\id HEB - Guaraní, Eastern NT -Bolivia 1974 (DBL -2013) \h HEBREOS \toc1 La Carta A Los Hebreos \toc2 Hebreos \toc3 Heb \mt2 LA CARTA A LOS \mt1 HEBREOS \c 1 \s1 Tumpa imiari ma Taɨ rupi \p \v 1 Aracae yave Tumpa imiari aveiño ñanetenondegua reta pe iñee omombeu vae reta rupi. Jeta quirairai rupi imiari chupe reta. \v 2 Erei añave cuae ara taɨcuegua reta pe Tumpa imiari ma ñandeve Taɨ rupi. Tumpa oyapo opaete oyeapogüe vae Taɨ rupi, jare Taɨ rupi vi jei mbae oasata opaete oyeapogüe vae pe vae. Tumpa jemimbota co Taɨ güɨnoi vaera opaete oyeapogüe vae. \v 3 Tumpa Taɨ oyovaque Tumpa etei ndive, jare cuae ɨvɨ pe oico rambueve oicuauca quirai Tumpa imbaepuere tuicha yae co. Echa jae oiporu Tumpa imbaepuere etei. Opaete oyeapogüe vae jecuaeño oico Tumpa Taɨ jemimbota rupi jare imbaepuere rupi. Jae etei oñemoeterenga omano vaera, ipuere vaera omboai ñanembaeyoa reta, jare cuae jaɨcue rupi oguapɨ Tumpa iyɨque pe iyacatu cotɨ ara pe. \s1 Tumpa Taɨ jare araɨgua reta \p \v 4 Jocorai Tumpa Taɨ oicuauca quirai jae imbaepuere tuicha yae araɨgua reta imbaepuere güi. Jae ramiño vi tee oñemee chupe vae oñemboeteuca yae araɨgua reta jee güi. \v 5 Echa Tumpa jei Taɨ pe corai: \q1 Nde co jae cheRaɨ. \q1 Cuae ara aicuauca nde co jae cheRaɨ. \m Jocorai jei. Mbaeti jocorai jei Tumpa araɨgua pe. Jare Tumpa jei Taɨ re corai: \q1 Che co jae Tu, jare jae co cheRaɨ. \m Jocorai jei. Mbaeti jocorai jei Tumpa araɨgua re. \v 6 Tumpa Taɨ co jae opaete mbaembae oyeapogüe vae iYa. Jare Tumpa ombou ye yave Taɨ cuae ɨvɨ pe Tumpa jeita corai: \q1 Jare opaete araɨgua reta tomboete. \q1 Echa jae reta oyeócuai cheve. \m Jocorai jeita. \v 7 Araɨgua reta re imiari yave, Tumpa jei corai: \q1 Ayócuai araɨgua reta oyapo vaera cheremimbota. \q1 Jatangatu yae oyeócuai vaera cheve. \m Jocorai jei. \v 8 Erei Tumpa jei Taɨ pe corai: \q1 Nde co jae Tumpa etei. \q1 Reporoocuaita jecuaecuae aveiño. \q1 Nde reporoocuaita jupi vae rupi. \q1 \v 9 Nde jecuaeño reyapo jupi vae. \q1 Mbaeti etei reipota mbaeyoa. \q1 Jae rambue che roapo opaete iru vae reta itenondeguara, reyerovia yae vaera. \q1 Che co jae neTumpa. \m Jocorai jei. \v 10 Jare Tumpa jei ye Taɨ pe corai: \q1 Nde co jae opaete mbae iYa. \q1 Aracae yae ete nde reyapo ɨvɨ. \q1 Jae ramiño vi reyapo opaete ara re oi vae. \q1 \v 11 Jae reta opata, erei nde jecuae reicota. \q1 Jae reta opaete indechita metei temimonde indechi vae rami. \q1 \v 12 Echa indechi yae ma yave, oñemombo, jare oyeporu iru temimonde jocuae indechi vae jecovia pe. \q1 Erei nde jecuae reicota. \q1 Nde ngaraa etei nendechi. \m Jocorai jei. \v 13 Jare Tumpa jei ye Taɨ pe corai: \q1 Eguapɨ cheɨque pe cheacatu cotɨ, nderovaicho reta opa añono ndepɨ igüɨ pe regua. \m Jocorai jei. Mbaeti jocorai jei Tumpa araɨgua pe. \p \v 14 Echa araɨgua reta oyeócuai Tumpa pe, jare Tumpa ombou araɨgua reta omborɨ vaera oñemboasaucata vae reta. \c 2 \s1 Ñemboasa icavi yae vae \p \v 1 Jae rambue icavi co ñaneratangatu yae vaera yayeapɨsaca jese vae re, agüɨye vaera yapia chugüi. \v 2 Echa aracae yave Tumpa imiari Israel pegua reta pe araɨgua reta rupi. Erei Israel pegua reta mbaeti oyapo Tumpa jeigüe. Jae rambue Tumpa oiporarauca chupe reta iyoa reta rambue. Echa Tumpa co jae jupi vae. \v 3 Jae ramiño vi Tumpa imiari ma ñandeve ñemboasa icavi yae ñandeve vae re. Jae rambue oiporaraucata ñandeve vi, mbaeti yave yayeapɨsaca jese. Echa ñandeYa rani imiari cuae ñemboasa re, jare yaicuaa añete co oyeapɨsaca jese vae reta omombeu ñandeve vae rupi. \v 4 Tumpa etei vi oicuauca añete co jae reta omombeu ñandeve vae. Echa omaeño jese reta oyapo vaera mɨacañɨ reta oecha vae reta oicuaa vaera, jare Tumpa omee chupe reta mbota reta Espíritu Santo rupi jae etei oipota vae rupi. \s1 Jesucristo oyeapo cuimbaera \p \v 5 Araɨgua reta ngaraa yogüɨreco mburuvicha retara ɨvɨ oicota vae ñanemiari jese vae pe. \v 6 Erei Tumpa iñee pe ñamongueta quirai metei vae jei Tumpa pe corai: \q1 Yepe tei ɨvɨ pegua reta mbaeti co mbae, erei nde reñangareco jese reta jare jecuaeño remborɨ reta. \q1 \v 7 Añave jae reta imbaepuere michi yae araɨgua reta imbaepuere güi. \q1 Corai oi nde reipota rambue. \q1 Erei michi peguaño coraita oi. \q1 Echa tenonde yave remee Adán pe mbaepuere tuicha vae jare remboeteuca. \q1 Nde remee chupe güɨnoi vaera mbaepuere opaete nde reyapogüe vae re. \q1 \v 8 Nde remaeño jese oico vaera opaete mbaembae juvichara. \m Jocorai jei. Cuae oipota jei mbaeti co mbae Adán jemimbota ñateɨ oyapo vae. Erei yaicuaa quirai añave ɨvɨ pegua reta ndei yogüɨreco opaete mbaembae juvicha retara. \v 9 Erei yaicuaa Tumpa omee ma co Jesús pe mbaepuere tuicha vae jare omboeteuca. Echa Jesús imbaepuere vi oyeapo michi yae araɨgua reta imbaepuere güi, erei michi peguaño. Echa jocorai oyeapo, Jesús omano vaera opaete ɨvɨ pegua reta re, Tumpa oicuauca vaera ipɨacavi co ñandeve. \v 10 Tumpa oyapo opaete, jare jae oñemboeteuca opaete oyapogüe vae pe. Jae oipota jeta ɨvɨ pegua reta oyeapo vaera taɨ retara jare oñemboeteuca vaera. Jae rambue icavi echa chupe Jesús oiporara vaera. Echa oiporara vae rupi Jesús oupitɨ oporomboasa vaera. \p \v 11 Jesús ñaneñono tee Tumpa peguara, jare ñande co jae meteiño Jesús ndive. Jae rambue jae ñanembojee tɨvɨ reta. Mbaeti imara jocorai ñanembojee vaera. \v 12 Echa ñamongueta Tumpa iñee pe quirai Jesús jei Tumpa pe corai: \q1 Che romombeuta cherɨvɨ reta pe. \q1 Yatɨ yave, romboeteta canta pe ipɨte pe. \m Jocorai jei. \v 13 Jare jei ye corai: \q1 Aroviata Tumpa. \m Jare jei ye corai: \q1 Mase, co ai jare oime vi cuae pe ñogüɨnoi Tumpa taɨ jae omoiru che ndive vae reta. \m Jocorai jei. \p \v 14 Opaete taɨ reta ɨvɨ pegua reta co. Jae rambue Jesús etei vi oyeapo ɨvɨ peguara, imano rupi omoamɨri vaera aña guasu. Echa aña guasu güɨnoise mbaepuere mano regua. \v 15 Cuae jeco pegua Jesús ipuere ñanderepɨ. Echa ñanemichi güive yaquɨye mano güi. Erei Jesús ñandeyora ma cuae quɨye güi. \v 16 Añete co, Jesús mbaeti ou omborɨ vaera araɨgua reta. Ou co omborɨ vaera Abraham iñemoña reta. \v 17 Jocuae oyeapota Jesús tɨvɨ retara vae reta ɨvɨ pegua reta co. Jae rambue icavi co Jesús vi oyeapo vaera ɨvɨ peguara etei, ipuere vaera omboai ɨvɨ pegua reta imbaeyoa reta. Jae co sacerdote tenondegua Israel pegua rami. Echa sacerdote tenondegua oique Tumpa oia pe Israel pegua reta imbaeyoa reta re. Jae ramiño vi Jesús oique Tumpa oia pe ñanderé. Ñandepuere yarovia catu. Jae ñandeparareco. \v 18 Echa aña guasu imiari chupe oyapouca vaera tei mbaeyoa chupe. Jae rambue aña guasu imiari yave ñandeve oyapouca vaera mbaeyoa ñandeve, Jesús ipuere ñanemborɨ. \c 3 \s1 Jesús jare Moisés \p \v 1 Cherɨvɨ reta, Tumpa peñono tee iyeupeguara. Tumpa etei ara pe oico vae peparavo. Jae rambue peñemongueta cavi Jesús re. Tumpa ombou Jesús omombeu vaera ñandeve Tumpa regua, ñande yarovia vaera jese, jare añave Jesús oico Tumpa oia pe ñanemborɨ vaera ñandeporogüɨrovia re, sacerdote tenondegua omborɨ Israel pegua reta rami. \v 2 Moisés oyapo cavi mbaravɨquɨ Tumpa omee chupe oyapo vaera vae. Jae ramiño vi Jesús oyapo cavi mbaravɨquɨ Tumpa omee chupe oyapo vaera vae. \v 3 Jare Jesús oñemboeteuca yae Moisés güi. Ñamojaanga metei o. Moisés oñemojaanga o re. Erei Jesús oñemojaanga o iyapoa re. Jecuaeño ñamboete yae co o iyapoa o güi. \v 4 Jare o ñavo oyeapouca o iyapoa pe. Erei Tumpa oyapo opaete. \v 5 Moisés oyapo cavi mbaravɨquɨ Tumpa omee chupe oyapo vaera vae. Jocorai oyeócuai cavi Tumpa pe, jare Tumpa oicuauca cuae ñandeve yaicuaa vaera quirai opaete Moisés imiari Tumpa re vae añete co. \v 6 Erei Cristo co jae Tumpa Taɨ jare jae co opaete Tumpa re güɨrovia vae reta iYa. Echa ñande vi co jae imbae, jecuaeño yave ñaneratangatu jare yayerovia yave ñaaro ñai vae re. \s1 Tumpa imbae reta iputuu \p \v 7 Jae rambue pemaendúa Espíritu Santo jei vae re. Echa Tumpa iñee pe ñamongueta quirai Espíritu Santo jei ñanetenondegua reta pe corai: \q1 Cuae ara peyeapɨsaca cheñee re. \q1 \v 8-9 Jae rambue agüɨye peñemopɨatanta. \q1 Echa petenondegua reta oñemopɨatanta ñuu pe ñogüɨnoi yave. \q1 Jae reta chemboavai jare chemboarasɨ. \q1 Jare cuarenta año oecha reta opaete ayapo vae. \q1 \v 10 Jae rambue chearasɨ petenondegua reta pe, jare che jae corai: \q1 Jecuaeño opia reta chegüi ipɨa pe. \q1 Mbaeti etei oipota reta oyapo che aipota tei oyapo vaera vae. \q1 Jocorai che jae. \q1 \v 11 Jae rambue chearasɨ chupe reta rambue, che jae corai: \q1 Añete co, jae reta ngaraa oique Canaán pe. \q1 Echa joco pe oputuuta tei co. \q1 Jocorai che jae. \m Jocorai jei Espíritu Santo. \p \v 12 Jae rambue, cherɨvɨ reta, peñeandu, agüɨye vaera pepɨa oñemotanta mbaeti perovia Tumpa rambue. Echa pepɨa oñemotanta yave, peopiata Tumpa jecuaeño oico vae güi. \v 13 Erei pepuere rambueve, peñomoatangatungatu ara ñavo, agüɨye vaera metei pepɨte pe oi vae yepe oñemopɨatanta mbaeyoa rupi. Echa mbaeyoa ipuere ñanembotavɨ ñañemopɨatanta vaera. \v 14 Echa ñande yayeapo ma Cristo iñeiru retara jecuaeño yave ñaneratangatu tenonde voi mborogüɨrovia ñanoi vae re. \v 15 Pemaendúa cuae Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae re: \q1 Cuae ara peyeapɨsaca cheñee re —jei Espíritu Santo—. \q1 Jae rambue agüɨye peñemopɨatanta. \q1 Echa petenondegua reta oñemopɨatanta rambue, chearasɨ chupe reta. \m Jocorai oyecuatía oi. \p \v 16 Yepe tei oendu reta Tumpa iñee, erei amogüe ñanetenondegua reta omboarasɨ Tumpa. Añete co, opaete Moisés güeru Egipto güi vae reta omboarasɨ Tumpa. \v 17 Jae rambue Tumpa iyarasɨ cuarenta año jocuae ñanetenondegua reta pe, iyoa reta rambue. Jare jae reta omano ñuu pe. \v 18 Echa Tumpa jei corai: \q1 Añete co, jae reta ngaraa oique Canaán pe. \q1 Echa joco pe oputuuta tei co. \m Jocorai jei Tumpa. Jare jocorai oyeapo chupe reta, mbaeti güɨrovia Tumpa rambue. \v 19 Jae rambue yaicuaa jae reta mbaeti co ipuere oique Canaán pe, mbaeti güɨrovia Tumpa rambue. \c 4 \p \v 1 Jae rambue pequɨye. Echa güɨramoi amogüe pe reta ngaraa peupitɨ penoi vaera jocuae mbutuu Cristo ipuere omee peve vae. Tumpa etei güɨrocuavee omee vaera ñandeve cuae mbutuu. \v 2 Tumpa omombeu ñanetenondegua reta pe ñee icavi vae, erei jocuae ñee icavi vae mbaeti mbae oyapo chupe reta. Echa mbaeti güɨrovia reta jocuae oendugüe. Jae ramiño vi Tumpa omombeu ñandeve metei ñee icavi vae. \v 3-5 Jare ñande yarovia Tumpa vae yaupitɨ jocuae mbutuu Cristo omee ñandeve vae. Echa Tumpa jei corai: \q1 Chearasɨ yae chupe reta. \q1 Añete co, jae reta ngaraa oique Canaán pe. \q1 Echa joco pe oputuuta tei co. \m Jocorai jei Tumpa. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: \q1 Tumpa opa iparavɨquɨ oyapo seis ara pe. \q1 Jayave jocuae jaɨcue rupi oputuu metei ara. \m Jocorai oyecuatía oi. Erei yepe tei opa iparavɨquɨ oyapo cuae ɨvɨ oyeapo ma yave, erei oyecuatía oi Tumpa iñee pe quirai Tumpa jei corai: \q1 Jae reta ngaraa oique Canaán pe. \q1 Echa joco pe oputuuta tei co. \m Jocorai jei Tumpa. \p \v 6 Jae rambue yaicuaa cuae: Tenonde voi Tumpa omombeu jocuae ñee icavi vae ñanetenondegua reta pe. Erei jae reta mbaeti güɨnoi jocuae mbutuu Tumpa omeeta tei chupe reta vae, mbaeti güɨrovia Tumpa rambue. Jae rambue oime vɨteri jocuae mbutuu amogüe vae güɨnoita vae. \v 7 Jare Tumpa omombeu ñandeve ara. Echa ɨma ma jae jei güire David rupi corai: “Cuae ara”. Echa oyecuatía oi corai: \q1 Cuae ara peyeapɨsaca cheñee re —jei Espíritu Santo—. \q1 Jae rambue agüɨye peñemopɨatanta. \m Jocorai oyecuatía oi. \p \v 8 Josué mbaeti omee jocuae mbutuu ñanetenondegua reta pe. Echa omee chupe reta yave mona, mbaetita tei Tumpa imiari taɨcue rupi iru ara re. \v 9 Jae rambue oime vɨteri mbutuu Tumpa omeeta imbae reta pe vae. \v 10 Tumpa oputuu opa iparavɨquɨ oyapo yave. Jae ramiño vi ñande ñanoi yave jocuae mbutuu Tumpa omee ñandeve vae, mbaeti ma yaparavɨquɨ ñemboasa ñanoi vaera. \v 11 Jae rambue ñaneratangatu ñanoi vaera jocuae mbutuu. Jocuae ñanetenondegua mbaeti güɨrovia Tumpa vae reta opa omano. Jae ramiño vi pe reta mbaeti yave perovia Tumpa, pecañiteita co. \p \v 12 Echa Tumpa iñee güɨnoi mbaepuere omee vaera ñandeve tecove opa mbae vae. Metei quɨsepucu jaimbeyoyavi vae ipuere ñanembopere yae. Ipuere oyasɨa ñandesoo jare ñanecagüe reta yepe. Erei Tumpa iñee imbaepuere tuicha yae quɨsepucu imbaepuere güi. Echa Tumpa iñee oique ñandepɨa pe etei jare oicuauca ñandeve mbae ñaneremimbota regua jare mbae Espíritu Santo regua. Tumpa iñee ipuere oicuauca ñandeve ñaneñemongueta etei, icavi ra ani mbaeti ra icavi. \v 13 Mbaeti mbae Tumpa oyapogüe vae ipuere oñemi Tumpa güi. Echa jae oecha jare oicuaa opaete regua. Jare jae ñaneraata opaete yayapo vae re. \s1 Jesús co jae sacerdote tenondegua rami \p \v 14 Jesús co jae Tumpa Taɨ. Jae oyeupi ojo ara pe etei, jare joco pe oyerure Tumpa pe ñanderé, sacerdote tenondegua oyerurese ñanetenondegua reta re rami. Erei Jesús imbaepuere tuicha yae sacerdote tenondegua imbaepuere güi. Jare cuae yaicuaa rambue, jecuae ñaneratangatu ñanoi vaera mborogüɨrovia. \v 15 Jesús mbaeti co sacerdote tenondegua mbaeti ipuere ipɨatɨtɨ yaiporara yave vae rami. Echa aña guasu imiari chupe oyapouca vaera tei mbaeyoa chupe, aña guasu imiari ñandeve rami. Erei jae mbaeti etei iyoa. \v 16 Jae rambue yaya yaquɨye mbae reve Tumpa re, Tumpa ñandeparareco vaera jare ñanoi vaera ipɨacavi. Echa Tumpa ipɨacavi jeco pegua ñanemborɨta yaiporara yave. \c 5 \p \v 1 Tumpa oiparavo metei cuimbae oyeapo vaera sacerdote tenondeguara, jare omee chupe oyerure vaera Tumpa pe iru vae reta re, jare ipuere vaera güɨrocuavee Tumpa pe mbota reta jare maemɨmba oyeyucagüe reta. Maemɨmba oyeyucagüe reta mbaeyoa reta regua co. \v 2 Amogüe iyoa vae reta mbaeti oicuaa cavi imbaeyoa reta regua, erei iru iyoa vae reta oicuaa mbaeti co oyapo Tumpa jeigüe. Erei sacerdote tenondegua ipuere oiparareco opaete vae, mbaeti co yavai oi jae etei iyoa vaera rambue. \v 3 Jare cuae jeco pegua icavi co sacerdote tenondegua güɨrocuavee vaera Tumpa pe maemɨmba oyeyucagüe imbaeyoa reta re etei, jocorai güɨrocuavee iru vae reta imbaeyoa reta re rami. \v 4 Jare mbaeti quia ipuere oyeparavo jaeiño, oico vaera sacerdote tenondeguara. Jaeño Tumpa oiparavo vae ipuere oico sacerdote tenondeguara. Echa jocorai Tumpa oiparavo Aarón. \p \v 5 Jae ramiño vi Cristo mbaeti oñemboete jaeiño. Echa mbaeti oyeparavo jaeiño, oico vaera sacerdote tenondeguara. Tumpa oiparavo Cristo oico vaera sacerdote tenondeguara. Echa oyecuatía oi Tumpa iñee pe quirai Tumpa jei Cristo pe corai: \q1 Nde co jae cheRaɨ. \q1 Cuae ara aicuauca nde co jae cheRaɨ. \m Jocorai jei. \v 6 Jare Tumpa iñee pe oyecuatía ye oi corai: \q1 Nde reicota metei sacerdotera jecuaecuae aveiño —jei Tumpa—, Melquisedec rami. \m Jocorai oyecuatía oi. \p \v 7 Cristo cuae ɨvɨ pe oico rambueve, oyerure Tumpa pe omborɨ vaera oyaeo yae reve. Echa Tumpa ipuere tei omboasa mano güi. Jare Tumpa oyeapɨsaca iyerure re, Cristo jecuaeño oipota oyapo Tumpa jeigüe rambue. \v 8 Erei yepe tei jae co Tumpa Taɨ etei, erei oñemboe oyapo vaera Tumpa jeigüe oiporara vae rupi. \v 9 Jare opaete Tumpa jeigüe oyapo rambue, ipuere omee ñemboasa opa mbae vae opaete oyapo jae jei oyapo vaera vae reta pe. \v 10 Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: \q1 Nde co jae metei sacerdote tenondegua —jei Tumpa—, Melquisedec rami. \m Jocorai oyecuatía oi. \s1 Agüɨye pepia Tumpa güi \p \v 11 Aipota tei amombeu peve jeta cuae regua, erei yavai co oi amombeu peve vaera. Echa mbaetita peicuaa, yepe tei peyeapɨsaca jese. \v 12 Añave pe reta pemboeta tei iru vae reta mbaembae re, peñemboe yave jese. Erei mbaeti peñemboe jese. Jae rambue icavi co che pomboe ye vaera jocuae Tumpa omombeu ñandeve vae mbaeti etei co yavai yaicuaa vaera vae. Tamojaanga tembíu re. Michia reta mbaeti ipuere jou tembíu tanta vae, jaeño neche. Pe reta michia reta rami co. Echa mbaeti peñemboe cavi Tumpa omombeu ñandeve vae re. \v 13 Michia necheño ipuere jou vae mbaeti mbae oicuaa. Jae ramiño vi pe reta mbaeti peñemboe ñee Tumpa omombeu ñandeve vae re. Echa peñemboe jese yave, peicuaata tei mbae jupi vae. \v 14 Erei ocuacuaagüe reta jou tembíu tanta vae. Jae ramiño vi Tumpa omombeu ñandeve vae re oñemboe cavi vae reta oicuaa cavi mbae icavi vae jare mbae mbaeti icavi vae. \c 6 \p \v 1 Jae rambue agüɨye ñanemiari ye moromboe tenondegua Cristo regua re. Aipota pomboe iru moromboe pepɨrata vaera peporogüɨrovia re. Tenonde yave peñemboe quirai pepuere peeya peñemongueta icavi mbae vae pepɨa pe oi vae - echa peyapose vae rupi mbaeti pepuere penoi tecove opa mbae vae. Peñemboe vi mborogüɨrovia Tumpa cotɨ vae re, \v 2 jare quirai peñembobautizauca peyeyoe vaera Tumpa cotɨ. Peñemboe vi quirai temimondo reta oñono ipo iru vae reta iñaca re. Peñemboe vi omanogüe vae reta oicove ye vae re jare quirai Tumpa ojaata ɨvɨ pegua reta jare jae reta oiporarata jecuaecuae aveiño. \v 3 Cuae aipota ayapo, Tumpa omaeño yave cheré. \p \v 4-6 Metei vae oicuaa yave Tumpa, Tumpa oicuauca chupe vae rupi, jae oicuaa vi quirai icavi yae mbota Tumpa omee vae, jare oñemoiru Espíritu Santo ndive. Jae oicuaa vi Tumpa iñee icavi yae vae jare mbaepuere reta ara ndeiño ou ovae vae reta pe Tumpa oicuaucata vae. Erei cuae nunga opia yave Tumpa güi, ngaraa etei ipuere ye oeya iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae. Jae co oyuca ye Tumpa Taɨ rami, jare jocorai güɨroɨrouca iru vae reta pe. \p \v 7 Echa oquɨñoi yave, ama omoaquɨ ɨvɨ. Jayave ɨvɨ iya oñotɨ temitɨ, jare temitɨ oñemee cavi yave, oñotɨ vae ocaru cavi. Jayave ɨvɨ iya jeita icavi yae jocuae ɨvɨ. Echa ɨvɨ oiporu cavi ama Tumpa ombou vae. \v 8 Erei ɨvɨ omee yave ñana yuu güɨnoi vaeño, ɨvɨ iya jeita mbaeti etei icavi jocuae ɨvɨ. Jeita vi güɨramoi Tumpa oyepopeyu jese. Ɨvɨ iya opata oapɨ jocuae ñana. \p \v 9 Erei, cherɨvɨ reta, yepe tei chemiari ma peve corai, erei aicuaa pe reta mbaeti co pepia Tumpa güi. Peyapo co icavi vae peñemboasauca rambue. \v 10 Oyecuaa quirai peaɨu Tumpa. Peicuauca peporoaɨu co peyapo vae rupi. Echa jecuaeño peyeócuai iru oñeñono tee Tumpa peguara vae reta pe. Tumpa ngaraa iñacañɨ peyapogüe vae güi. Echa iñacañɨ chugüi yave, mbaetita tei jupi. \v 11 Jare aipota pe reta metei ñavo jecuae peicuauca peñemoatangatu co cuae re, jecuae peyerovia catu vaera pearo pei vae re. \v 12 Agüɨye peaquɨ. Peico iru güɨrovia Tumpa vae reta yogüɨreco rami. Echa jae reta iporogüɨrovia jeco pegua ipɨaguasu, güɨnoi vaera Tumpa güɨrocuavee omeeta chupe reta vae. \s1 Tumpa omee morogüɨrocuavee Abraham pe \p \v 13 Tumpa morogüɨrocuavee Abraham pe omee yave, Tumpa jei jee ae re oyapota co. Echa mbaeti co mbaepuere tuicha yae Tumpa imbaepuere güi vae. \v 14 Jare Tumpa jei Abraham pe corai: \q1 Añete co, che romovendiseta co. \q1 Ameeta ndeve jeta yae neñemoña retara. \m Jocorai jei. \v 15 Jare Abraham, ɨma ma oaro yave ipɨaguasu reve, güɨnoi Tumpa güɨrocuavee omeeta chupe vae. \v 16 Metei vae güɨrocuavee yave iru vae pe mbae oyapota chupe, jei mbaepuere tuicha vae güɨnoi vae jee re oyapota co. Jare cuae jei vae oicuauca iru vae pe oyapota co, agüɨye vaera iru vae oñemongueta ngaraa ndipo oyapo. \v 17 Jae ramiño vi Tumpa oipota yae oicuauca morogüɨrocuavee güɨnoita vae reta pe quirai jae jemimbota mbaeti etei oyepoepɨ. Jae rambue jei jee ae re oyapota co morogüɨrocuavee. \v 18 Mócoi reve - Tumpa güɨrocuavee vae jare jei jee ae re vae - mbaeti etei oyepoepɨ, jare yaicuaa cuae mócoi reve añete co, Tumpa mbaeti etei yapu rambue. Jae rambue cuae ñanemomɨrata ñandeporogüɨrovia re. Echa ñande yayerova ñanderecove indechi vae güi jare yayerure Tumpa pe ñanderepɨ vaera. Jare ñaaro ñai yayerovia reve ñanoi vaera Tumpa güɨrocuavee omeeta ñandeve vae. \v 19 Jare cuae ñaaro ñai yayerovia reve vae ñanemborɨ agüɨye vaera yapia Tumpa güi, jare ñanemboya Tumpa ara pe oi vae re. \v 20 Echa Jesús rani ojo ma oique ara pe ñanerenonde, jare Tumpa oyapo ma sacerdote tenondeguara jecuaecuae aveiño Melquisedec rami. \c 7 \s1 Jesús co jae sacerdote Melquisedec rami \p \v 1 Cuae Melquisedec co jae Salem pegua reta juvicha guasu. Tumpa ara pe oico vae oyapo cuae Melquisedec sacerdotera. Abraham ou ye yave Salem pe oyucauca güire jocuae mburuvicha guasu reta, oñoovaiti Melquisedec ndive, jare Melquisedec jei Abraham pe corai: \q1 Tumpa tanemovendise. \m \v 2 Jayave Abraham omee Melquisedec pe diezmo opaete güɨnoi vae güi. Tee Melquisedec oipota jei mburuvicha guasu jupi vae. Cuae Melquisedec co jae Salem pegua reta juvicha guasu, jare cuae oipota jei mburuvicha guasu mbɨacatu pegua. \v 3 Mbaeti yaicuaa quia reta ra jae tu jare jae ichɨ. Mbaeti vi yaicuaa quia reta ra jae itenondegua reta. Mbaeti vi yaicuaa quirai yave ra ichɨ güi oa, jare quirai yave ra omano. Jae rambue ñandepuere ñamojaanga Melquisedec Tumpa Taɨ re. Echa jae co metei sacerdote jecuaeño oico vae rami. \p \v 4 Mase, Tumpa omboeteuca yae co cuae cuimbae. Echa ñanetenondegua Abraham etei omee chupe diezmo opaete mbaembae opɨro jovaicho reta güi vae güi. \v 5 Jare Israel pegua reta omee diezmo Leví iñemoña sacerdote retara oyeapo vae reta pe, yepe tei jentara reta co. Echa opareve Abraham iñemoña reta co. Tumpa oyócuai jocorai Moisés iporoócuai pe. \v 6 Erei Melquisedec mbaeti co metei Leví iñemoña. Erei Abraham omee diezmo chupe, jare Melquisedec jei Abraham pe corai: \q1 Tumpa tanemovendise. \m Jare pemaendúa cuae re: Abraham co jae Tumpa omee morogüɨrocuavee reta chupe vae. \v 7 Jare metei vae jei yave: “Tumpa tanemovendise”, iru vae pe, añetete jocuae corai jei vae oñemboeteuca yae iru vae güi. \v 8 Jare cuae ɨvɨ pe Israel pegua reta omee diezmo sacerdote reta pe, yepe tei jocuae sacerdote reta omanota. Erei Abraham omee diezmo Melquisedec pe. Jare Tumpa iñee pe oyecuatía oi jese vae rupi jae co oico vɨteri vae rami. \v 9 Jare ñandepuere yae cuae: Leví co jae Abraham iñemoña rambue, jae etei omee diezmo Melquisedec pe, yepe tei Israel pegua reta omee diezmo Leví iñemoña reta pe. \v 10 Echa Leví Abraham iñemoña co, erei ndeiño oa Abraham taɨ Isaac jee vae Melquisedec oñoovaiti Abraham ndive yave. Jare Leví Isaac iñemoña co. \p \v 11 Tumpa oicuauca Moisés iporoócuai Israel pegua reta pe yave, omee amogüe Leví iñemoña reta pe sacerdote retara yogüɨreco vaera. Erei jocuae nunga sacerdote reta mbaeti ipuere opa omboai mbaeyoa reta. Jae rambue icavi co oico vaera iru sacerdote oyoavɨ jocuae reta güi vae. Cuae iru sacerdote Melquisedec rami co, mbaeti co Aarón iñemoña. \v 12 Jocuae reta oyeapo sacerdote retara, jae reta co Leví iñemoña reta rambue. Erei cuae iru sacerdote oyoavɨ jocuae reta güi vae mbaeti co Leví iñemoña. \v 13-14 Echa oyecuaa cavi quirai cuae iru sacerdote Tumpa iñee jocorai imiari jese vae - jae co ñandeYa - Judá iñemoña co, mbaeti co Leví iñemoña. Mbaeti Judá iñemoña ave oparavɨquɨ sacerdotera maemɨmba oyeyucagüe oñererocuaveea pe. Echa Moisés mbaeti etei omombeu Judá iñemoña reta ipuere oyeapo sacerdote retara. \p \v 15 Erei oyecuaa cavi yae quirai icavi co oyeapo vaera iru sacerdotera Melquisedec rami vae. \v 16 Jocuae reta oyeparavouca yogüɨreco vaera sacerdote retara mboroócuai rupi, jae reta co Leví iñemoña reta rambue. Erei cuae iru vae oyeparavouca oico vaera sacerdotera, imbaepuere tuicha yae rambue. Echa jae güɨnoi tecove ngaraa etei opa vae. \v 17 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi jese corai: \q1 Nde reicota metei sacerdotera jecuaecuae aveiño —jei Tumpa—, Melquisedec rami. \m Jocorai oyecuatía oi. \v 18-19 Tenonde yave Tumpa oyócuai amogüe Leví iñemoña reta yogüɨreco vaera sacerdote retara. Erei jae reta mbaeti ipuere opa omboai mbaeyoa reta. Jae rambue Tumpa mbaeti ma oyócuai yogüɨreco vaera sacerdote retara. Omee ñandeve icavi yae jocuae reta güi vae. Echa añave ñanoi ñaaro ñai yayerovia reve vae, jare cuae jeco pegua ñandepuere yaya Tumpa re. \p \v 20-21 Jare jocuae reta sacerdote retara oyeapo yave, Tumpa mbaeti etei mbae jei jee ae re. Erei Tumpa omee yave cuae iru vae pe oico vaera sacerdotera, jei co mbae jee ae re. Echa ñandeYa Tumpa jei chupe corai: \q1 Che jae ma cheree ae re, jare ngaraa aipoepɨ cuae jae vae: \q1 Nde reicota metei sacerdotera jecuaecuae aveiño, \q1 Melquisedec rami. \m Jocorai jei. \v 22 Morogüɨrocuavee ipɨau vae icavi yae morogüɨrocuavee tenondegua vae güi. Jare Jesús co jae metei sacerdote jecuaeño oico vae rambue, yaicuaa añetete Tumpa oyapota cuae morogüɨrocuavee ipɨau vae. \v 23 Jare jeta yae co jocuae sacerdote reta. Echa metei ñavo omano. Jare sacerdote omano güire, iru vae oyeapo sacerdotera oyapo vaera mbaravɨquɨ. \v 24 Erei cuae cuimbae jecuaeño oico. Jae rambue ipuere oyapo sacerdote iparavɨquɨ jecuaecuae aveiño. Ngaraa oipota iru vae oyapo vaera iparavɨquɨ. \v 25 Jae rambue Jesús ipuere omboasa ete opaete oya Tumpa re jae oyapogüe vae rupi vae reta. Echa jae jecuaeño oico oyerure vaera Tumpa pe jese reta. \p \v 26 Icavi yae co oyerure vaera ñanderé cuae nunga sacerdote tenondegua. Echa jae co jupi vae. Mbaeti etei jeco. Jae co iyoa mbae vae. Mbaeti etei ipuere iyoa. Jae oico ara pe etei. \v 27 Jocuae iru sacerdote tenondegua reta ara ñavo güɨrocuavee Tumpa pe maemɨmba oyeyucagüe reta imbaeyoa reta re rani jare iru Israel pegua reta imbaeyoa reta re. Erei Jesús mbaeti oyapo jocorai. Echa metei veseño Jesús güɨrocuavee Tumpa pe oyeyucagüe vae. Jare jocuae oyeyucagüe vae jae etei co. \v 28 Echa cuimbae reta mboroócuai rupi oyeparavouca yogüɨreco vaera sacerdote tenondegua retara vae mbaeti co iyoa mbae vae reta. Erei añave mboroócuai oasa ma, jare Tumpa oiparavo Taɨ oico vaera sacerdote tenondeguara jocuae jei jee ae re vae rupi. Jare Tumpa Taɨ iyoa mbae vae co jecuaecuae aveiño. \c 8 \s1 Jesús jare morogüɨrocuavee ipɨau vae \p \v 1 Opaete che jae ma peve vae oipota jei cuae: Oime ñanoi cuae nunga sacerdote tenondegua. Jae oguapɨ ma oi Tumpa iyɨque pe iyacatu cotɨ ara pe. \v 2 Tumpa jo ñuu pe Israel pegua reta oyapo vae oñemojaanga ara re. Echa jocuae o japɨpe pe Tumpa oia pe sacerdote tenondegua oyapose iparavɨquɨ. Jae ramiño vi Jesús añave oyapo iparavɨquɨ ara pe Tumpa oia pe. Israel pegua reta oyapo jocuae o. Erei ñandeYa Tumpa oyapo ara. \p \v 3 Jare sacerdote tenondegua ñavo oyeparavouca güɨrocuavee vaera Tumpa pe mbota reta jare maemɨmba oyeyucagüe reta. Jae rambue icavi co cuae sacerdote tenondegua vi güɨnoi vaera mbae güɨrocuavee vaera chupe. \v 4 Ɨvɨ pe oico vɨteri yave mona, mbaetita tei oico sacerdotera. Echa jocuae iru sacerdote reta güɨrocuavee Tumpa pe mbota reta mboroócuai rupi. \v 5 Erei mbaravɨquɨ jae reta oyapo vae oñemojaangaño mbaravɨquɨ ara pegua re. Echa ndei Moisés oyapouca Tumpa jo mbove, Tumpa omombeu chupe quirai oyapouca vaera. Jei chupe corai: \q1 Mase, eyapouca opaete o cuae amojaanga ndeve cuae ɨvɨtɨ re vae rami. \m Jocorai jei chupe. \v 6 Jare mbaravɨquɨ Tumpa omee Jesús pe vae icavi yae mbaravɨquɨ jocuae iru sacerdote reta oyapo vae güi. Jae ramiño vi morogüɨrocuavee Jesús rupi ñande ñanoi vae icavi yae morogüɨrocuavee tenondegua vae güi. Echa jocuae Tumpa güɨrocuavee omeeta ñandeve vae icavi yae jocuae Tumpa güɨrocuavee omeeta morogüɨrocuavee tenondegua vae rupi vae güi. \p \v 7 Jocuae morogüɨrocuavee tenondegua vae rupi mbaeti ipuere opa oñemboai mbaeyoa reta. Jae rambue icavi co Tumpa oyapo vaera iru morogüɨrocuavee. \v 8 Echa Tumpa oicuaa Israel pegua reta iyoa vae reta co. Jae rambue Tumpa iñee pe oyecuatía oi quirai ñandeYa Tumpa jei corai: \q1 Mase, outa ara reta amee vaera morogüɨrocuavee ipɨau vae Israel pegua reta jare Judá pegua reta pe. \q1 \v 9 Jocuae morogüɨrocuavee tenondegua vae amee itenondegua reta pe, aru yave Egipto güi. \q1 Erei morogüɨrocuavee ipɨau vae oyoavɨ morogüɨrocuavee tenondegua vae güi. \q1 Echa jae reta mbaeti oyapo che jae chupe reta oyapo vaera vae, morogüɨrocuavee tenondegua vae amee chupe reta yave. \q1 Jae rambue mbaeti añangareco cavi jese reta. \q1 \v 10 Echa ameeta morogüɨrocuavee ipɨau vae Israel pegua reta pe jocuae ara reta güire. \q1 Jae co cuae: \q1 Amoñemongueta retata cheporoócuai reta re, jare ayapoucata chupe reta cheporoócuai reta. \q1 Jae reta chemboeteta. \q1 Echa oicuaata che co jae Tumpa. \q1 Jare che amborɨ retata. \q1 Echa yogüɨrecota chembae retara. \v 11 Ngaraa etei quia omboe jentaɨgua cheré. \q1 Ngaraa etei quia omboe jentara cheré. \q1 Ngaraa etei quia jei iru vae pe: \q1 Eñemboe ñandeYa re. \q1 Echa opaete vae - michia reta jare ocuacuaagüe reta - checuaata co. \q1 \v 12 Aiparareco retata. \q1 Echa cheɨrota chupe reta imbaeyoa reta re. \q1 Ngaraa chemaendúa imbaeyoa reta re. \m Jocorai jei Tumpa. \v 13 Tumpa jei omeeta co chupe reta morogüɨrocuavee ipɨau vae. Cuae oipota jei jocuae morogüɨrocuavee tenondegua vae indechi yae ma co. Jare mbae indechi yae vae opa seri ma co oi. \c 9 \p \v 1 Tumpa omee yave Israel pegua reta pe morogüɨrocuavee tenondegua vae, oyócuai quirai omboete reta vaera jocuae o ñuu pe oyapo reta vae pe. \v 2 Jocuae o güɨnoi mócoi cuarto. Cuarto tenondegua vae pe ñogüɨnoi lámpara reta, jare mesa, jare mbɨyape oñeñono tee vae reta. Cuae cuarto jee Lugar Santo. \v 3 Jare jocuae Tumpa jo omboyao vae cutɨ oi iru cuarto Lugar Santísimo jee vae. \v 4 Joco pe ñogüɨnoi mesa oro pegua vae mbae ipiche cavi vae sacerdote reta oapɨ iárambue vae, jare ita Tumpa oicuatía mboroócuai reta jese vae reta jɨru. Jocuae jɨru ɨvɨra pegua vae co erei opaete icatu rupi oro catuai. Jare jocuae jɨru japɨpe pe ñogüɨnoi yapepo oro pegua vae maná oi pɨpe vae, jare Aarón ipopoca joquɨ vae, jare ita Tumpa oicuatía mboroócuai reta jese vae reta. \v 5 Jare jocuae jɨru iarambuegua jocuae oro catuai vae Tumpa oicuauca Israel pegua reta pe iporoparareco pɨpe vae co, jare jocuae iárambue ñogüɨnoi jocuae mócoi araɨgua-raanga oro pegua vae ipora yae vae. Jocuae nunga araɨgua jee co querubine. Aipota tei amombeu cavi peve jocuae jɨru iarambuegua regua, erei mbaeti chepuere añave. \p \v 6 Opaete cuae mbaembae oyeapocavi ma yave, sacerdote reta jecuaeño oique cuarto tenondegua vae pe, joco pe oyapo vaera iparavɨquɨ. \v 7 Erei sacerdote tenondeguaño oique iru cuarto pe metei veseño año ñavo, jare jecuaeño güɨroique tugüɨ. Jae jare iru Israel pegua reta iyoa mbaeti oicuaa cavi reve rambue, sacerdote tenondegua güɨrocuavee tugüɨ Tumpa pe opaete jocuae mbaeyoa reta re. \v 8 Jocorai Espíritu Santo oicuauca mbaeti vɨteri ipuere oique opaete vae Tumpa oia pe, jocuae cuarto tenondegua vae oi rambueve. \v 9 Echa jocuae cuarto tenondegua vae metei jaangaño mbaeti jecuaeño ondura vae co. Joco pe sacerdote reta güɨrocuavee Tumpa pe mbota reta jare maemɨmba oyeyucagüe reta. Erei jocuae mbaeti ipuere opa omboai jocorai omboete Tumpa vae imbaeyoa reta. Jare sacerdote reta etei oicuaa mbaeti co oñemboai imbaeyoa reta. \v 10 Jaeño güɨnoi mboroócuai tembíu regua reta jare quirai jae reta oyeyoe vaera Tumpa cotɨ. Opaete jocuae mboroócuai reta ɨvɨ peguaño co. Tumpa omombeu chupe reta jocuae mboroócuai reta jae reta oyapo vaera, Tumpa opaete oyapocavi regua. \p \v 11 Erei Cristo oyeapo ma sacerdote tenondeguara oyapo vaera icavi vae ñandeve. Jare jae oyapo iparavɨquɨ ara pe. Ara icavi yae jocuae Tumpa jo Israel pegua reta ñuu pe oyapo vae güi. Echa jocuae Tumpa jo ɨvɨ peguaño co. \v 12 Jare sacerdote tenondegua ɨvɨ pegua oique yave Lugar Santísimo pe, güɨroique cavara jugüɨ jare vaca-raɨ jugüɨ. Erei Cristo oique yave ara pe, güɨroique jae jugüɨ etei. Metei veseño oique jare corai omboepɨ ñanembaeyoa reta re. Jae rambue ñanoi ma ñemboasa opa mbae vae. \v 13 Metei Israel pegua oyapo yave mbae Tumpa cotɨ oñemonguɨa vae, sacerdote ipuere oñapiramo toro jugüɨ pe ani cavara jugüɨ pe ani ɨ vaca ocaigüe ndive oyea vae pe oyoe vaera jete Tumpa cotɨ. Jocorai oñeñono tee Tumpa peguara. \v 14 Erei Cristo jugüɨ ipuere yae jocuae reta güi. Echa Cristo iyoa mbae vae co. Erei jae omano oñererocuavee vaera Tumpa pe Espíritu Santo jecuaeño oico vae rupi. Jae rambue jae jugüɨ ipuere omboai mbaembae mano pegua peyapo vae. Jare peicuaata oñemboai ma co, pepuere vaera peyeócuai Tumpa jecuaeño oico vae pe. \p \v 15 Jare cuae jeco pegua Tumpa oicuauca ma morogüɨrocuavee ipɨau vae Cristo rupi. Echa Cristo omano omboepɨ vaera morogüɨrocuavee tenondegua vae güɨnoi vae reta imbaeyoa reta re. Jae rambue jocuae Tumpa oiparavo vae reta güɨnoita imbaera opa mbae vae Tumpa güɨrocuavee omeeta chupe reta vae. \p \v 16 Cuimbae güɨrocuavee yave omee vaera mbaembae iru vae reta pe jae omano güire, jae reta ngaraa ipuere güɨnoi jocuae mbaembae ndei iya omano mbove. \v 17 Echa cuimbae omano yave ramo jae reta ipuere güɨnoi jocuae mbaembae. Ngaraa ipuere güɨnoi mbaembae morogüɨrocuavee oyapo vae oicove oico rambueve. \v 18 Jae rambue Moisés oiporu tugüɨ morogüɨrocuavee tenondegua vae oyeapo vaera. \v 19 Echa Moisés opa rani omombeu Israel pegua reta pe opaete mboroócuai reta. Jayave jocuae jaɨcue rupi oiporu vaca-raɨ reta jugüɨ jare cavara reta jugüɨ jare ɨ jare vecha-raagüe oñemopɨta vae jare ñana hisopo jee vae oñapiramo vaera tupapire jare opaete Israel pegua reta. \v 20 Jare Moisés jei chupe reta corai: \q1 Cuae tugüɨ oicuauca peve morogüɨrocuavee Tumpa omee ma peve vae. \q1 Echa cuae morogüɨrocuavee rupi Tumpa oyócuai peve mbae peyapo vaera. \m Jocorai jei. \v 21 Jae ramiño vi Moisés oñapiramo tugüɨ pe Tumpa jo jare opaete sacerdote reta jembiporu reta. \v 22 Jare mboroócuai rupi opaete seri oyeyoe Tumpa cotɨ tugüɨ pe. Jare maemɨmba reta mbaeti yave oyeyuca, Tumpa mbaetita tei iñɨro Israel pegua reta pe imbaeyoa reta re. \s1 Jesús omano güɨraja vaera chugüi reta imbaeyoa reta \p \v 23 Jare opaete cuae reta mbaembae ara pegua jaanga retaño co. Jae rambue icavi co oyeyoe vaera Tumpa cotɨ jocorai. Erei icavi co mbaembae ara pegua etei oyeyoe vaera Tumpa cotɨ Cristo jugüɨ pe. Echa Cristo jugüɨ icavi yae maemɨmba reta jugüɨ güi. \v 24 Cristo oique ma ara pe etei, mbaeti metei o oñeñono tee Tumpa peguara vae Israel pegua reta oyapo vae pe. Echa jocuae o metei jaangaño co. Jocuae o oñemojaanga Tumpa jo añetete vae re. Cristo oico ma Tumpa oia pe ñanemborɨ vaera. \v 25 Jare sacerdote tenondegua ɨvɨ pegua güɨroique Lugar Santísimo pe maemɨmba reta jugüɨ. Mbaeti co ipuere güɨroique jae jugüɨ ae. Jare jocorai jecuaeño oyapo año ñavo. Erei Cristo mbaeti jecuaeño oñemoeterenga omano vaera. \v 26 Echa jecuaeño jocorai oñemoeterenga yave mona, omanota tei oiporara reve jeta vese ɨvɨ oyeapo güive. Erei añave metei veseño ara taɨcuegua reta pe ou ma Cristo cuae ɨvɨ pe omboai vaera mbaeyoa reta imano rupi. \v 27 Ɨvɨ pegua ñavo omano, ou ovae yave ara omano vaera. Jare omano güire Tumpa ojaata co. \v 28 Jae ramiño vi Cristo metei veseño oñemoeterenga omano vaera, ipuere vaera güɨraja chugüi reta jeta vae imbaeyoa reta. Jare oyecuaa yeta opaete oyerovia reve oaro ñogüɨnoi vae reta pe. Erei oyecuaa ye yave, outa omboasa ete reta vaera, mbaeti omboepɨ ye vaera mbaeyoa re. \c 10 \p \v 1 Mboroócuai michiño oicuauca icavi vae Tumpa oyapota vae. Mbaeti oicuauca cavi. Echa maemɨmba oyeyucagüe reta oñererocuavee Tumpa pe año ñavo. Erei jocuae nunga mbaeti etei ipuere opa omboai jocorai oya Tumpa re vae reta imbaeyoa reta. \v 2 Echa ipuere yave mona opa omboai, mbaeti yeta tei co oñererocuavee maemɨmba oyeyucagüe reta. Echa jocorai omboete Tumpa vae reta mbaeti yeta tei co oñemongueta jecuaeño mbaeyoa reta güɨnoi vae re. \v 3 Erei jocuae maemɨmba oyeyucagüe reta Tumpa pe oñererocuavee vae omomaendúa año ñavo Israel pegua reta imbaeyoa reta re. \v 4 Echa toro jugüɨ jare cavara jugüɨ mbaeti etei ipuere omocañɨ ete mbaeyoa reta. \p \v 5 Jae rambue Cristo ou yave cuae ɨvɨ pe, jei Tumpa pe corai: \q1 Mbaeti reipota jocuae maemɨmba oyeyucagüe oñererocuavee vae reta. \q1 Jae rambue nde remee cheve cherete oñererocuavee vaera. \q1 \v 6 Maemɨmba oyeyucagüe reta ócai oñererocuavee vaera ndeve. \q1 Erei jocuae reta mbaeti nemboyerovia. \q1 Jae ramiño vi maemɨmba oyeyucagüe mbaeyoa reta re oñererocuavee vae reta mbaeti nemboyerovia. \q1 \v 7 Jayave che jae ndeve: \q1 Mase, che ayu ayapo vaera neremimbota. \q1 Nde co jae Tumpa. \q1 Echa jocorai oyecuatía oi cheré neñee pe. \m Jocorai jei Cristo Tumpa pe. \v 8 Cristo jei tenonde voi corai: \q1 Mbaeti reipota jocuae maemɨmba oyeyucagüe oñererocuavee vae reta. \q1 Maemɨmba oyeyucagüe reta ócai oñererocuavee vaera ndeve. \q1 Erei jocuae reta mbaeti nemboyerovia. \q1 Jae ramiño vi maemɨmba oyeyucagüe mbaeyoa reta re oñererocuavee vae reta mbaeti nemboyerovia. \m Jocorai jei, yepe tei jocuae nunga oñererocuavee Tumpa pe mboroócuai rupi. \v 9 Jayave jocuae jaɨcue rupi jei ye corai: \q1 Mase, che ayu ayapo vaera neremimbota. \q1 Nde co jae Tumpa. \m Jocorai jei. Cuae oipota jei jocuae maemɨmba oyeyucagüe oñererocuavee vae reta mbaeti ma co mbaera icavi, jare jocuae jecovia pe Cristo jete ae oñererocuavee Tumpa pe. \v 10 Echa Jesucristo güɨrocuavee jete ae Tumpa pe metei veseño jecuaecuae pegua. Jare cuae jeco pegua Tumpa ñaneñono tee iyeupeguara jemimbota rupi. \p \v 11 Jocuae ɨvɨ pegua sacerdote reta oñemboɨ Tumpa jo pe ara ñavo oyeócuai vaera Tumpa pe. Jeta vese jae reta güɨrocuavee Tumpa pe maemɨmba oyeyucagüe reta. Ara ñavo jocuaecuaeño oyapo reta. Erei jocuae nunga mbaeti etei ipuere omboai mbaeyoa reta. \v 12 Erei cuae cuimbae Cristo jee vae omano güɨrocuavee vaera jete ae Tumpa pe. Metei veseño jocorai oyapo, ipuere vaera omboai mbaeyoa reta jecuaecuae aveiño. Jare jocuae jaɨcue rupi oguapɨ Tumpa iyɨque pe iyacatu cotɨ. \v 13 Jare oguapɨ joco pe güɨve, jecuaeño oaro oi Tumpa opa oñono vaera jovaicho reta ipɨ igüɨ pe regua. \v 14 Echa metei veseño güɨrocuavee jete ae Tumpa pe, jare jocorai omboasa ete jecuaecuae aveiño Tumpa oñono tee iyeupeguara vae reta. \p \v 15 Jare Espíritu Santo vi omombeu cuae ñandeve. Echa oyecuatía oi Tumpa iñee pe quirai ñandeYa tenonde voi jei corai: \q1 \v 16 Ameeta cuae morogüɨrocuavee ipɨau vae chupe reta jocuae ara reta güire. \q1 Amoñemongueta retata cheporoócuai reta re, jare ayapoucata chupe reta cheporoócuai reta. \m Jocorai jei. \v 17 Jayave taɨcue rupi jei corai: \q1 Jare ngaraa ye chemaendúa imbaeyoa reta re. \m Jocorai jei. \v 18 Jare Tumpa iñɨro ñandeve ñanembaeyoa reta re rambue, mbaeti ma mbae ñarocuavee vaera ñanembaeyoa reta re. \s1 Yaique Tumpa oia pe \p \v 19 Jae rambue, cherɨvɨ reta, ñandepuere yaique yaquɨye mbae reve Tumpa oia pe Jesús jugüɨ jeco pegua. \v 20 Echa Jesús omano ñanderé ñandepuere vaera yaique Tumpa oia pe, maemɨmba oyeyuca yave sacerdote tenondegua oique Lugar Santísimo pe rami. Jocorai Jesús oyapo ñandeve metei tape ipɨau vae Tumpa oia pe, ñanoi vaera tecove opa mbae vae. \v 21 Ñande co jae Tumpa imbae reta, jare Jesús co jae sacerdote tenondegua oyerure Tumpa pe ñanderé vae. \v 22 Jae rambue yaya Tumpa re ñanequɨreɨ ngatu reve. Yarovia Tumpa oipota co yaya vaera jese. Sacerdote ɨvɨ pegua oyase Tumpa re yave, oñeñapiramo jugüɨ pe jare oyoe jete ɨ icavi vae pe. Jae ramiño vi ñande yaya Tumpa re yave, toyeyoe Tumpa cotɨ mbaeyoa güi ñandepɨa jare ñanderete. \v 23 Jecuaeño ñaneratangatu ñamombeu vaera iru vae reta pe ñaaro ñai yayerovia reve vae. Echa ñandepuere yarovia catu Tumpa morogüɨrocuavee omee ñandeve vae. \v 24 Jare ñañangareco oyoe. Ñañomoatangatu yayoaɨu vaera jare icavi vae yayapo vaera. \v 25 Amogüe vae mbaeti ma oñemboatɨ iru oporogüɨrovia vae reta ndive. Agüɨye yayapo jae reta rami. Ñañemboatɨ jare ñañomoatangatu. Ñañomoatangatu yae, yaicuaa jocuae ara outa ma oi rambue. \p \v 26 Erei ñandeyoa yave ñanequɨreɨ ngatu reve añete vae yaicuaa güire, mbaeti ye ma quia oñemee vaera mbaeyoa reta re. \v 27 Jaeño ñaarota yaquɨye reve Tumpa ñaneraa vaera. Echa Tumpa pochɨ yae jovaicho reta pe. Jae co metei tata mbaembae opa oapɨ vae rami. \v 28 Metei Israel pegua Moisés iporoócuai mbaeti oyapo vae omano, iru mócoi ani mboapɨ Israel pegua reta omombeu yave imbaeyoa re. Iru vae reta mbaeti etei oiparareco. \v 29 Erei Tumpa oporojaa yave, güɨroɨro Tumpa Taɨ vae oiporara yaeta Israel pegua reta güi. Echa güɨroɨro Tumpa Taɨ vae oñemongueta Tumpa Taɨ jugüɨ mbaeti co mbae, yepe tei jocuae jugüɨ oicuauca chupe morogüɨrocuavee Tumpa omee chupe vae, jare jocuae jugüɨ rupi Tumpa oñono teeta tei iyeupeguara. Jocorai güɨroɨro Tumpa Taɨ vae güɨroɨro vi Espíritu Santo ipɨacavi. \v 30 Yaicuaa co Tumpa jare quirai jae jei Israel pegua reta pe corai: \q1 Che co jae peYa. \q1 Che pojaata co. \q1 Che aiporaraucata co peve. \m Jocorai jei. Jare yaicuaa quirai jei ye chupe reta corai: \q1 Che co jae peYa. \q1 Pe reta co jae chembae reta. \q1 Che pojaata co. \m Jocorai jei ye. \v 31 Metei quɨye tuicha vae co Tumpa jecuaeño oico vae oiporarauca yave quia nunga vae pe. \p \v 32 Erei pemaendúa ara reta oasa vae re. Jocuae ara reta pe, Cristo re peñemboe güire, iru vae reta oiporarauca yae peve, erei jecuaeño pepɨrata peporogüɨrovia re. \v 33 Iru vae reta pereroɨro. Echa jei reta icavi mbae vae peve jare oyapo reta icavi mbae vae peve. Jae ramiño vi peñemoiru ma jocorai oiporara vae reta ndive. \v 34 Echa peiparareco tembipɨɨrɨru pe ñogüɨnoi vae reta. Jare iru vae reta pembaembae opɨro pegüi yave, peyerovia catu. Echa peicuaa penoi co ara pe mbaembae icavi yae jocuae güi vae. Echa mbaembae ara pegua ondura jecuaecuae aveiño. Erei mbaembae ɨvɨ pegua mbaeti ondura jecuaecuae aveiño. \v 35 Jae rambue jecuaeño perovia catu Tumpa pequɨye mbae reve, Tumpa omee vaera peve icavi yae vae. \v 36 Echa Tumpa oipota pepɨaguasu vaera. Jocorai yave, Tumpa omeeta peve güɨrocuavee vae, opa ma peyapo yave Tumpa jemimbota. \v 37 Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: \q1 Ɨmambae jae outa vae outa co. \q1 Ou seri ma co oi. \q1 \v 38 Tumpa ombojupi vae güɨnoita tecove opa mbae vae, oporogüɨrovia rambue. \q1 Erei oime yave quia opia Tumpa güi vae, ngaraa ayerovia jese. \m Jocorai oyecuatía oi. \v 39 Erei ñande mbaeti co jae opia Tumpa güi vae reta. Echa jae reta yogüɨrajata cañɨtei pe. Ñande yaporogüɨrovia ñanderecove oñemboasauca vaera. \c 11 \s1 Mborogüɨrovia regua \p \v 1 Mborogüɨrovia ñanoi yave, yaicuaa ñanoita co ñaaro ñai yayerovia reve vae, yepe tei mbaeti vɨteri yaecha. \v 2 Tumpa oicuauca ñanetenondegua reta oñemboeteuca co iporogüɨrovia jeco pegua. \p \v 3 Yaporogüɨrovia yave, yaicuaa ɨvɨ jare opaete ara re ñogüɨnoi vae oyeapo co Tumpa jeigüe vae jeco pegua, jare opaete cuae reta ñandepuere yaecha vae mbaeti oyeapo mbae güi. Echa ndei Tumpa oyapo mbove, mbaeti co mbae. \p \v 4 Abel güɨrovia Tumpa. Jae rambue güɨrocuavee Tumpa pe maemɨmba oyeyucagüe. Cuae icavi yae Tumpa pe jocuae Caín güɨrocuavee Tumpa pe vae güi. Jare Tumpa oicuauca ombojupi co Abel jocuae güɨrocuavee Tumpa pe vae rupi. Jare yepe tei Abel omano, erei jocuae oyapo vae mbae oicuauca ñandeve. \p \v 5 Enoc güɨrovia Tumpa. Jae rambue Tumpa güɨraja ɨvɨ güi omano mbae reve. Mbaeti quia ipuere ovae chupe. Echa Tumpa güɨraja ɨvɨ güi. Echa ndei Tumpa güɨraja mbove, Tumpa oicuauca quirai Enoc omboyerovia. \v 6 Erei mbaeti yave yarovia Tumpa, mbaeti ñandepuere ñamboyerovia. Echa mbaeti yave yarovia oime co metei Tumpa, mbaeti ñandepuere yaya jese. Jae ramiño vi mbaeti yave yarovia Tumpa oyecuaata co ñandeve jecuaeño yaeca yave, mbaeti ñandepuere yaya jese. \p \v 7 Noé güɨrovia Tumpa. Jae rambue oyapo buque jentara reta oasa vaera ɨporu guasu güi. Echa ndei ɨporu guasu oyeapo mbove, Tumpa oicuauca Noé pe oyeapota co. Jae rambue Noé oyapo buque omboete Tumpa rambue. Jare jocuae oyapo vae rupi Noé oicuauca iru ɨvɨ pegua reta icavi mbae vae oyapo vae reta co, jare Tumpa ombojupi iporogüɨrovia jeco pegua. \p \v 8 Abraham güɨrovia Tumpa. Jae rambue oyapo Tumpa omombeu chupe oyapo vaera vae. Echa Tumpa omombeu chupe ojo vaera ambué ɨvɨ Tumpa omeeta imbaera vae pe. Jayave Abraham oe ojo jenta güi, yepe tei mbaeti oicuaa quetɨ ojo. \v 9 Abraham güɨrovia Tumpa rambue, oicoiño ɨvɨ Tumpa jei omeeta chupe vae pe jo carpa pegua vae pe. Jocorai oyecuaa jocuae ɨvɨ mbaeti co imbae. Jae ramiño vi Isaac jare Jacob yogüɨreco joco pe jo carpa pegua vae pe, yepe tei Tumpa jei chupe reta vi omeeta co jocuae ɨvɨ imbaera. \v 10 Echa Abraham oaro oi Tumpa oyapo vaera chupe tenta iguapɨa icavi vae güɨnoi vae. \p \v 11 Sara güɨrovia Tumpa. Jae rambue Tumpa omee chupe imembɨ vaera. Jare Sara imembɨ, yepe tei itɨaro yae. Echa güɨrovia Tumpa oyapota co jei oyapota vae. \v 12 Jae rambue jeta yae co Abraham iñemoña reta, yepe tei Abraham indechi yae ma. Jeta yae co yasɨtata ara re ñogüɨnoi vae reta jare jeta yae co ɨvɨcuiti ɨ guasu jembeɨ pe oi vae. Jae ramiño vi jeta yae co Abraham iñemoña reta. \p \v 13 Cuae reta omano güɨrovia reve Tumpa, yepe tei Tumpa ndeiño omee chupe reta jei omeeta chupe reta vae. Jae reta jei iyeupe mbaeti co imbae jocuae ɨvɨ. Erei oicuaa ɨma güire Tumpa oyapota co jei oyapota vae. \v 14 Jare jei reta yave iyeupe jocuae ɨvɨ mbaeti co imbae, oipota jei oaro ñogüɨnoi iru ɨvɨ yogüɨreco pɨpe vaera. \v 15 Añete co, oñemongueta yave jocuae ɨvɨ Abraham oe ojo chugüi vae re yogüɨraja ye vaera joco pe, güɨramoi ipuereta tei yogüɨraja ye joco pe. \v 16 Erei oipota reta ɨvɨ icavi yae jocuae güi vae. Oipota metei ɨvɨ ara pegua. Jae rambue Tumpa mbaeti imara jee ae re. Echa jee co Abraham jare Isaac jare Jacob iTumpa. Jare jae oyapo ma chupe reta jentara. \p \v 17 Tumpa oipota oicuaa oyapota ra Abraham Tumpa jei chupe oyapo vaera vae. Jae rambue Abraham oyucata tei Isaac güɨrocuavee vaera Tumpa pe. Jocorai oyapo güɨrovia Tumpa rambue. Yepe tei Tumpa omee ma chupe morogüɨrocuavee reta, erei oyucata tei taɨ jae vaeño güɨrocuavee vaera Tumpa pe. \v 18 Echa Tumpa jei ma Abraham pe Isaac re corai: \q1 Renoita neñemoña reta Isaac rupi. \m Jocorai jei. \v 19 Abraham oicuaa jae oyuca yave taɨ, Tumpa ipuere omoingove ye. Jare ñandepuere ñamojaanga cuae oyeapo vae, yae yave Abraham omboresive Isaac mano güi. \p \v 20 Isaac güɨrovia Tumpa. Jae rambue oyerure Tumpa pe omovendise vaera Jacob jare Esaú oyeapota chupe reta vae re. \p \v 21 Jacob güɨrovia Tumpa. Jae rambue omanota ma yave, oyerure Tumpa pe omovendise vaera José taɨ reta mócoi reve, jare omboete Tumpa oyeco oi rambueve ipopoca re. \p \v 22 José güɨrovia Tumpa. Jae rambue omanota ma yave, jei Israel pegua reta pe oeta co yogüɨraja Egipto güi, jare oyócuai reta jetegüe re. \p \v 23 Moisés tu jare ichɨ güɨrovia Tumpa. Jae rambue Moisés ichɨ güi oa ma yave, tu jare ichɨ oñomi jo pe mboapɨ yasɨ. Echa oecha Moisés ipora yae co, jare mbaeti oquɨye mburuvicha guasu Egipto pegua iporoócuai güi. \p \v 24 Moisés güɨrovia Tumpa. Jae rambue ocuacuaa ma yave, mbaeti oipota oico vaera Faraón tayɨ imembɨra. \v 25 Ipuere tei oyapo mbaeyoa oñemboyerovia vaera michi pegua. Erei oipota yae jocuae güi oiporara Tumpa imbae reta ndive. \v 26 Echa Moisés güɨrovia icavi yae chupe oñereroɨrouca vaera Cristo jeco pegua opaete corepoti Egipto pe oi vae güɨnoi vaera güi. Echa oicuaa icavi yae co Tumpa omeeta chupe vae opaete corepoti Egipto pe oi vae güi. \p \v 27 Moisés güɨrovia Tumpa rambue, oe ojo Egipto güi. Mbaeti oquɨye mburuvicha guasu güi, yepe tei mburuvicha guasu pochɨ yae chupe. Jare Moisés josa ɨma ngatu ñuu pe. Echa yepe tei mbaeti quia ipuere oecha Tumpa, erei jae oico quia oecha Tumpa vae oico rami. \v 28 Moisés güɨrovia Tumpa rambue, omboe Israel pegua reta arete pascua jee vae re. Jocuae arete pe jae reta oñapiramo jonque ñavo tugüɨ pe, agüɨye vaera araɨgua oyuca taɨ tenondegua reta. Echa jocuae araɨgua oyuca Egipto pegua reta taɨ tenondegua ñavo. \p \v 29 Israel pegua reta güɨrovia Tumpa. Jae rambue Ɨ Guasu Pɨta jee vae oasa ɨvɨ otini vae rupi oasa rami. Erei Egipto pegua reta oasa rambueve, ɨ ou ye chupe reta jare opa ombopɨtupa. \p \v 30 Israel pegua reta güɨrovia Tumpa rambue, Jericó iquesea ita pegua vae oyapara Israel pegua reta siete ara ma oyere jese yave. \p \v 31 Cuña aguasa rupi oico vae Rahab jee vae güɨrovia Tumpa. Jae rambue opaete Jericó pegua mbaeti güɨrovia Tumpa vae reta omano yave, Rahab mbaeti omano. Echa jae omboresive cavi Israel pegua reta oipiaro yave Jericó. \p \v 32 Jeta yae ma che jae güɨrovia Tumpa vae reta re. Mbaeti ma tiempo anoi amombeu vaera peve Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, jare Tumpa iñee omombeu vae reta regua. \v 33 Jae reta vi güɨrovia Tumpa. Jae rambue omoamɨri mburuvicha guasu reta, oyapo jupi vae, Tumpa omee chupe reta güɨrocuavee omeeta chupe reta vae, jare Tumpa oñangareco jese reta agüɨye vaera yaguapope reta oyuca. \v 34 Jae reta ombogüe tata tuicha vae reta. Amogüe vae jovaicho reta oipota tei oyuca quɨsepucu pe, erei mbaeti ipuere. Ipɨtu reta yave, Tumpa omee chupe reta mbaepuere. Jatangatu yae reta oñoraro vaera jare ombotecuarai sundaro reta ambué ɨvɨ reta güi yogüeru oñoraro vaera jae reta ndive vae. \v 35 Amogüe cuña reta icuimbae oyeyucauca, jare Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi, jae reta ipuere ye vaera oñangareco cuña reta re. Iru vae reta oyeyucauca ɨvɨra pe. Oiporarauca chupe reta vae reta jei ipuere jecuae yogüɨreco cuae ɨvɨ pe, oyapo yave jae reta jei chupe reta oyapo vaera vae, erei mbaeti oipota reta. Echa oicuaa Tumpa omoingove yeta güeru omanogüe vae reta ipɨte güi jare jayave icavi yaeta chupe reta cuae ɨvɨ pe jecuae yogüɨreco vae güi. \v 36 Iru vae reta oiporara yae oñereroɨrouca jare oñenupauca chicote pe yave. Jare iru vae reta oñeñonouca tembipɨɨrɨru pe jare oyepocuauca joco pe. \v 37 Amogüe vae jovaicho reta oyapi ita pe oyuca. Iru vae reta jovaicho reta oyasɨa icúa rupi sierra pe oyuca. Iru vae reta oiporara jovaicho reta jei yave ipuere jecuae yogüɨreco cuae ɨvɨ pe, oyapo yave jae reta jei chupe reta oyapo vaera vae. Iru vae reta oyeyucauca quɨsepucu pe. Amogüe vae oguata opaete que rupi jare jemimonde co jae vecha ipiregüe ani cavara ipiregüe. Mbaeti etei mbae güɨnoi reta. Oiporara yae reta. Jovaicho reta oyapo icavi mbae vae chupe reta. \v 38 Jocuae güɨrovia Tumpa vae reta oguataguata ñuu reta rupi jare ɨvɨtɨ reta rupi, jare yogüɨreco ɨvɨcua tuicha vae reta pe. Iru ɨvɨ pegua reta iyoa yae. Jae rambue mbaeti ipuere oicuaa icavi yae co jocuae güɨrovia Tumpa vae reta. \p \v 39 Tumpa oicuauca opaete jocuae reta oñemboeteuca co iporogüɨrovia jeco pegua. Erei Tumpa mbaeti omee chupe reta güɨrocuavee omeeta chupe reta vae. \v 40 Echa Tumpa oicuaa ñande ñanoita co mbae icavi yae omeeta chupe reta vae güi vae, agüɨye vaera jae reta oñemboasauca ete ndei ñande ñañemboasauca ete mbove. \c 12 \s1 Yarovia catu Jesús ñanemborɨ vaera \p \v 1 Jeta yae co güɨrovia Tumpa vae amombeu peve vae reta. Jocuae reta rupi ñandepuere yaicuaa icavi co ñandeve yarovia vaera Tumpa. Jae rambue ñamombo ñandeyeugüi opaete ñanembaeyoa. Echa mbaeyoa ñanemboavai yae. Ñamojaanga metei ñoñócuai. Ñañoñócuai yave, icavi co ñamombo vaera ñandeyeugüi opaete ipoɨ vae, jare yasɨi vaera ñamoaguata reve. Jae ramiño vi yaico ñandepɨaguasu reve cuae ɨvɨ pe. Echa Tumpa omee ñandeve yaico vaera cuae pe. \v 2 Jare yarovia catu Jesús ñanemborɨ vaera. Echa Jesús iporogüɨrovia tuicha yae opaete iru vae reta iporogüɨrovia güi. Jae josa omano vaera curusu re. Joco pe oi rambueve, iru vae reta güɨroɨro, erei jae mbaeti oñemongueta jocuae re. Echa oicuaa taɨcue rupi oyerovia catuta co. Añave oguapɨ oi Tumpa iyɨque pe iyacatu cotɨ. \p \v 3 Peñemongueta Jesús re, quirai iyoa vae reta icavi mbae vae jei yave icotɨ, jae omoaguata. Echa peñemongueta yave jese, ngaraa pecuérai jare ngaraa pepɨtu pepɨa pe. \v 4 Yepe tei peñoraro mbaeyoa ndive, erei ndeiño peñoraro pemano vaera. \v 5-6 Tumpa imiari peve metei tu imiari taɨ pe rami. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: \q1 Cheraɨ, agüɨye ndepochɨ ñandeYa oiporarauca ndeve yave agüɨye vaera ndeyoa, \q1 jare agüɨye ndecuérai ñandeYa omombeu ndeve nembaeyoa yave. \q1 Echa ñandeYa oiporarauca oaɨu vae pe, agüɨye vaera iyoa. \q1 Jocorai oiporarauca chupe, taɨra oyapo yave. \m Jocorai oyecuatía oi. Güɨramoi pe reta peacañɨ jocuae güi. \v 7 Pemoaguata Tumpa jocorai oiporarauca peve yave. Echa Tumpa jocorai oyapo, pe reta co jae taɨ reta rambue. Echa tu ñavo oiporarauca taɨ pe jocorai. \v 8 Yaicuaa opaete taɨ reta oiporara jocorai. Jae rambue mbaeti yave peiporara jocorai, pe reta mbaeti co jae taɨ ete reta. \v 9 Añete co, ñanderu ɨvɨ pegua oiporarauca ñandeve, agüɨye vaera ñandeyoa, jare yaicuaa icavi co oyapo. Jae rambue agüɨye etei ñandepochɨ ñandeRu ara pegua oiporarauca ñandeve yave yaico vaera icavi vae yayapo reve. \v 10 Echa ñanderu ɨvɨ pegua oiporarauca ñandeve michi pegua jemimbota rupiño. Erei ñandeRu ara pegua oiporarauca ñandeve, agüɨye vaera ñandeyoa. Cuae icavi co ñandeve. Echa jae iyoa mbae vae co. \v 11 Añete co, yaiporara ñai yave, ñandepɨatɨtɨ. Mbaeti co yayerovia. Erei taɨcue rupi jocuae yaiporara vae ñanemborɨ yayapo vaera jupi vae ñandepɨacatu reve, ñamaeño yave Tumpa re ñanemboe jese yaiporara vae rupi. \s1 Peyeapɨsaca Tumpa jei vae re \p \v 12 Jae rambue agüɨye mo pecuérai. Agüɨye mo pepɨtu. \v 13 Peyapo jupi vae, agüɨye vaera ipɨtu vae opia Tumpa güi. Jocorai peyapo yave, pepuereta pemborɨ ipɨtu vae ipɨrata vaera. \p \v 14 Peñemoatangatu pepɨacatu vaera opaete vae ndive, jare peñeñono tee vaera Tumpa peguara. Echa oñeñono tee Tumpa peguara vaeño ipuere oecha ñandeYa Tumpa. \v 15 Jare peñeandu, agüɨye vaera quia oyerova Tumpa ipɨacavi güi, jare agüɨye vaera pemboɨpɨ peñomotareɨ. Echa peñomotareɨ yave, peñomboavaita co jare jeta vae iyoata. \v 16 Jare peñeandu, agüɨye vaera oi pepɨte pe aguasa oyapo vae, jare agüɨye vaera oi quia mbaeti omboete Tumpa vae. Esaú co jae mbaeti omboete Tumpa vae. Echa Esaú omee tɨvɨ pe tembíu re Tumpa omeeta tei Esaú pe vae. Echa Tumpa omeeta tei co chupe, Esaú co jae Isaac taɨ tenondegua rambue. \v 17 Jare peicuaa quirai taɨcue rupi Esaú oipota tei güɨnoi Tumpa omeeta tei chupe vae. Erei Isaac jei chupe mbaeti co ipuere güɨnoi. Yepe tei oyerure jese oyaeo reve, erei mbaeti etei mbae ipuere oyapo. Tu jecuaeño jei chupe mbaeti co ipuere güɨnoi. \p \v 18 Erei pe reta mbaeti co Israel pegua ɨvɨtɨ Sinaí iyɨpɨ pe ñogüɨnoi vae reta rami. Echa jocuae ɨvɨtɨ ɨvɨ pegua co. Israel pegua reta ipuere oyavɨquɨ jocuae ɨvɨtɨ. Jocuae ɨvɨtɨ re tata jendɨ oi. Pɨtumimbi oi jare ɨvɨtu yae joco pe. \v 19 Jare jae reta oendu mimbɨ guasu iñee jare Tumpa iñee. Jare Tumpa iñee oendu ma yave, oyerure Moisés pe agüɨye vaera Tumpa imiari ye chupe reta. \v 20 Echa Tumpa oyócuai reta corai: \q1 Metei maemɨmba opɨro yave cuae ɨvɨtɨ re, peyapita co ita reta pe peyuca. \m Cuae mboroócuai yavai yae Israel pegua reta pe. \v 21 Opaete vae oquɨye yae oecha vae jeco pegua. Jare Moisés etei jei corai: \q1 Aquɨye yae. \q1 Arɨrɨi yae aquɨye güi. \m Jocorai jei. \p \v 22 Erei pe reta peya ma ɨvɨtɨ Sion re. Joco pe oi Tumpa jecuaeño oico vae jenta. Jae co Jerusalén ara pegua. Joco pe ñogüɨnoi vi jeta yae araɨgua reta. \v 23 Joco pe ñogüɨnoi vi opaete Tumpa oiparavo tecove ipɨau vae güɨnoi vaera vae reta. Echa Tumpa oicuatía jae reta jee ara pe. Opaete vae oñemboatɨ joco pe. Jare joco pe oi vi Tumpa - jae ojaata opaete vae. Jare joco pe ñogüɨnoi vi jupi vae reta iespíritu. Jae reta oñemboasauca ete ma. \v 24 Jare joco pe oi vi Jesús. Echa Jesús rupi ñanoi morogüɨrocuavee ipɨau vae. Jare joco pe oi vi Jesús jugüɨ jae ñeneñapiramo pɨpe vae. Jocuae tugüɨ icavi yae tugüɨ Abel mbae oñapiramo pɨpe vae güi. \p \v 25 Tumpa imiari oi peve. Peñeandu peyapo vaera jae jei peve peyapo vaera vae. Israel pegua reta oiporara mbaeti oyapo Tumpa ɨvɨ pe jei chupe reta oyapo vaera vae rambue. Jae ramiño vi ñande yaiporara yaeta, mbaeti yave yayapo Tumpa jei ñandeve yayapo vaera vae. Echa añave Tumpa imiari oi ara güi. \v 26 Tumpa ɨvɨ pe imiari yave, iñee omocana ɨvɨ. Erei añave jei corai: \q1 Tamocana metei vese ye ɨvɨ jare ara. \m Jocorai jei. \v 27 Jare cuae metei vese ye jei vae oipota jei Tumpa omboaita co omocana vae reta. Echa Tumpa etei oyapo jocuae reta. Jocorai oyapota Tumpa jecuaeño ñogüɨnoi vaera mbaeti ipuere oñemocana vae reta. \p \v 28 Jare Tumpa omee ñandeve yaico vaera iporoocuaia pe, jare iporoocuaia mbaeti ipuere oñemocana. Jae rambue ñamee yasoropai Tumpa pe ipɨacavi re. Echa Tumpa ipɨacavi rupi ñandepuere yayeócuai chupe, jare jocorai ñamboyerovia. Jecuaeño yayeócuai chupe ñamboete jare yaquɨye chugüi reve. \v 29 Echa Tumpa co jae metei tata opaete mbaembae oapɨ vae rami. \c 13 \s1 Quirai pemboyerovia Tumpa \p \v 1 Cherɨvɨ reta, jecuaeño peyoaɨu. \v 2 Jecuaeño pequɨreɨ pemongaru vaera mboupa reta. Echa jocorai amogüe vae omongaru araɨgua reta oicuaa mbae reve. \v 3 Jecuaeño pemaendúa tembipɨɨrɨru pe ñogüɨnoi vae reta re, jae reta ndive pei yave pemaenduata tei co jese reta rami. Amogüe vae oiporara ñogüɨnoi iru vae reta oyapo icavi mbae vae chupe reta rambue. Pemaendúa vi jese reta. Echa pe reta vi peico vɨteri cuae ɨvɨ pe, jare güɨramoi iru vae reta oiporaraucata peve vi jocorai. \p \v 4 Omenda vae reta jecuaeño toyapo jupi vae güɨreco vae cotɨ. Agüɨye quia toñuvanga menda re. Echa Tumpa ojaata aguasa oyapo vae reta jare menda re oñuvanga vae reta. \p \v 5 Agüɨye peico jecuaeño jeta corepoti peipota yae reve. Pemee yasoropai Tumpa pe mbaembae penoi vae re. Agüɨye peñemɨro iru vae pe mbaeti jeta mbaembae penoi rambue. Echa Tumpa etei jei corai: \q1 Jecuaeño aicota nde ndive romborɨ vaera. \m Jocorai jei. \v 6 Jae rambue ñandepuere yae yaquɨye mbae reve corai: \q1 ÑandeYa chemborɨ. \q1 Ngaraa aquɨye mbae güi. \q1 Iru vae reta ngaraa ipuere mbae oyapo cheve chemonguɨye vaera. \m Jocorai ñandepuere yae. \p \v 7 Peyeapɨsaca cavi petenondegua reta iñee re. Echa jae reta omombeu peve Tumpa iñee. Peporogüɨrovia jae reta oporogüɨrovia rami. Echa peicuaa quirai jae reta yogüɨreco omboeteuca vaera Tumpa. \v 8 Jesucristo mbaeti etei oyepoepɨ. Iyɨpɨ güive ñanderaɨu jare jecuaecuae aveiño ñanderaɨuta. \v 9 Oime amogüe moromboe oyoavɨ vae ore mbaeti roporomboe jese vae. Agüɨye perovia jocuae nunga moromboe. Echa perovia yave, pepiata Tumpa güi. Icavi co ñañemomɨrata vaera ñandeporogüɨrovia re Tumpa ipɨacavi rupi. Ngaraa ñandepuere ñañemomɨrata ñandeporogüɨrovia re mboroócuai tembíu regua reta rupi. Echa iru vae reta oipota tei oñemomɨrata iporogüɨrovia re jocuae rupi, erei mbaeti ipuere. \p \v 10 Israel pegua reta jou maemɨmba oyeyucagüe isoo Tumpa jo ɨvɨ pegua pe güɨrocuaveea pe. Ñande vi ñanoi jocuae maemɨmba oyeyucagüe güɨrocuaveea rami vae, jare jae reta mbaeti ipuere oñemoiru ñande ndive joco pe. \v 11 Echa sacerdote tenondegua güɨraja maemɨmba oyeyucagüe reta jugüɨ Lugar Santísimo japɨpe pe Israel pegua reta imbaeyoa reta re. Jayave iru vae reta güɨraja maemɨmba oyeyucagüe reta isoo tenta güi icatu pe oapɨ. \v 12 Jae rambue Jesús vi omano oiporara reve tenta güi icatu pe, ñaneñono tee vaera Tumpa peguara jugüɨ ae rupi. \v 13 Jae rambue ñae tenta güi yaja Jesús oia pe. Yepe tei iru vae reta güɨroɨro Jesús, erei ñañemoiru jae ndive. \v 14 Echa mbaeti ñanoi metei tenta jecuaecuae aveiño oi vae cuae ɨvɨ pe. Erei ñaaro ñai jocuae tenta oita vae. \v 15 Jae rambue jecuaeño ñamboete Tumpa Jesús rupi, ñamboyerovia vaera Tumpa. Cuae oipota jei ñanemiari yave iru vae reta pe, ñamombeu chupe reta Tumpa regua. \v 16 Erei agüɨye ñaneateɨ yayapo vaera icavi vae jare ñamee vaera mbaembae paravete vae reta pe. Echa cuae yayapo yave, ñamboyerovia Tumpa. \p \v 17 Peyeapɨsaca cavi petenondegua reta iñee re jare peyapo jae reta jei peve peyapo vaera vae. Echa jae reta oñangareco oi perecove re, jare oicuaa Tumpa ojaata co iparavɨquɨ re. Jocorai peyapo yave, jae reta oparavɨquɨta Tumpa pe oyerovia reve, mbaeti ipɨatɨtɨ reve. Echa ipɨatɨtɨ reve oparavɨquɨ yave Tumpa pe, ngaraa icavi peve. \p \v 18 Peyerure Tumpa pe oreré. Echa roicuaa jecuaeño royapo icavi vae pecotɨ. Jecuaeño roipota royapo jupi vae. \v 19 Jare che pomoñera yae peyerure vaera Tumpa pe, jae chemondo ye vaera ɨmambae pepɨri. \s1 Tumpa ndiveño toi \p \v 20 Añave ayerure Tumpa mbɨacatu omee ñandeve vae pe peré. ÑandeYa Jesús imbaepuere tuicha yae co, jare jae oñangareco ñanderé metei vecha reta iñangarecoa ivecha reta re oñangareco rami. ÑandeYa Jesús omano, Tumpa ipuere vaera omee ñandeve morogüɨrocuavee opa mbae vae. Jae rambue Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. \v 21 Tumpa toparavɨquɨ pepɨa pe, peyapo vaera icavi vae, jare jocorai peyapo vaera jemimbota. Tumpa toparavɨquɨ pepɨa pe Jesucristo rupi, pe reta peyapo vaera jocuae omboyerovia Tumpa vae. Jesucristo toñemboeteuca jecuaecuae aveiño. Amén. \p \v 22 Cherɨvɨ reta, che pomoñera pepɨaguasu vaera cuae che jae peve peyapo vaera vae re. Echa mbovɨño aicuatía peve cuae tupapire pe. \v 23 Tamombeu peve cuae: Ñanderɨvɨ Timoteo oe ma tembipɨɨrɨru güi. Güɨramoi jae ojota ɨmambae pepɨri. Jare che ajata jae jupíe. \p \v 24 Tumpa ndiveño toi opaete petenondegua reta jare opaete iru Tumpa oñono tee iyeupeguara vae reta. Italia pegua reta vi jei peve Tumpa ndiveño pei. \p \v 25 Tumpa tomee opaete peve ipɨacavi. Amén.