\id MRK - Guahibo NT -Colombia 2011 (DBL -2014) \h SAN MARCOS \toc1 Pexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Marcos peyaquinaelivaisi \toc2 San Marcos \toc3 Mr \mt1 Pexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Marcos peyaquinaelivaisi \c 1 \s1 Pacuenia Juan jivibautisabinë jivi livaisi tsipaeba petusato nacuata yabara pelivaisi \r (Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-25) \p \v 1 Mara pacuenia taxuxuaba pexanialivaisi, Jesucristo Dioso pexënato pelivaisije. \p \v 2 Bajayata Diosojumepaebinëmi, profeta Isaíaspijinë, tajëvelia yaquina Dioso pejumaitsijava pexënatojavabelia. Dioso jumaitsi pexënatojavabelia mapacueniaje: \q1 Itorobianajë nevajënaeyabelia tanejumelivaisipaebinënexa. Catsivajënaexanebijitsia nijanamuto. \v 3 Nexata tanejumelivaisipaebinë vavajai tsane petusato nacuata. Jumaitsi tsane jivijavabelia: “Jivi baxaneba panamutoverena najetarucaejitsia petuxanenë. Batoroviaexananua namuto. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenexaniavaere pepo petuxanenë pepatsivajënaeya paxamëjavaberena,” jai tsane tanejumelivaisipaebinë xamë yabara, \m jai bajayata tajëvelia Dioso pexënatojavabelia pejumaitsijava Juan jivibautisabinë jivijavabelia Dioso pejumelivaisi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara. \p \v 4 Bajaraxuata nexata Juan jivibautisabinë Dioso pejumelivaisipaebinë najetaruca petusato nacuajava Jesús pevajënaeya. Juan jivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje: \p —Pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae pacabautisabianatsi. Nexata Dioso pacavecuaajibiaexanaena panijaneconimi, jai tsaponae Juan jivijavabelia. \p \v 5 Nexata ayaibitsaëtoxaneto Judea nacuapijivi, Jerusalén tomarapijivinua, muxunaponabiabatsi Juan petsipaebilivaisi penamuxunaevetabiabinexatsi. Nexata bajarapamonae pibisiacuene pexanaejavami, rovialia Diosojavabelia navecuapaebapona. Bajaraxuacujinae Juan bautisabapona bajarapamonae Jordán meneta. \p \v 6 Juan naxatata camellonata pexanaejava. Naepacëta cuerobocoto. Pexaejava ëbosese, jabëra yajava. \v 7 Juan Jesús pelivaisi jivi tsipaebapona. Jumai tsaponae tajëvelia Jesús yabara: \p —Tacovëverena patsiana itsanë. Bajaraponë daxitacuene pexanaenexa pecaëjëpaenëtsi tsane. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata vecuaauranë bajaraponë bepijajivitonënë tanataenexa. Nexata auranë pijazapato ata tataxujonotsinexa. \v 8 Xanë raja saya pacabautisabatsi merata. Ponë rajane xanëcujinae patsiana, bajaraponë pacatsijamatabëjoneyaexanaponaena Espíritu Santo, jai tsaponae Juan jivijavabelia Jesús yabara tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús penajetarucaejavanexa. \s1 Pacuenia Juan bautisaba Jesús yabara pelivaisi \r (Mt 3.13-17; Lc 3.21-22) \p \v 9 Jesús najetaruca Nazaret tomaraverena, Galilea nacuata peecaetomaraverena. Nexata Juan bautisaba Jesús Jordán meneta. \v 10 Jesús pebautisabicujinaetsi menevetsina penonotajunaejavata, tane itaboxo penapatsijava. Bajarajota Jesús tane Espíritu Santo ata perunaejavatsica pematatsënëatsica beucucuto. \v 11 Jesús jumetanenua athëbëvetsica Dioso pejumaitsijavatsi: “Xamë raja taxënatomë, bitso tacaasivanë. Bitso casivajamatabëcuenebarëyatsi,” pejaijavatsi. \s1 Pacuenia Jesús jamatabëcueneëjëbatsi dovathi yabara pelivaisi \r (Mt 4.1-11; Lc 4.1-13) \p \v 12 Jesús Juan pebautisabicujinaetsi, bepijiayo Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia. \v 13 Bajarajotalia daxitacueneviria unupijivi jinavanapa. Nexata bajarajota Jesús ponapona, caenë, cuarenta pamatacabibeje. Bajarapamatacabianëta dovathi picani Jesús jamatabëcueneëjëbatsi pibisiacuene pexanaenexa. Bajaraxuacujinae ángelevi runaica Jesús peyavenonaenexatsi. \s1 Pacuenia Jesús Galilea nacuata taxuxuaba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebijava yabara pelivaisi \r (Mt 12.12-17; Lc 4.14-15) \p \v 14 Juan penaneconitsiaexanaenexatsi vajabitsaë vaetabatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota Juan naneconitsiaponapona. Nexata abaxë Juan penaneconitsivi pejebabiabibota itsa ponapona, Jesús najetaruca Galilea nacuajavaberena. Jesús jivi tsipaebaponarena pexanialivaisi. Tsipaebaponarena daxita Dioso pijajivi pevetsijavanexa. \v 15 Jesús jumai tsaponae jivijavabelia mapacueniaje: \p —Imoxoyo rabaja pevajënae pecopiapatsinexa Dioso papecaevetsimatacabinexa. Nexata pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Pajumecovënëre mapapexanialivaisije papecacapanepaelivaisinexa, jai tsaponae Jesús jivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús junata cuatro ponëbeje dujuai peyamatajucabiabivi yabara pelivaisi \r (Mt 4.18-22; Lc 5.1-11) \p \v 16 Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto itapaya. Nexata Galileapuca itapata Jesús taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Simónbeje Andrésbeje. Bajaraponëbeje daxitamatacabi canacujitsia dujuai yamatajucabiababeje. \v 17 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —Naxanitsia. Panepënaponarebeje. Nexata pacacujarubianatsibeje jivi panejucaenexabeje. Pacuenia dujuai payamatajucabiabamebeje, bajarapacuenia jivi pajucaenamebeje Dioso pijajivinexa, jai Jesús bajaraponëbejejavabelia. \p \v 18 Nexata bajaraponëbeje dujuai peyamatajucabiabijavamibeje bajarajota puenetabuatabeje. Nexata baja naponabeje Jesús pepëta. \p \v 19 Nexata icatsia bebeliayo pevajënaeyabelia Jesús barëpona. Icatsia Jesús taenuta anijanëbeje Santiagobeje Juanbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje pijajeraënëta xanebanucabeje dujuai peyamatajucaejavabeje. \v 20 Nexata icatsia Jesús junata bajaraponëbeje ata. Nexata bajaraponëbeje bajarajota jerata puenetanutabeje paxa Zebedeo jane baja. Nexata Zebedeo, pijajivi yajava, nacopatanuca bajarajota. Nexata baja Santiagobeje Juanbeje naponabeje Jesús pepëta. \s1 Pacuenia pebi dovathi peyajavaponaponaenë Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Lc 4.31-37) \p \v 21 Nexata Jesús, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarabelia. Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Nexata bajarajota Jesús jivi livaisi tsipaeba. \v 22 Nexata Jesús pejumetaevitsi jamatabëcuenenabenajaca Jesús petsipaebilivaisi yabara. Bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca tsipaji xaniavaetsia Jesús tsipaeba Dioso pitorobinëtsicuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba. \v 23 Bajarajota pebi dovathi peyajavaponaponaenë naeca. Nexata bajaraponë Jesúsjavabelia vavajai tsaxuabi. Jumaitsi: \p \v 24 —¡Jesús, Nazaret tomarapijinëmë, panevecuaponare baja! ¿Detsa xua paneexanaejitsiamë? ¿Najetarucame tsaja pataneveretsinexamë? Xanë cajena cayapëtanetsi. Xamë raja Dioso pexënatomë, pepo pexaniajamatabëcuenenëmë, jai dovathi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia. \p \v 25 Jesús nexata jumeitaveta dovathi. Jumaitsi: \p —¡Moyamëre! ¡Vecuapitsapare baja maponëje! jai Jesús. \p \v 26 Nexata dovathi pebi pinijicuenia devacaibiaexanatsi. Dovathi vavajai pinijicuenia. Nexata baja dovathi pitsatabijirava jivitonëvecua. \v 27 Nexata daxitajivi bajarapacuene itsa tane, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: \p —¿Detsa mapitsicueneje? ¿Detsa mapitsipejanacujarubicueneje? ¡Maponëje Jesús, beDioso pitorobinëtsitsica! ¡Dovathi ata jumecovënëtatsi! ¡Nexata Jesús pitavetsixae dovathi, pebi baja vecuapitsapatsi! najai bajarapamonae. \p \v 28 Nexata daxita Galilea nacuapijivi bepijia Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava. \s1 Pacuenia Simón Pedro pijava pena Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mt 8.14-15; Lc 4.38-39) \p \v 29 Jesús baja pitsapa judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata Santiagobeje Juanbeje Jesús yajavapona. Jesúsbana napona Simónbeje Andrésbeje pijaboyabelia. \v 30 Nexata Simón pijabota Simón pijava pena Jesúsbana pevajënae romaebanucatsi camata. Nexata itsamonae bepijia Jesús tsipaebarëcëpatsi bajarapova peromaebanucaejavatsi. \v 31 Nexata Jesús imoxoyotabalia peromaebanucaevatsi. Cobeyotsiaya matacota. Nexata bajarajota peromaebanucaevatsi vecuaajibi tsanajetsitsireca baja domae. Nexata bajarapova Jesúsbana pexaejava toexanatsi. \s1 Pacuenia ayaibitsaëto jivi piavitanevi Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mt 8.16-17; Lc 4.40-41) \p \v 32 Itsa baja ajena meravitsia, Jesúsjavaberena tocapatatsi daxita piavitanevi. Tocapatatsinua dovathi peyajavajinavanapaevinua. \v 33 Daxita tomarapijivi Jesús pepatsibota baupajavaberena nacaetuata. \v 34 Nexata Jesús jamatejemayaexana ayaibitsaëto daxitacuenevitane pexainaevimi. Vecuacapitsapanua dovathi peyajavajinavanapaevi. Jesús apo tocopatsi dovathi pecuaicuaijainexa jivijavabelia pevajunupaebiyanivatsi. Tsipaji dovathi xaniavaetsia Jesús yapëtanetsi Dioso pexënatocuene. \s1 Pacuenia Dioso pitorobilivaisi Jesús jivi tsipaeba Galilea nacuata yabara pelivaisi \r (Lc 4.42-44) \p \v 35 Pepo bajayacunua, abaxë itsa apo napebetsi matacabi, Jesús naëcota. Nexata pitsapalia bovecua. Pesaicaeyojavabelia pona pevajëtsinexa Diosojavabelia. Jesús nexata pecovëta matacabi baja. \v 36 Itsa baja matacabi, Simónbana Jesús pëjaitaponalia. \v 37 Itsa baja bajarapamonae Jesús caxitajaraba, jumaitsi bajarapamonae: \p —Daxita raja cajaitaruta pecataenexa, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 38 Nexata Jesús jumaitsi: \p —Ponatsi baja imoxoyo penaetomaraxijavabelia bajarajotalia tatsipaebinexa Dioso pitorobilivaisi. Bajaraxuanexa bovecua pitsaparenajë, jai Jesús. \p \v 39 Nexata daxita Galilea nacuajava Jesús jivi tsipaebapona Dioso pitorobilivaisi judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Jesús jivi dovathi vecuacapitsapaponanua. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë yabara pelivaisi \r (Mt 8.1-4; Lc 5.12-16) \p \v 40 Jesús imoxoyorenatsi bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Nexata bajaraponë pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Bajaraponë pinijicuenia vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Cacaëjëpa tanejamatejemayaexanaenexamë. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai peperabëtsabanaenë Jesúsjavabelia. \p \v 41 Nexata Jesús bajaraponë itaxutobejiobiatane. Pecobeta perabëjayalia. Jumaitsi: \p —Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús peperabëtsabanaenëjavabelia. \p \v 42 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. Jamatejema baja. Peperabëtsabanaejavami baja ajibi. \v 43 Nexata baja Jesús naviatsiaexana bajaraponë. Pinijicuenia Jesús muxujioba bajaraponë penaviatsivajënaeya. Jesús jumaitsi: \p \v 44 —Nejumetaema. Pëtsa itsajivijavabelia tsipaebame tacajamatejemayaexanaejava. Naitajëremelia jane sacerdotenëjavabelia templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibiaexanaexae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami, jai picani Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmijavabelia. \p \v 45 Nexata bajaraponë lia. Itsiata tsipaebanajetaruca daxitajivijavabelia Jesús pejamatejemayaexanaejavatsi. Bajaraxuata Jesús apo jitsipae naitajëtsiaya pejonejava itsatomarabelia ata, jivi ayaibitsaëtoxaneto pematatoyoronaeyanivatsi. Jesús saya ponapona tomaranë piajibijava. Itsiata cajena daxita nacuanëjavaverena jivi muxunapatabiabatsi Jesús. \c 2 \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi yabara pelivaisi \r (Mt 9.1-8; Lc 5.17-26) \p \v 1 Itsamatacabi icatsia Jesús naviarena Capernaum tomaraberena. Nexata jivi yapëtane pabota Jesús patajopa. \v 2 Nexata jivibitsaëtoxaneto nacaetuata Jesús pepatsibota. Bo baupa ata cajena bitso jivi vënëca. Nexata bajarapamonaejavabelia Jesús tsipaeba Dioso pitorobilivaisi. \v 3 Nexata cuatro ponëbeje parena, camayota peyavëtacaranajetarubenaevi petabusipacuenebinëtsi. \v 4 Nexata petabusipacuenabinëtsi acuenebi bajarapamonae pecapatsijava Jesús pitabarayabelia. Tsipaji bo ënëtuatuajë bitso jivi yavënëca. Nexata petabusipacuenabinëtsi pecapatsivi, bomatatujavavetsica vojoexana Jesús pecanacujitsiatsica. Nexata bajarapavojotuatsica camayota yacopatsica petabusipacuenebinëtsi.\fig |src="CN01687B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 2.4" \fig* \v 5 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia bajarapamonae sivanajamatabëxainatsi. “Nacatojamatejemayaexanaenatsi cajena,” pesivajamatabëjaijavatsi Jesús jamatabëcueneyapëtane. Bajaraxuata petabusipacuenebinëtsijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Tajabananë, pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús. \p \v 6 Bajarajota judíovi pecujarubiviyajuvënëvi naena. Bajarapamonae itsa jumetaeyena bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, nexata jamatabëcuenenavëxaniabiaya bëpënëa jamatabëjumai tsenae mapacueniaje: \p \v 7 —Maponëje Jesús Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai. Itsanë ata cajena apo caëjëpaetsi itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa. Caenë Dioso caëjëpatsi pevecuaajibiaexanaenexa bajarapacuene, jamatabëjai tsenae bajarapamonae. \p \v 8 Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya bajarapacuenia pesivanajamatabëxainaejavatsi. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pëtsa bajarapacuenia panesivanajamatabëxainame. Tsipaji cajena xanë necaëjëpa jivi pibisiacuene pexanaeneconimi tavecuaajibiaexanaenexa. \v 9 Paxamë apo pacacaëjëpae ata itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi panevecuaajibiaexanaenexa, pacacaëjëpa picani saya jema panejumaitsinexa petabusipacuenebinëtsijavabelia mapacueniaje: “Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi,” panejainexa. Tsipaji itsajivi ata apo yapëtae tsipae saya jema panejumaitsijava. Itsiata baitsi jane itsa apo pacacaëjëpae panejamatejemayaexanaenexa petabusipacuenebinëtsi, acuenebi panejumaitsinexa bajaraponëjavabelia mapacueniaje: “Nonotapunare. Nijacamayo pire. Ponare baja,” panejainexa. Tsipaji bajarapacuenia pajumaitsimë ata, itsa apo jamatejema tsipae bajaraponë, nexata daxitajivi pacayapëtaejitsipa apo papecacaëjëpaecuene panejamatejemayaexanaenexa, jai nexata Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p \v 10 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuata necaëjëpa tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata pacuenia baja exanajë maponëjavabeliaje. Nexata patanecueneyapëtaenexamë tanecaëjëpaecuene tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata, pataema pacuenia jamatejemayaexanaejitsianë maponëjë, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p Nexata icatsia Jesús jumaitsi petabusipacuenebinëtsijavabelia: \p \v 11 —Xamë cajumaitsitsi. Nonotapunare. Nijacamayo pire. Nijaboyabelia baja ponare, jai Jesús. \p \v 12 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata petabusipacuenebinëmitsi nonotapuna. Pebocaecamayo baja pita. Pitsapalia baja daxitajivi pitabarata. Nexata daxitajivi itsa tane bajarapacuene, jamatabëcuenenabenajaquena. Bajarapamonae jumai tsenae mapacueniaje: \p —Dioso cajena bitso ayaijamatabëcuenenë. Caeto ata abaxë mapitsicuene pexanaejava apo taetsije, jai tsenae bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús pijajivitonënexa junata Levívënënë yabara pelivaisi \r (Mt 9.9-13; Lc 5.27-32) \p \v 13 Jesús pona pucaxaneto itapajavabelia. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto pënapatatsi bajarabelia. Nexata Dioso pejumelivaisi Jesús tsipaeba bajarapamonaejavabelia. \v 14 Bajaraxuacujinae penajetarucaejavata Jesús taeyeta Levívënënë, Alfeo pexënato. Leví eca pabota gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia matamoyanijobabiaba impuestomatamo. Nexata Jesús jumaitsi Levíjavabelia: \p —Leví, naxanitsia. Nepënaponare, jai Jesús. \p Jejai Leví. Nexata nonotapuna. Leví baja napona Jesús pepëta. \p \v 15 Nexata Leví junata Jesús pebarënabaninexa pijabota. Nexata Leví pijabota Jesús pexaejava naxane. Leví pijabota ayaibitsaëto naena gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Itsamonae ata nanabane piajamatabëcuenebejevi. Nexata Jesús pijajivi nabarëeca bajarapamonaejavata. \v 16 Nexata fariseovi, judíovi pecujarubivinua, Jesús taeyetatsi daxita bajarapamonaejavata pijajivi penabarënabanecaejava. Nexata bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: \p —Papecacujarubinë Jesús naneconita Diosojavabelia. Tsipaji gobierno pejamatabëcueneta impuestomatamo pematamoyanijobabiabivijavata, piajamatabëcuenebejevijavatanua, naxaeyeca pexaejava, jai bajarapamonae Jesús pijajivijavabelia. \p \v 17 Itsa Jesús jumetane mapajumeje, nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pevaëbinë raja apo vaëbi pejamatejemavi. Pevaëbinë raja piavitanevi vaëba. Bajara pijinia xanë ata itsinë. Apo sivapatajopaenë tajunatsinexa pamonae baja aneconijibi tsavanapae. Sivapatajopajë raja tajunatsinexa pijaneconi pexainaevi. Bajarapamonae junataponajë pecopabinexa pibisiacuene pexanaejava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús yanijobatsi pamatacabibeje jivi vajëtapona Diosojavabelia pexaejava apo pexaeyabiabixae yabara pelivaisi \r (Mt 9.14-17; Lc 5.33-39) \p \v 18 Itsamatacabi Juan pijajivi, fariseovi pijajivinua, pexaejava apo xaevanapae pamatacabibeje Diosojavabelia vajëcapona. Nexata itsamonae Jesúsjavaberena pata. Yanijobatsi pexaejava piatsobicuene yabara. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Juan pijajivi, fariseovi pijajivinua, pexaejava apo xaeyabiabi pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. ¿Detsa xuajitsia itsiata xamë nijajivi pexaejava xaeyabiaba pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona? jai Jesús peyanijobivitsi. \p \v 19 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pamonae junatatsi penacasabifiestajavabelia penanabaninexa, apo atsobi pexaejava itsa abaxë yajavaecatsi pejananacasabinë. Itsa abaxë pejananacasabinë yajavaponaponatsi, acuenebi pexaejava piatsobinexa bajarapamonae. \v 20 Itsiata baitsi jane itsa pejananacasabinë tsimaxëpatsipatsi pevecuacaponaenexatsi itsajavabelia, nexata bajarapamonae pexaejava apo xae tsipae. Tsipaji bitso najamatabëxainaejitsipa pevecuacaponaexaetsi. Bajara pijinia itsi tajajivi ata. Tayajavaponaponaeepato abaxë apo atsobabiabi pexaejava pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Itsiata pamatacabi xanë necaponaena bajarapamonaevecua, nexata jane baja bajarapamatacabi pexaejava apo xae tsane bitso tanesivanajamatabëxainaexae, jai Jesús peyanijobivitsijavabelia. \p \v 21 Nexata bajarapamonae perujujamatabëcuene baja pecopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia bajarapamonae pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi. Bajarapamonae anijajamatabëcuenebeje pexainaeyaniva perujujamatabëcuene baja pecopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia. Perujujamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Itsajivi ata raja apo catsatarutsi pejanapana perujunaxatatsiesetojavabelia. Itsa catsatarutsipa pejanapanata perujunaxatatsiesetojavabelia, nexata pejanapana yanarobotsipa perujuesetojavaverena. Nexata biji bitso pinijivojoto titinaejitsipa. \v 22 Itsajivi ata pijinia apo epacae pejanavinoranë perujubocodoruanëjavabelia bajayajebi peyajebinexa. Pejanavinoranë itsa epacaejitsipa perujubocodoruanëjavabelia, nexata pejanavinoranë yatititibia tsipae. Tsipaji perujubocodoruanë apo yanayeretsi tsipae. Tsipaji pejanavinoranë pejumalitsëxë abaxë xaina. Nexata itsa yatititibia tsipae, mene naxuabijitsipa, vinoranëmi. Bajaraxuata bepaca pejanavinoranë pejanabocodoruanëjavabelia, jai Jesús peyanijobivitsijavabelia bajarapamonae pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi, perujujamatabëcuene baja penacopabinexa. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi namutua siricanajetarubena trigoxu penacueraevetsimatacabita yabara pelivaisi \r (Mt 12.1-8; Lc 6.1-5) \p \v 23 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús, pijajivi yajava, najetaruca namutua trigo pabianëjava. Nexata Jesús pijajivi piajanixae, trigoxu siricanajetarubena. Xuxaeyabuatapona. \v 24 Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Taema mapacueneje! Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisita vajanacaitavetsicuene, nijajivi exana. Apo nacaitavetsi ata trigoxu vajaxaejava, itsiata ajena penacueraevetsimatacabixae, nijajivi apo bexanae mapacueneje, jai fariseovi Jesúsjavabelia. \p \v 25 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Ajena, penacueraevetsimatacabita, tajajivi bajarapacuenia exanae ata, itsiata apo pibisiacuene. Tsipaji bitso piajani. ¿Apo palebimë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto paneyapëtaenexa pacuenia vajasalinainëmi Davidpijinë, pebarëponaponaevi yajava, exana pamatacabi bitso piajani? \v 26 Davidpijinë joneya Dioso pijatemploboyalia pamatacabi Abiatarpijinë daxita sacerdotevi penamatacaitorobinë tsaponaponae. Nexata Dioso pijatemploboënëta, mesajumata, bobena Diosonexa ofrendacuenia petojebipanbëanë. Bajarapapanbëanë itsajivi ata apo tocopatsitsi pexaenexa penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. Ësacerdotevi picani tocopatatsi pexaenexa. Davidpijinë apo sacerdotenë ata, xae ata bajarapapanbëanë pijajivi barë, itsiata apo vënananeconitsi Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 27 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Dioso raja tocopata caematacabi jivi penacueraevetsinexa. Tsipaji Dioso yapëtane pacuenia jivi namatavenona penacueraevetsinexa. Dioso apo exanae jivi saya jema peyaiyataenexa penacueraevetsimatacabianë. \v 28 Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, netoxanepana cajena tatsipaebinexa pacuene xanepana jivi pexanaenexa penacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús fariseovijavabelia. \c 3 \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pebi pecobetsaquenaenë yabara pelivaisi \r (Mt 12.9-14; Lc 6.6-11) \p \v 1 Penacueraevetsimatacabita Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Nexata bajarajota pebi naeca pecobetsaquenaenë. \v 2 Nexata Jesús naitaxutocaevetatsi fariseovi petaenexatsi pecobetsaquenaenë pejamatejemayaexanaejava penacueraevetsimatacabita. Nexata Jesús pecobetsaquenaenë itsa jamatejemayaexana penacueraevetsimatacabita, “Jesús raja naneconita Diosojavabelia. Tsipaji penacueraevetsimatacabita nacueneba,” pejainexa bajarapamonae. \v 3 Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: \p —Nonotapunare. Nucare mapamonae pitabarataje, jai. \p \v 4 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Penacueraevetsimatacabita ata xanepana vajaexanaenexa pexaniacuene. Xanepana vajajamatejemayaexanaenexa piavitanevi, jai Jesús fariseovijavabelia. \p Nexata fariseovi Jesús apo jumepitsitsi. \v 5 Nexata Jesús anaeya naëcota bajarapamonae. Bajaraxuacujinae Jesús bejamatabëjiobireca. Tsipaji yapëtane piajamatabëcuenetajajava fariseovi. Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: \p —Namaxërovire, jai. \p Nexata pecobetsaquenaenë namaxërovita. Bajarajota cobexanepananajereca baja. Pecobetsaquenaejavami ajibi. \v 6 Nexata fariseovi itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, fariseovi anaepana. Nexata bajarapabovecua pitsapa. Pona penabarëcuaicuaijainexa nacuaevetsinë Herodes pijajivijavabelia. Bajarapamonae najumejaita Jesús pebeyaxuabinexatsi. \s1 Pacuenia jivi nacaetuata Galilea pucaxaneto itapata yabara pelivaisi \p \v 7 Jesús, pijajivi yajava, pona Galilea pucaxaneto itapayabelia. Nexata Jesús pënaponaliatsi ayaibitsaëtoxaneto Galilea nacuapijivi. \v 8 Nexata Jesús pënaponaliatsi Judea nacuapijivinua, Jerusalén tomarapijivinua, Idumea nacuapijivinua, Jordánmene itsapanaverenapijivinua, imoxoyo Tiro tomaravecua pejinavanapaevinua, imoxoyo Sidón tomaravecua pejinavanapaevinua. Daxita bajarapamonae Jesús pënaponaliatsi tsipaji Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava. \v 9 Nexata Jesús pijajivi itoroba jera petoxaniavaetarutsinexatsi menetareca. Itsa bajarapajivibitsaëtoxaneto Jesús bitso matacënënaponatsi, nexata bajarapamo ënëabereca Jesús perunaenexareca. \v 10 Jesús baja ayaibitsaëto piavitanevi jamatejemayaexana. Bajaraxuata itsamonae, piavitanevi, Jesúsjavabelia natorotaponabiaba pejayatsinexatsi. \p \v 11 Dovathi peyajavajinavanapaevi Jesús itsa taeyabiabatsi, bajarapamonae irata othopabiaba Jesús pitabarata. Bajarapamonae aëjai tsabiabi. \p —Xamë tsaena Dioso pexënatomë, jai tsabiabi dovathi peyajavajinavanapaevi. \p \v 12 Nexata Jesús jumeitaveta bajarapamonae. Jumaitsi: \p —“Dioso raja pexënato,” pajamë pëtsa xanë yabara itsajivijavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi itapeta saya doce ponëbeje apóstolevinexa yabara pelivaisi \r (Mt 10.1-4; Lc 6.12-16) \p \v 13 Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi, doce saya ponëbeje, itapeta apóstolevinexa. Jesús pitapetsivajënae apóstolevinexa, junaya petsutojumabetsia. Bajaravetsica Jesús junatanuca ponëbeje jamatabëitapeta apóstolevinexa. Nexata pamonae Jesús itapeta apóstolevinexa, junaya petsutojumabetsia, Jesúsjavabetsia. \v 14 Nexata Jesús caetuata caebitsaëtoyo, doce ponëbeje pijajivi, pepënajinavanapaevinexatsi. Jesús itorobijitsianua bajarapamonae daxitanacuanëjava jivi petsipaebanajetarubenaenexa Dioso pitorobilivaisi. \v 15 Jesús pijajivi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana Dioso pesaëta pejamatejemayaexanaponaenexa piavitanevi. Jamatabëcuenecaëjëpaeyaexananua Dioso pesaëta dovathi jivi pevecuacapitsapaponaenexa. \v 16 Jesús pijaapóstolevi, doce ponëbeje, mapevënëanëje. Copiaya ponë pevënë Simón. Bajaraponë Jesús vënëruba itsavënë, Pedro. \v 17 Itsanë Santiago. Itsanë Juan. Santiagobeje Juanbeje nacaebananëbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje Jesús vënëruba Boanerges. “Boanerges,” itsa jai, bajarapamonae pijajumeta mapajumetaje pejumaitsijume: “Yamaxë pexënatobeje,” pejaijume. \v 18 Itsanë pevënë Andrés. Itsanë Felipe. Itsanë Bartolomé. Itsanë Mateo. Itsanë Tomás. Itsanë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë Tadeo. Itsanë Simón, celotenë. \v 19 Itsanë Judas Iscariote. Bajaraponë bexëajavabelia Jesús canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia pebeyaxuabinexatsi. \s1 Pacuenia itsamonae Jesús yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi: “Beelzebú raja pesaëta, Jesús dovathi jivivecua capitsapapona,” jai yabara pelivaisi \r (Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 20 Jesús boya joneya pijajivi yajava. Icatsia jivibitsaëtoxaneto nacaetuata. Nexata acuenebi Jesús pijajivi pebarënabanijava. \v 21 Itsamonae Jesús yabara jumaitsi: “Jesús raja matajemabatsi,” jai. Nexata bajarapacuenia itsamonae Jesús yabara pejumaitsijava, Jesús pijamonae vënëlivaisitanetsi. Nexata Jesús pijamonae ponarena Jesúsjavaberena pebarëponaenexatsilia picani. \p \v 22 Judíovi pecujarubivi, Jerusalén tomaraverena peponaevi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara jumaitsi: \p —Mara ponë Jesúsje, Beelzebú yajavaponapona. Beelzebú raja daxita dovathivi pevetsinë. Bajaraxuata Jesús Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua capitsapapona, jai judíovi pecujarubivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara. \p \v 23 Nexata Jesús junata bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsijava pecanaëjëtsinexa. Nexata bajarapamonaejavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Beelzebú raja dovathivi jivivecua apo capitsapaponae tsipae. Tsipaji Beelzebú dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa, nexata Beelzebú bepijavajabitsaë taejitsipa pijajivi. \v 24 Pacanaëjëre mapacueneje. Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaenacuapijivi ata. \v 25 Bajara pijinia nacaemonae ata itsipae. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata. \v 26 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi dovathivi, nexata bepijavajabitsaënë taejitsipatsi pijajivi. Nexata apo sivaajamatabëcuenesaë tsipae pexanaponaejavanexa. Nacopiarucaeyaexanaejitsipa dovathi, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p \v 27 Bajarapamonae pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Itsajivi ata apo caëjëpaetsi pejonenexa bitso piasaënë pijaboyalia peyacajërëtsinexa xua xaina pijabota. Itsiata itsa patsipa bajaraponë matatoxenetsia bitso piasaënë, nexata cobecëtabuatsipatsi. Taxucëtabuatsipatsi yajava. Matapania bajarapacuenia yacajërëtsipatsi daxita xua xaina pijabota. Bajara pijinia pacuenia xanë ata bitso tasaënë dovathi matatoxenetsia. Bajaraxuata necaëjëpa jivivecua tacapitsapaenexa dovathivi. \p \v 28 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebatsi. Dioso cajena caëjëpatsi daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa. Pibisiacuenia jivi Dioso baracuaicuaijai ata, bajarapaneconi ata Dioso caëjëpatsi pevecuaajibiaexanaenexa. \v 29 Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapajivi Dioso apo vecuaajibiaexanae tsane bajarapaneconi. Bajarapajivi naneconitsiana daxita matacabijavabelianexa, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 30 Bajarapacuenia Jesús jumaitsi tsipaji Jesús Espíritu Santo yajavaponaponae atatsi, judíovi pecujarubivi jumaitsi Jesús yabara: “Jesús raja Beelzebú yajavaponapona,” jai. Nexata bajaraxuata bajarapamonae naneconita Espíritu Santojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pejuyapijivi, pena yajava, nubena bojumavelia yabara pelivaisi \r (Mt 12.46-50; Lc 8.19-21) \p \v 31 Jesús pejuyapijivi, pena yajava, pata Jesúsjavaberena. Itsiata bajarapamonae boyalia apo jonelia Jesús penucaeboyalia. Nexata bajarapamonae junatsiaexana Jesús pejumetaeyenaevitsijavabelia. \v 32 Nexata pamonae Jesús petsipaebilivaisi matatoyorotsia jumetaeyenatsi, Jesúsjavabelia jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca patapënëverena. Cajaita raja xamë, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 33 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa pitsijamatabëcuenevi taena, tajuyapijivinua? jai Jesús. \p \v 34 Bajaraxuacujinae Jesús naëcota pematatoyorotsiaenaevitsi. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Mara jota pamonae xanëjavata penaevije, bajarapamonae jane taenajivi, tajuyapijivinua. \v 35 Tsipaji raja pamonae exana pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapamonae jane baja tajuyapijivi, taenajivinua, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \c 4 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Icatsia Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava Galilea pucaxaneto itapajavata. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto nacaetuata itsajota Jesús livaisi tsipaebanuca. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Ecareca jera ënëtareca. Daxita jivibitsaëtoxaneto tajetabovelia nubena. \v 2 Nexata Jesús daxitacuene livaisianë tsipaeba jivijavabelia. Jesús jumai tsaponae bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p \v 3 —Panenamuxunaevere mapalivaisije. Peubinë pona pabiabelia peubinexa. Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. \v 4 Nexata pexucayajabajarabijavata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava, penajetarucaenamutojumata. Nexata bajarajota pata baratsui. Xane bajarapaxumi juvinejeva. \v 5 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. \v 6 Nexata icotia bitso itsa ataju, nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji irabereca bitso apo atabunepepiareca. \v 7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami. Nexata peubijava apo xainae pecuai. \v 8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Nexata juva. Xaniavaetsia vitsabaponanua. Xainanua pecuai. Itsabotonë capitsapa treinta paxutobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa sesenta paxutobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa cien paxutobeje tsaponae, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia. \p \v 9 Nexata icatsia Jesús jumaitsi jivibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús. \s1 Pacuene yabara Jesús jivijavabelia livaisi tsipaeba ëcomparacióncuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.10-17; Lc 8.9-10) \p \v 10 Jesús livaisi petsipaebicujinae, jivibitsaëtoxaneto baja Jesús vecuanaviabatsi. Nexata Jesús pijaepato barënacopata doce ponëbeje pijajivi, itsamonae itsiata yajava. Nexata bajarapamonae Jesús yanijobatsi. Bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Palivaisi jivijavabelia tsipaebame peubinë pelivaisicuenia, pajamatabëcuene xaina, patayapëtaenexa panetsipaebare, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 11 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Bajarapacuene abaxë daxitajivi apo yapëtae. Baitsi ra saicaya pamonae apo tajajivi, tsipaebajë livaisianë ëcomparacióncuenia. \v 12 Bajaraxuata nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Nenamuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi. Bajarapacuenia apo jumeyapëtae penajamatabëcuenecopatsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene pexanaeneconimi Dioso pevecuaajibiaexanaeyanivatsi, jai Jesús. \s1 Pacuenia Jesús yapëtaeyaexana pijajivi, itsamonae yajava, pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.18-23; Lc 8.11-15) \p \v 13 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsa apo pajumeyapëtaemë pajamatabëcuene xaina palivaisi pacatsipaebatsi peubinë pelivaisicuenia, ¿detsa nexata pacuenia pajumeyapëtaename daxita palivaisianë pacatsipaebijitsiatsi comparacióncuenia? jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 14 Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia pijajivi peyapëtaenexa pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia: \p —Pajivi raja peubixu uba, bajarapajivi bepepaebinë Dioso pitorobilivaisi. \v 15 Pacuenia itsi pabita peubixu, paxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, jumetane picani. Tsijamatabëubatsi jane baja picani Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane pejumetaecujinae bajarapalivaisi, bepijia dovathi najetaruca bajarapamonaejavaberena. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, dovathi vecuapitatsi bajarapalivaisimi, petsijamatabëubilivaisimitsi. \v 16 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. \v 17 Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji pepacuene pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Nexata apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae bajayajebi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Nexata itsa tocopiapatatsi daxita petoayapëbejecuenetsi, itsa yalivaisibatsinua Dioso pitorobilivaisi yabara, nexata pejumecovënëtsijavami bajarapalivaisi bepijia copaba. Pevajënaeyabelia apo jumecovënëtavanapae. \v 18 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. \v 19 Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Nexata pijacuata najamatabëcueneyamaxëitojoroba. Daxitacuene mapanacuapijicuene bitso jitsipa pexainaenexa. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae. \v 20 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, tsijamatabëjunuatsi. Nexata tsijamatabëcuenevitsabaponatsi Dioso pitorobilivaisi. Nexata pacuenia peubijava capitsapa itsabotonë treinta paxutobeje tsaponae, itsabotonë sesenta paxutobeje tsaponae, itsabotonë cien paxutobeje tsaponae, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi livaisi tsipaeba lámparabë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Lc 8.16-18) \p \v 21 Jesús icatsia jumaitsi doce ponëbeje pijajivijavabelia, itsamonaejavabelia ata: \p —Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae apo etsi cajoniënëalia. Apo etsi cama bëxëpanalia ata. Jume baja cajena. Biji rajane athëbëyo etsia daxitaboënë pitayotecaenexa. \v 22 Bajara pijinia itsi palivaisianë tsipaebaponajë comparacióncuenia daxitajivi picani peyapëtaenexa. Najumematayatsia apo tsipaebaponaenë. Itsamonae nejumetae ata, aeconoxae abaxë apo nejumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisianë. Itsiata itsamatacabi, bexëajavabelia, daxitajivi nejumeyapëtaena pajamatabëcuene xaina palivaisianë comparacióncuenia tsipaebaponajë. \v 23 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, xaniavaetsia nenamuxunaevetsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 24 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Panejumecanaëjëre patacatsipaebilivaisi. Itsamonae ata itsa pacatsipaebiana, bajarapamonae ata pajumecanaëjëtsianame papecatsipaebilivaisi. Palivaisivajëto panejumecanaëjëtsianame, nexata bajarapalivaisivajëto pajumeyapëtaename. Itsiata icatsia pematatsënëa bajarapitsilivaisivajëto Dioso pacayapëtaeyaexanaena. \v 25 Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso jumeyapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa, bajarapajivi palivaisiyovajëto picani jumeyapëtane, nacofënëtsiana, jai Jesús. \s1 Pacuenia peubixu pejuvicujinae, Dioso pesaëta vitsaba yabara pelivaisi \p \v 26 Jesús icatsia jivi comparacióncuenia livaisi tsipaeba Dioso pijajivi pevetsicuene yabara. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Pacuenia peubixu pejuvicujinae, Dioso pesaëta vitsaba, bajara pijinia pacuenia Dioso pijajivi ata Dioso pesaëta jinavanapa. Peubinë pabita peubixu xucayajabajarabanajetaruca. \v 27 Peubinë peubicujinae vemaxëmajitabiaba meravi canacujitsia. Naëcotabiaba matacabita. Bajarapacuenia panepapona matacabianë. Nexata pijinia peubixu pabita juva. Vitsabapona. Itsiata baitsi jane peubinë apo yapëtae pacuenia peubixu pijacuata juva. \v 28 Ira raja pejamatabëcueneta naxaniaba peubijava. Copiata pepaboto vitsabaya. Xuacujinae namatonota. Xuacujinae cuainavereta. \v 29 Itsa baja yaniona peubijava, penotsivi pona penotsinexa. Tsipaji baja penotsimatacabinexa tocopiapatatsi, jai Jesús jivijavabelia. \s1 Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, mostazanae bepijia vitsaba yabara pelivaisi \r (Mt 13.31-32; Lc 13.18-19) \p \v 30-31 Jesús icatsia jumaitsi doce ponëbeje pijajivijavabelia, itsamonaejavabelia ata: \p —¿De meta xua pelivaisi jëpa Dioso pijajivi bepijia ayaibitsaëtoxaneto penaexanaejavanexa? Jivi meta peyapëtaenexa ayaibitsaëtoxaneto bepijia Dioso pijajivi penaexanaejavanexa, mostazaxutoyo meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. Jumaitsinë meta tsane: “Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, bepijia vitsaba mostazanae, bajara pijinia itsane Dioso pijajivi ata. Bepijia Dioso pijajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Mostazaxu raja bitso tsiquirixutoxi daxita peubixuvecua. \v 32 Itsiata baitsi jane mostazanae itsa juva, bepijia vitsaba. Caevaita pinijinae naexana itsapeubinaenë matatoxenetsia. Nexata baratsui ata pematapenanë exana mostazanaemaxërananëjavata. Bajara pijinia itsane jivi ata. Bepijia ayaibitsaëto Dioso pijajivi naexanaena,” janë meta tsane mapacueniaje, jai Jesús pijajivijavabelia, itsamonaejavabelia ata. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaebabiaba ëcomparacióncuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.34-35) \p \v 33 Dioso pitorobilivaisi Jesús tsipaebabiaba jivijavabelia. Dioso pitorobilivaisi Jesús jivi tsipaebabiaba ëcomparacióncuenia. Pacuenia baja jivi caëjëpatsi pejumeyapëtaenexa, bajarapacuenia Jesús tsipaebabiaba. \v 34 Jesús ëcomparacióncuenia livaisi tsipaebabiaba bajarapamonaejavabelia. Itsiata saicaya Jesús ëpijajivijavabelia xaniavaetsia yapëtaeyaexanabiaba pajamatabëcuene xaina daxita bajarapalivaisianë. \s1 Pacuenia Jesús itaveta joviboxaneto, malataca yajava, piayaijavami yabara pelivaisi \r (Mt 8.23-27; Lc 8.22-25) \p \v 35 Dioso pitorobilivaisi Jesús tsipaeba jivijavabelia. Bajarapamatacabi Jesús petsipaebicujinae itsa baja caniviyotsia, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Nicabaliatsi mapapucaxaneto itsapanabeliaje, jai Jesús. \p \v 36 Nexata baja Jesús, pijajivi yajava, vecuapona jivi. Pajerata Jesús ecareca, pijajivi yajava pona. Itsiata itsamonae pënaponatsi itsajeranëta. \v 37 Nexata pinijijoviboxaneto jemata najetaruca. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Nexata baja jera ënëaberena mera vënëcapona. \v 38 Jesús itsiata majitanuca jamatejema jeratabufejavavetsina. Namatabëxëyaëtanuca penamatabëxëyaëtabiabijavata. Nexata Jesús pijajivi yaitavabatsi. Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¡Patajatuxanenë, vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! ¿Apo jamatabëcuenebëjamë tsaja? jai Jesús pijajivi. \p \v 39 Nexata Jesús pemajitanucaenëmi naëcotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo. Jesús jumaitsi pucajavabelia, jovibojavabelia ata: \p —¡Vainae ecare baja! jai. \p Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata jovibo baja ajibi tsaxuabi. Daxitapuca baja nexata vainae ecaxuaba. \v 40 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús. \p \v 41 Nexata Jesús pijajivi najunaviaca bajarapacuene petaexae. Ëpamonae najumaitsi: \p —¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca ata! ¡Jumecovënëtatsi baja rovia maponëje! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi. \c 5 \s1 Pacuenia pebi, dovathivi peyajavaponaponaenë, Jesús vecuacapitsapa Gerasa nacuata yabara pelivaisi \r (Mt 8.28-34; Lc 8.26-39) \p \v 1 Jesús pijajivi barëpata pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. \v 2 Nexata Jesús jerajavavetsina nonotajuna. Pebi dovathivi peyajavaponaponaenë, cujitabarenatsi jivimëthëanëjavaverena. \v 3 Bajaraponë ponaponabiaba jivimëthëanëjavata. Itsajivi ata apo caëjëpaetsi pecëtsinexa bajaraponë cadenamaëtota ata. \v 4 Cadenamaëtonëta picani taxucëtabiabatsi anijatonë. Cobecëtabiabatsi picani yajava. Itsiata cajena pecobecëtsicadenamaëtotsi ucutajarababiaba pesaëta. Bajaraxuacujinae petaxucëtsicadenamaëtotsi pecobeta tsaquibiaxuababiaba. Nexata cadenamaëtomi tsiquirijavaxi exanapenetabiaba. Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi pecëtsinexa bajaraponë. Tsipaji bitso asaë. \v 5 Bajaraponë petsutonëjava, jivi petëpaevi pemëthëcaejava, matacabijebi, meravijebi yajava, ponaponabiaba. Vavajai tsabiabaponaponae. Ibotonëjavabelia natsaquibajarababiabaponapona. \v 6 Bajaraponë itsa taetaba Jesús penajetarucaejava, nexata tajëverena cujinaeponarena Jesúsjavaberena. Jesús pitabarata pematabacabëta nucajunua. \v 7 Bajaraponë aëjai pinijijumeta Jesús pitabarata. \p —Jesús, pepo Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pexënatomë. ¿Detsa xua jaitame xanëjavaberena? Pexaniacuene bitso cavajëtatsi Dioso pitabarata. Nejamatabëcuenebejiobitsipame, jai dovathivi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia. \p \v 8 Bajarapacuenia jumaitsi dovathivi peyajavaponaponaenë tsipaji Jesús jerajavavetsina penonotajunaejavata, dovathivi peyajavaponaponaenë pemataenenaejavatatsi, Jesús itaveta dovathivi. Jesús jumaitsi dovathivijavabelia mapacueniaje: \p —¡Dovathivi, bajaraponë baja pavecuapitsapare! jai Jesús. \p \v 9 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —¿Detsa pavënëmë? jai. \p Nexata dovathivi peyajavaponaponaenë navënëpaeba. \p —Tavënë raja Legión. Tsipaji raja bitso paayaibitsaëtoxanetonë, jai dovathivi peyajavaponaponaenë. \p \v 10 Nexata dovathivi pinijicuenia vajëta Jesúsjavabelia itsairabelia pejutsiyanivatsi bajarapairavecua. \v 11 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. \v 12 Dovathivi bitso vajëca Jesúsjavabelia. \p —Paneitorobare marranobitsaëtoxanetojavabelia. Panetocopare patajonenexa bajara pamarranobitsaëtoxanetojavabelia, jai dovathivi. \p \v 13 Nexata Jesús tocopata pacuenia dovathivi vajëcatsi. Dovathivi baja pebi vecuapitsapecatsi. Nexata baja marranobitsaëtoxanetojavabelia dovathivi junua. Bajara pamarranobitsaëtoxaneto jinavanapa anijamilbeje ponëbeje. Nexata daxita marranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Nexata daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna. \p \v 14 Bajara pamarranobitsaëtoxanetomi pevetavanapaevi rëcëpeca. Pona, pacuene tane, petsipaebinexa tomarapijivijavabelia, petsipaebinexa vayafotusatojava penaevijavabelia ata. Nexata jivi ponarena petaenexa bajarapacuene. \v 15 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëmi bajarapamonae taeyeta Jesús pemuxuneneta. Bajaraponë penaxatatsijava baja naxatateca. Jamatejema baja. Xaniavaetsia eca. Nexata bajarapamonae cujunavatsi Jesús. \v 16 Pamonae cuenetanetsi Jesús pejamatejemayaexanaejava dovathivi peyajavaponaponaenëmi, bajarapamonae paeba pepatsivijavabelia daxita pacuene tane. Paeba pacuene ata Jesús exana marranobitsaëtoxanetojavabelia. \v 17 Nexata Gerasa nacuapijivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai Gerasa nacuapijivi Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi. \p \v 18 Jesús baja itsa runareca jera ënëabereca, ponë dovathivi peyajavaponaponaenëmi, bitso picani navajëca Jesús pepëta penaponaenexa. \v 19 Itsiata Jesús apo jejai. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Ponare nijaboyabelia. Nijamonae tsipaebare papinijicuene Dioso caexana. Tsipaebare pacuenia ata caitaxutotsoniatane Dioso, jai Jesús dovathivi peyajavaponaponaenëmijavabelia. \p \v 20 Nexata baja dovathivi peyajavaponaponaenëmi pona. Taxuxuaba penavajunupaebijava papinijicuene Jesús exanatsi. Bajaraponë navajunupaebapona Decápolisvënë nacuajava. Decápolisvënë nacuata eca diez patomarabeje. Daxitajivi jamatabëcuenenabenajaca itsa jumetanetsi bajaraponë penavajunupaebaponaejava. \s1 Pacuenia Jesús copiaya namutoepatota jamatejemayaexana piavitaneva, pacuenia icatsia cotocaevi toasaëyaexana Jairo pexënatovayo, petëpaevayomi, yabara pelivaisi \r (Mt 9.18-26; Lc 8.40-56) \p \v 21 Jesús icatsia pecovëyaberena jerata naviarena pucaxaneto itsapanaverena. Nexata tajetabojavatarena jivibitsaëtoxaneto Jesús matatoyoronatsi. \v 22 Nexata bajarajota napatajopa Jairovënënë. Bajaraponë judíovi penacaetuatabiabibo pevetsiviyajuvënënë. Jairo itsa taetaba Jesús, nexata Jairo pematabacabëta yaiyataeya Jesús pitabarata nucajunua. \v 23 Pinijicuenia Jairo vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Taxënatoyo raja netobitso. Najumalipeneta rabaja petëpaenexa. Pexaniacuene netoexanare. Naxanitsia. Netoperabëjayatsianame necobeta petëpaeyaniva, jai Jairo. \p \v 24 Jejai Jesús. Jesús nexata napona Jairo pepëta. Nexata jivibitsaëtoxaneto Jesús pepënaponaevitsi matatoyorotsia cënënanajetarubenatsi. \v 25 Bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta itsava, pijanacuene pecapunaevatsi, nanajetaruca. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi doce baja pavaibeje xaina. \v 26 Bitso nexata bajarapova bejiobi pexainaecuene yabara pevaëbivitsi pejamatabëcueneta. Tsipaji belia daxita pexainaejavaximi navecuavereta pematamobaponaeta pevaëbivitsi. Itsiata apo caevi piavitanecuene. Biji caranata pevajënaeyabelia capunaponatsi piavitanecuene. \v 27 Nexata bajarapova jumetane itsamonae pecuaicuaijaijava Jesús piavitanevi pejamatejemayaexanaponaejava yabara. Nexata bajarapova ponataba Jesús pepënëvelia, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijava. \v 28 Tsipaji cajena bajarapova jamatabëjumaitsi: “Itsa Jesús penaxatatsijava tojayatabianajë, tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” jamatabëjai. \v 29 Nexata bajarapova itsa tojayataba Jesús penaxatatsijava, bajarajota pijanacuenemi vecuaajibitsi baja. Nexata bajarapova pijanacuenemi pecaevijavareca, nayapëtane. \v 30 Jesús ata nayapëtane pesaëta pejamatejemayaexanaejava pepënëyabelia. Nexata pejayatabijavatatsi Jesús napënëyorotaxuaba. Naëcobaruta. Yanijoba jivijavabelia. \p —¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba? jai. \p \v 31 Nexata Jesús pijajivi jumaitsitsi: \p —Taneme rabaja jivibitsaëtoxaneto pecacënënanajetarubenaejava. ¿Detsa xuajitsia: “¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba?” jamë? jaitsi Jesús pijajivi. \p \v 32 Jesús naëcobaruta daxitajivijava petaenexa pajivi tojayatabatsi penaxatatsijava. \v 33 Nexata bajarapova neconecojai tsanucae pecajunavi penayapëtaexae Jesús pejamatejemayaexanaejavatsi. Nexata bajarapova najetabarena Jesús pitabarayaberena. Pematabacabëta nucajunua. Nexata daxita pacuene exana, bajarapova tsipaeba Jesúsjavabelia. \v 34 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Jesús penaxatatsijava itsa tojayatabianajë, tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja. Ponare baja jamatejema. Niavitanejavami rabaja ajibi, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p \v 35 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsanucaejavata namutoepatota, Jairo pijaboverena peponaevi mataenenatsi. Bajarapamonae jumaitsi Jairojavabelia: \p —Jairo, nexënatoyo rabaja tëpa. Pëtsa baja matavëjëa jamatabëitonotaponame Jesús, jai bajarapamonae Jairojavabelia. \p \v 36 Jesús jumetae ata bajarapajume, itsiata jumaitsi Jairojavabelia: \p —Jairo, pëtsa najamatabëxainame. Najamatabëcuenecopare saya ëxanëjavaberena nexënatovayo pecatoasaënexa, jai Jesús Jairojavabelia. \p \v 37 Nexata Jesús, pajivibitsaëtoxaneto pënanajetarubenatsi, pueneta bajarajota. Jesús pona Jairo pijaboyabelia. Jesús saya yajavalia mapamatabëxëyoje: Pedro, Juan, Santiago, Jairo jane baja. Juanbeje Santiagobeje nacaebananëbeje. \v 38 Itsa baja Jesús palia Jairo pijaboyabelia, tane jivibitsaëto pinijijumeta pematanueyabijava petëpaevayo. \v 39 Jesús itsa joneya boyalia, jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pëtsa bitso pamatanueyabame. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majitanuca, jai Jesús tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo. \p \v 40 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae saya jumecapocaponatsi. Nexata daxita Jesús bovecua pitsapaeyaexana. Itsaxuayolia petëpaevayo boca, Jesús barëjoneya caejiviyobeje saya. Jesús saya barëjoneya mapamatabëxëyoje: petëpaevayo paxa, pena, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje. Bajarapamatabëxëyo saya Jesús barëjoneya. \v 41 Nexata Jesús petëpaevayo cobepita. Jesús pijajumeta jumaitsi: \p —Talita cumi, jai, mapajumetaje pejumaitsijume: “Pejanava, nonotapunare,” pejaijume. \p \v 42 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, pejanavayo nonotabapuna. Ponapona baja. Bajarapovayo doce pavaibeje xaina. Nexata Jesús peyajavajonevilia pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca bajarapacuene itsa tane. \v 43 Nexata Jesús pinijicuenia jumaitsi: \p —Pëtsa itsajivi ata patsipaebame mapacueneje, jai Jesús. \p Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi pejanavayo penajavabelia: \p —Nexënatovayo pexaejava rajure, jai. \c 6 \s1 Pacuenia Jesús naviata pijanacuayabelia, Nazaret tomarabelia, yabara pelivaisi \r (Mt 13.53-58; Lc 4.16-30) \p \v 1 Jesús baja, pijajivi yajava, pona Capernaum tomaravecua. Naviata pijanacuayabelia, pevitsabitomarabelia. \v 2 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús taxuxuaba jivi livaisi petsipaebijava judíovi penacaetuatabiabibota. Ayaibitsaëtoxaneto pejumetaevitsi sivajamatabëcuenenabenajacatsi. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneaebiatanetsi. Bajarapamonae Jesús yabara najumaitsi mapacueniaje: \p —¿Detsa meta verena maponë capitsapa mapajamatabëcuenelivaisije? ¿Detsa pacuenia meta yapëtane daxita mapacueneje? ¡Pitsipinijicuene maponë exanaje, vaxaitsi abaxë caeto ata apo taetsi! ¡Matapania matanetsije! \v 3 Maponëje vaxaitsiyajuvënënë. Carpinteronë. María pexënato. Bajaraponë pejuyapijivi Santiago, José, Judas, Simón. Papetiriavi ata vajatomarata jinavanapa, bajaraponë pejuyapijivi, najai bajarapamonae Jesús yabara. \p Nacaetomarapijivixae, bajarapamonae Jesús apo jumexaniataetsi. \v 4 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Bajara maitsabiabije. Diosojumepaebivi profetavi itsanacuapijivi yaiyataeyabiabatsi. Itsiata pijanacuapijivi, pijaviriavi, pijamonae ata, apo yaiyataeyabiabitsi, jai Jesús. \p \v 5 Nexata Jesús bajarajota jivi ayaibitsaëtojavabelia pinijicuene pexanaejava apo tsitaexanae. Tsipaji apo jumecovënëtsitsi. Saya caejiviyobeje piavitanevi pecobeta jayata. Jamatejemaya exana. \v 6 Nexata Jesús bitso najamatabëxaina. Tsipaji jivi apo jumecovënëtsitsi. Bajaraxuacujinae Jesús tsiquiritomaraxijava Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi itoroba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa yabara pelivaisi \r (Mt 10.5-15; Lc 9.1-6) \p \v 7 Jesús junata pijajivi doce ponëbeje penacaetuatsinexa. Nexata Jesús pijajivi itoroba anijanëbeje tsaponae. Jesús pijajivi pecaëjëpaejamatabëcuenetsi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana dovathi peyajavajinavanapaevi pevecuacapitsapaponaenexa. \v 8 Jesús jane baja pijajivi penaropobivajënae, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pëtsa itsacuenejava ata pacaponame panijanamutonexa. Pëtsa pacaponame panemarue ata, doro ata, palata ata. Ënaeboyo saya pacaponare. \v 9 Itsiata pataxunaponare panenataxuxatabijava. Caejava panenaxatatsijava pajumaponare. Pëtsa anijacamisabeje pacaponame. \v 10 Itsajota papatabiabianame, caebota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboyabelia panemajitsinexa. Matapania icatsia itsajavabelia itsa paponaename, bajarapabovecua papitsapaename. \v 11 Patomarata apo pacacopiapitsi tsane, itsa apo jitsipaenua tsane papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi, nexata paponaename bajarapatomaravecua. Paneponaevajënae bajarapatomarata panataxuatsapërëvarëbianame. Bajarapacuenia itsa panataxuatsapërëvarëbianame, bajarapatomarapijivi yapëtaena Diosojavabelia penaneconitsicuene apo papecacopiapitsixae papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso jivi naneconitsiaexanaena, bajarapamatacabi Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Sodoma tomarapijivimi, Gomorra tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso naneconitsiaexanaenatsi patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 12 Nexata jane baja Jesús pijajivi naropoba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa. Jesús pijajivi naropoba anijanëbeje tsaponae. Nexata Jesús pijajivi jumai tsaponae jivijavabelia: \p —Pacopabare baja pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia, jai tsaponae. \p \v 13 Jesús pijajivi dovathi peyajavajinavanapaevi vecuacapitsapapona. Piavitanevi ata mataexabapona aceiteranëta. Bajarapacuenia Jesús pijajivi jamatejemayaexanapona piavitanevi. \s1 Pacuenia bajayata Juanpijinë jivibautisabinëmi beyaxuabatsi yabara pelivaisi \r (Mt 14.1-12; Lc 9.7-9) \p \v 14 Herodes, Galileanacua pevetsinë. Nexata Herodes jumetane itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsijava Jesús yabara: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë petëpaecujinae. Bajaraxuata caëjëpatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaenexa,” pejaijava itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara, Herodes jumetane. \p \v 15 Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara: \p —Bajayata raeta ponëmi ponapona, profeta Elíaspijinëmi, baja raeta ponë, jai tsaponae itsamonae. \p Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara: \p —Diosojumepaebinë profeta raja. Tsipaji rabaja pacuenia bajayata profetavi jinavanapa, bajara icatsia maponë itsije, jai tsaponae itsamonae. \p \v 16 Bajarapacuenia itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsaponaejava Jesús yabara, Herodes itsa jumetane, Herodes ata jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús yabara: \p —Maraeta Juanpijinëmije, ponëmi bajayata xanë tajajivi vësiucutaxuabiaexanajë. Icatsia raeta asaë petëpaecujinae, jai Herodes jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara. \p \v 17 Bajarapacuenia Herodes jumaitsi tsipaji abaxë Juanpijinë itsa asaë, Herodes pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba Juanpijinë pevaetabinexatsi. Nexata vajabitsaëvi Juanpijinë cobecëtsiaya caponatsi penaneconitsivi pejebabiabiboyalia. Bajarapacuenia Herodes pijajivi itoroba Herodes pijava, Herodíasva, pejamatabëcueneta. Herodíasva picani copiata pita Felipe, Herodes pejuyapijinë. Nexata Herodes pejuyapijinë pijava yacajërëta. \v 18 Nexata Herodes pejuyapijinë pijava peyacajërëtsixae, Juanpijinë abaxë itsa apo vaetabitsi, muxujioba Herodes. Juanpijinë jumaitsi Herodesjavabelia: \p —Acuenebi raja nejuyapijinë pijava nepitsijava,” jai Juanpijinë Herodesjavabelia. \p \v 19 Nexata bajarapacuenia Juanpijinë pejumaitsixae, itoyatsi Herodíasva. Nexata abaxë Juanpijinë itsa ponapona penaneconitsivi pejebabiabibota, bajarapova picani Juanpijinë jamatabëbeyaxuabiaexanatsi. Itsiata apo caëjëpaetsi. \v 20 Tsipaji Herodes yapëtane Juanpijinë bitso pejamatabëxanepanaenëcuene. Nexata Herodes yaiyatane Juanpijinë. Bajaraxuata Herodes apo tocopatsi pijava pejamatabëcueneta pebeyaxuabinexatsi Juanpijinë. Juanpijinë itsa cuaicuaijai tsabiabi Herodesjavabelia, nexata picani Herodes jamatabëbëjai tsabiabi pijaneconi yabara. Itsiata Herodes xaniavaetsia namuxunaevetabiaba. \v 21 Nexata pamatacabi Herodes najamatabënapita penaexanaematacabi, najamatabëxaina pexaniafiesta pexanaenexa. Bajarapafiestajava Herodes junata pijaboyaberena jivi ayaibitsaëtoxaneto penabaninexa. Junata Herodes pijajivi, pamonae toevetatsi pijairanë. Junata vajabitsaëvi pevetsivinua. Junata petuxanevinua, Galilea nacuata pejinavanapaevi. Nexata bajarapafiestajavata Herodíasva toyapëxanepanatsi Juanpijinë pebeyaxuabiaexanaenexatsi. \v 22 Herodíasva toyapëxanepanatsi tsipaji pexënatoyo joneya Herodes pejunatsivi pebarënabanecaejavalia pijacujirucuenia caevayo peyavajibinexa. Nexata Herodes pejunatsivi bitso barëitajitsipa pejionëyo peyavajibijava. Nexata Herodes najumecapanepaeya pexaniajaijumeta jumaitsi pejionëyojavabelia: \p —Nevajëre xua jitsipame. Carajutsianatsi raja. \v 23 Pacuenejava nevajëtsianame, carajutsianatsi. Itsa nevajëtsianame taneevetsiaexanaenacua ata, tuatuajëjava carajutsianatsi, jai Herodes najumecapanepaeya pejionëyojavabelia. \p \v 24 Nexata bajarapovayo pitsatabalia. Jumaitsi penajavabelia: \p —¿Detsamë ra xua vajëtsianajë? jai penajavabelia. \p Nexata Herodíasva pexënatoyojavabelia jumaitsi: \p —Juan jivibautisabinë pematabocoto vajëre, jai. \p \v 25 Nexata bepijia bajarapovayo jopajoneya Herodes peecaejavabelia. Jumaitsi Herodesjavabelia: \p —Jitsipajë cajena tanerajutsinexamë platota Juan jivibautisabinë pematabocoto, jai bajarapovayo Herodesjavabelia. \p \v 26 Nexata Herodes pinijicuenia bejamatabëjiobi tsanajetsireca. Herodes nexata acuenebi: “Jume,” pejaijava. Tsipaji baja Herodes najumecapanepaeya jumaitsi pejionëyojavabelia pexaniajaijumeta daxita pejunatsivi pitabarata. \v 27 Nexata Herodes bepijia itoroba vajabitsaënë petocarenanexatsi Juan pematabocoto. \v 28 Vajabitsaënë nexata pona penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Juanpijinëmi vësiucutaxuabatsi. Juanpijinëmi pematabocoto vajabitsaënë carena platota. Nexata pejanava rajutatsi. Nexata bajarapovayo juya pena rajuta. Nexata baja Herodíasva yapëtane capanepaeya baja Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi. \p \v 29 Nexata Juanpijinë pijajivi itsa vënëtanetsi pebeyaxuabijavatsi, bajarapamonae ponarena Juanpijinë pebocaejavaberena. Pitatsi petëpaenë. Pepitsicujinaetsi Juanpijinë pijajivi mëthëtatsi. \s1 Pacuenia Jesús pexaejava rajuta cinco mil ponëbeje yabara pelivaisi \r (Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 30 Jesús pitorobivi, apóstolevi, naviabanajetarubena Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae Jesúsjavabelia navajunupaeba daxita pacuene exanavanapa, pacuenia ata jivi livaisi tsipaebavanapa. \v 31 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Naxanitsia. Ponatsi pesajinaejavabelia. Nacueraevetsianatsi caeepatoyo, jai Jesús. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia tsipaji jivibitsaëtoxanetonë topatabiabatsi. Itsamonae naviabaponabiaba. Itsamonae juya patabiaba. Nexata Jesús pijajivi pebarënabaninexa, apo cuenecaëjëpabiabitsi. \v 32 Nexata Jesús ëpijajivi jerata yajavapona itsabelia jivi ajibi. \v 33 Itsiata jivi ayaibitsaëtoxaneto pëtanetsi Jesús peponaejava. Nexata itsabelia Jesús pona, matatsënëa pënacujinaerubenatsi daxita tomaranëpijivi. Caranata Jesús pevajënaeyabelia pata bajarapamonae. \v 34 Itsa baja Jesúsbana nonobajunaya jeravecua, Jesús tane jivibitsaëtoxaneto. Nexata Jesús bajarapamonae itaxutobejiobiatane. Nexata Jesús bajarapamonae sivajamatabëjumaitsi mapacueniaje: \p —Pacuenia baitsi ovejabitsaëtoxaneto itsa toajibitsi pevetsinëtsi, bajara itsi mapamonaeje, sivajamatabëjai Jesús. \p Nexata Jesús ayaicuenia livaisi tsipaeba bajarapamonaejavabelia. \v 35 Itsa baja bitso caniviyotsia, Jesús pijajivi cujibarenatsi. Jumaitsitsi: \p —Caniviyo rabaja bitso. Majota ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae. \v 36 Itorobare baja jivi peponaenexa imoxoyo penaetomaranëjavabelia pecomuacaenexa pexaejava, jaitsi Jesús pijajivi. \p \v 37 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxamë parajure pexaejava, jai. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¿Paponaenajë tsaja tomarabelia patacomuatsinexa pan doscientos denariota bajarapamonae pexaenexa? jai Jesús pijajivi. \p \v 38 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa papanbëbeje paxainame paxamë? Pataema copiata, jai Jesús. \p Jesús pijajivi petaecujinae tsipaeba Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Paxainajë saya cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava, jai Jesús pijajivi. \p \v 39 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa ponajavata. \v 40 Nexata bajarapamonae pepobitsaëtonë natsanaeya ena. Caebitsaëtota enapona cien pajivibeje. Itsabitsaëtota enapona cincuenta pajivibeje. Bajarapacuenia caebitsaëto canacujitsia enapona. \v 41 Nexata Jesús pita cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Athëbëa benaëcotsia. Jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai Jesús. \p Bajaraxuacujinae Jesús pan epatsicacapona. Pijajivijavabelia rajutapona pepatsicacaejava. Nexata juya Jesús pijajivi pan tsicobetsana jivijavabelia. Dujuaijavaxi ata tsicobetsana jivijavabelia.\fig |src="cn01717B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 6.41" \fig* \v 42 Daxita xaniavaetsia nabane. \v 43 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi caetuata pan, dujuai yajava, jivi peyajuvënëcopabejebijavanë. Nexata vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. \v 44 Pamonae pexaejava xane, ayaibitsaëtoxaneto. Itsiata ëpebijivi namataëjëtatsi cinco mil ponëbeje. \s1 Pacuenia Jesús mene itaboxoya najetaruca yabara pelivaisi \r (Mt 14.22-27; Jn 6.16-21) \p \v 45 Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto pexaejava perajutsicujinae, Jesús pijajivi bepijia runaeyaexanareca jera ënëabereca. Jesús pijajivi copiata itoroba penicabinexa puca itsapanabelia, Betsaida tomarabelia. Jesús baja jivi naviabiaexana. Bajaraxuata abaxë caenë nacopatanuca bajarajota. \v 46 Itsa baja jivi napëvereta penaviabijava, Jesús junaya petsutojumabetsia pevajëtsinexa Diosojavabelia. \v 47 Itsa baja bitso meravi, Jesús pijajivi pucaxaneto itapavecua tajë baja yanajetarubenalia. Jesús abaxë bajarapaepatota caenë nacopatanucarena pucaxanetoitapatarena. \v 48 Nexata Jesús tane pijajivi petoayapëbejejavatsi pevaetsijava. Tsipaji bitso joviboxaneto ayai pevajënaeverena. Bajaraxuacujinae bajayacunua, ajena matacabijitsia, Jesús pijajivi pecovëvelia imoxoyotanajetaruca. Jesús najetaruca mene itaboxoya. Rovia picani xenetsijitsia. \v 49 Jesús pijajivi itsa tanetsi mene itaboxoya penajetarucaejava, Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi: \p —¡Petëpaenëmi raeta pejumape najetaruca! jamatabëjai. \p Nexata Jesús pijajivi vavajai tsaxuabi ayaijumeta. \v 50 Tsipaji daxita Jesús pijajivi tane bajarapacuenia penajetarucaejava. Nexata Jesús pijajivi jamatabëcuenenajunaviaca. Nexata Jesús bepijiayo jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xanë raja. Pëtsa panecujunavame. Pajamatejemamëre saya, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 51 Nexata baja Jesús nonolia bajarapajera ënëabelia. Ajibi baja tsaxuabi jovibo. Nexata Jesús pijajivi pinijicuenia jamatabëcuenenajunaviaca. Tsipaji tane jovibo, malataca yajava, Jesús piajibiaexanaejava. \v 52 Jesús baja picani pijajivi copiaya tane, pan tsiquirijavayomi ata, jivibitsaëtoxanetojavabelia Jesús perajutsijava. Itsiata Jesús pijajivi apo jamatabëcueneyapëtae Jesús pecaëjëpaenëcuenetsi pinijicuene pexanaenexa. Abaxë bajarapamonae ajamatabëcuenetaja. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana piavitanevi Genesaret nacuata yabara pelivaisi \r (Mt 14.34-36) \p \v 53 Jesús pijajivi jerata yajavapata puca itsapanabelia. Pata Genesaret nacuayabelia. Peyapatsijera bajarajota puca itapata querataruta. \v 54 Nexata Jesús, pijajivi yajava, nonotajunaya jeravecua. Bajarajota bepijia jivi yapëtanetsi Jesúscuene. \v 55 Nexata Jesús pepatsijava penatsipaebinexa, navajunucacujinaejinaruta daxita bonëjava. Nexata piavitanevi pijacamaxita yavëtacarapatatsi itsajota jivi jumetane Jesús pepatsijava. \v 56 Jesús pata tsiquiritomaraxijava, pinijitomaranëjava ata, tomarapënëya penaebonëjava ata. Daxitajava, itsa patomarata Jesús patabiaba, bajarapatomaranëjava callejavata, jivi tojebabiabatsi piavitanevi. Piavitanevi pecapatsivi pinijicuenia jumai tsabiabi Jesúsjavabelia: \p —Pexaniacuene bitso netoexanare. Tocopatsianame maponëje pecatojayatsinexa nenaxatatsijavacopia, jai tsabiabi. \p Nexata daxita pamonae Jesús penaxatatsijavacopia tojayataponatsi, jamatejema baja tsaponae piavitanejavamivecua. \c 7 \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba xua jivi jamatabëcuenebijianatsi yabara pelivaisi \r (Mt 15.1-20) \p \v 1-4 Daxita judíovi catsiteca pijasalinaivimi pijacuene. Judíoviyajuvënëvi, pamonae fariseovi naexana, bajarapamonae bitso catsiteca pijasalinaivimi pijacuene daxita judíovi matatoxenetsia. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: \p —Itsa catsitecajë tajasalinaivimi pijacuene, nexata Dioso aneconijibia netaena, jamatabëjai tsabiabi. \p Nexata bajarapamonae pijasalinaicuenia anijatonë xaniavaetsia itsa apo napënanacobequiatsi, pexaejava apo xaeyabiabi. Itsajota pexaejavacuene canajetabiaba, bajaraverena itsa naviaba pecomuacaecujinae, bajarapamonae pijasalinaicuenia xaniavaetsia itsa apo napënanacobequiatsi, pexaejava apo xaeyabiabi. Bajarapamonae pematatsënëa navitsia itsacujiruxi ata, pijasalinaivimi pijacujiru, catsiteca. Bajarapamonae tazaxi, mera peyajebinëanë ata, pecasetsinëanë ata, camanë ata, pijasalinaivimi pijacuenia xaniavaetsia quiatabiaba. Nexata judíovi pecujarubivi Jerusalén tomaraverena pata. Nexata judíovi pecujarubivi, fariseovi yajava, cujibarenatsi Jesús. Nexata bajarapamonae tane Jesús pijajivi judíovi pijasalinaicuenia anijatonë napënanacobequiatsinejeva penabanijava. Bajaraxuata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, nijajivi naneconita Diosojavabelia. \v 5 Tsipaji nijajivi apo jumecovënëtsiajinavanapae vajasalinaivi pijacuene. Nijajivi itsa xane pexaejava, anijatonë napëna apo nacobequiatabiabi, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 6 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! Diosojumelivaisipaebinëmi profeta Isaíaspijinë baja cajena bajayata tajëvelia xaniavaetsia pacavajunupaeba. Bajayata Dioso tajëvelia pejumaitsijava paxamë yabara profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: \q1 Bajarapamonae nejitsipaena saya pijumeta. Itsiata pepo tanejitsipaejamatabëcuene nevecuatajë tsane. \v 7 Saya baitsi bajarapamonae pijajumaitsita tsane: “Pacajitsipatsi,” nejai itajara tsane. Itsiata apo xaniajai tsane. Bajarapamonae saya jivi tsipaebaponaena pejamatabëcuenepijilivaisi. Pepo taitorobilivaisi apo tsipaebi tsane, \m jai tajëvelia Dioso pejumaitsijava paxamë yabara Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 8 Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: \p —Paxamë Dioso papecaitorobicuenia apo paexanaemë. Caranata ëvajasalinaivi pijacuene pacatsitecame. Nexata vajasalinaivi pijacuenia xaniavaetsia paquiatabiabame mera peyajebinëanë. Xaniavaetsia paquiatabiabame tazaxi ata. Pematatsënëa navitsia itsacujiru ata pacatsitecame. \v 9 Apo pajumecovënëtsimë Dioso pitorobilivaisi vajasalinaivi pijacuene panecatsitecaenexa. Apo pajumecovënëtsi atamë Dioso pitorobilivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Pexaniacuene raja exanajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. \v 10 Bajayata Dioso najumecopata Moiséspijinëta. Bajarapalivaisi jumaitsi: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Pajivi pibisiacuenia bijatane paxa, pena ata, bajarapajivi pabeyaxuare,” jai Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. \v 11-12 Itsiata baitsi jane paxamë jivi pamuxubijiapenetabiabame peyaiyataeyaniva paxajivi, penajivi ata. Paxamë pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Axa, ena ata, itsa cavajëta neyavenonaenexa, nexata itsa apo jitsipaemë neyavenonaejava, jumaitsimë tsane mapacueniaje: ‘Daxita xua pacarajutsipatsibeje picani patacayavenonaenexabeje, daxita bajaraxua tsipaebajë baja tarajutsinexa Diosojavabelia. Nexata baja acuenebi patacarajutsinexabeje,’ jamë tsane neyavenonaeyaniva,” pajamë tsabiabi jivijavabelia. \v 13 Nexata caranata Dioso pejumaitsijume: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” pejaijume, paxamë jivi pacopabiaexanaponame. Tsipaji paxamë patsipaebaponame saicaya vajasalinaivimi pijalivaisi. Itsalivaisianë ata pematatsënëa saicayacuenia patsipaebaponame Dioso pitorobilivaisivecua, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata. \p \v 14 Nexata icatsia Jesús junata jivi. Jumaitsi jivijavabelia: \p —Daxita paxamë panenamuxunaevere xaniavaetsia patanejumeyapëtaenexamë. \v 15 Xua jivi pecuibota xane, pexaevajënae napëna anijatonë apo nacobequiatsi ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Apo vënananeconitsi Diosojavabelia. Baitsi rajane xua jivi najamatabëxaina pejamatabëëthëtovetsina, xua ata pibisiacuenia cuaicuaijai, bajara baitsi jane xua jivi bajamatabëcuenebijianatsi. \v 16 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús. \p \v 17 Itsa baja Jesús jivivecua natixita, boya joneya. Nexata boyalia pijajivi yanijobatsi bajarapalivaisi. \v 18 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Paxamë ata tsarovia abaxë apo panejumeyapëtaemë? Daxitacuene raja pexaejava jivi xae ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Diosojavabelia apo vënananeconitsi. \v 19 Tsipaji raja jivi pexaejava apo tsijamatabëëthëjonetsi. Saya pënëareca joneca. Bajaraxuacujinae icatsia vecuapitsapatsi, jai Jesús. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi Jesús pijajivi peyapëtaeyaexanaenexa pacuenia daxitacuene jivi pexaejava xae ata, apo pibisiacuene. \p \v 20 Icatsia Jesús jumaitsi: \p —Baitsi rajane jivi pejamatabëëthëtojavavetsina, papibisiajamatabëcuene pitsapa, bajara baitsi jane xua jivi jamatabëcuenebijianatsi. \v 21 Tsipaji rabaja jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa pibisiacuene penajamatabëxainaenexa. Pitsapa pebi pijava pevecuanamatayajitsi jamatabëcuenenexa. Pitsapa petiriavijavabelia pebi penaperabëquenetsiatae jamatabëcuenenexa. Pitsapa jivitonë pebeyaxuabijamatabëcuenenexa. \v 22 Pitsapa penacobetoxotsijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pecobecovë penaxainaeyabijamatabëcuenenexa. Pitsapa piacujirubejejamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonaejavabelia peyamaxëitojorobijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pexainaecuene pecobecaëbijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsajivi pibisiacuenia pebaracuaicuaijai jamatabëcuenenexa. Pitsapa ayaijamatabëcuenejivi penataejamatabëcuenenexa. Pitsapa saya jema peponaponaejamatabëcuenenexa. \v 23 Daxita bajarapajamatabëcuene jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa. Nexata bajarapacuene jivi jamatabëcuenebijianatsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itsanacuapijiva pexënatoyo tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mt 15.21-28) \p \v 24 Jesús baja Genesaret nacuavecua pona. Naropota itsanacuayabelia, itsabelia eca anijatomarabeje, Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje. Nexata Jesús bajarapanacuatalia bota patajopa. Muetsia picani Jesús patsijitsia. Itsiata acuenebi muetsia pepatsijava. \v 25 Nexata bepijia petiriva vënëlivaisitaetabatsi Jesús pepatsijava. Nexata petiriva pata Jesúsjavaberena. Nexata bajarapova yaiyataeya Jesús pitabarata pematabacabëta nucajunua. Bajarapova pexënatoyo dovathi yajavaponapona. \v 26 Bajarapova sirofeniciaviriava, apo judíova. Nexata Jesúsjavabelia jumaitsi: \p —Pexaniacuene bitso netoexanare. Taxënatovayo netovecuacapitsapare dovathi, jai bajarapova. \p \v 27 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Copiaya abaxë veyavenonajë tajanacuapijivi, judíovi. Tsipaji apo xanepanae xamë itsanacuapijivamë copiaya tacayavenonaenexa. Xamë copiaya itsa cayavenonaejitsipatsi, nexata pacuenia pejevaxi pexaejavaminexa yacajërëtsipajë tarajutsinexa avirixijavabelia, bajara itsinë tsipae, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p \v 28 Itsiata baitsi jane bajarapova ajumesaë tsaponae. Icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xaniajamë rabaja picani. Itsiata neyavenonare. Tsipaji avirixi ata mesa bëxëpanata itsa nubena, nexata pejevaxi pexaepanpërë itsa othopareca mesa bëxëpanareca, banaxane avirixi ata. Bajara pijinia pacuenia itsiata itsanacuapijiva atanë, neyavenonare, jai bajarapova Jesúsjavabelia. \p \v 29 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Xaniavaetsia nejumecanaviatame. Naviare baja nijaboyabelia. Dovathi rabaja catovecuapitsapatsi nexënatovayo, jai Jesús. \p \v 30 Itsa baja bajarapova pijaboyabelia pata, pexënatovayo taeyabuata jamatejema baja pebocaejava camata. Nexata yapëtane pexënatovayo baja petovecuapitsapaejavatsi dovathi. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana bitso siyanë, apo pejumetaenë, piajumecëcënë, yabara pelivaisi \p \v 31 Jesús baja naropota Tiro nacuavecua. Najetaruca Sidón nacuajava. Bajaraxuacujinae najetaruca Decápolis nacuajava. Bajaraxuacujinae patajopa Galilea pucaxanetojavabelia. \v 32 Bajarajota jivi tocapatatsi siyanë, bitso apo pejumetaenë, piajumecëcënë. Nexata bajarapamonae jumaitsitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, pexaniacuene panetoexanare. Panetojayare maponëje pejumetaenexa, pecuaicuaijainexanua, jai bajarapamonae. \p \v 33 Nexata Jesús jivivecua bajaraponë barëpona pesaicaeyojavabelia. Nexata Jesús pecobesitota namataenetsia muxuvojobëta. Bajaraxuacujinae nacobesioniata. Ebarëtojayata. \v 34 Nexata Jesús athëbëa benaëcotsia. Jesús athëbë venajumalixuabica. Nexata Jesús pijajumeta jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —¡Efata! jai. \p “Efata,” pejaijume Jesús pijajumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “¡Muxuvojorucaremelia!” pejaijume. \p \v 35 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bajaraponë muxuvojorucalia baja. Jumetane jane baja. Peebarëto ata jane baja xanepana. Natsipaeba baja xaniavaetsia. \v 36 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponë petocapatsivitsijavabelia: \p —Pëtsa papaebame itsamonaejavabelia pacuene exanajë maponëjavabeliaje, jai picani Jesús asaëyata. \p Itsiata bajarapamonae jumeitavetsi atatsi, bitso tsipaebapona jivijavabelia. \v 37 Nexata pamonae jumetane bajarapalivaisi, pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca. Bajarapamonae jumaitsi: \p —Bajaraponë, Jesús, daxitacuenevitane pexainaevi ata xaniavaetapona. Siyavi ata, bitso apo pejumetaevimi ata, jumetaeyaexanapona. Apo pecaëjëpaevitsi ata pecuaicuaijaijava, cuaicuaijaiyaexanapona xaniavaetsia, jai bajarapamonae Jesús yabara. \c 8 \s1 Pacuenia Jesús rajuta pexaejava bejamatabëcuene cuatro mil pajivibeje yabara pelivaisi \r (Mt 15.32-39) \p \v 1 Itsamatacabi Jesús jivibitsaëtoxaneto muxunanacaetuatatsi. Nexata bajarapamonae penabaninexa, bajarajota pexaejava apo xainae. Nexata Jesús junata pijajivi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p \v 2 —Netsitabejiobi baja rovia mapamonaeje. Tsipaji baja ajena acueyabi pamatacabibeje xaina xanëjavata pejinavanapaecujinae. Pemarue baja tovereverecatsi. \v 3 Itsa meta itorobijitsipajë pijabonëjavabelia peponaenexa pexaejava xaenejeva, apo asaë meta tsipae namutua peponaejava. Tsipaji raja itsamonae pata tajëverena, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 4 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¿Detsa jane pacuenia pexaejava berajutatsi? Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae, jai Jesús pijajivi. \p \v 5 Nexata Jesús yanijoba pijajivijavabelia. \p —¿Detsa papanbëbeje paxainame? jai. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Siete papanbëbeje paxainajë, jai. \p \v 6 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa irata. Nexata Jesús pita siete papanbëbeje. Nexata Diosojavabelia Jesús jumaitsi: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai. \p Bajaraxuacujinae Jesús epatsicacapona pan. Nexata Jesús pepatsicacaepan rajutapona pijajivijavabelia. Nexata juya Jesús pijajivi bajarapapan tsicobetsana daxitajivi pexaenexa. \v 7 Dujuainëxinua xaina. Icatsia Jesús jumaitsi Diosojavabelia dujuainëxi yabara: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame dujuainëxi, jai. \p Nexata icatsia pijajivi itoroba petsicobetsanaenexa daxitajivi bajarapadujuainëxi. \v 8 Daxitajivibitsaëtoxaneto nabane xaniavaetsia. Nexata peyajuvënëcopabijavanë Jesús pijajivi caetuata. Vënëba siete xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. \v 9 Pexaejava nabane bejamatabëcuene cuatro mil pajivibeje. Nexata jane baja pexaejava pexaecujinae, Jesús jivi naviabiaexana pijabonëjavabelia. \v 10 Bajaraxuacujinae Jesús, pijajivi yajava, runareca jera ënëabereca. Jesús pijajivi barëpona Dalmanuta nacuayabelia. \s1 Pacuenia fariseovi Jesús itorobatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava petsitaexanaenexa picani yabara pelivaisi \r (Mt 16.1-4; Lc 12.54-56) \p \v 11 Fariseovi Jesúsjavaberena pata. Bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumenotaponatsi. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, Dioso pesaëta pinijicuene exanare. Nexata pacacueneyapëtaenatsi Dioso pepacuene athëbëvetsica pecaitorobinëcuenetsica, jai. \p \v 12 Nexata bajarapamonae yabara Jesús bitso jamatabëcuenebëjai. Nexata Jesús athëbë venajumalixuabica. Jumaitsi: \p —¿Detsa xuajitsia panevajëcame pinijicuene patacatsitaexanaenexa pataneyapëtaenexamë pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsiata apo pacatsitaexanaetsi tsane pinijicuene taexanaejava, jai Jesús. \p \v 13 Nexata baja Jesús bajarapamonae vecuapona. Icatsia runareca jera ënëabereca. Pucaxaneto itsapanabelia baja Jesús pona. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba fariseovi petsipaebilivaisi pejumecovënëtsiyaniva yabara pelivaisi \r (Mt 16.5-12) \p \v 14 Jesús pijajivi nacofënëta pemarue. Nexata saya caepanbëyo capona jerata. \v 15 Nexata Jesús pijajivi muxujioba pejumecovënëtsiyaniva fariseovi itsa tsipaebatsi saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Panejumetaema. Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura, jai Jesús pijajivijavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi fariseovi petsipaebilivaisi, nacuaevetsinë ata, Herodes, petsipaebilivaisi, Jesús pijajivi pejumecovënëtsiyaniva. \p \v 16 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajaraxuata Jesús pijajivi nabarëcuaicuaijai bajarapacuenia Jesús pejumaitsijume yabara. Jesús pijajivi najumaitsi: \p —Jesús nacajumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura,” nacajai. Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae, najai Jesús pijajivi. \p \v 17 Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya penajumaitsijava levadura yabara. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia panajumaitsimë: “Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae,” panajamë? Paxamë abaxë apo panejumeyapëtaemë xua yabara pacajumaitsitsi. Pajamatabëcuenetajamë bitso. \v 18 Pan yabara raja apo pacajumaitsitsi. Pan itsa namatavenonaejitsipatsi, necaëjëpa taexanaenexa. ¿Apo panajamatabënapitsimë tsipaji pacuenia exanajë pamatacabi pan namatavenonatsi? \v 19 Pacujinae epatsicacajë cinco papanbëmibeje panetsicobetsanaenexa cinco mil ponëbejejavabelia, bajarapacujinae peyajuvënëcopabijavanë, ¿detsa xuabeje pavënëtame bemapirecuenia pexanaejavanë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Doce xuabeje pavënëtajë, jai. \p \v 20 Jesús icatsia jumaitsi: \p —Pacujinae epatsicacajë siete papanëmibeje panetsicobetsanaenexa cuatro mil pajivibejejavabelia, bajarapacujinae peyajuvënëcopabijavanë, ¿detsa xuabeje pavënëtame bemapirecuenia pexanaejavanë? jai Jesús. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Siete xuabeje pavënëtajë, jai. \p \v 21 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Panejumeyapëtaneme tsabaja pan yabara apo patacajumaitsijava? Xanë pacajumaitsitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura,” pacajaitsi. Bajarapacuenia pacajumaitsitsi panejumecovënëtsiyaniva fariseovi petsipaebilivaisi, panejumecovënëtsiyaniva nacuaevetsinë ata Herodes. Tsipaji bajarapamonae pacatsipaebiana saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itaxutoxaniavaeta bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë tsiquirijavayo ata, yabara pelivaisi \p \v 22 Jesús, pijajivi yajava, patajopa Betsaida tomarata. Nexata Jesús tocanajetarubenatsi bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë. Pinijicuenia vajëcatsi Jesús pitaxutojayatsinexa bajaraponë pitaxutoxanepanaenexa. \v 23 Nexata Jesús cobepita. Barëpona pesaicaeyojavabelia, tomarapënëyabelia. Nexata bajarajotalia Jesús peionitota itaxutoexaba. Itaxutojayata. Bajaraxuacujinae Jesús yanijoba. \p —¿Cacaëjëpa tsabaja netaejava? jai Jesús. \p \v 24 Nexata bajaraponë naëcota. Jumaitsi: \p —Taniji pebijivi pejinavanapaejava. Itsiata saya benetsita naejavanë, jai bajaraponë. \p \v 25 Nexata icatsia Jesús itaxutojayata. Bajara jane xaniavaetsia naitaxutobabatsiaya naëcota. Itaxutoxanepana jane baja. Xaniavaetsia baja tane. \v 26 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Naviare nijaboyabelia. Pëtsa abaxë poname tomarabelia. Pëtsa paebame itsajivijavabelia ata pacuene caexanatsi, jai Jesús. \s1 Pacuenia Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: “¡Xamë raja Cristomë! jai yabara pelivaisi \r (Mt 16.13-20; Lc 9.18-21) \p \v 27 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca. Pona pepatsinexa Cesarea de Filipovënë tomarajumaverena penaetomaraxijavabelia. Namutua abaxë penajetarubenaejavata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 28 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinëmi raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta, profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Bajayata raeta Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi xamë yabara, jai Jesús pijajivi. \p \v 29 Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia. \p —¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë xanë yabara? ¿Detsa xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xamë cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 30 Nexata Jesús pijajivijavabelia jumaitsi: \p —Pëtsa bajarapacuenia itsajivijavabelia papaebame. “Cristo raja,” pajamë pëtsa xanë yabara, jai Jesús. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 16.21-28; Lc 9.22-27) \p \v 31 Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuenia bejiobinë tsane. Judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivinua, judíovi pecujarubivinua, apo nejumecovënëtsi tsane Cristonëcuenenë. Nexata bitso nebejiobiaexanaena. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \p \v 32 Jesús jumenapebetsiaya pijajivi xaniavaetsia tsipaeba mapajumeje. Nexata Pedro junata Jesús pebarëponatabinexa pesaicaeyojavabelia. Nexata Pedro pesaicaeyojavatalia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Pëtsa bajarapacuenia cuaicuaijamë netëpaejavanexa yabara, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 33 Nexata Jesús Pedrovecua napënëyorotaxuaba. Taenuca pijajivi penaejavabelia. Nexata Jesús napënëyorotsia jumai tsanucae Pedrojavabelia: \p —¡Dovathi, nevecuanatixire! Tsipaji xamë apo jitsipaemë pacuenia Dioso jitsipa taexanaenexa. Saya ëjivi pacuenia jitsipa taexanaenexa, jitsipame, jai Jesús. \p \v 34 Nexata Jesús junata pijajivi, daxita jivibitsaëto yajava. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi pejitsipaecuenia pexanaenexa penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Najamatabëcueneveretsinua bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena. \v 35 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanabiabijavami, jivi tacapanepaelivaisitanexa pejamatabëcuenetanua, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. \v 36 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia. \v 37 Tsipaji acuenebi tsane itsajivi ata pematamotsinexa penaxuabiyaniva Diosovecua. \v 38 Pajivi tajajivitonë ata, Dioso apo pejumecovënëtsivi tuatuajëta, pibisiacuene pexanaevi tuatuajëta ata, navënëlivaisicaura tsane xanë tajajivitonëcuene, tanejumecovënëtsijava ata yabara, nexata juya xanë bajarapajivi, tajajivitonë ata, tajajivitonëcuene vënëlivaisicauranë tsane taxa Diosojavabelia. Bajarapajivi vënëlivaisicauranë tsane pamatacabi icatsia patsianicajë. Baitsi pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, ángelevi yajava, patsianicajë, pamatacabi yajavapatsianicajënua taxa Dioso pijapenivenivenaecotia, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 9 \p \v 1 Icatsia Jesús jumaitsi jivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, Dioso taxuxuabiana pijajivi pevetsijava mapanacuataje. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane Dioso petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava mapanacuataje, tëpaena. Dioso raja pijajivi evetsiana pinijijamatabëcuenesaëta, jai Jesús jivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús caeepatoyo perabënivenivenataba yabara pelivaisi \r (Mt 17.1-13; Lc 9.28-36) \p \v 2 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penavajunupaebicujinae, seis pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëpona pinijitsutoxanetojumabetsia. Jesús barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Nexata petsutojumatatsia Jesús perabënivenivena bajarapamonae pitabarata. \v 3 Jesús penaxatatsijava bitso nivenivena. Bitso niojai. Mapanacuataje pexaniaquiatsiva ata apo caëjëpaetsi bajarapacuenia peniojaiyaexanaenexa. \v 4 Jesús pijajivi bajarajota tane jemata penaitajëtsijava bajayata petëpaenëmibeje, Elíaspijinëbeje Moiséspijinëbeje. Jesús barëcuaicuaijaitsi bajaraponëbeje.\fig |src="CN01728B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 9.4" \fig* \v 5 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p —¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 6 Bajarapacuenia Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia canaëjëtsinejeva. Tsipaji bitso bajarapamonae najunaviaca. Nexata apo yapëtae pacuenia jumaitsijitsia. \v 7 Nexata daxita bajarapamonae pematatsënëvetsica itarërëbo mataacataxuabatsi. Nexata bajarapamonae jumetane bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso pejumaitsijava. \p —Mara ponë taxënato, tasivanëje. Panamuxunaevere bajaraponë, jaitsica Dioso Jesús pijajivijavabelia. \p \v 8 Bajarajota bajarapamonae itsa naëcobarëcëpalia Jesúsjavabelia, ajibi baja bajaraponëbeje. Caenë baja Jesús nuca. \p \v 9 Nexata Jesús pijajivi itsa barërunanucaponaica petsutojumavetsica, jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa patsipaebame itsajivi ata pacuene pataneme. Matapania xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia asaënë tsane tatëpaecujinae, nexata jane baja matapania patsipaebianame, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 10 Bajarapamonae, acueyabi ponëbeje, jumecovënëta pejumaitsicueniatsi. Itsiata ëpamonae nayanijobabiaba. \p —Jesús jumai tsabiabi: “Tatëpaecujinae icatsia asaënë tsane,” jai tsabiabi. ¿De tsamëra pajamatabëcuene xaina bajarapalivaisi? najai tsabiabi bajarapamonae. \p \v 11 Nexata Jesús pijajivi yanijoba Jesúsjavabelia. Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi jumai tsabiabi: “Bajayata ponëmi ponapona, Elíaspijinë, petëpaecujinae icatsia asaë tsane. Bajaraponë copiata patsiana. Bajaraxuacujinae patsiana Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica pepo vajanacacapanepaenënexa jane baja,” jai tsabiabi? jai Jesús pijajivi Jesúsjavabelia. \p \v 12 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —“Copiata Elíaspijinë patsiana. Nexata bajaraponë jamatabëcuenexanetsiana daxitajivi,” itsa jai, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi. Nexata baja xaniajai pacuenia judíovi pecujarubivi jumaitsi. Tsipaji baja Juanpijinë tavajënaeya jivi jamatabëcuenexanetanajetaruca. Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, athëbëvetsica Dioso nitoroba jivi tacapanepaenexa. Nexata xanë yabara tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Bejiobi tsane pinijicuenia. Apo jitsipaetsi tsane. Naitaxutojematsianatsi,” jai xanë yabara tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 13 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia Juanpijinëmi yabara: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Elíaspijinë rabaja patajopa. Pepatsicujinae baja exanatsi daxita pacuenia jamatabëexanatsi. Nexata exanatsi pacuenia baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi bajaraponëmi yabara, jai Jesús pijajivijavabelia Juanpijinëmi yabara. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë, dovathi peyajavaponaponaenë, yabara pelivaisi \r (Mt 17.14-21; Lc 9.37-43) \p \v 14 Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, petsutojumabetsia pebarëponaecujinae, icatsia barënaviatsica. Itsamonae Jesús pijajivi pepuenetsivijavabetsica, barënaviatsica. Nexata Jesús tane pijajivi jivibitsaëtoxaneto pevajënae pematatoyoronaejavatsi. Jesús tanenua judíovi pecujarubivi anaeya pejumenotsijavatsi Jesús pijajivi. \v 15 Nexata bajarapamonae itsa taerëcëpa Jesús, daxita jamatabëcuenebarëyaya cujinaeyeca Jesúsjavabelia pebajacobinexatsi Jesús. \v 16 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa xua yabara panajumeanaenotame pinijicuenia? jai Jesús. \p \v 17 Caenë bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, mara picani taxënatonëyo, dovathi peyajavaponaponaenëyo, catocanajetarucatsije. Maponëyoje dovathi apo netonatsipaebiaexanaetsi. \v 18 Itsa raja dovathi vaetababiabatsi, irata xuababiabatsi. Nexata bajarajota pecuibothamu tsabiabi. Vonoquiraquirajainua tsabiabi. Daxitanëyo aperabëbaba tsatababiabireca. Picani raja nijajivijavabelia jumaitsinë: “Panetovecuacapitsapare dovathi,” janë. Itsiata bajarapamonae apo caëjëpaetsi tanetovecuacapitsapaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 19 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavata ponaponaenajë? ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? Panetocarenamëre pejevaxinë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 20 Nexata tocarenatsi Jesús pejevaxinë. Dovathi itsa tanetsi Jesús, nexata icatsia bajarajota dovathi pejevaxinë tëpajoneyaexanatsi. Irata xuabatsi pejevaxinë. Nexata pejevaxinë natorenaba irata. Pethamu pitsapa pecuibuatsina. \v 21 Nexata Jesús yanijoba pejevaxinë paxajavabelia. \p —¿Detsa pamatacabibeje xaina petaxuxuabicujinaetsi mapacueneje? jai Jesús. \p Nexata pejevaxinë paxa jumaitsi: \p —Penacuetojavaveliacujinae cajena taxuxuabatsi. \v 22 Bajayajebi picani isotojavalia dovathi netoxuababiabaliatsi. Menialia ata netoxuababiabaliatsi. Beyaxuabijitsiatsi bajarapacuenia. Xamë itsa cacaëjëpa itsacuenia ata taneyavenonaenexamë, ¡nitaxutotsoniataema! ¡Neyavenonare! jai pejevaxinë paxa Jesúsjavabelia. \p \v 23 Nexata Jesús jumaitsi pejevaxinë paxajavabelia: \p —Pajivi jumecovënëta Dioso peyavenonaejavanexatsi, bajarapajivi Dioso yavenonatsi daxita xua namatavenona, jai Jesús. \p \v 24 Nexata pejevaxinë paxa aëjai. Jumaitsi: \p —¡Jumecovënëtajë baja cajena! ¡Neyavenonare bitso orijibia tajumecovënëtsinexa! jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 25 Nexata Jesús itsa tane jivibitsaëtoxaneto penacaetuataponaejava Jesúsjavaberena, nexata Jesús itaveta dovathi. Jumaitsi: \p —Dovathi, xamë pejevaxinë apo nenatsipaebiaexanaenë. Apo nejumetaeyaexanaenënua. Xanë caitavetatsi. Pitsapare mapapejevaxinëvecuaje. Pëtsa baja icatsia junuame matavëjëa maponëyojavaberenaje, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 26 Nexata dovathi pejevaxinë icatsia aëjaiyaexanatsi. Tëpajoneyaexanatsi. Vecuapitsapatsi jane baja. Puenetabuatatsi bepetëpaenëyo. Nexata itsamonae bajarajota jumaitsi: \p —Pejevaxinë rabaja tëpa, jai bajarapamonae. \p \v 27 Nexata Jesús cobepita pejevaxinë. Cobevaetabiaya yotsina. Nexata pejevaxinë nonotabapuna. \p \v 28 Nexata xuacujinae Jesús boya itsa joneya, Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¿Detsa xuajitsia meta paxanë apo panecaëjëpae patavecuacapitsapaenexa dovathi? jai Jesús pijajivi. \p \v 29 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Mara paviria dovathije apo jitsipae pepitsapaejavaje. Matapania panexaejava apo paxaemë tsipae panevajëtsinexa asaëyata Diosojavabelia panecapitsapaenexa dovathi, pitsapaejitsipa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 17.22-23; Lc 9.43-45) \p \v 30 Jesús pejevaxinë dovathi pevecuacapitsapaecujinae, Jesús baja, pijajivi yajava, pona. Nexata Jesús, pijajivi yajava, najetaruca Galilea nacuajava. Jesús jitsipa pijajivi pebarënajetarucaenexa bajaraxuayo itsajivi ata yapëtaenejevatsi. \v 31 Tsipaji Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaebapona pijajivijavabelia. Jumai tsaponae Jesús pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia. Bajarapamonae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai tsaponae Jesús pijajivijavabelia. \p \v 32 Itsiata pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajarapamonae ajumeura Jesúsjavabelia peyanijobinexa bajarapalivaisi yabara. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi: “¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso?” najai tsanajetarubenae yabara pelivaisi \r (Mt 18.1-5; Lc 9.46-48) \p \v 33 Jesús pijajivi barëpata Capernaum tomarata. Jesús pijajivi pebarëpatsicujinae, boyalia itsa barëjoneya Jesús, yanijoba pijajivijavabelia. \p —¿Detsa pitsicuene yabara namutua bitso panajumenotanajetarubename? jai Jesús. \p \v 34 Nexata Jesús pijajivi moya. Tsipaji Jesús pijajivi namutua najumaitsi tsanajetarubenae: \p —¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso? najai tsanajetarubenae Jesús pijajivi. \p \v 35 Nexata Jesús eca. Junata pijajivi, doce ponëbeje. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi jitsipa ayaijamatabëcuenejivi penaexanaenexa daxitajivi matatoxenetsia, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi natae peyavenonaenexa daxitajivi, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 36 Bajaraxuacujinae Jesús cobepita pejevaxinëyo. Pijajivi pitabarata nuteta. Bajaraxuacujinae Jesús isapita. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p \v 37 —Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsipejevaxinëyo ataje, xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapita, ëxanë apo necopiapitsi. Ponë nitoroba, neyajavacopiapita, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia itsa vënëlivaisitane itsanë dovathi jivivecua pecapitsapaejava Jesús pevënëta yabara pelivaisi \r (Mt 10.42; Lc 9.49-50) \p \v 38 Jesús pijajivitonë, Juan, jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, pataniji itsanë nevënëta dovathi jivivecua pecapitsapaejava. Itsiata bajaraponë apo paxanëyajuvënënë. Nexata paitavetajë bajaraponë dovathi jivivecua pecapitsapaponaejava, jai Juan. \p \v 39 Nexata Jesús jumaitsi Juanjavabelia: \p —Pëtsa paitavetame bajaraponë. Tsipaji raja pajivi pinijicuene pexanaejava exana tavënëta, bajaraxuacujinae acuenebi bajarapajivi tanebaranatsipaebinexa pibisiacuenia. \v 40 Tsipaji raja pajivi pibisiacuene apo najamatabëxainae vaxaitsijavaberena, bajarapajivi nacajamatabëcueneyavenona. Bajarapajivi bevaxaitsijamatabëcuenejivi. \v 41 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi tsiquirijavayo ata mera pacarajutsiana paneapaenexa patajajivixaemë, bajarapajivi pepacuene Dioso matamotsianatsi mera papecarajutsimatamo, jai Jesús Juanjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba itsajivi ata pibisiacuene pexanaeyaexanaeyaniva yabara pelivaisi \r (Mt 18.6-9; Lc 17.1-2) \p \v 42 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi pibisiacuene exanaeyaexanaejitsipa mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsiyajuvënëjiviyo, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsipa. Nexata Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata pajivi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa tanejumecovënëtsivijavabelia, abaxë pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bajarapajivi bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapajivi bexuarecatsi bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana tanejumecovënëtsiviyajuvënëvi. \v 43 Bajaraxuata panecobeta pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Itsiata xanepana panejonenexa cobemataxucaeya apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae panejonenexa infiernojavabelia anijacobebeje yajava, itsajota isotocotia apo itaxupae caeto ata. \v 44 Bajarajota apo tëpae oro, jivivixaevi. Isotocotia ata apo itaxupae caeto ata. \v 45 Itsa panetaxuta ata pibisiacuene paexaname, panataxucaucure. Itsiata xanepana panejonenexa taxumataxucaeya apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji apo xanepanae tsipae panejonenexa infiernojavabelia anijataxubeje yajava. \v 46 Bajarajota apo tëpae oro, jivivixaevi. Isotocotia ata apo itaxupae caeto ata. \v 47 Paneitaxutota ata panetaejava yabara pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Itsiata xanepana panejonenexa pacaeitaxutojivimë apo pevereverecaenacuajavabelia, Dioso pijanacuayabelia. Biji rabiji apo xanepanae tsipae panejonenexa anijaitaxutobeje yajava infiernojavabelia. \v 48 Bajarajota apo tëpae oro, jivivixaevi. Isotocotia ata apo itaxupae caeto ata. \p \v 49 Dajubinë jivi itsa beyaxuaba Diosojavabelia ofrendacuenia pevi perajutsinexa, viexaba yajota pevixanepanaenexa. Bajara pijinia pacuenia pejamatabëcuenexanepanaenexa, daxita Dioso pijajivi ata jamatabëcueneëjëbianatsi mapanacuataje. \v 50 Yajo raja xanepana. Itsiata yajo pexaicaejavami itsa ajibi tsipae, apo xanepanae tsipae itsacuenejavayonexa ata. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata pajamatabëcueneitsimë tsipae Diosojavabelia, itsa apo pavecuapanepaemë tsipae papecajamatabëcuene ëjëtaponaejava. Nexata pajamatabëcuenesaëmëre panejamatabëcuenexanepanaenexa Diosojavabelia. Pajinavanapare xaniavaetsia itsamonaejavabelia ata, jai Jesús pijajivijavabelia itsajivi ata Jesús pijajivi pibisiacuene pexanaeyaexanaeyaniva. \c 10 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba penacojiobinë pijava pexuabiyaniva yabara pelivaisi \r (Mt 19.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Jesús baja pona Capernaum tomaravecua. Pona Judea nacuayabelia. Bajaraxuacujinae Jordánmene itsapanabelia, paira, Jesús pona. Bajarajotalia icatsia jivibitsaëtoxaneto pata Jesúsjavaberena. Nexata icatsia Jesús livaisi tsipaeba bajarapamonae. Tsipaji baja cajena Jesús livaisi petsipaebanajetarucaenë. \v 2 Nexata fariseovi Jesús cujibarenatsi petsipaebilivaisi yabara jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobinexatsi. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, neconitsijitsiatsi. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xanepana tsaja penacojiobinë pijava pexuabinexa? jai. \p \v 3 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —¿Detsa pacuenia bajayata Moiséspijinë pacaitoroba panijavajivi panexuabiyaniva? jai Jesús. \p \v 4 Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Moiséspijinë tocopata, ponë pijava jamatabëxuaba, pexuabinexa. Itsiata baitsi jane Moiséspijinë tocopata, ponë pijava xuabijitsia, copiaya petoyaquinaenexa cuyalatobaxuto pijavajavabelia. Nexata ponë pijava xuabijitsia, copiaya pijava toyaquinabiaba pitavetsilivaisi pexuabinexa jane baja pijava. Bajarapacuenia pexanaenexa, ponë pijava jamatabëxuaba, Moiséspijinë tocopata, jai fariseovi Jesúsjavabelia. \p \v 5 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Moiséspijinë raja bajarapacuenia pacatocopata paneajamatabëcuenelivaisitajaxae. \v 6 Pamatacabi Dioso taxuxuaba nacua pexanaejava, bajarapamatacabita Dioso exana pebi, pijava yajava. \v 7 Bajaraxuata pebi itsa nacojioba pijavajavabelia, banatsata paxavecua, pena atavecua. \v 8 Nexata Dioso tane anijajivimibeje becaejivi. Nexata Dioso apo tae beanijajivibeje. Becaejivi saya tane Dioso. \v 9 Bajaraxuata itsanë ata apo bexuabi pijava. Tsipaji Dioso pejamatabëcueneta napitsiaexanatsibeje, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 10 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi pijaepato itsa barënacopata bota, nexata Jesús pijajivi yanijobatsi bajarapacuene yabara. \v 11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Ponë pijava pexuabicujinae, itsava icatsia itsa pita, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji itsava jaita pepo pijavavecua. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pepo pijavacuenia totanetsi. \v 12 Bajara pijinia itsi petiriva ata pamona pevecuanaviatsicujinae, itsanë icatsia itsa pitatsi. Bajarapova pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji itsanë jaita pepo pamonavecua, ponë abaxë Dioso totanetsi pamonacuenia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi pejevaxijivixijavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 19.13-15; Lc 18.15-17) \p \v 13 Jesúsjavaberena itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pejayataponaenexa pecobeta. Nexata Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia: \p —Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavaberena, jai. \p \v 14 Nexata Jesús itsa tane bajarapacuenia pijajivi pejumaitsijava, Jesús jamatabëcueneanaepanaxuareca. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva, xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi. \v 15 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapitsipejevaxijivixije itsa jumecovënëta palivaisi tsipaebatsi, bajumecovënëta xaniavaetsia jumeaebinejeva. Bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva, xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 16 Nexata Jesús isapitapona pejevaxijivixi, caejiviyo canacujitsia. Pecobeta jayatapona. Jesús pejevaxijivixijavabelia jumai tsaponae: \p —Dioso xaniavaetsia caevetsiana, jai tsaponae. \s1 Pacuenia pevëjëato, bitso pexainaenë, cuaicuaijai Jesúsjavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 19.16-30; Lc 18.18-30) \p \v 17 Pabota Jesús pejevaxijivixi isapitapona, bajarapabovecua itsajavabelia baja icatsia Jesús ponaejitsia. Nexata baja Jesús itsa naropotsijitsia, pevëjëato cujinaerucarena Jesúsjavaberena. Jesús pitabarata pematabacabëta nucajunua. Jumaitsi pevëjëato Jesúsjavabelia: \p —Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë. ¿Detsa pitsicuene bexanajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato. \p \v 18 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë. \v 19 Xamë baja yapëtaneme pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa. Jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsava nijavavecua. Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. Pëtsa yamaxëitojorobiaya vecuapitame itsajivi pexainaejava. Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” jai Dioso pejumelivaisita. Xamë baja yapëtaneme bajarapalivaisi, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 20 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Petuxanenë, daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë pejevaxinëjavaveliacujinaenë, jai pevëjëato. \p \v 21 Nexata Jesús asivaya tane pevëjëato. Jumaitsi: \p —Caejava raja catosaica nexanaenexa. Ponare necanajetsinexa daxita nexainaecuenemi. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaecuene Dioso pijanacuatatsia. Nexata najamatabëcueneverere, cabejiobiaexanae ata, cabeyaxuabijitsia atanua tajumelivaisi yabara, niajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaename, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 22 Nexata pevëjëato itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainaeya baja vecuapona Jesús. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba. \p \v 23 Nexata pevëjëato pecovëta Jesús pijajivi matatoyorotsia naëcota. Jumaitsi: \p —¡Pamonae bitso daxitacuene pexainaevi, tsiayapëbejetsi penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia! jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 24 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcuenenabenajaca itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Tajamonae, pamonae bitso ëpexainaejavanexa najamatabëxaina, bajarapamonae bitso tsiayapëbejetsi tsane pejonenexa taxa Dioso pijanacuayabetsia. \v 25 Pacuenia camello ayainëxae, acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia. Tsipaji najamatabëxaina bitso ayaijava pexainaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 26 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia bitso pexainaevi ata itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai. \p \v 27 Nexata Jesús asaëya naëcota pijajivijavabelia. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Jivi raja apo caëjëpaetsi pijacuata penacapanepaenexa Diosojavabelia. Caenë Dioso caëjëpatsi jivi pecapanepaenexa. Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 28 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi, jai Pedro. \p \v 29 Nexata Jesús jumaitsi: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi xanë tajamatabëcueneta, jivi tacapanepaelivaisitanexa pejamatabëcuenetanua, pueneta pijabomi, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, paxa ata, pena ata, pijava ata, pexi ata, pijapabianë ata, nexata bajarapajivi bitso ayaijava Dioso rajutsianatsi pepuenetsijavanëmi matatoxenetsia. \v 30 Caejavayomijamatabëcuene tsaponae, rajutsianatsi mapanacuataje cien xuabeje tsaponae pevajënaeyabelia. Bajarapajivi icatsia xainaena bonë, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, pena ata, pexi ata, pabianë ata. Itsiata bajarapajivi itoya tsanetsi mapanacuapijivije. Bejiobiaexanabiabianatsinua. Itsiata baitsi jane bexëajavabelia xainaena matacabi apo pevereverecaejava. \v 31 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 20.17-19; Lc 18.31-34) \p \v 32 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca namutua. Pona Jerusalén tomarabelia. Jesús pijajivi, pepënaponaevitsi, jamatabëcuenenabenajaca. Tsipaji Jesús apo junavi bajarabelia peponaejava, yapëtae ata, pacuenia exanaejitsiatsi Jerusalén tomarata. Nexata Jesús icatsia junata pijajivi, doce ponëbeje, pesaicaeyojavabelia. Navajunupaeba tajëvelia pacuenia exanaejitsiatsi Jerusalén tomarata. \v 33 Jumaitsi Jesús tajëvelia pijajivijavabelia: \p —Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajarajotalia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, pecobeyabelia necanajetsiana tanevaetabinexa. Nexata xanë neneconitsiana tanebeyaxuabinexa. Bajaraxuacujinae icatsia necanajetsiana itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia. \v 34 Bajarapamonae necanecaponaena. Nesuabiana. Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana jane baja. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai tajëvelia pijajivijavabelia Jesús penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \s1 Pacuenia Santiagobeje Juanbeje vajëtabeje Jesúsjavabelia pexaniacuene petoexanaenexatsibeje yabara pelivaisi \r (Mt 20.20-28) \p \v 35 Zebedeo pexënatobeje, Santiagobeje Juanbeje, imoxoyoliabeje Jesús. Jumaitsibeje Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, pacuenia pacavajëtsijitsiatsibeje, bajarapacuenia pajitsipajëbeje patanetoexanaenexamëbeje, jaibeje Santiagobeje Juanbeje Jesúsjavabelia. \p \v 36 Nexata Jesús jumaitsi: \p —¿Detsa pitsicuene pajitsipamebeje patacatoexanaenexabeje? jai. \p \v 37 Nexata Santiagobeje Juanbeje jumaitsibeje: \p —Pamatacabi daxitacuene evetsianame, panetocopatsianamebeje patanaecaenexabeje nemuxuneneta vajanajuaevetsinexa. Itsanë naecaena necujuanenia. Itsanë naecaena netsavenonenia, jaibeje. \p \v 38 Nexata Jesús jumaitsi: \p —Paxamëbeje apo payapëtaemëbeje xua panevajëtamebeje. ¿Pacacaëjëpabeje tsaja panenacaevetsinexabeje papecabejiobiaexanaenexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebejiobiaexanaenexa? ¿Pacacaëjëpabeje tsaja panenacaevetsinexabeje papecabeyaxuabinexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa? jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 39 Nexata Santiagobeje Juanbeje jumaitsibeje: \p —Jãjã, panecaëjëpabeje cajena, jaibeje. \p Nexata icatsia Jesús jumaitsi Santiagobeje Juanbejejavabelia: \p —Paxamëbeje pacabejiobiaexanaenabeje pacuenia xanë nebejiobiaexanaena. Pacabeyaxuabianabejenua pacuenia xanë nebeyaxuabiana. \v 40 Itsiata baitsi jane xua panevajëtamebeje panenaecaenexabeje, itsanë tacujuanenia, itsanë tatsavenonenia, bajaraxua Dioso apo netocopatsi patacatocopatsinexabeje. Tsipaji raja taxa Dioso ëpitapetsivinexa abaxë bajaraxua toxaniavaeta, jai Jesús Santiagobeje Juanbejejavabelia. \p \v 41 Diez ponëbeje, Jesús pijajivi, itsa vënëtane pepëya bajaraxua Santiagobeje Juanbeje Jesúsjavabelia pevajëcaejavabeje, nexata bajarapamonae jamatabëcuenebaraanaepana Santiagobeje Juanbejejavabelia. \v 42 Nexata Jesús daxita pijajivi junata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Payapëtaneme rabaja pacuenia nacuaevetsivi exana. Eveta caenacua canacujitsia. Nexata nacuaevetsivi pijajivicuenia eveta pamonae jinavanapa pevetsinacuanëjava. Nexata bajarapanacuanë pevetsivi ayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Xua jamatabëitoroba pevetsinacuanëjava pejinavanapaevi petoexanaenexatsi, ajumesaëya itorobabiaba petoexanaenexatsi. \v 43 Pëtsa paxamë bajarapamonae cuenejëpaeya bajarapacuenia paexaname itsamonaejavabelia. Biji rajane ponë paxamëyajuvënënë jitsipa ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxita paxamëvecua, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba. \v 44 Ponë paxamëyajuvënënë jitsipa penaexanaenexa papecanamatacaitorobinënexa, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba. \v 45 Tsipaji rabaja xanë ata, Daxitajivi Pematapijinë atanë, apo patajopaenë jivi taneyavenonaenexa. Biji rajane xanë patajopajë tayavenonaenexa daxitajivi. Patajopajë tasivatëpaenexa jivi ayaibitsaëtoxaneto pibisiacuene pexanaeneconimi taneconimatamotsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itaxutoxanepanaeyaexana Bartimeo, bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë, yabara pelivaisi \r (Mt 20.29-34; Lc 18.35-43) \p \v 46 Jesús, pijajivi yajava, pata Jericó tomarabelia. Jesús icatsia, pijajivi yajava, itsamonaenua ayaibitsaëtoxaneto yajava, pitsapa Jericó tomaravecua. Nexata Bartimeovënënë, Timeo pexënato, eca namuto muxuneneta. Bartimeo, bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë. Jivijavabelia amoneya palata pevajëcabiabinë. \v 47 Nexata Bartimeo itsa jumetane Nazaret tomarapijinë Jesús imoxoyo penajetarucaejava, vavajai tsecae. \p —¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae Bartimeo. \p \v 48 Nexata picani itsamonae jumeitavetatsi Bartimeo pemoyanexa. Itsiata bitsoyo orijibia vavajai tsecae. \p —¡Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae Jesúsjavabelia. \p \v 49 Nexata Jesús muxunanucojopa. Jumaitsi jivijavabelia: \p —Pajunaremena bajaraponë, jai. \p Nexata bajarapamonae junarena Bartimeo. Pejunatsivirena jumaitsi Bartimeojavabelia: \p —Najamatabësaëtaxuare. Nonotapunare. Jesús raja cajunarena, jai bajarapamonae. \p \v 50 Nexata Bartimeo penajumaxuabipana xuabapuna. Bepijia najetabarena Jesúsjavaberena. \v 51 Nexata Jesús yanijoba Bartimeojavabelia. \p —¿Detsa xua jitsipame tacaexanaenexa? jai Jesús. \p Nexata Bartimeo bitso pitaxutotsëcënaenë, jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, jitsipajë taitaxutoxanepanaejava, jai. \p \v 52 Nexata Jesús jumaitsi: \p —Ponare baja. Nesivajamatabëjumaitsimë: “Jesús nitaxutoxanepanaeyaexanaena,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata itaxutoxanepaname baja, jai Jesús Bartimeojavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, Bartimeo baja xaniavaetsia tane. Nexata baja bajaraponë Jesús pepëta napona. \c 11 \s1 Pacuenia Jesús pata Jerusalén tomarata yabara pelivaisi \r (Mt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Jesús baja pijajivi barëimoxoyotanajetaruca Jerusaléntomara. Barëpata baja Betfagé tomarayobeje Betania tomarayobeje muxuneneta. Itsajota petsutojumata nubena olivonaenë, bajarajota Jesús barëpata. Bajarajota pebarëpatsicujinae Jesús itoroba anijanëbeje pijajivitonëbeje. \v 2 Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia mapacueniaje: \p —Paponarebeje mapatomarayo ecaliajejavabelia. Ajena papatsiaremeliabeje, pataenutsianamebeje burro, pecëtanutsinëtsi. Bajarapaburro itsajivi ata abaxë apo jumaponae. Paisinaenamebeje. Payamaëcarenamëbeje tsane. \v 3 “¿Detsa xuajitsia paisinamebeje burro?” itsa pacajaibeje tsane itsajivi, nexata pajumaitsimëbeje tsane: “Vajatuxanenë raja namatavenona. Aeconoxae raja icatsia canaviatsiarena,” pajamëbeje tsane, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 4 Nexata Jesús pijajivitonëbeje liabeje. Caxitajarabanutabeje burro baupa muxuneneta. Cëtanutatsi burro namuto muxuneneta. Nexata bajaraponëbeje burro isinabeje. \p \v 5 Nexata bajarajota pejinavanapaevi yanijobatsibeje. \p —¿Detsa xuajitsia paisinamebeje burro? jaitsibeje. \p \v 6 Nexata bajaraponëbeje jumaitsibeje pacuenia baja Jesús itorobatsibeje. Nexata tocopatatsibeje pecaponaenexabeje. \v 7 Nexata jane baja burro capatabeje Jesúsjavaberena. Nexata Jesús pijajivi pijacamisajumavelia penaxatabijavanë burro tsijumajeba. Bajarapajumata Jesús ecaya. \v 8 Jesús penajetarucaenamutojavarena jivi ayaibitsaëtoxaneto pijacamisajumavelia penaxatabijavanë namutua tsivajënaeyerequejebaponatsi. Itsamonae naemaxërananë, pebaxu yajava, ucubaba. Nexata namutua Jesús tsivajënaeitabëtsiaya jebaponatsi yaiyataeya Jesús pecopiapitsinexatsi. \v 9 Jesús penajetarucaejavata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pevajënaeya namataxainaeya najetarubena. Itsabitsaëtoxaneto Jesús pecovëya cotocaevanajetarubena. Daxita bajarapamonae vavajai tsanajetarubenae. Jumai tsanajetarubenae: \p —¡Dioso yavenonaenatsi maponë najetarucaje! ¡Vajatuxanenë pejamatabëcueneta najetaruca! \v 10 ¡Dioso yavenonaenatsi maponë najetarucaje nacua pevetsinënexa! ¡Pacuenia bajayata vajasalinainëmi Davidpijinëmi nacua eveta, bajarapacuenia evetsijitsia! ¡Nexata vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutatsi Diosojavabelia! jai tsanajetarubenae bajarapamonae. \p \v 11 Nexata jane baja Jesús patajopa Jerusalén tomarata. Templobojavalia joneya. Nexata Jesús templobota naitaxutocaeveta, pacuene jivi exana templobota, petaenexa. Nexata baja Jesús pepuatae pacuene jivi exana templobota, Jesús baja icatsia pona. Naviata abaxë Betania tomarabelia pijajivi, doce ponëbeje, yajava. Tsipaji baja caniviyotsia. \s1 Pacuenia Jesús bijataenuta higueranae piacuaijibixae yabara pelivaisi \r (Mt 21.18-19) \p \v 12 Jesús pijajivi barëmajita Betania tomarata. Nexata bajayacunua Jesús icatsia pijajivi barëlia Jerusalén tomarabelia. Nexata Jesús namutua penajetarucaejavata, piajani. \v 13 Jesús namutovecua tajiyotalia higueranae yabaxua taenuta. Nexata Jesús taeyojopalia bajaraponae pecuai perubenaejava. Itsa Jesús pata bajaraponaejavabelia, ëpebaxu saya tsanucae. Tsipaji cajena abaxë apo penacuaitsimatacabi. \v 14 Nexata Jesús jumaitsi higueranaejavabelia: \p —Itsajivi ata apo cacuaixae tsane matavëjëa, jai Jesús. \p Nexata pijajivi jumetanetsi bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava higueranaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús Jerusalén tomarata templobovecua pitsapaeyaexana pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, yabara pelivaisi \r (Mt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 15 Jesús, pijajivi yajava, pata Jerusalén tomarata. Nexata Jesús joneya temploboyalia. Nexata templobota Jesús tane pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua. Nexata daxita bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana templobovecua. Palata pecambiababiabivi ata pijamesanëmi Jesús topënëyorobajaraba. Ucucu pecanajetabiabivi ata penabiabijavanëminua topënëyorobajaraba.\fig |src="CN01787B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 11.15-17" \fig* \v 16 Jesús apo tocopatsi itsajivi ata itsacuenejava pecaponaenexa templobojava. \v 17 Jesús livaisi tsipaeba. Jumaitsi bajarajota pepatsivijavabelia: \p —Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota mapatemplobo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajabo raja daxitanacuanëpijivi xanëjavaberena penavajëcaebo tsane,” jai Dioso pejumaitsijava Dioso pejumelivaisibaxutota. Itsiata baitsi jane paxamë yamaxëitojorobiaya panenacobetoxotsinexa panacaetuatabiabame mapabotaje, jai Jesús templobota pecanajetabiabivijavabelia. \p \v 18 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, jumetane daxita pacuenia Jesús exana jivijavabelia templobota. Nexata bajarapamonae najumejaita pacuenia Jesús beyaxuabijitsiatsi. Bajarapamonae cujunavatsi Jesús. Tsipaji daxitajivi jamatabëcuenenabenajaca Jesús petsipaebilivaisi yabara. \v 19 Ajena baja meravitsia, Jesús yajavapona pijajivi Jerusalén tomaravecua. \s1 Pacuenia higueranae tëpanuca yabara pelivaisi \r (Mt 21.20-22) \p \v 20 Jesús pijajivi barëmajita Betania tomarata. Nexata bajayacunua Jesús icatsia, pijajivi yajava, najetaruca pecovënamutua. Bajarapamonae taenuta higueranae baja petëpanucaejava daxita yatabutopaya. \v 21 Nexata Pedro najamatabënapita higueranae Jesús pebijataenutsijava. Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, jica, taema. Ponae higueranae bijataenutame, tëpanuca baja. ¿Detsa meta pacuenia tëpa baja? jai Pedro. \p \v 22 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxamë bitso pajumecovënëre Dioso papecatoexanaenexa pacuenia pavajëtame. \v 23 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae Dioso yabara: “Dioso nejumecovënëtsiana xua vajëtsianajë Diosojavabelia,” itsa pajamatabëjamë tsipae, pacajumecovënëtsipa mapatsuto ataje. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutojavabeliaje: “Natixire majotavecuaje. Pucaxanetojavabelia jopare,” itsa pajamë tsipae, pacajumecovënëtsipa. Nexata mapatsuto ataje paneitorobicuenia, pacajumecovënëtsipa. Itsa pajumecovënëtsianame Dioso papecatoexanaejavanexa, itsa panajamatabëxainaenamenua Dioso ëpapecajumecovënëtsijavanexa, xua pavajëtsianame Diosojavabelia, Dioso pacajumecovënëtsiana. \v 24 Bajaraxuata pacajumaitsitsi. Daxita xua pavajëtsianame Diosojavabelia, pasivajamatabëjumaitsimë tsane: “Xua vajëtajë Diosojavabelia, pepacuene Dioso nejumecovënëtsiana,” pasivajamatabëjamëre. Nexata xua pavajëtsianame Diosojavabelia, Dioso pacajumecovënëtsiana. \v 25 Itsajivi pibisiacuene papecaexanaejava, pajamatabëcuenecaevare panevajëtsijavata Diosojavabelia. Nexata pabarajamatabëcuenexanepanare bajarapajivi. Nexata pijinia paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, jamatabëcuenecaeviana paxamë ata pitabarata pibisiacuene paneexanaejava. \v 26 Paxamë itsa apo pajamatabëcuenecaevimë tsane itsanë pibisiacuene papecaexanaejava, itsa apo pabarajamatabëcuenexanepanaemënua tsane, nexata pijinia paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, apo jamatabëcuenecaevi tsane paxamë pitabarata pibisiacuene paneexanaejava. Apo pacabarajamatabëcuenexanepanaenua tsane, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa yabara pelivaisi \r (Mt 21.23-27; Lc 20.1-8) \p \v 27 Jesús, pijajivi yajava, pata Jerusalén tomarata. Jesús itsa ponapona templobota, nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua, parena Jesúsjavaberena. \v 28 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua, capitsapame mapatemplobovecuaje? jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 29 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi. Itsa paxamë panejumecaviatsianame, nexata xanë juya pacatsipaebianatsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene. \v 30 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? Panejumecanaviare baitsi jane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 31 Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi: \p —¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisi?” nacajai tsipae. \v 32 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” acuenebi vajajaijava. Tsipaji mapatomarapijivije ayaibitsaëtoxaneto Juanpijinë yabara sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai. Nexata bajarapamonae nacabeyejebijitsipa, najai Jesús peyanijobivitsi. \p \v 33 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Apo payapëtaenë ponë Juanpijinë itorobatsi jivi pebautisabaponaenexa, jai. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene, jai Jesús. \c 12 \s1 Pacuenia exana piajamatabëcuenebejevi, itsanë pijauvabacabo petoevetsivi, yabara pelivaisi \r (Mt 21.33-46; Lc 20.9-19) \p \v 1 Jesús livaisi tsipaeba sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae pijaira matatoyorotsia ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavata yacaranata. Bajarapayacaranatsijava athëbëabetsia apia jivitonë matatoxenetsia. Bajaraxuacujinae irata mëthë cueyeta. Nexata pecueyetsimëthëjavata exana uvacuaibarëmene pecayujucabiabijavanexa. Bajaraxuacujinae pijauvabacabo tuatuajëta exananuta piapiabotsia, penacuaitsimatacabi itsa tonaveretatsi, athëbëyo pevetabiabecaenexa pijauvabacabo. Nexata bajaraponë itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Uvabacabo pexainaenë jumaitsi petoevetsivitsijavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsatsianatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajë nacuayabelia pona. \v 2 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivitonë. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. \v 3 Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivitonë tovaetabatsi. Toconibabiatsi. Petoconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi. \v 4 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë petsicobetsatsinexatsi. Bajaraponë ata icatsia tomatajorobiaxuabatsi. Pibisiacuenia tobijatanetsi. \v 5 Itsiata icatsia uvabacabo pexainaenë itoroba itsanë pijajivitonë. Bajaraponë jane baja tobeyaxuabatsi. Bajaraxuacujinae abaxë icatsia uvabacabo pexainaenë itoroba itsamonae. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae totsaquibabiatsi. Itsamonae tobeyejebatsi. \p \v 6 Abaxë uvabacabo pexainaenë icatsia pitorobinexa, caenë tonacopatatsi. Pexënato bitso piasivanë. Nexata jane baja uvabacabo pexainaenë pexënato icatsia itoroba. Uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “Tajauvabacabo tanetoevetsivi tajajivi apo netoyaiyatae ata, itsiata meta taxënato netoyaiyataena,” jamatabëjai uvabacabo pexainaenë. \v 7 Itsiata uvabacabo petoevetsivitsi uvabacabo pexainaenë pexënato ata, apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi. \v 8 Nexata icatsia uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Icatsia pexënato ata tobeyaxuabatsi. Petëpaenë xuabatsi bajarapauvabacabo pënëyabelia, jai Jesús sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, judíovi pijaancianovijavabelia ata. \p \v 9 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿De meta nexata xua exanaena uvabacabo pexainaenë pijauvabacabo petoevetsivitsijavabelia? Uvabacabo raja pexainaenë patsiarena. Verebiabiana daxita bajarapamonaemi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 10 Icatsia Jesús jumaitsi: \p —Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje: \q1 Paiboto itsamonae boexanaevi naitaxutojematabuatsiana petsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsanë pitsiana. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia nayaëtsiana botabu daxita itsaibo matatoxenetsia. \v 11 Vajatuxanenë Dioso raja exanaena bajarapacuene. Nexata nacatsita pexaniacuene bitso tsane bajarapacuene, \m jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara. \p Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, paxamë apo patanejumecovënëtsijavanexamë yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenexa yabara ata jumaitsi, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 12 Bajarapamonae picani Jesús jamatabëvaetabatsi. Tsipaji bajarapamonae jumeyapëtanetsi Jesús pejumaitsijava bajarapamonae yabara. Itsiata abaxë apo vaetabitsi. Tsipaji cujunava jivi. Nexata baja Jesús bajarapamonae vecuapona. \s1 Pacuenia Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi impuestomatamo pematamotsijava yabara pelivaisi \r (Mt 22.15-22; Lc 20.20-26) \p \v 13 Fariseoviyajuvënëvi, Herodes pijajiviyajuvënëvinua, najetarubena Jesúsjavaberena. Bajarapamonae pevetsivitsi itorobatsi livaisi peyanijobinexatsi Jesús. Nexata Jesús bajarapamonae bijiaya itsa jumecanaviata, peneconitsinexatsi picani nacuaevetsinëjavabelia. \v 14 Nexata bajarapamonae pata Jesúsjavaberena. Bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, payapëtaniji cajena nexaniajaicuene, xua yabara tsipaebabiabame livaisianë. Petuxanevi ata xamë apo cujunavimë. Apo auramë livaisi netsipaebabiabijava. Nexata daxitajivi najëpaeya livaisi tsipaebabiabame. Pexaniajailivaisi tsipaebabiabame pacuenia Dioso jitsipa jivi pejinavanapaenexa. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia. \p \v 15 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia jamatabëcueneëjëbiaya paneyanijobame? Panetocarenamëre palatanëyo. Taejitsianë, jai Jesús. \p \v 16 Nexata bajarapamonae Jesús tocaponarenatsi palatanëyo. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Jipatsa mapitabaraje, pevënënua, ruca mapapalatanëyotaje? jai Jesús. \p Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Romanonacua raja pepo pevetsinë pitabara, pevënënua, jai. \p \v 17 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Nexata parajutabiabianame Romanonacua pepo pevetsinë pijajava. Parajutabiabianame pijinia saicaya Diosojavabelia Dioso pijajava, jai Jesús. \p Nexata Jesús itsa jumecanaviata bajarapacuenia, bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata. Nexata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: \p —¡Xaniavaetsia baja rovia Jesús panejumecanaviata! jamatabëjai. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba jivi petëpaecujinae icatsia piasaëjavanexa yabara pelivaisi \r (Mt 22.23-33; Lc 20.27-40) \p \v 18 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, icatsia apo asaë tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyorenatsi Jesús. Saduceovi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p \v 19 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, totëpatsi pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi. \v 20 Nexata jinavanapa ënacaemonae siete ponëbeje. Pepo matapijinë copiaya nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva. \v 21 Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajaraponë ata icatsia tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. \v 22 Bajarapacuenia tëpa daxita siete ponëmibeje nacaemonae, bajarapova pepitaponaevi. Itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. Bajaraxuacujinae belia bajarapova ata tëpa baja. \v 23 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë, bajarapamonaeyajuvënënë, pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje, nacaemonae, pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia. \p \v 24 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia: \p —Paxamë saya pajamatabëcuenenavëxaniabame. Paxamë raja apo payapëtaemë pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Apo payapëtaemënua pacuenia Dioso caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa. Bajaraxuata jamatabëcuenenavëxaniabiaya paneyanijobame: “¿Detsa ponë pitsiana bajarapova?” panejamë. \v 25 Pamatacabi raja petëpaevimi Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi, apo nacojiobi baja tsane. Bajarapamatacabita itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae nacojiobinejeva, jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. \v 26 Itsa pepacuene paxamë paneyanijobame Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexatsi petëpaevimi, nexata pacatsipaebianatsi. Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Moiséspijinë peyaquinaebaxutota jumaitsi. Bajarapabaxutota jumaitsi pacuenia Moiséspijinë Dioso barëcuaicuaijaitsi tsiquirinaemëyo petajueyecaecotiajavaverena. Abraham baja pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Jacob ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Dioso jumaitsi Moiséspijinëjavabelia mapacueniaje: “Xanë rabaja abaxë Abraham pijaDiosonë, Isaac ata pijaDiosonë, Jacob ata pijaDiosonë,” jai Dioso Moiséspijinëjavabelia bajayata petëpaevimi yabara. \v 27 Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia. Nexata paxamë itsa pajumaitsimë: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, icatsia apo asaë tsane,” itsa pajamë, pinijicuenia pajamatabëcuenenavëxaniabame, jai Jesús saduceovijavabelia. \s1 Palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia yabara pelivaisi \r (Mt 22.34-40) \p \v 28 Judíovi pecujarubinë pata Jesúsjavaberena. Nexata bajaraponë Jesús jumetanetsi xaniavaetsia pejumecanaviataponaejava saduceovijavabelia. Nexata judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia? jai. \p \v 29 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —Palivaisi bitso jivi bejumecovënëta, daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia jumaitsi mapacueniaje: “Paxamë, Israelpijinë papemomoximë, pajumetaema. Vajatuxanenë rabaja caenë Dioso. \v 30 Bajaraponë panijatuxanenë, panijaDioso, daxita panejamatabëëthëtojavavetsina pasivamëre. Pasivamërë daxita panejamatabëcueneta ata, daxita panenajamatabëxainaesaëta ata, daxita panesaëta ata,” pejailivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia. \v 31 Bajaraxuacujinae pecotocaevilivaisi, palivaisi bitso jivi bejumecovënëta, jumaitsi icatsia mapacueniaje: “Pasivamëre itsajivi ata pacuenia paxamë panijacuata panaasivamë,” jai. Bajarapalivaisi ata jivi bitso bejumecovënëta. Ajibi rabaja itsalivaisi pematatsënëa, Dioso pitorobilivaisi, palivaisi bitso jivi bejumecovënëta,” jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. \p \v 32 Nexata icatsia judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, xaniajamë rabaja pacuenia jumaitsimë. Caenë tsaena Dioso ponapona. Ajibi tsaena pematatsënëa itsanë Dioso. \v 33 Bejumecovënëtatsi Dioso daxita vajajamatabëëthëtojavavetsina, daxita vajanajamatabëxainaesaëta ata, daxita vajasaëta ata. Biasivatsi itsajivi ata pacuenia vaxaitsi vajacuata nasivatsi. Daxita bajaraxua itsa jumecovënëtatsi, bitso nacatonamatamota Diosojavabelia. Bajaraxua bitso nacatonamatamota ofrenda Diosojavabelia vajarajutabiabijava matatoxenetsia. Baitsi xua Diosonexa ofrendacuenia totajuitabiabatsi, dajubicuene itsa tobeyabiabatsi, bajaraxua matatoxenetsia bitso nacatonamatamota, jai judíovi pecujarubinë Jesúsjavabelia. \p \v 34 Jesús itsa jumetane judíovi pecujarubinë xaniavaetsia pejumecanaviatsijavatsi, nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —Tsiquirijavayo catosaica Diosojavabelia nenajamatabëcuenecopatsinexa nijatuxanenë Dioso nexanaenexa, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. \p Bajaraxuacujinae daxitajivi baja Jesús cujunavatsi. Nexata baja Jesús jivi jamatabëcueneëjëbiaya livaisi apo yanijobitsi. \s1 Pacuenia Jesucristo yabara Davidpijinë bajayata tajëvelia: “Tajatuxanenë,” jai, yabara pelivaisi \r (Mt 22.41-46; Lc 20.41-44) \p \v 35 Jesús livaisi tsipaeba templobota. Jesús pijacuata nayabarajumaitsi: \p —¿Detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi apo jumecovënëtsi Cristo Dioso pexënatocuene, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa? Bajarapamonae saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi Cristo yabara: “Cristo raja itsa patsiana, Davidpijinë pemomo tsane,” jai tsabiabi. \v 36 Davidpijinë bajayata Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia jumaitsi Cristo yabara mapacueniaje: \q1 Dioso jumaitsi tajatuxanenëjavabelia: “Ecare abaxë tacujuanenia. Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanaenatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia, \m jai bajayata tajëvelia Davidpijinë mapacueniaje Cristo yabara. \p \v 37 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena Cristo saicaya Dioso pexënato, nayabarajai Jesús judíovi pecujarubivi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene. \p Nexata jivibitsaëtoxaneto Jesús pejumetaevitsi jumebarëyatanetsi. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi jivijavabelia: “Judíovi pecujarubivi bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” jai yabara pelivaisi \r (Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 38 Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata, livaisi tsipaeba. Nexata Jesús livaisi petsipaebijavata jumaitsi mapacueniaje: \p —Xania, panayajivitaema, palivaisi judíovi pecujarubivi tsipaebapona, panejumecovënëtsiyaniva. Bajarapamonae jitsipabiaba tomara tuatuajëjava piapiajavanë penaxatababiabavanapaenexa jivi peyaiyataenexatsi. Jitsipabiabanua bitso yaiyataeya pebajacobinexatsi callejava. \v 39 Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibonëjava, jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa napatabiaba fiestajava ata, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. \v 40 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotabiabanua pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaxi. Bajarapamonae itajara pinijicuenia vajëcabiaba Diosojavabelia. Itsiata pepo pexaniajaijamatabëcueneta apo vajëcabiabi. Bajarapacuenia vajëcabiaba saya jivi petaenexatsi Dioso itajara bitso bepejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonae bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús judíovi pecujarubivi yabara. \s1 Pacuenia ofrenda rajuta Diosojavabelia pamona pevecuatëpaevatsi yabara pelivaisi \r (Lc 21.1-4) \p \v 41 Itsamatacabi Jesús eca templobota. Pacajonita jivi palata jeyabiaba ofrendacuenia perajutsijava Diosojavabelia, bajarapacajoni pecanacujitsita Jesús eca. Nexata Jesús cobetaeyeca jivi palata pejeponaejava bajarapacajonita. Ayaijava palata pexainaevi, caejivi canacujitsia, ayaijava palata jepona. \v 42 Bajarajota napata pamona pevecuatëpaevatsi, bepejiobiva. Nexata bajarapova najia anijapalatanëyobeje piamatamobinëyobeje. \v 43 Nexata Jesús junata pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapovaje pamona pevecuatëpaevatsi bejiobi bitso. Xuayo jia cajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, bajaraxuayo bitso Dioso sivajamatabëcuenebarëya daxita xua itsamonae jia bajarapacajonita matatoxenetsia. \v 44 Tsipaji rabaja xua bajarapamonae apo namatavenonae, jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia. Itsiata mapovaje bepejiobiva daxitajavayomi penaevetsijavayotaminexa, jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 13 \s1 Pacuenia Jesús pijajivitonëjavabelia tajëvelia tsipaeba itsamatacabi itsanacuapijivi templobo pexuabijavanexatsica yabara pelivaisi \r (Mt 24.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Itsa baja Jesús, pijajivi yajava, pitsaparena templobovecua, Jesús pijajivitonë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Tajatuxanenë, jica, nataema mapaibotoxanetonëje, mapaboxanetonë ataje! jai Jesús pijajivitonë. \p \v 2 Nexata Jesús tajëvelia jumaitsi pijajivitonëjavabelia: \p —Daxita raja mapaboxanetonë tanemeje, bajarapaboxanetonëmi itsamatacabi itsanacuapijivi penetsianica irabetsica. Nexata mapaibotoxanetonëmije itsaiboto ata pejumavereca apo bocae tsane, jai Jesús tajëvelia pijajivitonëjavabelia. \s1 Pacuenia itsijitsia Jerusalén tomarata, daxitanacuanëjava ata, mapanacua pecopiarucaevajënaeje yabara pelivaisi \r (Mt 24.3-28; Lc 21.7-24; 17.22-24) \p \v 3 Jesús eca petsutojumata. Patsutojumata olivonaenë apaaxayo templobo canacujitsijavalia, bajarapatsutojumata Jesús eca. Nexata Pedro, Santiago, Juan, Andrés, bajarapamatabëxëyo pijaepatojavata Jesúsjavabelia jumaitsi: \p \v 4 —Patajatuxanenë, pajitsipajë patanetsipaebinexamë patayapëtaenexa paepatota copiapatsijitsia xua vajunupaebame. ¿Detsa peneta pitsicuene pataenajë itsa copiapatsijitsia xua jumaitsimë templobo yabara? jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 5 Jesús nexata tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xania panayajivitaename. Pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa. \v 6 Tsipaji raja peyamaxëitojorobivinexa ayaibitsaëto patsiana bexanë itajara tsane. Bajarapamonae najumetsënëtsiaya jumai tsane: “Xanë raja Cristonë, Dioso athëbëvetsica taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” jai tsane. Bajarapamonae jivi, ayaibitsaëto yamaxëitojorobiana. \p \v 7 ’Vajabitsaë pexanaejava imoxoyonacuanëjava, tajënacuanëjava ata, pavënëlivaisitaename. Itsiata pëtsa pajunavame. Bajara peneta itsane mapanacua pevereverecaevajënaeje. Itsiata baitsi jane bepijia bajarapamatacabi mapanacuaje abaxë apo vereverecajuni tsane. \v 8 Mapanacuaje pevereverecaevajënae peneta copiaya itsaviriavi nabena itsaviriavijavabelia. Itsanacuanëpijivi pijinia nabena itsanacuanëpijivijavabelia. Ira najëabiana ayaicuenia nacuanëjava. Ayaijaniboxaneto najetarucaena nacuanëjava. Ayaicuenia bitso jivi bejiobi tsane nacuanëjava. Daxita bajarapacuene itsa pataename, saya abaxë taxuxuabaponaena piayaicuene, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuata. \p \v 9 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Nexata paxamë xania panayajivitaename. Tsipaji raja xanë patajajivixaemë, tomara pevetsivijavabelia pacacaponabiabiana. Bajarapamonae pacajumaconibabeyabiabiana judíovi penacaetuatabiabibonëta. Paxamë patajajivixaemë pacanubiana nacuaevetsivi pitabarata, presidentevi ata pitabarata. Nexata bajarajota bajarapamonaejavabelia patsipaebianame xanë talivaisi. \v 10 Nexata daxitanacuanëpijivijava patsipaebanajetarubenaename pecapanepaelivaisinexatsi. \v 11 Itsa pacataicaena papecaneconitsinexa nacuaevetsivijavabelia, pëtsa pajamatabëcuenebëjamë panenayajivicuaicuaijainexa bajarapamonaejavabelia. Palivaisi panejamatabëcuenevetsina pacatonaitajëtsiana, patsipaebianame bajarapamonaejavabelia. Tsipaji raja bajarapaepatota Espíritu Santo pacacuaicuaijaiyaexanaena. Paxamë baitsi panejamatabëcueneta apo pacuaicuaijamë tsane. \v 12 Bajarapamatacabi patajajivixaemë, panacaemonae atamë, itsajivi panijamonaejivi ata pacacanajetsiana nacuaevetsivijavabelia papecabeyaxuabinexa. Paneaxa ata, paneena ata, pacacanajetsiana nacuaevetsivijavabelia papecabeyaxuabinexa. Panexi ata pacacanajetsiana nacuaevetsivijavabelia papecabeyaxuabinexa. \v 13 Daxitajivi pacaitoya tsane patajajivixaemë. Itsiata pajivi ajamatabëcuenesaë tsane Dioso pejumecovënëtsijava nacua pecopiarucaejavabelianexa, bajarapajivi Dioso capanepaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 14 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Diosojumepaebinëmi, profeta Danielpijinë, tajëvelia Dioso pitorobicueniatsi piayaicuene pevajunupaebilivaisi bajayata yaquina. Xua panijatomaranëmi vereverecaeyaexanaejitsiatsi, bajaraxua pelivaisi yaquina. (Pajivi lebiana mapalivaisije, yapëtaena papiayaicuene vajunupaeba mapalivaisitaje.) Nexata paxamë pataename bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, itsajota picani apo benucae. Nexata Judea nacuata pejinavanapaevi itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, pëtsa nubena. Naxanitsiayo bajarapamonae rëcëpecaena ibotsutonëjavabelia. \v 15 Pajivi pijabojumata athëbëyo ecaya, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bajarapajivi perunaecujinaetsica bepijia najetabajiraviana. Pëtsa joneya pijaboyalia pejutsinexa pecobecovë. \v 16 Pajivi pijinia nacuenebaponapona pijapabita, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa naviata pijaboyabelia pejutsinexa penaxatabijava. \v 17 ¡Papetiriavi penacueto yacotajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! ¡Bitso nabejiobitsiaya jinavanapaena! ¡Papetiriavi ata mitoapaenacuetoxi isajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! \v 18 Bajaraxuata tajëvelia Diosojavabelia pavajëcare piayapëbejematacabita papecatocopiapatsiyaniva bajarapapiayaicuene. Nexata pamatacabi parëcëpecaename, pexaniamatacabi Dioso pacatocopatsiana bitso nabejiobitsiaya paneponaeyaniva. \v 19 Tsipaji raja bajarapamatacabi bitso jivi bejiobi tsane. Pabejiobicuene abaxë jivi caeto ata apo tae Dioso nacua pexanaecujinae, bajarapabejiobicuene taena. Bajaraxuacujinae icatsia itsamonae bejiobiaexanae atatsi tsane, itsiata bajarapacuenia bitso apo bejiobiaexanaetsi tsane. Tsipaji Dioso epatua yatuucutsiana jivi bitso nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, bitso jivi nabejiobitsia pejinavanapaeyaniva. \v 20 Dioso epatua itsa apo yatuucutsi tsipae bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, caejivi ata apo asaë tsipae. Itsiata baitsi jane Dioso piasivaxae pijajivi, pitapetsivi, Dioso epatua yatuucutsiana bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata. \p \v 21 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi mapanacuataje patsijitsia peyamaxëitojorobivi Dioso pejumecovënëtsivi peyamaxëitojorobinexatsi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Nexata itsajivi yamaxëitojorobiaya itsa pacajumaitsi tsane: “Pataema. Mara Cristo nucaje,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Itsa pacajumaitsi tsane: “Bajarajota nuca Cristo,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. \v 22 Itsamonae jumai tsane: “Xanë raja Cristonë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Itsamonae jumai tsane: “Diosojumepaebinënë raja, profetanënë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Bajarapamonae itajara exanaena pinijicuene pexanaejavanë peyamaxëitojorobinexa saya jivi. Nexata bajarapacuenia itsamonae yamaxëitojorobaponaenatsi. Itsiata pamonae pepacuene Dioso pijajivi, Dioso pitapetsivitsi, bajarapamonae apo yamaxëitojorobi tsanetsi. \v 23 ¡Xania baja tsane! Xanë rabaja pacatsipaebatsi tajëvelia daxitacuene panenayajivitaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi mapanacuataje patsijitsia peyamaxëitojorobivi Dioso pejumecovënëtsivi peyamaxëitojorobinexatsi. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica petëpaecujinae yabara pelivaisi \r (Mt 24.29-35, 42, 44; Lc 21.25-36) \p \v 24 Jesús tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xanë tapatsivajënaetsica, jivi taena pecujunavicuene. Jivi nabejiobitsiaya jinavanapaena. Nexata jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabicujinae matacabipijijuameto aitaquiri tsane. Meravipijijuameto ata aitaquiri tsane. \v 25 Tulupu ata othopaenica irabetsica. Daxitacuene, xua rubena athëbëtatsia, najëabiana. Xaniavaetsia apo rubenae tsane. \v 26 Nexata bajarapaepatota xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jivi netaena athëbëvetsica itarërëbota tanajetarucaejava. Patsianicajë daxitacuene taevetsinexa. Tanivenivenaecotia yajavapatsianicajë. \v 27 Bajaraxuacujinae ángelevi itorobianajë, pamonae tajajivi, Dioso pitapetsivitsi, daxitanacuanëjavaverena tanetocaetuatsinexa xanëjavaberena, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. \p \v 28 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pacanaëjëre pacuenia itsi higueranae. Itsa maxëranajuva, nexata pejanabaxu pitsapa. Nexata bajarapacuenia payapëtaneme vai baja imoxoyo pevajënae pejonejavanexa. \v 29 Bajara pijinia pacuenia peneta itsa pataename pecopiapatsijava, xua yabara pacatsipaebatsi, nexata payapëtaename imoxoyo baja tavajënae tsane tapatsijavanexatsica. \v 30 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pitsijamatabëcuenevi aeconoxae mapamatacabitaje jinavanapa, bajarapitsijamatabëcuenevi abaxë, bexëajavabelia ata, apo vereverecae tsane. Matapania xua yabara pacatsipaebatsi, itsa baja copiapatsiana, bajarapamonae jane baja vereverecaena. \v 31 “Itaboxo, ira yajava, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa,” jamatabëjai ata tsane itsamonae, itsiata jamatabëcuenenavëxaniabiana. Tsipaji jemata itaboxo, ira yajava, vereverecaena. Nexata palivaisi pacatsipaebatsi, apo najumetsënëtsinë tsane. Nexata xua yabara pacatsipaebatsi, pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsinë, daxita bajaraxua copiapatsiana, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 32 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsajivi ata apo yapëtae pamatacabita, paepatota ata, copiapatsijitsia daxita xua yabara tajëvelia pacatsipaebatsi. Athëbëpijivi ata, ángelevi, apo yapëtae. Xanë, Dioso pexënato atanë, apo yapëtaenë. Caenë taxa Dioso yapëtane, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 33 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xania baja tsane. Daxitamatacabi saya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji raja apo payapëtaemë tsane paepatota patsijitsianëtsica. \v 34 Nexata pacuenia bo pexainaenë, pijabo evetsiaexana pijajivi, bajara xanë itsinë tsane. Bo pexainaenë itsa ponaejitsia tajënacuayabelia, pijajivi evetsiaexana pijabo. Nexata pijajivi, caejivi canacujitsia, rajutapona petonacuenebavanapaejavanexatsi pecovëta. Nexata pijajiviyajuvënënë itoroba baupa pevetsinënexa petoevetabiabinexatsi pijabobaupa. Bo pexainaenë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Xaniavaetsia netoevetabiabianame baupa matapania tapatsimatacabijavabelianexa,” jai bo pexainaenë. \v 35 Nexata paxamë ata bajarapacuenia panecopiaevetavanapaename matapania tapatsimatacabitsicajavabelianexa. Tsipaji raja apo payapëtaemë tsane pamatacabita patsijitsianëtsica. Ajena meravi, caecanivia, patsipajë. Meravi tuatuajëta ata patsipajë. Matacabivëpata ata patsipajë. Bajayacunua ata patsipajë. \v 36 Bajaraxuata xania baja tsane. Daxitamatacabi saya panecopiaevetavanapaename. Jemata itsa patsipajë, paepatota apo panecopiaevetsimë, pacacaxitajarabijitsipatsi panemajitsijavata. \v 37 Palivaisi pacatsipaebatsi paxamëjavabelia, daxitajivinexa jumaitsinë. ¡Daxitamatacabi saya panecopiaevetavanapaename! jai Jesús pijajivijavabelia. \c 14 \s1 Pacuenia picani Jesús pijavajabitsaë jamatabëvaetabatsi yabara pelivaisi \r (Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Anijamatacabibeje abaxë ajibi pejonenexa pascuafiesta, itsafiestanua, pafiestajava judíovi baxane levadurata matajërëbinejeva pexanaepan. Nexata bajarapafiestabejevajënaeya, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, najumejaita picani bajarapafiestajava pevaetabinexatsi Jesús. Penajumetsënëtsilivaisita picani jamatabëvaetabatsi Jesús pebeyaxuabinexatsi. \v 2 Itsiata bajarapamonae najumaitsi: \p —Fiestajava meta abaxë apo vaetabi tsanetsi jivi vajanacaitsacueniabiyaniva, najai bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús petiriva tsimataepanatsi petuxujuviaceitera yabara pelivaisi \r (Mt 26.6-13; Jn 12.1-8) \p \v 3 Jesús ponapona Betania tomarata, Simón pijabota. Simón bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmi. Nexata Jesús pexaeyecaejavata mesata, petiriva cobenaimoxoyorenatsi petuxujuviaceitera, nardovënëra, alabastrobotellabëta pejeaceitera. Bajarapora bitso penamatamotsira. Nexata bajarapova yavëtoxobiaxuaba bajarapora, petuxujuviaceitera. Bajaraxuacujinae Jesús tsimataepanaicatsi bajarapaaceitera. \v 4 Bajarajota itsamonae penaenaevi itsa taeyena Jesús petsimataepanaejavatsitsica, bajarapamonae jamatabëanaepanareca. Nexata ëpamonae najumai tsenae: \p —¿Detsa xuajitsia saya xuaba bajarapacuenia maporaje? \v 5 Canajetsipa rajane. Nexata matamopitsipa trescientos padenariobeje matatoxenetsia. Bajarapapalata rajutsipa bepejiobivi bajarapacuenia peyavenonaenexa, najai tsenae ëpamonae. \p Bajarapamonae anaepana bajarapovajavabelia. \p \v 6 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bajarapacuenia pajumaitsimë bajarapova pexanaejava yabara? Mara povaje pexaniacuene nexanaje. \v 7 Daxitamatacabi raja bepejiobivi jinavanapa itsaxuayo pajinavanapame. Pamatacabi pajitsipame pexaniacuene panetoexanaenexa bepejiobivijavabelia, nexata patoexanaename. Itsiata baitsi jane xanë daxitamatacabi apo ponaponaenë tsane paxamëjavata. \v 8 Mara papetirivaje pexaniacuene netoexana pacuenia baja cuenecaëjëpatsi. Itsamonae petëpaejivi batsiperabëepana petuxujuviaceitera peperabëxaniavaetsinexa pemëthëtsivajënae. Bajara pijinia pacuenia mapovaje netsimataepana petuxujuviaceitera, abaxë apo tëpae atanë. Nexata baja bajarapova neperabëxaniavaeta itsamonae tanemëthëtsivajënae. \v 9 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxitanacuanëjava tajajivi itsa paebanajetarubenaena pexanialivaisi jivi tacapanepaelivaisinexa, vajunupaebabiabiananua pacuenia exana xanëjavaberena mapapetirivaje, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Judas pona Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia pecanajetsinexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 26.14-16; Lc 22.3-6) \p \v 10 Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënë pevënë Judas. Itsavënë Iscariote. Nexata Judas pona sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia. Jesús jane baja yajumejailiatsi pecanajetsinexatsi. Nexata jane baja Judas Jesús canajetatsi sacerdotevi penamatacaitorobivi pecobeyabelia. \v 11 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi itsa tane bajarapacuene, barëya. Jumaitsi bajarapamonae Judasjavabelia: \p —Palata pacarajutsianatsi, jai. \p Nexata jane baja xuacujinae Judas Jesús naitaxutocaevetaponaponatsi. Nexata paepatota Judas toyapëxanepanatsi, perajutsinexa jane baja bajarapamonae pecobeyabelia. \s1 Pacuenia Jesús barënabane pijajivi pecopiarutsinabani baja pebeyaxuabivajënaetsi yabara pelivaisi \r (Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 12 Junua jane baja fiesta, pafiestajava judíovi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Bajarapamatacabi ovejaxi babia pexaenexa pascua fiestamatacabi. Nexata Jesús yanijobatsi pijajivi. \p —¿Detsa belia paponaenajë patacamitsaexanaenexa pascua fiestamatacabi pexaejava nexaenexa? jai Jesús pijajivi. \p \v 13 Nexata Jesús itoroba anijanëbeje pijajivitonëbeje. Jumaitsi: \p —Tomarabelia paponarebeje. Bajarajotalia pacaxitajarabianamebeje mera canalito pecanajetarucaenë. Bajaraponë papënanajetarucaenamebeje. \v 14 Pabota bajaraponë joneyojopaena, bajarapabo pexainaenëjavabelia pajumaitsimëbeje tsane: “Vajanacacujarubinë raja jumaitsi: ‘¿Detsa jota pënëyatuucutsibo eca, pabota tajajivi barëxaejitsianë xua jivi baxane pascua fiestamatacabi?’ jai raja vajanacacujarubinë,” pajamëbeje tsane bajarapabo pexainaenëjavabelia. \v 15 Nexata athëbëabetsia anijairabeje pënëyatuucutsibojavata, pacatsitajëtsianabeje. Bajarapaboënëta athëbëyotsia paira ayaiënëtuatuajë tsane. Daxitacuene bajarajota xainaena. Nexata vajaxaejavanexa bajarajotatsia paexanaenamebeje, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 16 Nexata jane baja ponabeje Jesús pijajivitonëbeje. Patabeje baja tomarabelia. Caxitajarababeje daxita pacuenia Jesús jumaitsitsibeje. Nexata xua jivi baxane pascua fiestamatacabi daxita Jesús pijajivi pebarëxaenexa, bajaraponëbeje exanabeje jane baja. \p \v 17 Itsa baja meravitsia, Jesús patajopa bajarajota pijajivi, doce ponëbeje, yajava. \v 18 Daxita mesata pexaeyenaejavata, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caenë paxamëyajuvënënë, xanëjavata pexaeyecaenë, necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia, jai Jesús. \p \v 19 Nexata Jesús pijajivi bejamatabëjiobireca. Nexata Jesús pijajivi, caenë canacujitsia, Jesúsjavabelia yanijobapona. \p —¿Xanë tsaja tsane? jai tsaponae Jesús pijajivi. \p \v 20 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Doce paponëmëbejeyajuvënënë raja. Ponëbeje peneta caecuenia panajuacajabutsianajëbeje panbë platojavabelia, bajaraponë tsane. \v 21 Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tëpaenajë pacuenia baja cajena xanë yabara Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi. Itsiata ponë tajavajabitsaë pecobeyabelia necanajetsiana, bajaraponë bitso bejiobi tsane pinijicuenia. Itsa meta bajaraponë apo naexanae tsipae, bajarapacuenia apo necanajetsi tsipae. Nexata xanepanaejitsipatsi bajaraponë itsa apo naexanae tsipae. Tsipaji apo naneconitsi tsipae Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 22 Nexata pexaeyenaejavata Jesús pita panbë. Jesús jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pan, jai. \p Bajaraxuacujinae epatsënëquejeba bajarapapanbë. Rajuta pijajivi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxaema. Mara tavitoje, jai. \p \v 23 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús copavënëjavata yapita pijajivi pebarëapaeranexa. Diosojavabelia jumaitsi: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame maporaje, jai. \p Bajaraxuacujinae pijajivi bajarapora rajuta. Daxita Jesús pijajivi bajarapora apa. \p \v 24 Jesús pijajivijavabelia jumaitsi: \p —Tajana raja othopaena jivi ayaibitsaëtoxaneto pecapanepaenexatsi. Nexata tatëpaejava pejamatabëcueneta, jivi yapëtaena pepacuene xaniajai Dioso jivi pecapanepaejavanexa, pacuenia baja cajena tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. \v 25 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xanë rabaja matavëjëa apo apaenë tsane uvacuaira mapanacuataje, matapania icatsia apaenajë Dioso pijanacuatatsia pejanauvacuaira, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia jumaitsi Pedrojavabelia: “Pedro, xamë raja nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë,” jai, yabara pelivaisi \r (Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 26 Jesús pijajivi barënaxëana Diosojumevajianë. Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëpona petsutojumabelia. Patsutojumata olivonaenë apaaxayo, bajarapatsutojumabelia barëpona. \v 27 Nexata bajarapatsutojumata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Daxita raja paxamë ajena, pameravi, panexuabarëcëpecaename. Tsipaji rabaja patanexuabarëcëpecaejavanexamë yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Beyaxuabianatsi raja oveja pevetsinë. Nexata pijaovejabitsaëto nacayajatsia rëcëpecaena,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë patanexuabarëcëpecaejavanexamë yabara. Nexata ajena, pameravi, tajavajabitsaë itsa nevaetabiana tanebeyaxuabinexa, daxita paxamë panexuabarëcëpecaename. \v 28 Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae icatsia asaënë tsane. Nexata paxamë panevajënaeyabelia copiata ponaenajë Galilea nacuayabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 29 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Daxita mapamonaeje caxuabarëcëpecae ata tsane, xanë cajena apo caxuabatabajiravi tsanetsi, jai Pedro. \p \v 30 Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena rabaja, pameravi, nanianaevëpata, anijajumebeje vacara pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. “Apo yapëtaenë cajena bajaraponë,” jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 31 Itsiata Pedro ajumesaëya jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Nebeyaxuabijitsia ata tsane xamë yajava, itsiata cajena apo nayavajunuaxainaenë tsane nijajivitonëcuenenë, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p Daxita Jesús pijajivi bajarapacuenia jumaitsi. \s1 Pacuenia Jesús vajëta Diosojavabelia Getsemanívënëjavata yabara pelivaisi \r (Mt 26.36-46; Lc 22.39-46) \p \v 32 Jesús, pijajivi yajava, pata Getsemanívënëjavata. Bajarajota Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paneevetenare abaxë majotaje tavajëtsiepatoyo Diosojavabelia, jai. \p \v 33 Nexata Pedro, Santiago, Juan, bajara saya pamatabëxëyo, Jesús barëpona pesaicaeyojavabelia. Bajaraxuacujinae Jesús bitso najamatabëxaina. Nexata bejamatabëjiobireca. \v 34 Nexata Jesús jumaitsi pijajivi acueyabi ponëbejejavabelia: \p —Xanë bitso pinijicuenia najamatabëxainajë. Nexata tanajamatabëxainaejava yatëpaejitsianë. Paxamë abaxë majotaje panacopabare. Paitavamë tsane. Pëtsa pamajitame, jai Jesús pijajivi acueyabi ponëbejejavabelia. \p \v 35 Nexata Jesús, caenë, pevajënaeyabelia icatsia tsiquirijavayo ponataba. Tsipaji Jesús tajëvelia yapëtane pacuenia Dioso tocopatatsi bitso ayaicuenia pebejiobiaexanaenexatsi paepatota pijavajabitsaë beyaxuabijitsiatsi. Nexata Jesús irataeya bocajunua pevajëtsinexa Diosojavabelia. Vajëta picani Diosojavabelia bitso bejiobitsiaya pebeyaxuabiyanivatsi. \v 36 Nexata Jesús pevajëtsijavata Diosojavabelia, jumaitsi: \p —Taxa Diosomë, netocopatame picani tanebeyaxuabinexa betajiobicueneta. Daxitacuene raja cacaëjëpa nexanaenexa. Nexata necapanepare bajarapabejiobicuenevecua. Itsiata xanë apo tajitsipaecuene ata, pacuenia xamë jitsipame, netocopatsianame, jai Jesús pevajëtsijavata Diosojavabelia. \p \v 37 Bajaraxuacujinae Jesús naviarena acueyabi ponëbeje pijajivijavaberena. Caxitajaraba Jesús pijajivi pemajitanubenaevi. Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Simón, ¿pamajitanubename tsaja? ¿Apo pacacaëjëpae tsabaja rovia caeepatoyo ata paneaitavatsenaenexa? \v 38 Pëtsa pamajitame. Paitavamëre. Pavajëre Diosojavabelia pibisiacuene paneexanaeyaniva. Tsipaji raja dovathi pacajamatabëcueneëjëbiana. Paxamë picani panejamatabëcueneta pexaniacuene jamatabëpaexanabiabame. Itsiata baitsi jane apo pajamatabëcuenesaëmë pexaniacuene paneexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 39 Nexata icatsia Jesús pona pecovëyabelia pevajëtsinexa icatsia Diosojavabelia. Bajara icatsia pacuenia Jesús vajëta Diosojavabelia pacuenia vajëta copiata. \v 40 Icatsia Jesús naviarena pijajivijavaberena. Caxitajaraba icatsia Jesús pijajivi pemajitanubenaevi. Tsipaji baja Jesús pijajivi bitso itamajitsipana. Nexata Jesús pijajivi apo yapëtae pacuenia jumecanaviatsijitsia Jesúsjavabelia. \v 41 Icatsia abaxë Jesús naviata pecovëyabelia pevajëtsinexa icatsia Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae, acueyabi baja xuabeje pevajëtsicujinae, Jesús icatsia rena pijajivijavaberena. Jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: \p —¿Abaxë tsarovia tsiteca pamajitanubename? Ajibi rabaja. Copiapata rabaja paepatota xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsijitsia pibisiacuene pexanaevi pecobeyabelia. \v 42 Panonobapunare baja. Ponaenatsi baja. Imoxoyo rabaja najetaruca tajavajabitsaë pecobeyabelia tanecanajetsinënexa, jai Jesús pijajivijavabelia Judas yabara. \s1 Pacuenia Jesús vaetabatsi pijavajabitsaë yabara pelivaisi \r (Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 43 Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatanexatsi, cuaicuaijai tsanucae pijajivijavabelia. Nexata bajarapaepatota patanajetaruca Judas, Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënëmi. Judas pënanajetarubenatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae canajetarubena espadanë. Itsamonae canajetarubena naebonë yajava. Bajarapamonae itorobatsi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, judíovi pijaancianovi ata. \v 44 Judas pebarërenavajënae bajarapamonae, copiaya baja cajena Judas tsipaeba pacuenia bajarapamonae yapëtaejitsia Jesúscuene. Judas jumaitsi mapacueniaje: \p —Ponë raja peneta bajacobiaya itabaratsutsunexuabianajë, bajaraponë Jesús tsane. Bajaraponë pavaetabianame. Pacobecëtsianame xaniavaetsia. Nexata panecobecëtsinë pacaponaeremena, jai baja cajena Judas pematacanajetarucaevijavabelia pebarërenavajënae. \p \v 45 Nexata jane baja Judas itsa patanajetaruca, exana pacuenia baja cajena jumaitsi pematacanajetarucaevijavabelia. Judas Jesús itabaratsutsuniaya bajacobatsi, Judas jane baja pematacanajetarucaevi peyapëtaenexa Jesúscuene. \v 46 Nexata jane baja Jesús pijavajabitsaë vaetabatsi. Cobecëtatsi xaniavaetsia.\fig |src="cn01814B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 14.46" \fig* \p \v 47 Bajarajota Jesús pijajiviyajuvënënë pijaespada navemarajonotaxuabina. Muxuyoropaebiaxuaba sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë. \v 48 Nexata Jesús jumaitsi pevaetabivitsijavabelia: \p —Paxamë meta panetaneme betanacobetoxotsinë. Bajaraxuata pacaponame espadanë, naebonë yajava, patanevaetabinexamë pacuenia pavaetababiabame penacobetoxotsinë. \v 49 Xanë caematacabi canacujitsia Dioso pejumelivaisi paxamëjavabelia pacatsipaebabiabatsi templobota. Itsiata bajarapamatacabi apo panevaetabimë. Mara pacuenia panevaetabameje tanetocopiapatsixae baja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota bajayata tajëvelia jumaitsi xanë yabara, jai Jesús pevaetabivitsijavabelia. \p \v 50 Nexata jane baja Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatatsi, daxita Jesús pijajivi xuabarëcëpecatsi pacuenia baja cajena Jesús jumaitsi tajëvelia pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia pevëjëato najetabajirava yabara pelivaisi \p \v 51 Pevëjëato pënanajetaruca Jesús pecaponaevitsi. Sábanata namataquinanajetaruca. Nexata pevëjëato bajarapamonae yasábanavaetabatsi. \v 52 Nexata pevëjëato sábana naisinaxuaba. Najetabajirava jumasanë. \s1 Pacuenia Jesús nutatsi judíovi penamatacaitorobivi pitabarata yabara pelivaisi \r (Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 53 Jesús caponaliatsi sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijaboyabelia. Nacaetuata bajarajota daxita sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava. \v 54 Itsa baja Jesús caponaliatsi, nexata Pedro bajarapamonae pecovëya tajiyo najetaruca. Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë, mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata bajarapayacaranatsijavaxaneto baupa, Pedro najoneya bopanabojavabelia, itsabelia Jesús cajunuatsi. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabopanabota, Pedro nanonopeca isoto muxuneneta templobopijipolicíavita. \p \v 55 Nexata bajarapabo ënëtuatuajëta sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava, nabarëcuaicuaijai. Bajarapamonae nayanijoba. \p —¿Jipatsa yapëtane Jesús pibisiacuene pexanaejava, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi? najai tsaponae. \p Itsiata bajarapamonae apo caxitajarabi itsaneconi ata Jesús pijaneconi. \v 56 Itsamonae saya penajumetsënëtsilivaisi paeba Jesús yabara. Itsiata caelivaisi najuapaebi ata, najumejëpaeya apo paebi bajarapamonae. \v 57 Itsamonae nonobapuna. Penajumetsënëtsilivaisi paeba Jesús yabara. Penonobapunaeviyajuvënënë jumaitsi mapacueniaje: \p \v 58 —Paxanë raja, pamatabëxëyo panubenajë majotaje, pajumetaniji Jesús pejumaitsijava. Bajaraponë jumaitsi: “Xanë raja xuabianicajë mapatemploboje, jivi pexanaebo. Acueyabi matacabita icatsia itsabo veretetsianajë. Jivi apo pexanaebo tsane,” jai maponë Jesúsje, jai penonobapunaeviyajuvënënë. \p \v 59 Itsiata daxita bajarapamonae najumejëpaeya apo paebi. \p \v 60 Nexata jane baja sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë nonotapuna bajarapamonae pitabarata. Nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Apo yapëtaemë tsaja itsalivaisiyo ata nejumecanaviatsinexa? ¿Xaniajai tsabaja pacuenia mapamonae caneconitsiajumaitsije? jai Jesúsjavabelia sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë. \p \v 61 Jesús itsiata moya. Apo jumepitsi cajena. Nexata icatsia sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xamë tsabaja pepacuene Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa? ¿Xamë tsaja, Dioso pexënatomë? jai. \p \v 62 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Jãjã, xanë rabaja. Paxamë raja panetaename, Daxitajivi Pematapijinënë, taecaejava Dioso pecujuanenia, daxitajamatabëcuene pecaëjëpaenëtsi. Panetaenamenua tanajetarucaejava athëbëvetsica itarërëbota, jai Jesús. \p \v 63 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava itsa jumetane, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë penaxatatsijava anaeya titinaxuaba. Bajarapacuenia titinaxuaba pianaepanaexae Jesús pejumaitsijava yabara. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi daxita penacaetuatsivijavabelia: \p —Pijacuata rabaja pejumaitsijumeta naneconita. Pematatsënëa apo namatavenonaetsi itsamonae vajanacatsipaebinexa paneconi yabara maponëje naneconitsiaexanaejitsiatsi. \v 64 Paxamë rabaja pajumetaneme maponëje Dioso apo pejitsipaecuenia pecuaicuaijaijava. Tsipaji Dioso bepexënato nataeya cuaicuaijai. ¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë? jai sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë daxita penacaetuatsivijavabelia. \p Nexata daxita penacaetuatsivi jumaitsi: \p —Naneconita rabaja Diosojavabelia. Nexata baja beyaxuabianatsi, jai bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 65 Nexata bajarapamonaeyajuvënëvi Jesús itabarasuabatsi. Bajaraxuacujinae papaëbërëpanata itaxutocëtatsi. Pitaxutocëtsicujinaetsi itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. Nexata bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia: \p —¡Vënëjonare ponë caitabaratsaquibabepona! jai tsaponae bajarapamonae. \p Bajaraxuacujinae templobopijipolicíavi itabarapacabiaxuabatsi Jesús. \s1 Pacuenia jane baja Pedro nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene yabara pelivaisi \r (Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29) \p \v 66 Itsa abaxë Jesús sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo ënëtuatuajëalia yanijobaponatsi xua yabara naneconitsiaexanaejitsiatsi, Pedro naitaxutocaevetsiaya naeca bopanabota. Nexata bajarajota taeyetatsi petiriva, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabota penacuenebiva. \v 67 Bajarapova Pedro taeyetatsi penanonopecaejavata. Nexata bajarapova naitaxutobabatsia asaëya taenucatsi Pedro. Jumaitsitsi: \p —Xamë ata rabaja naponaponame Jesústa, Nazaret tomarapijinëta, jaitsi. \p \v 68 Nexata Pedro itsiata nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene. Nexata Pedro jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Jume raja. Apo yapëtaenë cajena bajaraponë. Apo yapëtaenë pacuene yabara nejumaitsimë, jai Pedro. \p Bajaraxuacujinae Pedro pejonebaupajavaverenajavabelia natixilia. Nexata vacara fiaba. \v 69 Icatsia bajarapova Pedro tanetsi. Nexata pamonae bajarajota nubena, bajarapamonaejavabelia bajarapova jumaitsi: \p —Mara ponëje Jesús pijajiviyajuvënënëje, jai bajarapova Pedro yabara. \p \v 70 Icatsia nexata Pedro jumaitsi: \p —Jume raja. Apo yapëtaenë cajena bajaraponë, jai. \p Bajaraxuacujinae, icatsia caeepatoyocujinae, bajarajota penubenaevi Pedro jumaitsitsi: \p —Xaniajai raeta baja cajena. Xamë Jesús pijajiviyajuvënënëmë. Tsipaji rabaja Galilea nacuapijinëmë. Galilea nacuapijivi pecuaicuaijaicuenia cuaicuaijamë, jaitsi. \p \v 71 Nexata Pedro pejumexaniataenexatsi, ajumesaëya jumaitsi: \p —Itsa apo xaniajanë tsipae paxamëjavabelia, nexata Diosojavabelia naneconitsipajë. Apo yapëtaenë cajena ponë yabara panejumaitsimë, jai Pedro. \p \v 72 Itsa baja Pedro najumevereta bajarapacuenia pejumaitsijava, vacara icatsia fiaba. Nexata bajarajota Pedro najamatabënapitajaraba pacuenia Jesús jumaitsitsi: “Anijajumebeje vacara pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. ‘Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,’ jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje,” pejaijavatsi Jesús, Pedro najaaraba. Nexata bajarajota Pedro bitso najamatabëxaina Jesús pejumaitsijumetsi yabara. Pedro nexata nua. \c 15 \s1 Pacuenia Jesús nutatsi Pilato pitabarata yabara pelivaisi \r (Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Ajena baja matacabi tsarucaponae, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava, nacaetuata. Icatsia pematatsënëa itsamonae bajarapitsijamatabëcuenevi yajavanacaetuata penabarëcuaicuaijainexa. Bajaraxuacujinae bajarapamonae Jesús cobecëtsiaya caponaliatsi nacuaevetsinë Pilatojavabelia. \v 2 Nexata Pilato yanijobatsi Jesús. \p —¿Xamë tsaja judíovi pepo nevetsinë? jaitsi. \p Nexata Jesús jumaitsi Pilatojavabelia: \p —Jãjã, xanë rabaja pacuenia nejumaitsimë, jai Jesús Pilatojavabelia. \p \v 3 Sacerdotevi penama itsamonae bajarapitsijamatabëcuenevi yajtacaitorobivi jumaitsi Pilatojavabelia: \p —Jesús raja bitso pibisiacuene exanabiaba, jai. \p \v 4 Nexata icatsia Pilato yanijobatsi Jesús. \p —¿Itsalivaisiyo ata tsaja apo yapëtaemë nejumecanaviatsinexa? ¿Apo jumetaemë mapacuenia pecaneconitsijavaje? jaitsi. \p \v 5 Itsiata Jesús matavëjëa apo jumepitsi Pilatojavabelia. Bajaraxuata Pilato apo yapëtae pacuenia exanaejitsia Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia baja Pilato tocopata Jesús pebeyaxuabinexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 6 Nacuaevetsinë Pilato xaina pijacujirucuene. Caevai canacujitsia, pascua fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pajivi yabara jivi Pilatojavabelia vajëcabiaba, Pilato nexata copatabiaba bajarapajivi pascua fiestamatacabi. Bajarapacuenia Pilato caenë copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi. \v 7 Pamatacabi Jesús naneconitsiaexanatsi, bajarapamatacabi Barrabásvënënë jivi pebarëbevi barënaneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Barrabás, itsamonae yajava, barënabia picani gobierno pijajivijavabelia. Nexata taicatsi. Naneconitsiaexanejebatsi penaneconitsivi pejebabiabibota. \v 8 Nexata jivi pona Pilatojavabelia. Jumaitsi bajarapamonae Pilatojavabelia: \p —Pacuenia pascua fiestamatacabi copatabiabame caenë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua, bajarapacuenia panetocopare caenë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua, jai bajarapamonae Pilatojavabelia. \p \v 9 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Pajitsipame tsaja patacatocopatsijava pepitsapaenexa Jesús, pajudíovimë pepo papecaevetsinë? jai Pilato. \p \v 10 Bajarapacuenia Pilato jumaitsi tsipaji yapëtane pajamatabëcuene yabara sacerdotevi penamatacaitorobivi tocaponarenatsi Jesús. Pilato jamatabëcueneyapëtane sacerdotevi penamatacaitorobivi Jesús pecueneitoyaxaetsi petocaponaejavatsirena. \v 11 Nexata bajarapamonae asaëya vajëca Barrabás pecapitsapaenexatsi. Tsipaji baja cajena sacerdotevi penamatacaitorobivi muxubijiapenetsia jumaitsi jivijavabelia: \p —Asaëya pavajëcaename Barrabás pecopatsinexatsi. Nexata Barrabás copatsianatsi pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pëtsa pavajëcame Jesús pecopatsinexatsi, jai baja cajena sacerdotevi penamatacaitorobivi jivijavabelia. \p \v 12 Nexata icatsia Pilato yanijoba jivijavabelia: \p —¿Detsa nexata xua pajitsipame taexanaenexa maponëjavabeliaje: “Judíovitsi pepo vajanacaevetsinë,” paneyabarajainëjavabelia? jai Pilato judíovijavabelia Jesús yabara. \p \v 13 Nexata bajarapamonae vavajai pinijijumeta. \p —¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai Pilatojavabelia. \p \v 14 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa pitsineconi yabara nexata cobematabiabarutsiaexanaejitsipajë? jai Pilato Jesús yabara. \p Itsiata bajarapamonae icatsia pinijijumeta vavajai. \p —¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae. \p \v 15 Nexata baja Pilato tocopata Barrabás pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua jivi barajamatabëcuenexanepanaeya petaenexatsi. Nexata Pilato pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba copiaya Jesús ayaicuenia pejumatitibabenexatsi penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae Pilato tocopata baja Jesús vajabitsaëvi pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. \p \v 16 Nexata baja vajabitsaëvi Jesús caponaliatsi nacuaevetsinë Pilato pijaboxanetojavabelia. Nexata bajarajota nacaetuata daxita vajabitsaëvi. \v 17 Bajaraxuacujinae Jesús quenetsiataeya xatatatsi peraënaetsautsaucaejava. Xua nacuaevetsinë banaxatata, bajaraxua xatatatsi benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Coronacuenia pemataxatatsinexatsi, peejuvitoyoroto tsimataexanatsi. Bajarapatoyoroto Jesús mataxatatatsi. \v 18 Bajaraxuacujinae quenetsiataeya bajacobaponatsi. \p —¡Bajaco, judíovi pepo pevetsinë! jai tsaponae bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 19 Bajarapamonae caenë canacujitsia mataconibiaxuabaponatsi naebota. Suabaponatsinua. Beyaiyataeya itajara pematabacabëta tonubenajoneyabiabatsi Jesús pitabarata. \v 20 Jesús quenetsiataeya pecapocaponaecujinaetsi, vejumajonotatsi baja xua xatatatsi, peraënaetsautsaucaejava. Jesús baja icatsia xatatatsi penaxatatsijava. Caponaliatsi jane baja pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. \s1 Pacuenia jane baja Jesús cruzajavabelia cobematabiabarutatsi yabara pelivaisi \r (Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 21 Alejandrobeje Rufobeje paxa, Simónvënënë, Cirene tomarapijinë. Nexata Simón najetaruca vayafotusatojavaverena. Nexata vajabitsaëvi Simón junatatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, peyavenonaeyacaponaenexa. \p \v 22 Caponaliatsi Jesús Gólgotavënë tsutojavabelia. “Gólgota,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Jivimatasipatsuto,” pejaijume. \v 23 Bajarajota picani Jesús rajutatsi vinora piapaenexa, pematajërëabira mirravënëjavata, bitso penavixaetaeyaniva pecobematabiabijavatatsi cruzajavabelia. Itsiata Jesús apo apae. \v 24 Nexata jane baja Jesús vajabitsaëvi cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota canamuxusita beibotoxi. Bajarapacuenia canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. Bajarapacuenia vajabitsaëvi natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami. \p \v 25 Bajayacunuaepatota, a las nueve, Jesús cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. \v 26 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo yaquinaruta tablapayota itsamonae ata peyapëtaenexa pajamatabëcuene yabara Jesús cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Jumai tsarutsi peyaquinarutsiitane cruzajavata mapacueniaje: “Mara ponëje judíovi pepo pevetsinëje,” jai tsarutsi Jesús yabara. \v 27 Anijanëbeje penacobetoxotsinëbeje, Jesús yajavacobematabiabarutatsi. Caenë canacujitsia pijacruzata rubatsi. Bajaraponëbeje Jesús pemuxuneneta rutatsibeje. Itsanë Jesús pecujuanenia rutatsi. Itsanë Jesús petsavenonenia rutatsi. \v 28 Bajarapacuenia Jesús itsa yajavacobematabiabarutatsi penacobetoxotsinëbeje, nexata Jesús tocopiapatatsi pacuenia baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara mapacueniaje: “Naneconitsiaexanaenatsi bepibisiacuene pexanaenëcuenia,” jai baja cajena tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Jesús yabara. \p \v 29 Jesús pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia, bajaraxuayo penajetarubenaevi Jesús itaropitsiaya bijataeyabiabatsi. Jumai tsabiabi bajarapamonae: \p —Yiara jane maitsimëje. Xamë raja imata jumaitsimë: “Xuabianicajë templobo. Acueyabi matacabita icatsia veretetsianajë itsabo,” jamë. \v 30 Nacapanepare jane baja nijacuata. Cruzajavavetsica runaimica, jai tsabiabi Jesúsjavabelia bajaraxuayo penajetarubenaevi. \p \v 31 Bajara pijinia pacuenia sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, capocaponatsi Jesús. Ëpamonae najumaitsi: \p —Maponëje itsamonae yabara jumai tsabiabi: “Capanepaenajë jivi,” jai tsabiabi. Caranata pijacuata penacapanepaenexa, apo caëjëpaetsi. \v 32 Itsa xaniajai pepacuene Cristo, athëbëvetsica Dioso pitorobinëtsica jivi pecapanepaenexa, Israel nacuapijivi pepo pevetsinënexanua, aeconoxae runaenica cruzajavavetsica vajataenexa. Nexata jane baja jumecovënëtsianatsi Cristonëcuene, najai bajarapamonae capocaponaeya Jesús yabara. \p Ponëbeje ata Jesús yajavacobematabiabarutatsi, bajaraponëbeje ata, Jesús bijataerucatsibeje. \s1 Pacuenia baja Jesús tëpa yabara pelivaisi \r (Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 33 Jesús baja itsa tëpaejitsia, ajena matonejejitsia, daxita nacuajava aitaquiri tsajuni. Matapania caniviyojavabelia, bejamatabëcuene a las tres, nacua napebeta icatsia. \v 34 Nexata icatsia paepatota nacua napebeta, bajarapaepatota pinijicuenia Jesús aëjai. Jumaitsi: \p —Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? jai Jesús. \p Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi pijajumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “TajaDioso, tajaDioso, ¿detsa xuajitsia baja tajaepato necopatame?” pejaijume. \p \v 35 Nexata itsamonae bajarajota penubenaevi bijiaya jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi bajarapamonae: \p —Jica, pajumetaema. Mara ponë junata profeta Elíaspijinëmije, Diosojumepaebinëmi, jai bajarapamonae. \p \v 36 Nexata bajarapamonaeyajuvënënë piajatuvinorayalia bepijia jabutaxuaba esponjavënëjava. Bajaraxuacujinae esponjavënëjava naeboupita cëtaruta. Toyotsiatsi picani Jesús petsutsuninexa bajaraxua. Ponë picani Jesús toyotsiatsi bajaraxua petsutsuninexa, bajaraponë jumaitsi penajuanubenaevijavabelia: \p —Bajarapacuenia abaxë copatarutatsi Jesús. Taenatsi Elíaspijinë itsa najetaruca cruzavecua penutsinexatsitsica Jesús, jai bajaraponë capocaponaeya. \p \v 37 Jesús icatsia pinijicuenia aëjai. Bajaraxuacujinae jane baja Jesús tëpanajereca. \v 38 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia peyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpanaxaneto, titititica tuatuajëareca, athëbëvetsicacujinae irabereca.\fig |src="CN01843B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 15.38" \fig* \v 39 Nexata paepatota Jesús tëpanajereca, vajabitsaëvi pijacapitán Jesús pitabara canacujitsialia nuca. Nexata bajaraponë taenuca Jesús pinijicuenia peaëjaijava. Taenucanua Jesús petëpanajetsijavareca. Nexata vajabitsaëvi pijacapitán jumaitsi: \p —Matsaena ponë tëpaje, pepacuene baja rovia Dioso pexënato, jai. \p \v 40 Bajarajota petiriavibitsaëtoxaneto tajiyoverena taenubena Jesús petëpaejava. Bajarapapetiriavi tuatuajëta nanubena mapamatabëxëyoje. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava Salomévënëva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiagobeje Josébeje pena. Bajaraponë Santiago, pevëjëato abaxë itsanë Santiagovënënëvecua. \v 41 Pamatacabi abaxë Jesús ponapona Galilea nacuata, bajarapapetiriavi Jesús pënajinavanapatsi peyavenonaenexatsi. Papetiriavibitsaëtojavata Maríabana nanubena, bajarapapetiriavi ata Maríabana Jesús najuapënaponarena Galilea nacuaverena Jerusalén tomaraberena. \s1 Pacuenia Jesús petëpaenë mëthëtatsi yabara pelivaisi \r (Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 42-43 José Arimatea tomarapijinë, judíovi pevetsinë, peyaiyataenëtsi. Bajaraponë José copiaevetaponapona pecopiapatsijava pamatacabi caenë Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje. Judíovi baja penacueraevetsimatacabinexa pevajënaeya pamatacabi, caniviyotsia baja. Bajarapamatacabi judíovi banacuenevereta baja penacuenebijava. Nexata bajarapaepatota José acueneura ata, najamatabësaëta. Nexata lia nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Nexata José vajëta Pilatojavabelia petocopatsinexatsi Jesús petëpaenë pemëthëtsinexa. \v 44 Nexata Pilato jamatabëjumaitsi: \p —Xaniajai tsamë rabaja Jesús tëpa, jamatabëjai tsipaji abaxë bajayajebi Jesús apo rucae cruzajavabelia pecobematabiabarutsicujinaetsi. \p Nexata Pilato junata vajabitsaëvi pijacapitán. Nexata Pilato yanijoba vajabitsaëvi pijacapitánjavabelia, Jesús petëpaecuene Pilato peyapëtaenexa. \v 45 Nexata vajabitsaëvi pijacapitán tsipaeba Pilatojavabelia. \p —Jesús rabaja capanepaeya tëpa, jai. \p Nexata jane baja Pilato José tocopatatsi cruzajavavetsica pepitsinexa Jesús petëpaenë. \v 46 Nexata José comuata pexaniaviriasábana. Bajaraxuacujinae José jane baja cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Daxitanëreca mataquionaeya matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata. Bajaraxuacujinae itsajota cajena José iboitapajanitojavata pinijiibovaju exanaeyaexanabuata petëpaevi pebuataponaenexa, bajarapaibovajualia José buata Jesús petëpaenë. Bajaraxuacujinae pinijiibopanaxaneto José tixirena. Yavajuvëpaacatabuata. \v 47 María Magdala tomarapijiva, itsava pijinia María, José pena, bajarapovabeje tanebeje itsajota Jesús buatatsi petëpaenë. \c 16 \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia asaë yabara pelivaisi \r (Mt 28.1-10; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, acueyabi povamaxëto comuata petuxujuvira. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava Salomévënëva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiago pena. Bajarapamonae petuxujuvira comuata peperabëexabinexa picani Jesús petëpaenë. \v 2 Nexata baja judíovi penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, meravia pitsijavata, ajena baja matacabi tsarucaponae, bajarapamonae ponalia Jesús pebuatsiibovajutsijavabelia. \v 3 Nexata bajarapamonae namutualia najumaitsi tsanajetarubenae: \p —¿Jipatsa meta nacatotixitsiana Jesús peyavajuvëpa acatabuatsiibopanaxanetotsi? najai tsanajetarubenae bajarapamonae. \p \v 4 Nexata bajarapamonae itsa imoxoyotabuatapona, naëcobarëcëpalia ibovajujavabelia. Nexata taeyabuata ibopanaxanetomi petixitabuatsijavalia ibovajuvëpavecua. Bajarapaibopana bitso pinijiibopanaxaneto. \v 5 Nexata petiriavi itsa joneya Jesús pebuatsiibovajutsijavalia, taeyeta pecujuanenia pevëjëato. Bajaraponë naxatateca piapiajava penioponaejava. Nexata petiriavi najunaviaca. \v 6 Nexata pevëjëato jumaitsi petiriavijavabelia: \p —Pëtsa panajunaviacame. Paxamë picani pajaitame Jesús, Nazaret tomarapijinë, ponë cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Asaë rabaja icatsia bajaraponë petëpaecujinae. Ajibi rabaja tsarucae majotaje. Pataema jane itsajota picani buatatsi. \v 7 Paponare baja. Patsipaebianame pijajivijavabelia, Pedrojavabelia ata. Pajumaitsimë tsane bajarapamonaejavabelia: “Jesús pina panevajënaeyabelia pona Galilea nacuayabelia. Baja pina jotalia pacaxitajarabianame Jesús pacuenia baja pacajumaitsitsi,” pajamë tsane pijajivijavabelia, jai pevëjëato petiriavijavabelia. \p \v 8 Nexata saya bajarapapetiriavi rëcëpeca Jesús pebuatsiibovajutsivecua. Neconecojai saya pecajunavi. Nexata namutoepatua apo tsipaebi itsajivijavabelia ata. Tsipaji bitso junava. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, tsitanaitajëta María Magdala tomarapijivajavabelia yabara pelivaisi \r (Jn 20.11-18) \p \v 9 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, meravia pitsijavata, ajena baja matacabi tsarucaponae, Jesús icatsia asaë petëpaecujinae. Bajarapamatacabi copiata Jesús tsitanaitajëta María, Magdala tomarapijivajavabelia. Bajarapova cajena copiaya Jesús vecuacapitsapa siete padovathibeje itsa abaxë Jesús apo beyaxuabitsi. \v 10 Nexata María, Magdala tomarapijiva, Jesús petsitanaitajëtsicujinaetsi, pona Jesús pijajivijavabelia. Nexata María pevajënae Jesús pijajivi abaxë vënueyena Jesús. Nexata María itsa pata Jesús pijajivijavabelia, tsipaeba pacuenia María tane Jesús. \v 11 María jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: \p —Jesús rabaja icatsia asaë petëpaecujinae. Taniji rabaja tajacuata, jai. \p Itsiata Jesús pijajivi apo jumexaniataetsi María. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, tsitanaitajëta pijajivitonëbejejavabelia yabara pelivaisi \r (Lc 24.13-35) \p \v 12 Jesús pijajivitonëbeje najetarucabeje namutua. Nexata Jesús pijajivitonëbeje namutua penajetarucaejavatabeje, Jesús tsitanaitajëta beitsanëcuenia pijajivitonëbejejavabelia. \v 13 Nexata Jesús pijajivitonëbeje itsa tanebeje Jesús, naviatecabeje. Nexata pacuenia tanebeje Jesús, tsipaebabeje itsamonae Jesús pijajivijavabelia. Itsiata bajarapamonae apo jumexaniataetsibeje. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, pijajivi itoroba pexanialivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa daxitanacuanëjava yabara pelivaisi \r (Mt 28.16-20; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 14 Bexëajavabelia icatsia Jesús tsitanaitajëta pijajivi once ponëbejejavabelia penabanenaejavata mesata. Nexata Jesús pinijicuenia muxujioba pijajivi piajamatabëcuenetajaxae. Muxujiobanua apo pejumecovënëtsixae petsipaebijavatsi pamonae tane Jesús icatsia piasaëjava petëpaecujinae. \v 15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paponare daxitanacuanëjava daxitajivi panetsipaebanajetarubenaenexa pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi. \v 16 Pajivi jumecovënëtsiana bajarapalivaisi, nexata pabautisabianame. Bajarapajivi Diosojavabelia capanepaenatsi. Pajivi apo jumecovënëtsi tsane bajarapalivaisi, daxitamatacabijavabelianexa naneconitsiana Diosojavabelia. \v 17 Pamonae peneta jumecovënëtsiana bajarapalivaisi, mapacuenia exanavanapaenaje. Tavënëta jivivecua capitsapaponaena dovathi. Itsaviriajumetanua, apo penatsipaebijumemi ata, jemata natsipaebiana. \v 18 Bajarapamonae jomo pecobeta pitsi ata tsane, apae atanua tsane jivi petëpaeyaexanaera, itsiata apo tëpae tsane. Bajarapamonae itsa nacobebuatsiana piavitanejivi pematatsënëvereca, pejayatsijivi jamatejema tsane piavitanejavavecua, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae, icatsia itsa asaë, naviata baja athëbëabetsia yabara pelivaisi \r (Lc 24.50-53) \p \v 19 Vajatuxanenë Jesús livaisi petsipaebicujinae pijajivijavabelia, Dioso baja pesaëta catsiatsi athëbëabetsia. Nexata athëbëtatsia Jesús eca Dioso pecujuanenia penajuaevetsinexabeje daxitacuene.\fig |src="CN01883B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 16.19" \fig* \v 20 Nexata jane baja Jesús pijajivi daxitanacuanëjava jivi tsipaebanajetarubena bajarapapexanialivaisi. Nexata daxita pamonae jumetaeyabiabatsi, jumecovënëtabiabatsi pexaniajailivaisi petsipaebicuene. Tsipaji Jesús pijajivi jamatabëcueneyavenonabiaba Jesús pijajivi pinijicuene pexanaenexa jivijavabelia livaisi petsipaebabiabijavata.