\id ACT - Guaraní, Eastern NT -Bolivia 1974 (DBL -2013) \h HECHOS \toc1 Los Hechos del los Apóstoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 LOS HECHOS \mt2 DE LOS APÓSTOLES \c 1 \s1 Espíritu Santo outa \p \v 1 Teófilo, tenonde aicuatía ndeve vae pe amombeu ndeve opaete Jesús omboɨpɨ oyapo vae jare jocuae omboɨpɨ oporomboe jese vae. \v 2 Ndei ojo ye ara pe mbove, omee mboroócuai reta Espíritu Santo rupi jemimondo oiparavogüe vae reta pe. \v 3 Jesús opa oiporara güire, oyecuaa chupe reta. Jae reta oicuaa catu jae oicove co jeta mbaembae oyapo jovaque vae jeco pegua. Jesús oyecuaa chupe reta cuarenta ara, jare imiari chupe reta Tumpa iporoocuaia re. \p \v 4 Jae reta oñemboatɨ yave, Jesús oyócuai agüɨye vaera yogüɨraja tenta Jerusalén güi. Oyócuai oaro vaera ñandeRu omeeta chupe reta vae. Jesús jei chupe reta: \p —Jocuae re chemiari ma peve. \v 5 Juan oporombobautiza ɨ pe, erei pe reta peñembobautizaucata Espíritu Santo pe mbovɨ ara rupi —jei. \s1 Jesús ojo ye ara pe \p \v 6 Jayave yatɨ vae reta oparandu Jesús pe: \p —OreYa, ¿remaeñota pa Israel pegua reta re oyeapo vaera mburuvicha retara jocuae ara? \p \v 7 —Ngaraa peicuaa jocuae ara regua —jei Jesús—. Jaeño cheRu jeita jocuae re —jei—. \v 8 Erei pe reta penoita Espíritu Santo imbaepuere, ou yave peve, jare pe reta chemombeuta Jerusalén pe, opaete Judea rupi, Samaria rupi, jare opaete ɨvɨ rupi —jei chupe reta. \p \v 9 Jare Jesús opa imiari chupe reta yave, ojo ɨvate, jae reta omae jese rambueve. Jayave metei amapɨtu oyasoi Jesús, jare mbaeti ma oecha reta. \v 10 Jare omae ngatu ñogüɨnoi rambueve ara cotɨ, Jesús ojo rambueve, mócoi cuimbae oyecuaa iyɨpɨ pe. Cuae cuimbae reta jemimonde ti asɨ. \v 11 Cuae reta jei chupe reta: \p —Cuimbae Galilea pegua reta, ¿maera pa peñemboɨ pemae pei ara re? Jesús ojo ma pegüi ara pe. Erei jae etei ou yeta jocoraiño, peecha ojo rami —jei reta. \s1 Oiparavo reta iru vae Judas jecovia pe \p \v 12 Jayave temimondo reta yogüeru ye Jerusalén pe ɨvɨtɨ Oliva jee vae güi. Jocuae ɨvɨtɨ coiño oi Jerusalén güi. Judío reta iporoócuai omaeño oguata vaera joco pe Jerusalén güi mbutuu iara pe. \v 13 Yogüeru ovae yave, oique reta metei o pe, jare oyeupi o ɨvate vae pe. Joco pe yogüɨreco Pedro, Jacobo, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Alfeo taɨ Jacobo jee vae, Simón Zelote, jare Jacobo tɨvɨ Judas jee vae. \v 14 Opaete cuae reta, jare Jesús ichɨ María jare iru cuña reta, jare Jesús tɨvɨ reta jecuae oyerure metei ramiño. \p \v 15 Oporogüɨrovia vae joco pe ñogüɨnoi vae reta ciento veinte rupi. Jare metei ara Pedro oñemboɨ ipɨte pe jare jei: \p \v 16 —Cherɨvɨ reta, jupi co oyeapo vaera David aracae oicuatía Judas re vae. Espíritu Santo etei cuae omombeu ñandeve David rupi. Judas güɨraja Jesús oia pe oipɨɨ vae reta —jei—. \v 17 Jae oicose ñande ndive, jare oyeparavo co oyapo vaera cuae mbaravɨquɨ —jei—. \v 18 Jae omboresive corepoti icavi mbae vae oyapo vae re. Jayave corepoti pe ogua metei ɨvɨ. Joco pe oa ɨvate güi, jare jɨe osoro, jare opaete ichuri oyeecuavo —jei Pedro—. \v 19 Cuae jeracua opaete Jerusalén pegua reta pe. Jae rambue jocuae ɨvɨ jee Acéldama jae reta iñee ae pe —jei—. (Acéldama oipota jei: Ɨvɨ tugüɨ jepɨgüe.) \v 20 Echa oyecuatía oi Tumpa iñee pe Salmo reta pe corai: \q1 Toyeapo ipo mbae oicoa, jare agüɨye quia toico pɨpe. \m Jare: \q1 Iru vae toyapo iparavɨquɨ. \m Jocorai oyecuatía oi —jei chupe reta—. \p \v 21-22 Oime cuae pe ñogüɨnoi cuae cuimbae reta. Jae reta yogüɨreco ñande ndive, ñandeYa Jesús oico ñande ndive rambueve. Echa yogüɨreco ñande ndive Juan ombobautiza Jesús güive Jesús ñandepɨte güi ojo regua —jei Pedro—. Jae rambue icavi co cuae cuimbae reta güi metei yaiparavo vaera. Jae omombeuta iru vae reta pe ñande ndive Jesús oicove ye co ou omanogüe vae reta ipɨte güi —jei chupe reta. \p \v 23 Jayave oiparavo reta mócoi cuimbae. Metei jee co José Barsabás - jae co oñembojee Justo pe vae. Iru cuimbae jee co Matías. \v 24 Jayave oyerure reta Tumpa pe corai: \p —OreYa, nde reicuaa opaete vae ipɨa. Eechauca oreve quia nunga ra reiparavo ma cuae mócoi cuimbae güi, \v 25 jae omborɨ vaera cuae mbaravɨquɨ pe, jare oico vaera neremimondora. Judas opia cuae mbaravɨquɨ güi, icavi mbae vae oyapo rambue, jare ojo ma jendara jae oiparavo vae pe —jei reta Tumpa pe. \p \v 26 Jayave oñuvanga reta jee re, oicuaa vaera quia nunga ra Tumpa oiparavo ma. Jare oiparavo Matías, jare jae oyeapo Jesús jemimondora iru once reta ndive. \c 2 \s1 Espíritu Santo ou \p \v 1 Pentecostés iara pe opaete oporogüɨrovia vae reta metei ramiño oñemboatɨ. \v 2 Jare güɨramoiño ou ara güi jɨapu vae metei ɨvɨtu tanta oyepeyu vae rami. Tanta jɨapu oguapɨ ñogüɨnoia pe. \v 3 Jayave oyecuaa chupe reta tataendɨ rami. Cuae oyecuaa metei ñavo iyapɨte re. \v 4 Jayave opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare omboɨpɨ imiari ambué vae iñee Espíritu Santo omee chupe reta imiari vaera vae pe. \p \v 5 Jare jocuae ara reta pe yogüɨreco Jerusalén pe jeta judío ɨvɨ ñavo güi yogüeru vae reta. Cuae reta omboete Tumpa. \v 6 Jare cuae jɨapu vae oñeendu yave, oñemboatɨ jeta vae, jare opaete vae ipɨacañɨ. Echa oporogüɨrovia vae reta imiari ñogüɨnoi, jare metei ñavo yatɨ vae reta oendu iñee ae pe. \v 7 Ipɨacañɨ reve jei reta: \p —¡Mase! Galilea pegua reta co opaete cuae imiari vae reta. \v 8 ¿Quirai ra ñaendu imiari ñaneñee ñanemichi güive ñanemiari pɨpe vae pe? —jei reta—. \v 9 Ñande co jae Parto pegua, Medo, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, \v 10-11 Frigia, Panfilia, jare Egipto pegua, jare Africa pegua Cirene iyɨpɨ pe yaico vae, jare romano reta cuae pe yaico vae, Creta jare Arabia pegua. Ñande co jae judío reta jare judiora yayeapo vae reta. Opaete ñaendu ñaneñee ae pe imiari ñogüɨnoi mɨacañɨ Tumpa oyapo vae re —jei reta. \p \v 12 Jare opaete yatɨ vae reta ipɨacañɨ jare jei oyoupe: \p —¿Mbae ra co cuae? \p \v 13 Iru vae reta oyóyai. \p —Osavaɨpo yae ñogüɨnoi —jei reta. \s1 Pedro omombeu yatɨ vae reta pe \p \v 14 Jayave Pedro oñemboɨ jocuae iru once Jesús jemimondo reta ndive, jare jei yatɨ vae reta pe iñeeata reve: \p —Cuimbae Judea pegua reta, jare opaete peico Jerusalén pe vae. Cuae regua peipota peicuaa yave, peyeapɨsaca cheñee re —jei—. \v 15 Pe reta peñemongueta tei cuae reta osavaɨpo ñogüɨnoi. Erei mbaeti jocorai. Echa neimbove vɨteri co —jei—. \v 16 Tumpa iñee aracae omombeu vae Joel imiari cuae re. Jae jei corai: \p \v 17 Jare ara taɨcuegua reta pe —jei Tumpa— ameeta cheEspíritu opaete vae pe. \q1 Jare peraɨ reta jare perayɨ reta omombeuta cheñee. \q1 Jare cunumi reta jare indechi vae reta opaɨuta. \p \v 18 Jare jocuae ara reta pe ameeta cheEspíritu cuimbae reta jare cuña reta oyeócuai cheve vae pe, jare omombeu retata cheñee. \p \v 19 Jare tambou mɨacañɨ reta ara re jare ɨvɨ pe. \q1 Oimeta tugüɨ, tata, jare tatati. \p \v 20 Cuaraɨ oñemopɨtumimbita, jare yasɨ oyeapota tugüɨ rami, ndei peya iara ou mbove. \q1 Jocuae ara opaete vae ipɨacañɨta co. \q1 \v 21 Jare opaete oyerureta peYa pe omborɨ vaera vae reta oñemboasaucata co —jei. \m Jocorai jei Joel —jei Pedro chupe reta. \p \v 22 Pedro jei ye chupe reta: \p —Cuimbae Israel pegua reta, peyeapɨsaca cuae re. Tumpa oyapouca pepɨte pe mɨacañɨ reta Jesús Nazaret pegua pe. Jocorai Tumpa oechauca peve Jesús añete vae co. Cuae peicuaa catu co pe reta —jei—. \v 23 Cuae Jesús oñemoeterenga omano vaera, Tumpa jemimbota oyeapo vaera. Tumpa oicuaa opaete ndei oyeapo mbove. Erei pe reta peipɨɨ peicutuca curusu re cuimbae jeco pochɨ vae reta pe peyucauca —jei—. \v 24 Erei Tumpa oyora mano ñandepɨɨ pɨpe vae güi, jare omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. Echa mano mbaeti etei ipuere oyopia Jesús —jei Pedro—. \v 25 Echa David jei Jesús re corai: \q1 Aecha cheYa jecuaeño cheróvai. \q1 Cheacatu pe oi rambue, ngaraa aquɨye. \p \v 26 Jae rambue ayerovia chepɨa pe, jare chemiari ayecou reve. \q1 Aicota co aaro reve. \p \v 27 Echa mbaetita reeya cherecove omanogüe vae reta ñogüɨnoia pe. \q1 Che co jae jupi vae. \q1 Mbaetita remaeño cheretegüe re oicomegua vaera. \p \v 28 Reicuauca cheve quirai aico vaera ayerovia reve, jare ayerovia yaeta vi nde ndive ai yave. Jocorai jei David —jei chupe reta—. \p \v 29 Cherɨvɨ reta, chepuere chemiari peve ñanetenondegua David re. Jae omano jare oñeotɨuca, jare iñeotɨa oimeño oi ñande ndive —jei Pedro—. \v 30 Erei Tumpa jei jee ae re David pe omboguapɨta co David iguapɨa pe David iñemoña reta güi metei oporoócuai vaera. Jocuae co jae Cristo. Opaete cuae David oicuaa. Echa David Tumpa iñee aracae omombeu vae oico rambue, \v 31 oicuaa ndei oyeapo mbove, jare imiari Cristo oicove yeta ou omanogüe vae reta ipɨte güi vae re. Echa jei Cristo re mbaetita co oyeeya jecove omanogüe vae reta ñogüɨnoia pe, jare mbaetita co oicomegua jetegüe —jei—. \v 32 Tumpa omoingove ye cuae Jesús güeru omanogüe vae reta ipɨte güi, jare ore opareve cuae romombeu iru vae reta pe —jei—. \v 33 Tumpa güɨraja ma ara pe imbaepuere pe, jare omee chupe jocuae güɨrocuavee chupe Espíritu Santo re vae. Jae rambue Jesús etei ombou cuae peecha jare peendu vae —jei Pedro chupe reta—. \v 34 Echa David mbaeti oyeupi ara pe. Erei jae etei jei corai: \q1 ÑandeYa jei cheYa pe: \q1 Eguapɨ cheɨque pe cheacatu cotɨ, \p \v 35 nderovaicho reta amoamɨri regua —jei. Jocorai jei David —jei Pedro chupe reta—. \p \v 36 Pe reta co jae Israel pegua reta. Jae rambue peicuaa catu cuae. Pe reta peicutuca Jesús, erei Tumpa oyapo ma ñandeYara - jae co Cristo —jei Pedro. \p \v 37 Cuae oendu reta yave, ipɨatɨtɨ yae reta, jare oparandu Pedro jare iru Jesús jemimondo reta pe: \p —Orerɨqueɨ reta, ¿mbae pa royapota? \p \v 38 Jayave Pedro jei chupe reta: \p —Peeya peñemongueta icavi mbae vae pepɨa pe oi vae, jare peñembobautizauca Jesucristo jee re, Tumpa iñɨro vaera peve pembaeyoa reta re. Jare jae omeeta peve Espíritu Santo —jei—. \v 39 Echa cuae Tumpa güɨrocuavee vae co jae peveguara, peraɨ reta peguara, opaete mombɨrɨ ñogüɨnoi vae reta peguara, jare opaete ñandeYa Tumpa oenita vae reta peguara —jei. \p \v 40 Jare Pedro omboaracuaa jeta iru ñee reta pe. Jei chupe reta: \p —Añave yogüɨreco vae reta icavi mbae vae oyapo. Peñemboasauca pe reta cuae reta güi —jei. \p \v 41 Jayave Pedro jeigüe güɨrovia vae reta oñembobautizauca, jare jocuae ara tres mil rupi oñemoiru oporogüɨrovia vae reta ndive. \v 42 Jare jecuae oporogüɨrovia vae reta oñemboe Jesús jemimondo reta iporomboe re, jare opaete metei ramiño ñogüɨnoi. Jecuae oñemboatɨ, omboyao tembíu oyoupe, jare oyerure Tumpa pe. \s1 Oporogüɨrovia vae reta oyapo vae \p \v 43 Jare opaete tenta pegua reta oquɨye, jare Jesús jemimondo reta oyapo jeta mɨacañɨ reta. \v 44 Jare opaete oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨ, jare opaete imbaembae reta metei ramiño co. \v 45 Jare omee imbaembae reta, jare omboyao jepɨgüe mbaeti mbae güɨnoi vae reta pe. \v 46 Jare ara ñavo yogüɨraja pave Tumpa jo pe. Jare o ñavo rupi omboyao tembíu oyoupe jare ocaru pave reta oyerovia jare ipɨacatu reve. \v 47 Jae reta omboete Tumpa, jare opaete tenta pegua reta omae cavi jese reta. Jare ara ñavo ñandeYa omoiru jae reta ndive oñemboasauca vae reta. \c 3 \s1 Oguata mbae vae ocuera \p \v 1 Pedro jare Juan oyeupi pave Tumpa jo pe, Tumpa pe oyerure vaera, mboapɨ ora ma caaru yave. \v 2 Jare iru vae reta güeru ara ñavo metei cuimbae mbaeti ipuere oguata vae oñono Tumpa jo jonque pe. Cuae onque jee co ipora yae vae. Cuimbae ichɨ güi oa güive mbaeti ipuere oguata. Jocuae onque pe cuimbae oyerure corepoti re Tumpa jo pe oique vae reta pe. \v 3 Cuimbae oecha Pedro jare Juan ndei oique Tumpa jo pe mbove, jare oyerure corepoti re chupe reta. \v 4 Jayave Pedro jare Juan omae ngatu jese, jare Pedro jei: \p —Emae oreré. \p \v 5 Jayave cuimbae oñemoicavi oaro jae reta mbae omee chupe vaera. \v 6 Erei Pedro jei: \p —Mbaeti anoi corepoti jare oro. Erei anoigüe tamee ndeve. Jesucristo Nazaret pegua jee re epúa jare eguata —jei chupe. \p \v 7 Jayave Pedro oipɨɨ cuimbae ipo iyacatu pe omopúa. Jare jupiveiño ipɨrata cuimbae ipɨ jare ipɨñúa. \v 8 Jare cuimbae oñemboɨ voi. Jayave oguata jare oique jae reta ndive Tumpa jo pe. Oguata jare opoopo ojo, jare omboete Tumpa. \v 9 Jare opaete tenta pegua reta oecha oguata jare omboete Tumpa. \v 10 Oicuaa reta jae co oguapɨse Tumpa jo jonque ipora yae vae pe oyerure corepoti re vae. Jare ipɨacañɨ reta. Oquɨye reta vi cuae oyeapo cuimbae pe vae re. \s1 Pedro omombeu yatɨ vae reta pe oca Salomón jee vae pe \p \v 11 Cuimbae ocuera ma vae oipɨɨ Pedro jare Juan. Jare opaete tenta pegua reta osɨi oñemboatɨ ipɨacañɨ reve jae reta ñogüɨnoia pe oca Salomón jee vae pe. \v 12 Jayave Pedro oecha yave, jei tenta pegua reta pe: \p —Cuimbae Israel pegua reta, ¿maera pa pepɨacañɨ cuae re? ¿Maera pa pemae ngatu oreré? ¿Peñemongueta pa ore aeño royapo oguata vaera cuae cuimbae orembaepuere rupi ani jupi vae royapo rambue? Mbaeti co jocorai —jei—. \v 13 Abraham, Isaac, Jacob, jare ñanetenondegua reta iTumpa omboeteuca ma Jesús - jae co Tumpa Taɨ. Cuae Jesús pe reta pemoeterenga, jare peroɨro Pilato jóvai. Echa Pilato oñemongueta tei oyorauca vaera —jei—. \v 14 Erei pe reta peroɨro cuae Jesús - jae co iyoa mbae jare jupi vae - jare peyerure Pilato pe oyorauca vaera peve metei oporoyuca vae —jei Pedro—. \v 15 Jare peyucauca omee tecove ñandeve vae. Jae co Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. Jocuae co ore romombeu roico —jei—. \v 16 Mborogüɨrovia Jesús jee re vae jeco pegua, jae jee ombogüera cuae cuimbae pe reta peecha jare peicuaa vae. Añete co, jocuae mborogüɨrovia Jesús omee vae ombogüera cavi cuae cuimbae opaete pe reta perovaque —jei chupe reta—. \p \v 17 Añave, cherɨvɨ reta, aicuaa peruvicha reta jare pe reta vi peyapo cuae icavi mbae vae, mbaeti peicuaa rambue —jei—. \v 18 Erei jocorai oyapo Tumpa, opaete iñee aracae omombeu vae reta jei rami. Echa jei reta Cristo oiporarañotai co —jei—. \v 19 Jayave peeya peñemongueta icavi mbae vae pepɨa pe oi vae jare peyerova Tumpa cotɨ, pembaeyoa reta oñemboai vaera, jare ou vaera ñandeYa güi ara mbɨacatu pegua reta, \v 20 jare Tumpa ombou ye vaera Jesucristo tenonde yave jeracua peve vae —jei—. \v 21 Jae opɨtata ara pe opaete mbaembae oñemoicavi regua. Jocuae mbaembae re Tumpa imiari oñono tee iñee omombeu vaera vae reta rupi aracae güive —jei Pedro chupe reta—. \v 22 Echa Moisés jei ñanetenondegua reta pe: ÑandeYa Tumpa ombouta peve iñee omombeuta vae perɨvɨ reta ipɨte güi, chembou rami. Peyeapɨsacata jese opaete jeita peve vae re. \v 23 Jare oime yave quia mbaetita oyeapɨsaca jocuae Tumpa iñee omombeuta vae re vae, Tumpa omombota co iru vae reta ipɨte güi —jei, jei Pedro—. \p \v 24 Jare jocorai vi jei opaete Tumpa iñee aracae omombeu vae reta Samuel güive. Opaete metei rami omoeracua cuae ara reta —jei—. \v 25 Pe reta co jae Tumpa iñee aracae omombeu vae reta iñemoña reta, jare petenondegua reta pe Tumpa jei vae oyeapota peve. Echa Tumpa jei Abraham pe: Neñemoña rupi ayapota co icavi vae opaete ɨvɨ pegua reta pe —jei, jei Pedro—. \v 26 Tumpa omoingove ye Taɨ güeru omanogüe vae reta ipɨte güi, jare ombou ma peve tenonde ete, oyapo vaera icavi vae peve, metei ñavo peyerova vaera Tumpa cotɨ pereco icavi mbae vae güi —jei Pedro chupe reta. \c 4 \s1 Pedro jare Juan mburuvicha reta jóvai \p \v 1 Pedro jare Juan imiari ñogüɨnoi rambueve tenta pegua reta pe, yogüeru sacerdote reta, Tumpa jo iñangarecoa reta juvicha, jare saduceo reta. \v 2 Jae reta pochɨ Jesús jemimondo reta pe. Echa Jesús jemimondo reta omboe tenta pegua reta, jare omombeu chupe reta Jesús oicove ye co ou omanogüe vae reta ipɨte güi. \v 3 Jayave jae reta oipɨɨ Pedro jare Juan, jare oñono tembipɨɨrɨru pe pɨareve regua. Echa caaru yae ma co. \v 4 Erei jeta yae Tumpa iñee oendu vae reta güɨrovia. Cuimbae reta güɨroviagüe cinco mil rupi. \p \v 5 Pɨareve pe oñemboatɨ Jerusalén pe mburuvicha reta, tenta pegua reta itenondegua reta, mboroócuai re oporomboe vae reta, \v 6 Anás - jae co sacerdote tenondegua - Caifás, Juan, Alejandro, jare opaete sacerdote tenondegua jentara reta. \v 7 Jayave jae reta oñono Pedro jare Juan ipɨte pe, jare oparandu chupe reta: \p —¿Mbae nunga mbaepuere pe pa peyapo cuae? Jare ¿quia jee re pa peyapo? \p \v 8 Jayave Pedro tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare jei chupe reta: \p —Mburuvicha tenta pegua reta jare tenondegua Israel pegua reta, \v 9 añave peparandu pei oreve cuae icavigüe oyeapo vae re. Peipota peicuaa quirai ra cuae cuimbae ocuera ma imbaerasɨ güi —jei Pedro—. \v 10 Peicuaa catu opaete pe reta, jare toicuaa opaete Israel pegua reta, Jesucristo Nazaret pegua jee re ocuera ma cuae cuimbae perovaque oi vae. Pe reta peicutuca curusu re cuae Jesucristo, erei Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi —jei—. \v 11 Cuae Jesús pe reta peroɨro, o ita pegua iyapoa reta metei ita güɨroɨro rami. Erei jae oyeapo ma ita oñeñono tenonde ora vae rami —jei—. \v 12 Jare mbaeti ye quia re ñandepuere ñañemboasauca. Echa mbaeti oñemee ɨvɨ pegua reta pe iru tee, jese oñemboasauca vaera —jei chupe reta. \p \v 13 Jayave yatɨ vae reta oecha quirai Pedro jare Juan oquɨye mbae reve imiari, yepe tei mócoi reve mbaeti oñemboe mbatee. Jae rambue ipɨacañɨ reta jese. Jare oicuaa Jesús ndive yogüɨrecose co. \v 14 Erei oecha reta yave cuimbae ocuera vae oñemboɨ oi jae reta ndive, mbaeti mbae ipuere jei Jesús jemimondo reta cotɨ. \v 15 Jayave oyócuai Pedro jare Juan oe vaera rani ipɨte güi. Jayave imiari oyoupe. \p \v 16 —¿Mbae ra yayapota cuae cuimbae reta pe? Echa opaete Jerusalén pegua reta oicuaa metei mɨacañɨ tuicha vae oyapo reta co, jare ñande mbaeti ñandepuere yaicuacu —jei reta—. \v 17 Jayave yayócuai cuae reta agüɨye vaera añave güive imiari quia pe cuae cuimbae jee re, agüɨye vaera iru vae reta oicuaa —jei reta. \p \v 18 Jayave oeni Pedro jare Juan, jare oyócuai: \p —Agüɨye ye pemiari ani peporomboe Jesús jee re. \p \v 19 Erei Pedro jare Juan jei chupe reta: \p —¿Mbae ra Tumpa oipota royapo vaera? Royapo yave peporoócuai, ngaraa royapo Tumpa iporoócuai. ¿Mbae nunga mboroócuai ra royapota? Pe reta pemombeu oreve. \v 20 Echa ore romombeuñotai co roecha jare roendu vae —jei reta. \p \v 21 Jayave yatɨ vae reta omonguɨye tei omondo Pedro jare Juan. Mbaeti oinupauca, tenta pegua reta güi oquɨye rambue. Echa opaete tenta pegua reta omboete Tumpa jocuae oyeapo vae jeco pegua. \v 22 Echa cuimbae mɨacañɨ pe ocuera vae cuarenta año oasa ma güɨnoi. \s1 Oporogüɨrovia vae reta oyerure Tumpa pe omoatangatu vaera \p \v 23 Jare Pedro jare Juan oyeyora ma yave, yogüɨraja iñeiru reta pɨri, jare omombeu chupe reta opaete sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta jei chupe reta vae. \v 24 Jae reta cuae oendu yave, oyerure Tumpa pe: \p —OreYa Tumpa, nde co jae ara, ɨvɨ, ɨ guasu, jare opaete mbaembae ñogüɨnoi pɨpe vae iyapoa —jei reta—. \v 25 Nde rere nerembiócuai David jee vae rupi corai: \q1 ¿Maera pa pochɨ judío mbae vae reta? ¿Maera pa ɨvɨ pegua reta oñemongueta oyapo vaera icavi mbae vae? \p \v 26 Mburuvicha guasu ɨvɨ pegua reta jare ɨvɨ pegua reta itenondegua reta oñemboatɨ metei rami ñandeYa jare Cristo jovaicho retara. Jocorai nde rere David rupi —jei reta—. \p \v 27 Añete co, Herodes, Poncio Pilato, judío mbae vae reta, jare Israel pegua reta oñemboatɨ cuae tenta pe Jesús jovaicho retara. Jesús co jae ndeRaɨ. Jae co jupi vae nde reiparavo vae —jei reta—. \v 28 Oñemboatɨ reta oyapo vaera nde reyapouca vae. Aracae güive nde reipota oyapo reta vaera —jei reta Tumpa pe—. \v 29 Añave, oreYa, reicuaa oremonguɨye tei vae reta jeigüe. Jae rambue oremborɨ romombeu vaera neñee roquɨye mbae reve. Echa ore co nerembiócuai. \v 30 Jare eechauca nembaepuere reporombogüera vaera, jare eyapo vi mɨacañɨ reta Jesús jee re. Jae co ndeRaɨ jupi vae —jei reta. \p \v 31 Jare opa oyerure yave, yatɨ ñogüɨnoia ocana. Jare opaete jae reta tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare imiari Tumpa iñee re oquɨye mbae reve. \s1 Oporogüɨrovia vae reta oñomborɨ \p \v 32 Jare opaete oporogüɨrovia vae reta metei ramiño ñogüɨnoi. Mbaeti metei ave jei imbaembae re: Jocuae co chembae. Echa opaete imbaembae reta metei ramiño. \v 33 Jare mbaepuere tuicha vae reve Jesús jemimondo reta omombeu ñandeYa Jesús oicove ye co ou omanogüe vae reta ipɨte güi. Jare opaete jae reta ipɨacavi yae. \v 34 Mbaeti metei ave mbae oata chupe vae jae reta ipɨte pe. Echa opaete ɨvɨ reta jare o reta güɨnoi vae reta omee, jare güeru jepɨgüe, \v 35 jare oñono Jesús jemimondo reta jóvai. Jayave omboyao reta oata chupe vae reta pe. \v 36-37 Jare metei levita ɨvɨ Chipre pegua José jee vae güɨnoi vi metei ɨvɨ. Jesús jemimondo reta ombojee cuae cuimbae Bernabé (Cuae tee oipota jei: Oporombopɨacatu vae). Jae omee iɨvɨ jare güeru jepɨgüe oñono Jesús jemimondo reta jóvai. \c 5 \s1 Ananías jare Safira \p \v 1 Erei iru cuimbae Ananías jee vae jembireco Safira jee vae ndive omee metei iɨvɨ. \v 2 Jayave Ananías oñovatu iyeupe mbovɨ ɨvɨ jepɨgüe güi jembireco oicuaa reve, jare güeru mbovɨño oñono Jesús jemimondo reta jóvai. \v 3 Jayave Pedro jei chupe: \p —Ananías, ¿maera pa remaeño Satanás re omotɨnɨe vaera ndepɨa icavi mbae vae pe? Reñovatu ndeyeupe mbovɨ ndeɨvɨ jepɨgüe güi. Ndeapu ma co Espíritu Santo pe —jei—. \v 4 Ndei remee ndeɨvɨ mbove, nembae co. Jare remee ma yave, jepɨgüe vi nembae co. ¿Maera pa reñemongueta ndepɨa pe icavi mbae vae reyapo vaera? Mbaeti co cuimbae reta peño ndeapu. Ndeapu Tumpa pe etei —jei Pedro Ananías pe. \p \v 5 Cuae oendu yave, Ananías oa ɨvɨ re, jare omano. Jare opaete cuae regua oicuaa vae reta oquɨye yae. \v 6 Jayave opúa cuimbae taɨrusu vae reta, jare oñoma omanogüe, jare güɨraja oñotɨ. \p \v 7 Mboapɨ ora ma oasa yave, oique jembireco. Jae mbaeti oicuaa mbae oyeapo vae. \v 8 Jayave Pedro oparandu chupe: \p —Emombeu cheve, ¿pemee pa peɨvɨ corai pe? \p Cuña jei chupe: \p —Añete, jocorai pe co —jei. \p \v 9 —¿Maera pa pe reta peñomboemboe pemboavai vaera ñandeYa iEspíritu? —jei Pedro chupe—. Co onque pe ma yogüeru neme iñotɨa reta. Jae reta ndererajata vi —jei. \p \v 10 Jare jupiveiño Safira oa Pedro jóvai, jare omano. Oique ma yave cuimbae taɨrusu vae reta, oecha omano ma. Jayave güɨraja oñotɨ ime iyɨpɨ pe. \v 11 Jare oporogüɨrovia vae reta jare opaete cuae mbaembae regua oicuaa vae reta oquɨye yae. \s1 Jeta mɨacañɨ reta \p \v 12 Jare oyeapo jeta mɨacañɨ reta tenta pegua reta ipɨte pe Jesús jemimondo reta rupi. Jare opaete oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨ oca Salomón jee vae pe. \v 13 Jare opaete iru vae reta oquɨye oñemboatɨ vaera jae reta ndive. Erei tenta pegua reta omboete yae. \v 14 Jare jecuaeño jeta iru cuimbae reta jare cuña reta güɨrovia ñandeYa re. \v 15 Jare tenta pegua reta güɨraja imbaerasɨ vae reta icatu pe, jare oñono jupa reve tape reta pe. Cuae oyapo reta Pedro icuaraɨa yepe oi vaera amogüe vae re, jae oasa ojo yave. \v 16 Jare jeta vae yogüeru Jerusalén pe iru tenta coiño Jerusalén güi ñogüɨnoi vae reta güi, jare güeru imbaerasɨ vae reta jare aña oya jese vae reta. Jare opareve ocuera. \s1 Mburuvicha reta oyapo icavi mbae vae Pedro jare Juan pe \p \v 17 Jayave sacerdote tenondegua jare opaete saduceo jae ndive ñogüɨnoi vae reta oñemoagüɨro yae Jesús jemimondo reta re. \v 18 Jae rambue oipɨɨ reta, jare oñono tembipɨɨrɨru tenta pegua pe. \v 19 Erei metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae oipea tembipɨɨrɨru jonque reta. Jayave güɨraja Pedro jare Juan icatu pe, jare jei chupe reta: \p \v 20 —Pecua peñemboɨ Tumpa jo pe pemombeu tenta pegua reta pe cuae tecove regua. \p \v 21 Cuae oendu yave, Pedro jare Juan oique Tumpa jo pe neimbove asɨ jare oporomboe. \p Cuae oyeapo rambueve, sacerdote tenondegua jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta oeni opaete mburuvicha reta jare tenondegua Israel pegua reta. Jayave jae reta omondo sacerdote tenondegua jembiócuai reta tembipɨɨrɨru pe, jae reta güeru vaera tei Jesús jemimondo reta. \v 22 Erei tembiócuai reta yogüɨraja ovae yave, mbaeti ovae Jesús jemimondo reta tembipɨɨrɨru pe. Jayave yogüeru ye yave, jei reta yatɨ vae reta pe: \p \v 23 —Roecha tembipɨɨrɨru jonque reta oñeoquenda cavi oi, jare jaroa reta oñemboɨ ñogüɨnoi onque ñavo pe. Erei roipea yave, mbaeti quia rovae japɨpe pe —jei reta. \p \v 24 Cuae oendu yave, sacerdote tenondegua, Tumpa jo iñangarecoa reta juvicha, jare sacerdote reta itenondegua reta ipɨacañɨ yae. Jare mbaeti oicuaa mbae ra oyeapota. \v 25 Jayave ou metei vae, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae peñono tembipɨɨrɨru pe vae reta oime Tumpa jo pe ñogüɨnoi, jare omboe ñogüɨnoi tenta pegua reta —jei. \p \v 26 Jayave Tumpa jo iñangarecoa reta juvicha ojo sacerdote tenondegua jembiócuai reta ndive, jare güeru cavi Jesús jemimondo reta oinupa mbae reve. Echa oquɨye reta tenta pegua reta güi. Oñemongueta güɨramoi oyapi retata ita pe. \v 27 Jare güeru yave, oñono mburuvicha reta jóvai. Jayave sacerdote tenondegua jei Jesús jemimondo reta pe: \p \v 28 —Poócuai tei ma agüɨye ye vaera peporomboe jocuae cuimbae jee re. Echa pemombeu ma opaete Jerusalén pegua reta pe cuae moromboe. Jare peipota pemboya jocuae cuimbae imano oreré —jei reta. \p \v 29 Jayave Pedro jare iru Jesús jemimondo reta jei chupe reta: —Icavi co royapo vaera Tumpa iporoócuai, mbaeti peporoócuai. \v 30 Ñanetenondegua reta iTumpa omoingove ye Jesús güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. Pe reta peicutuca ɨvɨra re cuae Jesús peyucauca —jei—. \v 31 Imbaepuere pe Tumpa oyapo ma cuae Jesús tenondegua vae jare oporomboasa vae, Israel pegua reta oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, jare Tumpa iñɨro vaera chupe reta imbaeyoa reta re. \v 32 Jare ore romombeu iru vae reta pe cuae, jare Espíritu Santo vi omombeu. Echa Tumpa omee Espíritu Santo jeigüe oyapo vae reta pe —jei reta. \p \v 33 Cuae oendu yave, yatɨ vae reta pochɨ chupe reta, jare oipota tei oyuca. \v 34 Erei opúa metei fariseo Gamaliel jee vae yatɨ vae reta ipɨte pe. Jae co metei mboroócuai re oporomboe vae, jare opaete tenta pegua reta omboete. Jae oyócuai omondo reta vaera rani michi pegua Jesús jemimondo reta icatu pe. \v 35 Jayave jae jei yatɨ vae reta pe: \p —Cuimbae Israel pegua reta, peñemongueta cavi mbae peyapota cuae cuimbae reta pe vae re. \v 36 Echa carambué yave oyecuaa Teudas jee vae, jare oñemboete iru vae reta jóvai. Jare jeta cuimbae reta, güɨramoi cuatrocientos, oñemboatɨ jae ndive. Erei jae oyeyucauca, jare opaete jae ndive ñogüɨnoi vae reta opa oñemoai, jare mbaeti mbae ipuere oyapo. \v 37 Jaɨcue rupi, mburuvicha reta oporopapa ñogüɨnoi yave, oyecuaa Galilea pegua Judas jee vae. Jae omboatɨ jeta tenta pegua reta. Erei jae vi omano, jare opaete jae ndive ñogüɨnoi vae reta opa oñemoai —jei Gamaliel chupe reta—. \v 38 Jae rambue añave che jae peve cuae: Agüɨye mo peyapo mbae cuae cuimbae reta pe, jare pemaeño mo jese reta. Echa imbaepuere ae peño yave jocorai imiari reta jare cuae mbaembae oyapo reta, ngaraa mbae oyapo reta —jei—. \v 39 Erei cuae Tumpa güi ou yave, ngaraa pepuere pemboai. Echa güɨramoi peyovaichota Tumpa ndive —jei chupe reta. \p \v 40 Jare cuae Gamaliel jei vae icavi chupe reta. Jayave oeni reta Jesús jemimondo reta, jare oinupa. Jayave oyócuai reta agüɨye vaera mo imiari ye Jesús jee re, jare omondo. \v 41 Jayave Jesús jemimondo reta oe yatɨ vae reta ñogüɨnoia güi. Oyerovia reta, Jesús omaeño oiporara reta rambue. Echa oñereroɨrouca reta, Jesús re güɨrovia rambue. \v 42 Jare ara ñavo jecuae oporomboe reta Tumpa jo jare o reta pe. Omombeu iru vae reta pe Jesucristo regua. \c 6 \s1 Siete cuimbae reta oyeparavouca \p \v 1 Jocuae ara reta pe iru vae reta oporogüɨrovia jare oñemoiru ñogüɨnoi oporogüɨrovia vae reta ndive yave, griego pe imiari vae reta iñeenguru hebreo pe imiari vae reta cotɨ. Echa mbaeti oñangareco reta imemano vae reta griego iñee pe imiari vae re, ara ñavo mbae oñemee yave. \v 2 Jayave jocuae doce Jesús jemimondo reta omboatɨ oporogüɨrovia vae reta, jare jei chupe reta: \p —Mbaeti icavi ore roeya vaera Tumpa iñee, cuae reta romongaru vaera. \v 3 Jae rambue peiparavo pepɨte güi, orerɨvɨ reta, siete cuimbae jeracua cavi jese vae reta, tɨnɨe Espíritu Santo pe jare iyaracuaa catu vae reta. Jae reta oyapota ñandeve cuae mbaravɨquɨ —jei reta—. \v 4 Erei ore jecuae royerureta Tumpa pe jare romombeuta Tumpa iñee —jei reta. \p \v 5 Cuae jeigüe icavi opareve pe, jare oiparavo reta Esteban - jae co metei cuimbae oporogüɨrovia cavi jare tɨnɨe Espíritu Santo pe vae - Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas, jare Nicolás - jae co tenta Antioquía pegua judiora oyeapo vae. \v 6 Jayave güeru reta cuae oiparavogüe reta Jesús jemimondo reta jóvai. Jayave Jesús jemimondo reta oyerure Tumpa pe, jare oñono ipo jese reta. \p \v 7 Jare Tumpa iñee jecuae oñemoai. Jeta yae vae oporogüɨrovia Jerusalén pe jare oñemoiru oporogüɨrovia vae reta ndive, jare jeta sacerdote reta vi oporogüɨrovia. \s1 Oipɨɨ reta Esteban \p \v 8 Jare Esteban ipɨacavi yae, jare mbaepuere reve oyapo mɨacañɨ tuicha vae reta tenta pegua reta ipɨte pe. \v 9 Jare yogüeru amogüe cuimbae metei judío reta itupao pegua reta oyoaca Esteban ndive. Jocuae judío reta itupao jee Liberto pegua. Cuae tupao pegua reta yogüeru tenta reta Cirene jare Alejandría, jare ɨvɨ reta Cilicia jare Asia güi. \v 10 Erei jae reta mbaeti ipuere omoamɨri Esteban. Echa Esteban imiari iyaracuaa catu reve Espíritu Santo rupi. \v 11 Jayave jae reta omboemboe iru cuimbae reta yapu vaera Esteban re. \p —Roendu jei ñee icavi mbae vae Moisés jare Tumpa cotɨ —jei reta. \p \v 12 Jocorai jae reta omboarasɨuca tenta pegua reta, tenta pegua reta itenondegua reta, jare mboroócuai re oporomboe vae reta. Jayave cuae reta yogüeru oipɨɨ Esteban, jare güɨraja mburuvicha reta yatɨa pe. \v 13 Joco pe jae reta güeru yapu reve oñeapo jese vae reta. Cuae reta jei: \p —Cuae cuimbae jecuaeñoi jei ñee icavi mbae vae Tumpa jo re jare mboroócuai re. \v 14 Echa roendu jei jocuae Jesús Nazaret pegua omboaita cuae Tumpa jo, jare oipoepɨta teco Moisés omee ñandeve vae reta —jei reta. \p \v 15 Jayave opaete joco pe oguapɨ ñogüɨnoi vae reta omae ngatu Esteban re, jare jova metei araɨgua jova echa chupe reta. \c 7 \s1 Esteban imiari jare omano \p \v 1 Jayave sacerdote tenondegua oparandu Esteban pe: \p —¿Añete pa jocorai? \p \v 2 Jayave Esteban jei joco pe ñogüɨnoi vae reta pe: \p —Cherɨqueɨ reta, tenta pegua reta itenondegua reta, peyeapɨsaca cheré. Tumpa maemboete pegua oyecuaa ñanetenondegua Abraham pe, Mesopotamia pe oico yave, ndei ojo oico Harán pe mbove —jei—. \v 3 Jare jei chupe: Ecua ndeɨvɨ güi jare eeya nerentara reta, jare ecua jocuae ɨvɨ aechaucata ndeve vae pe —jei, jei—. \v 4 Jayave Abraham ojo Caldeo reta iɨvɨ güi, jare oico Harán pe. Jare tu omano yave, Tumpa ombou joco güi cuae ɨvɨ añave peico pɨpe vae pe —jei—. \v 5 Erei Tumpa mbaeti omee Abraham pe iɨvɨ aera cuae pe, mbaeti ipɨ jendara yepe. Erei jei omeeta co chupe jare iñemoña reta pe iɨvɨ aera, yepe tei Abraham ndei taɨ —jei chupe reta—. \v 6 Jare Tumpa omombeu chupe: Neñemoña reta yogüɨrecota iru vae reta iɨvɨ pe, jare jocuae ɨvɨ pegua reta oyapota jembiócuai retara, jare oyapota icavi mbae vae chupe reta cuatrocientos año pegua. \v 7 Erei che aiporaraucata jocuae ɨvɨ pegua oyapota jembiócuai retara vae reta pe, jare taɨcue rupi neñemoña reta oeta joco güi, jare oyeocuaita cheve cuae ɨvɨ pe —jei, jei Esteban—. \v 8 Jare Tumpa jei Abraham pe jae jare opaete iñemoña cuimbaegüe oñemocircuncidauca vaera, imaendúa reta vaera Tumpa jeigüe oyapota co. Jae rambue Abraham taɨ Isaac oa ma yave, Abraham omocircuncida, Isaac ocho ara ma güɨnoi yave. Jae ramiño vi Isaac omocircuncida Jacob, jare Jacob omocircuncida jocuae doce ñanetenondegua reta —jei—. \p \v 9 Jocuae ñanetenondegua reta omotareɨ José, jare omee corepoti re, José Egipto pe oyeócuai vaera. Erei Tumpa oico José ndive, \v 10 jare oepɨ opaete susere reta güi. Jare mburuvicha guasu Egipto pegua Faraón oicuaa Tumpa omee José pe ipɨacavi jare iyaracuaa catu vaera. Jae rambue Faraón oyapo mburuvichara, jare José oyócuai opaete Egipto pegua reta jare Faraón jentara reta —jei—. \p \v 11 Erei caruai ou opaete Egipto jare Canaán pe, jare opaete vae oiporara yae. Jare jocuae ñanetenondegua reta mbaeti ovae jou vaera —jei—. \v 12 Erei Jacob oicuaa oime tembíu Egipto pe yave, omondo jocuae ñanetenondegua reta joco pe. Jaeramo etei jae reta yogüɨraja Egipto pe. \v 13 Jare Jacob omondo reta ye yave, José oyecuauca tɨqueɨ reta pe, jare Faraón oicuaa José jentara reta —jei—. \v 14 Jayave José ombou omombeu tu pe yogüɨraja vaera ipɨri jae jare opaete jentara reta. Opaete rupi ñogüɨnoi setenta y cinco —jei—. \v 15 Jae rambue Jacob ojo Egipto pe. Jare joco pe jae jare jocuae ñanetenondegua reta omano. \v 16 Taɨcue rupi iñemoña reta güeru jetegüe reta Siquem pe, jare joco pe oñotɨ reta teogüerenda Abraham oguagüe pe. Echa Abraham omboepɨ Hamor taɨ reta pe corepoti pe, Siquem pe oi yave —jei Esteban—. \p \v 17 Erei coiño ma ou yave Tumpa oyapo vaera Abraham pe jeigüe, ñanetenondegua reta jeta oñemoña Egipto pe. \v 18 Jayave iru cuimbae José mbaeti oicuaa vae oyeapo Egipto pegua reta juvicha guasura —jei—. \v 19 Cuae mburuvicha guasu iyaracuaa catu oyapo vaera icavi mbae vae ñanetenondegua reta pe. Jei chupe reta oechauca vaera taɨ reta oa yave, oyucauca vaera —jei—. \v 20 Jocuae ara reta pe oa Moisés. Tumpa oaɨu yae Moisés. Jare mboapɨ yasɨ Moisés oico tu jenta pe. \v 21 Jare oyecuaa yave, Faraón tayɨ oepɨ, jare ombocuacuaa imembɨ rami —jei—. \v 22 Jare Moisés oñemboe opaete aracuaa Egipto pegua re, jare imiari cavi jare jatangatu yae —jei Esteban chupe reta—. \p \v 23 Jare Moisés cuarenta año güɨnoi yave, oipota oecha quirai ra yogüɨreco Israel pegua reta - jae reta co jae jentara reta. \v 24 Jare oecha metei Egipto pegua icavi mbae vae oyapo oi metei Israel pegua pe. Jayave oinupa oyuca Egipto pegua, jare jocorai oepɨ oiporara vae —jei—. \v 25 Moisés oñemongueta tei jentara reta oicuaata co Tumpa oepɨta jae rupi, erei mbaeti oicuaa reta —jei Esteban—. \v 26 Pɨareve pe oecha mócoi jentara reta oñoraro ñogüɨnoi, jare oipota tei omoicavi reta. Jae rambue jei chupe reta: Cuimbae reta, pe reta metei tentara vae co. ¿Maera pa icavi mbae vae peyapo oyoupe? —jei, jei Esteban—. \v 27 Erei jocuae cuimbae icavi mbae vae oyapo iru pe vae omoaña Moisés, jare jei chupe: ¿Quia pa ndeapo oreruvichara, oreraa vaera? \v 28 ¿Reipota pa cheyuca Egipto pegua carumbue reyuca rami? —jei, jei Esteban—. \v 29 Cuae oendu yave, Moisés otecuarai, jare oico ɨvɨ ambué Madián jee vae pe. Joco pe oñemoña mócoi taɨ —jei—. \p \v 30 Cuarenta año ma oasa yave, ñuu pe coiño ɨvɨtɨ Sinaí jee vae güi oi yave, metei araɨgua oyecuaa Moisés pe metei yai jendɨ oi vae pe —jei—. \v 31 Moisés oecha yave, ipɨacañɨ yae. Erei oya jese yave, omae vaera jese coiño güi, oendu ñandeYa iñee jei: \v 32 “Che co jae netenondegua reta - jae co Abraham, Isaac, jare Jacob - iTumpa” —jei, jei—. Jayave Moisés orɨrɨi oquɨye güi, jare oipoɨu omae vaera jese. \v 33 Jayave ñandeYa jei ye chupe: Emboi ndepɨapaa ndepɨ güi. Echa reñemboɨ co rei Tumpa jupi vae jóvai. \v 34 Che añetete aecha quirai oiporara yae reta aiparavogüe vae reta Egipto pe, jare aendu iyaeo. Jae rambue agüeyɨ aepɨ vaera. Añave eyu toromondo Egipto pe —jei, jei Esteban—. \p \v 35 Cuae Moisés co jae Israel pegua reta güɨroɨro vae. Echa jae reta jei chupe: ¿Quia pa ndeapo oreruvichara, oreraa vaera? —jei reta, jei—. Tumpa omondouca cuae Moisés araɨgua yai jendɨ vae pe oyecuaa chupe vae pe. Omondouca oico vaera jae reta juvichara jare oepɨ reta vaera. \v 36 Moisés güɨnoe reta güeru, jare oyapo mɨacañɨ reta Egipto pe, Ɨ Guasu Pɨta jee vae pe, jare cuarenta año ñuu rupi yogüɨreco rambueve —jei—. \v 37 Moisés jei Israel pegua reta pe: ÑandeYa Tumpa ombouta peve iñee omombeuta vae perɨvɨ reta ipɨte güi, chembou rami. Peyeapɨsacata jese —jei, jei Esteban—. \v 38 Araɨgua imiari Moisés pe ɨvɨtɨ Sinaí re, ñuu pe oñemboatɨ yave Moisés jare ñanetenondegua reta. Tumpa omee Moisés pe iñee tecove pegua, jae omombeu vaera ñandeve —jei—. \p \v 39 Erei ñanetenondegua reta mbaeti oipota oyapo Moisés jeigüe, jare güɨroɨro reta. Jae reta oñemongueta tei ipɨa pe yogüɨraja ye vaera Egipto pe. \v 40 Jare jei reta Aarón pe: Eyapo ñanetumpa retara yogüɨraja vaera ñanerenonde. Echa mbaeti yaicuaa mbae ra oyeapo cuae Moisés Egipto güi ñandereru vae pe —jei reta, jei—. \v 41 Jayave oyapo reta metei vaca-raɨ-raanga, jare oyuca reta maemɨmba güɨrocuavee jocuae itumpa-raanga pe. Oyerovia reta jocuae ipo pe oyapogüe re. \v 42 Jae rambue Tumpa oyerova chugüi reta, jare omaeño omboete reta vaera opaete ara regua reta. Echa Tumpa iñee aracae omombeu vae reta itupapire pe oyecuatía oi corai: \q1 ¿Cheve ra perocuavee maemɨmba peyuca cuarenta año ñuu pe vae reta, Israel pegua reta? \p \v 43 Mbaeti co. \q1 Pevoɨ peraja tumpa-raanga Moloc jee vae oico pɨpe vae, jare petumpa-raanga Renfán jee vae iyasɨtata-raanga. \q1 Jae reta iagüe peyapo pemboete vaera. \q1 Jae rambue che pomondota Babilonia cutɨ. \m Jocorai oyecuatía oi —jei Esteban chupe reta—. \p \v 44 Ñanetenondegua reta güɨrecose o Tumpa imiari chupe reta pɨpe vae ñuu pe. Echa Tumpa oyócuai Moisés jocuae tupao oyapo vaera jae oechauca chupe rami etei. \v 45 Jocuae tupao oñemee ñanetenondegua reta pe, jare jae reta Josué ndive güeru, cuae ɨvɨ judío mbae vae reta güi opɨro yave. Echa tumpa omombo reta ñanetenondegua reta güi. Jare David mburuvicha guasu yave, oimeño cuae pe oi jocuae tupao —jei—. \v 46 Tumpa omae cavi David re, jare David oyerure Tumpa pe omaeño vaera oyapo Tumpa jo. Echa itenondegua Jacob omboete co Tumpa. \v 47 Erei Salomón oyapo Tumpa jo, \v 48 yepe tei Tumpa ara pe oico vae mbaeti oico ñamboetearenda ñande yayapo vae reta pe. Echa Tumpa iñee aracae omombeu vae jei corai: \p \v 49 Ara co jae cheguapɨrenda, jare ɨvɨ co jae chepɨ jenda —jei Tumpa—. \q1 ¿Mbae nunga o ra peyapota cheve? ¿Quiape ra aputuuta? \p \v 50 Chepo pe co ayapo opaete cuae mbaembae —jei. Jocorai jei Tumpa iñee aracae omombeu vae —jei Esteban chupe reta—. \p \v 51 Pe reta pepɨatanta yae. Mbaeti peipota peyeócuai Tumpa pe, jare mbaeti ave peipota peyeapɨsaca jese. Jecuae peyovaicho Espíritu Santo ndive. Petenondegua reta oyapo rami, jocorai vi peyapo pe reta —jei—. \v 52 Petenondegua reta oyapo icavi mbae vae opaete Tumpa iñee aracae omombeu vae reta pe. Amogüe Tumpa iñee aracae omombeu vae reta jei jocuae jupi vae outa co. Petenondegua reta oyuca reta. Jare añave pe reta vi pemoeterenga peyucauca jocuae jupi vae —jei—. \v 53 Echa Tumpa omeeuca peve iporoócuai araɨgua reta pe, erei mbaeti peyapo —jei Esteban. \s1 Esteban imano \p \v 54 Jare yatɨ vae reta cuae oendu ma yave, pochɨ yae, jare omboquɨrɨrɨu jai Esteban jei vae jeco pegua. \v 55 Erei Esteban tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare omae ngatu ara cotɨ, jare oecha Tumpa maemboete pegua jare Jesús Tumpa iyacatu cotɨ. \v 56 Jayave Esteban jei: \p —¡Mase! Aecha ara oyepea oi, jare aecha vi cuimbaera oyeapo vae oñemboɨ oi Tumpa iyacatu cotɨ. \p \v 57 Jayave jae reta osapúcai tanta, jare iyapɨsa oyopia. Jayave metei rami oepeña reta Esteban oipɨɨ. \v 58 Jare güɨraja ma tenta güi icatu pe yave, oyapi reta ita pe. Jare jocuae yapu reve oñeapo jese vae reta omboi jemimonde reta, jare oñono metei cuimbae taɨrusu Saulo jee vae jóvai. \v 59 Jare oyapi reta rambueve, Esteban oyerure: \p —CheYa Jesús, eraja cherecove. \p \v 60 Jayave oyeatɨca, jare iñeeata reve jei: \p —CheYa, agüɨye toiporara reta cuae mbaeyoa jeco pegua. \p Jare cuae jei güire, omano. \c 8 \s1 Saulo oyapo icavi mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe \p \v 1 Jare Esteban imano icavi Saulo pe. Jare jocuae ara oporogüɨrovia vae Jerusalén pe ñogüɨnoi vae reta jovaicho reta omboɨpɨ oiporarauca chupe reta. Jare Jesús jemimondo retaño opɨta Jerusalén pe. Opaete iru oporogüɨrovia vae reta oñemoai ɨvɨ reta Judea jare Samaria rupi. \v 2 Jare amogüe cuimbae omboete Tumpa vae reta oñotɨ Esteban, jare ipɨatɨtɨ yae reta jese. \v 3 Erei Saulo oiporarauca oporogüɨrovia vae reta pe. Echa ojo o ñavo rupi, jare güɨraja cuimbae reta jare cuña reta oñono tembipɨɨrɨru pe. \s1 Felipe omombeu ñee icavi vae Samaria pe \p \v 4 Jayave jocuae oporogüɨrovia vae oñemoai vae reta omombeu ñee icavi vae yogüɨrajaa rupi. \v 5 Felipe ojo tenta Samaria pe, jare omombeu tenta pegua reta pe Cristo regua. \v 6 Jare tenta pegua reta oendu yave, metei rami oyeapɨsaca cavi Felipe omombeu chupe reta vae re. Oecha vi mɨacañɨ oyapo vae reta. \v 7 Echa aña reta ojo osapúcai reve oya jese vae reta güi. Jare jeta mbaeti ipuere omɨi vae reta jare jeta oguata mbae vae reta ocuera. \v 8 Jare jocuae tenta pegua reta oyerovia yae. \p \v 9 Jare joco pe oico metei cuimbae Simón jee vae. Cuae cuimbae ipaye vae co, jare omopɨacañɨ ombotavɨ Samaria pegua reta mbaembae oyapo vae pe. Jae rambue oñemboeteuca. \v 10 Jare opaete michia reta jare ocuacuaagüe reta oyeapɨsaca cavi jese, jare jei reta: —Cuae cuimbae güɨnoi Tumpa imbaepuere tuicha vae. \p \v 11 Jae rambue opaete vae oyeapɨsaca cavi jese. Echa jae ipaye vae rambue, ɨma ma oyapo mbaembae omopɨacañɨ reta vaera. \v 12 Erei Felipe omombeu tenta pegua reta pe ñee icavi vae. Imiari chupe reta Tumpa iporoocuaia re jare Jesucristo re. Jayave cuimbae reta jare cuña reta güɨrovia jare oñembobautizauca. \v 13 Jare Simón vi güɨrovia, jare oñembobautizauca güive opɨta Felipe ndive. Jare oecha yave mɨacañɨ tuicha vae oyeapo vae reta, ipɨacañɨ yae. \p \v 14 Jare Jesús jemimondo Jerusalén pe ñogüɨnoi vae reta oicuaa yave quirai Samaria pegua reta güɨrovia ma Tumpa iñee, omondo reta Pedro jare Juan. \v 15 Jare jae reta yogüɨraja ovae yave Samaria pe, oyerure oporogüɨrovia vae reta re, Espíritu Santo ou vaera chupe reta. \v 16 Echa ndeiño ou Espíritu Santo chupe reta. Jaeño oñembobautizauca Jesús jee re. \v 17 Jayave Pedro jare Juan oñono ipo jese reta, jare Espíritu Santo ou chupe reta. \p \v 18 Jare Simón oecha Espíritu Santo ou, Jesús jemimondo reta ipo oñono jese reta yave. Jayave güɨrocuavee corepoti chupe reta \v 19 jare jei: \p —Cheve vi pemee cuae mbaepuere, ou vaera oipotagüe vae pe Espíritu Santo, che añono chepo jese yave. \p \v 20 Erei Pedro jei chupe: \p —Nde recañɨteita co ndecorepoti reve. Echa reñemongueta tei ndepuere regua corepoti pe mbota Tumpa omee vae —jei—. \v 21 Nde mbaeti ndepuere renoi cuae nunga mbaepuere. Echa ndepɨa mbaeti jupi Tumpa cotɨ. \v 22 Eeya cuae ndereco icavi mbae vae, jare eyerure Tumpa pe. Güɨramoi iñɨrota ndeve cuae reñemongueta ndepɨa pe vae re. \v 23 Echa aicuaa nde reñemɨro yae, jare mbaeyoa jeco pegua mbaeti ma ndepuere reyapo icavi vae —jei. \p \v 24 Jayave Simón jei chupe reta: \p —Peyerure cheré ñandeYa pe, agüɨye vaera cuae pere cheve vae oyeapo cheve. \p \v 25 Jayave Pedro jare Juan omombeu güire Tumpa iñee iru vae reta pe, yogüɨraja ye Jerusalén pe. Jare yogüɨraja rambueve, omombeu ñee icavi vae jeta iru Samaria pegua tenta reta rupi. \s1 Felipe jare Etiopía pegua \p \v 26 Jayave metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae jei Felipe pe: \p —Epúa ecua ara yevɨ cotɨ tape Jerusalén güi ojo Gaza cotɨ vae rupi. \p Cuae tape oasa ñuu rupi. \v 27 Jayave Felipe opúa ojo. Jare metei eunuco ɨvɨ Etiopía pegua ojo ye jenta cotɨ Jerusalén güi. Echa ou Jerusalén pe omboete vaera Tumpa. Cuae eunuco co jae metei mburuvicha. Jae oñangareco oico Candace icorepoti jare iru imbaembae icavi vae re. Candace co jae Etiopía pegua reta juvicha guasu. \v 28 Jare eunuco ojo ye yave jenta cotɨ, oguapɨ icarro pe omongueta ojo Isaías oicuatiagüe vae. Isaías co jae metei Tumpa iñee aracae omombeu vae. \v 29 Jare Espíritu Santo jei Felipe pe: \p —Ecua eñemoiru pea carro pe ojo vae ndive. \p \v 30 Jayave Felipe osɨi ojo carro cotɨ, jare oendu cuimbae omongueta Tumpa iñee Isaías oicuatiagüe vae. Jayave oparandu chupe: \p —¿Reicuaa pa remongueta rei vae? \p \v 31 Jare eunuco jei Felipe pe: \p —¿Quiraita pa aicuaa, mbaeti yave quia omombeu cheve? \p Jare omoñera Felipe oyeupi vaera icarro pe oguapɨ jae ndive. \p \v 32 Jare Tumpa iñee omongueta vae pe oyecuatía oi corai: \q1 Metei vecha rami oyererajauca omano vaera. \q1 Jare jae quiriiño, metei vecha-raɨ jocuae oñapi vae jóvai oi vae quiriiño rami. \p \v 33 Oñereroɨrouca yave, ojaa vae reta mbaeti jupi oyapo chupe. \q1 ¿Quia ra ipuere omoeracua jentaɨgua reta regua? Echa jecove ocañɨ ɨvɨ güi. \m Jocorai oyecuatía oi. \p \v 34 Jare eunuco jei Felipe pe: \p —Aipota remombeu vaera cheve quia re ra jei cuae Tumpa iñee omombeu vae. ¿Jei pa iyee ani iru vae re? —jei. \p \v 35 Jayave Felipe omboɨpɨ cuae Tumpa iñee oyecuatía oi vae güi omombeu chupe ñee icavi vae Jesús regua. \v 36 Jare tape rupi yogüɨraja rambueve, yogüɨraja ovae ɨ jenda pe, jare eunuco jei: \p —Co oi ɨ. ¿Oime pa mbae ayapo vaera ndei añembobautizauca mbove? \p \v 37 —Reporogüɨrovia yave opaete ndepɨa pe, ndepuere reñembobautizauca —jei Felipe chupe. \p —Arovia Jesucristo co jae Tumpa Taɨ —jei eunuco Felipe pe. \p \v 38 Jayave eunuco omombɨtauca carro, jare mócoi reve ogüeyɨ ɨ pe. Jayave Felipe ombobautiza eunuco. \v 39 Jare oe reta ɨ güi yave, ñandeYa iEspíritu güɨraja joco güi Felipe. Jare eunuco mbaeti ma oecha ye. Jayave oyerovia reve ojo ye jenta cotɨ. \v 40 Jare Felipe oyecuaa tenta Azoto pe. Jare joco güi ojo tenta Cesarea pe. Jare ojo rambueve, omombeu ñee icavi vae opaete tenta reta rupi. \c 9 \s1 Saulo güɨrovia Jesús re \p \v 1 Jare Saulo omomburu oyuca vaera ñandeYa re güɨrovia vae reta, jare ojo sacerdote tenondegua pɨri. \v 2 Jare oyerure sacerdote tenondegua pe omee vaera chupe tupapire, ipuere vaera ojo judío reta itupao tenta Damasco pegua reta pe, jare ovae yave joco pe cuimbae reta jare cuña reta Jesús re güɨrovia vae, ipuere vaera oipɨɨ güeru Jerusalén pe. \v 3 Jare coiño ma Damasco güi ojo yave, güɨramoiño oesape Saulo re metei tembipe tuicha vae ara güi. \v 4 Jayave Saulo oa ɨvɨ re, jare oendu ñee jei chupe: \p —Saulo, Saulo, ¿maera pa reyapo icavi mbae vae cheve? \p \v 5 Jayave Saulo oparandu: \p —¿Quia pa co nde, cheYa? \p Jayave ñee jei chupe: \p —Che co jae Jesús. Nde reyapo icavi mbae vae cheve. Nde co jae metei güeye ɨvɨra jacuarovi vae re opatara vae rami. Jae rambue reiporara rei. \p \v 6 Saulo orɨrɨi oquɨye güi. \p —CheYa, ¿mbae pa reipota ayapo vaera? —jei. \p —Epúa ecua tenta pe, jare amombeucata ndeve mbae reyapota vae —jei ñandeYa Saulo pe. \p \v 7 Jare cuimbae Saulo jupíe yogüɨraja vae reta oñemboɨ quirii ñogüɨnoi ipɨacañɨ güi. Echa oendu ñee, erei mbaeti quia oecha. \v 8 Jayave Saulo opúa ɨvɨ güi, jare omae tei, erei mbaeti quia ipuere oecha. Jare jae jupíe yogüɨraja vae reta oipoco, jare güɨraja Damasco pe. \v 9 Jare Saulo joco pe oi mboapɨ ara omae mbae reve, jare mbaeti ocaru jare mbaeti oɨu. \p \v 10 Jare oico Damasco pe metei oporogüɨrovia vae Ananías jee vae. ÑandeYa jei chupe ique pe: \p —Ananías. \p Jare jae jei: \p —CheYa, co ai. \p \v 11 Jayave ñandeYa jei chupe: \p —Epúa ecua Tapesɨmbi jee vae pe, jare eeca Judas jo pe metei Tarso pegua. Jae jee co Saulo. Echa jae oyerure oi —jei—. \v 12 Jare jae oecha ma ique pe metei cuimbae Ananías jee vae oique jare oñono ipo jese, omae ye vaera —jei Tumpa chupe. \p \v 13 Erei Ananías jei: \p —CheYa, jeta vae omombeu cheve cuae cuimbae regua, quirai jeta icavi mbae vae oyapo Jerusalén pe nderé güɨrovia vae reta pe. \v 14 Jare cuae pe jae oime güɨnoi mbaepuere sacerdote reta itenondegua reta güi, oipɨɨ vaera opaete nderé güɨrovia vae reta —jei. \p \v 15 —Ecuaño —jei ñandeYa chupe—. Echa che aiparavo ma cherembiporura, ojo vaera omombeu cheregua judío mbae vae reta pe, mburuvicha reta pe, jare Israel pegua reta pe. \v 16 Echa che aicuaucata chupe quirai oiporara yaeta chereco pegua —jei. \p \v 17 Jayave Ananías ojo oique o pe. Jare oñono ipo Saulo re jare jei chupe: \p —Cherɨvɨ Saulo, ñandeYa Jesús oyecuaa ndeve, reyu tape rupi rambueve. Jae chembou remae ye vaera, jare netɨnɨe vaera Espíritu Santo pe —jei. \p \v 18 Jare jupiveiño mbae oyeequi Saulo jesa güi ñanderesapira oyeequi rami, jare Saulo omae cavi. Jayave opúa oñembobautizauca. \v 19 Jayave ocaru jare ipɨrata ma. Jare opɨta mbovɨ ara oporogüɨrovia vae Damasco pe yogüɨreco vae reta ndive. \s1 Saulo oñemoñee Damasco pe \p \v 20 Jayave Saulo omboɨpɨ omombeu Jesús regua judío reta itupao reta pe. Jei chupe reta Jesús co jae Tumpa Taɨ. \v 21 Jare opaete oendu vae reta ipɨacañɨ, jare jei: \p —¿Jaea ra cuae Jerusalén pe cuae Jesús re güɨrovia vae reta opa omoai vae? Jare ou cuae pe vi oipɨɨ vaera cuae nunga reta güɨraja sacerdote reta itenondegua reta pe —jei reta. \p \v 22 Erei Saulo oñemoatangatu yae, jare omoamɨri judío Damasco pegua reta. Echa oicuauca chupe reta Jesús co jae Cristo. \s1 Judío reta oipota tei oipɨɨ Saulo \p \v 23 Jare ɨma ma oasa yave, judío reta oñomomiari oyuca vaera Saulo. \v 24 Erei cuae jeracua Saulo pe. Jae reta oaro tenta itaraquera pe ara rupi jare pɨtu rupi, oyuca vaera tei. \v 25 Erei oporogüɨrovia vae reta güɨraja Saulo pɨtu yave omboasa tenta iquesemba ita pegua vae iyapɨte rupi ombogüeyɨ canasta pe. \s1 Saulo Jerusalén pe \p \v 26 Jare Saulo ojo ovae yave Jerusalén pe, oipota tei oñemoiru oporogüɨrovia vae reta ndive. Erei opaete jae reta oipoɨu chugüi. Echa mbaeti güɨrovia jae Jesús re güɨrovia ma co. \v 27 Erei Bernabé güɨraja Saulo Jesús jemimondo reta pe, jare omombeu chupe reta quirai Saulo oecha ñandeYa tape rupi, jare quirai ñandeYa imiari chupe. Jei vi chupe reta quirai Saulo omombeu oquɨye mbae reve Damasco pe Jesús regua. \v 28 Jayave Saulo oñemoiru oporogüɨrovia vae reta ndive Jerusalén pe. Jecuaeño oe Jerusalén güi jare oique ye. \v 29 Jare omombeu oquɨye mbae reve ñandeYa regua. Jare oyoaca vi griego pe imiari vae reta ndive. Jae rambue jae reta oipota oyuca. \v 30 Jare oporogüɨrovia vae reta cuae oicuaa yave, güɨraja reta Saulo Cesarea pe, jare joco güi omondo tenta Tarso cotɨ. \p \v 31 Jayave mbaeti ma quia omambeco oporogüɨrovia vae reta, jare jae reta oñemomɨrata opaete Judea rupi, Galilea rupi, jare Samaria rupi. Jare yogüɨreco reta omboete cavi reve ñandeYa, jare Espíritu Santo ombopɨacatu. Jare jecuaeño iru vae reta oñemoiru jae reta ndive. \s1 Eneas ocuera \p \v 32 Jare Pedro ojo opou yave opaete oporogüɨrovia vae reta ñogüɨnoia rupi, ojo ovae tenta Lida pegua reta pɨri. \v 33 Joco pe ovae metei cuimbae Eneas jee vae ocho año ma oico jupa pe vae. Echa mbaeti ipuere omɨi. \v 34 Jare Pedro jei chupe: \p —Eneas, Jesucristo nembogüera ma. Epúa eipɨso nderupa —jei. \p Jare jupiveiño jae opúa. \v 35 Jare opaete Lida pegua reta jare tenta Sarón pegua reta oecha cuae cuimbae, jare oyerova reta ñandeYa cotɨ. \s1 Dorcas omano jare oicove ye \p \v 36 Jare oico tenta Jope pe metei cuña oporogüɨrovia vae Tabita jee vae. (Cuae tee oipota jei ambué ñee pe: Dorcas.) Cuae cuña oyapo jeta icavi vae, jare ombopota jeta paravete vae reta. \v 37 Jayave imbaerasɨ, jare omano. Jare iru vae reta opa omboyau yave, oñono metei o ɨvate vae pe. \v 38 Jare Lida coiño oi Jope güi. Jare oporogüɨrovia vae Jope pegua reta oicuaa ma yave Pedro oi Lida pe, omondo icotɨ mócoi cuimbae reta jei vaera chupe: \p —Ecua Jope pe ɨmambae. \p \v 39 Jayave Pedro opúa ou jae reta jupíe. Jare ou ovae yave, iru vae reta güɨraja o ɨvate vae pe. Joco pe opaete imemano vae reta yatɨ oyaeo ñogüɨnoi, jare oechauca Pedro pe temimonde Dorcas jae reta ndive oico yave oyapogüe vae reta. \v 40 Jayave Pedro omoe opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta. Jayave oyeatɨca jare oyerure Tumpa pe. Jayave oyerova omae teogüe re jare jei: \p —Tabita, epúa. \p Jayave cuña omae, jare oecha Pedro yave, opúa oguapɨ. \v 41 Jayave Pedro oipɨɨ ipo pe, jare omopúa. Jayave oeni oporogüɨrovia vae reta jare imemano vae reta, jare oechauca chupe reta oicove ma co. \v 42 Jare cuae jeracua opaete Jope pegua reta pe. Jare jeta vae güɨrovia ñandeYa re. \v 43 Jare Pedro opɨta ɨma ngatu Jope pe. Oico metei guasupi omopɨta vae Simón jee vae jo pe. \c 10 \s1 Pedro jare Cornelio \p \v 1 Oico Cesarea pe metei cuimbae Cornelio jee vae. Jae co cien sundaro vae juvicha metei atɨ Italiana jee vae pegua. \v 2 Jae jare opaete jo pegua reta omboete Tumpa, jare jae ombopota jeta paravete vae reta, jare jecuaeñoi oyerure Tumpa pe. \v 3 Cuae cuimbae oecha cavi yae metei araɨgua Tumpa pe oyeócuai vae oique jae oia pe mboapɨ ora ma caaru yave. Araɨgua jei chupe: \p —Cornelio. \p \v 4 Cornelio oquɨye reve omae ngatu araɨgua re jare oparandu: \p —¿Mbae pa, cheYa? \p Jare araɨgua jei chupe: \p —Tumpa imaendúa ndeyerure reta jare mbota remee vae reta re. \v 5 Añave emondo cuimbae reta Jope pe, güeru vaera metei cuimbae Simón jee vae. Jae oñembojee Pedro pe —jei—. \v 6 Jae oico metei guasupi omopɨta vae Simón pɨri. Simón jo oi ɨ guasu jembeɨ pe —jei. \p \v 7 Araɨgua imiari jae ndive vae ojo ma yave, Cornelio oeni mócoi jembiócuai reta jare metei sundaro omboete Tumpa vae. Cuae sundaro vi oyeócuai Cornelio pe. \v 8 Jare opa omombeu cavi chupe reta yave, omondo Jope cotɨ. \p \v 9 Pɨareve pe cuaraɨ ara mbɨteta ma yave, jae reta yogüɨraja tape rupi coiño ma Jope güi rambueve, Pedro oyeupi o iárambue, oyerure vaera Tumpa pe. \v 10 Jare ñɨmbɨaɨ yae, jare oipota ocaru. Erei iru vae reta omboyɨ ñogüɨnoi rambueve jembiura, Pedro iquera. \v 11 Jare oecha ara oyepea jare metei lienzo tuicha vae rami vae ogüeyɨ ou icotɨ. Cuae oñembogüeyɨ oyepɨɨ reve irundɨ jembeɨ reta pe. \v 12 Cuae lienzo japɨpe pe ñogüɨnoi oipotagüe maemɨmba oguata vae reta jare opoñɨ vae reta, jare oipotagüe güɨra reta. \v 13 Jare ou Pedro pe metei ñee: \p —Pedro, epúa eyuca jeu. \p \v 14 Erei Pedro jei: \p —Ani, cheYa. Mbaeti etei co jau mboroócuai jei agüɨye vaera jau vae. Iquɨa co —jei. \p \v 15 Jayave ñee jei chupe: \p —Tumpa oitɨo ma vae agüɨye eeni iquɨa vae. \p \v 16 Cuae mboapɨ vese ma oyeapo yave, lienzo rami vae oyereraja ye ara pe. \v 17 Jare Pedro ipɨacañɨ reve oñemongueta oi rambueve mbae re ra oñemojaanga cuae iquera pe oecha vae, cuimbae Cornelio ombou vae reta oparandurandu yogüeru Simón jo re, jare yogüeru ma ovae onque pe. \v 18 Jare jae reta oeni oparandu joco pe ra oico Simón oñembojee Pedro pe vae. \v 19 Jare Pedro oñemongueta oi rambueve jocuae iquera pe oecha vae re, Espíritu Santo jei chupe: \p —¡Mase! mboapɨ cuimbae reta ndereca. \v 20 Epúa egüeyɨ ecua jae reta jupíe neateɨ mbae reve. Echa che co ambou —jei. \p \v 21 Jayave Pedro ogüeyɨ cuimbae Cornelio ombou vae reta ñogüɨnoia pe, jare jei chupe reta: \p —Che co jae pe reta peeca vae. ¿Mbae jeco pegua pa peyu chereca? \p \v 22 Jayave cuimbae reta jei Pedro pe: \p —Oime metei cuimbae Cornelio jee vae. Jae co cuimbae jupi vae. Omboete co Tumpa. Jae co cien sundaro vae juvicha opaete judío reta imiari cavi jese vae. Metei araɨgua Tumpa pe oyeócuai vae jei chupe ndereruruca vaera jenta pe, jae oyeapɨsaca vaera remombeuta chupe vae re —jei reta. \p \v 23 Jayave Pedro güɨroique cuimbae reta, jare omombɨta joco pe. Jayave pɨareve pe Pedro opúa ojo jae reta jupíe. Jare amogüe oporogüɨrovia vae Jope pegua reta yogüɨraja jae jupíe. \p \v 24 Jare pɨareve pe yogüɨraja ovae Cesarea pe. Jare Cornelio omboatɨ ma jentara reta jare iñeiru reta, jare oaro oi Pedro. \v 25 Jare Pedro oiqueta ma yave o pe, Cornelio oapependo jare oyeatɨca Pedro jóvai omboete. \v 26 Erei Pedro jei chupe: \p —Epúa. Che cuimbaeño vi co. \p Jare omopúa. \v 27 Jare imiari jae ndive rambueve, Pedro oique o pe, jare oecha jeta vae yatɨ ñogüɨnoi joco pe. \v 28 Jayave Pedro jei chupe reta: \p —Pe reta peicuaa cavi co quirai metei judío mbaeti ipuere oñemoiru metei judío mbae vae ndive, jare quirai mbaeti ipuere opou ipɨri. Erei Tumpa oechauca cheve quirai mbaeti icavi aeni vaera metei vae yepe iquɨa vae, yepe tei mbaeti oyapo mboroócuai. \v 29 Jae rambue pe reta chereniuca yave, ayu cheateɨ mbae reve. Añave taparandu peve, ¿maera pa chereniuca? —jei Pedro. \p \v 30 Jayave Cornelio jei chupe: \p —Irundɨ ara ma oasa corai yave ayerure ai ayecuacu reve tembíu güi cuae chero pe. Jare güɨramoiño mboapɨ ora ma caaru yave aecha metei cuimbae oñemboɨ oi cheróvai. Jemimonde oesape yae —jei—. \v 31 Jae jei cheve: Cornelio, ndeyerure oñeendu ma, jare Tumpa imaendúa ma mbota remee vae reta re. \v 32 Emondo quia Jope pe, jare eruruca Simón oñembojee Pedro pe vae. Jae oico metei guasupi omopɨta vae Simón pɨri. Simón jo oi ɨ guasu jembeɨ pe. Ou yave, imiarita ndeve —jei cheve, jei—. \v 33 Jae rambue jupiveiño amondo ndecotɨ, jare yasoropai reyu vae re. Añave ore co roi opaete cuae pe Tumpa jovaque, roendu vaera opaete Tumpa ndeócuai vae —jei. \p \v 34 Jayave Pedro jei chupe reta: \p —Añetete aicuaa ma quirai Tumpa mbaeti oaɨu metei vaeño iru vae güi. \v 35 Echa jocuae omboete jare jupi vae oyapo vae oipotagüe ɨvɨ pegua icavi co Tumpa pe —jei—. \v 36 Tumpa ombou ñee icavi vae Israel pegua reta pe. Jae omombeu chupe reta oime mbɨacatu Jesucristo re. Jesucristo co jae opaete vae iYa —jei Pedro—. \v 37-38 Juan omombeu oyeapɨsaca jese vae reta pe oñembobautizauca vaera. Cuae jaɨcue rupi Jesús Nazaret pegua jeracua Galilea pe jare opaete Judea rupi. Jeracua quirai Tumpa omee chupe Espíritu Santo jare mbaepuere, jare quirai jae ojo opaete que rupi oyapo icavi vae, jare quirai ombogüera opaete aña guasu oiporarauca chupe vae reta. Echa Tumpa oico jae ndive. Opaete cuae pe reta peicuaa co —jei—. \v 39 Jare ore romombeu iru vae reta pe opaete Jesús oyapo Judea rupi jare Jerusalén pe vae. Jayave judío reta oicutuca ɨvɨra re oyucauca —jei Pedro chupe reta—. \v 40 Erei Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi mboapɨ ara omano güire, jare omboyecuaa. \v 41 Mbaeti omboyecuaa opaete vae pe, jaeño oreve. Echa tenonde ma Tumpa oreparavo romombeu vaera iru vae reta pe. Ore rocaru jare roɨu jae ndive, oicove ye güire ou omanogüe vae reta ipɨte güi —jei—. \v 42 Jare jae oreócuai romombeu vaera iru vae reta pe quirai Tumpa oiparavo ojaa vaera oicove vae reta jare omanogüe vae reta —jei Pedro—. \v 43 Cuae regua co omombeu opaete Tumpa iñee aracae omombeu vae reta. Echa jae reta jei Tumpa iñɨrota opaete jese güɨrovia vae reta pe imbaeyoa reta re jae jeco pegua —jei. \s1 Espíritu Santo ou judío mbae vae reta pe \p \v 44 Jare Pedro imiari oi rambueve cuae ñee, Espíritu Santo ou opaete oendu vae reta pe. \v 45 Jare judío oporogüɨrovia vae Pedro jupíe yogüeru vae reta ipɨacañɨ quirai judío mbae vae reta pe vi oñemee Espíritu Santo vae re. \v 46 Echa jae reta oendu imiari reta ambué vae iñee pe. Jare oendu vi omboete Tumpa. \v 47 Jayave Pedro jei: \p —¿Quia pa omboavaita agüɨye vaera oñembobautizauca cuae reta? Echa Espíritu Santo ou ma chupe reta, ñandeve ou rami —jei. \p \v 48 Jayave Pedro oyócuai oñembobautizauca vaera ñandeYa Jesús jee re. Jayave joco pegua reta omoñera Pedro opɨta vaera jae reta ndive mbovɨ ara pegua. \c 11 \s1 Pedro omombeu oporogüɨrovia vae Jerusalén pegua reta pe \p \v 1 Jayave Jesús jemimondo reta jare iru oporogüɨrovia vae Judea rupi ñogüɨnoi vae reta oicuaa quirai judío mbae vae reta vi güɨrovia Tumpa iñee. \v 2 Jayave Pedro ojo ye ovae yave Jerusalén pe, judío oporogüɨrovia vae reta oñeengata chupe. \v 3 Jae reta jei: \p —¿Maera pa reique judío mbae vae reta jo pe? ¿Maera pa recaru jae reta ndive? —jei reta. \p \v 4 Jayave Pedro iyɨpɨ güive omboɨpɨ omombeu cavi chupe reta opaete oyeapo vae. Jae jei chupe reta: \p \v 5 —Che ayerure ai yave tenta Jope pe, chequera rambueve, aecha metei lienzo tuicha vae rami vae ogüeyɨ ou checotɨ. Cuae oñembogüeyɨ ara güi oyepɨɨ reve irundɨ jembeɨ reta pe ou ovae cheve —jei—. \v 6 Amae ngatu jese yave, aecha maemɨmba oguata vae reta, amogüe pochɨ vae jare amogüe pochɨ mbae vae, jare maemɨmba opoñɨ vae reta, jare güɨra reta. \v 7 Jare aendu vi metei ñee jei cheve: Pedro, epúa eyuca jeu —jei, jei Pedro—. \v 8 Erei che jae: Ani, cheYa. Mbaeti etei co jau mboroócuai jei agüɨye vaera jau vae. Iquɨa co —jae chupe, jei—. \v 9 Erei ñee ou ara güi vae jei ye cheve: Tumpa oitɨo ma vae agüɨye eeni iquɨa vae —jei cheve, jei—. \v 10 Jare cuae mboapɨ vese ma oyeapo yave, opaete oyereraja ye ara pe. \v 11 Jare jupiveiño yogüeru ovae che aicoa pe mboapɨ cuimbae Cesarea güi Cornelio ombou vae reta —jei Pedro—. \v 12 Jare Espíritu Santo jei cheve aja vaera jae reta jupíe cheateɨ mbae reve. Jare cuae seis oporogüɨrovia vae reta vi yogüɨraja cherupíe, jare roique jocuae cuimbae jo pe —jei—. \v 13 Jare jocuae cuimbae omombeu oreve quirai oecha metei araɨgua oñemboɨ oi jae jo pe, jare quirai araɨgua jei chupe: Emondo cuimbae reta Jope pe eruruca metei cuimbae Simón jee vae. Jae oñembojee Pedro pe —jei chupe, jei—. \v 14 Jae omombeuta ndeve ñee, nde jare opaete ndero pegua reta peñemboasauca vaera —jei chupe, jei—. \v 15 Jayave che amboɨpɨ chemiari chupe reta yave, Espíritu Santo ou chupe reta, ñandeve tenonde yave ou rami. \v 16 Jayave chemaendúa ñandeYa jei ñandeve vae re. Echa jei: Juan oporombobautiza ɨ pe. Erei pe reta peñembobautizauca Espíritu Santo pe —jei ñandeYa, jei—. \v 17 Tumpa omee chupe reta jocuae mbota ñande yarovia ñandeYa Jesucristo re vae pe omee vae. Jae rambue che mbaeti etei chepuere amboavai Tumpa oyapo vae —jei. \p \v 18 Jayave cuae Pedro jei chupe reta vae oendu yave, jae reta mbaeti ma mbae ipuere jei. Omboeteño Tumpa, jare jei reta: \p —Tumpa omaeño vi judío mbae vae reta re oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, güɨnoi vaera tecove opa mbae vae. \s1 Oporogüɨrovia vae reta Antioquía pe \p \v 19 Jare Esteban oyuca güire, jovaicho reta oiporarauca oporogüɨrovia vae reta pe. Jare oporogüɨrovia vae reta oñemoai, jare yogüɨraja ovae ɨvɨ Fenicia, Chipre, jare Antioquía pe. Jare jae reta omombeu judío reta peño Tumpa iñee. \v 20 Erei jae reta ipɨte pe ñogüɨnoi amogüe cuimbae Chipre jare Cirene pegua. Cuae reta yogüɨraja ovae yave Antioquía pe, imiari griego reta pe vi, jare omombeu chupe reta ñee icavi vae ñandeYa Jesús regua. \v 21 Jare ñandeYa omborɨ, jare jeta vae güɨrovia jare oyerova ñandeYa cotɨ. \p \v 22 Jare cuae jeracua oporogüɨrovia vae Jerusalén pe ñogüɨnoi vae reta pe. Jayave jae reta omondo Bernabé Antioquía pe. \v 23 Jare jae ojo ovae yave, oecha jocuae oyeapo Tumpa ipɨacavi jeco pegua vae, jare oyerovia. Jayave jei chupe reta jecuaeño oguata cavi vaera ñandeYa ndive ipɨrata reve ipɨa pe. \v 24 Echa Bernabé co jae cuimbae ipɨacavi vae. Jae oporogüɨrovia cavi yae, jare tɨnɨe Espíritu Santo pe. Jare jeta yae vae güɨrovia ñandeYa re jare oñemoiru oporogüɨrovia vae reta ndive. \p \v 25 Cuae jaɨcue rupi Bernabé ojo Tarso pe, oeca vaera Saulo. Jare ovae chupe yave, güeru Antioquía pe. \v 26 Jare joco pe oñemoiru reta metei año oporogüɨrovia vae reta ndive, jare omboe jeta vae. Jare Antioquía pe jaeramo etei iru vae reta omboɨpɨ jei oporogüɨrovia vae reta re: \p —Cuae reta co jae cristiano reta. \p \v 27 Jare jocuae ara reta pe amogüe Tumpa iñee omombeu vae reta yogüeru Jerusalén güi Antioquía pe. \v 28 Metei jee co Agabo. Jae opúa oñemboɨ, jare jei Espíritu Santo rupi oimeta co caruai tuicha vae opaete ɨvɨ rupi. Cuae oyeapo oico Claudio mburuvicha guasu yave. \v 29 Jayave metei ñavo oporogüɨrovia vae reta iquɨreɨ omondo oime güɨnoigüe güi, omborɨ vaera oporogüɨrovia vae Judea rupi ñogüɨnoi vae reta. \v 30 Jare jocorai oyapo reta. Jare jae reta omondo oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta pe Bernabé jare Saulo ndive. \c 12 \s1 Herodes oyucauca Jacobo, jare oñonouca Pedro tembipɨɨrɨru pe \p \v 1 Jocuae ara reta pe mburuvicha guasu Herodes oipɨuca amogüe oporogüɨrovia vae reta, oyapo vaera icavi mbae vae chupe reta. \v 2 Jare oyucauca quɨse pe Jacobo - jae co Juan tɨqueɨ. \v 3 Jare Herodes oicuaa yave cuae oyapogüe vae icavi judío reta pe, oipɨuca Pedro vi. Jocuae ara reta pe judío reta jou ñogüɨnoi mbɨyape ovu mbae vae. \v 4 Jare oipɨuca ma yave, oñonouca tembipɨɨrɨru pe. Omoeterenga irundɨ atɨ sundaro reta pe oñangareco jese vaera. Atɨ ñavo güɨnoi irundɨ sundaro. Herodes oipota tei güɨnoeuca Pedro tenta pegua reta jóvai pascua oasa ma yave. \v 5 Jayave sundaro reta oñangareco Pedro re tembipɨɨrɨru pe. Erei oporogüɨrovia vae reta oputuu mbae reve tanta oyerure Tumpa pe jese. \s1 Pedro oe tembipɨɨrɨru güi \p \v 6 Pɨareve pe ma Herodes güɨnoeucata tei yave, jocuae pɨtu etei Pedro oque oi mócoi sundaro ipau pe, jare oñeapɨti oi mócoi cadena pe. Jare sundaro reta tembipɨɨrɨru jonque oaro ñogüɨnoi. \v 7 Jare güɨramoiño metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae oyecuaa, jare metei tembipe oesape tembipɨɨrɨru pe. Jayave araɨgua oñatai Pedro iyɨque pe omoingove vaera, jare jei chupe: \p —Epúa voi. \p Jare cadena reta oyera ipoapɨ güi. \v 8 Jayave araɨgua jei ye chupe: \p —Eñemonde jare emonde ndepɨapaa. \p Jare Pedro jocorai oyapo. Jayave araɨgua jei ye chupe: \p —Eñeoma ndeasoya pe, jare eyu cheraɨcue. \p \v 9 Jayave Pedro oe ojo araɨgua jaɨcue. Jae mbaeti oicuaa añete ra araɨgua oyapo vae. Oñemongueta tei opaete cuae oecha oi ique pe. \v 10 Oasa ma yave mócoi sundaro tembipɨɨrɨru oaro vae, yogüɨraja ovae onque jiero tape cotɨ ojo vae pe. Cuae onque jaeiño oyepea chupe reta. Jare oe reta ma yave, oguata reta metei tape rupi. Jayave güɨramoiño araɨgua ojo Pedro güi oeya. \v 11 Jayave ramo Pedro oicuaa cuae oyeapo vae añete co, jare jei iyeupe: \p —Añave aicuaa cheYa co ombou araɨgua jare cherepɨuca Herodes güi jare opaete judío reta oipota oyapo cheve vae güi. \p \v 12 Cuae re oñemongueta rambueve, ojo ovae María jo pe. María co jae Juan Marcos ichɨ. Joco pe jeta vae yatɨ oyerure ñogüɨnoi Tumpa pe. \v 13 Pedro ombopu taraquera, jare oe o güi metei cuñatai Rode jee vae oyeapɨsaca vaera. \v 14 Cuae cuñatai oicuaa Pedro iñee, erei oyerovia güi mbaeti oipea taraquera. Osɨi oique o pe, jare omombeu iru reta pe Pedro co oi taraquera pe. \v 15 Erei jae reta jei chupe: \p —Nemboquere co. \p Erei jae jeiete jei añete co. Jayave jae reta jei: \p —Araɨgua oñangarecose jese vae co. \p \v 16 Erei Pedro jecuae ombopu taraquera. Jare jae reta oipea yave, oecha jae co, jare ipɨacañɨ. \v 17 Erei Pedro omopúa ipo omoquirii reta vaera, jare omombeu chupe reta quirai ñandeYa güɨnoe tembipɨɨrɨru güi. Jare jei chupe reta: \p —Peicuauca cuae Jacobo jare iru oporogüɨrovia vae reta pe. \p Jayave oe ojo ambué cotɨ. \p \v 18 Jare coe rupive sundaro reta oñemambeco yae. Echa mbaeti oicuaa mbae ra oyeapo Pedro pe. \v 19 Jare Herodes oecauca tei yave, Pedro mbaeti oñevae. Jayave Herodes oparandu sundaro reta pe jese. Jayave oyócuai sundaro reta oyeyucauca vaera. Jayave Herodes ojo Judea güi Cesarea pe, jare opɨta joco pe. \s1 Herodes omano \p \v 20 Jare Herodes pochɨ yae oico Tiro pegua reta jare Sidón pegua reta cotɨ. Jayave jae reta metei rami yogüeru ipɨri, jare oñemoiru reta metei mburuvicha guasu jembiócuai tenondegua vae Blasto jee vae ndive. Jae reta jei chupe agüɨye vaera mburuvicha guasu pochɨ chupe reta. Echa jae reta güeru jembiura mburuvicha guasu Herodes iɨvɨ güi. \v 21 Jare Herodes oiparavo metei ara imiari vaera chupe reta. Jayave jocuae ara Herodes oñemonde cavi yae, jare oguapɨ mburuvicha oporojaaa pe, jare imiari chupe reta. \v 22 Jare jae reta iñeeata reve jei: \p —Tumpa iñee co, mbaeti co cuimbae iñee. \p \v 23 Jare jupiveiño metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae omombaerasɨ yae Herodes taso pe. Echa Herodes mbaeti omboete Tumpa. Jae rambue omano. \p \v 24 Erei Tumpa iñee oñemoai, jare jeta vae oporogüɨrovia. \p \v 25 Jare Bernabé jare Saulo yogüeru ye Jerusalén güi, iparavɨquɨ joco pe oyapo ma yave. Jare güeru jae reta jupíe Juan Marcos. \c 13 \s1 Bernabé jare Saulo yogüɨraja omombeu ñee icavi vae \p \v 1 Jare yogüɨreco oporogüɨrovia vae Antioquía pe ñogüɨnoi vae reta ipɨte pe amogüe Tumpa iñee omombeu vae reta jare Tumpa iñee re oporomboe vae reta. Jae reta co Bernabé, Simón Niger, Lucio Cirene pegua, mburuvicha guasu Herodes jentara Manaén jee vae, jare Saulo. \v 2 Cuae reta oyeócuai ñandeYa pe jare oyecuacu tembíu güi rambueve, Espíritu Santo jei chupe reta: \p —Pemondo Bernabé jare Saulo oyapo vaera mbaravɨquɨ che aiparavo ma chupeguara vae. \p \v 3 Jare oyecuacu reta tembíu güi, jare oyerure reta Tumpa pe. Jayave iru reta oñono ipo jese reta jare omondo. \s1 Omombeu reta ñee icavi vae Chipre pegua reta pe \p \v 4 Jayave Saulo jare Bernabé oñemondouca Espíritu Santo pe, jare yogüɨraja tenta Seleucia pe, jare joco güi oasa ɨ guasu rupi ɨvɨ Chipre pe. \v 5 Jare yogüɨraja ovae yave tenta Salamina pe, omombeu reta Tumpa iñee judío reta itupao reta pe. Jare Juan ojo jae reta ndive omborɨ vaera. \v 6 Jare opaete Chipre omboapɨ yave, yogüɨraja ovae tenta Pafos pe, jare joco pe oñovae metei judío Barjesús jee vae ndive. Jae co metei ipaye vae, jare jei jae co metei Tumpa iñee omombeu vae. Cuae jei oporombotavɨ vaera. \v 7 Cuae cuimbae oi mburuvicha Sergio Paulo jee vae ndive. Cuae mburuvicha iyaracuaa catu co. Jae oeni Bernabé jare Saulo, jare oipota oyeapɨsaca Tumpa iñee re. \v 8 Erei Elimas (Cuae tee oipota jei: Ipaye vae.) omboavai, agüɨye vaera tei mburuvicha oporogüɨrovia. \v 9 Erei Saulo (oñembojee vi Pablo pe vae) tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare omae ngatu Elimas re \v 10 jare jei chupe: \p —Nde co jae aña guasu taɨ oporombotavɨ vae. Nde reyapo icavi mbae vae, jare mbaeti reipota iru vae reta oyapo vaera jupi vae. Jecuaeño reporopia ñandeYa jape icavi vae güi. \v 11 ¡Mase! añave ñandeYa tombou ipo nderé, nderesa mbae reico vaera. Ngaraa reecha cuaraɨ mbovɨ ara pegua —jei. \p Jare jupiveiño Elimas mbaeti mbae ipuere oecha, pɨtumimbi oi yave rami, jare cotɨcotɨ oyerova oeca tei quia oipoco güɨraja vaera. \v 12 Jayave mburuvicha cuae oyeapo vae oecha yave, güɨrovia Tumpa iñee. Echa ipɨacañɨ ñandeYa iporomboe re. \s1 Pablo jare Bernabé Antioquía Pisidia pegua pe \p \v 13 Jayave Pablo jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta yogüɨraja Pafos güi, jare oasa ɨ guasu rupi tenta Perge ɨvɨ Panfilia pegua pe. Erei Juan oeya reta ojo ye Jerusalén cotɨ. \v 14 Jayave jae reta yogüɨraja Perge güi tenta Antioquía Pisidia pegua cotɨ. Jare joco pe yogüɨraja ovae yave, oique reta judío reta itupao pe mbutuu iara pe, jare oguapɨ reta. \v 15 Jare iru vae reta omongueta güire mboroócuai güi jare Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe güi, tupao pegua reta itenondegua reta omondo jei chupe reta: \p —Orerɨvɨ reta, oime yave ñee penoi oremboaracuaa vaera, pepuere pemiari. \p \v 16 Jayave Pablo opúa, jare omopúa ipo omoquirii reta vaera. Jayave jei chupe reta: \p —Cuimbae Israel pegua reta, pe reta pemboete co Tumpa. Peyeapɨsaca cheré. \v 17 Israel pegua reta iTumpa oiparavo ñanetenondegua reta, jare omboeteuca Egipto pe yogüɨreco rambueve. Erei Egipto mbaeti co jae reta iɨvɨ. Jare Tumpa imbaepuere tuicha vae pe güɨnoe joco güi —jei—. \v 18 Jare cuarenta año ipɨaguasu chupe reta ñuu rupi. \v 19 Jare opa omboai güire Canaán güi siete ɨvɨ ambuembué vae pegua reta, omee cuae reta iɨvɨgüe Israel pegua reta pe iɨvɨra —jei—. \v 20 Cuae jaɨcue rupi cuatrocientos cincuenta año rupi Tumpa omee chupe reta mburuvicha reta ojaa vaera Samuel oi regua. Samuel co jae Tumpa iñee aracae omombeu vae —jei—. \v 21 Jayave jae reta oyerure mburuvicha guasu re. Jayave Tumpa omee chupe reta Cis taɨ Saúl jee vae cuarenta año pegua. Jae co metei cuimbae Benjamín iñemoña pegua. \v 22 Jare Tumpa cuae cuimbae omombo yave, omee chupe reta David juvicha guasura. Jare Tumpa jei David re: Che aicuaa Isaí taɨ David. Jae co metei cuimbae cheremimbota oipota vae. Jae oyapota opaete che aipota vae —jei, jei Pablo—. \v 23 Cuae David iñemoña güi Tumpa omee Jesús. Jae co oporomboasa vae. Jocorai Tumpa oyapo ma aracae jeigüe vae —jei—. \v 24 Ndei Jesús ou mbove, Juan omombeu opaete Israel pegua reta pe oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, jare oñembobautizauca vaera. \v 25 Jare Juan opata ma omombeu chupe reta yave, jei: Pe reta peñemongueta tei che co jae. Erei mbaeti jocorai. Co ou cheraɨcue iru vae. Mbaeti jupi che amboi vaera ipɨapaa —jei, jei—. \p \v 26 Cherɨqueɨ reta, pe reta co jae Abraham iñemoña reta. Pe reta pemboete co Tumpa. Tumpa ombou peve cuae ñee peñemboasauca vaera. \v 27 Echa Jerusalén pegua reta jare juvicha reta mbaeti oicuaa quia ra co jae Jesús. Mbaeti vi oicuaa Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe mbutuu iara ñavo jae reta omongueta tei vae. Jae rambue jae reta jei Jesús oyeyucauca vaera, jare jocorai oyeapo oyecuatía oi jese vae —jei Pablo—. \v 28 Jare yepe tei mbaeti ovae teco Jesús re oyucauca reta vaera, erei oyerure Pilato pe oyucauca vaera. \v 29 Jare jae reta opa ma oyapo chupe yave opaete jese oyecuatía oi vae, ombogüeyɨuca reta ɨvɨra güi, jare oñonouca teogüerɨru pe —jei—. \v 30 Erei Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. \v 31 Jare jeta ara oyecuaa jae jupíe yogüɨraja Galilea güi Jerusalén pe vae reta pe. Jae reta añave omombeu iru vae reta pe —jei Pablo chupe reta—. \v 32-33 Jare ore vi romombeu peve ñee icavi vae, quirai Tumpa jei ñanetenondegua reta pe vae Tumpa etei oyapo ma ñandeve. Echa omoingove ye Jesús güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. Oyecuatía oi Salmo mocoia pe corai: “Nde co jae cheRaɨ. Cuae ara che co jae ndeRu”. Jocorai oyecuatía oi. \v 34 Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi, agüɨye vaera etei jetegüe oicomegua. Jare cuae re jei: “Tamee ndeve morogüɨrocuavee David pe jae ameeta chupe vae” —jei Tumpa, jei—. \v 35 Jae rambue jei iru Salmo pe: “Che co jae jupi vae. Mbaetita remaeño cheretegüe re oicomegua vaera” —jei, jei—. \v 36 Echa David oyeócuai güire opaete jenta pegua reta pe Tumpa jemimbota rupi, omano, jare oñeotɨuca itenondegua reta ñogüɨnoia pe, jare jetegüe oicomegua —jei—. \v 37 Erei jocuae Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi vae jetegüe mbaeti etei oicomegua —jei—. \v 38 Jae rambue, cherɨqueɨ reta, peicuaa cavi cuae ore romombeu iru vae reta pe vae. Tumpa iñɨrota peve pembaeyoa reta re cuae Jesús jeco pegua. \v 39 Jare opaete güɨrovia jese vae reta oñembojupi ma. Echa mbaeti ñandepuere ñañembojupi Moisés iporoócuai re —jei—. \v 40 Jae rambue peñeandu, agüɨye vaera oyeapo peve Tumpa iñee aracae omombeu vae reta jei vae. Echa jei reta corai: \p \v 41 ¡Mase! oporogüɨroɨro vae reta, pepɨacañɨ jare pecañɨtei —jei Tumpa—. \q1 Echa che ayapota metei mbaravɨquɨ peico rambueve. \q1 Pe reta ngaraa perovia, yepe tei quia omombeuta peve —jei. \m Jocorai jei reta —jei. \p \v 42 Jare oe reta yave judío reta itupao güi, judío mbae vae reta omoñera omombeu vaera chupe reta cuae ñee mbutuu iara outa vae pe. \v 43 Jare tupao pe yatɨ vae reta opa yogüɨraja yave, jeta judío reta jare judiora oyeapo vae omboete Tumpa vae reta yogüɨraja Pablo jare Bernabé ndive. Cuae mócoi reve imiari chupe reta, jare oyócuai jecuaeño oyeco reta vaera Tumpa ipɨacavi re. \p \v 44 Jare mbutuu iara ou vae pe opaete seri tenta pegua reta oñemboatɨ, oyeapɨsaca vaera Tumpa iñee re. \v 45 Erei judío reta oecha yave jeta yae vae yatɨ, oñemoagüɨro yae, jare jei mbaeti co añete Pablo jei vae, jare jei icavi mbae vae Pablo cotɨ. \v 46 Jayave Pablo jare Bernabé imiari oquɨye mbae reve chupe reta. Jei reta: \p —Añete icavi co ore romombeu vaera peve rani Tumpa iñee. Erei peroɨro ma. Mbaeti ma peipota. Jocorai peicuauca oreve mbaetita co penoi tecove opa mbae vae. Jae rambue añave romombeuta judío mbae vae reta pe. \v 47 Echa ñandeYa oreócuai corai: \q1 Pomondo judío mbae vae reta pe, peraja vaera tembipe chupe reta, jare pemombeu vaera opaete ɨvɨ pegua reta pe Tumpa omboasata co. \m Jocorai oreócuai —jei reta. \p \v 48 Jare judío mbae vae reta oendu yave cuae ñee, oyerovia yae, jare omboete Tumpa iñee. Jare güɨrovia opaete jocuae Tumpa oiparavo tecove opa mbae vae güɨnoi vaera vae reta. \v 49 Jare Tumpa iñee oñemoai opaete jocuae ɨvɨ rupi. \v 50 Erei judío reta omboemboe cuña tenta pegua reta itenondegua omboete Tumpa vae reta jare cuimbae tenta pegua reta itenondegua reta, jare omboɨpɨ oiporarauca Pablo jare Bernabé pe, jare omombo reta iɨvɨ güi. \v 51 Jayave Pablo jare Bernabé omotumo ɨvɨtimbo ipɨ güi, oechauca vaera tenta pegua reta co teco güɨnoi, jare yogüɨraja tenta Iconio cotɨ. \v 52 Erei oporogüɨrovia vae reta oyerovia yae, jare tɨnɨe Espíritu Santo pe. \c 14 \s1 Pablo jare Bernabé Iconio pe \p \v 1 Jare Iconio pe Pablo jare Bernabé oique pave judío reta itupao pe, jare imiari reta joco pe ñogüɨnoi vae reta pe. Jae rambue jeta judío reta jare griego reta oporogüɨrovia. \v 2 Erei judío mbaeti oporogüɨrovia vae reta omboemboe judío mbae vae reta, jare omotareɨuca chupe reta oporogüɨrovia vae reta. \v 3 Jae rambue Pablo jare Bernabé opɨta joco pe ɨma ngatu, jare imiari iru vae reta pe oquɨye mbae reve ñandeYa re. Jare ñandeYa oechauca añete co iñee mbɨacavi regua mɨacañɨ Pablo jare Bernabé oyapo vae reta rupi. \v 4 Erei tenta pegua reta oñemboyao oyougüi. Amogüe oñemoiru judío reta ndive, jare amogüe oñemoiru Jesús jemimondo reta ndive. \v 5 Jare judío reta jare judío mbae vae reta juvicha reta ndive oipota oporepeña Jesús jemimondo reta re, oyapo vaera tei icavi mbae vae chupe reta jare oyapi vaera tei ita pe. \v 6 Erei Pablo jare Bernabé cuae oicuaa yave, otecuarai yogüɨraja tenta reta Listra jare Derbe pe jare cuae mócoi tenta iyɨvɨ rupi. Cuae tenta reta co ɨvɨ Licaonia pegua. \v 7 Jare joco pe vi jae reta omombeu ñee icavi vae. \s1 Listra pegua oyapi Pablo ita pe \p \v 8 Jare Listra pe oguapɨ oi metei cuimbae mbaeti ipuere oguata vae. Ichɨ jɨe güi oa güive mbaeti etei ipuere oguata. \v 9 Cuae cuimbae oendu Pablo imiari oi. Jare Pablo omae ngatu jese, jare oecha güɨnoi mborogüɨrovia ocuera vaera. \v 10 Jayave Pablo iñeeata reve jei chupe: \p —Epúa eñemboɨ. \p Jare jae opúa voi oñemboɨ jare omboɨpɨ oguata. \v 11 Jayave yatɨ vae reta oecha yave Pablo oyapo vae, jei reta Licaonia pegua reta iñee pe iñeeata reve: \p —Tumpa cuimbae reta rami vae reta ogüeyɨ ñandeve. \p \v 12 Jare jae reta ombojee Bernabé Júpiter, jare ombojee Pablo Mercurio. Echa Pablo oicatu yae imiari vaera. \v 13 Jare jocuae tumpa-raanga Júpiter jee vae itupao oi tenta jóvai. Jare Júpiter isacerdote güeru güeye reta jare mbaepotɨ reta tenta itaraquera pe, jare jae jare yatɨ vae reta oipota tei oyuca güeye reta omboete vaera Pablo jare Bernabé. \v 14 Erei Jesús jemimondo reta cuae oicuaa yave, omondoro reta jemimonde ae, jare osɨi yatɨ vae reta ipɨte pe, jare iñeeata reve jei chupe reta: \p \v 15 —¡Cuimbae reta! ¿maera pa peyapo cuae? Ore peiru retaño co. Jare romombeu peve peyerova vaera cuae icavi mbae vae peyapo vae güi Tumpa oicove vae cotɨ. Echa jae oyapo ara, ɨvɨ, ɨ guasu, jare opaete mbaembae oime ñogüɨnoi pɨpe vae reta —jei reta—. \v 16 Tumpa omaeño aracae pegua reta re oyapo vaera jae reta oipota vae. \v 17 Erei jae jecuaeño oyecuaa chupe reta mbaembae icavi vae jae oyapo vae rupi. Echa jae ombou ñandeve ama jare ombocuacuaa cavi temitɨ reta ñanerembiura oime vaera. Jare jocorai oyapo, yayerovia yae vaera —jei reta. \p \v 18 Cuae jei reta yave, jaimei omboavai tenta pegua reta agüɨye vaera oyuca güeye reta omboete vaera. \p \v 19 Jayave amogüe judío reta yogüeru Antioquía jare Iconio güi. Jae reta omboemboe tenta pegua reta oyapi vaera Pablo ita pe. Jare oyapi güire, ombotɨrɨrɨ tenta güi icatu pe. Omano echa chupe reta. \v 20 Erei oporogüɨrovia vae reta yogüeru oñemboatɨ yave Pablo iyɨvɨ rupi, Pablo opúa ojo ye tenta pe. Jayave pɨareve pe ojo Bernabé ndive Derbe cotɨ. \p \v 21 Jare omombeu reta ñee icavi vae Derbe pe, jare jeta Derbe pegua reta güɨrovia Jesús re. Jayave Pablo jare Bernabé yogüeru ye Listra, Iconio, jare Antioquía pe. \v 22 Jare cuae tenta reta pe jae reta omoatangatu oporogüɨrovia vae reta, jare omboaracuaa jecuae güɨnoi vaera mborogüɨrovia Tumpa cotɨ. Jare jei vi chupe reta: \p —Jetañotai co yaiporara yaique vaera Tumpa iporoocuaia pe. \p \v 23 Jare oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨa ñavo pe Pablo jare Bernabé oiparavo oporogüɨrovia vae reta itenondegua retara. Jare oyerure reta oyecuacu reve tembíu güi. Oyerure ñandeYa pe jae oñangareco vaera cuae itenondegua reta re. Echa güɨrovia reta ma ñandeYa re. \s1 Yogüɨraja ye Antioquía Siria pegua pe \p \v 24 Jayave Pablo jare Bernabé oasa Pisidia rupi, jare yogüɨraja ovae Panfilia pe. \v 25 Jayave omombeu güire Tumpa iñee Perge pe, yogüɨraja tenta Atalia pe. \v 26 Jare joco güi oasa ɨ guasu rupi Antioquía cotɨ. Echa oporogüɨrovia vae reta Antioquía pegua tenonde yave oyerure Tumpa pe ipɨacavi oi vaera jae reta ndive cuae mbaravɨquɨ opa ma oyapo vae re. \v 27 Jare yogüɨraja ovae yave, Pablo jare Bernabé oñemboatɨ oporogüɨrovia vae reta ndive, jare omombeu chupe reta opaete Tumpa oyapo chupe reta vae, jare quirai Tumpa omaeño judío mbae vae reta re oporogüɨrovia vaera. \v 28 Jare opɨta reta joco pe ɨma ngatu oporogüɨrovia vae reta ndive. \c 15 \s1 Jerusalén pe oyeapo vae \p \v 1 Jare yogüeru Judea güi amogüe cuimbae reta, jare jei oporogüɨrovia vae reta pe: \p —Mbaeti peñemocircuncidauca yave Moisés iporoócuai pe jei rami, ngaraa pepuere peñemboasauca. \p \v 2 Jare Pablo jare Bernabé oyoaca yae jae reta ndive cuae re. Jayave oporogüɨrovia vae reta oiparavo Pablo jare Bernabé jare iru vae reta jae reta ipɨte güi, yogüɨraja vaera Jerusalén pe imiari cuae re Jesús jemimondo reta jare oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive. \p \v 3 Jayave iru oporogüɨrovia vae reta omondo ma yave, jae reta oasa Fenicia jare Samaria rupi jare omombeu joco pegua reta quirai judío mbae vae reta oyerova Tumpa cotɨ. Jare omboyerovia yae oporogüɨrovia vae reta. \p \v 4 Jare yogüɨraja ovae yave Jerusalén pe, Jesús jemimondo reta jare opaete oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive oyapo maraetei chupe reta. Jare Pablo jare Bernabé omombeu chupe reta opaete Tumpa oyapo chupe reta vae. \v 5 Erei amogüe fariseo pegua oporogüɨrovia vae reta opúa jare jei: \p —Icavi co ñamocircuncidauca vaera, jare yayócuai oyapo vaera Moisés iporoócuai. \p \v 6 Jayave Jesús jemimondo reta jare oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta oñemboatɨ, oñomomiari vaera cuae re. \v 7 Jare oyoaca yae ma oyoupi yave, Pedro opúa jare jei chupe reta: \p —Cherɨvɨ reta, peicuaa catu co quirai carambué yave Tumpa cheparavo amombeu vaera judío mbae vae reta pe ñee icavi vae, jae reta güɨrovia vaera. \v 8 Tumpa oicuaa opaete vae ipɨa pe oi vae, jare jae oechauca jae reta güɨrovia co. Echa omee chupe reta Espíritu Santo, ñandeve omee rami —jei Pedro—. \v 9 Jare Tumpa mbaeti etei omboyoavɨ ñandegüi. Echa oitɨo ipɨa, jae reta güɨrovia yave —jei—. \v 10 Jayave ¿maera pa peipota pemboavai Tumpa? Echa mboroócuai metei voɨta rami. Pe reta peipota pembovoɨta jocuae oporogüɨrovia vae reta. Erei ñanetenondegua reta jare ñande vi mbaeti ñandepuere yavoɨ —jei—. \v 11 Ñande yarovia ñañemboasauca ma co ñandeYa Jesús ipɨacavi re, jae reta rami —jei. \p \v 12 Jayave opaete yatɨ vae reta quirii, jare oyeapɨsaca Bernabé jare Pablo jei vae re. Jae reta omombeu chupe reta opaete mɨacañɨ reta Tumpa oyapo jae reta rupi judío mbae vae reta ipɨte pe vae. \v 13 Jare jae reta opa imiari yave, Jacobo jei: \p —Cherɨvɨ reta, peyeapɨsaca cheré. \v 14 Simón omombeu ma ñandeve quirai Tumpa jaeramo ete oparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte pe, oiparavo vaera chugüi reta amogüe jae jee omboete vaera —jei—. \v 15 Cuae re co jei vi Tumpa iñee aracae omombeu vae reta. Oyecuatía oi corai: \p \v 16 Cuae jaɨcue rupi ayu yeta, jare ayapo yeta David jenta opa osururu vae —jei ñandeYa—. \q1 Amopúa yeta osururugüe, jare ambopɨauta, \p \v 17 opaete iru ɨvɨ pegua reta chereca vaera, jare opaete judío mbae vae reta. \q1 Che co jae reta iYa. \p \v 18 Che aicuauca cuae aracae güive —jei ñandeYa. \m Jocorai oyecuatía oi —jei chupe reta—. \v 19 Jae rambue che jae agüɨye ñamambeco jocuae judío mbae vae oyerova Tumpa cotɨ vae reta. \v 20 Erei yaicuatía chupe reta agüɨye vaera jou soo tumpa-raanga pe oñererocuavee vae, jare maemɨmba oyeyuvɨ vae isoo, jare soo jugüɨ reve, jare agüɨye vaera oyapo aguasa —jei Jacobo—. \v 21 Echa aracae güive yogüɨreco tenta ñavo pe Moisés iporoócuai omombeu vae reta. Mbutuu iara ñavo jae reta omongueta Moisés iporoócuai itupao reta pe —jei. \p \v 22 Jayave Jesús jemimondo reta jare opaete oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive jei icavi co oyeparavo vaera amogüe cuimbae reta jae reta ipɨte güi, omondo vaera Antioquía pe Pablo jare Bernabé ndive. Jayave oiparavo Judas Barsabás jare Silas. Jae reta co oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta. \v 23 Jare jae reta güɨraja tupapire. Cuae tupapire pe jei corai: Ore co jae Jesús jemimondo reta jare opaete oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive. Romondo tamaraeme opaete judío mbae vae oporogüɨrovia vae Antioquía, Siria, jare Cilicia pegua reta pe. \v 24 Jeracua oreve quirai amogüe orepɨte güi yogüɨraja pemambeco. Jocorai oyapo reta, yepe tei ore mbaeti royócuai. Jae rambue pe reta mbaeti peicuaa mbae peyapo vaera. Echa jei reta peñemocircuncidauca vaera jare peyapo vaera mboroócuai pe oyecuatía oi vae. \v 25 Oremiari ma cuae re, jare ore opaete roe icavi co oyeparavo vaera amogüe orepɨte güi, romondo vaera pecotɨ Bernabé jare Pablo ndive. Roaɨu co Bernabé jare Pablo. \v 26 Jae reta iquɨreɨ omee jecove ñandeYa Jesucristo pe oyeócuai vaera. \v 27 Jae rambue romondo pepɨri Judas jare Silas. Jae reta iñee pe etei omombeuta vi peve cuae. \v 28 Ore ngaraa pomboavai. Cuae mbovɨño romombeuta peve. Cuae icavi Espíritu Santo pe jare oreve vi. \v 29 Agüɨye peu soo tumpa-raanga pe oñererocuavee vae, jare maemɨmba oyeyuvɨ vae isoo, jare soo jugüɨ reve. Jare agüɨye peyapo aguasa. Cuae ore roe peve vae peyapo yave, icavita peico. Tumpa ndiveño. Jocorai oyecuatía oi tupapire pe. \p \v 30 Jayave oñemondouca vae reta yogüɨraja ovae Antioquía pe. Jare omboatɨ yave oporogüɨrovia vae reta, omee chupe reta tupapire. \v 31 Jare opa omongueta yave, opareve oyerovia cuae ñee ombopɨacatu vae re. \v 32 Jare Judas jare Silas Tumpa iñee omombeu vae reta co, jare jeta imiari oporogüɨrovia vae reta pe, ombopɨacatu jare omomɨrata vaera. \v 33 Jare ɨma ngatu joco pe ñogüɨnoi yave, oporogüɨrovia vae reta oipota omondo cavi ye ombou vae reta cotɨ. \v 34 Erei icavi echa Silas pe opɨta vaera joco pe. \v 35 Jare Pablo jare Bernabé opɨta Antioquía pe oporomboe Tumpa iñee re, jare omombeu ñee icavi vae jeta iru vae reta ndive. \s1 Pablo oeya Bernabé, jare ojo ye omombeu ñee icavi vae \p \v 36 Mbovɨ ara rupi Pablo jei Bernabé pe: \p —Yaja ye yapou oporogüɨrovia vae reta pɨri opaete tenta ñamombeu ma ñandeYa iñee pɨpe vae reta rupi, yaecha vaera quirai ra ñogüɨnoi. \p \v 37 Jare Bernabé oipota tei güɨraja jae reta jupíe Juan Marcos. \v 38 Erei Pablo oñemongueta mbaeti icavi güɨraja vaera jae reta jupíe. Echa Juan Marcos ou ye Panfilia güi chugüi reta, jare mbaeti ojo jae reta jupíe Tumpa iparavɨquɨ oyapo vaera. \v 39 Jare oyoaca yae reta oyoupi cuae re. Jae rambue oñemboyao reta oyougüi. Marcos ojo Bernabé jupíe, jare jae reta oasa ɨ guasu rupi Chipre pe. \v 40 Erei Pablo oiparavo Silas iguatairura, jare oporogüɨrovia vae reta oyerure ñandeYa pe ipɨacavi oi vaera jae reta ndive. Jayave jae reta yogüɨraja. \v 41 Jare oasa reta ɨvɨ reta Siria jare Cilisia rupi omoatangatu reve oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨa ñavo pe. \c 16 \s1 Timoteo ojo Pablo jare Silas jupíe \p \v 1 Jayave yogüɨraja ovae Derbe pe, jare joco güi yogüɨraja Listra pe. Jare joco pe oico metei oporogüɨrovia vae Timoteo jee vae. Ichɨ co jae metei judía oporogüɨrovia vae, jare tu co jae metei griego. \v 2 Oporogüɨrovia vae Listra jare Iconio pe ñogüɨnoi vae reta imiari cavi Timoteo re. \v 3 Pablo oipota güɨraja Timoteo jae reta jupíe. Jae rambue omocircuncidauca, jocoropi judío ñogüɨnoi vae reta jeco pegua. Echa opaete vae oicuaa jae tu griego co. \v 4 Jare yogüɨraja rambueve tenta reta rupi, omombeu oporogüɨrovia vae reta pe Jesús jemimondo reta jare oporogüɨrovia vae reta itenondegua Jerusalén pe ñogüɨnoi vae reta oicuatía chupe reta vae, jae reta oyapo vaera. \v 5 Jayave oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨa ñavo pe oñemoatangatu Tumpa cotɨ, jare ara ñavo iru vae reta güɨrovia Jesús re jare oñemoiru jae reta ndive. \s1 Cuimbae Macedonia pegua \p \v 6 Jare Pablo jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta oasa ɨvɨ reta Frigia jare Galacia rupi. Jare Espíritu Santo oyopia reta, agüɨye vaera omombeu Tumpa iñee Asia pe. \v 7 Jare ɨvɨ Misia pe yogüɨraja ovae yave, oipota tei yogüɨraja ɨvɨ Bitinia pe. Erei Espíritu Santo mbaeti omaeño yogüɨraja vaera. \v 8 Jayave oasa reta coiño Misia güi, jare yogüɨraja ovae tenta Troas pe. \v 9 Jare pɨtu yave Pablo oecha ique pe metei cuimbae ɨvɨ Macedonia pegua oñemboɨ oi joco pe. Jare cuimbae oyerure Pablo pe: \p —Ecua Macedonia pe oremborɨ. \p \v 10 Jare cuae oecha ma yave, jupiveiño roipota rojo Macedonia cotɨ. Echa roicuaa ma Tumpa orereni romombeu vaera Macedonia pegua reta pe ñee icavi vae. \s1 Tembipɨɨrɨru pe Filipos pe \p \v 11 Jayave rojo roasa isɨmbi ɨ guasu rupi Troas güi ɨvɨ Samotracia pe. Jayave pɨareve pe rojo rovae tenta Neápolis pe. \v 12 Jayave joco güi rojo tenta Filipos pe. Cuae co tenta tenondegua ɨvɨ Macedonia pegua, jare cuae pe yogüeru yogüɨreco vaera Roma pegua reta. Cuae tenta pe ropɨta mbovɨ ara. \v 13 Jare mbutuu iara pe rojo tenta itaraquera rupi ɨaca jembeɨ pe. Joco pe oi metei yerurearenda. Jare joco pe roguapɨ ma yave, oremiari cuña joco pe yatɨ vae reta pe. \v 14 Jare metei cuña Lidia jee vae tenta Tiatira pegua oyeapɨsaca oi. Cuae cuña omboete Tumpa. Jae co temimonde pɨta vae omee vae. Jare ñandeYa oparavɨquɨ ipɨa pe, jae oyeapɨsaca cavi vaera Pablo jei vae re. \v 15 Jare jae jare jentara reta oñembobautizauca ma yave, jae jei oreve: \p —Peñemongueta yave che arovia cavi ñandeYa re, peyu pepɨta chero pe. \p Jare oremoñera yae ropɨta vaera joco pe. \p \v 16 Jare rojo yave yerurearenda pe, orerovaiti metei cuñatai aña oya jese vae. Cuae cuñatai iya reta omongana jeta corepoti jese. Echa cuñatai omombeu iru vae reta pe aña imbaepuere rupi mbae oyeapota vae. \v 17 Cuae cuñatai ojo oreraɨcue, jare iñeeata reve jei: \p —Cuae cuimbae reta Tumpa ɨvate pegua jembiócuai reta co. Jae reta omombeu ñandeve quirai ñandepuere ñañemboasauca —jei. \p \v 18 Jare jeta ara jocorai oyapo cuñatai. Jayave cuae omambeco Pablo, jare jae oyerova jei aña pe: \p —Jesucristo jee re roócuai: ¡Ecua chugüi! \p Jare jupiveiño aña ojo chugüi. \p \v 19 Jare cuñatai iya reta oicuaa yave mbaetita ma co omongana jese, oipɨɨ reta Pablo jare Silas, jare güɨraja reta omaemee vae reta ñogüɨnoia pe mburuvicha reta pe. \v 20 Jare mburuvicha reta pe güɨraja ma yave, jei reta: \p —Cuae cuimbae reta judío reta co, jare omambeco yae ñanerenta pegua reta. \v 21 Mbaeti jupi ñamboresive vaera ani yayapo vaera cuae teco omombeu ñandeve vae. Echa ñande Roma pegua reta co —jei reta mburuvicha reta pe. \p \v 22 Jayave yatɨ vae reta metei rami oepeña reta. Jare mburuvicha reta omondoro Pablo jare Silas jemimonde reta, jare oinupauca ɨvɨra pe. \v 23 Jare jeta oinupauca reta güire, omoingueuca reta tembipɨɨrɨru pe. Jare oyócuai reta tembipɨɨrɨru iñangarecoa oaro cavi vaera, agüɨye vaera otecuarai. \v 24 Cuae oendu yave, tembipɨɨrɨru iñangarecoa omoingue reta tembipɨɨrɨru japɨpe cotɨ ete oi vae pe, jare oñono ipɨ reta ɨvɨracua pe. \p \v 25 Erei pɨare mbɨte yave Pablo jare Silas oyerure Tumpa pe, jare ocanta ñogüɨnoi omboete Tumpa vaera. Jare iru tembipɨɨ reta oyeapɨsaca ñogüɨnoi jese reta. \v 26 Jare güɨramoiño tanta yae ocana ɨvɨ, jare oñemocana tembipɨɨrɨru iguapɨa reta. Jare jupiveiño oyepea opaete onque reta, jare oyera opaete cadena tembipɨɨ reta oñeapɨti pɨpe vae reta. \v 27 Jayave tembipɨɨrɨru iñangarecoa oicove, jare oecha oyepea ñogüɨnoi tembipɨɨrɨru jonque reta. Jayave oequi iquɨsepucu jɨru güi, oyeyuca vaera. Echa jae oñemongueta tei tembipɨɨ reta opa ma otecuarai. \v 28 Erei Pablo iñeeata reve jei: \p —Agüɨye eyeyuca. Echa opareveño roi cuae pe —jei. \p \v 29 Jayave tembipɨɨrɨru iñangarecoa oeni quia güeru vaera chupe tembipe. Jayave osɨi tembipɨɨrɨru japɨpe pe, jare oyeatɨca Pablo jare Silas jóvai. Orɨrɨi oi oquɨye güi. \v 30 Jayave güɨnoe reta icatu pe jare jei chupe reta: \p —Carai reta, ¿mbae pa ayapota añemboasauca vaera? \p \v 31 Jayave jae reta jei chupe: \p —Erovia ñandeYa Jesucristo re, jare reñemboasaucata co, jare ndero pegua reta vi. \p \v 32 Jayave jae reta omombeu Tumpa iñee chupe jare opaete jo pegua reta pe. \v 33 Jare jocuae ora voi tembipɨɨrɨru iñangarecoa güɨraja Pablo jare Silas oyoe iperea. Jayave jae jare opaete jo pegua reta oñembobautizauca. \v 34 Jayave tembipɨɨrɨru iñangarecoa güɨraja jo pe omongaru Pablo jare Silas. Jare jae jare opaete jo pegua reta oyerovia yae. Echa güɨrovia reta ma Tumpa re. \p \v 35 Jare coe ma yave, mburuvicha reta ombou amogüe sundaro reta jei vaera: \p —Eyora jocuae cuimbae reta. \p \v 36 Jare tembipɨɨrɨru iñangarecoa omombeu cuae ñee Pablo pe. Jei chupe: \p —Mburuvicha reta ombou cheócuai poyora vaera. Jae rambue añave pepuere pee jare peo cavi. \p \v 37 Erei Pablo jei sundaro reta pe: \p —Mburuvicha reta orenupauca opaete vae jovaque orereco mbae reve, jare oremoingueuca tembipɨɨrɨru pe, yepe tei ore co jae romano reta. Jare añave oipota oreyorauca vɨari. Ngaraa oyapo jocorai. Toyogüeru jae reta etei oreyora vaera —jei. \p \v 38 Jayave sundaro reta yogüɨraja omombeu cuae ñee mburuvicha reta pe. Jayave mburuvicha reta oquɨye, oicuaa yave jae reta romano reta co. \v 39 Jayave yogüeru tembipɨɨrɨru pe omoɨro Pablo jare Silas. Jayave güɨnoe icatu pe, jare omoñera yogüɨraja vaera tenta güi. \v 40 Jayave Pablo jare Silas yogüɨraja tembipɨɨrɨru güi Lidia jo pe. Jare oecha oporogüɨrovia vae reta, jare omboaracuaa. Jayave yogüɨraja joco güi. \c 17 \s1 Tecorai Tesalónica pe \p \v 1 Pablo jare Silas oasa güire tenta reta Anfípolis jare Apolonia rupi, yogüɨraja ovae tenta Tesalónica pe. Joco pe oi metei judío reta itupao. \v 2 Jare Pablo ojo tupao pe. Echa jocorai oyapo tenta ñavo pe. Jare mboapɨ mbutuu iara oyoaca judío reta ndive. \v 3 Oechauca chupe reta Tumpa iñee oyecuatía oi vae, jare oicuauca quirai Cristo oiporarañotai co jare oicove yeñotai co ou omanogüe vae reta ipɨte güi. Jare jei chupe reta: \p —Cuae Jesús che amombeu peve vae co jae Cristo. \p \v 4 Jayave amogüe güɨrovia Pablo jei vae, jare jae reta, jare jeta griego omboete Tumpa vae reta, jare jeta cuña tenta pegua reta itenondegua reta oñemoiru Pablo jare Silas ndive. \v 5 Erei judío mbaeti güɨrovia vae reta oñemoagüɨro Pablo jare Silas re, jare güeru amogüe cuimbae iyaquɨ vae reta. Jeco pochɨ co cuae cuimbae reta. Jayave omboatɨ jeta iru vae reta, jare oyapo tecorai. Jayave oporepeña reta Jasón jo re oeca tei Pablo jare Silas. Oipota tei güɨraja tenta pegua reta jóvai. \v 6 Erei mbaeti ovae chupe reta. Jayave oipɨɨ güɨraja Jasón jare amogüe oporogüɨrovia vae reta mburuvicha tenta pegua reta pe, jare iñeeata reve jei reta: \p —Jocuae cuimbae omambeco opaete ɨvɨ pegua reta vae reta yogüeru vi cuae pe. \v 7 Jare Jasón güɨnoi jo pe. Jare opaete jae reta oyovaicho César iporoócuai ndive. Echa jei reta oime iru mburuvicha guasu Jesús jee vae —jei reta. \p \v 8 Jayave tenta pegua reta jare juvicha reta cuae oendu yave, oñemambeco. \v 9 Jare Jasón jare iru vae reta omboepɨ chupe reta yave, jae reta omaeño yogüɨraja vaera. \s1 Pablo jare Silas Berea pe \p \v 10 Jare jupiveiño oporogüɨrovia vae reta omondo Pablo jare Silas pɨtu yave tenta Berea jee vae cotɨ. Jare jae reta yogüɨraja ovae yave joco pe, yogüɨraja judío reta itupao pe. \v 11 Jare joco pegua judío reta iyaracuaa catu yae Tesalónica pegua reta güi. Iquɨreɨ yae oyeapɨsaca Tumpa iñee re, jare ara ñavo omongueta cavi Tumpa iñee oyecuatía oi vae, oicuaa vaera añete ra Pablo jei vae. \v 12 Jare jeta joco pegua reta güɨrovia. Jare güɨrovia vi jeta griega reta itenondegua reta, jare jeta griego reta. \v 13 Erei judío Tesalónica pegua reta oicuaa yave Pablo omombeu Berea pegua reta pe vi Tumpa iñee, yogüɨraja joco pe omboemboe omambeco vaera joco pegua reta. \v 14 Jayave oporogüɨrovia vae reta omondo Pablo ɨ guasu cotɨ. Erei Silas jare Timoteo opɨta Berea pe. \v 15 Jare Pablo jupíe yogüɨraja vae reta güɨraja tenta Atenas pe. Jayave Pablo oyócuai jae reta omombeu vaera Silas jare Timoteo pe yogüeru vaera icotɨ ɨmambae, ipuere yave. Jayave jae reta yogüeru ye Berea cotɨ. \s1 Pablo Atenas pe \p \v 16 Jare Pablo oaro oi rambueve Atenas pe, oecha yave jeta tumpa-raanga reta ñogüɨnoi tenta rupi, pochɨ. \v 17 Jayave oyoaca judío reta itupao pe judío reta jare iru omboete Tumpa vae reta ndive. Jare oyoaca vi ara ñavo omaemee vae reta ñogüɨnoia pe joco pe ñogüɨnoi vae reta ndive. \v 18 Jare amogüe iyaracuaa vae reta oyoaca Pablo ndive. Jae reta co Epicureo jare Estoico jee vae reta. Amogüe jei: \p —¿Mbae ra oipota jei cuae iñeengatu vae? \p Jare iru vae reta jei: \p —Güɨramoi jae omombeu iru tumpa mbaeti yaicuaa vae reta regua. \p Echa Pablo omombeu chupe reta ñee icavi vae Jesús regua, jare quirai jae oicove ye ou omanogüe vae reta ipɨte güi. \v 19 Jare jae reta güɨraja Pablo ɨvɨtɨ Areópago jee vae pe. Jare jei reta chupe: \p —Emombeu oreve mbae nunga moromboe ipɨau vae ra cuae nemiari jese vae. \v 20 Echa cuae remombeu ma oreve vae jaeramo roendu. Jae rambue roipota roicuaa mbae ra oipota jei cuae —jei reta. \p \v 21 Echa opaete Atenas pegua reta jare quiotɨ güi yogüeru yogüɨreco joco pe vae reta oñemoembiapo imiari jare oyeapɨsaca mbae ipɨau vae re. \p \v 22 Jayave Pablo oñemboɨ Areópago mbɨte pe, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae Atenas pegua reta, aecha ma pe reta pemboete yae co tumpa reta. \v 23 Echa aguata rambueve tenta rupi, amae jocuae pemboete vae reta re, jare aecha metei pemboetearenda, jare jese oyecuatía oi corai: Tumpa mbaeti yaicuaa vae. Jocorai oyecuatía oi. Jae rambue tamombeu peve pe reta mbaeti peicuaa reve pemboete vae —jei—. \p \v 24 Tumpa oyapo ɨvɨ jare opaete oi pɨpe vae. Jae co ara jare ɨvɨ iYa. Jae mbaeti oico ñamboetearenda ñande yayapo vae reta pe. \v 25 Tumpa mbaeti etei oeca ɨvɨ pegua reta omee vaera mbae chupe. Echa jae etei co omee ñandeve tecove, jare ñandepɨtu, jare opaete mbaembae —jei chupe reta—. \p \v 26 Jare Tumpa oyapo metei cuimbae, jare opaete ɨvɨ pegua reta iñemoña reta co. Jocorai Tumpa oyapo, jae reta yogüɨreco vaera opaete ɨvɨ iárambue. Tumpa etei co omee quirai yave tenta pegua reta yogüɨreco vaera, jare omboyaoyao ɨvɨ chupe reta yogüɨreco teetee vaera —jei Pablo—. \v 27 Opaete cuae Tumpa oyapo, ɨvɨ pegua reta oeca vaera Tumpa, jare güɨramoi ovae vaera iyeupe. Echa añetete jae mbaeti mombɨrɨ oi ñaneavo güi. \v 28 Jese yaicove jare ñamɨi, yaico vaera. Jare jocorai vi amogüe pepɨte pe oi vae jei oicuatiagüe pe: Echa jese yaico —jei, jei—. \v 29 Jare Tumpa omee ñandeve tecove rambue, mbaeti icavi ñañemongueta vaera Tumpa co jae oro pegua, ani corepoti pegua, ani ita pegua. Echa cuimbae reta oyapo cuae nunga iñemongueta ae ñavo rupi. \v 30 Aracae ɨvɨ pegua reta mbaeti oicuaa rambue, Tumpa omaeño jese reta. Erei añave jae oyócuai opaete ɨvɨ pegua reta oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae —jei chupe reta—. \v 31 Echa Tumpa oiparavo ma metei ara ojaauca vaera oyavɨ mbae reve ɨvɨ pegua reta jocuae cuimbae jae oiparavo vae pe. Jare cuae oicuauca opaete ɨvɨ pegua reta pe. Echa Tumpa omoingove ye jocuae oiparavo vae güeru omanogüe vae reta ipɨte güi —jei. \p \v 32 Jare oendu reta yave oicove ye ou omanogüe vae reta ipɨte güi vae regua, amogüe vae oyóyai. Erei iru vae reta jei Pablo pe: \p —Royeapɨsaca yeta nderé iru ara cuae re. \p \v 33 Jayave Pablo oeya reta. \v 34 Erei amogüe vae güɨrovia Tumpa iñee, jare oñemoiru Pablo ndive. Cuae reta ipɨte pe ñogüɨnoi metei Areópago pegua Dionisio jee vae, metei cuña Dámaris jee vae, jare iru vae reta. \c 18 \s1 Pablo Corinto pe \p \v 1 Cuae jaɨcue rupi Pablo ojo Atenas güi tenta Corinto pe. \v 2 Jare oñovae joco pe metei judío Aquila jee vae ndive. Jae co Ponto pegua. Cuae judío ou ramo ovae Italia güi jembireco Priscila jee vae ndive. Echa mburuvicha guasu Claudio jee vae oyócuai opaete judío reta yogüɨraja vaera Roma güi. Jayave Pablo opou ipɨri. \v 3 Jare Pablo oicatu oyapo Aquila iparavɨquɨ. Jae rambue Pablo opɨta jae reta ndive, jare oparavɨquɨ pave reta. Jae reta co o reta carpa pegua iyapoa. \v 4 Jare mbutuu iara ñavo Pablo oyoaca judío reta itupao pe. Cuae oyapo, judío reta jare griego reta güɨrovia vaera. \p \v 5 Jare Silas jare Timoteo yogüeru ovae yave Macedonia güi, Pablo oñemoembiapo yae omombeu Tumpa iñee. Omombeu judío reta pe Jesús co jae Cristo. \v 6 Erei judío reta oyovaicho jae ndive, jare jei reta icavi mbae vae icotɨ. Jae rambue Pablo omotumo jemimonde, jare jei chupe reta: \p —Pecañɨteita co, jare pe retaño penoita teco. Che mbaeti ma anoi teco. Añave güive ajata amombeu judío mbae vae reta pe —jei. \p \v 7 Jayave ojo joco güi cuimbae Justo jee vae jo pe. Cuae cuimbae omboete Tumpa, jare jae jo oi judío reta itupao iyɨpɨ pe. \v 8 Jare judío reta itupao pegua reta itenondegua Crispo jee vae jare opaete jo pegua reta güɨrovia ñandeYa re. Jare jeta Corinto pegua reta oendu Pablo omombeu vae yave, güɨrovia jare oñembobautizauca. \v 9 Jare ñandeYa jei Pablo pe pɨtu yave ique pe: \p —Agüɨye equɨye. Nemiari jare agüɨye nequirii. \v 10 Echa che ai nde ndive, jare ngaraa quia ipuere nderé, oyapo vaera icavi mbae vae ndeve. Echa oime jeta cheré güɨrovia vae reta cuae tenta pe —jei. \p \v 11 Jare Pablo opɨta joco pe metei año jare seis yasɨ, jare omombeu Tumpa iñee tenta pegua reta pe. \p \v 12 Erei Galión jee vae oico mburuvicha ɨvɨ Acaya pegua yave, judío reta oyovaicho metei rami Pablo ndive, jare güɨraja mburuvicha oporojaaa pe \v 13 jare jei reta: \p —Cuae cuimbae omboe yave tenta pegua reta omboete vaera Tumpa, mbaeti omboe mboroócuai pe oyecuatía oi vae rupi. \p \v 14 Jare Pablo omoeta ma yave iñee, Galión jei judío reta pe: \p —Judío reta, cuae cuimbae oyapo yave icavi mbae vae pecotɨ, ani jeco pochɨ yave, icavita tei ayeapɨsaca vaera peré. \v 15 Erei peipota yave ajaa vaera ñee reta re, tee reta re, jare peporoócuai re, ngaraa ayeapɨsaca peré. Pe reta etei pepuere pejaa. Echa che mbaeti aipota ajaa cuae nunga re —jei chupe reta. \p \v 16 Jayave Galión omondo reta oporojaaa güi. \v 17 Jayave griego reta oipɨɨ judío reta itupao pegua itenondegua Sóstenes jee vae, jare ocua jese mburuvicha oporojaaa jóvai. Erei Galión mbaeti etei oñemambeco jese. \p \v 18 Jare cuae güire Pablo opɨta vɨteri jeta ara joco pe. Jayave ojo oporogüɨrovia vae reta güi, jare oasa ɨ guasu rupi Siria cotɨ Priscila jare Aquila jupíe. Jare tenta Cencrea pe Pablo oñapiuca iñaca. Echa tenonde yave jei Tumpa pe oyapota mbae chupe ndei oñapiuca ye iñaca mbove. \v 19 Jare yogüɨraja ovae yave tenta Efeso pe, Pablo oeya Priscila jare Aquila. Jayave oique judío reta itupao pe, jare oyoaca judío reta ndive. \v 20 Jare judío reta omoñera yave opɨta vaera joco pe, mbaeti oipota. \v 21 Jare ojota ma yave chugüi reta, jei: \p —Ajata co Jerusalén pe, ayapo vaera arete outa vae. Erei Tumpa oipota yave, tayu ye pepɨri —jei. \p Jayave ojo ɨ guasu rupi Efeso güi. \s1 Pablo ojo ye Antioquía güi omombeu ñee icavi vae \p \v 22 Jare ojo ovae yave Cesarea pe, ojo oyapo maraetei oporogüɨrovia vae reta pe. Jayave ojo joco güi Antioquía pe. \v 23 Jare mbovɨ ara joco pe oi güire, ojo opaete tenta Galacia jare Frigia pegua reta pe omoatangatu vaera opaete oporogüɨrovia vae reta. \s1 Apolos oñemoñee Efeso pe \p \v 24 Jare ou Efeso pe metei judío Alejandría pegua Apolos jee vae. Cuae cuimbae ipuere imiari cavi, jare oicuaa cavi Tumpa iñee oyecuatía oi vae. \v 25 Cuae cuimbae oñemboe ma ñandeYa iporomboe re. Jatangatu yae, jare imiari jare oporomboe jaecavi ñandeYa re. Erei oicuaa moromboe Juan oporombobautizase jese vaeño. \v 26 Jae omboɨpɨ imiari oquɨye mbae reve judío reta itupao pe. Erei Priscila jare Aquila oendu yave jeigüe, güɨraja jo pe, jare omboe cavi quirai yaico vaera Tumpa cotɨ vae re. \v 27 Jare Apolos oipota ojo yave Acaya pe, oporogüɨrovia vae reta omoatangatu jese, jare oicuatía reta metei tupapire oporogüɨrovia vae reta pe, omboresive cavi reta vaera Apolos. Jare jae ojo ovae yave joco pe, omborɨ yae jocuae Tumpa ipɨacavi jeco pegua oporogüɨrovia vae reta. \v 28 Jae imiari mbaepuere reve, jare omoamɨri judío reta tenta pegua reta jovaque. Echa oechauca chupe reta Tumpa iñee oyecuatía oi vae pe Jesús co jae Cristo. \c 19 \s1 Pablo Efeso pe \p \v 1 Apolos Corinto pe oi rambueve, Pablo ou ovae Efeso pe, opa güire oguata opaete tenta cuaraɨ oea cotɨ ñogüɨnoi vae reta rupi. Jare Efeso pe oñovae amogüe oporogüɨrovia vae reta ndive. \v 2 Jare Pablo oparandu chupe reta: \p —¿Ou pa Espíritu Santo peve peporogüɨrovia yave? \p Jae reta jei chupe: \p —Mbaeti etei roicuaa Espíritu Santo ou vae regua. \p \v 3 Jayave Pablo oparandu ye chupe reta: \p —¿Mbae nunga moromboe re pa peñembobautizauca? \p Jare jae reta jei chupe: \p —Juan iporomboe re roñembobautizauca. \p \v 4 Jayave Pablo jei chupe reta: \p —Juan ombobautiza tenta pegua reta, oeya yave iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae. Jare jei chupe reta güɨrovia vaera outa jaɨcue vae re. Cuae oipota jei Jesús re. Jesús co jae Cristo —jei—. \v 5 Jare cuae oendu yave, oñembobautizauca ñandeYa Jesús jee re —jei chupe reta. \p \v 6 Jayave Pablo oñono ipo jese reta, jare ou chupe reta Espíritu Santo, jare jae reta imiari ambué vae iñee pe, jare omombeu reta Tumpa iñee. \v 7 Jare cuae cuimbae reta oupitɨ doce rupi. \p \v 8 Jayave Pablo ojo judío reta itupao pe, jare imiari oquɨye mbae reve. Jare mboapɨ yasɨ oyoaca judío reta ndive Tumpa iporoocuaia re. \v 9 Erei amogüe ipɨatanta jare mbaeti oipota güɨrovia, jare jei reta ñee icavi mbae vae tenta pegua reta jovaque oporogüɨrovia vae reta iporogüɨrovia cotɨ. Jayave Pablo ojo chugüi reta, jare güɨraja jae ndive oporogüɨrovia vae reta, jare oyoaca ara ñavo Tiranno jo tuicha vae pe. \v 10 Jare jocorai oyapo mócoi año. Jae rambue opaete judío jare griego Asia pegua reta oendu ñee ñandeYa Jesús regua. \v 11 Jare Tumpa oyapo mɨacañɨ tuicha vae reta Pablo rupi. \v 12 Echa iru vae reta güɨraja yave mbaembae Pablo omonde vae imbaerasɨ vae reta pe, imbaerasɨ vae reta ocuera, jare aña reta yogüɨraja oya jese vae reta güi. \p \v 13 Jayave amogüe judío reta omboɨpɨ tei oeni ñandeYa Jesús jee aña reta oya jese vae reta re. Cuae nunga judío reta oguata opaete que rupi omondo aña reta oya jese vae reta güi. Jae reta jei: \p —Poócuai Jesús Pablo omombeu vae jee re. \p \v 14 Jare metei judío Esceva jee vae güɨnoi siete taɨ reta. Esceva co jae metei sacerdote reta itenondegua. Jare cuae cuimbae taɨ reta vi jocorai jei aña pe. \v 15 Erei aña jei chupe reta: \p —Che aicuaa co Jesús, jare aicuaa catu quia co jae Pablo. Erei ¿quia pa co pe reta? \p \v 16 Jare jocuae cuimbae aña oya jese vae oepeña reta, jare omoamɨri. Omonandi jare ombopere. Jare jae reta otecuarai jocuae o güi. \v 17 Jare cuae jeracua opaete judío jare griego Efeso pegua reta pe. Jae rambue opareve oquɨye, jare omboete ñandeYa Jesús jee. \p \v 18 Jare jeta oporogüɨrovia vae reta yogüeru omombeu jeco icavi mbae vae oeya ma vae regua. \v 19 Jare jeta ipaye vae reta güeru itupapire reta, jare oapɨ opaete vae jovaque. Jare cuae tupapire reta jepɨ oyepapa yave, oupitɨ cincuenta mil corepoti ti vae. \v 20 Echa Tumpa iñee mombɨrɨ rupi ma oñemoai, jare mbaepuere tuicha vae güɨnoi. \p \v 21 Cuae jaɨcue rupi Pablo oñemongueta ojo vaera Macedonia jare Acaya rupi Jerusalén pe. Jare jae jei: \p —Joco güi ajata vi co Roma pe. \p \v 22 Jayave omondo Macedonia cotɨ mócoi imborɨa reta Timoteo jare Erasto jee vae. Erei jae opɨta ye mbovɨ ara Asia pe. \s1 Tecorai Efeso pe \p \v 23 Jare jocuae ara reta pe oi tecorai oporogüɨrovia vae reta iporogüɨrovia re. \v 24 Echa metei cuimbae Demetrio jee vae omondɨcui corepoti, jare oyapo tupao-raanga michi vae corepoti pegua reta. Efeso pegua reta omboete itumpa-raanga Diana jee vae cuae nunga tupao-raanga michi vae pe. Jare Demetrio omboepɨ cavi omborɨ oyapo vae reta pe. \v 25 Cuae cuimbae omboatɨ omborɨ oyapo vae reta jare iru cuae nunga mbaravɨquɨ oyapo vae reta, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae reta, peicuaa catu co cuae mbaravɨquɨ güi ñamongana yaicocatu vaera. \v 26 Jare peecha jare peendu ma quirai cuae Pablo omboyerova jeta vae Efeso pe jare opaete seri Asia rupi jae iporomboe pe. Echa jae jei mbaembae cuimbae reta omojaanga oyapo vae mbaeti co tumpa reta —jei—. \v 27 Jare güɨramoi tenta pegua reta güɨroɨrota cuae ñandeparavɨquɨ. Jare güɨramoi güɨroɨrota vi tumpa cuña oñemboete vae Diana itupao, jare ngaraa ma quia omboete. Echa añave opaete Asia pegua reta jare opaete ɨvɨ pegua reta omboete —jei chupe reta. \p \v 28 Cuae oendu reta yave, pochɨ yae, jare iñeeata reve jei: \p —Oñemboete yae co Diana Efeso pegua. \p \v 29 Jare tecorai oñemoai opaete tenta rupi. Jare jeta vae metei rami osɨi tenta pegua reta oñuvangaa pe. Jare oipɨɨ güɨraja joco pe Pablo iguatairu reta Gayo jare Aristarco. Cuae reta co Macedonia pegua. \v 30 Jayave Pablo oipota tei oique tenta pegua reta yatɨ ñogüɨnoia pe. Erei oporogüɨrovia vae reta mbaeti omaeño jese. \v 31 Jare amogüe Asia pegua mburuvicha Pablo ndive oyopocuaa vae reta omondo omombeu Pablo pe agüɨye vaera ojo tenta pegua reta oñuvangaa pe. \v 32 Jare opaete yatɨ vae reta iñeeata, erei mbaeti oyovaque iñee reta. Tecorai tuicha vaeño oyapo reta. Echa jeta joco pe ñogüɨnoi vae reta mbaeti oicuaa maera ra oñemboatɨ joco pe. \v 33 Jayave judío reta omoaña jenonde Alejandro jee vae yatɨ vae reta ipɨte güi, iñee omoe vaera. Jayave Alejandro omopúa ipo omoquirii vaera tei. Echa oipota tei imiari tenta pegua reta pe, agüɨye vaera jae reta omboeco judío reta. \v 34 Erei yatɨ vae reta oicuaa yave jae co judío, opaete metei rami mócoi ora seri iñeeata reve jei: \p —Oñemboete yae co Diana Efeso pegua. \p \v 35 Jayave tenta pegua reta juvicha omoquirii yatɨ vae reta, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae Efeso pegua reta. Diana co jae tumpa cuña oñemboete yae vae. Cuae tenta pegua reta oñangareco Diana itupao re. Jare oñangareco vi ita Diana echa vae Júpiter güi ou vae re. Opaete vae oicuaa cuae —jei—. \v 36 Jayave mbaeti quia ipuere cuae oicuacu rambue, icavi co pequirii vaera, agüɨye vaera mbae peyapo peñemongueta mbae reve. \v 37 Echa peru cuae cuimbae reta cuae pe, yepe tei mbaeti mbae oñomi ñandetupao güi, jare mbaeti vi jei mbae icavi mbae vae ñanetumpa cuña cotɨ —jei chupe reta—. \v 38 Demetrio jare imborɨa reta oipota yave oñeapo quia re, oime mburuvicha reta ñogüɨnoi oyeapɨsaca vaera jese reta. \v 39 Erei peipota yave peñeapo iru mbae re, mburuvicha reta oyapocavita, oñemboatɨ yave —jei chupe reta—. \v 40 Echa güɨramoi mburuvicha reta ñanemboecota yayapo vae re. Oñemongueta teita yaipota ñañoraro jae reta ndive. Echa mbaetita yaicuaa mbae ra yaeta chupe reta, jae reta oparandu ñandeve yave maera ra yayapo cuae tecorai —jei. \p \v 41 Jare tenta pegua reta juvicha cuae jei güire, opa omondo yatɨ vae reta. \c 20 \s1 Pablo ojo Macedonia jare Grecia pe \p \v 1 Opa ma tecorai yave, Pablo oeni oporogüɨrovia vae reta. Jayave opa omboaracuaa reta yave, oicuava jare ojo chugüi reta Macedonia cotɨ. \v 2 Jare oguata opaete jocuae tenta reta rupi omboaracuaa cavi reve oporogüɨrovia vae reta. Jayave ojo ovae ɨvɨ Grecia pe. \v 3 Jare opɨta joco pe mboapɨ yasɨ. Jare ɨ guasu rupi ojota yave joco güi Siria cotɨ, judío reta oñomboemboe oyapo vaera icavi mbae vae chupe. Jae rambue Pablo jei ojota Macedonia rupi. \v 4 Jare yogüɨraja jae jupíe Sópater Berea pegua, Aristarco jare Segundo Tesalónica pegua reta, Gayo Derbe pegua, Timoteo, jare Tíquico jare Trófimo Asia pegua reta. \v 5 Cuae reta yogüɨraja orerenonde, jare oreraro Troas pe. \v 6 Erei arete mbɨyape ovu mbae vae pegua oasa yave, ore rojo ɨ guasu rupi Filipos güi, jare cinco ara pe rojo rovae Troas pe. Joco pe roñovae iru reta ndive, jare ropɨta joco pe siete ara. \s1 Pablo opou Troas pe \p \v 7 Jare semana iara tenondegua vae pe oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨ tembíu omboyao vaera oyoupe. Jayave Pablo pɨareve pe ojota rambue, ipɨare catu imiari chupe reta. \v 8 Jare jeta tembipe ñogüɨnoi jocuae o ɨvate vae pe yatɨ ñogüɨnoia pe. \v 9 Jare jocuae o co mboapɨa ɨvate. Jare metei cunumi Eutico jee vae oguapɨ oi ventana pe, jare tanta oque oi. Jare Pablo jecuae imiari oi rambueve, cunumi oque oi rambue, oa joco güi icatu cotɨ ɨvɨ pe. Jare iru vae reta yogüɨraja oupi yave, oecha omano ma. \v 10 Jayave Pablo ogüeyɨ jare oñaɨvɨ cunumi iárambue. Jayave oicuava jare jei: \p —Agüɨye pepɨatɨtɨ. Oicoveño co oi. \p \v 11 Jayave Pablo oyeupi ye, jare joco pe ñogüɨnoi vae reta omboyao oyoupe tembíu, jare ocaru reta. Jayave Pablo icoe imiari. Jayave ojo chugüi reta. \v 12 Jare joco pe yatɨ vae reta güɨraja cunumi oicove ye vae, jare ipɨacatu yae reta. \s1 Troas güi Mileto pe \p \v 13 Jare ore rani rojo roasa ɨ guasu rupi tenta Asón pe. Roipota roñovae Pablo ndive joco pe, jae jei rami. Echa jae oipota ojo ɨvɨ rupi. \v 14 Jare roñovae yave jae ndive Asón pe, Pablo oyeupi buque pe, jare rojo pave ɨvɨ Mitilene pe. \v 15 Jare joco güi rojo ye ɨ guasu rupi, jare pɨareve pe rojo rovae ɨvɨ Quío jóvai. Pɨareve pe rojo rovae ɨvɨ Samos pe. Jayave ropɨta ɨvɨ Trogilio pe, jare pɨareve pe rojo rovae tenta Mileto pe. \v 16 Pablo iquɨreɨ oasa güɨrae Efeso güi, agüɨye vaera oñemboavai Asia pe. Echa jae iñangueco yae oi vaera Jerusalén pe Pentecostés iara pe, ipuere yave. \s1 Pablo imiari Mileto pe \p \v 17 Jayave Mileto güi Pablo omondo Efeso pe oeniuca oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta. \v 18 Jare jae reta yogüeru ovae yave Pablo oia pe, jae jei chupe reta: \p —Pe reta peicuaa catu co quirai aico pe reta ndive tenonde ete Asia pe ayu güive. \v 19 Ayeócuai ñandeYa pe añemomichi reve jare ayaeo reve. Judío reta chemboavai yae. Echa jecuaeño iquɨreɨ reta oyapo icavi mbae vae cheve —jei—. \v 20 Mbaeti aipoɨu amombeu vaera peve opaete icavi pevegua vae. Jare pomboe jeta vae ipɨte pe jare pero rupi vi. \v 21 Jare amombeu judío reta jare judío mbae vae reta pe oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae jare oyerova vaera Tumpa cotɨ, jare güɨrovia vaera ñandeYa Jesucristo re —jei chupe reta—. \v 22 Jare añave aja Jerusalén cotɨ, metei tembipɨɨ oyereraja rami. Jare mbaeti aicuaa mbae ra oyeapota cheve joco pe —jei—. \v 23 Erei tenta ñavo pe Espíritu Santo omombeu cheve iru vae reta cheñonota co tembipɨɨrɨru pe jare aiporarata. \v 24 Erei mbaeti aquɨye. Mbaeti etei añemongueta ayeepɨ vaera. Jaeño aipota amboapɨ cheguata Tumpa cotɨ vae ayerovia reve. Aipota ayapo mbaravɨquɨ ñandeYa Jesús omee cheve vae. Echa jecuaeño aipota amombeu iru vae reta pe ñee icavi vae Tumpa ipɨacavi regua —jei Pablo chupe reta—. \v 25 Amombeu ma pepɨte rupi Tumpa iporoocuaia regua, jare añave aicuaa catu co pe reta ngaraa ma cherecha ye. \v 26 Jae rambue añave amombeu peve che mbaeti etei co anoi teco pecotɨ —jei—. \v 27 Echa mbaeti etei aipoɨu amombeu vaera peve opaete Tumpa jei vae. \v 28 Jae rambue peñeandu, jare peñangareco opaete oporogüɨrovia vae reta re, metei vecha reta iñangarecoa vecha reta re oñangareco rami. Echa Espíritu Santo co peparavo peñangareco vaera jese reta. Jare pemombeu Tumpa iñee ñandeYa re güɨrovia vae reta pe, metei vecha reta iñangarecoa vecha reta omongaru rami. Echa ñandeYa oepɨ reta jae jugüɨ ae pe —jei—. \v 29 Che aicuaa catu co che aja ma yave, yogüeruta pepɨte pe iru vae reta. Cuae reta oyapota icavi mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe, aguarañaɨmba jou vecha reta rami —jei—. \v 30 Jare pepɨte güi etei oimeta cuimbae moromboe pochɨi vae re oporomboeta vae reta. Cuae reta güɨrajata jae reta ndive oporogüɨrovia vae reta. \v 31 Jae rambue peñeandu, jare pemaendúa quirai cheyaeo reve pomboaracuaa vae re. Mboapɨ año ma jocorai ayapo, ara rupi jare pɨtu rupi —jei—. \p \v 32 Añave ayerure Tumpa pe oñangareco vaera peré, jare aeya pe reta ndive iñee ipɨacavi regua. Echa cuae ñee ipuere pemomɨrata jare omee peve pembaera opaete jocuae iru oñeñono tee Tumpa peguara vae reta ndive —jei Pablo—. \v 33 Mbaeti aipota anoi iru vae icorepoti, ioro, jare jemimonde. \v 34 Pe reta peicuaa catu co quirai chepo pe etei aparavɨquɨ, mbaembae oata cheve vae anoi vaera, jare amee vaera cheiru reta pe —jei—. \v 35 Opaete rupi aicuauca ma peve quirai icavi co yaparavɨquɨ vaera, ñamborɨ vaera mbae oata chupe vae reta. Ñanemaendúa ñandeYa Jesús etei jei vae re. Echa jae jei: Tumpa omboyerovia yaeta mbae omeeiño vae mbae omboresive vae güi —jei, jei Pablo. \p \v 36 Jare cuae opa ma jei yave, Pablo oyeatɨca jare oyerure Tumpa pe opaete jae reta ndive. \v 37 Jayave opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta oyaeo, jare oicuava reta Pablo jare oiyurupɨte reta. \v 38 Jare jae reta ipɨatɨtɨ yae, Pablo jei chupe reta ngaraa ma oecha ye rambue. Jayave jae reta yogüɨraja jae jupíe buque pe. \c 21 \s1 Pablo ojo Jerusalén pe \p \v 1 Jare rojo ma yave chugüi reta, roasa isɨmbi ɨ guasu rupi tenta Cos pe. Jare pɨareve pe roasa tenta Rodas pe. Jayave joco güi roasa tenta Pátara pe. \v 2 Jare rovae joco pe buque ojota Fenicia pe vae. Jayave royeupi pɨpe, jare rojo. \v 3 Jare Chipre roecha oreasu cotɨ, jare roasa. Jare jecuae rojo Siria cotɨ, jare rojo rovae tenta Tiro pe. Echa joco pe buque oeyata ivoɨta. \v 4 Jare roñovae oporogüɨrovia vae joco pegua reta ndive, jare ropɨta joco pe siete ara. Jare jae reta Espíritu Santo rupi jei Pablo pe agüɨye vaera ojo Jerusalén pe. \v 5 Jocuae ara reta oasa yave, rojo tenta güi, jare opaete oporogüɨrovia vae reta jembireco reta jare imichia reta ndive oremoiru. Jayave royeatɨca ɨ guasu jembeɨ pe royerure Tumpa pe. \v 6 Jayave roñocuava güire jae reta ndive, royeupi buque pe, jare jae reta yogüɨraja ye tenta pe. \p \v 7 Jayave Tiro güi rojo rovae tenta Tolemaida pe. Jare joco pe royapo maraetei oporogüɨrovia vae reta pe, jare ropɨta jae reta pɨri metei ara. \v 8 Pɨareve pe rojo chugüi reta Pablo jupíe Cesarea pe, jare joco pe roique ropɨta Felipe ñee icavi vae omombeu vae jo pe. Jae co jocuae siete vae güi metei. \v 9 Cuae cuimbae güɨnoi irundɨ tayɨ Tumpa iñee omombeu vae. Cuae irundɨ reve ndei omenda. \v 10 Jare ropɨta joco pe mbovɨ ara. Jare Tumpa iñee omombeu vae Agabo jee vae ou Judea güi. \v 11 Jare jae ou ore roia pe, jare oequi Pablo icuacuaa. Jayave oñeapɨti ipɨ rupi jare ipo rupi jare jei: \p —Cuae jei Espíritu Santo: Corai Jerusalén pe judío reta oñapɨtita cuae cuacuaa iya, jare omoeterenga retata judío mbae vae reta pe —jei, jei Agabo. \p \v 12 Cuae roendu yave, ore jare joco pegua reta romoñera tei Pablo agüɨye vaera ojo Jerusalén pe. \v 13 Erei Pablo jei: \p —¿Maera pa peyaeo jare chembopɨatɨtɨ? Echa mbaeti aipoɨu añeapɨti vaera Jerusalén pe. Mbaeti vi aipoɨu amano vaera joco pe ñandeYa Jesús jeco pegua —jei. \p \v 14 Jayave mbaeti ye oremiari chupe cuae re, jae mbaeti oñemaeño oreve rambue. Jayave roe: \p —Toyeapo ñandeYa jemimbota. \p \v 15 Jare jocuae ara reta oasa yave, royupavo rojo Jerusalén cotɨ. \v 16 Jare yogüɨraja vi orerupíe Cesarea güi amogüe oporogüɨrovia vae joco pegua reta. Ojo vi jae reta jupíe Chipre pegua Mnasón jee vae. Echa ropɨtata Mnasón jo pe. Cuae Mnasón tenonde voi güɨrovia Jesús re. \s1 Oipɨɨ reta Pablo Tumpa jo pe \p \v 17 Jare rojo rovae yave Jerusalén pe, oporogüɨrovia vae reta oremboresive oyerovia reve. \v 18 Jayave pɨareve pe Pablo ojo ore ndive opou Jacobo pɨri. Jare opaete oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta oñemboatɨ joco pe. \v 19 Jare opa ma maraetei oyapo yave, Pablo omombeu chupe reta quirai jae oparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte rupi, jare quirai Tumpa jeta mbaembae oyapo chupe reta. \v 20 Jae reta oendu yave, omboete Tumpa. Jayave jei reta Pablo pe: \p —Orerɨvɨ, reicuaa ma quirai jeta yae judío reta güɨrovia ma co Jesús re, jare opaete jae reta oñemoatangatu yae mboroócuai re. \v 21 Erei jeracua chupe reta quirai nde remboe opaete judío judío mbae vae reta ipɨte rupi ñogüɨnoi vae reta agüɨye vaera oyapo Moisés iporoócuai. Echa jeracua quirai nde rere chupe reta agüɨye vaera omocircuncidauca taɨ reta, jare agüɨye vaera oyapo ñandereco —jei reta Pablo pe—. \v 22 ¿Mbae pa yayapota? Oñemboatɨta co jeta vae. Echa jae reta oicuaata nde reyu ma co cuae pe. \v 23 Jae rambue eyapo cuae roeta ndeve vae. Oime cuae pe ñogüɨnoi irundɨ cuimbae tenonde yave güɨrocuavee mbae oyapota Tumpa pe vae. \v 24 Eraja cuae cuimbae reta jare eyetɨo Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami jae reta ndive, jare emboepɨ iñaca oñeapiuca reta vaera. Jayave opaete vae oicuaata mbaeti añete nereracua chupe reta vae. Echa jae reta oicuaata nde vi co reyapo reico mboroócuai —jei reta—. \v 25 Erei yaicuatía ma judío mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe agüɨye vaera oyapo mboroócuai. Jaeño agüɨye tou reta soo tumpa-raanga pe oñererocuavee vae, jare soo jugüɨ reve, jare maemɨmba oyeyuvɨ vae isoo, jare agüɨye toyapo aguasa —jei reta. \p \v 26 Jayave Pablo ojo jocuae cuimbae reta jupíe, jare pɨareve pe oyetɨo Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami jae reta ndive, jare oique Tumpa jo pe omombeu mbae ara pe opata oyetɨo. Echa jocuae ara metei ñavo omeeta mbota. \p \v 27 Jare cuae güire siete ara opata ma yave, judío Asia pegua reta oecha Pablo Tumpa jo pe, jare oyapo reta tecorai jeta vae ndive. Jayave oipɨɨ reta Pablo, \v 28 jare iñeeata reve jei: \p —Cuimbae Israel pegua reta, oremborɨ. Cuae cuimbae oporomboe opaete que rupi opaete iru vae reta oyovaicho vaera ñande ndive, mboroócuai ndive, jare cuae Tumpa jo ndive. Jare jae güeru griego reta güɨroique Tumpa jo pe, jare jocorai omonguɨauca cuae o Tumpa oi pɨpe vae —jei reta. \p \v 29 Echa tenonde yave oecha reta tenta pe Efeso pegua Trófimo jee vae Pablo ndive. Jare oñemongueta tei Pablo güɨroique jocuae cuimbae Tumpa jo pe. \p \v 30 Jare opaete tenta pegua reta pochɨ. Jae rambue oñemboatɨ reta, jare oipɨɨ reta Pablo ombotɨrɨrɨ Tumpa jo güi icatu pe. Jare jupiveiño Tumpa jo iñangarecoa reta oñoquenda onque reta. \v 31 Jayave yatɨ vae reta oipota tei oyuca Pablo. Erei jeracua sundaro reta juvicha pe opaete Jerusalén pegua reta oyapo ñogüɨnoi tecorai. \v 32 Jare jupiveiño jae osɨi ou yatɨ vae reta cotɨ sundaro reta jare cien sundaro vae juvicha reta ndive. Jare tenta pegua reta oecha yave sundaro reta jare juvicha, mbaeti ma ocua Pablo re. \v 33 Jayave sundaro reta juvicha ojo Pablo cotɨ jare oipɨɨ. Oyócuai sundaro reta oñapɨti vaera mócoi cadena pe. Jayave oparandu quia ra co jae jare mbae ra co oyapo. \v 34 Amogüe tenta pegua reta iñeeata, erei mbaeti oyovaque iñee reta. Jare tecorai jeco pegua sundaro reta juvicha mbaeti ipuere oicuaa mbae ra añete vae. Jae rambue oyócuai sundaro reta güɨraja vaera Pablo jae reta yogüɨrecoa pe. \v 35 Jare oyeupi ñogüɨnoi yave sundaro reta yogüɨrecoa pe, sundaro reta ovoɨ güɨraja Pablo, yatɨ vae reta oipota oipɨɨ rambue. \v 36 Echa opaete yatɨ vae reta yogüɨraja sundaro reta jaɨcue, jare iñeeata reve jei: \p —Tomano jocuae cuimbae. \s1 Pablo imiari tenta pegua reta pe \p \v 37 Jare sundaro reta güɨroiqueta ma yave yogüɨrecoa pe, Pablo jei sundaro reta juvicha pe: \p —¿Remaeñota pa mbae jae ndeve? \p Jae jei Pablo pe: \p —¿Reicuaa pa griego iñee? \v 38 Carambué yave metei Egipto pegua omboemboe cuatro mil oporoyuca vae reta oñoraro vaera mburuvicha reta ndive, jare güɨraja ñuu pe. ¿Nde pa co jae jocuae Egipto pegua? —jei. \p \v 39 Jayave Pablo jei chupe: \p —Che co jae metei judío Tarso pegua. Jocuae tenta oi Cilicia pe, jare tuicha co. Emaeño tachemiari tenta pegua reta pe —jei. \p \v 40 Jayave sundaro reta juvicha jei Pablo pe imiari vaera. Jayave Pablo oñemboɨ oyeupi oia pe, jare omopúa ipo tenta pegua reta cotɨ. Jare opaete vae quirii yave, Pablo imiari chupe reta hebreo iñee pe. Jei chupe reta: \c 22 \p \v 1 —Cherɨvɨ reta jare cherɨqueɨ reta, peyeapɨsaca che jaeta peve cheyee vae re. \p \v 2 Jare tenta pegua reta oendu yave jae imiari chupe reta hebreo iñee pe, opareve quirii ngatu. Jayave Pablo jei chupe reta: \p \v 3 —Che co jae metei judío. Aa Tarso Cilicia pegua pe, erei acuacuaa cuae tenta pe. Gamaliel chemboe cavi ñanetenondegua reta iporoócuai re. Che aipota yae ayapo Tumpa jeigüe, opaete pe reta añave peipota rami —jei—. \v 4 Che ayapo icavi mbae vae opaete Jesús re güɨrovia reve yogüɨreco vae reta pe. Jare aipɨɨ amoingueuca tembipɨɨrɨru pe cuimbae reta jare cuña reta. Ayucauca vi amogüe vae —jei Pablo—. \v 5 Sacerdote tenondegua jare opaete tenta pegua reta itenondegua reta ipuere omombeu peve cheregua. Jae reta oicuatía omee cheve tupapire araja vaera iru judío reta pe. Jayave aja Damasco cotɨ, aipɨɨ vaera tei Jesús re güɨrovia vae joco pe ñogüɨnoi vae reta, jare aru vaera tei Jerusalén pe, aiporarauca vaera tei chupe reta —jei—. \s1 Pablo jei quirai güɨrovia Jesús re \p \v 6 Erei che coiño ma Damasco güi aja yave, cuaraɨ ara mbɨte rupi yave, güɨramoiño metei tembipe tuicha vae ara güi oesape cheré. \v 7 Jare aa ɨvɨ re, jare aendu metei ñee jei cheve: Saulo, Saulo, ¿maera pa reyapo icavi mbae vae cheve? \v 8 Jayave che jae: ¿Quia pa co nde, cheYa? Jayave jae jei cheve: Che co jae Jesús Nazaret pegua. Nde reyapo icavi mbae vae cheve —jei, jei Pablo—. \v 9 Jare che ndive ñogüɨnoi vae reta oecha co tembipe, jare oquɨye reta. Erei mbaeti oendu mbae jei jocuae imiari cheve vae. \v 10 Jayave che aparandu: ¿Mbae pa ayapota, cheYa? Jare ñandeYa jei cheve: Epúa ecua Damasco pe, jare joco pe amombeucata ndeve opaete mbae roocuaita jese vae —jei, jei—. \v 11 Jayave che ndive ñogüɨnoi vae reta chepoco chereraja chererovae Damasco pe. Echa mbaeti etei chepuere amae, jocuae tembipe oesape yae cheré vae jeco pegua —jei—. \v 12 Jare oico joco pe metei cuimbae Ananías jee vae. Jae omboete Tumpa mboroócuai oyapo reve, jare opaete judío joco pe yogüɨreco vae reta imiari cavi jese. \v 13 Jae ou chepɨri. Oñemboɨ cheɨque pe jare jei: Saulo, nde co jae cherɨvɨ. Emae ye. Jare jupiveiño chepuere amae, jare aecha Ananías joco pe oi —jei Pablo—. \v 14 Jayave jae jei cheve: Ñanetenondegua reta iTumpa ndeparavo, reicuaa vaera jae jemimbota, jare reecha vaera jocuae jupi vae, jare reendu vaera iñee. \v 15 Echa remombeuta co jesegua opaete ɨvɨ pegua reta pe. Remombeuta chupe reta reecha jare reendu vae —jei, jei—. \v 16 ¿Maera pa añave rearo rei? Epúa eñembobautizauca reyerure reve chupe, nembaeyoa reta oñemboai vaera —jei, jei Pablo—. \s1 Jesús omondo Pablo judío mbae vae reta pe \p \v 17 Jayave ayu ye Jerusalén pe, jare ayerure ai rambueve Tumpa jo pe, chequera. \v 18 Jare aecha Jesús, jare jae jei cheve: Neangueco ecua ɨmambae Jerusalén güi. Echa ngaraa oipota güɨrovia nde remombeuta cheregua chupe reta vae —jei cheve, jei—. \v 19 Jayave che jae chupe: CheYa, jae reta oicuaa catu co quirai che ajase opaete judío reta itupao reta rupi añonouca vaera tembipɨɨrɨru pe jare ainupauca vaera nderé güɨrovia vae reta. \v 20 Jare oyuca reta yave Esteban nderegua omombeu vae, che vi ai joco pe, jare icavi cheve imano. Jare che añangareco oyuca vae reta jemimonde re —jae chupe, jei—. \v 21 Jayave jae jei cheve: Ecua. Echa che romondota mombɨrɨ judío mbae vae reta cotɨ —jei cheve, jei. \s1 Sundaro reta oipɨɨ Pablo \p \v 22 Jare Pablo cuae jei yave, tenta pegua reta mbaeti ma oipota oyeapɨsaca jese. Iñeeata reve jei reta: \p —Tomano jocuae cuimbae. Echa mbaeti icavi oico vaera —jei reta. \p \v 23 Jare iñeeata reta rambueve, ombovava jemimonde, jare ɨvɨcúi omombo ɨvate. \v 24 Jayave sundaro reta juvicha oyócuai sundaro reta güɨroique vaera Pablo jae reta yogüɨrecoa pe. Jare oyócuai vi oinupa reta vaera chicote pe oparandu chupe reve, oicuaa cavi vaera maera ra tenta pegua reta iñeeata jocorai icotɨ. \v 25 Erei sundaro reta oñapɨti yave tɨmasa pe, Pablo jei cien sundaro vae juvicha joco pe oi vae pe: \p —¿Jupi pa peinupa vaera metei romano mbaeti pejaa reve? \p \v 26 Cuae oendu yave, cien sundaro vae juvicha ojo sundaro reta juvicha pe jare jei chupe: \p —¿Mbae pa reyapota? Echa jocuae cuimbae metei romano co. \p \v 27 Jayave sundaro reta juvicha ou Pablo oia pe jare jei chupe: \p —Emombeu cheve, ¿Romano pa co nde? \p Jayave Pablo jei chupe: \p —Jae co. \p \v 28 Jayave sundaro reta juvicha jei ye chupe: \p —Che jeta yae amboepɨ ayeapo vaera romanora. \p Jayave Pablo jei chupe: \p —Erei che pɨpe voi aa. \p \v 29 Jayave yogüɨraja Pablo güi oparanduta tei chupe vae reta. Jare sundaro reta juvicha vi oquɨye, oicuaa yave jae romano co, oñapɨtiuca rambue. \s1 Pablo mburuvicha reta jóvai \p \v 30 Jare pɨareve pe sundaro reta juvicha oipota oicuaa cavi mbae re ra judío reta omboeco Pablo. Jae rambue oyora Pablo, jare oyócuai sacerdote reta itenondegua reta jare opaete iru mburuvicha reta oñemboatɨ vaera. Jayave güɨraja Pablo oñono jae reta jóvai. \c 23 \p \v 1 Jayave Pablo omae ngatu mburuvicha reta re jare jei: \p —Cherɨqueɨ reta, che jecuaeño aico cavi, chepɨa icavi anoi vaera Tumpa cotɨ. \p \v 2 Jayave sacerdote tenondegua Ananías jee vae oyócuai Pablo iyɨpɨ pe ñogüɨnoi vae reta ocua vaera iyuru re. \v 3 Jayave Pablo jei chupe: \p —Tumpa tocua nderé. Echa nde co jae ovapetea ti vae rami. Nde reguapɨ co rei chejaa vaera mboroócuai jei vae rupi. Erei reyavɨ mboroócuai. Echa reyócuai reta ocua vaera cheré —jei. \p \v 4 Jayave joco pe ñogüɨnoi vae reta jei chupe: \p —¿Maera pa nde rere ñee icavi mbae vae Tumpa isacerdote tenondegua pe? \p \v 5 Jayave Pablo jei: \p —Cherɨqueɨ reta, mbaeti aicuaa jae co sacerdote tenondegua. Echa oyecuatía oi: “Mbaetita rere ñee icavi mbae vae nderuvicha cotɨ” —jei. \p \v 6 Jare Pablo oecha yave amogüe jae reta saduceo reta jare amogüe fariseo reta, iñeeata reve jei mburuvicha reta ipɨte pe: \p —Cherɨqueɨ reta, che co jae metei fariseo, jare cheru vi co jae metei fariseo. Che arovia omanogüe vae reta oicove yeta co. Cuae jeco pegua pe reta chejaa pei —jei. \p \v 7 Jare cuae jei yave, oñemboyao oyougüi yatɨ vae reta, jare fariseo reta oyoaca saduceo reta ndive. \v 8 Echa saduceo reta jei omanogüe vae reta ngaraa ma oicove ye. Jei vi mbaeti co oi araɨgua jare espíritu. Erei fariseo reta güɨrovia oime co. \v 9 Jare oyoaca reta oyoupi. Jare opúa amogüe fariseo pegua mboroócuai re oporomboe vae reta jare jei: \p —Mbaeti etei ore rovae teco cuae cuimbae re. Güɨramoi metei espíritu ani araɨgua imiari chupe. Agüɨye yayovaicho Tumpa ndive —jei reta. \p \v 10 Jare jeiete oyoaca reta oyoupi yave, sundaro reta juvicha oñemongueta güɨramoi oyuca retata Pablo, jare oyócuai sundaro reta yogüeru vaera güɨraja Pablo jae reta ipɨte güi sundaro reta yogüɨrecoa pe. \p \v 11 Jare pɨareve pe pɨtu yave ñandeYa oyecuaa Pablo pe jare jei chupe: \p —Eñemoatangatu, Pablo. Chemombeu ma Jerusalén pe. Chemombeuta co Roma pe vi. \s1 Judío reta oipota tei oyuca Pablo \p \v 12 Jayave pɨareve pe amogüe judío reta oñomboemboe, jare oyepopeyu reve iyee jei mbaetita ocaru jare oɨu, oyuca regua Pablo. \v 13 Jare cuimbae cuae jei oyepopeyu reve iyee vae reta cuarenta oasa. \v 14 Jayave jae reta yogüɨraja sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta pe jare jei chupe reta: \p —Ore roe ma royepopeyu reve oreyee mbaetita rocaru, royuca regua Pablo. \v 15 Jae rambue pe reta iru mburuvicha reta ndive pemombeu sundaro reta juvicha pe togüeru Pablo peve pɨareve. Jae oñemongueta teita pe reta peipota peparandu cavi ete chupe mbae oyapo vae re. Jayave ore rocatɨrota roi jese royuca vaera, ndei ou ovae mbove —jei reta. \p \v 16 Erei Pablo jeindɨ imembɨ cuimbae oicuaa yave jae reta ocatɨrota Pablo re, ojo oique sundaro reta yogüɨrecoa pe, jare omombeu Pablo pe. \p \v 17 Jayave Pablo oeni metei cien sundaro vae juvicha jare jei chupe: \p —Eraja cuae cunumi nderuvicha pɨri. Echa oipota mbae omombeu chupe —jei. \p \v 18 Jayave cien sundaro vae juvicha güɨraja cunumi juvicha pɨri, jare jei chupe: \p —Pablo oyepɨɨ oi vae chereni, jare chemoñera aru vaera ndepɨri cuae cunumi. Echa oipota mbae omombeu ndeve —jei. \p \v 19 Jayave sundaro reta juvicha oipɨɨ cunumi ipo pe, jare güɨraja iru vae reta ñogüɨnoia güi. Jayave oparandu chupe: \p —¿Mbae pa remombeuta cheve? \p \v 20 Jayave cunumi jei chupe: \p —Judío reta oñomboemboe ma, jare nemoñerata Pablo rerajauca vaera pɨareve mburuvicha reta pe. Oipota nde reñemongueta tei vaera jae reta oparandu cavi eteta chupe mbae oyapo vae re —jei—. \v 21 Erei agüɨye erovia. Echa judío reta ocatɨrota jese. Jae reta cuarenta oasa. Jei reta oyepopeyu reve iyee mbaetita ocaru jare oɨu, oyuca regua Pablo. Jare añave oaro ñogüɨnoi, güɨramoi rerajauca pegua —jei chupe. \p \v 22 Jayave sundaro reta juvicha jei cunumi pe: \p —Agüɨye emombeu quia pe cuae remombeu cheve vae. \p Jayave omondo cunumi. \s1 Omondo reta Pablo mburuvicha guasu Félix jee vae pe \p \v 23 Jayave sundaro reta juvicha oeni mócoi cien sundaro vae juvicha jare jei chupe reta: \p —Pemboyupavo doscientos sundaro reta, jare setenta sundaro cavayu re opo vae reta, jare doscientos sundaro mi güɨraja vae reta, yogüɨraja vaera Cesarea pe mboapɨ ora ma pɨtu yave. \v 24 Jare peeca Pablo opoara, peraja cavi vaera mburuvicha guasu Félix pɨri —jei chupe reta. \p \v 25 Jayave jae oicuatía metei tupapire pe corai: \v 26 Félix. Nde co jae mburuvicha guasu oñemboeteuca vae. Che co jae Claudio Lisias. Amondo tamaraeme ndeve. \v 27 Judío reta oipɨɨ cuae cuimbae, jare oyucata tei. Jayave che aja sundaro reta ndive aepɨ chugüi reta. Echa jeracua cheve jae romano co. \v 28 Jare aipota aicuaa maera ra jae reta omboeco. Jae rambue araja judío reta juvicha reta yatɨa pe. \v 29 Joco pe aicuaa jae reta omboeco iporoócuai re. Erei jae mbaeti oyapo teco omano vaera ani oi vaera tembipɨɨrɨru pe. \v 30 Erei jeracua cheve judío reta ocatɨrota jese. Jae rambue jupiveiño amondo ndecotɨ. Jare ayócuai omboeco vae reta oñeapo vaera jese ndeve teco oyapo chupe reta vae re. Jaeño ma. Jocorai oicuatía. \p \v 31 Jayave pɨtu yave sundaro reta güɨraja Pablo tenta Antípatris pe, juvicha oyócuai rami. \v 32 Jayave pɨareve pe sundaro cavayu re opo vae reta güɨraja Pablo, jare iru sundaro reta yogüeru ye yogüɨrecoa pe. \v 33 Jare yogüɨraja ovae yave Cesarea pe, sundaro reta omoeterenga Pablo tupapire reve mburuvicha guasu pe. \v 34 Jare opa omongueta yave tupapire, mburuvicha guasu oparandu Pablo pe quia tenta pegua ra jae. Jare oicuaa yave Cilicia pegua co, \v 35 jei Pablo pe: \p —Tayeapɨsaca nderé, yogüeru yave nemboeco vae reta. \p Jayave oyócuai sundaro reta oñangareco vaera jese Herodes jo tuicha vae pe. \c 24 \s1 Pablo imiari Félix pe \p \v 1 Cinco ara ma oasa yave, yogüeru sacerdote tenondegua Ananías, amogüe tenta pegua reta itenondegua reta, jare metei cuimbae Tértulo jee vae. Cuae cuimbae iyaracuaa catu imiari vaera. Jae reta oñeapo Pablo re mburuvicha pe. \v 2 Jare Pablo oñeeni ma yave, Tértulo omboɨpɨ omboeco Pablo. Jae jei Félix pe: \p —Ndereco pegua orepɨacatu roico. Ndearacuaa jeco pegua reporoócuai cavi jeta mbaembae re orerenta pe. \v 3 Nde co jae oreruvicha romboete vae. Opaete que rupi jecuaeño royapo yasoropai ndeve opaete cuae re —jei—. \v 4 Ndepɨacavi rambue, romoñera reyeapɨsaca vaera oreñee re michi peguaño, agüɨye vaera romambeco mbatee —jei—. \v 5 Echa roicuaa ma cuae cuimbae oporomboavai metei mbaerasɨ rami. Jae omboemboe judío opaete ɨvɨ ñogüɨnoi vae reta. Jare jae co metei Nazareno pegua reta itenondegua —jei Tértulo Félix pe—. \v 6 Jae oipota vi oyapo jupi mbae vae Tumpa jo pe. Erei ore roipɨɨ, jare rojaata tei oreporoócuai pe oyecuatía oi vae rupi. \v 7 Erei sundaro reta juvicha Lisias ou omoata oregüi orenupa reve. \v 8 Jare oyócuai omboeco vae reta yogüeru vaera ndepɨri. Nde etei rejaa yave, reicuaata opaete romboeco vae —jei. \p \v 9 Judío reta vi jei añete co opaete cuae mbaembae. \v 10 Jayave mburuvicha guasu opovee Pablo re imiari vaera. Jayave Pablo jei: \p —Che aicuaa catu co nde ɨma yae ma rejaa cuae cherenta pegua reta. Jae rambue ayerovia reve chemiarita ayeepɨ vaera —jei—. \v 11 Nde ndepuere reicuaa rami, doce ara ramo aja güire Jerusalén pe, amboete vaera Tumpa. \v 12 Jare cuae reta mbaeti cherecha ayoaca quia ndive, ani amboemboe tenta pegua reta Tumpa jo pe, ani itupao reta pe, ani tenta rupi —jei—. \v 13 Añete chemboeco ma cuae mbaembae re. Erei mbaeti mbae añete vae ipuere omombeu ndeve cuae mbaembae re —jei Pablo—. \v 14 Erei cuae amombeu ndeve. Che aico Jesús re arovia reve, jare jocorai ayeócuai chetenondegua reta iTumpa pe, yepe tei judío reta jei aico metei moromboe mbaeti añete vae re. Echa che arovia opaete mboroócuai pe oyecuatía oi vae, jare Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe —jei—. \v 15 Che arovia Tumpa omoingove yeta co omanogüe vae reta. Jae omoingoveta jupi vae reta jare jupi mbae vae reta. Jocuae cuae reta vi güɨrovia. \v 16 Jae rambue che jecuaeño aipota chepɨa icavi anoi vaera Tumpa cotɨ jare ɨvɨ pegua reta cotɨ —jei—. \p \v 17 Che mbovɨ año ma mbaeti aico cherenta pe. Jaeramo ayu ye, mbota reta aru vaera paravete vae reta peguara jare Tumpa peguara. \v 18 Jare cuae ayapo ai rambueve, amogüe Asia pegua judío reta cherecha Tumpa jo pe. Joco pe ayetɨo ai Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami. Mbaeti co añemboatɨ jeta vae ndive. Mbaeti vi tecorai ayapo —jei—. \v 19 Icavi tei co jocuae judío reta yogüeru vaera cuae pe oñeapo ndeve cheré, oime yave mbae chemboeco jese vae —jei Pablo Félix pe—. \v 20 Cuae reta etei tomombeu ndeve mbae nunga teco ovae cheré, mburuvicha reta jóvai añemboɨ yave. \v 21 Güɨramoi jaeño metei mbae re ipuere chemboeco. Mburuvicha reta ipɨte pe ai rambueve, cheñeeata reve jae: Omanogüe vae reta oicove yeta vae re pe reta chejaa pei cuae ara. Jocorai jae —jei. \p \v 22 Jare Félix cuae oendu yave, oyopia judío reta. Echa jae oicuaa catu Jesús re güɨrovia vae reta iporogüɨrovia regua. Jae rambue jei judío reta pe: \p —Sundaro reta juvicha Lisias ou yave, ajaata cuae pemombeu cheve vae re. \p \v 23 Jayave Félix oyócuai cien sundaro vae juvicha oñangareco vaera Pablo re. Erei oyócuai vi omaeño vaera oicoiño, jare agüɨye vaera oyopia jentara reta, ou yave ipɨri oyeócuai chupe vaera. \p \v 24 Mbovɨ ara rupi Félix ou jembireco Drusila jee vae ndive. Drusila co jae metei judía. Jayave Félix oeni Pablo, jare oyeapɨsaca quirai yaroviata co Jesucristo re vae re. \v 25 Jare Pablo jei chupe quirai icavi yayapo vaera jupi vae, jare yayeopia vaera ñanderete oipota vae güi, jare quirai Tumpa ojaata ɨvɨ pegua reta. Jayave Félix oquɨye jare jei Pablo pe: \p —Ecuaño rani. Chepuere yave, toroeni ye curi. \p \v 26 Erei Félix oipota tei vi Pablo omee vaera corepoti chupe, oyorauca vaera. Jae rambue güeruruca aveiño, imiari vaera jae ndive. \v 27 Erei mócoi año ma oasa yave, Porcio Festo ou oipoepɨ Félix. Jare Félix oipota omboyerovia judío reta rambue, oeya Pablo tembipɨɨrɨru pe. \c 25 \s1 Pablo oipota ojo mburuvicha guasu César jee vae pe \p \v 1 Festo ou ovae yave jocuae ɨvɨ pe, mboapɨ ara ma oasa yave, ojo Cesarea güi Jerusalén pe. \v 2 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare judío reta itenondegua reta imiari chupe Pablo jeco re, jare omoñera \v 3 oyapo vaera icavi vae chupe reta, güeruruca vaera Pablo Jerusalén pe. Jare jae reta ocatɨrota jese tape rupi, oyuca vaera. \v 4 Erei Festo jei chupe reta: \p —Ore roñangareco roi Pablo re Cesarea pe, jare che ajaata joco pe curi. \v 5 Pepuere yave, pecua cherupíe. Jare oyapo yave teco icavi mbae vae jocuae cuimbae, peñeapo jese —jei chupe reta. \p \v 6 Jayave Festo opɨta güire joco pe güɨramoi ocho ani diez ara, ou ye Cesarea pe. Jayave pɨareve pe oguapɨ oporojaaa pe, jare güeruruca Pablo. \v 7 Jare Pablo ou ma yave, judío Jerusalén güi yogüeru vae reta oñemboɨ Pablo iyɨvɨ rupi jare omboeco jeta icavi mbae vae re. Erei mbaeti ipuere oicuauca cuae teco oipota omboya jese vae añete co. \v 8 Jayave Pablo jei oyeepɨ vaera: \p —Mbaeti etei ayovaicho judío reta iporoócuai ndive, ani Tumpa jo ndive, ani César ndive. \p \v 9 Erei Festo oipota omboyerovia judío reta. Jae rambue oparandu Pablo pe: \p —¿Reipota pa reo Jerusalén pe, che rojaa vaera joco pe cuae teco reta re? \p \v 10 Erei Pablo jei chupe: \p —César ndeócuai reporojaa vaera, jare icavi co nde chejaa vaera cuae pe. Mbaeti etei teco ayapo judío reta cotɨ. Nde etei reicuaa cuae —jei—. \v 11 Oime yave teco ayapo icotɨ, ani oime yave mbae ayapo amano vaera, ngaraa ayerure ndeve ayeepɨ vaera mano güi. Erei cuae teco oipota omboya cheré vae mbaeti ayapo yave, ngaraa quia ipuere chemoeterenga chupe reta. Aipota César chejaa vaera —jei chupe. \p \v 12 Jayave Festo imiari iru mburuvicha reta ndive. Jayave jei Pablo pe: \p —Reipota César nejaa vaera. César pɨri reota —jei. \s1 Pablo Agripa jare Berenice jóvai \p \v 13 Jare mbovɨ ara ma oasa yave, mburuvicha guasu Agripa jare jeindɨ Berenice yogüeru Cesarea pe, oyapo vaera maraetei Festo pe. \v 14 Jare jeta ara ma joco pe ñogüɨnoi yave, Festo omombeu mburuvicha guasu pe Pablo regua. Jei chupe: \p —Oime cuae pe oi metei cuimbae Félix oeya tembipɨɨrɨru pe vae. \v 15 Jerusalén pe aja yave, judío pegua sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta omombeu cheve cuae cuimbae regua. Jae reta chemoñera che jae vaera icavi co oyeyucauca vaera —jei—. \v 16 Erei che jae chupe reta: Mbaeti romano reta jeco omoeterenga vaera quia, ndei omboeco vae reta yogüeru oñeapo jese mbove, jare ndei oyeepɨ omboeco vae reta güi mbove —jae chupe reta, jei—. \v 17 Jae rambue jae reta yogüeru ovae yave, mbaeti aaro. Pɨareve pe aguapɨ aporojaaa pe, jare aruruca jocuae cuimbae —jei—. \v 18 Jare omboeco vae reta joco pe ñogüɨnoi, erei mbaeti omombeu cheve jocuae nunga teco che añemongueta tei omboyata jese vae. \v 19 Jaeño omboeco reta jae iporogüɨrovia re, jare vi metei cuimbae Jesús jee vae re. Jocuae Jesús omano ma. Erei Pablo jei oicove ye co —jei—. \v 20 Che mbaeti aicuaa mbae ra ayapota cuae re. Jae rambue aparandu Pablo pe oipota ra ojo Jerusalén pe, joco pe che ajaa vaera cuae mbaembae re. \v 21 Erei Pablo oipota roñangareco vaera jese, Augusto ojaa vaera. Jae rambue ayócuai sundaro reta oñangareco vaera jese, César pe chepuere amondo regua —jei. \p \v 22 Jayave Agripa jei Festo pe: \p —Che vi aipota ayeapɨsaca jocuae cuimbae re. \p Jayave Festo jei chupe: \p —Pɨareve reyeapɨsacata jese. \p \v 23 Jayave pɨareve pe Agripa jare Berenice yogüeru jemimonde ipora vae reve, jare oique reta Festo oporojaaa pe sundaro reta juvicha reta jare tenta pegua reta itenondegua reta ndive. Jayave Festo oyócuai güeru vaera Pablo. \v 24 Jayave Festo jei: \p —Mburuvicha guasu Agripa, jare opaete pe reta cuae pe pei vae, co oi cuae cuimbae. Opaete judío Jerusalén pegua reta jare cuae pegua reta chemoñera iñeeata reve jae omano vaera —jei—. \v 25 Erei che mbaeti avae teco jese omano vaera. Jare jae etei oipota mburuvicha guasu Augusto ojaa vaera. Jae rambue añemongueta ma amondo vaera icotɨ —jei—. \v 26 Erei mbaeti aicuaa mbae ra aicuatiata cheruvicha pe. Jae rambue aruruca peróvai, jare nderóvai etei, mburuvicha guasu Agripa, aicuaa vaera mbae ra aicuatiata, opa ñaparandu chupe yave —jei chupe reta—. \v 27 Echa añemongueta mbaeti co icavi ñamondo vaera metei tembipɨɨ ñamombeu mbae reve mbae tembipɨɨ re oñeapo vae reta omboeco jese vae —jei. \c 26 \s1 Pablo imiari Agripa pe \p \v 1 Jayave Agripa jei Pablo pe: \p —Ndepuere nemiari ndeyee. \p Jayave Pablo omopúa ipo, jare corai imiari iyee: \p \v 2 —Mburuvicha guasu Agripa, ayerovia quirai añave chemiarita cheyee nderóvai opaete judío reta chemboeco vae re. \v 3 Echa nde reicuaa catu opaete judío reta jeco jare iyoaca. Jae rambue romoñera reyeapɨsaca vaera cheré ndepɨaguasu reve —jei—. \s1 Quirai Pablo oyapo ndei güɨrovia Jesús re mbove \p \v 4 Chetaɨrusu güive aico cherentara reta ndive Jerusalén pe, jare judío reta oicuaa catu quirai aico. \v 5 Jae reta oicuaa catu vi quirai iyɨpɨ güive che aico moromboe fariseo pegua re. Cuae moromboe pegua reta oipota yayapo cavi yae vaera iporomboe jeigüe. Jae reta ipuere chemombeu ndeve, oipota yave —jei—. \v 6 Jare añave che arovia Tumpa oyapota co ñanetenondegua reta pe güɨrocuavee vae. Jae rambue judío reta oñeapo cheré —jei Pablo—. \v 7 Jare jocuae doce ñanetenondegua reta iñemoña reta vi güɨrovia Tumpa oyapota co güɨrocuavee vae. Jae rambue oyeócuai reta Tumpa pe iquɨreɨ reve ara rupi jare pɨtu rupi. Mburuvicha guasu Agripa, cuae che arovia rambue, judío reta chemboeco —jei—. \v 8 ¿Maera pa mbaeti perovia Tumpa ipuere omoingove ye omanogüe vae reta? —jei chupe reta—. \s1 Pablo oyapo icavi mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe \p \v 9 Che añemongueta tei chepɨa pe icavi co ayapo vaera jeta icavi mbae vae Jesús Nazaret pegua re güɨrovia vae reta cotɨ. \v 10 Jare jocorai ayapo Jerusalén pe. Sacerdote reta itenondegua reta mbaepuere omee cheve yave, añono tembipɨɨrɨru pe jeta oporogüɨrovia vae reta. Jare ndei oyeyucauca mbove, che vi iru vae reta ndive jae omanota co —jei—. \v 11 Jare jeta yae ainupauca opaete judío reta itupao reta rupi, jare aipota jae reta jei vaera icavi mbae vae Jesús cotɨ. Jare chepochɨ yae ma chupe reta rambue, ayapo icavi mbae vae chupe reta tenta ambué vae reta rupi —jei—. \s1 Pablo jei quirai güɨrovia Jesús re \p \v 12 Cuae ayapo aico rambueve, sacerdote reta itenondegua reta omee cheve mbaepuere chemondo Damasco cotɨ. \v 13 Jare cuaraɨ ara mbɨte yave tape rupi aja rambueve, mburuvicha guasu, aecha metei tembipe ara güi tanta yae oesape cuaraɨ güi vae. Tembipe oesape cheré jare cherupíe yogüɨraja vae reta re —jei—. \v 14 Jare opareve roa ɨvɨ re, jare che aendu metei ñee hebreo iñee pe jei cheve: Saulo, Saulo, ¿maera pa reyapo icavi mbae vae cheve? Nde co jae metei güeye ɨvɨra jacuarovi vae re opatara vae rami. Jae rambue reiporara rei —jei cheve, jei—. \v 15 Jayave che aparandu: ¿Quia pa co nde, cheYa? Jare ñandeYa jei: Che co jae Jesús. Nde reyapo icavi mbae vae cheve. \v 16 Erei epúa eñemboɨ. Che aipota reyeócuai vaera cheve, jare remombeu vaera aicuauca ndeve jare aicuaucata ndeve vae. Echa cuae jeco pegua ayecuaa ndeve —jei, jei Pablo—. \v 17 Jare che roepɨta nerentara reta güi jare judío mbae vae reta güi. Echa romondota icotɨ, \v 18 remomae reta vaera, jare oyerova reta vaera pɨtumimbi güi tembipe cotɨ, jare Satanás güi Tumpa cotɨ. Cuae oyapo reta yave, Tumpa iñɨrota chupe reta imbaeyoa reta re cheré güɨrovia rambue, jare omeeta chupe reta imbaera iru oñeñono tee Tumpa peguara vae reta ndive —jei, jei—. \s1 Pablo oyapo Jesús oyócuai vae \p \v 19 Jae rambue, mburuvicha guasu Agripa, mbaeti cheateɨ ayapo vaera Tumpa oicuauca cheve ayapo vaera vae. \v 20 Echa tenonde amombeu Damasco pegua reta pe. Jayave amombeu vi Jerusalén pegua reta pe, opaete Judea pegua reta pe, jare judío mbae vae reta pe. Amombeu chupe reta oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, jare oyerova vaera Tumpa cotɨ. Amombeu vi chupe reta oyapo vaera icavi vae, iru vae reta oicuaa vaera oeya ma co iñemongueta icavi mbae vae —jei—. \v 21 Cuae jeco pegua, amogüe judío reta chepɨɨ Tumpa jo pe, jare oipota tei cheyuca. \v 22 Erei Tumpa chemborɨ rambue, oimeño aico cuae ara. Moisés jare iru Tumpa iñee aracae omombeu vae reta imiari oyeapota vae re. Che vi amombeu jocuae mbaembae michia reta jare ocuacuaagüe reta pe —jei—. \v 23 Echa jae reta jei Cristo oiporarañotai co, jare jae tenonde oicove yeta co ou omanogüe vae reta ipɨte güi, oechauca vaera tembipe judío reta jare judío mbae vae reta pe —jei Pablo chupe reta. \s1 Pablo jei tei Agripa pe oporogüɨrovia vaera \p \v 24 Jare Pablo jocorai imiari iyee yave, Festo iñeeata reve jei: \p —Pablo, nemboquere ma. Jeta yae mbaembae re reñemboe rambue, nemboquere ma —jei chupe. \p \v 25 Erei Pablo jei chupe: \p —Mbaeti co chemboquere, mburuvicha guasu Festo. Che jae ndeve vae añete vae jare aracuaa pegua co —jei—. \v 26 Echa mburuvicha guasu Agripa oicuaa catu cuae mbaembae regua, jare chepuere chemiari chupe aipoɨu mbae reve. Aicuaa jae oicuaa catu cuae mbaembae regua. Echa cuae mbaeti oyeapo vɨari —jei chupe—. \v 27 Mburuvicha guasu Agripa, ¿rerovia pa Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe? Che aicuaa rerovia co —jei Agripa pe. \p \v 28 Jayave Agripa jei Pablo pe: \p —Reipota tei ndipo ɨmambae cheapo cristianora. \p \v 29 Jayave Pablo jei chupe: \p —Ayerure Tumpa pe, ɨmambae ani ɨma pe, nde jare opaete iru añave oyeapɨsaca cheré vae reta peyeapo vaera che rami, erei agüɨye vaera penoi cuae nunga cadena —jei. \p \v 30 Jare Pablo jocorai jei ma yave, oñemboɨ reta mburuvicha guasu Agripa, mburuvicha guasu Festo, Berenice, jare jae reta ndive oguapɨ ñogüɨnoi vae reta. \v 31 Jare oe reta icatu pe yave, jei oyoupe: \p —Cuae cuimbae mbaeti mbae oyapo omano vaera ani oi vaera tembipɨɨrɨru pe. \p \v 32 Jare Agripa jei Festo pe: \p —Yayorata tei cuae cuimbae, mbaeti yave oipota César ojaa vaera. \c 27 \s1 Omondo reta Pablo Roma pe \p \v 1 Jare mburuvicha reta oñemongueta ma yave icavi co rojo vaera ɨvɨ Italia cotɨ, omoeterenga reta Pablo jare amogüe iru tembipɨɨ reta metei cien sundaro vae juvicha Julio jee vae pe. Jae co metei atɨ Augusto jee vae pegua. \v 2 Jare rojo joco güi metei buque tenta Adramita pegua pe. Cuae ojota Asia pegua tenta ɨ guasu jembeɨ pe ñogüɨnoi vae reta pe. Jare ojo orerupíe Aristarco Tesalónica pegua. Tesalónica ɨvɨ Macedonia pegua co. \v 3 Pɨareve pe rojo rovae tenta Sidón pe. Jare Julio ipɨacavi Pablo pe. Jae rambue omaeño jese ojo vaera opou iñeiru reta pɨri, jae reta oñangareco vaera jese. \v 4 Jayave joco güi rojo ye ɨ guasu rupi, jare roasa Chipre icupe rupi, agüɨye vaera ɨvɨtu orerovaiti. \v 5 Jayave roasa ɨ guasu Cilicia jare Panfilia jóvai oi vae rupi, jare rojo rovae tenta Mira pe. Mira ɨvɨ Licia pegua co. \p \v 6 Jare joco pe cien sundaro vae juvicha ovae metei buque Alejandría pegua ojota Italia cotɨ vae, jare pɨpe oremboyeupi. \v 7 Jeta ara rojo mbegüe yae, jare yavai yae rojo vaera rovae tenta Gnido jóvai, ɨvɨtu orerovaiti rambue. Jare Gnido güi rojo ɨvɨ Creta icupe rupi ɨvɨ Salmón jóvai. \v 8 Jare rojo ɨvɨ iyɨ́vɨri, erei yavai yae rojo vaera rovae tenta Bellos Puertos pe. Cuae güi coiño oi tenta Lasea. \p \v 9 Jare ɨma yae ma roguata rambue, mbaeti ma icavi rojo ye vaera ɨ guasu rupi. Echa oasa ma ara judío reta ocaru mbae pegua reta. Jayave Pablo omboaracuaa jei: \p \v 10 —Cherɨvɨ reta, yajaño yave, che aicuaa ocañɨta co voɨta reta jare buque, jare ñande vi güɨramoi ñamanota —jei. \p \v 11 Erei cien sundaro vae juvicha güɨrovia buque güɨroata vae reta juvicha jare buque iya iñee Pablo iñee güi. \v 12 Jare jocuae buque opɨtaa mbaeti icavi ropɨta vaera opaete iroɨ iara reta pegua. Jae rambue jeta ore ndive ñogüɨnoi vae reta omboaracuaa rojo vaera joco güi. Jei reta güɨramoi orepuereta rojo rovae tenta Fenice pe, ropɨta vaera joco pe iroɨ iara reta pegua. Fenice co jae metei buque opɨtaa Creta pegua. Joco güi ɨ guasu oyecuaa cuaraɨ oea cotɨ. \s1 Ɨvɨtu tanta vae ɨ guasu pe \p \v 13 Jare ɨvɨtu omboɨpɨ oyevɨ mbegüe catu yave, jae reta oñemongueta tei icavita rojo vaera. Jayave buque güɨroata vae reta oupi buque iyepɨtasoa, jare rojo Creta iyɨ́vɨri coiño ɨvɨ güi. \v 14 Erei ndei ɨma mbove oñoovaiti buque ndive ɨvɨtu guasu Euroclidón jee vae. \v 15 Jare ɨvɨtu oipota omboyerova buque, jare mbaeti ma orepuere romosɨmbi ɨvɨtu cotɨ. Jayave romaeño ɨvɨtu re orereraja vaera. \v 16 Jayave rojo güire ɨvɨ michi vae Clauda icupe rupi, jaimei roupi buque-raɨ buque jaɨcue rombotɨrɨrɨ rogüɨraja vae. \v 17 Jare roupi ma yave buque pe, buque güɨroata vae reta oyocua buque piola pe. Jare oñemongueta güɨramoi ojota oyepócoi Sirte jee vae pe, jare oquɨye reta. Echa Sirte pe ɨ mbaeti co tɨpɨ. Jae rambue ombogüeyɨ reta ɨvɨtu omoaña buque pɨpe vae tuicha vae ɨvate güi. Jare jocorai ɨvɨtu orereraja. \v 18 Jare jecuaeño tanta yae ɨvɨtu oreve. Jae rambue pɨareve pe buque güɨroata vae reta omboɨpɨ omombo voɨta reta. \v 19 Jare mboapɨ araa pe orepo pe etei romombo jocuae ɨvɨtu omoaña buque pɨpe vae ɨvate güi ombogüeyɨ reta vae. \v 20 Mbaeti oyecuaa cuaraɨ jare yasɨtata jeta ara ma, jare jecuaeño tanta yae ɨvɨtu oreve. Mbaeti ma roicuaa quirai roñemboasa vaera. \p \v 21 Jare ɨma ma mbaeti rocaru yave, Pablo oñemboɨ orepɨte pe jare jei: \p —Cuimbae reta, peyeapɨsacata tei co cheñee re, agüɨye vaera tei yayu Creta güi pemocañɨ cuae mbaembae. \v 22 Erei añave che jae peve peñemoatangatu vaera. Echa ngaraa quia omano pepɨte pe. Jaeño buque ocañɨta —jei—. \v 23 Echa pɨare oyecuaa cheve metei araɨgua Tumpa pe oyeócuai vae. Che co jae Tumpa imbae, jare chupe ayeócuai —jei Pablo—. \v 24 Araɨgua jei cheve: Pablo, agüɨye equɨye. Reoñotai co reñemboɨ César jóvai. Jare Tumpa ipɨacavi nde ndive rambue, oepɨta vi opaete cuae nderupíe yogüɨraja vae reta —jei cheve, jei—. \v 25 Jae rambue, cuimbae reta, peñemoatangatu. Echa che arovia Tumpa, jare jae jei cheve vae oyeapota co. \v 26 Erei yajañotai co ñavae metei ɨvɨ oia pe —jei. \p \v 27 Jare catorce araa pe, ɨvɨtu orereraja rambueve ɨ guasu Adriático rupi, pɨare catu yave buque güɨroata vae reta oñemongueta coiño ma yogüɨraja ɨvɨ güi. \v 28 Jayave ombogüeyɨ ɨ tɨpɨgüe ojaa vaera, jare oicuaa ɨ tɨpɨgüe oi treinta y siete metro rupi. Jare rojo catu mi ye yave, ojaa ye, jare oicuaa ɨ tɨpɨgüe oi veintiocho metro rupi. \v 29 Jayave oñemongueta güɨramoi oyepocoita ita reta re, jare oquɨye reta. Jayave ombogüeyɨ reta buque jaɨcue cotɨ irundɨ buque iyepɨtasoa reta. Jare omoangueco coe vaera. \v 30 Jare buque güɨroata vae reta oipota tei otecuarai buque güi. Jae rambue ombogüeyɨ buque-raɨ ɨ pe. Oipota iru reta oñemongueta vaera jae reta ombogüeyɨta buque jenonde cotɨ buque iyepɨtasoa reta. \v 31 Jayave Pablo jei cien sundaro vae juvicha jare sundaro reta pe: \p —Cuae reta mbaeti yave opɨta buque pe, ngaraa pepuere peñemboasa. \p \v 32 Jayave sundaro reta oyasɨa buque-raɨ icha, jare omaeño ojo ocañɨ. \p \v 33 Jare coeta ma yave, Pablo omboaracuaa opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta ocaru vaera. Jei chupe reta: \p —Catorce ara ma peñemambeco, jare mbaeti pecaru. \v 34 Jae rambue che pomoñera pecaru, pepɨrata vaera. Echa ngaraa ocañɨ pea ave peaca güi —jei. \p \v 35 Jare cuae jei güire, oipɨɨ mbɨyape, jare omee yasoropai Tumpa pe opaete vae jovaque. Jayave opɨsae mbɨyape jare jou. \v 36 Jayave opaete jae reta oñemoatangatu, jare ocaru reta vi. \v 37 Jare opaete roico buque pe vae co doscientos setenta y seis. \v 38 Jare opareve jɨvata yave, omombo reta trigo ɨ pe, jare jocorai ombovevɨi buque. \s1 Buque oicomegua \p \v 39 Jare coe ma yave, mbaeti oicuaa reta jocuae ɨvɨ. Erei oecha reta metei ɨ jugua jare ɨvɨ ipecavi joco pe. Jae rambue jocotɨ oipota reta omondo buque, ipuere yave. \v 40 Jayave jae reta omombo oeya ɨ pe buque iyepɨtasoa reta, jare omongúe buque güɨrovaa icha. Jayave oupi ɨvɨtu omoaña buque pɨpe vae michi vae, jare yogüɨraja ɨvɨ ipecavi vae cotɨ. \v 41 Jayave buque ojo oyererocua ɨvɨcuiti re oyepócoi ndei ojo ovae ɨ jugua pe mbove. Echa joco pe ɨ oyoasa oi. Jare buque iti oyeatɨca opɨta, jare mbaeti ye omɨi. Jayave ɨ yacharagua yae rambue, oyoca buque jaɨcue. \v 42 Jare sundaro reta oipota tei oyuca tembipɨɨ reta, agüɨye vaera quia otecuarai, oɨtai yave. \v 43 Erei cien sundaro vae juvicha oipota oepɨ Pablo. Jae rambue jei sundaro reta pe agüɨye vaera oyuca reta. Oyócuai ipuere oɨtai vae reta rani oa vaera ɨ pe, yogüɨraja vaera ovae ɨvɨ pe. \v 44 Jare oyócuai iru reta yogüɨraja vaera ɨvɨrape re ani oipotagüe buque pe oi vae re. Jare jocorai opareve yogüɨraja cavi ovae ɨvɨ pe. \c 28 \s1 Pablo Malta pe \p \v 1 Opareve roe ma ɨvɨ pe yave, roicuaa jocuae ɨvɨ jee co Malta. \v 2 Jare joco pegua reta ipɨacavi yae oreve. Echa oremboresive cavi, jare oyatapɨ, ama oquɨ jare iroɨ rambue. \v 3 Jare Pablo omboatɨ yepea, jare oñono tata re. Jayave metei mboi tata güi oe otecuarai, jare oyepócoi Pablo ipo re, oichuu yave. \v 4 Jare joco pegua reta oecha yave mboi osagüɨu oi Pablo ipo re, jei reta oyoupe: \p —Añetete yepe cuae cuimbae oporoyuca vae co. Yepe tei mbaeti omano ɨ guasu pe, erei ngaraa ipuere oicove, mbaeti jupi rambue. \p \v 5 Erei Pablo omotumo ipo güi mboi tata pe, jare mbaeti mbae oyeapo chupe. \v 6 Jare joco pegua reta oñemongueta tei iruruta ani güɨramoi oata jare omanota. Erei jae reta oaro tei ma ɨma yave, oecha mbaeti mbae oyeapo chupe. Jayave jae reta mbaeti ma oñemongueta tenonde rami. Jei reta ma: \p —Cuae cuimbae metei tumpa co. \p \v 7 Jare jocuae ɨvɨ pegua reta juvicha Publio jee vae güɨnoi jocoropi iɨvɨ reta. Jae oremboresive cavi, jare oremongaru mboapɨ ara. \v 8 Jare Publio tu imbaerasɨ oi jupa pe. Jacu jare jepotiugüɨ. Pablo ojo omae jese. Jare oyerure Tumpa pe güire, oñono ipo jese, jare ombogüera. \v 9 Jare cuae oyeapo güire, iru imbaerasɨ vae jocuae ɨvɨ pegua reta yogüeru, jare Pablo ombogüera vi. \v 10 Jayave jae reta orembopota jeta mbaembae pe. Jare royeupi ye yave buque pe, omboyeupi vi oreve mbaembae roipota vae. \s1 Pablo ojo ovae Roma pe \p \v 11 Jare mboapɨ yasɨ ma oasa yave, rojo joco güi metei buque Alejandría pegua pe. Cuae buque opɨta jocuae ɨvɨ pe, iroɨ iara reta omboasa vaera. Buque iti re ñogüɨnoi chaguaquiraanga ɨvɨra pegua Cástor jare Pólux jee vae. \v 12 Jayave rojo rovae tenta Siracusa pe, jare ropɨta joco pe mboapɨ ara. \v 13 Jayave joco güi royere jare rojo rovae tenta Regio pe. Jayave pɨareve pe oyevɨ ɨvɨtu, jare pɨareve ye pe rojo rovae tenta Puteoli pe. \v 14 Jare joco pe roñovae oporogüɨrovia vae reta ndive. Jare jae reta oparea oreve ropɨta vaera jae reta ndive siete ara pegua. Jare joco güi rojo tenta Roma cotɨ. \v 15 Jare orereracua oporogüɨrovia vae Roma pegua reta pe, jare amogüe jae reta yogüeru orerovaiti tenta Foro Apio pe, jare iru vae reta yogüeru orerovaiti tenta Tres Tabernas pe. Jare Pablo oecha yave cuae reta, omee yasoropai Tumpa pe, jare oñemoatangatu. \v 16 Jare rojo rovae yave Roma pe, cien sundaro vae juvicha omoeterenga tembipɨɨ reta iru sundaro reta juvicha pe. Erei omaeño Pablo re oicoiño vaera metei sundaro oñangareco jese vae ndive. \s1 Pablo omombeu ñee icavi vae Roma pe \p \v 17 Jare mboapɨ ara ma oasa yave, Pablo oeniuca judío reta itenondegua reta. Jare oñemboatɨ reta yave, Pablo jei chupe reta: \p —Cherɨqueɨ reta, yepe tei mbaeti mbae nunga teco ayapo ñanerentara reta cotɨ ani ñanetenondegua reta jeco cotɨ, erei Jerusalén pegua reta chemoeterenga romano reta pe, jare romano reta cheñono tembipɨɨrɨru pe —jei—. \v 18 Jare jae reta oparandu güire cheve, oipota tei cheyora, mbaeti mbae nunga teco ayapo amano vaera rambue. \v 19 Erei judío reta oyovaicho cheré rambue, mbaeti mbae ayapo vaera, jaeño ayu vaera chejaa César, yepe tei mbaeti co mbae amboeco vaera cherentaɨgua reta jese vae —jei chupe reta—. \v 20 Jae rambue che poeni poecha vaera, jare chemiari vaera pe reta ndive. Echa Israel pegua reta güɨrovia vae jeco pegua añeapɨti ai cuae cadena pe —jei. \p \v 21 Erei jae reta jei chupe: \p —Mbaeti quia ombou tupapire oreve Judea güi nemombeu vaera oreve. Jare mbaeti ou metei ave ñanerentara joco güi omombeu vaera oreve icavi mbae vae nderegua. \v 22 Erei roipota roicuaa neñemongueta. Echa roicuaa opaete que rupi jei reta mbaeti co icavi cuae moromboe —jei reta. \p \v 23 Jayave jei reta Pablo pe iru ara yogüeruta co. Jayave jocuae ara jeta vae yogüeru Pablo jo pe. Jare neimbove güive Pablo icaaru omombeu chupe reta Tumpa iporoocuaia regua. Jare Moisés iporoócuai rupi jare Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe rupi omombeu vi chupe reta Jesús regua. Cuae oyapo, jae reta güɨrovia vaera. \v 24 Jare amogüe güɨrovia Pablo jei vae. Erei iru vae reta mbaeti güɨrovia. \v 25 Jae rambue oñemboyao reta oyougüi, jare yogüɨraja Pablo jo güi, Pablo opa güire jei chupe reta cuae ñee: \p —Jupi co jei Espíritu Santo Tumpa iñee aracae omombeu vae Isaías rupi ñanetenondegua reta pe. Echa jei corai: \p \v 26 Ecua tenta pegua reta pe, jare ere chupe reta: \q1 Peendu teita, erei mbaetita peicuaa. \q1 Peecha teita, erei mbaetita peecha cavi. \p \v 27 Echa cuae tenta pegua reta ipɨa tanta yae, jare iyapɨsa pe oendu tei, jare osapɨmiño, agüɨye vaera oecha cavi jesa pe, jare agüɨye vaera oendu iyapɨsa pe, jare agüɨye vaera oicuaa ipɨa pe, jare agüɨye vaera oyerova checotɨ —jei Tumpa—. \q1 Echa oyerova checotɨ yave, amboaita tei imbaeyoa reta —jei. \m Jocorai jei —jei Pablo chupe reta—. \p \v 28 Peicuaa cavi cuae: Tumpa omombeucata cuae ñee judío mbae vae reta pe, jae reta oñemboasauca vaera. Echa jae reta oyeapɨsacata jese —jei. \p \v 29 Jare cuae Pablo opa ma jei yave, judío reta yogüɨraja oyoaca yae reve oyoupi. \p \v 30 Jare Pablo oiporu metei o omboepɨ reve, jare oico joco pe mócoi año. Jare omboresive opaete yogüeru opou ipɨri vae reta. \v 31 Jare jecuaeño omombeu Tumpa iporoocuaia regua, jare oporomboe ñandeYa Jesucristo re oquɨye mbae reve, jare mbaeti quia omboavai.