape, mbojape apoa gui ae, tetã rupi mbojape jipovei peve. Ha'e rami py harõa kuery ikuaiaty roka py Jeremias opyta. \c 38 \s1 Yy kuarã va'ekue gui Jeremias ogueraa jepea ague \p \v 1 Ha'e gui ma Matã ra'y Sefatias, Pasur ra'y Gedalias, Selemias ra'y Jucal ha'e Malquias ra'y Pasur oendu okuapy ayvu Jeremias heta va'e kuery pe omombe'u oikovy va'e. Mba'eta aipoe'i: \m \v 2 “Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Kova'e tetã py opyta va'e kuery omano 'rã ma kyxe py, karuai ha'e mba'eaxy vaikue gui. Ha'e rã caldeu kuerya katy oo va'e ma oikove 'rã. Ha'e rami vy guekove reve 'rã oo jepe, oikove 'rã. \m \v 3 Po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: Kova'e tetã omboaxaa ma 'rã Babilônia pygua huvixa pegua xondaro kuery po py. Ha'e rã ha'e kuery oipe'apa 'rã”, he'i va'ekue Jeremias. \p \v 4 Ha'e ramo yvatekueve aipoe'i huvixa pe: \p — Peva'e ava tomano, mba'eta ha'e rami ijayvu ramo heta va'e kuery joe opu'ã va'e ha'e kova'e tetã py ikuai va'e ha'e javi oendu vy ipo ikangypa 'rã. Mba'eta peva'e ava ma ndojapo porãi 'rã heta va'e kuery pe, ojapo vai 'rã anho. \p \v 5 Huvixa Zedequias ombovai: \p — Ne'exa, pendepo py Jeremias oĩ. Penderuvixave aiko va'eri mba'eve ndajapoi 'rã peẽ kuery peipotaa rami e'ỹ — he'i. \p \v 6 Ha'e rami rã ha'e kuery Jeremias ogueraa vy omombo peteĩ yguarã ojo'o pyre, huvixa ra'y Malquias pegua py, harõa kuery ikuaiaty roka py ae. Ha'e va'e py ma omboguejy peteĩ ixã py. Yguarã ojo'o pyre py ma yy jipoi, yapo rive oĩ. Ha'e ramo Jeremias ipija ovy yapo py. \p \v 7 Huvixa ropy oĩ peteĩ Etiópia pygua Ebede-Meleque hery va'e, eunuco oiko. Ha'e va'e ma oendu Jeremias yguarã ojo'o pyre py omboguejyague omombe'ua rã. Ha'e jave py huvixa oguapy oiny oka py, Benjamim yvy rape rokẽ py. \p \v 8 Ha'e gui Ebede-Meleque ma huvixa ropy gui oẽ ovy vy aipoe'i ixupe: \p \v 9 — Xeruvixa, profeta Jeremias re avakue ojapo vai ete, yguarã ojo'o pyre py omombo vy. Mba'eta ha'e py oĩa py omano 'rã karuai gui, tetã py mbojape jipovei ramo. \p \v 10 Ha'e ramo huvixa ma Etiópia pygua Ebede-Meleque ombovai vy aipoe'i: \p — Tereo, eraa trinta avakue apy gui, ha'e enoẽ profeta Jeremias yvykua gui, omano e'ỹ aguã — he'i. \p \v 11 Ha'e ramo Ebede-Meleque ma avakue ogueraa vy oo ranhe huvixa ropy ja'o mba'emo omoĩ porãaty guýry oĩ va'e py. Ha'e vy ao ymague ha'e ajukue ra'ykue-'ykue ojou vy ogueraa ha'e gui. Ha'e rami vy ixã rupi ha'e nunga omboguejy Jeremias oĩa peve. \m \v 12 Ha'e rami vy Etiópia pygua Ebede-Meleque aipoe'i Jeremias pe: \p — Aỹ ma ndejyva guy rupi emoĩ upe va'e ao ymague ha'e ajukue ra'ykue, ha'e ejavoa ixã ha'e va'e py — he'i ramo Jeremias ojapo ha'e rami. \m \v 13 Ha'e rami vy ixã re omoatã heruvy vy oguenoẽ okuapy Jeremias yvykua gui. Ha'e rire xondaro harõa kuery ikuaiaty roka py ju Jeremias oiko. \s1 Profeta pe Zedequias oporanduague \p \v 14 Ha'e gui ma huvixa Zedequias oĩa py ogueru ruka profeta Jeremias, mboapya okẽ \nd Senhor\nd* pegua opy oikea va'e py. Ha'e vy aipoe'i ixupe: \p — Peteĩ re ma aporandu ta ndevy. Emombe'u e'ỹ eme mba'eve — he'i. \p \v 15 Jeremias ombovai Zedequias: \p — Ha'e gui ndevy pe amombe'u rã ndaxejukai 'rã ri ty'y? Xee romongeta ramo ndee nerendu potai 'rã guive — he'i. \p \v 16 Ha'e ramo Zedequias oura Jeremias pe ha'e kuery ae'ia py. Ha'e vy aipoe'i: \p — Ha'e rami avi anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e nhanderekoverã me'ẽa rery rupi aura vy aipoa'e: Xee ndorojukai 'rã, noromboaxai 'rã guive avakue ndejukaxea kuery po py. \p \v 17 Ha'e gui ma Jeremias aipoe'i Zedequias pe: \p — Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: Babilônia pygua yvatekueve re reaxa ri vy reikove 'rã, kova'e tetã ndokai 'rã guive. Ndero pygua kuery reve peikovepa 'rã. \m \v 18 Ha'e rã Babilônia pygua huvixave rembiguai yvatekueve re ndereaxai ri ramo kova'e tetã amboaxa 'rã caldeu kuery po py. Ha'e ramo oapypa 'rã, ha'e ndee voi ndereo jepei 'rã ha'e kuery po gui — he'i. \p \v 19 Ha'e ramo huvixa Zedequias aipoe'i Jeremias pe: \p — Ha'e rami avi xee akyje nhaneretarã judeu kuery caldeu kuery re oaxa va'ekue gui. Mba'eta ha'e kuery po py Babilônia pygua kuery xemboaxa ramo xeavyky rei 'rã okuapy — he'i. \p \v 20 Jeremias ombovai: \p — Any, nanemboaxai 'rãe. Endu ke \nd Senhor\nd* ijayvua ndevy amombe'u va'e, ajerure. Ha'e rami vy 'rãe reo porã, reikove guive. \m \v 21 Ha'e rã ha'e kuerya katy ndereoi ri ramo pova'e ae ayvu \nd Senhor\nd* xevy oikuaa uka va'ekue: \m \v 22 “Ne'exa, kunhague Judá pygua huvixa ropy opyta va'e ogueraapaa 'rã Babilônia pygua huvixa rembiguai kuery yvatekueve peguarã. Ha'e ramo ha'e va'e kunhague aipoe'i 'rã ndevy: ‘Neirũ kuery ae'i nembotavy vy ipo'aka okuapy ndere. Ha'e gui aỹ ndepy yapo py ipija ma ramo ha'e kuery nderejapa’, he'i 'rã okuapy. \m \v 23 Ha'e rami py ndea pygua kunhague oguerapaa 'rã caldeu kuery peguarã, ndera'y kuery guive. Ndee voi ndereo jepei 'rã ha'e kuery po gui. Ha'e rami 'rãgue py Babilônia pygua huvixa opo py ae 'rã nembo'a, ha'e ramo ndekáuxa ae kova'e tetã oapypaa 'rã”, he'i. \p \v 24 Ha'e ramo Zedequias aipoe'i Jeremias pe: \p — Avave rei toikuaa eme jajogueroayvuague. Ha'e rami e'ỹ vy remano 'rã. \m \v 25 Ha'e gui xapy'a rei yvatekueve oendu 'rã ndereve xeayvuague, ha'e ndea py ou vy aipoe'i 'rã ndevy: “Emombe'u ke aỹ huvixa reve ndeayvuague, ndereve ijayvuague guive. Mba'eve emombe'u e'ỹ eme orevy. Ha'e rami e'ỹ ramo rojuka 'rã”, he'i okuapy ramo \m \v 26 aipo're 'rã ha'e kuery pe: “Xee rima ajerure huvixa pe Jônatas ro py xemondouka ju e'ỹ aguã, ha'e py amano e'ỹ aguã”, 're 'rã. \p \v 27 Ha'e va'e rire yvatekueve Jeremias-a py ovaẽmba vy oporandu okuapy ixupe. Ha'e ramo ha'e kuery pe ombovai huvixa ijayvuague ha'e javi rupi. Ha'e ramo oeja porã ju, mba'eve ndoikuaai vy. \m \v 28 Ha'e gui Jeremias ma xondaro harõa kuery ikuaiaty roka py oiko, Jerusalém tetã oipe'aa ára peve. \c 39 \r 2 Reis 24.20–25.12; 2 Crônicas 36.17-21; Jeremias 52.1-16 \p \v 1 Po rami Jerusalém tetã oipe'aa raka'e. Nove ma'etỹ ha'e dez jaxya re ma Judá pygua huvixa Zedequias oĩ jave py ou Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor oxondaro kuery ha'e javi reve. Jerusalém tetã re ou vy ojokopa okuapy. \m \v 2 Ha'e gui onze ma'etỹa ha'e irundy jaxya re, nove araa py ma ombokua okuapy tetã kora. \m \v 3 Ha'e rami vy Babilônia pygua huvixa rembiguai kuery yvatekueve oikepa vy oguapy okuapy Okẽ Mbytegua py. Ha'e va'e kuery ma Nergal-Sarezer, Sangar-Nebo, Sarsequim, Rabe-Saris, Nergal-Sarezer, Rabe-Mague ha'e Babilônia pygua huvixa rembiguai yvatekueve ha'e javi. \m \v 4 Ha'e kuery oike rã Judá pygua huvixa Zedequias oexa vy ojava ojeupegua avakue opu'ãa pygua ha'e javi reve. Pyávy oẽmba tetã gui. Huvixa pegua yvotyty via tape rupi oo, mokoĩ kora mbyte py okẽ oĩ va'e rupi. Ha'e rã Zedequias ma yvy joja reia via rupi oo. \p \v 5 Ha'e ramo caldeu regua xondaro kuery huvixa Zedequias rakykue oje'oi vy oupity Jericó katy'i nhuũndy oĩ va'e py. Ha'e vy ombo'a vy Ribla tetã py ogueraa, Hamate yvy re. Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor oĩa py ogueraa. Ha'e ramo ha'e va'e ju ijayvu ombopaga aguã re. \m \v 6 Ha'e rami vy Babilônia pygua huvixa Ribla pyve ju ojuka uka Zedequias ra'y kuery, tuu oexaa py. Ojuka uka avi Judá regua yvatekueve. \m \v 7 Ha'e gui ma omombu Zedequias rexa jovaive, ha'e mokoĩ corrente overa va'e guigua py ojokua vy Babilônia katy ogueraa. \p \v 8 Ha'e gui ma Jerusalém tetã py caldeu kuery oapypa huvixa ro, ha'e pygua kuery ro ha'e javi guive. Oitypa avi tetã kora. \m \v 9 Ha'e py ikuai amongue tetã py opyta va'ekue, ojejopy uka ha'e heta va'e kuery okuave va'e. Ha'e kuery ma jopya kuery ruvixa Nebuzaradã escravo-rã ogueraapa Babilônia katy. \m \v 10 Ha'e rã Judá yvy re iporiaukue'i, mba'eve ndoguerekoi va'e ma jopya kuery ruvixa Nebuzaradã oeja ijyvy re ae. Ha'e va'e jave py ha'e kuery pe omboaxa uvaty ha'e mba'ety. \s1 Jeremias re Nabucodonosor opena porã ukaague \p \v 11 Ha'e gui Jeremias re ma Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor opena uka ma voi va'ekue jopya kuery ruvixa Nebuzaradã pe. Ha'e vy ixupe aipoe'i: \m \v 12 “Eraa Jeremias nderupive, epena porã guive hexe. Mba'eve py ejapo vai eme hexe. Ha'e rami 'rãgue py ereko ha'e ae ijayvua rami”, he'i va'ekue. \m \v 13 Ha'e rami ae ju jopya ruvixa Nebuzaradã ijayvu guembiguai kuery Nebusazbã, Rabe-Saris, Nergal-Sarezer, Rabe-Mague ha'e Babilônia pygua huvixa rembiguai kuery yvatekueve ha'e javi pe. \m \v 14 Ha'e ramo ogueraa uka Jeremias harõa kuery ikuaiaty roka py oĩague gui. Ha'e vy omboaxa Aicão ra'y Gedalias, Safã ramymino va'e pe, hoo py ae ogueraa aguã. Ha'e ramo oiko tema heta va'e kuery mbyte. \p \v 15 Harõa kuery ikuaiaty roka py teri Jeremias oĩ jave ixupe \nd Senhor\nd* oayvu ombou vy aipoe'i va'ekue: \m \v 16 “Tereo, ndeayvu Etiópia pygua Ebede-Meleque pe. Ha'e vy aipo're 'rã ixupe: ‘Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: “Ne'exa, kova'e tetã re xee ambou 'rã xeayvu vaiague, aroayvu porãague nda'ei. Ndee ae rexaa py ojeupitypa 'rã ha'e va'e ára. \m \v 17 Ha'e rã ndee ma rogueraa jepe 'rã ha'e va'e ára”, he'i \nd Senhor\nd*. “Avakue rekyjea va'e po py nanemboaxaai 'rã. \m \v 18 Mba'eta rogueraa jepe 'rãe, ndorojuka ukai 'rã kyxe py. Xere rejerovia va'e vy reraa jepe 'rã nderekove”, he'i.’ ” \c 40 \s1 Gedalias openaa py Jeremias ha'e okuave va'e kuery ikuaiague \p \v 1 Ha'e gui ma Jeremias pe \nd Senhor\nd* oayvu ombou Ramá tetã py jopya kuery ruvixa Nebuzaradã opoi ju rire. Mba'eta ha'e va'e jave py Jerusalém ha'e Judá gui Babilônia katy ogueraa pyre kuery mbyte Jeremias avi oĩ corrente py ojokua reve. \m \v 2 Ha'e gui jopya kuery ruvixa ma Jeremias ojou vy aipoe'i ixupe: \p — \nd Senhor\nd* nderuete ma kova'e tekoa re ha'e rami ete oiko aguã re ijayvu va'ekue. \m \v 3 Ha'e nunga ma \nd Senhor\nd* ombou ete, ijayvuague ojapo vy. Peẽ kuery \nd Senhor\nd* rovai pejejavy, ha'e ijayvua napendui rire ha'e nunga ha'e javi oiko pendere. \m \v 4 Ha'e gui aỹ ma ne'exa, kova'e ára ropoi 'rã ndepo jovaive corrente py ndejokuaague gui. Babilônia tetã katy reoxe ri vy ke eju, ha'e ramo xee apena porã 'rã ndere. Ha'e rã xerupive Babilônia katy ndereoxei ri ramo ha'eve avi. Ne'exa, kova'e yvy ha'e javi itui nerenonde. Reoxea katy rei ha'eve reo aguã, tereo ha'e katy ae — he'i. \p \v 5 Jeremias nombovai voi ramo huvixa aipoe'ive ju: \p — Ejevy ju ha'vy Aicão ra'y Gedalias, Safã ramymino va'e ro py. Ha'e va'e ma Babilônia pygua huvixa omoĩ Judá regua tetã pygua kuery ruvixarã. Eiko hexeve ae, neretarã kuery mbyte. Ha'e rami e'ỹ vy amboae katy reoxe vy ke ha'e katy tereo — he'i. Ha'e rami vy ixupe jopya kuery ruvixa ome'ẽ rive'i mba'emo, tembi'u guive. Ha'e rami vy omondouka. \m \v 6 Ha'e ramo Jeremias ma Mispa tetã py oo Aicão ra'y Gedalias oĩa py. Ha'e va'e oĩa py ju oiko, heta va'e kuery oyvy re opyta va'ekue mbyte. \p \v 7 Tetã rovai rupi ikuai teri Judá pygua xondaro kuery huvixa kuery reve. Ha'e kuery oendupa okuapy Babilônia pygua huvixa omoĩague Aicão ra'y Gedalias yvy re opena va'erã. Ikuai avi Babilônia katy ndogueraapaai va'ekue avakue, kunhague, kyrĩgue ha'e iporiaukue'i, oyvy re ae opyta va'ekue. Ha'e kuery ma Gedalias po py pavẽ omboaxaague xondaro kuery oendu vy \m \v 8 oupa Mispa py Gedalias oĩa py. Po rami ma ou va'ekue rery: Netanias ra'y Ismael, Careá ra'y kuery Joanã ha'e Jônatas, Tanumete ra'y Seraías, Netofa pygua Efai ra'y kuery, Maaca pygua ra'y Jazanias ha'e hexevegua avakue ha'e javi. \p \v 9 Ha'e va'e kuery ha'e hexevegua avakue pe Aicão ra'y Gedalias, Safã ramymino va'e oura. Ha'e vy aipoe'i ha'e kuery pe: \p — Peteĩve henda py pekyje eme caldeu kuery gui. Pendekuai tema nhandeyvy re, pemba'eapo Babilônia pygua huvixa pe. Ha'e rami vy pendekuai porã 'rã. \m \v 10 Ha'e gui xee ma apyta 'rã Mispa py, caldeu kuery nhandea py ou va'ekue ayvu rupi apena aguã. Ha'e rã peẽ ma pemono'õ vinho-rã, ha'e gui kuaray puku jave py ma hi'a ha'e azeite-rã pemono'õ. Pemboyru 'rã hyrurã pereko va'e py. Ha'e rami vy 'rã pendekuai tetã pendekoague py ae — he'i. \p \v 11 Ha'e rami ae avi Moabe yvy re judeu kuery ikuai va'e, Amom ramymino kuery mbyte, Edom ha'e yvy ha'e javi rupi ikuai va'e avi oendu okuapy Babilônia pygua huvixa oejaague Judá regua okuave va'ekue. Oendu avi Aicão ra'y Gedalias, Safã ramymino va'e ha'e kuery re opena va'erã omoĩague. \m \v 12 Ha'e rami oendu vy ojevypa ju opa rupi omoaĩa ague gui. Judá yvy re ju ou, Mispa tetã py Gedalias oĩa py. Ha'e rami vy omono'õ reta okuapy uva, kuaray puku jave py hi'a va'e guive. \s1 Gedalias rovai Ismael opu'ãague \p \v 13 Ha'e gui Careá ra'y Joanã ha'e xondaro ruvixa kuery nhuũndy rupi ikuai va'ekue ou okuapy Mispa tetã py Gedalias oĩa py. \m \v 14 Ha'e vy ixupe aipoe'i okuapy: \p — Reikuaa pa Amom kuery ruvixa Baalis ombouague Netanias ra'y Ismael ndejuka aguã? — he'i teĩ Aicão ra'y Gedalias ndogueroviai. \p \v 15 Ha'e ramo Careá ra'y Joanã ma Mispa pyve ijayvu Gedalias pe ha'e ae'ia py. Ha'e vy aipoe'i: \p — Aỹ ma aa 'rã nhemi rupi Netanias ra'y Ismael ajuka aguã. Mba'e re tu ha'e ou 'rã ndejuka aguã? Ha'e rami ri ramo Judá kuery ndereve ikuai va'e ha'e javi oaĩmba 'rã, Judá regua okuave va'ekue okanhymba 'rã guive — he'i. \p \v 16 Ha'e rami teĩ Aicão ra'y Gedalias ombovai vy aipoe'i Careá ra'y Joanã pe: \p — Ejuka eme. Mba'eta Ismael rovai ndeayvua ma anhetẽ e'ỹ. \c 41 \p \v 1 Ha'e gui sete jaxya py Netanias ra'y Ismael ou. Ha'e va'e ma Elisama ramymino va'e oiko, huvixa ro pyguare. Ngupive ogueru avi dez avakue huvixa rembiguai kuery. Mispa tetã py ovaẽmba Aicão ra'y Gedalias oĩa py. Ha'e rami vy hexeve okaru okuapy Mispa py. \m \v 2 Ha'e jave py Netanias ra'y Ismael dez avakue ngupivegua kuery reve opu'ã vy kyxe py ojuka Aicão ra'y Gedalias, Safã ramymino va'e, yvy re opena va'erã Babilônia pygua huvixa omoĩ va'ekue. \m \v 3 Mispa py Ismael ojuka avi judeu kuery Gedalias revegua ikuai va'ekue ha'e javi, caldeu kuery joe opu'ãa pygua ha'e py ikuai va'ekue guive. \p \v 4 Gedalias ojukaague avave rei ndoikuaai ranhe jave ko'ẽ ju \m \v 5 ha'e py ovaẽ avakue Siquém, Siló ha'e Samaria tetã gui. Oitenta avakue ou guendyva onhopĩmba reve, oao omondoropa ha'e onhekyxĩmba rei reve guive.\f + \fr 41:5 \ft Ha'e rami ha'e kuery ikuai Jerusalém tetã ombovaipaague re ipy'a vai vy.\f* Ha'e va'e kuery ogueru okuapy tembi'u ha'e heakuã porã va'e \nd Senhor\nd* pegua opy ome'ẽ va'erã. \m \v 6 Ha'e ramo Netanias ra'y Ismael ma ha'e kuery ovaexĩ vy oẽ Mispa tetã gui. Ojae'o reve oo. Ha'e rami vy ovaexĩ vy aipoe'i ha'e kuery pe: \p — Peju ke Aicão ra'y Gedalias oĩa py — he'i. \p \v 7 Ha'e gui tetã mbyte peve ha'e kuery ovaẽ ramo Netanias ra'y Ismael ngupivegua kuery reve ojukapa. Ha'e vy tetekue omombopa yvykua oĩ va'e py. \p \v 8 Ha'e rã ha'e kuery va'e regua dez avakue okuave va'e aipoe'i okuapy Ismael pe: \p — Orejuka eme, mba'eta roguereko trigo, cevada, azeite ha'e ei romoĩ porã va'ekue. Peteĩ mba'ety py ma ronhomi — he'i okuapy. Ha'e ramo ojuka e'ỹ re oeja, amboae kuery ojukaague rami e'ỹ. \p \v 9 Yvykua Gedalias revegua avakue re'õgue Ismael omomboague ma huvixa Asa ojo'o va'ekue, hexe Israel pygua huvixa Baasa opu'ã ramo ojoko aguã. Ha'e va'ekue ae ju Netanias ra'y Ismael omonyẽ te'õgue. \p \v 10 Ha'e gui Mispa tetã py opyta va'ekue Ismael ogueraapa oipokua reve, huvixa rajy kuery ha'e heta va'e kuery Mispa py opyta va'ekue ha'e javi. Ha'e va'e kuery re jopya kuery ruvixa Nebuzaradã opena ukaague Aicão ra'y Gedalias pe. Ha'e kuery ae Netanias ra'y Ismael ogueraapa oipokua reve. Amom ramymino kuery yvy katy oo. \s1 Oipokuaa reve ogueraa pyre kuery Joanã ogueraa jepepaague \p \v 11 Ha'e nunga Careá ra'y Joanã oendu, hexevegua xondaro ruvixa kuery ha'e javi voi. Netanias ra'y Ismael ojapo vaiague ha'e kuery oendu vy \m \v 12 ogueraa ojeupegua avakue ha'e javi. Ha'e vy oje'oi Netanias ra'y Ismael re opu'ã aguã. Ha'e vy ojeupity yupa tuvixa va'e Gibeão py oĩ va'e yvýry. \m \v 13 Ha'e ramo heta va'e kuery Ismael ogueraa va'ekue ma Careá ra'y Joanã ha'e hupivegua xondaro ruvixa kuery ou rã oexa vy ovy'a rei okuapy. \m \v 14 Ha'e rami vy Mispa gui Ismael oipokua reve ogueraa va'ekue ojevy vy oopa okuapy Careá ra'y Joanã-a katy. \m \v 15 Ha'e rã Netanias ra'y Ismael ma oo jepe Joanã gui. Oito avakue reve oo Amom ramymino kuery yvy re. \p \v 16 Ha'e gui Careá ra'y Joanã ha'e hexevegua xondaro ruvixa kuery ogueru ju heta va'e kuery Netanias ra'y Ismael oipokua reve Mispa gui ogueraa va'ekue, Aicão ra'y Gedalias ojuka ma rire. Ha'e va'e kuery ma avakue ipy'a guaxukueve joe opu'ãa pygua, kunhague, kunumigue'i ha'e eunuco kuery Gibeão py ojou vy ogueraa va'ekue. \m \v 17 Ha'e kuery ogueraa vy opyta ranhe Gerute-Quimã tekoa Belém katy'i oĩ va'e py, Egito yvy katy ojavaxe vy \m \v 18 caldeu kuery gui. Mba'eta okyje rei okuapy, mba'eta Aicão ra'y Gedalias yvy re opena va'erã Babilônia pygua huvixa omoĩ va'ekue ri Netanias ra'y Ismael ojuka rire. \c 42 \s1 Egito katy heta va'e kuery oo e'ỹ aguã re Jeremias ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui Careá ra'y Joanã reve xondaro ruvixa kuery ovaẽmba, Hosaías ra'y Jezanias ha'e heta va'e kuery ha'e javi, yvatekueve ha'e yvyĩgueve voi. \m \v 2 Ha'e rami vy aipoe'i okuapy profeta Jeremias pe: \p — Ndevy pe rojerure \nd Senhor\nd* Nderuete pe reporandu aguã orere ha'e kova'e kuery okuave'i va'e ha'e javi re. Mba'eta heta orekuai va'ekue ri mbovy'i aỹ orekuai, nderexa py ae rexaa rami. \m \v 3 Eporandu ke \nd Senhor\nd* Nderuete pe orevy oikuaa uka aguã tape marã katy roo aguã, ha'e mba'e pa rojapo aguã re — he'i. \p \v 4 Ha'e ramo ha'e kuery pe profeta Jeremias aipoe'i: \p — Pendeayvua xee roendu ma vy aporandu 'rã \nd Senhor\nd* Penderuete pe pendeayvuague rami. Pendevy guarã \nd Senhor\nd* ijayvua ha'e javi ma amombe'u porã 'rã pendevy. Pendevy namombe'u e'ỹi 'rã mba'eve — he'i. \p \v 5 Ha'e kuery aipoe'ive ju Jeremias pe: \p — Ha'e gui \nd Senhor\nd* Nderuete ayvu orevy guarã ndevy ombou va'e ndorojapopai ri ramo tove \nd Senhor\nd* anhetẽ rupi ha'e ojeroviapy oikoa rupi topu'ã orerovai. \m \v 6 Ijayvua iporã e'ỹ vy ipoyi va'e teĩ ronhe'ẽ rendu 'rã \nd Senhor\nd* Nhanderuete, ixupe ndevy roporandu uka rire. \nd Senhor\nd* Nhanderuete ronhe'ẽ rendu 'rã oremoingo porã aguã — he'i okuapy. \p \v 7 Ha'e gui ma dez araa py \nd Senhor\nd* oayvu ombou Jeremias pe. \m \v 8 Ha'e ramo oenoĩ Careá ra'y Joanã, hexevegua xondaro ruvixa kuery ha'e heta va'e kuery ha'e javi, yvyĩgueve ha'e yvatekueve voi. \m \v 9 Ha'e vy aipoe'i ha'e kuery pe: \p — Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete, henonde peẽ kuery xevy pejerure uka rire. \m \v 10 “Kova'e yvy re ri pepyta ramo romboyvate 'rã, roity 'rã nda'ei. Xee ronhotỹ 'rã, noromondorovei 'rã guive, mba'eta xee nda'evei aiko mba'emo vai pendere ambouague re. \m \v 11 Pekyje eme guive Babilônia pygua huvixa gui, pekyjeague rami e'ỹ. Pekyjeve eme ixugui, mba'eta xee ae aiko 'rã peẽ kuery reve, rogueraa jepe ha'e ipo gui roipe'a aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 12 “Ha'e rami vy xee roipytyvõ 'rã, romboaxya rupi roguereko 'rã pendeyvy re ae penderekoa aguã. \m \v 13 Ha'e rami avi xapy'a rei ‘Oreyvy re ndoropytai 'rã’ peje 'rã, xapy'a rei \nd Senhor\nd* Nhanderuete ayvu napendui vy \m \v 14 aipopeje 'rã: ‘Any, Egito yvy re 'rã roo, mba'eta ha'e py ma ndoroexavei 'rã joe opu'ã va'e, noroenduvei 'rã guive mimby guaxu pu, ha'e mbojape ndoatavei 'rã orevy. Ha'e py ae 'rã orekuai’, peje 'rã. \m \v 15 Ha'e rami ri aipopeje ramo aỹ pejapyxaka \nd Senhor\nd* ayvu re, Judá pygua pekuave'i va'e. Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: Egito yvy re penderekoa aguã katy peo aguã pendejee pemoĩ ete ramo \m \v 16 pova'e nunga oiko 'rã pendere: kyxe revegua pekyjeague penderupity 'rã Egito yvy re, karuai pekyjeague voi penderakykue monha 'rã, ha'e py pemanomba aguã rami. \m \v 17 Ha'e ramigua ae 'rã oiko avakue Egito katy oo aguã ojee omoĩ va'e ha'e javi re. Ha'e kuery omanomba 'rã kyxe gui, karuai ha'e mba'eaxy vaikue gui. Ha'e kuery va'e regua ndokuavei 'rã peteĩve, ndoo jepei 'rã mba'emo vai ha'e kuery áry ambou va'e gui.” \m \v 18 Mba'eta po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: “Jerusalém pygua kuery áry xepoxya ha'e ajou vaia ambouague rami avi pende'áry voi ambou 'rã xepoxya, Egito katy peo ramo. Ayvu vaipy 'rã peiko, nhomondyipaarã guive. Pendeavykya rei 'rã, napendejou porãavei 'rã. Ha'e ramo ndapexavei 'rã kova'e tekoa.” \m \v 19 Mba'eta Judá regua pekuave'i va'e, pendevy pe \nd Senhor\nd* “Tapeo eme Egito katy” he'i rire penderexarai eme kova'e ára pendevy xeayvuague re. \m \v 20 Mba'eta peẽ ma penderekove rekovia ae pejekore, mba'eta \nd Senhor\nd* Penderuete pe aporandu aguã peju vy aipopeje va'ekue: “Eporandu orere \nd Senhor\nd* Nhanderuete pe. Ha'e gui orevy pe emombe'u ju \nd Senhor\nd* ijayvuague ha'e javi. Ha'e ramo ma rojapopa 'rã”, peje va'ekue ri. \m \v 21 Ha'e rami teĩ ha'e nunga ha'e javi aỹ peẽ kuery pe amombe'u porã teĩ ndapejapyxakai pekuapy \nd Senhor\nd* Penderuete peteĩve ayvu pendevy amombe'u va'e re voi. \m \v 22 Ha'e nunga rupi aỹ gui ma peikuaa pota porã pova'e re: Pemanomba 'rã kyxe gui, karuai ha'e mba'eaxy vaikue gui, Egito yvy re penderekoa aguã peoxeague py ae. \c 43 \s1 Egito katy heta va'e kuery Jeremias ogueraa okuapyague \p \v 1 Ha'e rami py heta va'e kuery pe Jeremias omombe'upa \nd Senhor\nd* Nguuete ijayvuague ha'e javi, \nd Senhor\nd* Tuuete omombe'u aguã ombou va'ekue. \m \v 2 Ha'e ramo Jeremias pe ijayvu okuapy Hosaías ra'y Azarias, Careá ra'y Joanã ha'e avakue onhemboyvate rei va'e. Ha'e vy aipoe'i okuapy: \p — Po rami ndeayvua ma apu, mba'eta \nd Senhor\nd* Nhanderuete nanemboui aipo're aguã: “Peo eme Egito katy penderekoa aguã ha'e py”, 're aguã. \m \v 3 Nerias ra'y Baruque rima nembo'e ra'e orerovai, caldeu kuery po py oremboaxa aguã, ha'e kuery orejukapa, e'ỹ vy Babilônia katy escravo-rã orereraapa aguã — he'i okuapy. \p \v 4 Ha'e rami py Careá ra'y Joanã nonhe'ẽ rendui \nd Senhor\nd* Judá yvy re opyta aguã, xondaro ruvixa kuery, neĩ heta va'e kuery voi. \m \v 5 Ha'e rami 'rãgue py Careá ra'y Joanã ha'e xondaro ruvixa kuery ogueraapa Judá regua kuery okuave'i va'ekue. Ha'e javi regua mbyte rupi ojavapaague gui ojevypa va'ekue Judá yvy re ju ikuai aguã teĩ. \m \v 6 Ogueraa avakue, kunhague, kunumigue'i, ha'e huvixa rajy kuery. Ogueraa avi heta va'e kuery Aicão ra'y Gedalias, Safã ramymino va'ea py jopya kuery ruvixa Nebuzaradã oeja va'ekue ha'e javi. Ogueraa avi profeta Jeremias, Nerias ra'y Baruque guive. \m \v 7 Ha'e rami vy ovaẽmba Egito yvy re, \nd Senhor\nd* ayvu noendu potai vy. Tafnes tetã py ovaẽmba okuapy. \s1 Egito yvy re Nabucodonosor ipo'aka aguã re Jeremias ijayvuague \p \v 8 Ha'e gui ma Tafnes tetã py \nd Senhor\nd* oayvu ombou ju Jeremias pe. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 9 “Eraa ndepo py ita tuvixakueve'i, ha'e emboje'apa pyrõa yvy jykue guigua py, Faraó rokẽ rexei'i Tafnes py oĩ va'e py. Judeu regua avakue oexaa py ejapo. \m \v 10 Ha'e vy aipo're 'rã ha'e kuery pe: ‘Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: Ne'exa, apy ae xee ambou 'rã xerembiguai Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor. Ha'e vy henda opena atyrã amoĩ uka 'rã kova'e ita amboje'a uka va'ekue áry. Ha'e ramo kova'e ita áry rupi ojapo 'rã oguy'i guenda openaaty ao'iarã. \m \v 11 Ha'e va'e ou vy ombovaipa 'rã Egito yvy. Ha'e rami vy ojuka 'rã ojuka pyrã ikuai va'e ha'e javi, escravo-rã heraa pyrã ma ogueraa 'rã escravo-rã, ha'e rã kyxe py ojuka pyrã ma kyxe py ae 'rã ojukapa. \m \v 12 Mba'eta omoendy 'rã oo Egito pygua kuery ruete peguare, oapypa 'rã. Ha'e rã mba'emo ra'angaa opyta va'e ma oipe'apa 'rã heravy. Oipe'apa 'rã heravy mba'emo Egito yvy re ikuai va'ekue, vexa'i re opena va'e kamixa puku py onhemonde ovya rami avi. Ha'e rami vy oo porã ju 'rã ha'e gui. \m \v 13 Omboa'ypa 'rã ita mba'emo ra'angaarã Egito yvy re omopu'ã mbyre, Bete-Semes py ikuai va'ekue. Oapypa 'rã guive oo Egito pygua kuery ruete peguare.’ ” \c 44 \s1 Egito yvy re judeu kuery ikuai va'e ojerovia e'ỹa re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui \nd Senhor\nd* oayvu ombou Jeremias pe, judeu kuery Egito yvy re ikuai va'e ha'e javi reko re, Migdol tetã py, Tafnes, Mênfis ha'e Patros yvy re ikuai va'e re guive. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 2 “Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu: Pexa ma opa mba'e vai Jerusalém ha'e Judá re tetã ikuai va'e áry ambou va'ekue. Ne'exa, aỹ minha tekoa ve'ỹ ma opyta, ha'e py ikuai va'ekue jipoavei. \m \v 3 Ha'e kuery re ha'e nunga oiko mba'emo vai anho ojapoague re. Xembopoxy rive okuapy amboae ramigua tuuete re ovapa vy, ha'e va'e pe heakuã porã va'e oapy aguã. Ha'e nunga ma teĩgueve voi ha'e kuery oikuaa va'ekue'ỹ, neĩ peẽ kuery, peneramoĩ kuery voi oexa kuaa va'ekue'ỹ teĩ. \m \v 4 Xee ma ko'ẽ rai'i guive ha'e kuery pe ambou va'ekue xerembiguai profeta kuery, ha'e kuery pe aipoe'i aguã: ‘Nda'evei guĩ nunga ojeguarupy xee ajou vai va'e pejapoa rupi pendekuai aguã’, he'i aguã. \m \v 5 Ha'e rami teĩ ha'e kuery noendu potai, neĩ ndojapyxakai gueko vai gui ojeko rerova e'ỹ aguã, amboae ramigua tuuete kuery pe mba'emo oapy okuapya gui guive. \m \v 6 Ha'e ramo mae ambou xepoxya ha'e namboaxyveia. Judá re tetã ikuai va'e áry ou, Jerusalém py tape ikuai va'e rupi guive. Ha'e ramo ombovaipa pyre, tekoa ve'ỹ opyta, aỹ minha jaexaa rami”, he'i. \p \v 7 Aỹ ma po rami ju ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete: “Mba'e re tu pendejeupe ae ri pejapo vaia rupi pendekuai? Mba'eta Judá kuery mbyte gui pemokanhymba avakue, kunhague, kyrĩgue ha'e okambu va'e kuery voi, peẽ kuery va'e regua oikove e'ỹ aguã. \m \v 8 Mba'e re tu xembopoxy teri pekuapy mba'emo pendepo py pejapoa py rive? Mba'eta mba'emo ra'angaa pe rive 'rã peapy heakuã porã va'e Egito yvy re peoague py. Ha'e rami py peẽ ae penhemokanhy peovy, ha'e penhemoingo yvy regua kuery ojojai rei ha'e ojou vai va'erã. \m \v 9 Penderexarai ma teve peneramoĩ kuery reko vaiague re, ha'e Judá pygua huvixa kuery avakue ha'e kunhague reko vaiague re? Penderexarai teve pendera'yxy kuery reve pendereko vaiague re, ha'e Judá yvy re ha'e Jerusalém mbyte rupi ae pendekuaiague re? \m \v 10 Mba'eta aỹ peve peẽ kuery napenhemo'yvyĩ'i, xerenonde teĩ pejererokyje rupi e'ỹ pendekuai, mba'eta xeguigua lei rupi e'ỹ pendekuai, pendevy ha'e peneramoĩ kuery pe xeayvu aeja va'ekue rupi e'ỹ guive.” \p \v 11 Ha'e rami vy \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e Israel kuery Ruete aipoe'i: “Ne'exa, aỹ penderovai arova 'rã xerova pendere ajapo vai aguã, Judá regua kuery amokanhymba aguã. \m \v 12 Ha'e rami vy aipe'apa 'rã Judá regua okuave'i va'e Egito yvy re ikuai aguã onhea'ã rei va'ekue. Ha'e ramo ha'e kuery omanomba 'rã ha'e py ae. Kyxe py ojukaa 'rã, e'ỹ vy karuai gui 'rã ho'a. Kyrĩgue'i ha'e tujakue'i okanhymba 'rã. Kyxe py, e'ỹ vy karuai gui omanomba 'rã. Ayvu vaipy 'rã ikuai, nhomondyipaarã, ojou vaipy ha'e ojojai reipy. \m \v 13 Mba'eta Jerusalém tetã re ajapoague rami ae xee ambopaga 'rã Egito yvy re ikuai va'e, kyxe, karuai ha'e mba'eaxy vaikue ambou vy. \m \v 14 Ha'e va'e gui ma mava'eve ndoo jepeai 'rã, Judá gui Egito yvy re ikuai aguã oo va'ekue regua. Ndoikoavei 'rã Judá yvy katy ojevy va'erã, ha'e katy ju ojevyxe teĩ. Ha'e katy ndojevyavei 'rã, amongue ete'i oo jepe va'ekue e'ỹ vy.” \s1 Jeremias ayvu ombovai atã okuapyague \p \v 15 Ha'e gui Egito yvy re Patros py heta ikuai kunhague tuuete kuery mboae pe rive heakuã porã va'e rapya kuery. Kunhague ha'e rami ikuaia ma ime kuery oikuaa avi. Ha'e rami vy ome kuery reve ijaty okuapy, heta va'e kuery ha'e javi reve. Jeremias pe ha'e kuery ombovai vy aipoe'i okuapy: \p \v 16 — Nhanderuete rery rupi ayvu orevy remombe'u teĩ ore ma ndorojapoi 'rã ndeayvua. \m \v 17 Ha'e rami 'rãgue py oreayvua rami ae 'rã rojapo. Ha'e rami vy mba'emo heakuã porã va'e roapyve tema 'rã yva re orexyete oĩ va'e pe. Ixupe rome'ẽ avi 'rã mba'emo rykue orekuaiaty rami ae, oreramoĩ kuery ikuaiague rami guive, oreruvixave kuery ha'e yvatekueve Judá regua tetã ikuai va'e rupi ha'e Jerusalém tetã mbyte rupi ikuaiague rami. Mba'eta ha'e va'e jave ma orevy ndoatai va'ekue mbojape. Roiko porã va'ekue, mba'emo vai ndoikoi guive. \m \v 18 Ha'e gui aỹ ma orexyete yva pygua pe heakuã porã va'e roapyaty gui roipytu'u rire, ha'e ixupe mba'emo rykue norome'ẽvei ma rire opa mba'e oatapa orevy. Kyxe py roiko vaipa, karuai ha'e mba'eaxy vaikue gui guive. \m \v 19 Ha'e rami avi oreme kuery reve e'ỹ ri ty'y orexyete yva pygua pe rome'ẽ heakuã porã va'e ha'e mba'emo rykue roapy? — he'i okuapy. \s1 Ha'e kuery ombopagaa aguã re Jeremias ijayvuague \p \v 20 Ha'e ramo Jeremias ombovai heta va'e kuery ha'e javi: avakue, kunhague ha'e pavẽ rei ha'e rami ete ixupe ijayvu va'ekue guive. Ha'e vy aipoe'i: \p \v 21 — \nd Senhor\nd* nda'u hexarai ha'e ndoikuaa potai 'rã ri ha'e nungakue re, Judá regua tetã ha'e Jerusalém mbyte rupi mba'emo peapy pekuapyague re, peneramoĩ kuery voi, penderuvixa kuery, yvatekueve, ha'e pendeyvy jave rupi ikuai va'e ojapoague re? \m \v 22 Any, pendeko vai pekuapya ma \nd Senhor\nd* ndogueropo'akavei ma, ojeguarupy anho pejapo ramo. Ha'e nunga rupi ae pendeyvy opyta tekoa ve'ỹ ha'e nhomondyipaarã, ha'e py jipoavei aguã, aỹ jaexaa rami ae. \m \v 23 Mba'eta \nd Senhor\nd* rovai ae pejejavy heakuã porã va'e peapy pekuapya py. Napendu potai guive \nd Senhor\nd* ayvu. Ixuguigua lei ojapo uka va'ekue rupi e'ỹ pendekuai. Ha'e nunga rupi ae ri pendere ou mba'emo vai, aỹ jaexaa rami — he'i. \p \v 24 Jeremias aipoe'ive ju heta va'e kuery pe, kunhague pe guive: \p — Peẽ kuery Judá regua Egito yvy re pendekuai va'e ha'e javi, pejapyxaka ke \nd Senhor\nd* ijayvua re. \m \v 25 Mba'eta \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete aipoe'i: “Peẽ ha'e pendera'yxy kuery reve ma pendejuru py anho e'ỹ pejejavypa pekuapy, pendepo py ae pejapo penhemboayvuague. Mba'eta aipopeje: ‘Orexyete yva pygua pe ronhemboayvu rokuapy mba'emo roapy ha'e mba'emo rykue rome'ẽ aguã re. Ha'e gui oreayvuague rojapopa 'rã’, peje va'ekue. Ha'e nunga rupi aỹ pejapopa na pendeayvuague, ojeupitypa ete aguã rami pejapo”, he'i. \m \v 26 Ha'e rami avi Judá regua Egito yvy re pendekuai va'e, pendu ke \nd Senhor\nd* ayvu: “Ne'exa, xee ma aura 'rã xerery ipo'akapa va'e rupi ae, raka'e rã teĩ Egito yvy jave rupi Judá kuery juru gui nonhenduvei ma 'rã xerery rupi oura vy ‘Anhetẽ ete \nd Senhor\nd* oikove va'e rery rupi aura’, he'i va'e. \m \v 27 Mba'eta ne'exa, ha'e kuery re xee aikuaa pota 'rã mba'emo vai ambou aguã, mba'emo porã nda'ei. Ha'e ramo Judá kuery Egito yvy re ikuai va'e ha'e javi oiko vai 'rã kyxe py e'ỹ vy karuai gui, okanhymba peve. \m \v 28 Amongue ete'i 'rã kyxe gui oo jepe vy Egito yvy gui ojevy Judá yvy katy. Ha'e rã Judá kuery Egito yvy re ikuai aguã oo va'ekue mboae ma oikuaapa 'rã xeayvu pa ojeupity va'ea, tyrã pa ha'e kuery ayvu. \m \v 29 Pova'e nunga ajapo 'rã peikuaa aguã kova'e tekoa py rombopaga 'rãa, ha'e anhetẽ xeayvuague ojeupitypa 'rãa peẽ kuery re mba'emo vai ambou aguã regua”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 30 “Ne'exa, po rami 'rã peikuaa. Egito pygua huvixa Faraó Hofra hery va'e ma xee amboaxa 'rã hovaigua ijukaxea kuery po py, Judá pygua huvixa Zedequias minha hovaigua ijukaxea Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor po py amboaxaague rami ae”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 45 \s1 Baruque pe Jeremias ayvu omombe'uague \p \v 1 Josias ra'y Joaquim Judá pygua huvixa va'e irundy ma'etỹ re ma oĩ jave profeta Nerias ra'y Baruque ombopara oiny Jeremias ayvu kuaxia re. Ha'e gui ixupe ju Jeremias ijayvu vy aipoe'i: \p \v 2 — Baruque, po rami \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete ijayvu ndereko re. \m \v 3 Ndee ma aipo're va'ekue: “Xee tu nda'evei ete aikovy! Mba'eta xee aiko axya áryve \nd Senhor\nd* ombou ndavy'aive aguã. Xekane'õ ma xepoaẽ riaea py, ndajoui apytu'u aguã”, 're va'ekue. \m \v 4 Ha'e ramo aipoe'i uka ndevy: “Po rami ijayvu \nd Senhor\nd*: Ne'exa, xee ma aitypa ju 'rã amopu'ã va'ekue, ha'e amondoro ju 'rã anhotỹ va'ekue. Ha'e nunga oiko 'rã yvy jave re. \m \v 5 Ha'e gui ndee ha'vy ndeyvateve nhea'ã teve? Enhea'ãve eme ha'e rami. Mba'eta ne'exa, avakue ha'e javi áry xee ambou 'rã mba'emo vai. Ha'e rã ndee ma rojapo 'rã nderekoverã rejou aguã rami, mamo rã rei reoa py”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 46 \s1 Egito pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 1 Po rami profeta Jeremias pe \nd Senhor\nd* ombou oayvu yvy regua kuery rovai. \m \v 2 Egito yvy re ranhe ayvu oĩ, Egito pygua huvixa Faraó Neco xondaro kuery rovai. Mba'e ha'e va'e xondaro kuery re Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor opu'ã vy ipo'aka. Carquemis tetã re ipo'aka Eufrates yakã yvýry, irundy ma'etỹ re ma Josias ra'y Jeoaquim Judá pygua huvixa oĩ jave py. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 3 “Pereko katu ke hu'y jokoarã ha'e nhomo'ãa tuvixa va'e. Ha'e vy tapeo joe pepu'ã aguã katy. \m \v 4 Pembokupe árygua kavaju, kavaju árygua kuery guive toĩmba. Ha'e vy ngora hatã va'e reve pejexa uka pavẽ. Pereko katu ke hu'y, penhemonde guive pexo regua py. \m \v 5 Ha'e rire teĩ mba'exa tu aexa okyje va'e ojevypa jogueruvy rã? Mba'eta ipy'a guaxukueve re ipo'akaa ra'e. Ha'e ramo ha'e kuery ma guakykue re oma'ẽ e'ỹ re onhamba oje'oivy, jovaive-ive re imongyjearã ombojere ouvy ramo”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 6 “Ha'e kuery onha ratã teĩ nda'evei ojava ete aguã, ipy'a guaxukueve teĩ ndoo jepei. Mba'eta kuaray ijapu'a'ia katy Eufrates yakã yvýry rupi onhepyxanga vy ho'apa joguerupy. \p \v 7 “Mava'e kuery tu Nilo yakã oxyry atãa rami oẽ jogueruvy va'e, yakã yy omyĩ atã-atã va'e rami? \m \v 8 Egito pygua kuery ae ri Nilo yakã oxyry atãa rami oẽ jogueruvy va'e. Mba'eta ha'e kuery aipoe'i okuapy: ‘Nhaẽ vy jajao'ipa 'rã yvy jave rupi, nhambovaipa 'rã tetã ikuai va'e, ha'e pygua kuery ha'e javi guive’, he'i teĩ. \m \v 9 Neĩ ke kavaju árygua kuery, tapeo, pemondyi heravy karóxa mboguataa kuery, ipy'a guaxukueve ha'e javi toẽmba avi. Etiópia pygua ha'e Pute pygua kuery voi oo hu'y jokoa reve, Líbia pygua kuery guyrapa oiporu kuaa va'e voi. \m \v 10 Mba'eta ha'e va'e ára ma \nd Senhor\nd* ára, \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ngovaigua kuery ombopaga aguã. Ha'e nunga rupi omomba 'rã kyxe py. Ha'e ramo nhomomba 'rã inhakanhymba ha'e tuguy py oka'upa peve. Mba'eta \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ae oa'anga jojuka aguã, kuaray ijapu'a'ia katy Eufrates yakã yvýry. \p \v 11 “Ha'e gui Egito pygua rajy kuery, tapeo Gileade katy moã peru aguã. Ha'e rami avi moã pejou reta teĩ nda'evei, mba'eta moã jipoi penemongueraarã. \m \v 12 Yvy regua kuery oendu ma okuapy penemoxĩmbaarã ou rã, yvy jave rupi peneraxẽ rei nhendu ramo. Ha'e vy pendea pygua ipy'a guaxukueve onha jogueravy vy ojeapi 'rã ipy'a guaxukueve mboae re. Ha'e rami vy jojavi 'rã ho'apa.” \p \v 13 Ha'e gui po rami \nd Senhor\nd* ijayvu profeta Jeremias pe. Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ou vy Egito yvy regua kuery re opu'ã aguã re ijayvu. \m \v 14 “Pemombe'u ke pova'e ayvu Egito yvy re. Migdol py ke pendu uka, Mênfis ha'e Tafnes tetã py guive. Ha'e vy aipopeje 'rã: ‘Pejexa uka ke, peiko katupa, mba'eta kyxe omomba ma heravy pendeyvýry ikuai va'e ha'e javi’, peje 'rã. \m \v 15 Mba'exa tu oitya ma penderuete ra'angaa Toro pejea? Nai'aĩ ranhei ma voi, \nd Senhor\nd* ae oity ramo. \m \v 16 \nd Senhor\nd* ma heta ete ojapo onhepyxanga vy ho'a aguã rami. Ha'e kuery jo'a-jo'a ho'a ovy vy aipoe'i 'rã: ‘Pevy ke, jajevypa ju nhaneretarã kuerya katy, nhanekyrĩ'iague py, kyxe py nhanemombaa gui’, he'i 'rã. \m \v 17 Ha'e py ma Egito pygua huvixa Faraó ojavykya rei vy ixupe ‘Hevovo rei va'e rive’, he'i 'rã okuapy, mba'emo ojapoa ára omboaxa rive rire”, he'i. \m \v 18 Ha'e gui ma Huvixa \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e hery va'e aipoe'i: “Anhetẽ ete xee ae rekove rupi aura vy aipoa'e: Ou 'rã peteĩ ipo'akave ete va'e, Tabor yvyty pavẽ gui yvatevea rami, ha'e Carmelo yvyty ye'ẽ yvýry oĩa rami ojekuaa porã va'e. \m \v 19 Ha'e nunga rupi Egito pygua rajy kuery, pereko katu ke penemba'e rei-rei peraa aguã escravo-rã pendereraa katy. Mba'eta Mênfis tetã ma ombovaipaa ma, omokanhymbaa ma avave rei noĩavei aguã rami. \m \v 20 Egito yvy ma vaka ra'y iporãve va'e ramigua teĩ ou ma oiny mbytu kuaray ijapu'a'ia katy gui. \m \v 21 Ha'e ramo xondaro kuery peráta re ha'e kuery ojou va'ekue voi vaka omongyra pyre rami ikuai teĩ ojekupe rerova vy ojavapa 'rã jogueravy. Joe nopu'ãi 'rãe, mba'eta ha'e pygua kuery re ou imombaarã ha'e ombopagaa aguã ára. \m \v 22 Ha'e rami vy Egito pygua kuery ma mboi onha vy hevovo rei ovya rami 'rã onhendu, mba'eta ha'e kuery rovai hovaigua kuery ou ma oiny haxa reve, yvyra rake'oa rami. \m \v 23 Ha'e kuery ojayapa 'rã ka'aguy inhana ete teĩ”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e kuery ma tuku-karu gui hetave 'rã, mbovy e'ỹ 'rã ikuai. \m \v 24 Ha'e nunga rupi Egito pygua rajy kuery oxĩmba ma, kuaray ijapu'a'ia katy guigua kuery po py omboaxaa rire.” \p \v 25 Ha'e gui ma \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete aipoe'i: “Ne'exa, ambopaga 'rã Nô tetã pygua kuery ruete Amom, ha'e gui Faraó, Egito yvy regua kuery, ha'e pygua tuuete ramigua kuery guive. Faraó reve ambopaga avi 'rã hexe ojerovia va'e kuery. \m \v 26 Ha'e kuery amboaxapa 'rã ijukaxea kuery po py, Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor po py ae, hembiguai kuery po py guive. Ha'e rami teĩ ha'e va'e rire ma ha'e py hekoa ju 'rã yma guare rami ae”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 27 “Ha'e nunga rupi xerembiguai Jacó kuery, pekyje eme. Israel kuery, penhemondyi eme. Mba'eta xee rogueraa jepe 'rã yvy peoague gui mombyry teĩ, peneramymino kuery arupa ju 'rã yvy escravo-rã ogueraa ague gui. Ha'e ramo Jacó kuery ojevypa ju 'rã, opytu'u ha'e ikuai porã'i 'rã, imongyjearã jipovei ramo. \m \v 28 Ha'e nunga rupi xerembiguai Jacó kuery, pekyje eme, mba'eta xee aiko pendereve. Xee amomba 'rã yvy regua kuery romondoukaague pygua. Ha'e rã peẽ kuery ma noromombai 'rã. Xee rombopaga 'rã teĩ ha'evea peve'i, mba'eta noromboeko porã rivei 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 47 \s1 Filisteu kuery rekorã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui filisteu kuery regua ayvu ju profeta Jeremias pe \nd Senhor\nd* ombou va'ekue, Gaza tetã re Faraó kuery opu'ã e'ỹ mbove. \m \v 2 Ha'e vy \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, kuaray ijapu'a'ia katy gui yy opu'ã-pu'ã vy oxyry atã 'rã ouvy. Ha'e rami vy ojao'ipa 'rã heravy yvy ha'e ikuai va'e ha'e javi, tetã ha'e ha'e pygua kuery guive.\f + \fr 47:2 \ft “Yy ou” he'ia ma Babilônia pygua kuery joe opu'ã vy ou aguã re ijayvu vy.\f* Ha'e ramo avakue ojapukai pavẽ 'rã, yvy re ikuai va'e ojae'opa 'rã okuapy, \m \v 3 mba'eta oendu 'rã kavaju pyambu ha'e hevovo rei ouvya, karóxa parãa ha'e iruéra nhe'ẽ reia. Ha'e rami vy tuu kuery noipytyvõ kuaavei 'rã gua'y kuery, ipo kangypaa gui rive. \m \v 4 Mba'eta omombaa aguã ára ovaẽ ma oiny filisteu kuery, Tiro ha'e Sidom tetã pytyvõarã ikuai va'ekue rembyrekue omokanhymbaa aguã. Ha'e rami vy \nd Senhor\nd* omomba 'rã filisteu kuery, Caftor ye'ẽ pa'ũ re okuave'i va'ekue guive. \m \v 5 Ha'e ramo Gaza tetã pygua kuery onhopĩmba 'rã oakã, Asquelom pygua kuery voi okyrirĩmba 'rã okuapy, yvyugua rupi ikuai va'e ha'e javi reve. Raka'e peve tu penhekyxĩmba rei 'rã? \p \v 6 “Aipopeje: ‘Ai \nd Senhor\nd* guigua kyxe, raka'e peve nda'u repytu'ua rupi e'ỹ 'rã reiko? Ejevy ju ke nderyru py, repytu'u ha'e reĩ rive ju aguã’, peje teĩ. \p \v 7 “Ha'e rami avi kyxe, mba'exa tu repytu'u ta \nd Senhor\nd* ndevy mba'emo ojapo uka teri ramo? Mba'eta reo 'rã Asquelom tetã re, ye'ẽ yvýry ikuai va'e re guive, mamo rã nemondoukaa katy rei.” \c 48 \s1 Moabe pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui Moabe yvy regua ayvu ju \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ombou va'ekue: “Nda'evei ete 'rã Nebo tetã pygua kuery pe, ombovaipaa ma ramo. Quiriataim pygua kuery voi oxĩmba 'rã, ha'e kuery re ipo'akaa rire. Tetã ikorapa va'e py voi oxĩmba ha'e onhemondyipa 'rã okuapy. \m \v 2 Mba'eta Moabe yvy re ndojouavei ma iporãgueve ikuai va'ekue. Hesbom tetã py jogueroayvua 'rã ha'e kuery rovai opu'ã aguã re. Ha'e vy aipo'ea 'rã: ‘Peju ke, nhamomba, peteĩ regua ikuai ve'ỹ aguã’, 'ea. Ha'e ramo ndee Madmém tetã pygua kuery voi pekyrirĩmba 'rã, ha'e kyxe revegua penderakykue monha 'rã. \m \v 3 Horonaim gui voi haxẽ rei va'e onhendu, ombovaipaa ha'e omombaa ete rire. \m \v 4 Ha'e rami py Moabe yvy ivaipa ma. Ha'e ramo ha'e pygua ra'y kue'iry ojapukai nhendu 'rã okuapy. \m \v 5 Luíte yvy'ã katy oẽ ovya rupi ojae'oa 'rã jogueravy opo'o e'ỹ re. Ha'e gui Horonaim yvy'ã guy katy oguejy ovya rupi ipy'a vai nhendu 'rã jogueravy omokanhymbaa rã. \m \v 6 Pejava ke penderekove peraa jepe aguã, yvy piru reia py peteĩ yvyra'i ha'e ae'i hi'aĩ va'e rami teĩ. \m \v 7 Ndee ae mba'emo rejapo va'e re ha'e mba'emo rerekopa va'ekue re rive rejerovia rire ndee voi ndepe'aa 'rã. Mba'eta tuuete ramigua Quemos voi heraa 'rã, ixupegua sacerdote kuery ha'e yvatekueve guive. \m \v 8 Mba'eta peteĩ-teĩ tetã re ou 'rã imbovaipaarã, neĩ peteĩve ma ndoo jepei 'rã. Ha'e ramo yvyugua rupi ikuai va'ekue omanomba 'rã, nhuũndy rupi ikuai va'e voi, ha'e rami aguã \nd Senhor\nd* ijayvu rire. \p \v 9 “Moabe pygua kuery pe tome'ẽa ipeporã, oveve vy oo jepe aguã. Mba'eta ha'e kuery retã ombovaipaa 'rã, avave rei noĩavei ma 'rã ha'e py. \m \v 10 Ayvu vaipy toiko \nd Senhor\nd* pe kyre'ỹa rupi e'ỹ omba'eapo va'e, jouguy moẽa py okyxe ndoiporui va'e. \m \v 11 Mba'eta Moabe pygua kuery ma jypy'i guive ikuai porã'i va'ekue, vinho hyru py oky'akue reve opyta riae oiny va'e rami, ha'e hyru mboae py teĩgueve ndoguerovaai teri va'e rami, mba'eta ha'e kuery ma peteĩgueve ma voi escravo-rã heraa va'e'ỹ teri. Ha'e rami vy jypy guare rami ae hee ha'e heakuã porã tema va'e rami ikuai teĩ.” \m \v 12 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ou ma oiny ára ha'e kuery rovai ambou aguã vinho onhoẽa rami avi oipe'apa va'erã kuery. Ha'e ramo ha'e kuery onhoẽmba 'rã hyru gui, hyrukue ombovopa 'rã guive. \m \v 13 Ha'e ramo Moabe pygua kuery oxĩmba 'rã nguuete ramigua Quemos re rive ojeroviaague gui, Israel kuery Betel py mba'emo re ojeroviaague gui oxĩmba okuapyague rami. \m \v 14 Mba'exa vy tu aipopeje: ‘Ore kuery ma orepy'a guaxukueve, ava mbaraetekue joe ropu'ãa pyguarã meme orekuai’, peje? \m \v 15 Mba'eta Moabe yvy ombovaipaa ramo ha'e pygua kuery oẽmba ma jogueravy guetã gui. Ha'e pygua kunumigue xondarorã oiporavo pyre voi heraapa ma ojukaa aguã katy”, he'i Huvixa guaxuve, \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e hery va'e. \p \v 16 “Ovaẽ rai'i ma Moabe pygua kuery okanhymba aguã, ovaẽ rai'i ete ma mba'emo vai. \m \v 17 Ha'e kuery ijyvýry pendekuai va'e pemboaxy ke, hery peikuaa va'e ha'e javi. Ha'e vy aipopeje: ‘Mba'exa tu yvyra imbaraete, popoka iporã va'ekue opẽ vyvoi!’ peje. \m \v 18 Ha'e gui Dibom pygua rajy kuery, peguejy ma penerenda porã gui, ha'e yvy py rive ju peguapy peiny. Mba'eta penderovai oẽ ma ouvy Moabe yvy mombaarã, peneretã ikorapa va'ekue guive ombovaipa. \m \v 19 Ha'e gui Aroer pygua kuery voi, peĩ ke tape yvýry, ha'e pexa pota peiny. Ha'e vy peporandu ke ojava ha'e oo jepe va'e kuery pe: ‘Mba'e tu oiko?’ peje. \m \v 20 Ombovai 'rã: ‘Moabe pygua kuery oxĩmba ma okuapy, onhemondyipa rei guive. Penhendu ha'e pejapukai, ha'e Arnom yakã peve pemombe'u Moabe yvy ombovaipaa maa’, he'i 'rã. \m \v 21 Nhuũndy ikuai va'e re voi ou imokanhymbaarã, Holom tetã, Jaza ha'e Mefaate áry, \m \v 22 ha'e gui Dibom, Nebo ha'e Bete-Diblataim áry, \m \v 23 Quiriataim, Bete-Gamul ha'e Bete-Meom áry, \m \v 24 Queriote ha'e Bozra áry, Moabe yvy re tetã ikuai va'e ha'e javi áry, mombyry ha'e ha'e'i rupigua guive. \m \v 25 Omombaa ma Moabe pygua kuery po'akaa, ijyva omopẽmbaa ma”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 26 “Pemoakanhymba oka'u va'e rami, \nd Senhor\nd* rovai onhemboyvate rei rire. Ha'e ramo Moabe pygua kuery onhembojere-jere 'rã nhoguenoiny ombojevyague rupi ae, ijojai reia kuery oexaa py. \m \v 27 Mba'eta peẽ kuery nda'u Israel kuery napendejojai rei avi? Ha'e kuery nda'u imonda va'e kuery reve ri ombo'aa, pejojai reia rupi pendeayvu aguã? \m \v 28 Ha'e nunga rupi Moabe pygua kuery, pejapa ke peneretã, itaova guýry rive ju pendekuai aguã. Itakua rupi apykaxu onhemboaitya rami rive pendekuai. \m \v 29 Roendu ma Moabe pygua kuery onhemboyvate reia omombe'ua rã. Mba'eta opa mba'e py onhemboyvate ha'e ojejou porã rei okuapy opy'a py. Okuraxõ py ojee anho rei ojerovia.” \p \v 30 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Xee aikuaa ma ha'e kuery ojerovia reia. Ha'e rami teĩ ha'e rami ikuaia ma mba'everã ndovarei. Ijapu reia ndoikoi 'rãe. \m \v 31 Ha'e nunga rupi ae xepoaẽ Moabe yvy re, Moabe py ikuai va'e ha'e javi re ajae'o, ha'e avakue Quir-Heres pygua re xepy'a vai. \m \v 32 Jazer kuery ojae'oa gui xee ajae'ove peẽ Sibma tetã pygua kuery uva rembypy hi'aĩ va'e rami pendekuai va'ekue re. Mba'eta jypy ma penderapo oo ye'ẽ rovai peve, ye'ẽ rembe Jazer oĩa peve ete oo va'ekue. Ha'e rami teĩ imokanhyarã ou ma nde'a kuaray puku jave py ikuai va'ekue re. \m \v 33 Ha'e rami vy Moabe yvy gui oipe'apa ma ikuai rive reia ha'e mba'ety porã re ovy'a rei okuapya. Mba'eta ajapo uva oumbiriaty gui vinho nonheẽvei aguã rami, ha'e ramo ndoikoavei ma 'rã ovy'a reve vinho oumbiri va'erã. Ojapukai va'e ma ovy'aa rupi ve'ỹ 'rã ojapukai. \m \v 34 Ha'e rami 'rãgue py oendua 'rã Hesbom pygua kuery haxẽa, Eleale ha'e Jaza peve. Zoar guive oendua 'rã Horonaim ha'e Eglate-Selisias peve. Ninrim py yy oĩ va'e typa avi. \m \v 35 Mba'eta Moabe gui amokanhymba 'rã yvy'ã rupi nguuete ramigua pe mba'emo oapy va'ekue, heakuã porã va'e rapyare kuery guive”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 36 “Ha'e nunga rupi Moabe pygua kuery re xepy'a py xepoaẽ ratã mimby pu rami. Mimby rami ajae'o Quir-Heres pygua avakue re, ha'e kuery oguerekopa va'ekue okanhymba ramo. \m \v 37 Ha'e nunga rupi ha'e kuery ha'e javi ojayapa o'a ha'e guendyva. Opo rupi guive onhekyxĩmba, ha'e voxa vaikue py rive onhemama.\f + \fr 48:37 \ft Gueko rami vy ha'e rami 'rã ikuai onhemboaxya oendu vy.\f* \m \v 38 Moabe yvy jave rupi ikuai ojae'o va'e ngoo áry ha'e tetã mbyte rupi, Moabe amboa'ypa rire mba'emo ryrukue nhae'ũ guigua ndoipotaaveipy rami. Ha'e nunga rupi ae ombovaipa pyre opyta”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 39 “Ha'e ramo ha'e kuery hevovo rei okuapy. Moabe pygua kuery okupe rive oguerova okuapy oxĩmba rei vy. Mba'eta ijyvýry ikuai va'e regua pe Moabe yvy itui ojojai reipy ha'e nhomondyipaarã.” \m \v 40 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ne'exa, Moabe rovaigua kuery ma taguato ovevea rupi opepo oipyo va'e rami ou. \m \v 41 Ha'e ramo tetã ikuai va'e oipe'apa, oo ikorapa va'ekue guive. Ha'e va'e ára ma Moabe pygua ipy'a guaxukueve va'ekue ipy'a tytypa rei 'rã kunha imemby raxy va'e rami. \m \v 42 Ha'e rami Moabe pygua kuery okanhymba 'rã, peteĩ regua ikuai ve'ỹ aguã, \nd Senhor\nd* rovai onhemboyvate rire. \m \v 43 Moabe pygua kuery, pende'áry ou oiny tekorã ve'ỹ, yvykua ha'e nhuã xã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 44 “Ha'e gui tekorã ve'ỹ gui onha va'e ho'a 'rã yvykua py, ha'e yvykua gui oẽ ovy va'e ma nhuã xã re ju 'rã ho'a. Mba'eta Moabe pygua kuery áry ambou 'rã ambopaga aguã ma'etỹ”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 45 “Ha'e gui oo jepe va'ekue ikangypa vy opyta 'rã okuapy Hesbom tetã yvýry. Ha'e rami teĩ Hesbom gui oẽ 'rã tata, Siom mbyte gui oẽ 'rã hendy vuku-a Moabe pygua kuery apyte rapyarã. Ha'e rami vy oapypa 'rã hevovo rei va'ekue inhakã áry rupi. \m \v 46 Moabe pygua kuery, nda'evei ete 'rã pendevy. Pekanhymba ma, Quemos guigua pendekuai va'e. Ha'e ramo pendera'y kuery escravo-rã heraapaa ma, nderajy kuery guive. \m \v 47 Ha'e rami teĩ opaa ára py ma ambopyau 'rã Moabe pygua kuery ikuaia”, he'i \nd Senhor\nd*. Apy peve opa ma Moabe rovai ayvu ombou va'ekue. \c 49 \s1 Amom pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui Amom ramymino kuery re ma po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Xapy'a rei nda'u Israel kuery ndoikoi ri? Neĩ teĩve Israel ramymino teve ndoikoi? Ha'e rami ri ramo mba'e re tu tuuete ramigua Milcom pegua kuery ikuai Gade regua yvy re? Ha'e katy'i tetã ikuai va'e rupi voi ixupegua kuery ikuai.”\f + \fr 49:1 \ft Milcom ma Amom pygua kuery ruete ramigua. Ha'e gui ixupegua kuery Amom regua ma Israel kuery retã oipe'a vy Gade yvy re hekoa, amboae kuery Israel kuery re opu'ã jave.\f* \m \v 2 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, ovaẽ ma ára ajapo aguã Amom regua Rabá tetã pygua kuery mimby guaxu oendupa aguã rami, ha'e kuery re opu'ãa ta ouvy rã. Ha'e ramo tetã opyta 'rã mba'emo ra'ykue aty rive, ha'e katy'i tekoa ikuai va'e okaipa 'rã guive. Ha'e gui Israel kuery ju oipe'a 'rã guetã jopyare kuery retã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 3 “Ha'e nunga rupi Hesbom pygua kuery, penhendu rei pekuapy, mba'eta Ai tetã ombovaipaa ma. Ha'e Rabá tetã pygua kuery, pejapukai ke ha'e penhemonde ajukue vaikue voxa guigua py. Pejae'o reve pejere-jere peneretã kora rupi, mba'eta penderuete ramigua Milcom ogueraa avi 'rã, ixupegua sacerdote kuery ha'e yvatekueve reve. \m \v 4 Ha'e gui tajy onhe'ẽ raxave va'e, mba'e re tu yvyugua mba'emo porã oĩa ndeyvy re ikuai va'e rejou porãa rupi anho rei ri ndeayvu? Mba'emo rerekopa va'e re anho rejerovia. Ha'e vy aipo're: ‘Mava'e tu ou 'rã xerovai?’ 're.” \m \v 5 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e aipoe'i: “Nde'áry ambou 'rã nanderekorãvei rei aguã, ndeyvýry ikuai va'e ha'e javi gui. Ha'e rami vy peẽ kuery peteĩ-teĩ penemoxẽa 'rã heravy hovai katy, ndoikoai 'rã guive penha va'ekue pendereru ju va'erã. \m \v 6 Ha'e rami teĩ ha'e va'e rire ma ambopyau 'rã Amom kuery ikuaia”, he'i \nd Senhor\nd*. \s1 Edom pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 7 Ha'e gui Edom pygua kuery re ma po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu: “Temã tetã py nda'u ndoikoi ri hi'arandu va'e? Ha'e va'e kuery hexaraipa ma nda'u hi'arandu va'e omongetaague re? Tyrã pa hi'arandua okanhymba ete teve?\x * \xo 49:7 \xt Obadias 5-6\x* \m \v 8 Dedã py pendekoa va'e, pejava, pejere peovy, ha'e peike itakua ikuai va'e py. Mba'eta peẽ kuery áry xee ambou 'rã Esaú ramymino kuery penembopagaarã, pepaga aguã ára ovaẽ ma ramo. \m \v 9 Ha'e gui uva mono'õa kuery pendea py ou va'e rire ndoejai 'rãgue nda'u amongue uva xã? E'ỹ vy pyávy imonda va'e ou va'e rire oipota va'e anho'i ri nda'u ogueraa 'rãgue? \m \v 10 Ha'e rã xee ma aipe'apa rei 'rã Esaú kuery gui, ha'e onhemiaty ajou ukapa ramo nonhemi kuaavei ma 'rã. Ha'e rami vy hamymino kuery omokanhymbaa 'rã, ta'y kuery, ha'e'i rupigua kuery guive. Ha'e rami rire ndoikovei ma 'rã. \m \v 11 Peja ke tyre'ỹ kuery, ha'e rã xee anhangareko 'rã okuave aguã rami. Pendegua imeve'ỹ va'e kuery voi tojerovia xere.” \m \v 12 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ijayvu: “Ne'exa, karo gui oy'u aguã rami e'ỹ ikuai va'ekue oy'upa ma. Ha'e rã ndee nda'u romboeko porã rive 'rã ri? Any, xee noromboeko porãi 'rãe, ha'e ramo ndee voi rey'u 'rã.” \m \v 13 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Xerery rupi ae aura Bozra tetã opyta aguã re nhomondyipaarã, ojou vaipy, ombovaipa pyre ha'e ayvu vaipy. Ha'e katy'i tetã ikuai va'e voi opyta 'rã tekoa ve'ỹ meme, raka'e rã peve.” \s1 Edom pygua kuery ojejavyague re ombopagaa aguã re ijayvuague \p \v 14 Ha'e gui \nd Senhor\nd* gui ayvu mboae ju aendu ombou va'ekue. Mba'eta yvy regua kuery pe peteĩ ayvu mombe'uarã omondouka. Ha'e ramo aipoe'i 'rã: “Penhemboaty ke, tapeo ha'e kuery rovai, peiko katupa ke Edom yvy re pepu'ã aguã”, he'i 'rã.\x * \xo 49:14 \xt Obadias 1-4\x* \m \v 15 “Mba'eta ne'exa, yvy regua kuery mbyte rupi xee rojapo 'rã mbovy'i ete pendekuai aguã, ha'e avave rei napenemboeteavei aguã rami. \m \v 16 Mba'eta renhomongyjea ha'e renhemboyvate reia ndepy'a re remoĩa py ndee ae rejekore. Itakua ha'e yvyty áry rupi reiko, ha'e taguato rami yvate ete rupi renhemboaity teĩ xee roity 'rã ha'e gui”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 17 “Ha'e nunga rupi Edom yvy itui 'rã nhomondyipaarã. Pavẽ rei ha'e rupi oaxa va'e onhemondyipa ha'e ojojai rei 'rã jogueravy, ikuai axy ete rã oexa vy. \m \v 18 Mba'eta Sodoma ha'e Gomorra minha, ha'e tetã ha'e katy'i ikuai va'e amokanhymbaague rami avi Edom yvy re voi avave rei ndaekoavei 'rã, avave rei noĩavei 'rã ha'e py”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 19 “Ne'exa, guary minha Jordão yakã yvýry ka'aguy oĩ va'e gui oẽ 'rã ouvy vexa'i nhuũndy hovy rei va'e rupi okaru okuapy va'e re. Ha'e rami ae xee voi amondyipa vyvoi 'rã imondovy Edom pygua kuery. Ha'e rami vy ha'e py amoĩ 'rã aiporavo va'e rei. Mba'eta mava'e tu oiko xee rami etegua? Mava'e tu oiko xemboayvuarã? Mava'e joe opena va'e tu oiko xejokoarã?” \p \v 20 Ha'e nunga rupi pendu Edom rovai \nd Senhor\nd* onhembopy'aa, Temã pygua kuery rovai guive. Mba'eta mymba kuery regua kyrĩve'i va'e teĩ anhetẽ oipe'apaa 'rã, ikuaiaty guive ombovaipa 'rã ha'e kuery káuxa ae. \m \v 21 Ha'e kuery ho'apa rã yvy oryryipa rei 'rã tevovo onhendu va'e gui. Ha'e kuery raxẽa ma Ye'ẽ Pytã rupi peve 'rã onhendu. \m \v 22 Ne'exa, taguato ovevea rupi opepo oipyo ovya rami avi peteĩ oẽ 'rã ouvy Bozra tetã re. Ha'e va'e ára Edom pygua ipy'a guaxukueve ikuai va'ekue teĩ ipy'a tytypa 'rã okuapy, kunha imemby raxy va'e rami. \s1 Damasco pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 23 Ha'e gui Damasco tetã pygua kuery regua ayvu ma po rami: “Hamate ha'e Arpade pygua kuery oxĩmba rei 'rã okuapy. Mba'emo omombe'ua rã oendu vy onhemondyipa 'rã, ye'ẽ omyĩ reia rami avi ndopytu'u kuaavei 'rã okuapy. \m \v 24 Mba'eta Damasco pygua kuery ikangypa. Onhamba aguã ojere va'eri oryryipa rive okuapy. Nhemondyia ha'e haxy va'e anho oendu, kunha imemby raxy va'e rami. \m \v 25 Mba'exa tu Damasco tetã oejapaa, pavẽ ojou porã va'ekue ha'e xee voi arovy'a va'ekue ri! \m \v 26 Ha'e rami teĩ tetã mbyte rupi ho'apa 'rã kunumigue. Ha'e va'e ára ha'e pygua avakue joe opu'ã va'ety omokyrirĩmbaa 'rã”, he'i \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \m \v 27 “Amoendy 'rã tata Damasco tetã kora re, huvixa Ben-Hadade ro guive imombaarã.” \s1 Arábia pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 28 Ha'e gui \nd Senhor\nd* ijayvu Quedar ha'e Hazor yvy re tetã ikuai va'e re Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor opu'ã aguã re. Ha'e vy aipoe'i: “Pepu'ã ke, tapeo Quedar yvy re, pemomba kuaray oua katygua kuery. \m \v 29 Peipe'apa ha'e kuery rekoa, hymba kuery, ajukue oo ao'ia, imba'e rei-rei, hymba camelo kuery guive peraapa penemba'erã. Ha'e ramo ha'e kuery pe ‘Jova-jovai katy gui ou penemongyjearã’, 'ea 'rã ojojai rei vy. \m \v 30 Ha'e nunga rupi Hazor py penderekoa va'e, pejavapa, tapeo mombyry, itakua rupi ju pendekuai”, he'i \nd Senhor\nd*. “Mba'eta Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor onhemongeta vy onhembopy'a peẽ kuery rovai opu'ã aguã re. \m \v 31 Ha'e gui peẽ Babilônia pygua kuery, pepu'ã ke. Tapeo peteĩ yvy regua ikuai porã'i ha'e mba'eve gui okyjea rupi e'ỹ ikuai va'e rovai”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e va'e kuery retã re ma okẽ noĩ, ijokoa voi jipoi. Ha'e kuery ae'i ikuai va'e. \m \v 32 Ha'e kuery rymba camelo ma omoxãmbaa 'rã heravy, hymba vaka voi mbovy e'ỹ ikuai teĩ oipe'apaa 'rã. Ha'e rami vy yvytu oipejua katy rei amoaĩ 'rã imondovy o'a apy ojaya va'e ha'e javi. Jova-jovai gui ambou 'rã imbovaipaarã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 33 “Ha'e rire ma Hazor tetã opyta 'rã jagua-tuvy nhe'ẽ ikuai atyrã rive, raka'e rã peve 'rã ivaipa. Mava'eve noĩai 'rã ha'e py, peteĩve avakue ma voi noĩavei 'rã.” \s1 Elão pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 34 Ha'e gui profeta Jeremias pe ayvu Elão pygua kuery rovai \nd Senhor\nd* ombou, Zedequias Judá pygua huvixa oĩ ypy'i jave py. Ha'e vy aipoe'i: \m \v 35 “Po rami ijayvu \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e: Ne'exa, xee amopẽ 'rã Elão pygua kuery rapa, ha'e va'e rupi vy ipo'akapa rei ramo. \m \v 36 Mba'eta Elão re ambou 'rã yvytu yva apy irundy oĩ va'e gui oipeju va'e. Ha'e rami vy amoaĩmba 'rã imondovy yvytu oipejua ha'e javi rupi. Ha'e ramo yvy ha'e javi rupi 'rã Elão guigua ojava. \m \v 37 Mba'eta ajapo 'rã ngovaigua kuery renonde Elão pygua kuery oryryipa reve ojexa ukapa aguã rami, ijukaxea kuery renonde ae. Elão pygua kuery áry ambou 'rã mba'emo vai, xepoxya hendy va'e”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e gui hakykue ju ambou 'rã kyxe revegua, omomba peve. \m \v 38 Ha'e gui Elão py xerenda apena atyrã amoĩ vy amokanhymba 'rã ha'e pygua huvixa ha'e yvatekueve”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 39 “Ha'e rami teĩ opaa ára py ma Elão pygua kuery arupa ju 'rã escravo-rã ogueraa ague gui”, he'i \nd Senhor\nd*. \c 50 \s1 Babilônia pygua kuery rekorã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui pova'e ayvu ma Babilônia ha'e caldeu yvy re \nd Senhor\nd* omombe'u uka va'ekue profeta Jeremias pe. \m \v 2 “Emombe'u ke pova'e yvy regua ikuaia rupi. Endu ukapa, emopu'ã bandeira-rã, ha'e emombe'u porãve. Eikuaa uka e'ỹ eme. Ha'e vy aipo're 'rã: ‘Babilônia yvy ma oipe'aa ma. Ha'e ramo tuuete ramigua Bel nda'evei nho, Merodaque voi ndovy'avei ma oikovy. Ha'e pygua ta'angaa ikuai va'e re ma oxĩmbaa anho oĩ, oryryipa oiny guive okyjepa vy. \m \v 3 Mba'eta ha'e kuery rovai jogueru kuaray ijapu'a'ia katy gui peteĩ regua Babilônia tetã mbovaipaarã. Ha'e ramo nda'ipoavei 'rã ha'e py, avakue ha'e mymba kuery onhamba jogueravy rire’, 're 'rã.” \m \v 4 Mba'eta \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ha'e va'e ára, ha'e va'e jave ma Israel kuery ojevypa ju 'rã jogueruvy, Judá kuery reve. Ojae'o reve 'rã oguata jogueruvy, \nd Senhor\nd* Nguuete oeka jevy vy. \m \v 5 Ha'e kuery oporandu 'rã tape Sião katy oo va'e re. Ha'e katy oma'ẽ reve anho 'rã aipoe'i okuapy: ‘Peju, nhano'õmba ju \nd Senhor\nd* peguarã. Nhandekuai 'rã guexeve guarã ojapo va'ekue opa e'ỹ va'e, hexaraipy e'ỹ rupi’, he'i 'rã okuapy. \m \v 6 Mba'eta xevygua kuery ma mymba vexa'i okanhygue rami ikuai. Ha'e kuery re opena va'erã omoĩ mbyre ojapo okuapy ojavy aguã rami rive, oejapa yvy'ã ikuaia katy rupi oguata rei aguã rami. Ha'e ramo yvy'ã ikuai va'e-va'e rupi oguata rei 'rã, okora ikuaiaty re hexaraipa rire. \m \v 7 Ha'e ramo ojou va'e rei ojuka 'rã. Ha'e vy hovaigua kuery aipoe'i 'rã: ‘Jajukapa teĩ nanhandepo ky'ai 'rã, mba'eta ha'e kuery ae \nd Senhor\nd* rovai ojejavy rire. Hexe anho teko porã oĩ, tamoĩ kuery oarõ okuapy va'ekue’, he'i 'rã. \m \v 8 Ha'e nunga rupi pejava Babilônia mbyte gui, pejepe'a caldeu kuery yvy gui. Mymba kuery renonde rupi kavara ava oo va'e rami peiko. \m \v 9 Mba'eta ne'exa, Babilônia yvy re xee ambou reta 'rã yvy regua kuery joe onhemoirũ va'e. Kuaray ijapu'a'ia katy oyvy itui va'e gui 'rã ou. Babilônia pygua kuery rovai ou 'rã opu'ã aguã, oipe'apa 'rã guive. Hu'y ma joe opu'ã kuaa porã va'e mba'e rami 'rã omombo, mba'eta ha'e kuery ndojevy rivei 'rã oipe'apa e'ỹ re. \p \v 10 “Ha'e rami py oipe'apa 'rã caldeu kuery yvy gui. Ipe'aa kuery oguerekopa rei 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 11 “Ha'e nunga rupi peẽ kuery xevygua yvy gui peipe'apa va'ekue pevy'apa rei pekuapy teĩ, vaka ra'y nhuũndy rupi opo-opo va'e rami pevy'a, kavaju ojeupixe va'e rami penhendu teĩ \m \v 12 pendexy oxĩmba ete 'rã, penekuavãare ndovy'ai ete 'rã.\f + \fr 50:12 \ft Apy “Pendexy” he'ia ma ha'e kuery retã Babilônia re ijayvu vy.\f* Ha'e rami vy opyta 'rã yvy regua pavẽ gui nomboetei vepy, tekoa ve'ỹ, yvy piru reia ha'e avave rei noĩaveia. \m \v 13 \nd Senhor\nd* ipoxy ramo ae 'rã noĩai. Ha'e rami 'rãgue py opa rupi ojeapo 'rã tekoa e'ỹa. Ha'e rami rire Babilônia yvy rupi oaxa va'e rei tema onhemondyi 'rã, ojojai rei 'rã ovy mba'emo vai oikoague oexa vy. \m \v 14 Ha'e gui penderyxy porã ke Babilônia re pepu'ã aguã, penerembiporu guyrapa reve. Ha'e rami vy pemombo hu'y ha'e kuery re, pemombo e'ỹ eme, \nd Senhor\nd* rovai ha'e kuery ojejavy rire. \m \v 15 Pejapukai tetã katy pembojere vy. Ha'e rami avi ha'e kuery ojejopy uka ma. Oo ikorapa va'ekue ho'apa ma, tetã kora hi'aĩ va'ekue oitypaa, ha'e rami ete \nd Senhor\nd* opoxya oexa uka ramo. Ha'e nunga rupi pembopagapa, ha'e kuery re ju pejapo joe ojapoague rami. \m \v 16 Babilônia tetã gui pemomba oma'etỹ va'e ha'e foice py mba'emo omono'õ va'e kuery. Ha'e kuery kyxe py nhomomba rire ha'e gui tojevy peteĩ-teĩ guetarã kuerya katy, peteĩ-teĩ tojava oyvy katy ae. \m \v 17 Mba'eta Israel kuery ma vexa'i kanhygue rami ikuai, guary omonhamba va'ekue rami. Jypy ho'u va'ekue ma Assíria pygua huvixa, ha'e gui opa vygua ma Nabucodonosor ju omokãguepa.” \m \v 18 Ha'e ramo po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu: “Ne'exa, ambopaga 'rã Babilônia pygua huvixa, ijyvy guive, Assíria pygua huvixa ambopagaague rami avi. \m \v 19 Ha'e rã Israel kuery ma ajapo 'rã guekoa katy ae ju ojevypa aguã rami. Ha'e ramo ha'e kuery okaru ju 'rã okuapy nhuũndy Carmelo ha'e Basã regua rupi, Efraim regua yvyty rupi, ha'e Gileade yvy re ju ikuai vy okaru porã 'rã.” \m \v 20 \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ha'e va'e ára, ha'e va'e jave ma Israel kuery ojejavyague oekaa teĩ ndojouavei 'rã. Judá regua ojejavya voi ndojouai 'rã, mba'eta aperdoa 'rã okuave va'erã aeja va'ekue. \p \v 21 “Ha'e gui ndee kyxe revegua, tereo naxenhe'ẽ rendui ete va'ekue yvy re, tereo ha'e va'e yvy regua opaga aguã rami ikuai va'e kuery rovai. Emokanhymba ete, ha'e gui ha'e kuery rakykue rupi reo vy embovaipave ju heravy. Ejapopa tema ajapo ukaa rami ae”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 22 “Yvy re oiko joe opu'ã nhendua ha'e nhomombaarã. \m \v 23 Yvy jave rupi karavo mbotaa nhomboa'ypaare ma omboa'ypaa avi. Ha'e ramo Babilônia tetã opyta yvy regua kuery onhemondyipa aguã. \m \v 24 Mba'eta ndee Babilônia pygua, ndere nhuã ajayvy vy rombo'a vyvoi, reikuaa e'ỹ re. Xapy'a py rojopy vy rombo'a, \nd Senhor\nd* rovai reiko rire. \m \v 25 \nd Senhor\nd* guembiporu omoĩ porãaty oipe'a vy ha'e gui oguenoẽ opoxya rupi oiporu va'erã. Mba'eta \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ma mba'emo oguereko caldeu kuery yvy re ojapo va'erã. \m \v 26 Ha'e gui yvy apy re pendekuai va'e, peju, pepu'ã hovai, peipe'a mba'emo omoĩ porãaty, pemombyta mba'emo ra'ykue aty rive, pembovaipa katuĩ'i, hembyre aguã rami e'ỹ. \m \v 27 Kyxe py pejukapa toro kuery ipy'a guaxukueve. Ha'e kuery toguejypa ojukapaa aguã katy. Nda'evei ete 'rã ha'e kuery pe, hi'ára ou ma ramo ambopaga aguã. \m \v 28 Ha'e gui Babilônia yvy gui onha vy oo jepe va'ekue ma Sião py ovaẽa py omombe'u 'rã okuapy \nd Senhor\nd* Nhanderuete pegua templo oepy vy nhombopagaague. \p \v 29 “Penoĩmba guyrapa revegua kuery Babilônia re oupa aguã. Pendeaty ijerea jovaive rupi, mava'eve too jepe eme. Pemboekovia peteĩ-teĩ ojapo vaiague. Ojapoague ha'e javi rami ae pembopaga, mba'eta \nd Senhor\nd* Israel kuery Ruete Iky'a e'ỹ va'e rovai onhemboyvate rei rire. \m \v 30 Ha'e nunga rupi ha'e pygua kunumigue ho'apa 'rã tape rupi, avakue joe opu'ãa pyguare voi okyrirĩmba 'rã ha'e va'e ára”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 31 “Renhemboyvate rei va'e, ne'exa, xee ma nderovai aiko”, he'i \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. “Mba'eta ou ma rombopaga aguã ára. \m \v 32 Ha'e ramo onhemboyvate va'ekue onhepyxanga vy ho'apa 'rã, imopu'ãarã ndoikoai 'rã guive. Ha'e rami vy ha'e kuery retã ikuai va'e re amboja 'rã tata jova-jovaive rupi omomba va'erã.” \p \v 33 Ha'e gui po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu: “Israel ha'e Judá kuery ojexavai okuapy. Heraare kuery oguereko tema guekoa py, nomondoukai ae. \m \v 34 Ha'e rami teĩ ha'e kuery repyarã ma imbaraete, \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e hery va'e. Ha'e ma oikuaa pota 'rãe ha'e kuery re. Ha'e rami vy omombytu'u 'rã ha'e kuery yvy, ha'e rã Babilônia yvy ma nomombytu'ui 'rãe. \m \v 35 Ha'e rami 'rãgue py caldeu kuery áry ombou 'rã kyxe revegua, Babilônia pygua kuery ha'e yvatekueve áry”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 36 “Kyxe ou 'rã ijayvu rive va'e kuery áry, ha'e ramo opyta 'rã inhakã porã e'ỹ va'e meme. Ha'e pygua ipy'a guaxukueve áry guive ou 'rã, ha'e ramo onhemondyipa 'rã. \m \v 37 Kyxe ou avi 'rã hymba kavaju kuery, joe opu'ãa pygua karóxa, ha'e joegua e'ỹ-e'ỹ ikuai va'e áry. Ha'e ramo kunhague rami meme 'rã opyta. Kyxe ou avi 'rã mba'emo porã omoĩ porãaty áry, ha'e ramo oipe'apaa 'rã. \m \v 38 Kyxe ou avi 'rã yy itui va'e áry, ha'e ramo typa 'rã. Mba'eta ha'e va'e yvy ma ta'angaa ojapo pyre pegua, ha'e py ikuai va'e na'inhakã porãi okuapy ha'e nunga nda'evei ete va'e rupi vy rive. \m \v 39 Ha'e nunga rupi Babilônia opyta 'rã mymba inharõ va'e tekoa e'ỹa regua ikuaiaty rive, jagua-tuvy nhe'ẽ, ha'e nunga. Guyra-nhandu voi ikuai 'rã ha'e py. Nda'ipoavei riae 'rã, ikuai jevy-jevy peve noĩavei 'rã ha'e py. \m \v 40 Mba'eta Nhanderuete Sodoma ha'e Gomorra ombovaipaague rami tetã ha'e katy'i rupi ikuai va'e reve, ha'ekue rami ae Babilônia py voi avave noĩavei 'rã, neĩ peteĩve ava ma voi ndoikoai 'rã”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 41 “Ne'exa, kuaray ijapu'a'ia katy gui ou ma oiny peteĩ regua. Yvy apy gui yvy regua opu'ã reta 'rã jogueruvy, heta avi 'rã huvixa kuery. \m \v 42 Guembiporu ogueru 'rã guyrapa ha'e hu'y guaxu. Ha'e kuery ma ipy'a ratã va'e, nanhomboaxy kuaai vy. Ha'e kuery onhendua ma ye'ẽ revovo ratãa rami 'rã nhaendu. Kavaju áry jogueru, peteĩ-teĩ hyxy porã'i 'rã pendere opu'ã aguã, Babilônia pygua kuery. \m \v 43 Ha'e kuery reko omombe'ua rã Babilônia pygua huvixa oendu avi. Ha'e rami vy ipo kangypa. Tekorã ve'ỹ anho oendu, kunha imemby raxya ramigua. \m \v 44 Ne'exa, guary ra'y minha Jordão yakã yvýry ka'aguy oĩ va'e gui ou 'rã vexa'i nhuũ hovya rupi okaru okuapy va'e rovai, ha'e rami ae avi xee voi aipe'apa vyvoi 'rã Babilônia tetã gui, ha'e hekovia amoĩ 'rã xee ae amoĩxe va'e. Mava'e tu xee rami ete oiko? Mava'e tu xere oikuaa pota kuaa 'rã? Mava'e joe opena va'e tu xejoko 'rã?” \m \v 45 Ha'e nunga rupi pendu pota Babilônia rovai \nd Senhor\nd* onhembopy'aa oikuaa uka va'e, caldeu kuery yvy re ojapo aguã ojee omoĩ va'ekue re. Mba'eta anhetẽ mymba kuery regua kyrĩve'i va'e teĩ oipe'apaa 'rã, ikuaiaty voi ombovaipa 'rã ha'e pygua kuery káuxa. \m \v 46 Ha'e gui Babilônia oipe'aa rã onhendu va'e gui oryryipaa 'rã yvy jave rupi. Yvy regua ikuaia rupi haxẽa onhendu. \c 51 \s1 Babilônia pygua kuery ipo'akapa va'ekue oitypaa aguã re ijayvuague \p \v 1 Ha'e gui \nd Senhor\nd* ijayvu po rami: “Ne'exa, Babilônia pygua kuery rovai xee ambou 'rã yvytu tetã mbovaipaarã, Lebe-Camai pygua kuery rovai guive. \m \v 2 Babilônia re ambou 'rã mba'emo pirekue mbovevea kuery. Ha'e va'e kuery ma omboveve vy oipe'apa 'rã ha'e va'e yvy gui. Mba'eta okanhya ára ou 'rã jova-jovai gui imbojexavaiarã. \m \v 3 Tove hu'y momboa kuery tomoxã guapa ngovaigua kuery hu'y momboa ha'e hu'y jokoa revegua rovai. Pejuka e'ỹ eme ha'e kuery regua kunumigue, pemokanhymba ixondaro kuery ha'e javi. \m \v 4 Ha'e kuery omano vy to'apa caldeu kuery yvy re, tape ikuai va'e rupi topyaxapa oupy. \m \v 5 Mba'eta Israel ha'e Judá kuery ma Nhanderuete \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ndoejai imeve'ỹ va'e rami ikuai aguã. Ha'e rã caldeu kuery ma ipo ky'apa va'e ikuai Israel kuery ruete Iky'a e'ỹ va'e renonde. \m \v 6 Pejavapa ke Babilônia mbyte gui, peteĩ-teĩ penderekove reve peo jepe. Penhemokanhy uka eme ha'e kuery reko vaia py. Mba'eta ovaẽ ma \nd Senhor\nd* ombopaga aguã ára. Ha'e rami vy omboekovia 'rã ha'e kuery ikuaiague. \p \v 7 “Babilônia ma karo ouro guigua \nd Senhor\nd* po py oĩ va'ekue. Ha'e va'e py ma omonga'upa va'ekue yvy regua kuery ha'e javi. Mba'eta vinho ha'e py oĩ va'e ma yvy regua kuery oy'u vy na'inhakã porãvei va'ekue. \m \v 8 Ha'e gui ma Babilônia oitya xapy'a ramo ivaipa. Pejae'o hexe, ha'e peru moã ijai reguarã. Xapy'a rei okuera nho 'rã.” \m \v 9 “Ha'e rami avi nhamongueraxe teĩ Babilônia va'eri ndokuerai ae. Peja ha'vy, peteĩ-teĩ tapeo pendeyvy katy ae. Mba'eta yva re peve ovaẽ ha'e kuery opaga aguã, arai yvateve va'e peve. \m \v 10 \nd Senhor\nd* nhanemboeko porã ju. Peju, nhamombe'u Sião py \nd Senhor\nd* Nhanderuete ojapo va'ekue.” \p \v 11 “Pemboakua hu'y! Pereko katu hu'y jokoa! Mba'eta \nd Senhor\nd* omokyre'ỹ Média pygua huvixa kuery Babilônia rovai guarã, omombaxe vy. Ha'e rami vy \nd Senhor\nd* joepy 'rã, ojeupegua templo oepya rupi. \m \v 12 Pemopu'ã bandeira Babilônia tetã kora rovai pepu'ã aguã. Pemoĩ retave jopya kuery, pemoĩ nhoarõarã, pema'ẽ mbegue joe pepu'ã xapy'a aguã. Mba'eta \nd Senhor\nd* ha'e rami aguã re onhembopy'a, ha'e gui ojapo ete Babilônia pygua kuery re ijayvuague. \m \v 13 Ndee Babilônia, yy heta rei va'e yvýry reĩ ha'e mba'emo rerekopa va'e, ovaẽ ma rekanhy aguã, rejoupaxe reiague reve. \m \v 14 Mba'eta ojee ae \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e oura vy aipoe'i: ‘Anhetẽ ndere ambou 'rã avakue tuku-karu rami heta va'e nemonyẽarã. Ha'e ramo ha'e kuery ndere ovy'a rei 'rã uva umbiria kuery ovy'a reve ojapukaia rami’, he'i. \p \v 15 “Ha'e ae ma ko yvy ojapo va'ekue opo'akaa rupi. Oikuaapaa rupi onhono yvy, ha'e o'arandua rupi oipyo yva. \m \v 16 Ha'e gui yapu onhendu atã aguã rami ojapo ramo yva re yy oĩ va'e omyĩ 'rã, ha'e yvy apy gui opu'ã 'rã ouvy yvyxĩ. Omoingo avi 'rã overa va'e oky aguã, oguenoẽ yvytu guive oĩaty gui. \m \v 17 Ha'e rã avakue ma nai'arandui ha'e mba'eve ndoikuaai va'e meme. Ouro re omba'eapo va'e kuery voi oxĩmba va'erã meme mba'emo ra'angaarã ojapoague re, mba'eta ta'angaa ikuai va'e ma anhetẽgua e'ỹ meme, ipytuẽ va'e'ỹ guive. \m \v 18 Ha'e nunga ma mba'everã ndovarei va'e, ojojai rei pyrã rive. Nhombopagaa ára py okanhymba 'rã. \m \v 19 Ha'e rã Jacó peguarã Me'ẽare ma ha'e rami e'ỹ. Mba'eta ha'e ma opa mba'e moingoare, ha'e Israel kuery ma ixupegua ikuai. Hery \nd Senhor\nd* ma \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e. \p \v 20 “Ha'e gui ndee Babilônia ma xerembiporu mba'emo mbotaa rami areko, joe apu'ãa rupi aiporu va'ekue. Ndevy pe ambovaipa uka yvy regua, amokanhy uka huvixa kuery guive. \m \v 21 Ndevy pe amokanhy uka kavaju ha'e hi'árygua kuery. Amokanhy uka karóxa ha'e ija kuery. \m \v 22 Ndevy amokanhy uka avakue ha'e kunhague, tujakue ha'e ipyaukue, kunumigue ha'e kunhataĩgue. \m \v 23 Ndevy amokanhy uka vexa'i re opena va'e ha'e hymba kuery, yvy oikaraĩ va'e ha'e vaka omba'eapo va'e, yvy re opena va'e kuery ha'e yvatekueve guive. \m \v 24 Ha'e rami teĩ pexaa py ae ambopaga 'rã Babilônia ha'e caldeu kuery ha'e javi, Sião tetã py ojapo vaiague re”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 25 “Ne'exa, ndee ma yvyty nhomokanhya yvateve va'ekue, yvyty ha'e javi mokanhya reiko va'ekue ri xee ma nderovai aiko”, he'i \nd Senhor\nd*. “Nderovai aupi 'rã xepo, itaova áry gui roity 'rã yvy'ã guy katy, ha'e reĩague ajapo 'rã mba'emo ra'ykue aty okai oiny va'e rive. \m \v 26 Reĩague gui ma noguenoẽai 'rã ita, neĩ oo ytarã ha'e oo rendarã, tekoa ve'ỹ rojapo rire raka'e rã peve guarã”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 27 “Pemopu'ã bandeira yvy re, pemonhe'ẽ mimby guaxu guive yvy regua kuery ikuaia rupi. Penoĩmba yvy regua kuery Babilônia rovai guarã. Penoĩ Ananote, Mini ha'e Asquenaz tetã pygua kuery. Hovai guarã pemoĩ xondaro kuery ruvixa, peru ruka kavaju tuku-karu rami. \m \v 28 Hovai guarã penoĩ yvy regua kuery, Média pygua huvixave kuery voi, ha'e pygua opena va'e ha'e huvixa kuery, openaa rupigua kuery ha'e javi guive.” \p \v 29 Ha'e gui yvy oryryi vy omyĩ rei oiny haxya re, mba'eta Babilônia rovai \nd Senhor\nd* onhembopy'aa oĩ atã va'e meme, Babilônia yvy tekoa ve'ỹ ojapo aguã, ha'e py noĩavei aguã. \m \v 30 Ha'e ramo Babilônia pygua ipy'a guaxukueve teĩ nopu'ãvei 'rã joe, oo ikorapa va'e py tema 'rã onhemi. Na'imbaraetevei ma, kunhague rami ikangy va'e. Ha'e kuery ro okaipa, ha'e tetã kora rokẽ jokoa omopẽmbaa ma. \m \v 31 Ha'e nunga rupi kuaxia reraa ha'e ayvu mombe'uarã kuery jorire-rire oẽ 'rã oje'oivy, Babilônia pygua huvixa pe omombe'u aguã jovaive gui hetã oipe'apaague, \m \v 32 yakã oaxaaty ikuai va'e re ipo'akapaague, oo ikorapa va'ekue oapypaague, ha'e gui joe opu'ãa pygua kuery ndaekorãveipa okuapya guive. \p \v 33 Mba'eta po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e, Israel kuery Ruete ijayvu: “Babilônia tetã opyta mba'emo moa'yĩaty ombojoja pyre, opyrõmba porã'i mbyre rami, mba'eta hare'ỹ re ovaẽ 'rã omono'õa aguã ára”, he'i. \p \v 34 “Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ma oremokanhymba, oremou'ũmba ha'e oreapo mba'emo ryrukue oiporuve pyrã e'ỹ. Yy rupigua rami rive oremondoropa, ha'e vy guye omonyẽ tembi'u iporãve va'e orerereko va'ekue, ha'e gui ma orembojevypa ju. \m \v 35 Ha'e gui ma Sião pygua aipote'i: ‘Tove Babilônia re toiko xeapo vaiague ha'e xero'o ombovaipaague ramigua.’ Jerusalém pygua aipote'i: ‘Tove caldeu kuery re toĩ xeruguy omoẽague re opaga aguã’, te'i.” \p \v 36 Ha'e nunga rupi \nd Senhor\nd* aipoe'i: “Ne'exa, aikuaa pota 'rã pendereko re, ha'e roepy 'rã pendeapo vaiague re. Ha'e rami vy amboypa 'rã ha'e kuerya py yy ha'e ygua ikuai va'e. \m \v 37 Ha'e ramo Babilônia opyta 'rã mba'emo ra'ykue aty, jagua-tuvy nhe'ẽ ikuai atyrã rive, nhomondyipaarã ha'e ojojai rei pyrã. Ha'e gui nda'ipoai 'rã ha'e py oĩ va'erã. \m \v 38 Guary onhendua rami ha'e kuery onhendu teĩ, guary ra'y kuery okororõ reia rami. \m \v 39 Ha'e gui ha'e kuery okaruxe ramo ha'e kuery pe ajapo uka 'rã peteĩ ngaru, amonga'upa 'rã guive. Ha'e ramo ha'e kuery ovy'apa rei ma vy okepa 'rã okuapy, raka'eve rã peve 'rã nomyĩvei”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 40 “Ajapo 'rã vexa'i ra'y kuery ojukaa aguã katy oguejypaa rami avi ha'e kuery voi okanhymba aguã, vexa'i ha'e kavara rami ete. \p \v 41 “Ha'e rami py ae 'rã Babilônia tetã oitya. Oipe'aa xapy'a 'rã, yvy regua ojou porãmba teĩ. Babilônia opyta 'rã yvy regua kuery onhemondyipa reia va'e rive. \m \v 42 Babilônia áry rupi ye'ẽ ou ramo yai opu'ã-pu'ã vy ojao'ipa 'rã. \m \v 43 Tetã ikuai va'e ivaipa, yvy voi ipiru ha'e tekoa ve'ỹ opyta avave rei oĩ e'ỹ aguã, ha'e rupi avakue ndoaxavei 'rã guive. \m \v 44 Babilônia py ambopaga avi 'rã ta'angaa Bel. Ha'e vy ajapo 'rã mba'emo omokõ va'ekue ombojevypa ju aguã rami. Ha'e rire yvy regua kuery ndoovei 'rã ixupe ikuai aguã. Babilônia tetã kora guive oitypaa 'rã. \p \v 45 “Ha'e nunga rupi xevygua kuery, tapeopa ha'e kuery mbyte gui. Peteĩ-teĩ peraa jepe penderekovea \nd Senhor\nd* opoxya tapyĩ rami oexa uka va'e gui. \m \v 46 Pendeporiau eme pendepy'a py, pekyje eme guive yvy jave rupi ayvu omombe'ua rã pendu vy. Mba'eta peteĩ ma'etỹa omombe'ua 'rã peteĩ ayvu, ha'e rã ma'etỹa jevy py amboae rami ju 'rã omombe'ua. Yvy re oiko 'rã ipo'aka va'e kuery meme joe opu'ãa. \m \v 47 Mba'eta ne'exa, ovaẽ ma oiny ára mba'emo ra'angaa Babilônia pygua kuery ojapo va'ekue ambopagapa aguã. Ha'e ramo ijyvy ha'e javi rupi omoxĩmba 'rã okuapy, ha'e yvy mbyte py ha'e va'e regua oipyxoa rã ho'apa 'rã. \m \v 48 Ha'e ramo yva ha'e yvy, ha'e hexe ikuai va'e ha'e javi oguerovy'a 'rã Babilônia tetã re oiko va'e, kuaray ijapu'a'ia katy gui imbovaipaarã ou ramo”, he'i \nd Senhor\nd*. \m \v 49 “Mba'eta Babilônia pygua kuery Israel kuery oipyxo vy oitypaague rami ae Babilônia py ju yvy jave guigua oipyxo vy oitypa 'rã. \p \v 50 “Ha'e nunga rupi peẽ kuery kyxe gui peo jepe va'ekue, tapeo na, pepytave eme ha'e py. Mombyry peikoa py penema'endu'a ke \nd Senhor\nd* re, ha'e pemoĩ pendepy'a re Jerusalém katy peguata aguã. \m \v 51 Aipopeje: ‘Nhaxĩmba jakuapy, nhanembojaru reia rupi ijayvu va'e nhaendu rire. Nhanderova re ojekuaa nhaxĩmbaa anho rei, mba'eta amboae regua ou vy \nd Senhor\nd* pegua oo iky'a e'ỹ va'e py oikepa ramo’, peje. \m \v 52 Ha'e rami teĩ ou ma oiny ára mba'emo ra'angaa ha'e kuery pegua ambopaga aguã”, he'i \nd Senhor\nd*. “Ha'e ramo oipyxoa rã onhendu rei 'rã okuapy ha'e kuery yvy ha'e javi rupi. \m \v 53 Mba'eta Babilônia pygua kuery yvate ojeupi, ha'e oo ikorapa va'e yvate rupi omombaraeteve teĩ xea gui ou 'rã imbovaipaarã”, he'i \nd Senhor\nd*. \p \v 54 “Babilônia gui haxẽ va'e onhendu, caldeu kuery yvy gui onhendu ratã opa rupi ombovaipaa rã hevovo rei va'e. \m \v 55 Ha'e gui \nd Senhor\nd* Babilônia ombovaipa vy omokyrirĩmba 'rã onhendu va'e. Ha'e gui ma onhendu 'rã yy heta va'e yai revovo rami avi hovaigua kuery onhendu ratã rei va'e. \m \v 56 Mba'eta Babilônia pygua kuery rovai ou oiny imbovaipaarã. Ha'e ramo ombo'apaa ma ipy'a guaxukueve, ha'e kuery rapa guive omopẽmbaa ma. Mba'eta \nd Senhor\nd* Nhanderuete ombopaga 'rã, omboekovia 'rãe. \p \v 57 “Amonga'upa 'rã ha'e pygua huvixa kuery, hi'arandu va'e, yvy re opena va'e, huvixa irũ kuery ha'e ipy'a guaxukueve teĩ. Ha'e ramo ha'e kuery oke riae 'rã okuapy, ndovyvei 'rã”, he'i Huvixave \nd Senhor\nd*, ixondaro reta va'e hery va'e. \m \v 58 Po rami \nd Senhor\nd* ixondaro reta va'e ijayvu: “Babilônia tetã kora hi'aĩ va'e ipo ruxu teĩ oitypaa 'rã. Hokẽ ikuai va'e voi yvateve teĩ tapyĩmba 'rã tata gui. Mba'eta yvy regua kuery omomba'emo pyre ojapo rive okuapy, tata peguarã rive ikane'õmba okuapy tetã ojapoa py”, he'i. \p \v 59 Pova'e ayvu ma Babilônia katy profeta Jeremias omondouka va'ekue Nerias ra'y Seraías, Maaséias ramymino va'e po py, Judá pygua huvixa Zedequias reve ogueraa jave, irundy ma'etỹ re ma oĩ jave py. Seraías ma hembiguai opy rupi opena va'ekue. \m \v 60 Peteĩ kuaxia re Jeremias ombopara vy omombe'u Babilônia áry ha'e rami ete mba'emo vai ou va'erã. Babilônia rovai ayvu ha'e javi ombopara. \m \v 61 Ha'e vy Seraías pe Jeremias aipoe'i: “Babilônia py revaẽ vy ne'exa, eroayvu ratã ha'e va'e ayvu ha'e javi. \m \v 62 Aipo're 'rã guive: ‘\nd Senhor\nd*, kova'e tekoa re ndeayvu va'ekue remomba ete aguã re, ha'e py mba'eve re nda'ipoavei aguã, avakue neĩ mymba, ha'e raka'e rã peve ivaipa ete va'e opyta aguã re’, 're 'rã. \m \v 63 Kuaxia reroayvupa ma vy ejokua ju peteĩ ita re, ha'e emombo Eufrates yakã mbyte py. \m \v 64 Ha'e vy aipo'ere: ‘Nami 'rã Babilônia omoingea, noẽvei 'rã guive, hexe mba'emo vaia ára ambou rire. Ha'e py ikuai va'e omanomba 'rã’, 'ere.” \p Apy ma Jeremias ayvu oĩa opa ma. \c 52 \r 2 Reis 24.18–25.22; 2 Crônicas 36.10-21; Jeremias 39.1-10 \p \v 1 Zedequias ma vinte e um ma'etỹ oguereko jave py oĩ ypy huvixa. Ha'e gui onze ma'etỹ re opena Jerusalém py. Ixy rery ma Hamutal, Libna pygua Jeremias rajy. \m \v 2 Zedequias ma ha'eve'ỹ va'e anho ojapo oikovy \nd Senhor\nd* renonde rupi, guyke'y Jeoaquim ojapoague ha'e javi rami. \m \v 3 Ha'e nunga oiko Jerusalém ha'e Judá pygua kuery rovai \nd Senhor\nd* ipoxy ramo, guenonde gui oipe'apa aguã. Ha'e gui huvixa Zedequias ju opu'ã Babilônia pygua huvixa rovai. \p \v 4 Huvixa Zedequias nove ma'etỹ re ma huvixa oĩ jave, dez jaxya ha'e dez araa py ma Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor ou Jerusalém py. Oxondaro kuery ha'e javi reve oupa vy ijaty okuapy tetã rovai rupi. Jovaive re omopu'ã imo'amy ijokoarã. \m \v 5 Onze ma'etỹa re ma huvixa Zedequias oĩ peve ojokopa tetã. \m \v 6 Ha'e gui irundy jaxya re nove araa py ma tetã ha'e javi rupi karuai oiko rã ha'e pygua kuery ndojouvei ho'u va'erã. \m \v 7 Ha'e va'e jave py ombokuaa tetã kora. Ha'e ramo ha'e va'e pygua avakue joe opu'ãa pygua onhamba pyávy. Mokoĩ kora pa'ũ okẽ oĩ va'e rupi oje'oi, huvixa mba'e yvotyty oĩ va'e yvýry tape oĩ va'e rupi, caldeu kuery tetã jovaive re ikuai teĩ. Ha'e rã huvixa ma yvy joja reia rupi tape oĩ va'e rupi onha. \m \v 8 Ha'e ramo caldeu regua xondaro kuery huvixa Zedequias rakykue oje'oi vy oupity Jericó katy'i nhuũndya oĩ va'e py. Ha'e ramo hexevegua xondaro kuery oaĩmba vy oejapa oje'oivy. \m \v 9 Ha'e ramo ojopy vy ogueraa Ribla py Babilônia pygua huvixa oĩa py, Hamate yvy re. Ha'e ramo ijayvu ombopaga aguã re. \m \v 10 Ha'e rami vy Babilônia pygua huvixa ojukapa Zedequias ra'y kuery tuu oexaa py. Ribla tetã pyve ojukapa avi Judá regua yvatekueve. \m \v 11 Ha'e rami vy omombupa Zedequias rexa. Ha'e vy mokoĩ corrente overa va'e guigua py ojokua reve ogueraa Babilônia katy. Ha'e py oĩ tema nhuã py omano peve. \p \v 12 Ha'e gui dezenove ma'etỹ re ma Babilônia pygua huvixa Nabucodonosor oĩ jave py, peteĩ nhiruĩ jaxya re dez araa py ma peteĩ ou Jerusalém py, Babilônia pygua huvixa rembiguai, jopya kuery ruvixa Nebuzaradã hery va'e. \m \v 13 Ha'e va'e ma oapypa \nd Senhor\nd* pegua oo, huvixa rogue, ha'e Jerusalém tetã rupi oo ikuai va'ekue ha'e javi. Oapypa avi oo iporãgueve ikuai va'ekue. \m \v 14 Ha'e rami vy jopya kuery ruvixa reve caldeu regua xondaro kuery ou va'ekue oitypa okuapy Jerusalém tetã yvýry rupi kora oĩ va'ekue. \m \v 15 Tetã py iporiaukueve ha'e amboae kuery opyta va'ekue ma jopya kuery ruvixa Nebuzaradã ogueraapa escravo-rã, Babilônia pygua huvixa pe ojejopy uka va'ekue guive. \m \v 16 Ha'e rã yvy re iporiaukueve'i regua ma jopya kuery ruvixa Nebuzaradã oeja ha'e py ae, uva nhotỹarã ha'e mba'ety rupi omba'eapo va'erã. \p \v 17 Ha'e gui caldeu kuery omopẽmba okuapy \nd Senhor\nd* pegua oo ytarã overa va'e guigua hi'aĩ va'ekue. Ha'e vy overa va'e oĩ va'ekue ogueraapa Babilônia katy. \m \v 18 Ogueraa avi oja, pá, tapyĩ araa, heakuã porã va'e ryru, ha'e tembiporurã overa va'e gui ojapo pyre ha'e javi. Ha'e nunga Nhanderuete mboetea rupi oiporu va'ekue meme. \m \v 19 Jopya kuery ruvixa ogueraa avi karo, tapyĩ ryru, hy'a guaxu, oja, tata renda, heakuã porã va'e ryru, hy'a'i, ha'e gui tembiporu ouro ha'e prata guigua ha'e javi. \m \v 20 Ha'e gui mokoĩ ooyta hi'aĩ va'ekue, mba'emo ojoiaty ha'e henda \nd Senhor\nd* pegua oo pyguarã Salomão ojapo va'ekue, ha'e nunga ha'e javi re overa va'e oĩ va'ekue poyia ma noa'ã kuaai. \m \v 21 Ha'e gui ooyta hi'aĩ va'ekue yvatea ma oito metros, ha'e rã ojerea rupi ma peteĩ ixã cinco metros raxa'i va'e oo. Ipo guaxua ma irundy kuã, inhyvyĩ rei va'e vy. \m \v 22 Hi'árygua rupi oĩ imbojeguaarã overa va'e guigua. Peteĩ-teĩ yvatea ma mokoĩ metros raxa'i. Ha'e gui ijegua áry rupi oĩ kya ha'e yvyra'a ra'angaa overa va'e guigua. \m \v 23 Ha'e rami ae ju amboae ijyta re yvyra'a ra'angaa oĩ avi. Ijyvýry rupi oĩ raka'e noventa e seis yvyra'a. Ha'e gui ijyvýry yvyra'a ra'angaa kya áry ikuai va'e ha'e javi vy cem. \m \v 24 Jopya kuery ruvixa ogueraa avi sacerdote yvateve va'e Seraías, sacerdote yvyĩve va'e Sofonias, ha'e gui okẽ rarõa kuery mboapy ikuai va'ekue guive. \m \v 25 Tetã gui ogueraa avi peteĩ xondaro kuery ruvixa oĩ va'ekue, ha'e gui sete avakue huvixa mongetaaty tetã py ojou va'ekue, ha'e xondarorã ha'e py ikuai va'e rery ombopara va'ety, ha'e gui sessenta avakue ha'e pygua tetã rupi ojou va'ekue. \m \v 26 Ha'e va'e kuery ma jopya kuery ruvixa Nebuzaradã ojopy vy ogueraapa Babilônia pygua huvixa Ribla py oĩa py. \m \v 27 Ha'e ramo Babilônia pygua huvixa oipyxo uka vy ojuka ukapa Ribla py, Hamate yvy re. \m \v 28 Ha'e rami py Judá kuery escravo-rã ogueraa ijyvy gui. Nabucodonosor escravo-rã ogueraa va'ekue ma po rami: sete ma'etỹa re ma três mil e vinte e três judeu kuery ogueraa, \m \v 29 ha'e gui dezoito ma'etỹa re ma Nabucodonosor oĩ jave py Jerusalém gui escravo-rã ogueraa avi oitocentos e trinta e dois ju, \m \v 30 ha'e gui vinte e três ma'etỹa re ma Nabucodonosor oĩ jave py jopya kuery ruvixa Nebuzaradã escravo-rã ogueraa avi judeu kuery regua setecentos e quarenta e cinco. Ha'e javi vy ogueraa raka'e quatro mil e seiscentos. \r 2 Reis 25.27-30 \p \v 31 Ha'e gui Judá pygua huvixa Joaquim trinta e sete ma'etỹ re ma ombo'aa jave, vinte e dois jaxya re vinte e cinco araa py, Babilônia pygua huvixa Evil-Merodaque oĩ ypy'i vyve opoi uka. Ha'e rami vy omondouka ju nhuã py ombo'aague gui. \m \v 32 Hexeve ijayvu ha'eve vai'i reve. Ha'e vy omoĩ amboae huvixa kuery Babilônia py hexeve ikuai va'e gui omboetevea rupi. \m \v 33 Ha'e ramo Joaquim oao nhuã py oiporu va'ekue omboekovia vy huvixa renonde ae okaru oikovy ko'ẽ nhavõ, oikovea pukukue re. \m \v 34 Ko'ẽ nhavõ oikovea ja Babilônia pygua huvixa po gui ixupe ome'ẽa mba'emo oipota va'e repyrã, omano 1peve. \m