\id MAT - Guahibo NT -Colombia 2011 (DBL -2014) \h SAN MATEO \toc1 Pexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Mateo peyaquinaelivaisi \toc2 San Mateo \toc3 Mt \mt1 Pexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Mateo peyaquinaelivaisi \c 1 \s1 Jesucristo pijasalinaivimi yabara pelivaisi \r (Lc 3.23-38) \p \v 1 Mapalivaisije Jesucristo pijasalinaivimi pelivaisi. Jesucristo rabaja Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë. Davidpijinë pijinia Abrahampijinë pemomoxiyajuvënënë. \v 2 Copiaya Abrahampijinëmi xaina pexënato. Pevënë Isaac. Isaacpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Jacob. Jacobpijinë juya pexi xaina. Pexiyajuvënënë pevënë Judá. Judápijinë pematapijinëbeje, pejuyapijivi ata, xaina. \v 3 Judápijinë juya pexënatobeje xaina. Itsanë pevënë Fares. Itsanë Zara. Bajaraponëmibeje penapijiva pevënë Tamar. Farespijinë juya pexënato xaina. Pevënë Esrom. Esrompijinë juya pexënato xaina. Pevënë Aram. \v 4 Arampijinë juya pexënato xaina. Pevënë Aminadab. Aminadabpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Naasón. Naasónpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Salmón. \v 5 Salmónpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Booz. Boozpijinë penapijiva pevënë Rahab. Boozpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Obed. Obedpijinë penapijiva pevënë Rut. Obedpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Isaí. \v 6 Isaípijinë juya pexënato xaina. Pevënë David. Bajaraponëmi nacuaevetsinëmi. Davidpijinë yacajërëta Uríaspijinë pijavami. Nexata bajarapajivibeje juya pexënato xainabeje. Pevënë Salomón. \v 7 Salomónpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Roboam. Roboampijinë juya pexënato xaina. Pevënë Abías. Abíaspijinë juya pexënato xaina. Pevënë Asa. \v 8 Asapijinë juya pexënato xaina. Pevënë Josafat. Josafatpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Joram. Jorampijinë juya pexënato xaina. Pevënë Uzías. \v 9 Uzíaspijinë juya pexënato xaina. Pevënë Jotam. Jotampijinë juya pexënato xaina. Pevënë Acaz. Acazpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Ezequías. \v 10 Ezequíaspijinë juya pexënato xaina. Pevënë Manasés. Manaséspijinë juya pexënato xaina. Pevënë Amón. Amónpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Josías. \v 11 Josíaspijinë juya pexi xaina. Pexiyajuvënënë pevënë Jeconías. Jeconías pematapijinë, pejuyapijivi ata, xaina. Pamatacabi Israel nacuapijivi cobecëbiaya caponatsi Babilonia nacuayabelia, bajarapamatacabi naexana Jeconíaspijinë. \p \v 12 Bajaraxuacujinae Jeconíaspijinë juya pexënato xaina. Pevënë Salatiel. Salatielpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Zorobabel. \v 13 Zorobabelpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Abiud. Abiudpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Eliaquim. Eliaquimpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Azor. \v 14 Azorpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Sadoc. Sadocpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Aquim. Aquimpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Eliud. \v 15 Eliudpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Eleazar. Eleazarpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Matán. Matánpijinë juya pexënato xaina. Pevënë Jacob. \v 16 Jacobpijinë juya pexënato xaina. Pevënë José. Bajaraponëmi María pamona. Bajarapovami Jesús pena, ponë yabara: “Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobatsi jivi pecapanepaenexa,” jaitsi. \p \v 17 Nexata Abrahampijinëmita petaxuxuabicujinae jivi penaexanaponaejava, trecenëta naexana Davidpijinë. Bajaraxuacujinae icatsia Davidpijinëmita petaxuxuabicujinae jivi penaexanaponaejava, trecenëta icatsia naexana Jeconíaspijinë. Pamatacabi Israel nacuapijivi cobecëbiaya caponatsi Babilonia nacuayabelia, naexana Jeconíaspijinë. Bajaraxuacujinae icatsia Jeconíaspijinëmita petaxuxuabicujinae jivi penaexanaponaejava, trecenë pijavata naexana Jesucristo jane baja, ponë Dioso athëbëvetsica itoroba jivi pecapanepaenexa. \s1 Pacuenia Jesús naexana yabara pelivaisi \r (Lc 2.1-7) \p \v 18 Jesucristo itsa naexana mapanacuataje, naexana mapacueniaje. Copiata Josébeje Maríabeje najumejaitabeje penapitsinexabeje. Nexata baja María jejai Josébeje penapitsinexabeje. Bajaraxuacujinae penapitsivajënaeyabeje, María nayapëtane penacoxitsijava Espíritu Santo pejamatabëcueneta. \v 19 José, María jane baja pamonanexa, bitso penajamatabëcuenereviabinë. Bajaraxuata José apo jitsipae daxitajivi pitabarata pevajunupaebijava María penacoxitsijava. Nexata picani José bëpënëa jamatabëjumai tsaponaponae: \p —Itsanëjavabelia María nacoxita. Nexata ajumejibia copatsianajë. Apo pitsinë baja tsane María tajavanexa, jamatabëjai picani bëpënëa tsaponaponae José. \p \v 20 Pamatacabi abaxë José bajarapacuenia najamatabëxainaponapona, majitsinaebota José tsitanaitajëtatsi Dioso pitorobinëtsica, ángel. Nexata ángel jumaitsi Joséjavabelia: \p —José, xamë raja Davidpijinë pemomomë. Pëtsa cujunavame nepitsijava María nijavanexa. Tsipaji raja panacueto María yacotaponapona, Espíritu Santo saya pejamatabëcueneta nacoxita. \v 21 Bajarapova exanaena penacuetonëyo. Vënërubianame bajarapanacuetonëyo Jesús. Tsipaji raja bajaraponë capanepaena daxita pijajivi pibisiacuene pexanaeneconimivecua. \v 22 Bajarapacuenia María penacuetonëyo exanaena pecopiapatsinexa pacuenia baja cajena bajayata Diosojumepaebinëmi profetanëmi Dioso pejamatabëcueneta tajëvelia vajunupaeba. Profetanëmi bajayata tajëvelia bajarapanacuetonëyo yabara jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 23 Petiriva apo naperabëquenatsinejeva pebijavabelia, nacoxitsiana. Exanaena penacuetonëyo. Vënërubianatsi Emanuel. “Emanuel,” pejaijume: “Dioso nacayajava,” pejaijume, \m jai bajayata tajëvelia profetanëmi Dioso pejamatabëcueneta, jai ángel majitsinaebota Joséjavabelia. \p \v 24 Nexata José piamajitsinaecujinae naëcota. José jumecovënëta pacuenia itorobatsi ángel. Nexata baja José pijaboyaberena María barëpata pijavanexa. \v 25 Itsiata abaxë José apo imoxoyobi pijava penamataxainaenacuetonëyo pevecuanaexanaevajënaeyatsi. Bajarapanacuetonëyo jane baja José vënëruba JESUS. \c 2 \s1 Pacuenia tulupu perubenaejava pecanaëcobivi najetarubena petaenexa Jesúsnëyo yabara pelivaisi \p \v 1 Jesús naexana Belén tomarata, Judea nacuata peecaetomarata. Bajarapamatacabi nacuaevetsinë Herodes Judeanacua eveta. Nexata Jesús penaexanaecujinae, pebijivi, tulupu perubenaejava pecanaëcobivi, pata tajënacuajavavetsina. Pata Jerusalén tomarajavabetsina. \v 2 Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi yanijobapona jivijavabelia: \p —¿Detsa jota barëecatsi panacuetonëyo naexana judíovi pepo pevetsinënexa? Payapëtaniji bajaraponëyo penaexanaejava. Tsipaji baja cajena pataniji bajaraponëyo penaexanaejavata penaitajëtsituluputo. Bajarapatuluputo pataniji patajanacuatareca. Bajaraxuata paponainajë mabetsinaje patataenexa bajaraponëyo, bajaraponëyo pitabarata yaiyataeya patamatabacabëta patatonubenaenexa, jai tsaponae jivijavabelia tulupu perubenaejava pecanaëcobivi. \p \v 3 Nexata Herodes, Judeanacua pevetsinë, vënëlivaisitane tulupu perubenaejava pecanaëcobivi bajarapacuenia pejumaitsaponaejava jivijavabelia Jesúsnëyo yabara. Nexata Herodes bitso najamatabëxaina. Daxita Jerusalén tomarata pejinavanapaevi ata bitso najamatabëxaina. \v 4 Nexata Herodes junata daxita sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi yajava, penacaetuatsinexa Herodes pijabota. Nexata Herodes jumaitsi penacaetuatsivijavabelia: \p —Bajayata profetanë tajëvelia itsa vajunupaeba Cristo penaexanaejavanexa, ¿detsa jota yabara: “Bajarajota Cristo naexanaena,” jai? jai Herodes. \p \v 5 Nexata penacaetuatsivi jumaitsi Herodesjavabelia: \p —Belén tomarata raja naexanaeyapaeba, Judea nacuata peecaetomarata. Bajayata baja cajena Diosojumepaebinëmi profetanëmi tajëvelia vajunupaeba bajaraponë penaexanaejavanexa Belén tomarata. Bajayata Diosojumepaebinëmi profetanëmi peyaquinaelivaisita bajaraponë penaexanaejavanexa yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 6 Belén tomarata naexanaena jivi pepo pevetsinënexa. Bajaraponë jane baja evetsiana Dioso pijajivi, Israel nacuapijivi. Bajaraxuata Judea nacuata penaetomaraxi, daxita tomaraxivecua, Be léntomara cajena bitso peyaiyataetomaratsi tsane, \m jai baja cajena mapacueniaje bajayata tajëvelia Diosojumepaebinëmi profetanëmi peyaquinaelivaisita, jai penacaetuatsivi Herodesjavabelia. \p \v 7 Bajaraxuacujinae Herodes muetsia junata tajënacuavetsina pepatsivi, tulupu perubenaejava pecanaëcobivi. Nexata Herodes jumaitsi tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia: \p —¿Detsa baja pajuametobeje xaina bajarapatuluputo penaitajëtsicujinae? jai. \p \v 8 Nexata petsipaebicujinaetsi Herodes itorobalia bajarapamonae Belén tomarabelia. Herodes jumaitsi tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia: \p —Paponaremelia Belén tomarabelia. Xaniavaetsia pajaitsianame bajaraponëyo. Itsa pacaxitajarabianame, panevajunucaponaeremena. Nexata xanë ata nalianë tsane. Yaiyataeya tamatabacabëta tonanucaejitsianë bajaraponëyo pitabarata, jai Herodes tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia. \p \v 9 Nexata jane baja tulupu perubenaejava pecanaëcobivi ponalia Belén tomarabelia. Nexata bajarapamonae namutualia penajetarubenaejavata, jemata icatsia napebeta tuluputo, patuluputo bajarapamonae tane pijanacuatareca. Nexata bajarapatuluputo bajarapamonae matacanajetarucatsi. Matapania itsajota Jesúsnëyo pena barëecatsi pematatsënëatsia, bajarapatuluputo rucojopa.\fig Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi yanajetarubena camellota, itaxutuanajetarubena tuluputo|src="CN01629b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 2.9" \fig* \v 10 Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi itsa tane bajarapatuluputo, bitso barëya. \v 11 Nexata bajarapamonae boyalia itsa joneya, tane Jesúsnëyo, pena yajava. Nexata tulupu perubenaejava pecanaëcobivi yaiyataeya pematabacabëta tonubenajunua Jesúsnëyo pitabarata. Bajaraxuacujinae pecapatsicajonixi matapana, penamatamotsijavanë pejebicajonixi. Nexata Jesúsnëyo rajuta orojavanë. Rajutanua petuxujuvijavabeje. Itsajava inciensovënëjava. Itsajava mirravënëjava. \v 12 Bajaraxuacujinae tulupu perubenaejava pecanaëcobivi meravi majitsinaebota Dioso itavetatsi penaviabiyaniva nacuaevetsinë Herodesjavabelia. Nexata tulupu perubenaejava pecanaëcobivi saicaya namutua baja naviaba pijanacuayabereca. \s1 Pacuenia José barënajetabajirava Jesúsnëyo Egipto nacuayabelia yabara pelivaisi \p \v 13 Tulupu perubenaejava pecanaëcobivi penaviabicujinae, Dioso pijaángel meravi José majitsinaebota tsitanaitajëtatsi. Nexata ángel jumaitsi Joséjavabelia: \p —José, nonotapunare baja. Barëponare baja penacuetonëyo, pena yajava. Barënajetabajiravare Egipto nacuayabelia. Bajarajotalia barëponaponaename. Matapania icatsia itsa catsipaebianatsi, barënaviatsiaremena. Tsipaji raja nacuaevetsinë Herodes tsiquirinëyo tsimaxërenajitsiatsi pebeyaxuabinexatsi, jai ángel Joséjavabelia. \p \v 14 Nexata José nonotapuna. Piamajitsinaemeravi baja José barëpona Jesúsnëyo, pena yajava. Barënajetabajirava Egipto nacuayabelia. \v 15 Bajarajotalia José barëponapona bajayajebi. Matapania baja Herodes itsa tëpa, José barëpatsijitsiarena Israel nacuayaberena. Bajarapacuenia tocopiapatatsi tsipaji baja cajena bajayata Diosojumepaebinëmi profetanëmi Dioso pejamatabëcueneta tajëvelia jumaitsi Jesús yabara mapacueniaje: “Taxënato icatsia junatsiarenajë penaviatsinexa Egipto nacuaverena,” jai ra Dioso, jai baja cajena bajayata tajëvelia profetanëmi Jesús yabara. \s1 Pacuenia nacuaevetsinë Herodes pijajivi itoroba pebinacuetoxi pebeponaenexa yabara pelivaisi \p \v 16 Nacuaevetsinë Herodes picani jumaitsi tulupu perubenaejava pecanaëcobivijavabelia: “Itsa pacaxitajarabianame bajarapanacuetonëyo, panevajunucaponaeremena,” jai picani Herodes Jesúsnëyo yabara. Itsiata tulupu perubenaejava pecanaëcobivi caxitajarabi ata Jesúsnëyo, apo vajunucaponae Herodesjavabelia. Nexata Herodes itsa yapëtane tulupu perubenaejava pecanaëcobivi apo pevajunucaponaejavatsirena, caxitajarabi ata Jesúsnëyo, Herodes bitso anaepana. Nexata Herodes pijajivi itoroba. Jumaitsi: \p —Pabeponaename daxita pebinacuetoxi Belén tomarata, Belén tomarajumavelia penaebonëjava ata. Daxita papebinacuetoxi abaxë apo xainae acueyabi pavaibeje, pabeponaename. Pejananaexanaenacuetoxi ata pabeponaenane, jai Herodes pijajivijavabelia. \p Bajarapacuenia Herodes pijajivi itoroba pebinacuetoxi pebeponaenexa, Jesúsnëyo picani peyajavabeyaxuabinexatsi. Tsipaji tulupu perubenaejava pecanaëcobivi Herodesjavabelia tsipaeba paepatota taxuxuaba petaejava tuluputo. \v 17 Itsa bajarapacuenia pebinacuetoxi beponatsi Belén tomarata, copiapata jane baja pacuenia baja cajena Diosojumepaebinëmi profeta Jeramíaspijinë bajayata tajëvelia yaquina pebinacuetoxi pebejavanexatsi yabara. Bajayata baja cajena profeta Jeramíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 18 Belén tomarajumaverena, Ramá tomarata, ayaicuenia matanueyabiana. Raquelpijiva pemomoxi pexi matanueyabiana. Itavetsi atatsi tsane, itsiata apo copatsi tsane bitso penajamatabëxainaejava. Tsipaji pexi totëpaenatsi, \m jai bajayata tajëvelia profeta Jeramíaspijinë peyaquinaelivaisita pecoxibeponaejavanexatsi yabara bajarapatomarata. \p \v 19 Nacuaevetsinë baja Herodes pepuatëpae, Dioso icatsia pijaángel itoroba Joséjavabelia. Nexata ángel meravi majitsinaebota José tsitanaitajëtatsi Egipto nacuata. \v 20 Nexata ángel jumaitsi Joséjavabelia: \p —José, nonotapunare. Barëponaename baja tsiquirinëyo, pena yajava. Barënaviaremelia baja icatsia Israel nacuayabelia. Tëpa rabaja ponë picani jamatabëbeyaxuabatsi tsiquirinëyo, jai ángel majitsinaebota Joséjavabelia. \p \v 21 Nexata baja José nonotapuna. Barëpona tsiquirinëyo, pena yajava. José icatsia barënaviata Israel nacuayabelia. \v 22 Nacuaevetsinëmi Herodespijinë pexënato pevënë Arquelao. Nexata Arquelao eveta Judeanacua paxa pevënamuto. Nexata José itsa vënëlivaisitane nacuaevetsinëmi Herodespijinë pexënato pevetsijava Judeanacua, José cujunava Jesúsnëyo pebarëponaejava Judea nacuayabelia. Majitsinaebota José Dioso itavetatsi Jesúsnëyo pebarëponaeyaniva Judea nacuayabelia. Nexata José barëpona Jesúsnëyo Galilea nacuayabelia. \v 23 José itsa barëpata Jesúsnëyo Galilea nacuayabelia, Nazaret tomarata barëpatajopa pebarëecaenexa Nazaret tomarata. Bajarapacuenia José Nazaret tomarata itsa barëeca Jesúsnëyo, copiapata jane baja pacuenia baja cajena bajayata Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia jumaitsi. Diosojumepaebivimi profetavi bajayata baja cajena tajëvelia jumaitsi Jesús yabara mapacueniaje: “Ponë Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, bajaraponë yabara jivi jumai tsane: ‘Mara ponëje Nazaret tomarapijinëje,’ jai tsane,” jai baja cajena bajayata tajëvelia profetavimi Jesús yabara. \c 3 \s1 Pacuenia Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaeba petusato nacuata yabara pelivaisi \r (Mr 1.1-8; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Jesús itsa baja xaina bejamatabëcuene treinta pavaibeje, Juan jivibautisabinë najetaruca Judea nacuatusatojava. \v 2 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Jumai tsanajetarucae mapacueniaje: \p —Dioso rabaja pijajivi pevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa. Nexata baja pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia, jai tsanajetarucae Juan jivijavabelia. \p \v 3 Bajarapacuenia Juan Dioso pitorobilivaisi jivi itsa tsipaebanajetaruca, copiapata jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta, Isaíaspijinë, bajayata tajëvelia yaquina Juan pelivaisi. Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara, yaquina. Profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \q1 Tanejumelivaisipaebinë vavajai tsane petusato nacuata. Jumaitsi tsane jivijavabelia: “Jivi baxaneba panamutoverena najetarucaejitsia petuxanenë. Batoroviaexananua namuto. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenexaniavaere pepo petuxanenë pepatsivajënaeyarena,” jai tsane tanejumelivaisipaebinë, \m jai profeta Isaíaspijinë bajayata peyaquinaelivaisita Dioso pitorobilivaisi Juan jivi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara. \p \v 4 Juan naxatata camellonata pexanaejava. Naepacëta cuerobocoto. Pexaejava ëbosese, jabëra yajava. \v 5 Juan petsipaebilivaisi pejumetaenexatsi, muxunapatabiabatsi Jerusalén tomarapijivi, Judea nacuapijivi ata, Jordánmene imoxoyopijivi ata. \v 6 Nexata bajarapamonae pibisiacuene pexanaejavami, rovialia Diosojavabelia navecuapaebapona. Nexata bajarapamonae Juan bautisabapona Jordán meneta. \p \v 7 Jivibitsaëtoxaneto pata Juanjavaberena pebautisabinexa picani Juan. Bajarapamonae apo jumecovënëtsi ata Dioso pitorobilivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: \p —Juan itsa nacabautisabiana, Dioso nacacapanepaena, jamatabëjai. \p Nexata Juan itsa tane ayaibitsaëtoxaneto fariseovi, saduceovi ata, pepatsijavarena Juan picani pebautisabinexa, nexata Juan jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¡Panejamatabëcuenenavëxaniabivi! Pacuenia jomo rëcëpa itsa tane isoto petajuenajetarucaejava, bajara saya paitsimë. Dioso rabaja papecananeconitsia exanaematacabinexa, pacaimoxoyotapona. Itsiata acuenebi tsane panevecuapanepaenexa Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexa. \v 8 Itsa pajitsipame Dioso papecacapanepaejava, pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Dioso pajumecovënëtavanapare. Nexata daxitajivi pacayapëtaena pepacuene baja panecopabijava pibisiacuene paneexanabiabijavami. Pacayapëtaenanua panenajamatabëcuene pënëyorotsijava Diosojavabelia. \v 9 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa panajumaitsimë: “Vaxaitsi cajena Abrahampijinë pemomoxitsi. Nexata Dioso nacacapanepaena,” panajamë pëtsa. Abrahampijinë picani papemomoxi atamë, itsiata pibisiacuene itsa paexanavanapame, nexata bajarapacuene apo pacatonamatamotsi tsipae Diosojavabelia papecacapanepaenexa. Dioso baja cajena caëjëpatsi jivi pexanaenexa mapaibotonëmi ataje, Abrahampijinë bepemomoxi Dioso petaenexa. Nexata bajarapamonae ata Dioso itsa apo jumecovënëtsi, Dioso apo capanepae tsipae. Nexata pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava papecacapanepaenexa Dioso. \v 10 Peubinaenë pexainaenë itsa apo tonacuaitsitsi pexaniacuai, nicata sipalita daxita ponaenë apo tonacuaitsitsi pexaniacuai. Nexata baja penicatsicujinae itsa niona bajaraponaenë, caetuata. Xuaba isotojavabelia. Nexata bajaraponaenëmi tajuatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaxuabiana infiernojavabelia papecatajuenexa, Dioso apo panejumecovënëtsivi. \v 11 Xanë raja saya jivi bautisabaponajë merata. Tsipaji baja bajarapamonae copaba pibisiacuene pexanabiabijava. Najamatabëcuenepënëyorotanua Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane ponë tacovëverena najetarucaena, tabautisabivi Espíritu Santo tsijamatabëjoneyaexanaenatsi, pitarunutsicotia yajava. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata bajaraponë vecuaauranë pijazapato ata tatocaponaenexa bepijajivitonëcuenianë. \v 12 Arrozxainaenë baja itsa vereta arroz pesiricaejava, jëaba arroz pejëabijavata pepitsinexa ëpexu. Nexata pijaarroz pejëabijavata, saicaya tsatapona ëpexu pesivecua. Nexata ëpexu xaniavaeteta peetsibojavabelia. Pesi pijinia penetapona vayafuabelia petajuitsinexa. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pejumecovënëtsivivecua Dioso pacatsatsiana papecaxuabinexa infiernojavabelia panenaxuabinexa baja daxitamatacabijavabelianexa. Pamonae pijinia Dioso pejumecovënëtsivi, Dioso capanepaenatsi pijanacuayabetsia. Pamonae pijinia Dioso apo jumecovënëtsi, Dioso naneconitsiaexanaenatsi daxitamatacabijavabelianexa apo pevereverecaeisotojavabelia, jai Juan daxita bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Juan bautisaba Jesús yabara pelivaisi \r (Mr 1.9-11; Lc 3.21-22) \p \v 13 Jesús naropota Galilea nacuajavaverena. Nexata pata Jordán menejavaberena. Jordán menejavata Juan ponapona. Nexata Jesús pata Juanjavaberena pebautisabinexatsi Juan. \v 14 Juan picani apo jitsipae pebautisabijava Jesús. Juan nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia patame tacabautisabinexa? Xamë rajane biji xanë benebautisabame, jai Juan Jesúsjavabelia. \p \v 15 Itsiata Jesús jumaitsi Juanjavabelia: \p —Aeconoxae itsiata pacuenia baja cavajëtatsi, netoexanaename. Xanepana vajaexanaenexa daxita Dioso vajanacaitorobicuenia, jai Jesús Juanjavabelia. \p Nexata baja Juan jejai pebautisabinexa Jesús. \v 16 Nexata jane baja Juan bautisaba Jesús. Jesús pebautisabicujinaetsi nonotajuna menevetsina. Bajarapaepatota Jesús tane athëbëtatsia itaboxo penapatsijava. Nexata Jesús tane Espíritu Santo perunaejavatsica beucucuto. Tsimatarunaicatsi. \v 17 Nexata Juan jumetane athëbëvetsica Dioso pejumaitsijava: “Mara ponë taxënato tasivanëje. Sivajamatabëcuenebarëyanë bitso,” pejaijava. \c 4 \s1 Pacuenia Jesús jamatabëcueneeëjëbatsi dovathi yabara pelivaisi \r (Mr 1.12-13; Lc 4.1-13) \p \v 1 Jesús pebautisabicujinaetsi, Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia. Bajarabelia ponaeyaexanatsi pejamatabëcueneëjëbinexatsi dovathi. \p \v 2 Nexata petusato nacuata Jesús ponapona cuarenta pamatacabibeje, cuarenta pameravibeje yajava. Bajara pijinia pamatacabibeje Jesús apo xae pexaejava. Nexata Jesús bitso piajani. \v 3 Nexata dovathi Jesús imoxoyotatsi pejamatabëcueneëjëbinexatsi Jesús picani pibisiacuene pexanaenexa. Dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, itorobare mapaibotonëje penaexanaenexa pan, jai dovathi. \p \v 4 Jesús nexata jumaitsi dovathijavabelia: \p —Jume raja. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jivi raja apo namatavenonae ëpexaejava pexaenexa. Jivi raja namatavenona daxita Dioso pejumelivaisi ata pejumecovënëtsinexa pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 5 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús barëliatsi dovathi Jerusalén tomarabelia. Barëjunayatsi templobo matatuyabetsia. \v 6 Nexata templobo matatutatsia dovathi icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, jirevaremeca irabereca. Bajarapacuenia jirevaremeca irabereca tsipaji xamë nitsacueneyaniva pecaevetsinexa Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: \q1 Dioso itorobianica pijaángelevi pecaevetsinexa. Nexata ángelevi pecobeta cayotsiana pecataxutsaquitsiyaniva ibotonëjavabelia, \m jai Dioso pejumelivaisibaxutota xamë pecaevetsinexa ángelevi, jai dovathi Jesúsjavabelia. \p \v 7 Jesús nexata icatsia jumaitsi dovathijavabelia: \p —Jume raja. Dioso raja pijinia pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Itsajivi ata jamatabëcuenenavëxaniabiaya pijacuata apo bejamatabëjumaitsi: ‘Xanë Dioso jamatabëcueneëjëtsianajë. Nexata exanaenajë pacuene bitso netsiayai tatëpaenexa. Itsiata Dioso neyavenonaena tavecuapanepaenexa bajaraxua. Nexata bajarapacuenia yapëtaenajë Dioso taneyavenonaejava,’ apo bejamatabëjai,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 8 Jesús icatsia barëliatsi dovathi pinijitsutoxanetojavabelia. Barëjunayatsi bajarapatsutojumabetsia. Nexata bajarapatsutojumavetsica dovathi Jesús tsitajëtatsi daxitanacuanë. Daxita bajarapanacuanëta daxitacuene pexainaejava yajavatsitajëtatsi. \v 9 Nexata icatsia dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Ayaijamatabëcuenenënë netaeya taitabarata nematabacabëta itsa netonucajunuame, nexata daxita mapanacuanëtaje, daxitacuene xua xaina, cayajavarajutsianatsi, jai dovathi Jesúsjavabelia. \p \v 10 Nexata Jesús jumaitsi dovathijavabelia: \p —Dovathi, nevecuanatixire. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Daxitajivi vajëcae pematabacabëta caenë pepo petuxanenë Diosojavabelia. Tonacuenebinua bajaraëponënexa,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 11 Nexata baja dovathi Jesús vecuaponatsi. Bajaraxuacujinae ángelevi patsica Jesús peyavenonaenexatsi. \s1 Pacuenia Jesús Galilea nacuata taxuxuaba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebijava yabara pelivaisi \r (Mr 1.14-15; Lc 4.14-15) \p \v 12 Jesús vënëlivaisitane Juan peetsijavatsi penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata Jesús pona Galilea nacuayabelia. \v 13 Itsiata Jesús apo ponaponae Nazaret tomarata. Ponapona Capernaum tomarata. Capernaum tomara eca Zabulónvënë nacuabeje Neftalivënë nacuabejejavata. Capernaumtomara eca pucaxanetoitapata. \v 14 Bajarapacuenia Jesús itsa patajopa Capernaum tomarata Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebinexa, copiapata jane baja pacuenia bajayata Diosojumepaebinë profeta, Isaíaspijinë, tajëvelia yaquina Jesús pelivaisi. Dioso pitorobilivaisi Jesús Capernaum tomarata jivi petsipaebijavanexa yabara, Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 15-16 Zabulón nacuapijivi, Neftali nacuapijivi ata, Jordánmene itsapanaverenapijivi ata, bitso apo yapëtae Dioso pitorobilivaisi. Galilea nacuata pejinavanapaevi ata, itsaxuayo jinavanapa ayaibitsaëtoxanetonë apo judíovi, bitso apo yapëtae Dioso pitorobilivaisi. Daxita bajarapanacuanëpijivi pexaniajailivaisi, Dioso pitorobilivaisi, apo peyapëtaexae, bepitaquirinacuanëjava jinavanapa. Nexata pacuenia pinijicotiaxaneto itayotsipatsi petaenexa xaniavaetsia, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae jamatabëcueneitayotsianatsi itsa tsipaebianatsi Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi, \m jai tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita Dioso pitorobilivaisi Jesús petsipaebijavanexa yabara bajarapanacuanëpijivijavabelia. \p \v 17 Nexata Capernaum tomarata Jesús taxuxuaba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebijava. Dioso pitorobilivaisi Jesús itsa tsipaeba, jivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje: \p —Dioso rabaja papecaevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa. Nexata baja pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia, jai tsaponae Jesús jivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús junata cuatro ponëbeje dujuai peyamatajucabiabivi yabara pelivaisi \r (Mr 1.16-20; Lc 5.1-11) \p \v 18 Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto itapaya. Nexata Galilea pucaitapata Jesús taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Simónbeje Andrésbeje. Simón itsavënë Pedro. Bajaraponëbeje daxitamatacabi canacujitsia dujuai yamatajucabiababeje. Dujuai peyamatajucabiabijavatabeje, yamatajucaponaponabeje. \v 19 Nexata Jesús jumaitsi Simónbeje Andrésbejejavabelia: \p —Naxanitsia. Panepënaponarebeje. Nexata pacacujarubianatsibeje jivi panejucaenexabeje. Pacuenia dujuai payamatajucabiabamebeje, bajarapacuenia jivi pajucaename Dioso pijajivinexa, jai Jesús. \p \v 20 Nexata Simónbeje Andrésbeje dujuai peyamatajucabiabijavamibeje, bajarajota puenetabuatabeje. Nexata baja naponabeje Jesús pepëta. \p \v 21 Bajaraxuacujinae icatsia bebeliayo pevajënaeyabelia Jesús barëpona. Icatsia taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje Santiagobeje Juanbeje. Pijajeraënëta paxa yajava xanebaponaponabeje dujuai peyamatajucaejavanexabeje. Nexata icatsia Jesús junata Santiagobeje Juanbeje. \v 22 Nexata bajarajota paxa puenetanutabeje jera yajava. Santiagobeje Juanbeje naponabeje baja Jesús pepëta. \s1 Pacuenia Jesús livaisi tsipaeba jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia yabara pelivaisi \r (Lc 6.17-19) \p \v 23 Jesús jane baja najetaruca daxita Galilea nacuajava. Dioso pitorobilivaisi tsipaebapona judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Jesús tsipaebapona jivijavabelia pexanialivaisi. Tsipaebapona Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Jamatejemayaexanaponanua daxitaviriavitane pexainaevimi. \v 24 Nexata daxita Siria nacuajava pejinavanapaevi ata vënëlivaisitanetsi Jesús. Jesús tocapatatsi daxitaviriavitane pexainaevi. Tocapatatsinua dovathi peyajavajinavanapaevi. Tocapatatsinua pedevacaibivitsi. Tocapatatsinua petabusipacuenabivitsi. Jesús nexata jamatejemayaexanapona daxita bajarapamonae. \v 25 Nexata Jesús pënaponatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto Galilea nacuapijivi, Decápolis nacuapijivi ata, Jerusalén tomarapijivi ata, Judea nacuapijivi ata, Jordánmene itsapanaverenapijivi ata. \c 5 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba petsutoyenepanajavata yabara pelivaisi \r (Lc 6.20-23) \p \v 1 Jesús itsa tane jivibitsaëtoxaneto, nexata junaya petsutotsia. Bajarapatsutoyenepanata epatota ecaya. Nexata bajarajota Jesús pijajivi matatoyorotsia nacaetuatatsi.\fig |src="CN01700B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 5.1" \fig* \v 2 Nexata Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava. \v 3 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae picani mapanacuata yajamatabëcuenebëjai tsavanapae pibisiacuene pexanabiabijava. Bajarapamonae jonena Dioso pijanacuayabetsia. \p \v 4 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae picani mapanacuata bejamatabëjiobi tsavanapae itsamonae pibisiacuene petoexanaexaetsi. Bajarapamonae Dioso jamatabëcueneyavenonaenatsi. \p \v 5 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae apo jamatabëbëjai tsabiabi mapanacuata, itsacueniababiabi atatsi itsamonae. Apo cuenecanaviatabiabinua. Bajarapamonae jinavanapaena Dioso pijanacuatatsia pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi bajarapamonae yabara. \p \v 6 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae mapanacuata bitso daxitacuene matatoxenetsia jitsipabiaba pexanaenexa Dioso pitorobicueniatsi. Dioso baja cajena yavenonabiabianatsi pexanaenexa bajarapacuene. \p \v 7 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae mapanacuata itsamonae ata itaxutotsoniataeyabiaba. Dioso nexata juya itaxutotsoniataeyabiabianatsi bajarapamonae. \p \v 8 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae mapanacuata ëpexaniacuene pexanaenexa najamatabëxainabiaba. Bajarapamonae taena Dioso. \p \v 9 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae mapanacuata penaitoyavimi ata, nabarajamatabëcuene xanepanaeyaexanapona. Bajarapamonae yabara: “Taxi,” jai tsane Dioso. \p \v 10 ’Jamatabëcuenebarëya tsavanapae tsane pamonae mapanacuata bejiobiaexanabiabatsi Dioso pitorobicueniatsi pexanabiabijava yabara. Bajarapamonae jonena Dioso pijanacuayabetsia. \p \v 11 ’Patajajivixaemë, itsamonae pibisiacuenia itsa pacabaracuaicuaijai, itsiata pajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae tsane. Bajarapamonae pacabejiobiaexanae ata tsane, najumetsënëtsiaya pacabaracuaicuaijai atanua tsane, itsiata pajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae tsane. \v 12 Bajara tsipaji pacuenia panevajënaeyapijivimi ata, Diosojumepaebivimi profetavi, bajayata bejiobiaexanatsi. Nexata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae tsane paxamë ata bajarapacuenia itsa pacaexanaena. Tsipaji raja athëbëtatsia itsamatacabi Dioso pacarajutsiana bitso pexaniacuene, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Dioso pejumecovënëtsivi mapanacuata pejamatabëcuene beyajo, bepecotianua, yabara pelivaisi \r (Mr 9.50; Lc 14.34-35) \p \v 13 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Yajobeno xanepana vajaexabinexa pevi piabejeyaniva. Paxamë rabaja pijinia bepayajomë tsavanapae mapanacuapijivijavabeliaje, mapanacuapijivi bitso piabejeyaniva pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Paxamë xaniavaetsia panetsipaebavanapaexae Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae bitso pibisiacuene apo exanae. Itsiata yajo pexaicaejavami itsa ajibi tsipae, ¿detsa nexata pacuenia icatsia naxaicaeyaexanaejitsipa? Acuenebi. Itsacuenejavayonexa ata baja apo xanepanae tsipae. Saya pexuabinexa, jivi petaxunanonobinexa, xanepanaejitsipa. Bajara pijinia paxamë ata paitsimë tsipae itsa pacopatsipame Dioso panejumecovënëtsijava. Pajamatabëcuenesaëjibimë tsipae. Nexata itsacuenejavayonexa ata, apo paxanepanaemë tsipae. \p \v 14 ’Pacuenia piaitayotsicotia itayota piaitaquirijavata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso panejumecovënëtsivi pajamatabëcueneitayotsianame piajamatabëcueneitaquirivimi. Bajarapacuenia pajamatabëcueneitayotsianame itsa patsitajinavanapaename xaniavaetsia daxitajivi pitabarata. Petsutojumata peecaetomara acuenebi penacaranatecaejava tsipae. \v 15 Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo etsi cajoniënëalia. Biji rajane athëbëyo etsia daxitaboënë pitayotecaenexa. \v 16 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata paitsimëre. Xaniavaetsia patsitajinavanapare daxitajivi pitabarata. Nexata bajarapamonae pacacuenetaena pexaniacuene paneexanavanapaejava. Nexata bajarapamonae itsa pacacuenetaena pexaniacuene paneexanavanapaejava, jumai tsane paxamë yabara paneaxa Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Yavenonabiabame nijajivi,” jai tsane bajarapamonae paneaxa, athëbëtatsia peecaenëjavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba pijajivi bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi yabara pelivaisi \p \v 17 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pëtsa panesivajamatabëjumaitsimë: “Maponë patajopaje piajibiayaexanaenexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Palivaisi ata Diosojumepaebivimi profetavi bajayata tsipaebapona piajibiaexanaenexa,” panesivajamatabëjamë pëtsa. Apo patajopaenë tajibiayaexanaenexa bajarapalivaisibeje. Biji rajane patajopajë taexanaenexa jane baja daxita pacuenia tajëvelia nevajunupaeba bajarapalivaisitabeje. \v 18 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi epatua itsalivaisicuenia, caeitanetoyo ata, Dioso apo itothianae tsane. Pacuenia baja Dioso najumecapanepaeya jumaitsi, bajarapacuenia tsitecaena. Nexata copiapatsiana daxita xua Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi bajarapalivaisitabeje. \v 19 Nexata pajivi jumecovënëtsi ata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsiata itsa apo jumecovënëtsi caelivaisiyo bajarapayajuvënëlivaisiyo, naneconitsiana Diosojavabelia. Bajarapajivi itsa itavetsiananua itsamonae ata pejumecovënëtsiyaniva bajarapalivaisiyo, nexata bajarapaneconi yabara bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi taenatsi daxitajivivecua Dioso pijanacuatatsia. Pajivi jumecovënëta daxita bajarapalivaisi, itsa tsipaebanua itsamonae ata pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi, nexata bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi taenatsi Dioso pijanacuatatsia. \v 20 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë xaniavaetsia Dioso pajumecovënëre. Xaniavaetsia Dioso pajumecovënëre judíovi pecujarubivi Dioso pejumecovënëtsijava matatoxenetsia. Xaniavaetsia Dioso pajumecovënëre fariseovi ata Dioso pejumecovënëtsijava matatoxenetsia. Paxamë xaniavaetsia Dioso itsa apo pajumecovënëtsimë tsane, nexata pacuenia bajarapamonae apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia, bajara paxamë ata paitsimë tsane. Apo panajonemë tsane Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús muxujioba pijajivi pecopatsinexa penabaraanaepanabiabijava yabara pelivaisi \r (Lc 12.57-59) \p \v 21 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Moiséspijinë jumaitsi panijasalinaivimijavabelia. Moiséspijinë bajayata panijasalinaivimijavabelia jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa pabeyaxuabame jivitonë. Pajivi beyaxuaba jivitonë, bajarapajivi pananeconitsiaexanaename,” jai Moiséspijinë panijasalinaivimijavabelia. \v 22 Itsiata baitsi jane xanë pacatsipaebatsi mapacueniaje. Pajivi baraanaepana itsajivijavabelia, bajarapajivi naneconita Diosojavabelia. Nutsianatsi Dioso pitabarata penaneconitsiayaexanaenexatsi. Pajivi itsajivi bijatane pibisiacuenia, bajarapajivi naneconita Diosojavabelia. Bajarapaneconi yabara nutsianatsi itsajota nacaetuatabiaba tomara pevetsivi. Nexata naneconitsiayaexanaenatsi. Pajivi itsajivi pitoyaxae, anaeya jumaitsi: “Xamë saya bitso pecamatajemabinë,” jai, bitso tsiayaitsi. Bajarapaneconi yabara bajarapajivi Dioso naneconitsiayaexanaenatsi infierno isotojavabelia. \p \v 23 Itsa paponame altarvënëjavajavabelia panerajutsinexa ofrenda Diosojavabelia, nexata bajarapaepatota itsa panajamatabënapitame itsajivijavabelia itsacuene paneexanaejava, nexata mapacuenia paexanaenameje. \v 24 Altarvënëjava pitabarata abaxë papuenere ofrenda panerajutsijavanexa Diosojavabelia. Paponare caecuenia pajivijavabelia pananeconitame panenabarajamatabëcuene xanepanaenexabeje icatsia. Bajaraxuacujinae icatsia panaviatsiaremena altarvënëjavajavaberena panerajutsinexa jane baja ofrenda Diosojavabelia. \p \v 25 ’Itsa pananeconitame itsajivijavabelia, nexata itsa pacacapona bajarapajivi jueznëjavabelia papecaneconitsinexa, namutua xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje panenasivajamatabë xanepanaenexabeje xua yabara picani pacaneconitsijitsia. Bajarapacuenia xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje papecanutsiyaniva jueznë pitabarata. Tsipaji raja jueznë itorobijitsipa policíavi panijaneconi yabara papecacaponaenexa penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Nexata policíavi pacananeconitsiaexanetsipa penaneconitsivi pejebabiabibota. \v 26 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota itsa pacananeconitsiaexanetsipa, bajaraverena bepijia apo papitsapaemë tsipae. Matapania pamatamotsipame daxita xua yabara pacananeconitsiaexaneta, papitsapaejitsipame, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba penacojiobinë itsava pejaitsiyaniva pijavavecua yabara pelivaisi \p \v 27 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsava nijavavecua,” jai. \v 28 Itsiata baitsi jane xanë mapacuenia pacatsipaebatsije. Ponë petiriva itsa taenuta, nexata itsa jamatabëjumaitsi: “Jema xania tavitota pibisiacuene apo caexanaetsi mapovajavabeliaje,” itsa jamatabëjai, bajaraponë naneconita Diosojavabelia. Nexata najëpaeya naneconitabeje Diosojavabelia ponëbeje pepacuene itsavajavabelia pibisiacuene pevitota exana pijavavecua. \p \v 29 ’Panecujuaitaxutota panetaejava yabara pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Tajë baja paxuare. Xanepana panenavecuaxuabinexa bajarapaitaxuto, padaxitaperabëtojivimë Dioso papecaxuabiyaniva infiernojavabelia. \v 30 Panecujuacobeta pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Tajë baja paxuare. Xanepana panenavecuaxuabinexa, bajarapacobe padaxitaperabëtojivimë Dioso papecaxuabiyaniva infiernojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba penacojiobinë pijava pexuabiyaniva yabara pelivaisi \r (Mt 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18) \p \v 31 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Ponë jamatabëxuaba pijava, copiaya toyaquinae cuyalatobaxuto pijavajavabelia. Toyaquinae pijava pitavetsilivaisi. Nexata xuacujinae xuabi pijava,” jai bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. \v 32 Itsiata baitsi jane xanë mapacuenia pacatsipaebatsije. Ponë pijava xuaba, itsanëjavabelia bajarapova pevitota pibisiacuene apo vecuaexanae atatsi, bajaraponë naneconita Diosojavabelia pijava pexuabixae. Petiriva pamona pexuabixaetsi, nacojiobijitsipa itsanëjavabelia. Nexata jane baja bajaraponë pijava pibisiacuene vecuaexanaejitsipatsi itsanëjavabelia. Tsipaji abaxë bajaraponë pijavacuenia Dioso totanetsi. Nexata pijinia ponë pita bajaraponë pexuabicovëvami, bajaraponë ata pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji abaxë bajaraponë pijavacuenia Dioso totanetsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba, Jesús pijajivi itsa navajunupaeba xua exanaejitsia, itsajumeyo ata yajava pejumaitsiyaniva jivi pejumexaniataenexatsi yabara pelivaisi \p \v 33 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Moiséspijinë jumaitsi panijasalinaivimijavabelia. Panijasalinaivimi penajumetsënëtsiyaniva, bajayata Moiséspijinë panijasalinaivimijavabelia jumaitsi mapacueniaje: “Itsa baja pepacuene najumecapanepaeya panavajunupaebame xua paexanaejitsiamë, itsamonae papecajumexaniataenexa itsa pajumaitsimë: ‘Xaniajanë raja. Cajumaitsitsi mapacueniaje Dioso pitabarata,’ itsa pajamë, pëtsa epatua panajamatabëcopatame bajaraxua paexanaenejevamë,” jai bajayata Moiséspijinë panijasalinaivimijavabelia. \v 34 Itsiata baitsi jane xanë mapacuenia pacaitorobatsije. Najumecapanepaeya itsa panavajunupaebame xua paexanaejitsiamë, rovialia panavajunupaebare. Pëtsa pematatsënëa itsajumeyo ata yajava pajumaitsimë jivi papecajumexaniataenexa. Papecajumexaniataenexa itsajivi pëtsa pajumaitsimë mapacueniaje: “Xaniajanë raja. Cajumaitsitsi mapacueniaje Dioso pitabarata,” pajamë pëtsa. Pëtsa pajumaitsimënua: “Xaniajanë raja. Cajumaitsitsi mapacueniaje athëbënacua pevënëta,” pajamë pëtsa. Tsipaji bajarajotatsia Dioso eca pijatronovënëjavata, itsajota ecabiaba pitorobinexa pijajivi. \v 35 Pëtsa pajumaitsimënua: “Xaniajanë raja. Cajumaitsitsi mapacueniaje mapairaje pevënëta,” pajamë pëtsa. Tsipaji raja Dioso pijaira. Pëtsa bajarapacuenia pajumaitsimë Jerusaléntomara ata pevënëta. Tsipaji Jerusaléntomara Dioso pepo nacuaevetsinë pijatomara. \v 36 Pëtsa pajumaitsimënua: “Xaniajanë cajena. Itsa apo xaniajanë tsane, nexata nacaevetsianajë tanematathinaxuabinexamë tatëpaenexa,” pajamë pëtsa. Tsipaji panematabocoto ata Dioso eveta. Nexata paxamë apo pacacaëjëpae caematanatoyo ata panenamatananiojaiyaexanaenexa, panenamatanatsaejaiyaexanaenexa ata. \v 37 Itsa pepacuene paexanaejitsiamë, “Jãjã, exanaenajë,” pajamëre rovialia. Itsa apo pajamatabëexanaemë, “Jume, apo exanaenë tsane,” pajamëre rovialia. Pematatsënëa pëtsa pajumaitsimë itsajumeyo ata jivi papecajumexaniataenexa. Tsipaji bajarapajume dovathi pejamatabëcueneta pajumaitsimë tsipae, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba pecuenecanaviatsiyaniva itsajivi itsacueniabi atatsi yabara pelivaisi \r (Lc 6.29-30) \p \v 38 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi. Bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi itsanë itaxutobijianatsi, juya bajarapajivi namatamoitaxutobijianae. Pajivi ata itsanë vonotanabiabatsi, juya bajarapajivi namatamovonotanabiabi,” jai bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. \v 39 Itsiata baitsi jane xanë mapacuenia pacaitorobatsije. Itsanë itsa jamatabëpacabia, pëtsa panayajivibiame. Itsanë itsa pacaitabarapacabiaxuaba anaeya, nexata icatsia itsanenia ata papecaitabarapacataxuabinexa, panaitabaracaevere. \v 40 Itsajivi itsa pacaneconitsijitsia jueznëjavabelia paneamoneyabijamatabëcuene papecavecuapitsinexa panijacamisa, nexata patocopare panijacamisajumavelia panenaxatatsijava ata papecavecuapitsinexa. \v 41 Vajabitsaë itsa pacacaponaeyaexana pijajava anijakilómetrobejecuenia, nexata patocaponare pematatsënëa ata. Cuatro pakilómetrobejecuenia ata patocaponare. \v 42 Bitso bepejiobijivi itsa pacavajëta itsacuenejavayo, parajure. Itsa pacacovaeta, patsicopare. “Jume,” pajamë pëtsa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba piasivanexa pitoyavi atatsi yabara pelivaisi \r (Lc 6.27-28, 32-36) \p \v 43 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Pasivamëre papecayapëtaenë bitso. Paitoyamëre papecaitoyavi,” jai bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. \v 44 Itsiata baitsi jane xanë mapacuenia pacaitorobatsije. Pasivamëre papecaitoyavi ata. Pamonae ata pibisiacuenia pacabaracuaicuaijai, bajarapamonae paxamë xaniavaetsia pabaracuaicuaijamëre. Pamonae ata pacaitoya, bajarapamonae pexaniacuene patoexanare. Pamonae ata pibisiacuenia pacabijatane, pibisiacuene pacaexanae ata, patovajëre Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. \v 45 Bajarapacuenia nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, papeximëcuenia patsitajinavanapaename. Bajaraponë, paneaxa, yavenonabiaba daxitajivi. Nexata pexaniajamatabëcuenevi, pibisiajamatabëcuenevi ata, najëpaeya pijapabianë petonaxaniabinexatsi icotia copata. Bajarapacuenia pijinia ema ata copata. \v 46 Itsa pasivamë tsipae ëpapecaasivavi, nexata pexaniacuene apo paxainaemë tsipae Diosojavabelia. Pataneme rabaja. Gobierno pejamatabëcueneta impuestomatamo peyanijobabiabivi bitso pibisiacuene exana. Itsiata bajarapamonae ata asiva piasivavitsi. \v 47 Xaniavaetsia itsa pacopiapitsipame ëpaneyapëtaevi, nexata pexaniacuene apo paexanaemë tsipae pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivivecua. Tsipaji Dioso apo pejumecovënëtsivi ata xaniavaetsia copiapitabiaba peyapëtaevitsi. \v 48 Pacuenia jamatabëcueneitsi pejamatabëcuenexanepanaenë, paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bajara paxamë ata pajamatabëcueneitsimëre, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 6 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba pexaniacuene pexanaenexa yabara pelivaisi \p \v 1 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —¡Xania baja tsane! Pëtsa pexaniacuene paexaname saya jivi papecacuenetaenexa, “Maponë bitso pexaniajamatabëcuenenëje,” papecasivajamatabëjainexa saya paneexanaejava yabara. Bajarapacuenia itsa paexanaejitsipame, nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenëjavabelia, apo paxainaemë tsipae itsacuenejavayo ata, pexaniacuenejavayo, papecarajutsinexa athëbëtatsia. \v 2 Bajaraxuata itsa payavenoname bepejiobivi, pëtsa panavajunupaebame daxitajivijavabelia paneyavenonaejava bepejiobivi. Itsamonae xua exana, navajunupaebabiaba daxitajivi pitabarata judíovi penacaetuatabiabibonëjava, callejava ata. Bajarapamonae navajunupaebabiaba bepejiobivi peyavenonaejava, bepexaniajamatabëcuenevi saya petaenexatsi jivi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamonae bajarapacuenia navajunupaebabiaba, bajarapacuenia penavajunupaebabiabixae, Diosojavabelia apo xainae tsane athëbëtatsia perajutsijavanexatsi. \v 3 Itsa payavenoname bepejiobivi, pëtsa panavajunupaebame itsajivijavabelia ata, bitso papecayapëtaejivijavabelia ata. \v 4 Muetsia payavenonare bepejiobivi. Nexata paneaxa, papecataenë muetsia paneexanaejava ata, pacarajutsiana bepejiobivi muetsia paneyavenonaematamo, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Diosojavabelia vajëcaejitsia yabara pelivaisi \r (Lc 11.2-4) \p \v 5 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Itsa pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa pavajëcame pacuenia itsamonae vajëcabiaba. Bajarapamonae saya jema vajëcabiaba Diosojavabelia jivi petaenexatsi Dioso bepejumecovënëtsivi. Bajarapamonae jitsipabiaba nucaeya pevajëtsinexa Diosojavabelia daxitajivi pitabarata judíovi penacaetuatabiabibonëjava, calle penaepacaxitajarabijava ata. Bajarapacuenia vajëcabiaba Diosojavabelia Dioso bepejumecovënëtsivi petaenexatsi jivi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamonae bajarapacuenia exanabiaba, bajarapacuenia pexanaexae, Diosojavabelia apo xainae tsane athëbëtatsia perajutsijavanexatsi. \v 6 Nexata paxamë Diosojavabelia itsa pavajëcame, pacaenëmë canacujitsia, pajonemeya panijaboyalia. Pabaupaxatare. Bajaraxuacujinae pavajëcare paneaxajavabelia. Nexata paneaxa pacayajava tsane bajarajota. Nexata paneaxa, papecataenë muetsia paneexanaejava ata, pacarajutsiana bajaraxua paneexanaematamo. \p \v 7 ’Itsa pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa napëna pavajëcame saya piapianexa panevajëcaejava pacuenia Dioso apo peyapëtaevi vajëcabiaba. Dioso apo peyapëtaevi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: “Itsa bitso apia vajavajëcaejava Diosojavabelia, nexata matapania Dioso nacajumetaena vajavajëcaejava,” jamatabëjai tsabiabi Dioso apo peyapëtaevi. \v 8 Pëtsa bajarapacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë. Panevajëcaevajënaeya ata raja paneaxa, Dioso, yapëtane xua panamatavenoname. \v 9 Bajaraxuata itsa pavajëcame Diosojavabelia, pavajëre mapacueniaje: \q1 Taxamë, athëbëtatsia neecaenë, jitsipajë pecayaiyataejava daxitajivi. \v 10 Jitsipajë naxanitsiayo pecopiapatsijava daxita nijajivi nevetsijava mapanacuataje. Jitsipajë daxitajivi mapanacuata nejitsipaecuenia pecatoexanabiabinexa, pacuenia baja athëbëtatsia nijajivi nejitsipaecuenia catoexanabiaba, bajarapacuenia pecatoexanavanapaenexa mapanacuapijivi ataje. \v 11 Ajena, pamatacabinexa, panerajure pataxaejavanexa pacuenia panamatavenonajë. \v 12 Panevecuaajibiaexanare pibisiacuene pataexanaeneconimi. Pacuenia paxanë pajamatabëcuenecaevajë, pabarajamatabëcuenexanepananua, itsamonae paxanëjavaberena pibisiacuene patanexanaejava, bajara pijinia pacuenia xamë ata nitabarata pibisiacuene pataexanaejava jamatabëcuenecaevare. Panebarajamatabëcuene xanepanarenua. \v 13 Panevecuatsare dovathi patanejamatabëcueneëjëbiyaniva. Panecapanepare jane pibisiacuenevecua. Pamatacabi xamë taxuxuabianame daxita nijajivi nevetsijava mapanacuataje, nejamatabëcuenesaëta evetsianame. Nexata nijajivi jumai tsane xamë yabara: “Dioso cajena bitso ayaijamatabëcuenenë,” jai tsane. Bajarapacuenia nijajivi evetsianame daxitamatacabijavabelianexa, pajamë tsane mapacueniaje itsa pavajëcame Diosojavabelia, \m jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 14 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Nexata paxamë itsamonae pibisiacuene pacaexanae ata, pajamatabëcuenecaevare. Pabarajamatabëcuenexanepanarenua. Nexata paxamë itsamonae pibisiacuene papecaexanaejava, itsa pajamatabëcuenecaevianame, itsa pabarajamatabëcuenexanepanaenamenua, nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, pitabarata pibisiacuene paneexanaejava jamatabëcuenecaeviana. Pacabarajamatabëcuenexanepanaenanua. \v 15 Paxamë itsa apo pajamatabëcuenecaevimë tsane itsamonae pibisiacuene papecaexanaejava, itsa apo pabarajamatabëcuenexanepanaemënua tsane, nexata paneaxa ata apo jamatabëcuenecaevi tsane. Apo pacabarajamatabëcuenexanepanaenua tsane, pitabarata pibisiacuene paneexanaejava, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Jesús pijajivi exanaejitsia pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona pexaejava xaenejeva yabara pelivaisi \p \v 16 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Itsa apo paxaemë panexaejava pamatacabibeje pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa pajinavanapame panaitabaraquiatsinejevamë, panamatatiatsinejevamënua. Itsamonae Diosojavabelia itsa vajëcabiaba pexaejava xaenejeva, pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia, apo naitabaraquiatabiabi, apo namatatiatabiabinua. Bajarapacuenia jinavanapabiaba pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia tsipaji saya bajarapamonae jitsipa petaevitsi pesivajamatabëjumaitsinexatsi: “Mapamonaeje Dioso bitso pejumecovënëtsivi. Diosojavabelia bitso pevajëcaevi pexaejava xaenejeva. Nayapëtane Diosojavabelia bitso pevajëcaejava. Tsipaji naitabaraquiatsinejeva, namatatiatsinejevanua, jinavanapa,” pesivajamatabëjainexatsi petaevitsi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajarapamonae pexaejava xaenejeva vajëcabiabi ata Diosojavabelia, itsiata bajaraxua apo tonamatamotsitsi Diosojavabelia. Tsipaji saya jivi petaenexatsi Dioso bepejumecovënëtsivi, bajarapacuenia vajëcabiaba. \v 17 Paxamë itsa apo paxaemë panexaejava pamatacabibeje pavajëcame Diosojavabelia, itsiata panaitabaraquiare. Panamatatiarenua xaniavaetsia. \v 18 Bajarapacuenia paexanaename jivi peyapëtaeyaniva Diosojavabelia panevajëcaponaejava panexaejava paxaenejevamë. Caenë paneaxa, papecayajavanë, yapëtaena. Nexata bajaraponë itsamatacabi pacarajutsiana panijamatamo, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba xaniavaetsia Dioso petonacuenebavanapaenexa itsamatacabi ayaijava pexainaenexa athëbëtatsia yabara pelivaisi \r (Lc 12.33-34) \p \v 19 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pëtsa pacaetuataponame ayaijava panexainaejavanexa mapanacuataje. Tsipaji pacatobijianaejitsipa piucubaxaevi. Pacatotasibijitsipatsinua. Pacatonacobetoxotsipanua penacobetoxotsivi. \v 20 Dioso jane xaniavaetsia patonacuenebavanapare. Nexata Diosojavabelia ayaijava pexaniacuene paxainaename athëbëtatsia. Nexata bajarajotatsia apo pacatobijianae tsane piucubaxaevi. Apo pacatotasibitsinua tsane. Penacobetoxotsivi ata apo pacatonacobetoxotsi tsane. \v 21 Panacuatatsia pacatoxaniavaeta panexainaejavanexa, bajarapanacua panejamatabëëthëtovetsina pajamatabënajinavanapaename, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia vajaitaxuto belámparabë yabara pelivaisi \r (Lc 11.34-36) \p \v 22-23 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Lámparabë bo ënëtuatuajëta itayoteca xaniavaetsia vajataenexa. Bajara pijinia itsi paneitaxuto ata. Paneitaxutoxanepanaexae xaniavaetsia panatsivajënaetaneme. Itsa paitaxutobejemë tsipae, nexata xaniavaetsia apo panatsivajënaetaemë tsipae. Pacatsitaaitaquiri saya tsipae. Bajara pijinia itsi panejamatabëcuene ata. Dioso itsa pacajamatabëcueneitayota, pajitsipaename paneexanabiabinexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Itsa panajamatabëxainaejitsipame bitso panexainaejava ëpaxamënexa, nexata bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsipae, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba bitso pejitsipaeyaniva palata yabara pelivaisi \r (Lc 16.13) \p \v 24 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Itsajivi ata acuenebi caecuenia petonacuenebijava anijanëbeje pijatuxanenëbejejavabelia. Caenëjavabelia, ponë jitsipa petonacuenebinexa, tonacuenebijitsipa. Ponëjavabelia apo jitsipae petonacuenebijava, apo tonacuenebi tsipae. Bajara pijinia itsi pajivi bitso jitsipa Dioso. Pajivi bitso jitsipa Dioso, nexata itsa tonacueneba Dioso, acuenebi bitso pejitsipaejava palata, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Dioso pijajivi eveta mapanacuataje yabara pelivaisi \r (Lc 12.22-31) \p \v 25 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejava, ëpaneapaejava ata, panevënajinavanapaenexa. Pëtsa pasivanajamatabëxainamenua ëpanenaxatabijavanexa ata. Apo jinavanapaetsi cajena ëvajaxaejavanexa. Apo jinavanapaetsinua ëvajanaperabëxatabinexa. \v 26 Pataema baratsuimonae pepunaevi. Apo ubi pexaejavanexa. Apo notsinua penaveretaponaejava peetsinexa bota. Itsiata Dioso, paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, rajutabiaba pexaejavanexa. ¡Paxamë rabiji bitsoyo Dioso pacaasiva baratsuimonae matatoxenetsia papecarajutsinexa daxita xua panamatavenoname! Bajaraxuata pëtsa bitso pasivanajamatabëxainame ëpanexaejavanexa. \v 27 ¿Detsa jane ponë paxamëyajuvënënë caëjëpatsi pijacujiruta medio metrocuenia matavëjëa penavitsabiaexanaenexa? Ajibi. Bitso jamatabëbëjai ata tsipae pevitsabinexa, itsiata apo navitsabiaexanae tsipae pijacujiruta. \p \v 28 ’Bajaraxuata pëtsa bitso pasivanajamatabëxainame ëpanenaxatabijavanexa. Pacanaëjëre pacuenia vitsabapona pematono vayafojava. Bajarapamatono apo natsijumanacuenebi. Penaxatatsijavanexa ata apo natsijumaexanae. \v 29 Bajayata nacuaevetsinëmi Salomónpijinë, bitso pexainaenëmi. Naitabëtsiaya naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Itsiata baitsi jane Salomónpijinë penaitabëtsijava matatoxenetsia bitso aitabë mapamatonotoxije. \v 30 Paxamë bevelia panejumecovënëtsivi Dioso, asaëya bepajumecovënëtame Dioso papecaevetsijava. Ajena pitsijavata vayafota tanetsi pexaniaponamatonotoxi. Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, tajuatsi baja bajarapaponamatonotoximi. Pacuenia Dioso aitabëyaexana ponamatonotoxi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaxatabiana piaitabëjava itsa pajumecovënëtame Dioso. \v 31 Bajaraxuata pëtsa jamatabëbëjaiya pajamatabëjumaitsimë: “¿De tsaeta xua xaenatsi? ¿De tsaeta xua matavëjëa apaenatsi? ¿De tsaeta xua naxatabianatsi?” pajamatabëjamë pëtsa. \v 32 Pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapacuenia bitso sivanajamatabëxainabiaba ëpexaejavanexa, ëpenaxabijavanexa ata. Itsiata baitsi jane paneaxa paxainame, athëbëtatsia peecaenë. Bajaraponë yapëtane daxita xua panamatavenoname. \v 33 Bajaraxuata, daxita xua panamatavenoname, matatoxenetsia, Dioso pijacuene bitso pasivanajamatabëxainabiabianame panetoexanavanapaenexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata Dioso pacarajutsiana daxita xua panamatavenoname. \v 34 Itsa baja pajamatabëcuenebëjamë ajena pitsijavata itsacuenejavayo yabara, pëtsa caecuenia payajavajamatabëcuenebëjamë xua yabara meravia pitsijavata pacatocopiapatsijitsia. Tsipaji xua caematacabi canacujitsia nacatocopiapatabiaba vajajamatabëcuenebëjainexa, ayaijava baja tsabiabi. Bajaraxuata ajena pitsijavata apo besivajamatabëcuenebëjaitsi xua meravia pitsijavata nacatocopiapatsijitsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 7 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba pitaxutotsoniataenexa itsamonae ata, pacuenia bajarapamonae ata Dioso itaxutotsoniatanetsi, yabara pelivaisi \r (Lc 6.37-38, 41-42) \p \v 1 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pëtsa panataneme pepacuene bepaneaneconijibivi. Nexata itsamonae pibisiacuene pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsipibisiacuene pexanaevi, Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata pijinia bajarapitsineconi itsa paxainame, Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaejitsipa. \v 2 Itsamonae pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsicuene pexanaevi Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata bajarapitsicuene itsa paexaname, itsamonae pijinia bajarapacuenia pacabaracuaicuaijai tsipae. \v 3 Bajaraxuata paxamë pepacuene bepaneaneconijibivi nataeya pëtsa pamuxujiobame itsajivi pijaneconi yabara. Tsipaji raja apo payapëtaemë paxamë ata pijinia paneconivajëto paxainame. \v 4 Nexata paxamë ata ayaineconixaneto itsa paxainame, nexata itsajivijavabelia apo bepajumaitsimë: “Papibisiacuene exaname, copare baja,” apo bepajamë. \v 5 Yamaxëitojorobiaya saya bepexaniajamatabëcuenevi nataeya pacuaicuaijamë tsabiabi. Itsamonae pijaneconi yabara pabaracuaicuaijamë tsabiabi. Itsiata pijinia paxamë ata paneconivajëto paxainame, apo payapëtaemë. Paxamë copiaya pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Bajara jane xuacujinae paitavetsianame itsamonae ata pibisiacuene pexanaejava pecopabinexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 6 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pëtsa matavëjëa patsipaebaponame Dioso pejumelivaisi, pamonae patsipaebi atamë, apo yaiyatae bajarapalivaisi. Tsipaji saya capocaponabiaba bajarapalivaisi. Vaxaitsi itsanë pijaaviri pexaejavanexa rajutsi atatsi tsipae, saya nacaitoya tsipae. Nacasinijitsipanua. Bajara pijinia jamatabëcueneitsi pamonae apo yaiyatae Dioso pejumelivaisi, patsipaebi atamë. Pacuenia marrano ata itsa rajutsipatsi perlavënëjava, bitso penamatamotsijava, saya taxunanonobijitsipa, bajara saya jamatabëcueneitsi bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Diosojavabelia vajëtaponaejitsia yabara pelivaisi \r (Lc 11.9-13; 6.31) \p \v 7 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pavajëtaponare Diosojavabelia bajayajebi ata pacuenia bajayajebi ata pajaitsipame panecaxitajarabinexa itsa pacatonaxuaba itsacuenejavayo. Pavajëtaponare Diosojavabelia asaëyata pacuenia asaëyata padocodocotsipame baupa papecatobaupatsinexa itsa baupa xatatanuta. \v 8 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtaponare Diosojavabelia tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi. \p \v 9 ’Paxamë papebijivimë panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto. \v 10 Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo. \v 11 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame. \p \v 12 ’Xua pexaniacuene, paxamë pajitsipame itsamonae papecatoexanaenexa, copiaya paxamë bajarapapexaniacuene patoexanare bajarapamonaejavabelia. Bajarapajamatabëcuene jëpa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaelivaisianë ata jëpa bajarapajamatabëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Tsiquiribaupayo epatajërëtsialia yabara pelivaisi \r (Lc 13.24) \p \v 13 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pajonemeya tsiquiribaupayojavalia panepatsinexa Dioso pijanacuayabelia. Tsipaji pinijibaupa, pinijinamutonua, pata infiernojavabelia. Nexata jivi ayaibitsaëtoxanetonë bajaraxuayo jonepona. \v 14 Pabaupa tsiquiribaupayo, tsiquirinamutoyonua, bajarapanamuto pata matacabi apo pevereverecaejava pexainaevi pijanacuayabelia. Nexata saya caejiviyobeje bajaraxuayo jonepona, jai Jesús pijajivijavabelia petsutoyenepanajavata. \s1 Pacuenia peubinaënë itsa nacuaita, nayapëtane pavirianaecuene yabara pelivaisi \r (Lc 6.43-44) \p \v 15 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Xania panayajivitaema. Pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, bajarapamonae najumetsënëtsiaya pacajumai tsabiabi: “Paxanë raja Dioso patanitorobicuenia livaisi jivi patsipaebaponajë,” pacajai tsabiabi. Bajarapamonae Dioso pejumecovënëtsivi cuenecataeya najonena paxamëjavaberena. Itsiata baitsi jane pacuenia nevëthë pianaepanaevi jamatabëcueneitsi, bajara jamatabëcueneitsi. Jamatabëpacacopatsiaexana Dioso panejumecovënëtsijavami. \v 16 Vaxaitsi rabaja yapëtanetsi mapacueneje. Peubinaenë itsa nacuaita, yapëtanetsi ponaecuai xanepana vajaxaenexa. Nexata bajaraponae cuaixanetsi. Ponae pijinia pibisiacuai nacuaita, yapëtanetsi piabejecuene. Nexata bajaraponae apo cuaixaetsi. Nexata pacuenia peubinaënë itsa nacuaita, nayapëtane ponaecuai xanepana vajacuaixaenexa, bajara pijinia pacuenia paxamë payapëtaename pacuenia jamatabëcueneitsi bajarapamonae itsa pacuenetaename xua exanavanapa. Uvaru apo paucutsimë cucunanaeta. Higovënëcuaito ata apo paucutsimë jomovaënaeta.\fig Uvaru|src="HK00111B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Mt 7.16" \fig* \v 17 Nexata ponae pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita vajaxaenexa. Ponae pijinia pibisianae, ëpiabejecuai nacuaita. \v 18 Pexanianae pexaniacuai nacuaita. Apo nacuaitsi piabejecuai. Pibisianae pijinia apo nacuaitsi pexaniacuai. \v 19 Daxita ponaenë nacuaita pibisiacuai, apo vajaxaecuai, yapëtanetsi. Nexata daxita bajaraponaenëmi nicatatsi. Nexata tajuitatsi isotota. \v 20 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata payapëtaename itsa pacuenetaename xua exanavanapa pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia daxitajivi apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia yabara pelivaisi \r (Lc 13.25-27) \p \v 21 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Daxita pamonae: “Tajatuxanenë,” tanejaivi ata, itsa apo jumecovënëtsi tsane taxa Dioso, athëbëtatsia peecaenë, nexata apo jone tsane taxa Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata pamonae exanavanapa taxa, athëbëtatsia peecaenë, pejitsipaecuenia, ëbajarapamonae jonena taxa pijanacuayabetsia. \v 22 Pamatacabi copiapatsiana pijaneconi pexainaevi Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa, bajarapamatacabi jivi ayaibitsaëtoxanetonë nejumaitsi tsane: “Patajatuxanenë, xamë baja cajena nejamatabëcueneta jivi patsipaebabiabajë Dioso pejumelivaisi. Nevënëtanua dovathi jivivecua pacapitsapaponajë. Nevënëtanua pinijicuene pataexanaejavanë, Dioso pesaëta paexanaponajë,” nejai tsane jivi ayaibitsaëtoxanetonë. \v 23 Itsiata baitsi jane xanë jumaitsinë tsane bajarapamonaejavabelia: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Panevecuaponare pibisiacuene paneexanabiabivi,” janë tsane bajarapamonaejavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús livaisi tsipaeba anijanëbeje bo pexanaenëbeje pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mr 1.22; Lc 6.47-49) \p \v 24 Jesús icatsia jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pajivi nejumecovënëtsiana patacatsipaebilivaisi, nexata itsa exanaena taitorobicuenia, apo nacueratsi tsane. Bajarapajivi piatajairata pijabo bepexanetsinë tsane. Tsipaji ponë pijabo exanaejitsia, peyapëtaexae itsajota pijabo exanetsijitsia pebubutsijavanexa, nexata baja bajarajota apo exanetsi pijabo. Nexata pijabo exaneta bitso piatajairata. Nexata bajaraponë bo pexanaejava apo nacueratsi. \v 25 Bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Itsiata pijabo apo toxuabitsitsia. Tsipaji pijabo exaneta piatajairata. \v 26 Pajivi nejumetae ata patacatsipaebilivaisi, apo nejumecovënëtsi tsane, nexata itsa apo exanae tsane taitorobicuenia, bajarapajivi nacueratsiana. Pacuenia tajetabota bo pexanetsinë nacuerata bo pexanaejava, bajara itsi tsane. Ponë tajetabota pijabo exaneta, yapëtae ata emarapae pecopiapatsijavanexa, bajaraponë nacuerata bo pexanaejava. \v 27 Tsipaji bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Pijabo nexata toxuabayatsi. Pepacuene baja nexata bomi abeje, jai Jesús mapacueniaje pijajivijavabelia. \p \v 28 Itsa baja Jesús najumevereta petsutoyenepanajavata bajarapalivaisi petsipaebijava, pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca. \v 29 Jesús pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca tsipaji Jesús livaisi tsipaeba pinijijamatabëcuene pexainaenëcuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba. \c 8 \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë yabara pelivaisi \r (Mr 1.40-45; Lc 5.12-16) \p \v 1 Itsa baja Jesús runaica petsutojumavetsica, jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. \v 2 Nexata imoxoyotatsi bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Pitabarata pematabacabëta tonucatsi. Bitso peperabëtsabanaenë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, cacaëjëpa raja tanejamatejemayaexanaenexamë. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai bitso peperabëtsabanaenë. \p \v 3 Nexata Jesús pecobeta perabëjayalia bitso peperabëtsabanaenë. Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëjavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. \v 4 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Nejumetaema. Pëtsa tsipaebame itsajivijavabelia ata tacajamatejemayaexanaejava. Naitajëtsiaremelia jane sacerdotenëjavabelia, templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibiaexanaexae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami, jai Jesús bajaraponëjavabelia. \s1 Pacuenia vajabitsaë pijacapitán pijabota petonacuenebaponaponaenëtsi, Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Lc 7.1-10) \p \v 5 Itsa baja Jesús pata Capernaum tomarabelia, Romano nacuapijivajabitsaëvi pijacapitán Jesús imoxoyorenatsi pevajëtsinexatsi.\fig |src="CN01702B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 8.5" \fig* \v 6 Vajabitsaëvi pijacapitán bitso ayaicuenia vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Petuxanenë, tajajivitonë raja tajabota camata boboca. Bitso cuenabatsi. Pinijicuenia navixaetaeyabiaba, jai. \p \v 7 Nexata Jesús jumaitsi capitánjavabelia: \p —Xanë ponaenajë nijaboyabelia. Nexata catojamatejemayaexanaenatsi nijajivitonë, jai Jesús. \p \v 8 Nexata capitán jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Petuxanenë, xanë raja bitso beveliajamatabëcuenenënë xamëvecua. Nexata apo xanepanae tsipae nejonejava tajaboyabelia. Nexata saya maveliaje ënijume itorobare. Nexata tajajivitonë netojamatejema tsane. \v 9 Xanë ata xainajë taneitorobabiabivi taneitorobicuenia tajumecovënëtabiabinexa. Xanë ata juya xainajë vajabitsaëvi tajajivi taitorobicuenia tanetoexanabiabinexa. Nexata itsa itorobajë caenë vajabitsaënë peponaenexa, bajaraponë ponabiaba. Itsa junarenajë itsanë vajabitsaënë pepatsinexa xanëjavaberena, bajaraponë patabiabarena. Itsa itorobajë tajajivitonë tanetoexanaenexa itsacuenejavayo, nexata netoexanabiaba. Bajara pijinia pacuenia xamë ata nexanaenexa cacaëjëpa. Nexata saya maveliaje ënijume itorobare saya ënijumeta tajajivitonë tanetojamatejemayaexanaenexamë, jai capitán Jesúsjavabelia. \p \v 10 Jesús itsa jumetane bajarapacuenia capitán pejumaitsijavatsi, nexata Jesús jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús jumaitsi pepënaponaevitsijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Israel nacuapijivi nejumecovënëtsi ata, itsiata caeto ata apo caxitajarabaxuabinë xanëjavaberena bitso tanesivanajamatabëcuenecopatsinë pacuenia mapacapitán nesivajamatabëcuenecopatsiaya jumaitsije. \v 11 Nexata pacatsipaebatsi paneyapëtaenexa. Apo judíovi ata raja, ayaibitsaëtoxanetonë daxitanacuanëpijivi, Dioso jumecovënëtsiana. Nexata apo judíovi ata capanepaenatsi Dioso pijanacuayabetsia. Nexata bajarapamonae Dioso pijanacuatatsia, Abrahampijinë yajava, nabaniana. Isaacpijinë ata, Jacobpijinë ata yajava, nabaniana. \v 12 Itsiata baitsi jane judíovi, pamonae picani Dioso athëbëtatsia toxaniavaetatsi peyajavajinavanapaenexatsi, bajarapamonae caranata apo jumecovënëtsi Dioso. Nexata bajarapamonae infiernojavabelia Dioso xuabianatsi. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae, jai Jesús mapacueniaje pepënaponaevitsijavabelia. \p \v 13 Nexata icatsia Jesús jumaitsi capitánjavabelia: \p —Ponare baja nijaboyabelia. Catoexanatsi rabaja pacuenia xanëjavaberena nesivanajamatabëcopatsiaya jumaitsimë tacatoexanaenexa, jai Jesús capitánjavabelia. \p Nexata bajarapaepatota capitán pijabotalia pijajivitonë baja tojamatejematsi. \s1 Pacuenia Simón Pedro pijava pena Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mr 1.29-31; Lc 4.38-39) \p \v 14 Jesús pona Pedro pijaboyabelia. Nexata Pedro pijabota Jesús taeyabuata Pedro pijava pena peromaebanucaejavatsi camata. \v 15 Nexata Jesús cobejayata peromaebanucaevatsi. Jesús pecobejayatsijavata, bajarapova vecuaajibitsireca baja domae. Nexata baja bajarapova jamatejema. Jesúsbana pexaejava bajarapova toexanatsi. \s1 Pacuenia ayaibitsaëto jivi, piavitanevi, Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mr 1.32-34; Lc 4.40-41) \p \v 16 Itsa baja ajena meravitsia, Jesúsjavaberena tocapatatsi ayaibitsaëto dovathi peyajavajinavanapaevi. Caejumeta saya Jesús caecuenia dovathi vecuacapitsapa bajarapamonae. Bajarajota jamatejemayaexananua daxita piavitanevi. \v 17 Bajarapacuenia Jesús itsa exana, copiapata jane baja pacuenia Jesús yabara bajayata Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë tajëvelia vajunupaeba. Profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Bajaraponë nacavecuaajibiaexanaena vajaavitanejavami,” jai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë Jesús yabara. \s1 Pacuenia picani Jesús jamatabëpënaponatsi itsamonae yabara pelivaisi \r (Lc 9.57-62) \p \v 18 Nexata Jesús itsa tane jivi ayaibitsaëto pematatoyoronaejavatsi, pijajivi junata pepënaxuabinexatsi pucaxaneto itsapanabelia. \v 19 Nexata bajarapaepatota judíovi pecujarubinë Jesús imoxoyorenatsi. Judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Petuxanenë, itsabelia poname, capënaponaenatsi cajena, jai. \p \v 20 Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —Itsa nepënaponaejitsipame, apo napatabiabimë tsipae tajabota nenacueraevetabiabinexa. Tsipaji tajabo apo xainaenë. Namo pijamëthëanë xaina pepatabiabinexa pemajitabiabinexa. Baratsui ata pematapenanë xaina. Itsiata baitsi jane xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itsajavabelia ata apo xainaenë itsajota nacueraevetabiabijitsianë, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. \p \v 21 Nexata Jesús pijajiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, caeepatoyo abaxë necopare tamëthëtsinexa taxa petëpaenë, jai. \p \v 22 Jesús nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia: \p —Naxanitsia. Nepënaponare. Copare matacabi apo pevereverecaejava apo pexainaevinexa pemëthëcaenexatsi nijamonaemi itsa tëpa, jai Jesús pijajivitonëjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itaveta joviboxaneto, malataca yajava, piayaijavami yabara pelivaisi \r (Mr 4.35-41; Lc 8.22-25) \p \v 23 Jesús, pijajivi yajava, runa jera ënëabereca. Nexata Jesús pijajivi jerata yajavanajetaruca pucajava. \v 24 Nexata jemata pinijijoviboxaneto najetaruca. Malatacaxanetonë bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Itsiata Jesús jamatejema majitanuca. \v 25 Nexata Jesús pijajivi yaitavabatsi pemajitanucaenë. Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¡Patajatuxanenë, panecapanepare! ¡Vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! jai Jesús pijajivi. \p \v 26 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Jesús namatacotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo, malataca yajava. Nexata baja daxita puca vainae ecaxuaba. \v 27 Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajaraxua, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: \p —¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca yajava! ¡Jumecovënëtatsi baja rovia maponëje! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi. \s1 Pacuenia Gadara tomarapijinëbeje, dovathivi peyajavaponaponaenëbeje, Jesús vecuacapitsapa Gerasa nacuata yabara pelivaisi \r (Mr 5.1-20; Lc 8.26-39) \p \v 28 Jesús pijajivi barëpata pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Jesús itsa pata Gerasa nacuata, Gadara tomarapijinëmibeje pitsaparenabeje jivimëthëanëjavaverena. Imoxoyorenatsibeje Jesús. Bajaraponëbeje dovathivi peyajavaponaponaenëbeje. Bitso anaepanabiababeje. Nexata itsajivi ata apo ponabiabi bajaraxuayo perucaenamutojava. \v 29 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëbeje vavajaibeje. \p —Jesús, Dioso pexënatomë, ¿detsa xua namatavenoname paxanëbejejavaberena? ¿Dioso tsaja daxitajivi penaneconitsia exanaematacabinexavajënaeya patame patanenaneconitsiaexanaenexamëbeje? jaibeje Jesúsjavabelia dovathivi peyajavaponaponaenëbeje. \p \v 30 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. \v 31 Nexata dovathivi bitso vajëca Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Itsa panexuabijitsiamë maponëbejevecuaje, panetocopare patajonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai. \p \v 32 Nexata Jesús jumaitsi dovathivijavabelia: \p —Paponare baja panejonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai. \p Nexata bajaraponëbeje dovathivi vecuapitsapatsibeje. Nexata baja marranobitsaëtoxanetojavabelia junua dovathivi. Nexata daxita bajara pamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna. \p \v 33 Bajara pamarranobitsaëtoxanetomi pevetavanapaevi, rëcëpeca. Itsa bajarapamonae Gadara tomarabelia pata, tsipaeba pacuenia tane. Tsipaebanua pacuenia Jesús dovathivi vecuacapitsapa dovathivi peyajavaponaponaenëbeje. \v 34 Nexata daxita bajarapatomarapijivi ponarena Jesúsjavaberena. Nexata itsa tanetsi Jesús, daxita bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi. \c 9 \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi yabara pelivaisi \r (Mr 2.1-12; Lc 5.17-26) \p \v 1 Jesús runareca jera ënëabereca. Nicabalia puca itsapanabelia. Pata nexata pijatomarabelia. \v 2 Bajarajota Jesús tocapatatsi petabusipacuenabinëtsi. Pacamayota bocabiaba, yavëtacarapatatsi. Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia sivanajamatabëxainatsi petocapatsivitsi. “Nacatojamatejemayaexanaenatsi cajena,” pesivajamatabëjaijavatsi Jesús jamatabëcueneyapëtane. Bajaraxuata petabusipacuenebinëtsijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Tajabananë, jamatabëcuenebarëyamëre. Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús petabusipacuenabinëtsijavabelia. \p \v 3 Nexata judíovi pecujarubivi itsa jumetaeyena bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainena. \p —Maponë Jesúsje Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai, jamatabëjai tsenae judíovi pecujarubivi Jesús yabara. \p \v 4 Jesús jamatabëcueneyapëtane judíovi pecujarubivi bajarapacuenia pesivanajamatabëxainaejavatsi. Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: \p —Panesivanajamatabëxainame xanëjavaberena pibisiajamatabëcuene. \v 5 Paxamë apo pacacaëjëpae ata itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi panevecuaajibiaexanaenexa, pacacaëjëpa picani saya jema panejumaitsinexa petabusipacuenebinëtsijavabelia mapacueniaje: “Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi,” panejainexa. Tsipaji itsajivi ata apo yapëtae tsipae saya jema panejumaitsijava. Itsiata baitsi jane itsa apo pacacaëjëpae panejamatejemayaexanaenexa petabusipacuenebinëtsi, acuenebi panejumaitsinexa bajaraponëjavabelia mapacueniaje: “Nonotapunare. Nijacamayo pire. Ponare baja,” panejainexa. Tsipaji bajarapacuenia pajumaitsimë ata, itsa apo jamatejema tsipae bajaraponë, nexata daxitajivi pacayapëtaejitsipa apo papecacaëjëpaecuene panejamatejemayaexanaenexa, jai nexata Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p \v 6 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: \p —Xanë Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuata necaëjëpa tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata pacuenia baja exanajë maponëjavabeliaje. Nexata patanecueneyapëtaenexamë tanecaëjëpaecuene tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata, pataema pacuenia jamatejemayaexanaejitsianë maponëje, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p Nexata icatsia Jesús jumaitsi petabusipacuenabinëtsijavabelia: \p —Nonotapunare baja. Nijacamayo pire. Nijaboyabelia baja ponare, jai Jesús. \p \v 7 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petabusipacuenabinëmitsi nonotapuna. Pijaboyabelia baja pona. \v 8 Nexata jivi itsa tane bajaraxua, junava cajena bitso. Nexata bajarapamonae jumaitsi Diosojavabelia: \p —Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Tsipaji jivi caëjëpaeyaexaname pinijicuene pexanaenexa, jai. \s1 Pacuenia Jesús pijajivitonënexa junata Mateo yabara pelivaisi \r (Mr 2.13-17; Lc 5.27-32) \p \v 9 Jesús baja vecuapona itsajota jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi. Nexata Jesús penajetarucaejavata taeyeta Mateo. Mateo gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë. Pabota jivijavabelia Mateo impuestomatamo matamoyanijobabiaba, bajarapabota eca Mateo. Nexata Jesús jumaitsi Mateojavabelia: \p —Mateo, nepënaponare, jai. \p Jejai Mateo. Nexata nonotapuna. Mateo baja napona Jesús pepëta. \p \v 10 Nexata Mateo junata Jesús pebarënabaninexa pijabota. Nexata Mateo pijabota Jesús pexaejava naxane. Mateo pijabota naena ayaibitsaëto gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia impuestomatamo petomatamoyanijobivi. Itsamonae ata nanabane, piajamatabëcuenebejevi. Jesús pijajivi nayajavaeca bajarapamesajavata. \v 11 Nexata fariseovi itsa tane bajarapacuene, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: \p —Papecacujarubinë rabaja Jesús naneconita Diosojavabelia. Tsipaji gobierno pejamatabëcueneta impuestomatamo pematamoyanijobabiabivijavata, piajamatabëcuenebejevijavatanua, naxaeyeca pexaejava, jai fariseovi Jesús pijajivijavabelia. \p \v 12 Jesús nexata jumetaeyeca bajarapacuenia fariseovi pejumaitsijava. Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Pevaëbinë raja apo vaëbi pejamatabëjemavi. Pevaëbinë raja piavitanevi vaëba. Bajara pijinia xanë ata itsinë. Sivapatajopajë tajunatsinexa pibisiajamatabëcuenevi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. \v 13 Paponare. Palebianame Dioso pejumelivaisibaxuto. Nexata payapëtaename pajamatabëcuene yabara jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota mapacueniaje: “Jitsipajë paneitaxutotsoniataejava itsamonae. Apo jitsipaenë saya patanetobeyabiabijavamë dajubicuene ofrendacuenia patanerajutabiabinexamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Xanë raja apo sivapatajopaenë tajunatsinexa pamonae baja aneconijibi tsavanapae. Biji rajane sivapatajopajë tajunatsinexa pijaneconi pexainaevi. Junataponajë bajarapamonae pecopabinexa pibisiacuene pexanaejava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús yanijobatsi pamatacabibeje jivi vajëtapona Diosojavabelia pexaejava apo pexaeyabiabixae yabara pelivaisi \r (Mr 2.18-22; Lc 5.33-39) \p \v 14 Juan pijajivi Jesús imoxoyorenatsi. Nexata Juan pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p —Petuxanenë, paxanë pataxaejava apo paxaeyabiabinë pamatacabibeje pavajëtaponajë Diosojavabelia. Bajara pijinia itsi fariseovi ata pamatacabibeje vajëtapona Diosojavabelia. Pexaejava apo xaeyabiabi. ¿Detsa xuajitsia xamë nijajivi pamatacabibeje vajëtapona Diosojavabelia pexaejava xaeyabiaba? jai Juan pijajivi Jesúsjavabelia. \p \v 15 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia: \p —Pamonae junatatsi penacasabifiestajavabelia penanabaninexa, apo atsobi pexaejava itsa abaxë yajavaecatsi pejananacasabinë. Itsiata baitsi jane pejananacasabinë itsa tsimaxëpatsipatsi pevecuacaponaenexatsi itsajavabelia, nexata bajarapamonae pexaejava apo xae tsipae. Tsipaji bitso najamatabëxainaejitsipa pevecuacaponaexaetsi. Bajara pijinia itsi tajajivi ata. Tayajavaponaponaeepato abaxë apo atsobabiabi pexaejava pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Itsiata pamatacabi xanë necaponaena bajarapamonaevecua, nexata jane baja bajarapamatacabi pexaejava apo xae tsane bitso tanesivanajamatabëxainaexae, jai Jesús Juan pijajivijavabelia. \p \v 16 Nexata Juan pijajivi perujujamatabëcuene baja penavecuacopatsinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia, Juan pijajivi pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi. Juan pijajivi anijajamatabëcuenebeje pexainaeyaniva, perujujamatabëcuene baja pecopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia. Perujujamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Itsajivi ata raja apo catsatarutsi pejanapana perujunaxatatsiesetojavabelia. Itsa catsatarutsipa pejanapanata perujunaxatatsiesetojavabelia, nexata pejanapana yanarobotsipa perujuesetojavaverena. Nexata biji bitso pinijivojoto titinaejitsipa. \v 17 Itsajivi ata pijinia apo epacae pejanavinoranë perujubocodoruanëjavabelia bajayajebi peyajebinexa. Pejanavinoranë itsa epacaejitsipa perujubocodoruanëjavabelia, nexata pejanavinoranë yatititibia tsipae. Tsipaji perujubocodoruanë apo yanayeretsi tsipae. Tsipaji pejanavinoranë pejumalitsëxë abaxë xaina. Nexata itsa yatititibia tsipae, naxuabijitsipa vinoranëmi. Bajaraxuata bepaca pejanavinoranë pejanabocodoruanëjavabelia. Nexata vinoranë peyaxanepanaenexa bajayajebi ata pejanabocodoronëta, jai Jesús Juan pijajivijavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi Juan pijajivi pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi, perujujamatabëcuene baja pecopabinexa. \s1 Pacuenia Jesús copiaya namutoepatota jamatejemayaexana piavitaneva, pacuenia icatsia cotocaevi toasaëyaexana Jairo pexënatovayo, petëpaevayomi, yabara pelivaisi \r (Mr 5.21-43; Lc 8.40-56) \p \v 18 Jesús livaisi petsipaebanucaejavata Juan pijajivijavabelia, judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë parena Jesúsjavaberena. Nexata bajaraponë Jesús pitabarata yaiyataeya pematabacabëta nucajunua. Jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Taxënatovayo rabaja aeconoxae netotëpa. Itsiata baitsi jane itsa poname tajaboyabelia, nexata itsa netoperabëjayatsianame necobeta, icatsia netoasaë tsane, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 19 Nexata Jesús nonotapuna. Judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pepëta Jesús, pijajivi yajava, napona. \v 20 Nexata Jesús namutua penajetarucaejavata, pepënëverena imoxoyotatsi petiriva, piavitaneva. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi doce baja pavaibeje xaina. Nexata bajarapova Jesús pepënëvelia ponataba, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëjavalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia. \v 21 Bajarapacuenia tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia tsipaji bajarapova jamatabëjumaitsi mapacueniaje: \p —Itsa tojayatabianajë Jesús penaxatatsijavacopia, nexata tavitanejavami nevecuaajibi tsane, jamatabëjai bajarapova. \p \v 22 Nexata Jesús napënëyorotaxuaba. Taenuta bajarapova. Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Jamatabëcuenebarëyamëre. Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Itsa tojayatabianajë Jesús penaxatatsijava, nexata tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata bajarapova jamatejema baja. \v 23 Bajaraxuacujinae Jesús jane baja pata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pijaboyabelia. Nexata Jesús itsa pata, tane pevajënae pepatsivi, flauta piobivinexa itsabelia caponaejitsia petëpaevayo pemëthëtsinexa piobinexa. Tanenua jivi bitso pinijicuenia pematanueyabavanapaejava petëpaevayo. \p \v 24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Papitsapare mapabovecuaje. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majita, jai Jesús tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo. \p Nexata saya bajarapamonae Jesús jumecapocaponatsi bajarapacuenia pejumaitsijava. \v 25 Jesús nexata bajarapamonae bovecua pitsapaeyaexana. Nexata itsaxuayolia petëpaevayo boca, Jesús joneya. Cobepita petëpaevayo. Bajarapovayo baja namatacota. \v 26 Nexata daxita bajarapanacuapijivi Jesús vënëlivaisitanetsi piasaëyaexanaejava petëpaevayomi. \s1 Pacuenia Jesús itaxutoxaniavaeta bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje yabara pelivaisi \p \v 27 Itsa baja Jesús pona judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pijabovecua, anijanëbeje bitso pitaxutotsëcënaenëbeje Jesús pënaponatsi. Bajaraponëbeje vavajaiya jumai tsaponaebeje Jesúsjavabelia: \p —¡Jesús, Davidpijinë pemomo, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsaponae Jesúsjavabelia. \p \v 28 Itsa baja Jesús joneya pabojavabelia pona, nexata bajaraponëbeje pënajoneyatsibeje. Nexata Jesús bajarajota jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —¿Payapëtanemebeje tsaja tanecaëjëpaecuene patacaitaxutoxanepanaeya exanaejavanexabeje? jai Jesús bitso pitaxutotsëcënaenëbejejavabelia. \p Nexata bitso pitaxutotsëcënaenëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia: \p —Jãjã, payapëtanijibeje cajena, jaibeje. \p \v 29 Nexata Jesús itaxutojayata bitso pitaxutotsëcënaenëbeje. Jesús jumaitsi bitso pitaxutotsëcënaenëbejejavabelia: \p —Pacuenia baja xanëjavaberena nesivanajamatabëcuenecopatsiaya panesivanajamatabëxainamebeje patacaitaxutoxaniavaetsinexabeje, bajarapacuenia pacatoexanatsibeje, jai Jesús. \p \v 30 Nexata bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje itaxutoxanepanabeje baja. Bajaraxuacujinae Jesús asaëya jumeitaveta bajaraponëbeje. Jumaitsi: \p —Pëtsa panavajunupaebamebeje itsamonaejavabelia patacaitaxutoxaniavaetsijavabeje, jai Jesús. \p \v 31 Itsiata saya ajena bajarapabovecua pitsapaliabeje, navajunupaebaponabeje. Pacuenia Jesús itaxutoxaniavaetatsibeje, navajunupaebaponabeje daxita bajarapanacuajava. \s1 Pacuenia Jesús natsipaebiaexana apo pecuaicuaijainëmi yabara pelivaisi \p \v 32 Itsa baja bovecua pitsapabeje ponëbeje Jesús itaxutoxanepanaeyaexana, bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje, nexata icatsia itsamonae Jesús tocaparenatsi apo pecuaicuaijainë. Bajaraponë dovathi peyajavaponaponaenë. \v 33 Nexata apo pecuaicuaijainë Jesús dovathi itsa vecuacapitsapa, cuaicuaijai baja xaniavaetsia. Nexata petaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: \p —Caeto ata cajena Israel nacuata itsajivi ata apo tae mapitsicueneje, najai bajarapamonae. \p \v 34 Itsiata baitsi jane fariseovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús yabara: \p —Mara ponëje dovathi jivivecua capitsapabiaba dovathivi pepo penamatacaitorobinë pesaëta, jai fariseovi Jesús yabara. \s1 Pacuenia Jesús itaxutotsoniatane jivi yabara pelivaisi \p \v 35 Jesús najetaruca daxita tomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Nexata bajarapatomaranëjava judíovi penacaetuatabiabibonëjava pexanialivaisi Jesús jivi tsipaebanajetaruca. Tsipaebanajetaruca daxita Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Piavitanevi ata Jesús jamatejemayaexanapona, daxitaviriavitane pexainaevimi. \v 36 Jesús jivi itsa tane, itaxutobejiobiatane. Tsipaji jivi bitso baja cajena cuerana. Apo caëjëpaetsinua jivi penatoexanaenexa itsacuenejavayo ata. Jesús jivi sivajamatabëjumaitsi mapacueniaje: \p —Pacuenia itsi ovejabitsaëtoxaneto itsa toajibitsi pevetsinëtsi, bajara itsi mapamonaeje, sivajamatabëjai Jesús. \p \v 37 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pabita peubijava penaveretsijava abaxë bitso ayaijava sajina penotsinexa. Tsipaji saya caejiviyobeje penotsivi. Bajara pijinia itsi jivi ata Diosojavabelia penajamatabëcopabivinexa. Abaxë sajina ayaibitsaëtoxaneto. Itsiata baitsi jane Dioso panetonacuenebivi pacaejiviyomëbeje saya. \v 38 Bajaraxuata Diosojavabelia pavajëcabiabare icatsia itsamonae Dioso pijajivi pitorobinexa papecayavenonaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 10 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi itapeta saya doce ponëbeje apóstolevinexa yabara pelivaisi \r (Mr 3.13-19; Lc 6.12-16) \p \v 1 Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi junata saya doce ponëbeje Jesús pebarënacaetuatsinexa. Jesús pijajivi pecaëjëpaejamatabëcuenetsi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana dovathi peyajavajinavanapaevi pevecuacapitsapaponaenexa, pejamatejemayaexanaponaenexanua daxitaviriavitane pecapunaevitsi. \p \v 2 Mara doce ponëbeje Jesús pijajivi, apóstolevi, pevënëanëje. Itsanë pevënë Simón. Itsavënë bajaraponë Pedro. Itsanë pevënë Andrés, Simón pejuyapijinë. Itsanëbeje pijinia Santiagobeje Juanbeje nacaebananëbeje, Zebedeo pexënatobeje.\fig |src="CN01699B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 10.2" \fig* \v 3 Itsanë pevënë Felipe. Itsanë Bartolomé. Itsanë Tomás. Itsanë Mateo, impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia petomatamoyanijobinëmi. Itsanë pevënë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë pevënë Lebeo. Bajaraponë itsavënë Tadeo. \v 4 Itsanë Simón, celotenë. Itsanë pevënë Judas Iscariote. Bajaraponë bexëajavabelia canajetsijitsiatsi Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia pebeyaxuabinexatsi. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi itoroba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa yabara pelivaisi \r (Mr 6.7-13; Lc 9.1-6) \p \v 5 Jesús pijajivi pitorobivajënaeya jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pëtsa paponame apo judíovi pijanacuayabelia. Pëtsa paponame Samaria nacuata penaetomaranëjavabelia ata. \v 6 Paponare jane Israel nacuapijivijavabelia. Pacuenia ovejabitsaëtoxaneto pevetsinëtsi vecuanaxuabavanapa, bajara pijinia pacuenia Israel nacuapijivi Diosovecua naxuabavanapa. \v 7 Patsipaebanajetarubenaename bajarapamonae imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsijavanexa Dioso pijajivi pevetsimatacabinexa. \v 8 Pajamatejemayaexanaponaename piavitanevi. Pasaëyaexanaponaenamenua petëpaevimi ata. Pajamatejemayaexanaponaenamenua bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi. Pavecuacapitsapaponaenamenua dovathi peyajavajinavanapaevi. Amoneya raja pacacaëjëpaeyaexanatsi bajarapacuenia paneexanaponaenexa. Bajaraxuata amoneya jivi pajamatejemayaexanaponaename. Pëtsa pamatamoyanijobame panejamatejemaya exanaejamatabëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia pitorobivajënaeya. \p \v 9 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia pitorobivajënaeya: \p —Panijanamutonexa pëtsa pacaponame palata. \v 10 Pëtsa pacaponame panijadoro ata. Saya pajumaponaename caenaxatatsi. Panenataxuxatatsijava ata, pataxunaponaename caejava. Naeboyo ata pëtsa pacaponame. Pamonaejavabelia livaisi patsipaebianame, pacarajutsiana panexaejava. Bajarapacuenia pacarajutsiana tsipaji pajivi xaniavaetsia itsanëjavabelia tonacueneba, bajarapajivi juya pexaejava barajutatsi. \p \v 11 ’Itsa papatabiabianame pinijitomarata, tsiquiritomarayojavata ata, bajarajota pajaitabiabianame ponë peyaiyataenëtsi. Nexata bajaraponë pijabota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboyabelia panemajitsinexa. Matapania icatsia itsajavabelia itsa paponaename, bajarapabovecua papitsapaename. \v 12 Itsa pabota papatsijitsiamë, ajena pajonejitsiamëlia, pajumaitsimë tsabiabi tsane: “Diosojavabelia raja pacatovajëtsijitsiatsi xaniavaetsia panejinavanapaenexa,” pajamë tsabiabi tsane. \v 13 Itsa bajarapabopijivi pacacopiapitsiana xaniavaetsia, nexata pacuenia Diosojavabelia patovajëtame, yavenonaenatsi Dioso. Itsiata baitsi jane itsa apo pacacopiapitsi tsane xaniavaetsia, nexata pëtsa patovajëtame Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. \v 14 Itsa apo pacacopiapitsi tsane, itsa apo jitsipaenua tsane papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi, bajarapabo pavecuaponaename. Bajarapatomara ata baja pavecuaponaename. Nexata baja itsa paponaejitsiamë bajarapatomaravecua, paneponaevajënae, bajarapatomarata panataxuatsapërëvarëbianame. Bajarapacuenia itsa panataxuatsapërëvarëbianame, bajarapatomarapijivi yapëtaena Diosojavabelia penaneconitsicuene apo papecacopiapitsixae papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi. \v 15 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Sodoma tomarapijivimi, Gomorra tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia pitorobivajënaeya. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi bejiobiaexanaejitsiatsi yabara pelivaisi \p \v 16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¡Xania panayajivitaename! Pacaitorobianatsi raja bitso pibisiacuene pexanabiabivijavabelia. Pacuenia ovejaxi tsiayaitsi itsa jinavanapa pianaepanaevi nevëthë tuatuajëata, bajarapaitsimë tsane. Nexata pacuenia unupijivi nayajivitaeyajinavanapa pitsacueniabiyanivatsi, bajara paitsimë tsane. Pacuenia ata ucucu aneconijibia jinavanapa, bajara paitsimë tsavanapae tsane. \v 17 Xania baja tsane. Patajajivixaemë raja jivi pacaneconitsiana papecananeconitsiaexanaenexa. Nexata itsajota nacaetuatabiaba tomara pevetsivi, bajarabelia pacacaponaena. Judíovi penacaetuatabiabibonëjava pacajumatitibabeyabiabiana penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. \v 18 Patajajivixaemë pacanubiananua nacuaevetsivi pitabarata, presidentevi pitabarata ata. Bajarajota nexata xanë talivaisi patsipaebianame bajarapamonaejavabelia, apo judíovi ata pitabarata. \v 19 Itsiata baitsi jane itsa pacanubiana nacuaevetsivi pitabarata, pëtsa pajamatabëbëjamë panenayajivicuaicuaijainexa bajarapamonaejavabelia. Tsipaji raja paepatota panayajivicuaicuaijamëjitsia, bajarapaepatota Dioso pejamatabëcueneta pacacuaicuaijaiyaexanaena. \v 20 Itsa panayajivicuaicuaijamë tsane, paxamë panijacuata apo pacuaicuaijamë tsane. Espíritu Santo raja pacacuaicuaijaiyaexanaena. \p \v 21 ’Itsamonae pematapijivi, pejuyapijivi ata, canajetsiana nacuaevetsivijavabelia pebeyaxuabinexatsi. Itsamonae nacoxicanajetsiana nacuaevetsivijavabelia pebeyaxuabinexatsi. Itsamonae canajetsiana paxa, pena ata, nacuaevetsivijavabelia pebeyaxuabinexatsi. \v 22 Daxita nacuapijivi pacaitoya tsane patajajivixaemë. Pajivi bejiobiaexanae atatsi tsane, itsiata itsa casaë tsaponaponae tsane tanejumecovënëtsijava, bajarapajivi capanepaenatsi Dioso pijanacuayabetsia. \v 23 Itsa patomarata pacabejiobiaexanaena, bajarapatomaravecua parëcëpecaename itsatomarabelia. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita Israel nacuata penaetomaranëjava abaxë patsipaebiveretsinejevamë pexanialivaisi, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itacarajeta icatsia patsianicajë. \p \v 24 ’Itsajivi ata apo jamatabëcuenematatoxenetsi pecujarubinëtsi. Itsajivi ata pijinia itsanë itsa pijajivitonë, apo jamatabëcuenematatoxenetsi pijatuxanenë. \v 25 Pacuenia pecujarubinë itsamonae copiaya bejiobiaexanatsi, bajarapacuenia icatsia bajaraponë pecujarubivi ata bejiobiaexanaenatsi. Pacuenia petuxanenë copiaya bejiobiaexanatsi, bajarapacuenia icatsia pijajivitonë ata cotocaevi bejiobiaexanaenatsi. Xanë panijatuxanenënë: “Beelzebú, daxita dovathivi pijatuxanenë,” nejai tsabiabi itsamonae. Nexata pijinia patajajivixaemë bitso pibisiavënëta paxamë ata cotocaevi pacajunatabiabiana, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pecujunaviyaniva pebeyaxuabijavatsi yabara pelivaisi \r (Lc 12.2-7) \p \v 26 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa pacujunavame jivi, pacaatiobi ata. Daxita xua jivi muetsia pibisiacuene exana, bexëajavabelia cueneyapëtaeponaenatsi daxitajivi. \v 27 Palivaisianë muetsia vajaepatojavata pacatsipaebaponatsi, bajarapalivaisianë paxamë pinijijumeta patsipaebaponaename jivi penacaetuatabiabijavata. \v 28 Pëtsa pacujunavame jivibevi ata. Bajarapamonae pacabeyaxuabi ata tsipae, acuenebi matavëjëa papecaitsacueniabinexa pepo panejamatabëcuenejavabelia. Biji rajane pacujunavare Dioso, ponë caëjëpatsi papecaxuabinexa infiernojavabelia papecabeyaxuabicujinae. \p \v 29 ’Anijanëbeje baratsuitobeje namatamota saya caepalatanëyo. Itsiata baitsi jane caenë ata baratsuito Dioso pepëya jemata muetsia apo jopaetsica petëpaenë. Tsipaji paneaxa, Dioso, asiva baratsui ata. \v 30 Dioso cajena bitso pacaasiva baratsui matatoxenetsia. Nexata panematanatoxi ata, caematanatoyo canacujitsia, Dioso namataëjëta. \v 31 Bajaraxuata pëtsa pacujunavame itsacuenejavayo ata. Tsipaji paxamë Dioso bitso pacaasiva baratsuitoxi matatoxenetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi apo benayavajunuaxainae Jesús pijajivicuene yabara pelivaisi \r (Lc 12.8-9) \p \v 32 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Daxita pamonae tajajivi, jivi pitabarata itsa navajunupaebiana tajajivicuene, xanë ata vajunupaebianajë bajarapamonae tajajivicuene taxa, athëbëtatsia peecaenëjavabelia. \v 33 Pamonae jumai tsane itsamonaejavabelia: “Xanë cajena Jesús apo pijajivitonënë,” jai tsane, nexata pijinia bajarapamonae yabara xanë jumaitsinë tsane taxa Diosojavabelia: “Mara pamonae apo tajajivije,” janë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús apo penajuajumecovënëtsixae, nacaemonae ata apo najamatabëcuenejëpae tsane yabara pelivaisi \r (Lc 12.51-53; 14.26-27) \p \v 34 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa panesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús rabaja patsica mapanacuayabetsicaje daxitajivi mapanacuataje najamatabëcuenejëpaeya pejinavanapaeyaexanaenexa,” panesivajamatabëjamë pëtsa. Bajaraxuanexa apo patsinëtsica. Biji rajane xanë tapatsixaetsica mapanacuayabetsicaje, jivi itsa nejumecovënëtsiana, apo najamatabëcuenejëpae tsane pamonaejavabelia apo nejumecovënëtsi, nacaemonae ata. Napijavajabitsaë tsane namataenetsia. \v 35 Xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje, pebibeje paxabeje apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane. Petirivabeje ata, pexënatoyobeje xanë apo tanenajuajumecovënëtsixae penabeje apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane. Pamebeje ata pecopenabeje apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane. \v 36 Nexata xanë apo tanenajuajumecovënëtsixae, caejivi canacujitsia bepijavajabitsaëjivi taenatsi pijamonaejivi ata. \p \v 37 ’Pajivi nejumecovënëtsi ata, apo niasiva tsane paxa, pena ata, piasivajava matatoxenetsia, bajarapajivi apo tajajivi tsane. Pajivi nejumecovënëtsi ata, apo niasiva tsane pexënato, pexënatoyo ata, piasivajava matatoxenetsia, bajarapajivi apo tajajivi tsane. \v 38 Pajivi nejumecovënëtsi ata, pecajunavi apo nepënaponae tsane pebeyaxuabixaejitsiatsi xanë tajumelivaisi yabara, bajarapajivi apo tajajivi tsane. \v 39 Pajivi nayavajunuaxaina tajajivicuene pebejiobiaexanaeyanivatsi, pebeyaxuabiyanivatsinua, bajarapajivi naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Itsiata baitsi jane pajivi beyaxuabatsi tajajivixae, bajarapajivi daxitamatacabijavabelianexa Dioso capanepaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Dioso matamotsijitsiatsi pamonae xaniavaetsia copiapita Jesús pijajivi yabara pelivaisi \r (Mr 9.41) \p \v 40 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi pacacopiapitsiana patajajivixaemë, bajaraxua xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapitsiana, bajaraxua taxa Dioso tane pecopiapitsijavatsi. \v 41 Diosojumepaebinë Dioso matamotsianatsi petonacuenebimatamo. Nexata pajivi xaniavaetsia copiapita Diosojumepaebinë, bajarapajivi ata Dioso matamotsianatsi. Nexata xuavajëto Diosojumepaebinë Dioso matamotsianatsi, bajara pijinia xuavajëto Dioso matamotsianatsi pajivi copiapita Diosojumepaebinë. Pajivi ata exanabiaba Dioso pitorobicueniatsi, bajarapajivi ata Dioso matamotsianatsi. Nexata pajivi xaniavaetsia copiapita pajivi exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi, bajarapajivi ata Dioso matamotsianatsi. Nexata xuavajëto Dioso matamotsianatsi pajivi exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi, bajara pijinia xuavajëto bajarapajivi Dioso matamotsianatsi. \p \v 42 Pajivi yavenonaena tajajivi, tsiquirijavayo ata mera rajutsiana piapaenexa, bajarapajivi pepacuene matamotsianatsi Dioso, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 11 \s1 Pacuenia Juan jivibautisabinë itoroba pijajiviyajuvënëvi Jesúsjavabelia yabara pelivaisi \r (Lc 7.18-35) \p \v 1 Jesús baja najumevereta pijajivi doce ponëbejejavabelia livaisi petsipaebijava. Nexata baja Jesús pona livaisi petsipaebinexa bajarapanacuata penaetomaranëjava. \p \v 2 Bajarapamatacabi Juan jivibautisabinë naneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata Juan vënëlivaisitane Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaponaejava. Bajaraxuata Juan itoroba pijajiviyajuvënëvi Jesúsjavabelia. \v 3 Juan itoroba pijajivi peyanijobinexa Jesúsjavabelia. Nexata Juan pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë pepatsinexatsica? jai Juan pijajivi Jesúsjavabelia. \p \v 4 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia: \p —Paponare baja. Patsipaebianame Juan pacuenia baja pataneme taexanaponaejava. Patsipaebianamenua pacuenia baja pajumetaneme tatsipaebilivaisi jivijavabelia. \v 5 Apo petaevimi ata itaxutoxaniavaetaponajë xaniavaetsia petaenexa. Petabusipacuenabivitsinua daxita jinavanapaeyaexanaponajë. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevinua vecuaajibiaexanaponajë. Bitso pemuxusipanaevinua jumetaeyaexanaponajë baja xaniavaetsia pejumetaenexa. Petëpaevimi ata icatsia asaëyaexanaponajë. Pexanialivaisinua pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua tsipaebaponajë bepejiobivijavabelia. Daxita bajaraxua taexanaponaejava patanetaejavamë, patsipaebianame Juanjavabelia. \v 6 Pajumaitsimënua tsane Juanjavabelia: “Jesús raja jumaitsi: ‘Jamatabëcuenebarëya pajivi tsiteca jumecovënëta xanë Dioso pexënatocuenenë,’ jai raja Jesús,” pajamë tsane Juanjavabelia, jai Jesús Juan pijajivijavabelia. \p \v 7 Itsa baja Juan pijajivi naviabalia, nexata bajarapamonae pecovëta Jesús taxuxuaba jivijavabelia petsipaebijava Juan pelivaisi. Jesús jumaitsi jivijavabelia mapacueniaje: \p —Itsa paponame petusato nacuayabelia, pamatacabi Juan ponapona petusato nacuata, ¿detsa pitsicuene pajamatabënaponaremelia panetaenexa bajarajotalia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa musuli penajëabijava jovibota? \v 8 Itsa apo paponaemëlia panetaenexa musuli penajëabijava jovibota, ¿detsa nexata pitsicuene panetaenexa paponaremelia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa naitabëtsiaya pexaniajava penaxatatsinë? Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamonae naitabëtsiaya pexaniajava naxatababiaba, bajarapamonae jinavanapa nacuanë pevetsivi pijabonëjava. \v 9 ¿Detsa nexata xua pajamatabënaponaremelia panetaenexa petusato nacuayabelia? Paponaremelia raja panetaenexa Diosojumepaebinë profetanë. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan itsa pataneme, pepacuene jane baja pepo profetanë, Diosojumepaebinë, pataneme. Nexata saya bevelia profetanë apo pataemë. \v 10 Juan pexanaejavanexa, bajayata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Dioso tanejumaitsijava ata xanëjavaberena Juan yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: \q1 Itorobianajë nevajënaeyabelia tanejumelivaisipaebinënexa, jivi pecatsivajënae najamatabëcuenexaniavaetsinexa, \m jai bajayata Dioso pejumelivaisibaxutota tapatsivajënaeya Juan tanelivaisi paebanajetarucaejavanexa yabara. \p \v 11 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan ayaijamatabëcuenenë mapanacuataje. Nexata bajayata Juan pevajënaeya paprofetavi jinavanapa, itsanë ata Juan apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi. Itsiata baitsi jane pajivi beveliajamatabëcuenejivi ata, itsa nejumecovënëta tacapanepaejavanexa, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi Juan matatoxenetsia. \p \v 12 ’Juan jivibautisabinë petaxuxuabijavaveliacujinae, Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarucaejava mapamatacabijavaberena ataje, ayaibitsaëtoxaneto picani jivi jitsipa Dioso pitorobilivaisi pejumecovënëtsinexa. Itsiata itsamonae pesaëta caranatapona bajarapamonae pejumecovënëtsiyaniva Dioso pitorobilivaisi. \v 13 Juan penaexanaevajënaeya, daxita Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia vajunupaebapona itsamatacabi Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata, tajëvelia vajunupaeba Dioso pijajivi pevetsijavanexa. \v 14 Itsa baja jamatabëpajumecovënëtame, pajumecovënëre xua aeconoxae pacatsipaebijitsiatsi. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Elíaspijinë icatsia patsiana,” jai. Bajarapacuenia tajëvelia itsa jumaitsi, Juan jivibautisabinë yabara jumaitsi. Tsipaji pacuenia jamatabëcueneitsi profeta Elíaspijinë, bajara jamatabëcueneitsi Juan ata. Nexata Juan pepatsivajënaeya, tajëvelia yapëtanetsi pacuenia Juan exanaejitsia. \v 15 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús jivijavabelia. \p \v 16 Jesús icatsia jumaitsi jivijavabelia: \p —¿Detsa meta pacuenia yapëtaeyaexanaenajë itsamonaejavabelia bajarapamonae xaniavaetsia papecayapëtaenexa pacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë tsavanapae? Jumaitsinë meta tsane paxamë yabara mapacueniaje: “Bajarapamonae abaxë saya bepejevaxijivixi, pajivixi tomara tuatuajëjava banamuxusitenavanapa. Pejevaxijivixi itsa namuxusitenavanapa, bavavajai tsenae penajua namuxusitenaevijavabelia. \v 17 Pevavajaijavata bajumaitsi: ‘Pacatoobecatsi picani flauta. Itsiata apo payavajibimë. Pacatonaxëanecatsi picani penemuxunanuevajinexa ata. Itsiata apo panuemë,’ bajai tsenae pejevaxi penajua namuxusitenaejivixijavabelia. Bajara saya jamatabëcueneitsi pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje,” janë meta tsane paxamë yabara. \v 18 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Pexaejava itsajavata apo xaeyabiabi, pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Vinora ata apo apaeyabiabi. Nexata bajaraponë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Juan raja dovathi yajavaponapona!” pajamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. \v 19 Bajaraxuacujinae icatsia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najetarucajë. Itaxutojema xaniji. Matavëjëa apaeyabiabajënua. Nexata xanë yabara icatsia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Pataema maponëje! Ayaijava xaeyabiaba. Ayaira matavëjëa apaeyabiabanua piaitajibinexa. Barënajamatabëcuenejëpanua gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Pamonae ata piajamatabëcuenebejevi, barënajamatabëcuenejëpa,” pajamë tsabiabi xanë yabara. Itsiata baitsi jane xuanë paxanëbeje Juanbeje paexanaponajëbeje, bajaraxuanë Dioso pejamatabëcueneta pataexanaejavabeje itsamonae xaniavaetsia yapëtaena. Nexata daxita bajarapamonae yapëtaena pacuenia Dioso paneyapëtaeyaexanabeje pepacuene pepo pexaniajaijamatabëcuene, jai Jesús mapacueniaje jivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi patomarapijivijavabelia apo jumecovënëtsitsi yabara pelivaisi \r (Lc 10.13-15) \p \v 20 Itsatomaranëjava Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaejavanë navitsia exanapona. Itsiata bajarapatomaranëpijivi apo copabi pibisiacuene pexanabiabijava. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. Nexata Jesús ajumesaëya jumaitsi bajara patomaranëpijivijavabelia: \p \v 21 ¡Bitso bepajiobimë tsane paCorazín tomarapijivimë! ¡Bitso bepajiobimë tsane paBetsaida tomarapijivimë ata! Pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë patae atamë, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo pacopabimë pibisiacuene paneexanabiabijava. Apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë Diosojavabelia. Bajayata Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, petuatuajëta bajarapitsipinijicuene itsa tsitaexanaejitsipajë, nexata bajarapamonaemi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Bajarapamonaemi nexata pibisiacuene pexanabiabineconi bitso yajamatabëcuenebëjai tsipae. Nexata Diosojavabelia petsitanajamatabëcueneitajëtsinexa peyajamatabëcuenebëjaijava pibisiacuene pexanabiabineconi, naxatabijitsipa piayopapaëbërëjavanë. Enaejitsipa irata. Ipumana ata natsimataothocaejitsipa bitso peyajamatabëcuenebëjaixae pibisiacuene pexanabiabineconi. \v 22 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. PaCorazín tomarapijivimë, paBetsaida tomarapijivimë ata, patae atamë pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, apo panejumecovënëtsimë. Nexata pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaena. \v 23 Paxamë paCapernaum tomarapijivimë, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi cajena ayaijamatabëcuenevitsi. Nexata Dioso nacacapanepaena athëbëabetsia,” pajamatabëjamë tsabiabi. Itsiata baitsi jane athëbëabetsia Dioso apo pacacapanepae tsane. Dioso raja pacaxuabiana infiernojavabelia apo patanejumecovënëtsixaemë. Bajayata Sodoma tomarapijivimijavata itsa exanaejitsipajë Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, pacuenia paxamëjavata exanaponajë, nexata Sodoma tomarapijivimi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Nexata bajarapamonae Dioso apo verebiabi tsipaetsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata abaxë mapamatacabi ataje jivi jinavanapaejitsipa bajarapatomarata. \v 24 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi, ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena. Tsipaji Dioso pesaëta navitsia pinijicuene taexanaponaejava patae atamë, apo panejumecovënëtsimë. Nexata Sodoma tomarapijivimi matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaena, jai Jesús patomarapijivijavabelia apo jumecovënëtsitsi. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi junata pejamatabëcueneasaëyaexanaenexa pejamatabëcuenecueranaejavavecua yabara pelivaisi \r (Lc 10.21-22) \p \v 25 Jesús pevajëtsijavata paxa Diosojavabelia jumaitsi: \p —Axa, nevetsinë athëbëtatsia. Nevetsinë mapanacuajava ataje. “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” cajaitsi. Tsipaji pamonae bitso apo penacujarubivi ata, yapëtaeyaexanaename nevetsijavanexa daxita nijajivi mapanacuataje. Bajarapamonae yapëtaeyaexanaename pexanialivaisi, xanë talivaisi, palivaisi vecuamatayatame bitso peyapëtaevi mapanacuapijilivaisije. Bajarapalivaisi vecuamatayatame bitso penacujarubivi ata mapanacuapijicuene yabaraje. \v 26 Bajarapacuenia exaname tsipaji baja exaname nejitsipaecuenia, jai Jesús paxa Diosojavabelia pevajëtsijavata. \p \v 27 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Taxa Dioso baja cajena netocopata tayapëtaenexa daxitacuene. Itsajivi ata apo nejamatabëcueneyapëtae pacuenia xanë jamatabëcueneitsinë, Dioso pexënatonë. Caenë taxa Dioso nejamatabëcueneyapëtane. Itsajivi ata apo jamatabëcueneyapëtae pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi. Caenënë xanë, pexënatonë, jamatabëcueneyapëtaniji. Pamonae tojitsipajë tayapëtaeyaexanaenexa pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi, bajarapamonae ata yapëtaeyaexanaponaenajë. \v 28 Pabita penacuenebabiabinë, piarevejava pejotabiabinë, bitso bavemaxëcuerana. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata bitso itsa pajamatabëcuenecueraname pibisiacuene paneexanabiabijava yabara, xanëjavaberena paponare paneajamatabëcuenesaënexa icatsia. \v 29 Bueyubeje banavësijumacaevetabeje petsivësijumabuatsinexatsibeje yugovënëjava penacuenebinexabeje. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenecaevere patacatsijamatabëcuenebuatsinexa patacatsipaebilivaisi. Panejumecovënëtsianame pacuenia pacaitorobatsi patanetonacuenebinexamë. Nexata panevajënaeyabelia panejamatabëcueneyapëtaeponaename. Tsipaji xanë xaniavaetsia pacatsipaebaponaenatsi. Xanë beayaijamatabëcuenenë apo nataenë. Nexata bajarajota panajamatabëcueneevetsianame paneajamatabëcuenesaënexa icatsia.\fig |src="LB00018B.TIF" size="span" copy="Louise Bass ©The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Mt 11.29" \fig* \v 30 Pacuenia bueyu tsivësijumabuatatsi yugovënëjava petoyapëxanepanaenexatsi penacuenebijava, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacatoyapëxanepanaeyaexanaenatsi paneexanaenexa xua pacaitorobijitsiatsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 12 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi trigoxu namutua siricanajetarubena penacueraevetsimatacabita yabara pelivaisi \r (Mr 2.23-28; Lc 6.1-5) \p \v 1 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús, pijajivi yajava, najetaruca trigo pabianëjava. Jesús pijajivi bitso piajani. Nexata trigoxu siricanajetarubena. Xuxaeyabuatapona. \v 2 Nexata fariseovi tane Jesús pijajivi pesiricanajetarubenaejava trigoxu. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Taema mapamonaeje. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene nijajivi exana. Apo nacaitavetsi ata trigoxu vajaxaejava, itsiata ajena penacueraevetsimatacabixae, nijajivi apo bexanae mapacueneje, jai fariseovi Jesúsjavabelia. \p \v 3 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Ajena, penacueraevetsimatacabita, tajajivi bajarapacuenia exanae ata, itsiata apo pibisiacuene. Tsipaji bitso piajani. ¿Apo palebimë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto paneyapëtaenexa pacuenia vajasalinainë Davidpijinë, pebarëponaevi yajava, exana pamatacabi bitso piajani? \v 4 Davidpijinë joneya Dioso pijatemploboyalia. Nexata Dioso pijatemploboënëta, mesajumata, bobena Diosonexa ofrendacuenia petojebipanbëanë. Bajarapapanbëanë apo tocopatsitsi picani Davidpijinë, pijajivi ata, pexaenexa penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. Ësacerdotevi picani tocopatatsi pexaenexa. Davidpijinë apo sacerdotenë ata, pijajivi barëxae ata bajarapapanbëanë, itsiata apo vënananeconitsi Diosojavabelia. \v 5 ¿Apo palebimë tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi paneyapëtaenexa pacuenia jumaitsi sacerdotevi yabara? Sacerdotevi templobota penacuenebivi, penacueraevetsimatacabita ata apo nacueraevetabiabi. Penacueraevetsimatacabita sacerdotevi nacuenebabiabi ata templobota, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia. \v 6 Xanë cajena ayaijamatabëcuenenënë. Nexata Dioso netojitsipa jivi taneyaiyataenexa templobo matatoxenetsia. \v 7 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jitsipajë paneitaxutotsoniataenexa itsamonae ata. Apo jitsipaenë cajena saya patanetobeyabiabinexamë dajubicuene ofrendacuenia patanerajutabiabinexamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Xua yabara jumaitsi bajarapacuenia, apo pajumeyapëtaemë baja cajena. Tsipaji itsa pajumeyapëtaejitsipame xua yabara jumaitsi, nexata tajajivi ata paitaxutotsoniataejitsipame. Nexata tajajivi trigoxu pexaejava yabara apo panejumaitsimë tsipae: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene nijajivi exanapona,” apo panejamë tsipae. Tsipaji tajajivi apo naneconitsi Diosojavabelia. Tsipaji tajajivi bitso piajanixae, trigoxu xane. \v 8 Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, netoxanepana cajena tatsipaebinexa xua xanepana jivi pexanaenexa penacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús mapacueniaje fariseovijavabelia trigo pabianëjavata. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pebi pecobetsaquenaenë yabara pelivaisi \r (Mr 3.1-6; Lc 6.6-11) \p \v 9 Trigo pabianëjavata Jesús livaisi petsipaebicujinae fariseovijavabelia, Jesús baja vecuapona pabianë. Nexata Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. \v 10 Nexata bajarajota pebi naeca, pecobetsaquenaenë. Itsamonae fariseovi bajarajota jamatabëneconitatsi Jesús. Nexata Jesús naitaxutocaevetatsi xua yabara neconitsijitsiatsi. Nexata fariseovi Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi mapacueniaje. \p —¿Vajanacueraevetsimatacabita ata tsaja xanepana piavitanevi vajajamatejemayaexanaenexa? jai fariseovi Jesúsjavabelia. \p \v 11 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Paxamëyajuvënëvi pijaoveja itsa tojopaejitsiparecatsi meramëthëareca, penacueraevetsimatacabita ata ponaejitsipa. Nexata jutsipaina pijaoveja. ¿Baja tsabaitsi jane? \v 12 ¡Biji ra jivitonë bitso namatamota oveja matatoxenetsia! Bajaraxuata itsiata nacatoxanepana vajaexanaenexa pexaniacuene vajanacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 13 Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: \p —Namaxërovire, jai Jesús. \p Itsa bajaraponë namaxërovita, pacuenia itsanenia cobeitsi, bajara cobeitsi. Cobexanepanareca baja. Pecobetsaquenaejavami baja ajibi. \v 14 Nexata fariseovi itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, fariseovi anaepana. Nexata pitsaparena judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata jane baja fariseovi najumejaita Jesús pebeyaxuabinexatsi. \s1 Pacuenia Diosojumepaebinë profetanë bajayatami tajëvelia vajunupaebatsi Jesús yabara pelivaisi \p \v 15 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Jesús picani fariseovi jamatabëbeyaxuabatsi. Nexata baja Jesús bajarapamonae vecuapona itsajavabelia. Jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pënaponatsi. Jesús nexata jamatejemayaexana daxita piavitanevi. \v 16 Jesús jumeitaveta bajarapamonae petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia Jesús Dioso pexënatocuene. \v 17 Bajarapacuenia Jesús pejamatejemayaexanaevi itsa jumeitaveta petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia, copiapata jane baja pacuenia bajayata Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë tajëvelia jumaitsi. Dioso pejumaitsijava Jesús yabara profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 18 Maponë taitapetsinë, taitorobicuenia exanabiaba. Bajaraponë tasivanë. Sivajamatabëcuenebarëyanë. Espíritu Santo runaeyaexanaenicajë bajaraponë pematatsënëatsica. Bajaraponë apo judíovijavabelia tsipaebiana tananeconitsiaexanaejavanexa daxita pibisiacuene pexanaevi. \v 19 Bajaraponë itsajivijavabelia ata apo jumeanaenotsi tsane. Livaisi itsa tsipaebapona, pinijijumeta apo vavajai tsane. \v 20 Pamonae xanë tajumelivaisi pejumecovënëtsijava abaxë apo ajamatabëcuenesaë ata, itsiata bajaraponë bajarapamonae apo xuabi tsane. Capanepaena. Pamatacabi tocopiapatsianatsi bajaraponë pijajivi pevetsimatacabinexa, xaniavaetsia bajaraponë evetsiana daxita pijajivi. \v 21 Nexata daxitajivi, apo judíovi ata, sivanajamatabëcuenecopatsianatsi bajaraponë pecapanepaenexa, \m jai bajayata tajëvelia profeta Isaíaspijinë Dioso pejumaitsijava Jesús yabara. Bajarapacuenia bajayata tajëvelia jumaitsi Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota. \s1 Pacuenia itsamonae Jesús yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi: “Beelzebú raja pesaëta Jesús dovathi jivivecua capitsapapona,” jai yabara pelivaisi \r (Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 22 Jesús tocapatatsi bitso pitaxutotsëcënaenë, apo penatsipaebinë. Bajaraponë dovathi yajavaponapona. Bajaraponë Jesús jamatejemayaexana. Xaniavaetsia baja nexata tane. Natsipaebanua baja. \v 23 Jivi itsa tane Jesús pejamatejemayaexanaejava bajaraponë, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata jivi najumaitsi Jesús yabara: \p —¿Matsaeta ponë Davidpijinë pemomoje, Dioso pitorobinëtsicaje? najai bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 24 Nexata fariseovi itsa jumetane bajarapacuenia jivi pejumaitsijava, fariseovi jumaitsi jivijavabelia: \p —Mara ponë Jesúsje, dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta. Beelzebú raja daxita dovathivi pitorobinë, jai fariseovi jivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara. \p \v 25 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaenacuapijivi ata. Bajara pijinia itsipae nacaetomarapijivi ata. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaetomarapijivi ata. Bajara pijinia itsipae nacaemonae ata. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata. \v 26 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi, dovathivi, nexata bepijavajabitsaënë taejitsipatsitsi pijajivi. Itsajamatabëcuene vecuaxainaejitsipa pijajivi. Pesaë ata apo xainaponae tsipae. \v 27 Paxamë ata panijajivi dovathi jivivecua capitsapabiaba. Nexata xanë Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua itsa capitsapabiabajë, ¿detsa nexata ponë pesaëta panijajivi ata dovathi jivivecua capitsapabiaba? Caenë rabaja Dioso pesaëta. Nexata panijajivi ata pacayapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya panejumaitsijava xanë yabara. \v 28 Espíritu Santo raja pesaëta xanë dovathi jivivecua capitsapabiabajë. Nexata baja picani jivi beyapëtane Dioso baja petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 29 Fariseovi pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia mapacueniaje: \p —Itsajivi ata apo caëjëpaetsi pejonenexa bitso piasaënë pijaboyalia peyacajërëtsinexa xua xaina pijabota. Itsiata itsa patsipa bajaraponë matatoxenetsia bitso piasaënë, nexata cobecëtabuatsipatsi. Taxucëtabuatsipatsi yajava. Matapania bajarapacuenia yacajërëtsipatsi daxita xua xaina pijabota. \p \v 30 ’Pajivi apo neyavenonaeyacaetuatsi jivi Diosojavabelia, bajarapajivi betajavajabitsaëjivi. Tsipaji apo taneyavenonaeyacaetuatsixae, jivi nevecuanacayajata Dioso picani pejumecovënëtsiviminexa. \p \v 31 ’Bajaraxuata pacatsipaebijitsiatsi, Dioso caëjëpatsi daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa. Pibisiacuenia jivi Dioso baracuaicuaijai ata, bajarapaneconi ata Dioso caëjëpatsi pevecuaajibiaexanaenexa. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, pacuenia paxamë pajumaitsimë, Dioso apo vecuaajibiaexanae tsane bajarapaneconi. \v 32 Pajivi pibisiacuenia nebaracuaicuaijai ata, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapaneconi ata itsiata Dioso vecuaajibiaexanaenatsi itsa vajëta Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapaneconi Dioso apo vecuaajibiaexanae tsanetsi. Daxitamatacabijavabelianexa apo vecuaajibiaexanae tsanetsi bajarapaneconi, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia peubinaenë itsa nacuaita, nayapëtane pavirianaecuene yabara pelivaisi \r (Lc 6.43-45) \p \v 33 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Pexaniavirianaenë itsa ubatsi, nacuaita pijinia pexaniacuai. Ponae pijinia pibisianae, nacuaita pibisiacuai. Caevirianae canacujitsia yapëtanetsi itsa nacuaita. \v 34 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata dovathi papijajivimë, panayapëtaneme paneajamatabëcuenebejejava. Nexata apo pacacaëjëpae panecuaicuaijainexa pexaniacuene yabara. Pajamatabëcuene bëpënëa panejamatabëëthëtota panajamatabëxainame, panecuibovojotuatsina pitsapa panecuaicuaijainexa. \v 35 Itsamonae pijinia majamatabëcueneitsije. Pacuenia vajaubinae, pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita, bajara pijinia jamatabëcueneitsi itsamonae. Ponë pexaniajamatabëcuenenë, pexaniacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pexaniajamatabëcuene xaina pejamatabëëthëtota. Ponë pijinia pibisiajamatabëcuenenë pibisiacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pibisiajamatabëcuene najamatabëxaina pejamatabëëthëtota. \v 36 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, caejivi canacujitsia, naneconitsiaexanaponaena caejumeyo canacujitsia pibisiacuenia pecuaicuaijaijava yabara. \v 37 Pibisiacuenia panecuaicuaijaijava yabara Dioso pacananeconitsiaexanaena. Pexanialivaisi itsa pacuaicuaijamë tsabiabi tsane, nexata paneconijibimë tsane Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia pibisiajamatabëcuenevi Jesús picani itorobatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava petsitaexanaenexa yabara pelivaisi \r (Mr 8.12; Lc 11.29-32) \p \v 38 Fariseovi, judíovi pecujarubivi ata, jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, pajitsipajë patataenexa Dioso pesaëta pinijicuene nexanaejava, patacayapëtaenexa pepacuene Dioso athëbëvetsica pecaitorobinëcuenetsica, jai bajarapamonae. \p \v 39 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Bitso pibisiacuene paneexanaevi, Dioso panejumecovënëtsijavami panecopabivi. Paneitorobame picani Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava patacatsitaexanaenexa pataneyapëtaenexamë Dioso pepacuene athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava apo pacatsitaexanae tsanetsi. Bajayata pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava pacatsitajëtsianatsi. \v 40 Bajayata Jonáspijinë boca ayainë dujuainë pënëta acueyabi pamatacabibeje, acueyabi pameravibeje yajava. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, bocaenajë mëthëta acueyabi pamatacabibeje, acueyabi pameravibeje yajava. \v 41 Bajayata Nínive tomarapijivimi itsa jumetane Dioso pitorobilivaisi, Jonáspijinë petsipaebilivaisi, copaba pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Copiapatsiana rabaja Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexa daxita panijaneconi panexainaevi. Panijaneconi panexainaevi pacanubiana Dioso pitabarata. Nexata bajarapamatacabi Nínive tomarapijivimi nonobapunaena Diosojavabelia papecaneconitsinexa Dioso apo panejumecovënëtsivi. Xanë majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Jonáspijinëmi matatoxenetsia. Nexata pacatsipaebi atatsi Dioso pejumelivaisi, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo panajamatabëcuene pënëyorotsimënua pibisiacuene paneexanaejavavecua. Bajaraxuata ayaineconi paxainame Diosojavabelia. \v 42 Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi, bajayata peponaponaevami, Saba nacuapijivi pevetsivami, nonotapunaena Diosojavabelia papecaconitsinexa Dioso apo panejumecovënëtsivi. Bajarapova pacaneconitsiana. Tsipaji bajayata bajarapovami tajë nacuatabuverena ata muxunarena pejumetaenexa Salomónpijinë, bitso daxitalivaisi peyapëtaenëmi, petsipaebilivaisi. Xanë majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Salomónpijinëmi matatoxenetsia. Nexata pacatsipaebi atatsi Dioso pejumelivaisi, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo panenamuxunaevetsimënua. Bajaraxuata Dioso pacananeconitsiaexanaena, jai Jesús tajëvelia fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \s1 Pacuenia dovathi jivitonë pevejamatabëpitsapaecujinaetsi, icatsia naviarena pecovëyaberena petsijamatabëecaenexatsi icatsia yabara pelivaisi \r (Lc 11.24-26) \p \v 43 Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: \p —Dovathi itsa vejamatabëpitsapa jivitonë, nexata dovathi jinaruta petseviiranëjava. Jaitapona itsanëjavabelia petsijamatabëjonenexa penacueraevetsinexa bajaraponëjavata. Itsa apo caxitajarabi ponëjavabelia tsijamatabëjonejitsia, nexata dovathi jamatabëjumaitsi: \v 44 “Naviatsianajë meta icatsia tajabomijavabelia, paboverena pitsapajë,” jamatabëjai dovathi, ponëjavaverena pitsapa icatsia petsijamatabëjonenexatsi. Dovathi baja caevëa itsa naviarena, caxitajaraba peyajavaponaponaenëmitsi. Nexata peyajavaponaponaenëmitsi pejamatabëëthëto, dovathi tane bepënësajinecaebo, bepënëxaniavaetetsibo, bepiracajuetetsibo. \v 45 Nexata dovathi icatsia sivapona peyajavapatsinexarena itsadovathivi, siete ponëbeje. Bajarapadovathivi bitso piacujirubejevi copiaya padovathi matatoxenetsia. Daxita bajarapadovathivi pebi tsijamatabëjunuatsi peyajavaponaponaenexa. Belia jane baja pebi dovathivi bitso bejiobiaexanatsi. Copiaya abaxë caenë itsa tsijamatabëecatsi pacuenia bejiobiaexanabiabatsi, matatoxenetsia bejiobiaexanatsi. Bajara pijinia pacuenia tocopiapatsianatsi pamonae aeconoxae jinavanapa, piacujirubejevi, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \s1 Pacuenia Jesús pejuyapijivi, pena yajava, nubena bojumavelia yabara pelivaisi \r (Mr 3.31-35; Lc 8.19-21) \p \v 46 Jesús abaxë jivi livaisi itsa tsipaeba bo ënëtuatuajëalia, pata Jesús pejuyapijivi, pena yajava. Nexata bojumavelia nubena bajarapamonae. Jamatabëbarëcuaicuaijaitsi picani Jesús. \v 47 Nexata itsajivi Jesús tsipaebatsi. \p —Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca bojumaverena. Bajarapamonae pina jitsipa pecabarëcuaicuaijaijava, jaitsi Jesús. \p \v 48 Nexata Jesús jumaitsi petsipaebijivitsijavabelia: \p —¿Detsa pitsijamatabëcuenevi taena, tajuyapijivinua? jai Jesús. \p \v 49 Nexata Jesús pecobeta itaropita pijajivi. Jumaitsi petsipaebijivitsijavabelia: \p —Mara jane pamonae taenajivije, tajuyapijivinua. \v 50 Tsipaji raja pajivi exana taxa, athëbëtatsia peecaenë, pitorobicueniatsi, bajarapajivi cajena tajuyapijinë, tajuyapijiva, taenanua, jai Jesús petsipaebijivitsijavabelia. \c 13 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba pabi peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mr 4.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Jesús baja itsa najumevereta jivijavabelia livaisi petsipaebijava, pitsapa baja bajarapabovecua. Pona baja itsajavabelia. Nexata Jesús ecojopa pucaxaneto itapata. \v 2 Nexata pucaitapata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús itaxutuanacaetuatatsi. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Ecareca jera ënëtareca. Daxita jivibitsaëtoxaneto nubena tajetabovelia. \v 3 Nexata Jesús daxitacuene livaisianë tsipaeba jivijavabelia. Jesús jumai tsaponae bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Peubinë pona pabiabelia peubinexa. \v 4 Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Pexucayajabajarabijavata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Nexata bajarajota pata baratsui. Xane bajarapaxumi juvinejeva. \v 5 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu bepijia juva. Tsipaji bitso ira apo aitayaë. \v 6 Nexata icotia bitso itsa ataju, nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji irabereca bitso apo atabunepepiareca. \v 7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami. \v 8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa sesenta paxutoyobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa treinta paxutoyobeje tsaponae. \v 9 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia. \s1 Pacuene yabara Jesús jivijavabelia livaisi tsipaeba ëcomparacióncuenia yabara pelivaisi \r (Mr 4.10-12; Lc 8.9-10) \p \v 10 Jesús pijajivi imoxoyotatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, jivijavabelia livaisi itsa tsipaebame, ¿detsa xuajitsia tsipaebame ëcomparacióncuenia? jai Jesús pijajivi. \p \v 11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Itsiata itsamonae apo yapëtae bajarapacuene. \v 12 Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane tatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso yapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa tatsipaebilivaisi, bajarapajivi xuayovajëto jumeyapëtane picani, nacofënëtsiana. \v 13 Bajaraxuata livaisi itsa tsipaebajë bajarapamonae, ëcomparacióncuenia tsipaebajë. Nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Namuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi. \v 14 Bajarapacuenia apo jumeyapëtae tsipaji jane baja tocopiapatatsi pacuenia bajayata tajëvelia Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë yaquina. Dioso pejumaitsijava apo tanejumeyapëtaevinexa yabara, bajayata profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: \q1 Bajarapamonae picani jumetaena. Itsiata apo jumeyapëtae tsane xua yabara tsipaebianatsi. Bajarapamonae taena picani. Itsiata apo yapëtae tsane pajamatabëcuene xaina petaejava. \v 15 Bajarapamonae ajamatabëcuenetaja tsane. Bajaraxuata benamuxuacabiaya pejinavanapaevi tsane. Benaitaxutotsaquebiaya pejinavanapaevi tsane. Itsa bajarapacuenia apo itsipae, nexata yapëtaejitsipa pajamatabëcuene xaina xua taena. Jumeyapëtaejitsipanua palivaisi jumetaena. Pejamatabëëthëtojavavetsina jumeyapëtaejitsipa. Nexata xanëjavaberena najamatabëcuenepënëyorotsipa perujujamatabëcuenevecua. Nexata xanë jamatabëcuene xanepanaeyaexanaejitsipajë, \m jai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita xua yabara tsipaebajë bajarapamonae apo tanejumeyapëtaejavanexa yabara. \p \v 16 ’Itsiata baitsi jane paxamë baja pajamatabëcuenebarëyamë. Tsipaji payapëtaneme pajamatabëcuene xaina xua pataneme. Pajumeyapëtanemenua pajamatabëcuene xaina palivaisi pajumetaneme. \v 17 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajayatami ayaibitsaëto profetavimi necopiaevetavanapa tanetaenexa picani tapatsijavatsica. Itsamonae ata aneconijibia pejinavanapaevi Dioso pitabarata, necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Itsiata apo netaenejeva, daxita bajarapamonaemi tëpa baja. Jamatabëjumetaeyabiabanua picani palivaisianë baja aeconoxae paxamë pacatsipaebaponatsi. Itsiata apo jumetaenejeva bajarapalivaisianë, bajarapamonaemi tëpa baja, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús yapëtaeyaexana pijajivi pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mr 4.13-20; Lc 8.11-15) \p \v 18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniavaetsia panenamuxunaevere panejumeyapëtaenexa pajamatabëcuene xaina palivaisi pacatsipaebatsi pabita peubinë pelivaisicuenia. \v 19 Pamonae jumetae ata Dioso pejumelivaisi, itsiata itsa apo jumeyapëtae pejamatabëëthëtota, bajarapamonae bepiothopaexu pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Nexata najetaruca dovathi. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, dovathi vecuapitatsi bajarapalivaisimi, petsijamatabëubilivaisimitsi. \v 20 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. \v 21 Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji pepacuene pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Nexata apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae bajayajebi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Nexata itsa tocopiapatatsi daxita petoayapëbejecuenetsi, itsa yalivaisibatsinua Dioso pitorobilivaisi yabara, nexata pejumecovënëtsijava bajarapalivaisi bepijia copaba. Pevajënaeyabelia apo jumecovënëtavanapae. \v 22 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Nexata pijacuata najamatabëcueneyamaxëitojoroba. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae. \v 23 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Jumeyapëtanenua. Nexata pevajënaeyabelia tsijamatabëcuenevitsabaponatsi Dioso pitorobilivaisi. Nexata pacuenia peubijava capitsapa itsabotonë cien paxutoyobeje tsaponae, itsabotonë sesenta paxutoyobeje tsaponae, itsabotonë treinta paxutoyobeje tsaponae, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia peubijava tuatuajëa piabejejava juva yabara pelivaisi \p \v 24 Dioso apo pejumecovënëtsivi, pamonae najinavanapa Dioso pejumecovënëtsivijavata, itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena. Nexata jivi peyapëtaenexa bajarapamonae Dioso penaneconitsiaexanaejavanexa, Jesús comparacióncuenia livaisi tsipaeba jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Mara pacuene jëpaje Dioso pijajivi pevetsijavaje. Pabi pexainaenë, ëpexaniaviriatrigoxu uba pijapabita. \v 25 Itsiata baitsi jane daxitajivi pemajitsijavata meravi, pabi pexainaenë pijavajabitsaënë tojunuatsi pijapabita. Nexata toubatsi trigo tuatuajëjava pibisiaviriajava, betrigobotonë pecataejava. Bajaraxuacujinae vemaxëpona baja. \v 26 Nexata trigoxu juva. Vitsaba. Itsa baja trigobotonë namatonota, nexata matapania bajarajota nayapëtane pibisiaviriajava yajava penamatonotsijava. \v 27 Nexata pabi pexainaenë pijajivi pata petsipaebinexatsi. Pabixainaenë pijajivi jumaitsi: “Nijapabita ubame ëpexaniaviriatrigoxu. ¿De tsaeta pacuenia pitsapa pibisiaviriaxu pibisiajava peyajavajuvinexa trigojava?” jai pabixainaenë pijajivi. \v 28 Nexata pabixainaenë jumaitsi pijajivijavabelia: “Tajavajabitsaënë raeta bajaraxua uba,” jai. Nexata pabixainaenë pijajivi jumaitsi: “¿Jitsipame tsaja bajaraxua pataxunaejava?” jai. \v 29 Itsiata baitsi jane pabixainaenë jumaitsi pijajivijavabelia: “Jume. Tsipaji panexunaejavata payajavaxunaejitsipame trigobotonë. \v 30 Copatsianatsi abaxë penacuaitsinexa. Nexata penotsimatacabi itorobianajë tanetonotsivi copiaya pecaetuatsinexa piabejejava. Pepacunuanë exanaena. Bajaraxuacujinae bajaraxua tajuitsiana. Bajaraxuacujinae ëtrigoxu netonotsiana taetabiabibota tanetoetsinexa,” jai pabixainaenë pijajivijavabelia, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, mostazanae bepijia vitsaba yabara pelivaisi \r (Mr 4.30-32; Lc 13.18-19) \p \v 31 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Dioso raja pijajivi pevetsijava maitsije. Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, bepijia vitsaba mostazanae, bajara pijinia itsane Dioso pijajivi ata. Bepijia Dioso pijajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Pabi pexainaenë mostazaxu uba pijapabita. \v 32 Mostazaxu raja bitso tsiquirixutoxi daxita peubixuvecua. Itsiata baitsi jane mostazanae itsa juva, bepijia vitsaba. Caevaita pinijinae naexana itsapeubinaenë matatoxenetsia. Nexata baratsui ata pata bajaraponaeta. Pematapenanë exana bajaraponaemaxërananëjava. Bajara pijinia itsane jivi ata. Bepijia ayaibitsaëto Dioso pijajivi naexanaena, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia pan pexanaematabënexa, levaduravënëjava fufunaeyaexana yabara pelivaisi \r (Lc 13.20-21) \p \v 33 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Dioso raja pijajivi pevetsijava maitsije. Pacuenia pan pexanaematabënexa, levaduravënëjava yacaëjëpa daxita panmatabëjava, bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. Yacaëjëpaena daxitanacuanëjava. Petiriva pan pexanaenexa, acueyabi patarroxanetobeje trigobenonë matajërëaba levaduravënëjavata. Nexata pan pexanaematabënexa, ayaimatabë ata, levaduravënëjava pijinia tsiquirijavayo ata, itsiata levaduravënëjava yacaëjëpa daxitamatabëjava. Nexata levaduravënëjava fufunaeyaexana daxita panmatabënexa. Bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. Yacaëjëpa daxitanacuanëjava Dioso pijajivi pevetsicuene, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaebabiaba comparacióncuenia yabara pelivaisi \r (Mr 4.33-34) \p \v 34 Jesús itsa tsipaeba jivijavabelia Dioso pijajivi pevetsijavanexa, livaisianë tsipaebapona ëcomparacióncuenia. \v 35 Bajarapacuenia Jesús jivi livaisianë itsa tsipaebapona ëcomparacióncuenia, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinë profetanë bajayata tajëvelia yaquina Jesús petsipaebaponaejavanexa yabara. Jesús comparacióncuenia jivi livaisi petsipaebaponaejavanexa yabara, profetanë peyaquinaebaxutota jumaitsi mapacueniaje: \q1 Jivi itsa tsipaebajë, livaisi tsipaebianajë comparacióncuenia. Tsipaebianajë pitsicuene Dioso nacua pexanaejavaveliacujinae itsajivi ata abaxë apo yapëtae, \m jai tajëvelia bajayata profetanë peyaquinaebaxutota Jesús jivi livaisi comparacióncuenia petsipaebaponaejavanexa yabara. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi yapëtaeyaexana pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba trigobotonë tuatuajëa pejuvijava pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 36 Jesús naviabiaexana jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajaraxuacujinae Jesús boya joneya. Bajarapabota Jesús pijajivi imoxorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, panetsipaebare pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaebame jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Baitsi palivaisi tsipaebame trigobotonë tuatuajëa pejuvijava pelivaisicuenia, jai Jesús pijajivi. \p \v 37 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —“Ponë uba pexaniaviriatrigoxu,” itsa janë, xanë rabaja, Daxitajivi Pematapijinënë, yabara nayabarajumaitsinë. \v 38 “Pijapabi,” itsa janë, mapanacua yabaraje jumaitsinë. “Pexaniaviriatrigoxu,” itsa janë, Dioso pijanacuayabetsia pejonevinexa yabara jumaitsinë. “Pibisiaviriajava pejuvijava,” itsa janë, dovathi pijajivinexa yabara jumaitsinë. \v 39 “Pijavajabitsaënë, ponë pabi pexainaenë toubatsi pibisiaviriajava pejuvinexa,” itsa janë, dovathi yabara jumaitsinë. “Penotsimatacabi,” itsa janë, mapanacua pevereverecaejavanexa yabara jumaitsinë. “Tanetonotsivi itorobianajë,” itsa janë, ángelevi yabara jumaitsinë. \v 40 Nexata pacuenia piabejejava caetuata pexuabinexa isotojavabelia, bajara pijinia pacuenia tocopiapatsianatsi dovathi pijajivi pexuabinexatsi isotojavabelia mapanacuaje pevereverecaematacabi. \v 41 Bajarapamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itorobianajë tajaángelevi taevetsinacua tanetovecuajutsinexa daxita pamonae pibisiacuene pexanabiabivi. Pamonae ata itsamonaejavabelia pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapamonae ata taevetsinacua netovecuajutsiana tajaángelevi. \v 42 Bajarapamonae xuabianatsi infiernojavabelia. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae. \v 43 Pamonae jumecovënëtsiajinavanapa Dioso pitorobicueniatsi, bajarapamonae perabënaitayotsiana taxa Dioso pijanacuatatsia. Pacuenia matacabipijijuameto naitayota, bajarapacuenia perabënaitayotsiana. Pajivi jamatabënejumeyapëtane, patacatsipaebilivaisi nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia pebi caxitajaraba bitso penamatamotsijavanë, itsanë irata pemëthëtetsijavami, yabara pelivaisi \p \v 44 Icatsia Jesús comparacióncuenia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pebi irata mëthëteta bitso penamatamotsijavanë. Bajaraxuanë bitso xanepana. Nexata juya itsanë bexëajavabelia bajaraxuanë caxitajarabeta irata. Nexata abaxë bajaraponë apo jutsi bajaraxua. Abaxë saya mataacateta bajarajota. Nexata jamatabëcuenebarëyaya pona pijaboyabelia. Nexata xuacujinae bajaraponë canajeta daxita pexainaejavaximi. Nexata bajaraponë yacomuata bajarapaira. Tsipaji xua bajaraponë caxitajarabeta irata, bitso xanepana. Bitso namatamota. Nexata pacuenia bitso xanepana, bitso namatamotanua, xuanë bajaraponë bajarapaira yacomuata, bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. Bitso xanepana. Bitso namatamotanua, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Perlavënëjava bitso penamatamotsijava yabara pelivaisi \p \v 45 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacuenia itsi bitso pexaniaviriajava perlavënëjava, bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava, bitso pexaniacuene. Perlavënëjavanë pecanajetarutsinë jaitapona pexaniaviriajavanë juya pecanajetaponaenexa. \v 46 Nexata itsa caxitajarabaxuaba pexaniaviriaperlajava, bitso penamatamotsijava, pona pijaboyabelia pecanajetsinexa daxita pexainaejavami. Nexata comuata bajarapaperlajava, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Dujuai peyamatajucaejava yabara pelivaisi \p \v 47 Icatsia Jesús comparacióncuenia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Dujuai peyamatajucaejavata, pibisiaviriadujuai itsa yamatajuta, bavecuatsatapona. Bajara pijinia itsi Dioso pijajivi pevetsijava. \p Dioso pijajivi vecuatsatapona apo pejumecovënëtsivitsi pexuabinexa infiernojavabelia. Dujuai peyamatajucaejava manuameneta copareca. Nexata daxitaviriadujuai yamatajuta. \v 48 Itsa vënëca bajaraxua, nexata juta tajetabojavabelia. Bajarajota itapetapona pexaniaviriadujuai. Pexaniaviriadujuai jebapona bemapirejavabelia. Pibisiaviriadujuai pijinia xuabapona. \v 49 Bajara pijinia itsane nacua pevereverecaematacabi. Angelevi ponaena. Nexata pibisiacuene pexanaevi saicaya tsatsianatsi pexuabinexatsi. Dioso pijinia pitorobicueniatsi pejinavanapaevi saicaya tsatsianatsi pecapanepaenexatsi. \v 50 Nexata pibisiacuene pexanaevi xuabianatsi infiernojavabelia. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Bitso penamatamotsijavanë, pejanajavanë, perujujavanë ata, yabara pelivaisi \p \v 51 Jesús yanijoba pijajivijavabelia. \p —¿Panejumeyapëtaneme tsabaja daxita xua yabara pacatsipaebatsi? jai Jesús. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Jãjã, pacajumeyapëtanetsi rabaja, jai. \p \v 52 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Ponë judíovi pecujarubinë ata, itsa nejumecovënëta, bajaraponë ata tajajivitonë tsane. Nexata pacuenia bo pexainaenë pijabovecua jutapona bitso penamatamotsijavanë, pejanajavanë, perujujavanë ata, bajara pijinia jamatabëcueneitsi tsane ponë nejumecovënëtsiana, judíovi pecujarubinë ata. Tsipaji bajaraponë yapëtaena pexanialivaisianë jivijavabelia petsipaebinexa. Bajaraponë yapëtaena xanë talivaisianë, pejanalivaisianë, perujulivaisianë ata, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús naviata pijanacuayabelia, Nazaret tomarabelia, yabara pelivaisi \r (Mr 6.1-6; Lc 4.16-30) \p \v 53 Jesús baja penajumeveretsicujinae jivijavabelia livaisianë petsipaebijava comparacióncuenia, pona baja icatsia itsajavabelia. \v 54 Jesús baja naviata pevitsabinacuayabelia. Nexata Jesús pevitsabinacuata taxuxuaba livaisi petsipaebijava judíovi penacaetuatabiabibota. Nexata pejumetaevitsi sivajamatabëcuenenabenajacatsi. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneaebiatanetsi. Bajarapamonae Jesús yabara najumaitsi mapacueniaje: \p —¿De tsaeta jota maponë nacujaruba peyapëtaenexa mapalivaisije? ¿De tsaeta pacuenia caëjëpatsi mapacuenia Dioso pesaëta pinijicuene pexanaenexaje? \v 55 Maponëje vaxaitsiyajuvënënë, carpinteronëmi pexënato. Maponëje María pexënato. Bajaraponë pejuyapijivi, Santiago, José, Simón, Judas. \v 56 Papetiriavi ata vajatomarata jinavanapa, maponëje pejuyapijivi. ¿Detsa verena nexata capitsapa palivaisianë nacatsipaebapona maponëje? najai bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 57 Nacaetomarapijivixae, bajarapamonae Jesús apo jumexaniataetsi. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Bajara maitsabiabije. Diosojumepaebivi profetavi itsanacuapijivi yaiyataeyabiabatsi. Itsiata pijanacuapijivi, pijamonae ata, apo yaiyataeyabiabitsi, jai Jesús pijatomarapijivijavabelia. \p \v 58 Jesús pevitsabitomarata pejinavanapaevi apo jumecovënëtsitsi. Bajaraxuata Jesús Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava bajarapatomarata bitso apo tsitaexanae. \c 14 \s1 Pacuenia Juanpijinë jivibautisabinëmi beyaxuabatsi yabara pelivaisi \r (Mr 6.14-29; Lc 9.7-9) \p \v 1 Herodes, Galileanacua pevetsinë. Nexata Herodes Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava. \v 2 Nexata Herodes pijajivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús yabara: \p —Juanpijinëmi raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë petëpaecujinae. Bajaraxuata caëjëpatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaenexa, jai Herodes Jesús yabara. \p \v 3 Bajarapacuenia Herodes jumaitsi tsipaji abaxë Juanpijinë itsa asaë, Herodes pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba Juanpijinë pevaetabinexatsi. Nexata vajabitsaëvi Juanpijinë cobecëtsiaya caponatsi penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Bajarapacuenia Herodes pijajivi itoroba Herodes pijava, Herodíasva, pejamatabëcueneta. Herodíasva picani copiata pita Felipe, Herodes pejuyapijinë. Nexata Herodes pejuyapijinë pijava yacajërëta. \v 4 Nexata Herodes pejuyapijinë pijava peyacajërëtsixae, Juanpijinë abaxë itsa apo vaetabitsi, Herodes muxujioba. Juanpijinë jumaitsi Herodesjavabelia: \p —Acuenebi raja nejuyapijinë pijava nepitsijava, jai Juanpijinë Herodesjavabelia. \p \v 5 Bajarapacuenia Juanpijinë Herodes pemuxujiobixae, Herodes picani jamatabëbeyaxuabatsi Juanpijinë. Itsiata baitsi jane abaxë apo beyaxuabitsi. Tsipaji Herodes cujunava jivi. Daxitajivi Juanpijinë yapëtanetsi Diosojumepaebinëcuene. \v 6 Nexata Herodes itsa najamatabënapita penaexanaematacabi, fiesta exana. Herodes junata jivi ayaibitsaëto. Nexata bajarapafiestamatacabi pejionëyo, pijava pexënatoyo, pijacujirucuenia caevayo yavajiba daxita Herodes pejunatsivi pitabarata. Nexata Herodes bitso barëitajitsipa peyavajibijava pejionëyo. \v 7 Nexata Herodes najumecapanepaeya pexaniajaijumeta jumaitsi pejionëyojavabelia: \p —Xua jitsipame nevajëtsianame. Nexata itsa nevajëtsianame, itsacuenejava ata carajutsianatsi, jai Herodes najumecapanepaeya pejionëyojavabelia. \p \v 8 Nexata bajarapovayo pena pitorobicueniatsi jumaitsi mapacueniaje Herodesjavabelia: \p —Nerajure platota Juan jivibautisabinë pematabocoto, jai bajarapovayo Herodesjavabelia. \p \v 9 Bajarapacuenia Herodes pejionëyo itsa jumaitsitsi, Herodes bejamatabëjiobi tsanajetsireca. Herodes nexata acuenebi: “Jume,” pejaijava. Tsipaji baja najumecapanepaeya jumaitsi pejionëyojavabelia pexaniajaijumeta daxita Herodes pejunatsivi pitabarata. Nexata Herodes jejai. \v 10 Nexata Herodes pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia pevësiucutaxuabinexatsi Juanpijinë. \v 11 Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi Juanpijinë pematabocoto tocaparenatsi platota. Nexata Herodes rajutsiaexana pejionëyojavabelia. Bajarapova juya pena rajuta. Nexata baja Herodíasva yapëtane capanepaeya baja Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi. \p \v 12 Nexata Juanpijinë pijajivi parena itsajota Juanpijinë boca petëpaenë. Pitatsi petëpaenë. Nexata Juanpijinë pijajivi mëthëtatsi. Bajaraxuacujinae bajarapamonae pona Jesúsjavabelia petsipaebinexa Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi. \s1 Pacuenia Jesús pexaejava rajuta cinco mil ponëbeje yabara pelivaisi \r (Mr 6.30-44; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 13 Jesús vënëlivaisitane Juanpijinë pebeyaxuabijavatsi. Nexata Jesús ëpijajivi jerata barëpona itsabelia ajibi jivi. Itsiata baitsi jane jivi ayaibitsaëtoxaneto yapëtane itsabelia Jesús pona. Nexata pijatomaranë vecuapona. Matatsënëa najetarubena pepëjaitsivitsi Jesús. \v 14 Itsa Jesús nonotajuna jeravecua, tane jivibitsaëtoxaneto. Nexata Jesús itaxutobejiobiatane bajarapamonae. Tocapatatsi piavitanevi. Nexata Jesús tojamatejemayaexana piavitanevi. \v 15 Itsa baja caniviyo tsaponae, Jesús pijajivi cujibarenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Caniviyo rabaja bitso. Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae. Itorobare baja jivi peponaenexa tomaraxijavabelia pecomuacaenexa pexaejava, jai Jesús pijajivi. \p \v 16 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Apo beponae raja abaxë. Paxamë parajure pexaejava, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 17 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Paxainajë saya cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava, jai. \p \v 18 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Panetocarenamëre pan maberenaje, dujuainëyobeje yajava, jai Jesús. \p \v 19 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa ponajavata. Nexata Jesús pita cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Athëbëa benaëcotsia. Jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai Jesús Diosojavabelia. \p Bajaraxuacujinae Jesús pan epatsicacapona. Pijajivijavabelia rajuta bajarapapan. Nexata juya Jesús pijajivi tsicobetsana jivijavabelia. \v 20 Daxita xaniavaetsia nabane. Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi caetuata pan, dujuai yajava, jivi peyajuvënëcopabejebijavanë. Nexata vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. \v 21 Pamonae pexaejava xane, ayaibitsaëtoxaneto. Cinco mil ponëbeje namataëjëtatsi xaniavaetsia. Petiriavi, pejevaxi ata, apo namataëjëtsitsi. \s1 Pacuenia Jesús mene itaboxoya najetaruca yabara pelivaisi \r (Mr 6.45-52; Jn 6.16-21) \p \v 22 Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto pexaejava perajutsicujinae, Jesús pijajivi bepijia runaeyaexanareca jera ënëabereca. Jesús pijajivi copiata itoroba penicabinexa puca itsapanabelia, Betsaida tomarabelia. Nexata Jesús abaxë caenë nacopatanuca bajarajota. \v 23 Itsa baja jivi napëvereta penaviabijava, Jesús junaya petsutojumabetsia caenë pevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Jesús yameravibatsi bajarapatsutojumatatsia. \v 24 Bajarapaepatota Jesús pijajivi jerata epatua nabuatapona pepatsinexa puca itsapanabelia. Nexata Jesús pijajivi pevajënaeverena joviboxaneto najetaruca, malataca bitso ayai. Nexata malataca mene epabajarabapona jera ënëaberena. Nexata mera vënëcapona jera ënëaberena. \v 25 Bajaraxuacujinae bajayacunua, ajena matacabijitsia, Jesús pijajivi pecovëvelia imoxoyotanajetaruca. Jesús najetaruca mene itaboxoya. \v 26 Jesús pijajivi itsa tanetsi mene itaboxoya penajetarucaejava, nabenajaca. Vavajai pecajunavi. \p —¡Petëpaenë raeta pejumape najetaruca! jai Jesús pijajivi. \p \v 27 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xanë raja. Pëtsa panecujunavame. Pajamatejemamëre saya, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 28 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, itsa pepacuene xamë, nexata nejunaremelia talianexa mene itaboxoyalia, xamëjavabelia, jai Pedro. \p \v 29 Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Renamëre baitsi baja, jai Jesús. \p Pedro nexata jeravecua runareca meniabereca. Lia mene itaboxoyalia pepatsinexa Jesúsjavabelia. \v 30 Itsiata baitsi jane Pedro itsa tane jovibo piasaëjava, bitso cujunavataba. Nexata bubunanajereca. Pedro ajena bubunanajereca, vavajai.\fig |src="cn01722B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 14.30" \fig* \p —¡Tajatuxanenë, nevaetabare! jai Pedro. \p \v 31 Bepijia Jesús cobepitajaraba. Jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Tsiquirijavayo saya nejumecovënëtame tacaevetsijava. ¿Detsa xuajitsia nejumeaebiataneme? jai Jesús. \p \v 32 Nexata baja Jesúsbeje Pedrobeje jera ënëabelia itsa nonoliabeje, joviboxanetomi baja ajibi tsaxuabi. \v 33 Nexata daxita jerata peponaevi pematabacabëta tonubena Jesús pitabarata. Jumaitsi bajarapamonae: \p —Xaniajai rabaja. Xamë Dioso pexënatomë, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana piavitanevi Genesaret nacuata yabara pelivaisi \r (Mr 6.53-56) \p \v 34 Jesús, pijajivi yajava, pata puca itsapanabelia. Pata Genesaret nacuata. \v 35 Genesaret nacuapijivi itsa yapëtanetsi Jesúscuene, nexata daxita bajarapanacuajava vajunupaebatsi pepatsijava. Nexata tocapatatsi daxita piavitanevi Jesúsjavaberena. \v 36 Piavitanevi pecapatsivi pinijicuenia jumai tsabiabi Jesúsjavabelia: \p —Pexaniacuene bitso netoexanare. Tocopatsianame maponëje pecatojayatsinexa nenaxatatsijavacopia, jai tsabiabi. \p Nexata daxita pamonae Jesús penaxatatsijavacopia tojayataponatsi, jamatejema tsaponae piavitanejavavecua. \c 15 \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba xua jivi jamatabëcuenebijianatsi yabara pelivaisi \r (Mr 7.1-23) \p \v 1 Fariseovi, judíovi pecujarubivi yajava, pata Jerusalén tomaraverena. Bajarapamonae Jesús imoxoyorenatsi. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p \v 2 —Jesús, nijajivi naneconita Diosojavabelia. Tsipaji nijajivi apo jumecovënëtsiajinavanapae vajasalinaivi pijacuene. Nijajivi itsa xane pexaejava, xane anijatonë napëna nacobequiatsinejeva, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 3 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: \p —Paxamë apo pajumecovënëtsimë Dioso pitorobilivaisi saicaya vajasalinaivi pijacuene panecatsitecaenexa. \v 4 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Pajivi pibisiacuenia bijatane paxa, pena ata, bajarapajivi pabeyaxuare,” jai Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. \v 5 Itsiata baitsi jane paxamë jivi pamuxubijiapenetabiabame peyaiyataeyaniva paxajivi, penajivi ata. Paxamë jivijavabelia pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Axa, ena ata, itsa cavajëta neyavenonaenexa, nexata itsa apo jitsipaemë neyavenonaejava, jumaitsimë tsane mapacueniaje: ‘Daxita xua pacarajutsipatsibeje picani patacayavenonaenexabeje, daxita bajaraxua tsipaebajë baja tarajutsinexa Diosojavabelia. Nexata acuenebi patacarajutsinexabeje,’ jamë tsane neyavenonaeyaniva,” pajamë tsabiabi jivijavabelia. \v 6 Nexata caranata Dioso pejumaitsijume: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” pejaijume jivi pejumecovënëtsijavami paxamë pacopatsiaexanaponame. Tsipaji paxamë patsipaebaponame saicaya vajasalinaivi pijalivaisi. \v 7 ¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë baja cajena bajayata tajëvelia xaniavaetsia pacavajunupaeba. Bajayata Dioso tajëvelia pejumaitsijava paxamë yabara, profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 8 Bajarapamonae nejitsipaena saya pijumeta. Itsiata pepo tanejitsipaejamatabëcuene nevecuatajë tsane. \v 9 Saya baitsi bajarapamonae pijajumaitsita tsane: “Pacajitsipatsi,” nejai tsane itajara. Itsiata apo xaniajai tsane. Bajarapamonae saya jivi tsipaebaponaena pejamatabëcuenepijilivaisi. Pepo taitorobilivaisi apo tsipaebi tsane, \m jai tajëvelia Isaíaspijinë \m peyaquinaelivaisita Dioso pejumaitsijava paxamë yabara, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \p \v 10 Nexata icatsia Jesús junata jivi. Jumaitsi jivijavabelia: \p —Panenamuxunaevere xaniavaetsia patanejumeyapëtaenexamë patacatsipaebilivaisi. \v 11 Xua jivi xane pecuibovojotota, pexaevajënaeya napëna anijatonë apo nacobequiatsi ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Apo vënananeconitsi Diosojavabelia. Baitsi rajane xua jivi pecuibota pibisiacuenia cuaicuaijai, bajara jane xua jivi bajamatabëcuenebijianatsi, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 12 Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, ¿yapëtaneme tsabaja fariseovi pecabaraanaepanaejava itsa cajumetane bajarapacuenia nejumaitsijava? jai Jesús pijajivi. \p \v 13-14 Nexata fariseovi yabara Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Panamuxujemare saya bajarapamonae. Bajarapamonae saya apo yapëtae. Bajarapamonae bepitatsëcënaevi. Nexata bepematacaponaevi pitatsëcënaevi pijinia. Pitatsëcënaenë itsa matacaponaejitsipa itsanë pijinia pitatsëcënaenë, nexata najuajopaejitsiparecabeje mëthëxanetojavareca. Pabita piabejejava itsa juva, nexata yatabutopaya jonatsi vajaveretsinexa. Bajara pijinia pacuenia taxa, athëbëtatsia peecaenë, verebiabianatsi daxita bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia fariseovi yabara. \p \v 15 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, paneyapëtaeyaexanare pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaebame jivijavabelia. Palivaisi baitsi jumaitsimë: “Xua jivi xane pecuibota, apo jamatabëcuenebijianaetsi,” jamë, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 16 Nexata Jesús jumaitsi: \p —¿Paxamë ata tsarovia abaxë apo panejumeyapëtaemë? \v 17 Daxitacuene xua jivi xane pecuibovojotota, junua pecotsorotuabereca. Bajaraxuacujinae vecuapitsapatsi. \v 18 Baitsi rajane xua jivi pecuibuatsina pitsapa pecuaicuaijainexa pacuenia najamatabëxaina pejamatabëëthëtovetsina, bajara jane xua jivi jamatabëcuenebijianatsi. \v 19 Tsipaji rabaja jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa pibisiacuene penajamatabëxainaenexa. Pitsapa jivi pebeyaxuabijamatabëcuenenexa. Pitsapa pebi pijava pevecuanamatayajitsi jamatabëcuenenexa. Pitsapa petiriavijavabelia pebi penaperabëquenetsiatae jamatabëcuenenexa. Pitsapa penacobetoxotsijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya pepaebijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae yabara najumetsënëtsiaya pebaracuaicuaijai jamatabëcuenenexa. Daxita bajarapajamatabëcuene pitsapa jivi pejamatabëëthëtojavavetsina. \v 20 Daxita bajarapajamatabëcuene jivi jamatabëcuenebijianatsi. Jivi raja pexaejava xae ata, anijatonë napëna nacobequiatsinejeva, apo jamatabëcuenebijianaetsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itsanacuapijiva pexënatoyo tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mr 7.24-30) \p \v 21 Jesús baja Genesaret nacuavecua pona. Naropota itsanacuayabelia, itsabelia eca anijatomarabeje, Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje. Jesús baja pata bajarapanacuayabelia. \v 22 Nexata bajarapanacuata ponapona cananeaviriava. Bajarapova apo judíova. Bajarapova Jesúsjavaberena pata. Pinijijumeta bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Petuxanenë, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! Taxënatovayo dovathi yajavaponapona. Bitso bejiobiayaexanabiabatsi, jai bajarapova Jesúsjavabelia. \p \v 23 Itsiata Jesús apo jumepitsi. Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, ponaeyaexanare baja mapovaje. Bitso raxua nacapëvabanajetaruca, jai Jesús pijajivi. \p \v 24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Dioso baja cajena nitoroba tayavenonaenexa ëjudíovi, Israel nacuapijivi, pamonae Dioso tane beoveja. Tsipaji bajarapamonae Diosovecua naxuabavanapa, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p \v 25 Itsiata bajarapova imoxoyorenatsi Jesús. Bajarapova Jesús yaiyataeya pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Nexata bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Petuxanenë, neyavenonare! jai. \p \v 26 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Apo xanepanae copiaya xamë itsanacuapijivamë tacayavenonaenexa. Abaxë copiaya veyavenonajë tajanacuapijivi, judíovi. Xamë copiaya itsa cayavenonaejitsipatsi, nexata pacuenia pejevaxi pexaejavaminexa yacajërëtsipajë tarajutsinexa avirixijavabelia, bajara itsinë tsipae, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p \v 27 Itsiata baitsi jane bajarapova ajumesaë tsaponae. Icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xaniajamë rabaja picani. Itsiata neyavenonare. Tsipaji avirixi ata baxane pexainaenëtsi pexaeyecaemesa bëxëpanareca piothopaepërë. Bajara pijinia pacuenia itsiata itsanacuapijiva atanë, neyavenonare, jai bajarapova Jesúsjavabelia. \p \v 28 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —¡Petiriva, bitso najamatabëcuenecopatame Diosojavabelia pecayavenonaenexa! Nexata pacuenia jumaitsimë, bajarapacuenia Dioso baja cajena catoexanaena, jai Jesús. \p Bajarapaepatota bajarapova pexënatovayo Jesús pejamatabëcueneta tojamatejematsi baja pijabotalia. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi yabara pelivaisi \p \v 29 Itsa panacuata eca Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje, Jesús baja vecuapona. Nexata Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto muxubërëa. Nexata Jesús petsutojumabetsia junaya. Nexata petsutojumatatsia Jesús ecojopa. \v 30 Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto pata Jesúsjavaberena. Tocapatatsi pejayujayunaevi. Tocapatatsinua bitso pitaxutotsëcënaevi. Tocapatatsinua apo pecuaicuaijaivi. Tocapatatsinua penabejenaevi. Tocapatatsinua ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi. Bajarapamonae tojebatsi Jesús pitabarata. Nexata Jesús jamatejemayaexana daxita bajarapamonae. \v 31 Nexata jivi jamatabëcuenenabenajaca itsa tane pecuaicuaijaijava apo pecuaicuaijaivimi. Jesús xanepanaeyaexana penabejenaevimi ata. Xanepanaeyaexana pejayujayunaevimi ata. Itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaevimi ata. Nexata jivi itsa tane bajarapacuene, jumaitsi Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë, paIsrael nacuapijivinë patajaDiosomë,” jai bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús rajuta pexaejava bejamatabëcuene cuatro mil pajivibeje yabara pelivaisi \r (Mr 8.1-10) \p \v 32 Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto pënajinavanapatsi. Nexata Jesús junata pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Netsitabejiobi baja rovia mapamonaeje. Tsipaji baja ajena acueyabi pamatacabibeje xaina xanëjavata pejinavanapaecujinae. Pemarue baja tovereverecatsi. Pexaejava xaenejeva, apo jitsipaenë taitorobijava peponaenexa pijabonëjavabelia. Namuto epatua meta cuenabijitsipatsi piajani, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 33 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¿Detsa jane pacuenia pexaejava tocaxitajarabianatsi mapajivibitsaëtoxanetoje? Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae majotaje, jai Jesús pijajivi. \p \v 34 Nexata Jesús yanijoba pijajivijavabelia. \p —¿Detsa papanbëbeje paxainame? jai. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Siete papanbëbeje paxainajë, dujuainëxi yajava, jai. \p \v 35 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa irata. \v 36 Nexata Jesús pita siete papanbëbeje, dujuainëxi yajava. Nexata Jesús jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai. \p Bajaraxuacujinae Jesús epatsicacapona pan, dujuainëxi yajava. Nexata Jesús pepatsicacaepan rajuta pijajivijavabelia. Nexata juya Jesús pijajivi tsicobetsana bajarapajivi bitsaëtoxanetojavabelia. \v 37 Daxita bajarapamonae nabane xaniavaetsia. Nexata peyajuvënëcopabijavanë Jesús pijajivi caetuata. Vënëba siete xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. \v 38 Pamonae pexaejava xane, ayaibitsaëtoxaneto. Cuatro mil ponëbeje namataëjëtatsi xaniavaetsia. Petiriavi, pejevaxi ata, apo namataëjëtsitsi. \v 39 Pexaecujinae pexaejava, Jesús baja naviabiayaexana jivi. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Pona baja Magdala nacuayabelia. \c 16 \s1 Pacuenia fariseovibeje saduceovibeje Jesús itorobatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava petsitaexanaenexa picani yabara pelivaisi \r (Mr 8.11-13; Lc 12.54-56) \p \v 1 Fariseovibeje saduceovibeje pata Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneëjëbiaya itorobatsi picani pinijicuene pexanaejava Dioso pesaëta Jesús petsitaexanaenexa. Bajarapacuenia picani Jesús itorobatsi peyapëtaenexatsi Dioso pepacuene athëbëvetsica pitorobinëcuenetsitsica. \p \v 2 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pamatacabi caniviyo itaboxo tsobia, paxamë pajumaitsimë tsabiabi: “Meravia pexaniamatacabi tsane. Tsipaji itaboxo tsobia,” pajamë tsabiabi. \v 3 Pamatacabi bajayacunua nacuaitaboxo itacaënanuca, pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena anacuayaijitsia daxita matacabi. Tsipaji nacuaitaboxo itacaënanuca,” pajamë tsabiabi. Payapëtaneme picani xaniavaetsia pacuenia matacabi itsijitsia. Tsipaji itarërëbo pepitsapaexae, payapëtaeyabiabame. Itsiata baitsi jane patae atamë Juan jivibautisabinëmi pexanaponaejava, xanë ata taexanaponaejava patae atamë, itsiata apo payapëtaemë Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. \v 4 Bitso pibisiajamatabëcuene xaina pamonae copaba Dioso pejumecovënëtsijavami. Bajarapamonae picani nitoroba Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava tatsitaexanaenexa taneyapëtaenexa pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, apo tsitaexanaenë tsane. Pacuenia bajayata Diosojumepaebinë profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava, tsitajëtsianajë, jai Jesús petëpaecujinae icatsia Dioso piasaëyaexanaejavanexatsi yabara. \p Jesús baja nexata bajarapamonae vecuapona. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba fariseovi petsipaebilivaisi pejumecovënëtsiyaniva yabara pelivaisi \r (Mr 8.14-21) \p \v 5 Jesús pijajivi nicabalia puca itsapanabelia. Nexata nacofënëta pemarue. Apo caponae pan. \v 6 Nexata Jesús pijajivi muxujioba pejumecovënëtsiyaniva fariseovi, saduceovi ata, itsa tsipaebatsi saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Panejumetaema. Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura, jai Jesús pijajivijavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi fariseovi petsipaebaponaelivaisi, saduceovi ata petsipaebaponaelivaisi, Jesús pijajivi pejumecovënëtsiyaniva. \v 7 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajaraxuata Jesús pijajivi nabarëcuaicuaijai bajarapacuenia Jesús pejumaitsijume yabara. Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya najumaitsi: \p —Jesús nacajumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” nacajai. Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae, najai Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. \p \v 8 Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsijava levadura yabara. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia panajumaitsimë: “Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae,” panajamë? ¡Apo payapëtaemë tsipaji tanecaëjëpaejava taexanaenexa pan itsa namatavenonatsi! \v 9 Paxamë abaxë apo panejumeyapëtaemë. ¿Apo panajamatabënapitsimë tsipaji pacuenia exanajë pamatacabi pan namatavenonatsi? Tsicobetsanajë cinco papanbëmibeje cinco mil ponëbeje pexaenexa. ¿Detsa xuabeje pavënëbame peyajuvënënacopabijavanë bemapirecuenia pexanaejavanë? \v 10 ¿Apo panajamatabënapitsimënua tsipaji pacuenia tsicobetsanajë siete papanbëmibeje cuatro mil pajivibeje pexaenexa? ¿Detsa xuabeje bajarapamatacabi pavënëbame peyajuvënënacopabijavanë bemapirecuenia pexanaejavanë? \v 11 Itsa pacajumaitsitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” itsa pacajaitsi, pan yabara apo pacajumaitsitsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 12 Nexata jane baja Jesús pijajivi xaniavaetsia jumeyapëtanetsi. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” nacajai tsaena Jesús, fariseovi, saduceovi ata, itsa nacatsipaeba saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua vajajumecovënëtsiyaniva, najai Jesús pijajivi. \s1 Pacuenia Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: “¡Xamë raja Cristomë!” jai yabara pelivaisi \r (Mr 8.27-30; Lc 9.18-21) \p \v 13 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca Cesarea de Filipovënë tomaramuxunenia. Nexata Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. ¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 14 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinëmi raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta, profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta profeta Jeremíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë. Itsa jume, nexata meta bajayata Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi itsamonae xamë yabara, jai Jesús pijajivi. \p \v 15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë xanë yabara? ¿Detsa xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 16 Nexata Simón Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xamë cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa. Xamë Dioso piasaëtsaponaponaenë pexënatomë, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 17 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Simón, Juan pexënatomë, xamë jamatabëcuenebarëyamë. Tsipaji itsajivi ata apo cayapëtaeyaexanae xanë taneyapëtaenexamë Cristocuenenë. Biji rajane taxa, athëbëtatsia peecaenë, cayapëtaeyaexana. \v 18 Nexata catsipaebianatsi mapacueniaje. Xamë rabaja Pedromë, beibotomë. Pacuenia ibopanaxanetojumata pexanetsibo bajayajebi ajamatabësaë tsecae, bajara pijinia itsane tajajivi tanejumecovënëtsivi Cristocuenenë. Nexata dovathi apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi tsane. \v 19 Pacuenia baupaevetsinë evetsiaexanatsi llavianë, bajara pijinia pacuenia caevetsiaexanaenatsi athëbënacuapijilivaisianë. Xua itavetsianame mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia itaveta. Xua tocopatsianame pexanaenexa mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia tocopata pexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 20 Nexata Jesús pijajivi jumeitaveta petsipaebiyaniva itsajivijavabelia ata: “Mara ponë Cristoje, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsica jivi pecapanepaenexa,” pejaiyaniva. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mr 8.31–9.1; Lc 9.22-27) \p \v 21 Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Ponaejitsianë Jerusalén tomarabelia. Nexata bajarajotalia nebejiobiaexanaena judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivi ata, judíovi pecujarubivi ata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia. \p \v 22 Nexata Pedro junata Jesús pebarëponatabinexa pesaicaeyojavabelia. Nexata Pedro pesaicaeyojavatalia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Tajatuxanenë, Dioso caitaxutotsoniataena bajarapamonae pecaexanaeyaniva daxita pacuenia tajëvelia navajunupaebame! jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 23 Nexata Jesús Pedrovecua napënëyorotaxuaba. Taenuca pijajivi penaejavabelia. Nexata Jesús napënëyorotsia jumai tsanucae Pedrojavabelia: \p —¡Dovathi, nevecuanatixire! Nejamatabëcueneëjëbijitsipame. Necopare Dioso taneitorobicuenia taexanaenexa. Xamë apo jitsipaemë pacuenia Dioso jitsipa taexanaenexa. Saya jitsipame pacuenia jivi jitsipa taexanaenexa, jai Jesús. \p \v 24 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi pejitsipaecuenia penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Najamatabëcueneveretsinua, bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena. \v 25 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanaejavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. \v 26 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata, mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia. Tsipaji acuenebi tsane itsajivi ata pematamotsinexa penaxuabiyaniva Diosovecua. \v 27 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, yajavapatsianicajë taxa Dioso pijapenivenivenaecotia. Yajavapatsianicajënua tajaángelevi. Nexata matamotaponaenajë caejivi canacujitsia, tanetonacuenebivi. Naneconitsiaexanaenajë pijinia pijaneconi pexainaevi. \v 28 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tajajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane xanë tajajivi ayaibitsaëtoxaneto taevetsijava, tëpaena, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 17 \s1 Pacuenia Jesús caeepatoyo perabënivenivenataba yabara pelivaisi \r (Mr 9.2-13; Lc 9.28-36) \p \v 1 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penavajunupaebicujinae, seis pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Jesús barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Santiago raja pejuyapijinë Juan. \v 2 Nexata petsutojumatatsia Jesús perabënivenivenareca bajarapamonae pitabarata. Pacuenia matacabipijijuameto banaitayota, bajarapacuenia Jesús itabaranaitayota. Penaxatatsijavareca, daxita nivenivenaeya niojai. \v 3 Nexata bajarajota Jesús pijajivi tane bajayata petëpaenëmibeje, Moiséspijinëbeje Elíaspijinëbeje. Jesús barëcuaicuaijaitsi bajaraponëbeje. \v 4 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p —¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Itsa jitsipame, pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 5 Itsa abaxë Pedro cuaicuaijai tsanucae, penaitayotsiitarërëbo mataacataxuabatsi daxita bajarapamonae. Nexata bajarapamonae jumetane bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso pejumaitsijava: “Mara ponë taxënato, tasivanëje. Bitso sivajamatabëcuenebarëyanë. Pajumetaema bajaraponë,” pejaijavatsica bajarapamonae jumetane. \p \v 6 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Dioso pejumaitsijavatsica, irataeya othopa irata. Jesús pijajivi bitso najunaviaca. \v 7 Nexata Jesús imoxoyolia pijajivi. Jayalia. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Panonobapunare. Pëtsa pajunavame, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 8 Nexata Jesús pijajivi itsa naëcobarëcëpalia Jesúsjavabelia, ajibi baja Moisésbeje Elíasbeje. Caenë baja Jesús nuca. \p \v 9 Nexata Jesús pijajivi itsa barërunanucaponaica petsutojumavetsica, jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa patsipaebame itsajivi ata pacuene pataneme. Matapania xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia asaënë tsane tatëpaecujinae, nexata jane baja matapania patsipaebianame, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 10 Nexata Jesús pijajivi yanijoba Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi jumai tsabiabi: “Bajayata ponëmi ponapona, Elíaspijinë, petëpaecujinae icatsia asaë tsane. Bajaraponë copiata patsiana. Bajaraxuacujinae patsiana Cristo, pepo vajanacacapanepaenënexa jane baja,” jai tsabiabi? jai Jesús pijajivi. \p \v 11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —“Copiata Elíaspijinë patsiana. Nexata bajaraponë jamatabëcuenexanetsiana daxitajivi,” itsa jai, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi. Xaniajai rabaja pacuenia judíovi pecujarubivi jumaitsi. \v 12 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Elíaspijinë rabaja patajopa. Itsiata jivi apo yapëtaetsi ponëcuene. Nexata pacuenia jivi jitsipa pexanaenexa bajaraponëjavabelia, exana baja. Beyaxuabatsi. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, nebejiobiaexanaena bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 13 Nexata Jesús pijajivi jumeyapëtanetsi. Nexata Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi: \p —“Elíaspijinë rabaja patajopa,” itsa jai Jesús, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi, jamatabëjai Jesús pijajivi. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë, dovathi peyajavaponaponaenë, yabara pelivaisi \r (Mr 9.14-29; Lc 9.37-43) \p \v 14 Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barënaviata petsutojumavetsica. Nexata bajarapatsutoxanetotabuta vajënaeevetatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. Nexata pebi Jesús imoxoyorenatsi. Bajaraponë Jesús yaiyataeya pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p \v 15 —Jesús, netoitaxutotsoniataema taxënatonëyo. Netodevacaibabiabatsi raja. Bitso bejiobi tsabiabi. Anijatonë isotuabelia natajuitabiaba. Itsajavata menialia jopabiabalia. \v 16 Nijajivijavaberena picani capatajë tanetojamatejemayaexanaenexa. Itsiata baitsi jane apo caëjëpaetsi tanetojamatejemayaexanaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 17 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¡Paneajamatabëcuenetajavi baja rovia! Pexaniajailivaisivecua saicayacuenia panajamatabëxainame. ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavata ponaponaenajë? ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? Panetocarenamëre pejevaxinë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 18 Nexata Jesús itaveta dovathi pejevaxinë pevecuapitsapaenexatsi. Nexata baja pejevaxinë dovathi vecuapitsapatsi. Pejevaxinë baja jamatejema. \p \v 19 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëcuaicuaijaitsi pijaepatojavata. Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia meta paxanë apo panecaëjëpae patavecuacapitsapaenexa dovathi? jai Jesús pijajivi. \p \v 20 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Apo pacacaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. Tsipaji xaniavaetsia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë tsiquirijavayo ata itsa pajumecovënëtsipame Dioso papecayavenonaejavanexa, nexata pacacaëjëpaejitsipa Dioso pesaëta pinijicuene paneexanaenexa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutoxanetojavabeliaje: “Vecuanatixire majotaje. Itsajavabelia ecaename,” itsa pajamë, pacajumecovënëtsipa. Nexata natixitsipa. Nexata paxamë paneexanaenexa itsacuenejavayo ata, apo pacatsitaayapëbeje tsipae itsa pepacuene xaniavaetsia pajumecovënëtsipame Dioso papecayavenonaejavanexa. \v 21 Mara paviriadovathije apo jitsipae pepitsapaejava. Matapania panexaejava apo paxaemë tsipae pamatacabibeje asaëyata Diosojavabelia pavajëtaponame dovathi pepitsapaenexa, pitsapaejitsipa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mr 9.30-32; Lc 9.43-45) \p \v 22 Jesús abaxë pijajivi itsa barëponapona Galilea nacuata, pijajivijavabelia tajëvelia navajunupaebapona pebeyaxuabijavanexatsi. Jesús pijajivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia. \v 23 Bajarapamonae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” jai tsaponae Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Jesús pijajivi itsa jumetanetsi bajarapacuenia Jesús penavajunupaebaponaejava petëpaejavanexa, Jesús pijajivi bitso najamatabëxaina. \s1 Pacuenia Jesús matamota impuestomatamo yabara pelivaisi \p \v 24 Jesús, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarata. Nexata Capernaum tomarata impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi pona Pedrojavabelia. Nexata bajarapamonae yanijobatsi Pedro. \p —Pedro, ¿xaniajai tsaja? ¿Panijatuxanenë impuestomatamo apo matamotabiabi, paimpuestomatamo judíovi matamobabiaba templobo pevetsivijavabelia? jaitsi. \p \v 25 Pedro nexata jumaitsi: \p —Jãjã. Matamotabiaba cajena, jai. \p Nexata Pedro joneya Jesús peecaeboyalia. Nexata Pedro pejonejavatalia Jesús peecaeboyalia, Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Pedro, ¿detsa xamë jamatabëcueneitsimë? Nacuaevetsivi palata pepitsinexa, pijajivi itoroba impuestomatamo petoyanijobinexatsi. ¿Detsa nexata pamonaejavabelia nacuaevetsivi pijajivi yanijobabiaba impuestomatamo? ¿Nacuaeevetsivi tsaja pijamonaejavabelia? Itsa jume, ¿saicayavijavabelia tsaja, nacuaevetsivi pevetsinacuata pejinavanapaevijavabelia? jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 26 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Nacuaevetsivi raja pijajivi impuestomatamo yanijobabiaba saicayavijavabelia, nacuaevetsivi pevetsinacuata pejinavanapaevijavabelia. Apo yanijobabiabi nacuaevetsivi pijamonaejavabelia, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Pacuenia nacuaevetsivi pijamonae apo matamotsitsi impuestomatamo, bajara pijinia pacuenia xanë ata apo jitsipaenë picani tamatamotsinexa impuestomatamo templobo pevetsivijavabelia taxa Dioso pijatemploboxae. \v 27 Itsiata baitsi jane xamë matamotsianame itsajivi ata vajanacabaraanaepanaeyanivabeje. Liamëre pucaxanetojavabelia. Ëjëbianame culupabota. Padujuainëyo copiaya catoxaena, jutsianame. Pecuibota caxitajarabianame palatanëyo. Bajarapapalatanëyota caëjëpaena vajamatamotsinexabeje impuestomatamo xanë tamatamotsinexa, xamë ata nematamotsinexa. Nexata bajarapapalatanëyo caponaename impuestomatamo nematamotsinexa templobo pevetsivijavabelia, jai Jesús Pedrojavabelia. \c 18 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi jumaitsi: “¿Detsa ponë paxanëyajuvënënë panevecuaayaijamatabëcuenenë?” jai Jesúsjavabelia yabara pelivaisi \r (Mr 9.33-37; Lc 9.46-48) \p \v 1 Jesús baja itsa najumevereta Pedrojavabelia pecuaicuaijaijava impuesto yabara, daxita Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, ¿detsa ponë paxanëyajuvënënë bitso ayaijamatabëcuenenë tsane daxitavecua Dioso pijanacuatatsia? jai. \p \v 2 Nexata Jesús junata pejevaxinëyo. Pijajivi tuatuajëta nuteta pejevaxinëyo. \v 3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:\fig |src="CN01734B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 18.2-5" \fig* \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapapejevaxinëyoje beveliajamatabëcuenenëyo nataeya najamatabëcuenecopata Diosojavabelia Dioso pevetsinexatsi. Nexata paxamë itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane perujujamatabëcuenevecua beveliajamatabëcuenevi panenataenexa pacuenia mapapejevaxinëyo itsije, nexata apo pajonemë tsane Dioso pijanacuayabetsia. \v 4 Nexata ponë jitsipa Dioso pijanacuatatsia ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxitavecua, bajaraponë beveliajamatabëcuenenë natae, pacuenia mapapejevaxinëyo jamatabëcueneitsije. \v 5 Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsijamatabëcuenejiviyoje, bajaraxua xanë taniji tanecopiapitsijava, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba itsajivi ata pibisiacuene pexanaeyaexanaeyaniva yabara pelivaisi \r (Mr 9.42-48; Lc 17.1-2) \p \v 6 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi pibisiacuene exanaeyaexanaejitsipa mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsiyajuvënëjiviyo, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsipa. Nexata Dioso ayaicuenia bajarapajivi naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata pajivi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa tanejumecovënëtsivijavabelia, abaxë pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapajivi bexuarecatsi bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana tanejumecovënëtsiviyajuvënëvi. \v 7 ¡Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaevi! Pibisiacuene vajanacaexanaeyaexanae jamatabëcuenenexa, navita mapanacuataje. Bajarapajamatabëcuene tsitecaponaena pevajënaeyabelia. Nexata pajivi pejamatabëcueneta itsamonae pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapajivi bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi. \p \v 8 ’Bajaraxuata panecobeta, panetaxuta ata, pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Panataxucaucure. Tajë panavecuaxuare. Itsiata xanepana panejonenexa cobemataxucaeya, taxumataxucaeya ata, apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijacobebeje, anijataxubeje ata yajava, panejonenexa apo pevereverecaeisotojavabelia. \v 9 Paneitaxutota panetaejava yabara ata pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Itsiata xanepana panejonenexa pacaeitaxutojivimë apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijaitaxutobeje yajava panejonenexa infiernojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi livaisi tsipaeba oveja penaxuabinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Lc 15.3-7) \p \v 10 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsamonae mapanacuata bijiaya taeyabiaba mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsijivixi. Saya beveliajamatabëcuenevi taeyabiaba. Pëtsa bajarapacuenia paxamë ata bijiaya pataneme tanejumecovënëtsivi. Bijiaya pëtsa pataneme mapitsipejevaxinëyo ataje, tanejumecovënëtsijiviyo. Tsipaji bajarapamonae ángelevi yajavajinavanapa peyavenonabiabinexatsi. Bajarapaángelevi taxa Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pitabarata jinavanapa. \v 11 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patajopajë tacapanepaenexa daxita Diosovecua naxuabiaya pejinavanapaevimi, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 12 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacanaëjëre mapacueneje. Pebi xainaejitsipa cien ponëbeje oveja. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, oveja pexainaenë puenetsipa noventa y nueve ponëbeje oveja. Bajaraxuacujinae jaitsipa petonaxuabinëtsi. \v 13 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë itsa caxitajarabijitsipa pijaoveja, petonaxuabinëmitsi, bitso barëyataejitsipa. Nexata noventa y nueve ponëbeje, apo petonaxuabivitsi, pesivajamatabëcuenebarëyajava, matatoxenetsia bitso sivajamatabëcuenebarëya tsipae petonaxuabinëmitsi. \v 14 Bajara pijinia pacuenia paneaxa ata, athëbëtatsia peecaenë, apo jitsipae pevecuanaxuabinexatsi caejivi ata mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivibelia. \s1 Pacuenia Dioso pejumecovënëtsijivi bebarajamatabëcuenexanepana, itsacueniabi atatsi itsajivi, yabara pelivaisi \r (Lc 17.3) \p \v 15 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsanë Dioso pejumecovënëtsinë pibisiacuene papecatoexanaejava, itsa pavënëlivaisitaename, xaniavaetsia payanijobianame caenëjavata. Nexata xaniavaetsia itsa panabarëcuaicuaijamëbeje, panabarajamatabëcuene xanepanaenamebeje. \v 16 Xaniavaetsia itsa apo pacabarëcuaicuaijai tsane, nexata Dioso pejumecovënëtsinë pajunatsianame caenë, anijanëbeje ata, paneyajavaponaenexa pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia pemuxujiobinexatsi. Nexata bajaraponëbeje pacajumetaena xaniavaetsia panebarëcuaicuaijaijava pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia. Bajarapacuenia itsa paexanaename, nexata pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi, paexanaename. \v 17 Ponë pibisiacuene pacatoexana, itsa apo namuxunaevetsi tsane paneyajavaponaenëbeje ata pemuxujiobijava, nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, payanijobianame papibisiacuene pacatoexana. Nexata ponë pibisiacuene pacatoexanaena, daxita Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobianatsi. Bajaraponë itsa apo namuxunaevetsi tsane, muxujiobi atatsi Dioso pejumecovënëtsivi, nexata bajaraponë pataename Dioso apo pejumecovënëtsinëcuenia. Panavecuaitavetsianame pepatsiyaniva panenacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xua jivi paitavetsianame pexanaeyaniva mapanacuataje, bajaraxua Dioso athëbënacuatatsia ata itaveta. Xua jivi patocopatsianame pexanaenexa mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia tocopata pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 19 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacatsipaebijitsiatsinua mapacueniaje. Mapanacuata paanijanëmëbeje itsa panajamatabëcuenejëpamebeje xua pavajëtsijitsiamëbeje Diosojavabelia, nexata taxa, athëbëtatsia peecaenë, pacajumecovënëtsianabeje xua pavajëtamebeje. \v 20 Tsipaji itsajota anijajivibeje, acueyabi ata, nacaetuata, tanejumecovënëtsivi, bajarajota xanë bajarapamonae yajavaecaenajë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 21 Nexata Pedro imoxoyolia Jesús. Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, panetsipaebame rabaja. Panejumaitsimë mapacueniaje: “Itsajivi Dioso pejumecovënëtsijivi pibisiacuene itsa pacaexanaena, pajamatabëcaevianame. Barajamatabëcuenexanepanaeya pataename. Itsa pavënëlivaisitaename pibisiacuene papecatoexanaejava, xaniavaetsia payanijobianame caenëjavata. Nexata xaniavaetsia itsa panabarëcuaicuaijamëbeje, panabarajamatabëcuene xanepanaenamebeje,” panejamë. ¿Detsa xuabeje pibisiacuene nexanae ata, pibisiacuene netoexanae atanua, jamatabëcaevianajë barajamatabëcuenexanepanaeya tataenexa bajarapajivi? ¿Siete tsaja xuabeje ata? jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 22 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Siete xuabejenexa yabara apo jumaitsinë. Biji rajane siete pasetentabeje pibisiacuene pacaexanae ata, pibisiacuene pacatoexanae atanua, pajamatabëcaevare barajamatabëcuenexanepanaeya panetaenexa, baitsi cuatrocientos noventa xuabeje ata, jai Jesús Pedrojavabelia. \s1 Ponë apo jitsipae pebarajamatabëcuenexanepanaenexa itsanëjavabelia yabara pelivaisi \p \v 23 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Dioso pijanacuatatsia pijajivijavabelia exanaena pacuenia nacuaevetsinë pijajivijavabelia baexana. Nacuaevetsinë jitsipa piamoneyabivitsi pematamotsinexatsi xua amoneyabatsi. \v 24 Nexata itoroba pijajivi petotsipaebaponaenexatsi daxita pamonae amoneyabatsi. Nexata pijajivi tobarëparenatsi ponë bitso ayaijava amoneyabatsi, baitsi millones de pesos piamoneyabinëtsi. \v 25 Nexata bajaraponë apo xainae pematamotsijavanexatsi. Nexata nacuaevetsinë itoroba pijajivi. Jumaitsi: “Mara ponë bitso ayaijava niamoneyabaje. Nexata pacanajetaxuabianame dajubicuenia itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebaponaenexa daxitamatacabijavabelianexa. Daxita pexi, pijava ata, pecobecovë ata yajava, pacanajetaxuabianame. Bajarapacuenia pitsianajë tsiquirijavayo ata taneamoneyabijavamatamo,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. \v 26 Nexata ponë amoneyaba, nacuaevetsinë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta nacuaevetsinëjavabelia. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi rabaja daxita xua camoneyabatsi,” jai. \v 27 Nexata nacuaevetsinë itaxutotsoniatane piamoneyabinëtsi. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Daxita rabaja taneamoneyabijavamë, iquinajë. Nexata baja apo nematamotsimë tsane,” jai nacuaevetsinë piamoneyabinëtsijavabelia. Bajaraxuacujinae copata baja penaviatsinexa. \v 28 Nexata bajaraponë penaviatsinexa, ajena pitsapalia nacuaevetsinë pijabovecua, caxitajarabaxuaba itsanë penajuanacuenebabiabinëbeje nacuaevetsinë pijajava. Bajaraponë nexata jamatabëjumaitsi: “Maponë tsiquirijavayovajëto niamoneyabi ataje, yanijobianajë tanematamotsinexa,” jamatabëjai. Nexata cuibocamisavaetaba. Cuibocuetsaca asaëyata. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Nematamore taneamoneyabijavamë,” jai. \v 29 Nexata piamoneyabinëtsi bajaraponë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi raja itsiata daxita xua camoneyabatsi,” jai. \v 30 Itsiata baitsi jane bajaraponë piamoneyabinëtsi apo itaxutotsoniatae. Barëpona baja penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexa. Bajarapacuenia pematamotsinexatsi daxita piamoneyabijavatsi. \v 31 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tane bajarapacuenia pexanaejava penajua nacuenebabiabinëbejejavabelia, bajarapamonae bitso najamatabëxaina. Nexata nacuaevetsinë pijajivi ponalia petsipaebinexa bajaraxua pijatuxanenëjavabelia. \v 32 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tsipaebatsi, itoroba icatsia pijajivi petojunatsinexatsi bajaraponë. Nexata itsa tocapatatsi, nacuaevetsinë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Niajamatabëcuenebejenë baja rovia. Catoiquinatsi rabaja picani taneamoneyabijavamë. Tsipaji pinijicuenia nevajëtame. \v 33 Pacuenia caitaxutotsoniatanetsi, bajara pijinia pacuenia itaxutotsoniataejitsipame pecaamoneyabinë,” jai nacuaevetsinë. \v 34 Nexata nacuaevetsinë bitso baraanaepana millones de pesos piamoneyabinëtsijavabelia. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Bajaraponë pacaponaeremelia penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexatsi. Bajarajota naneconitsiaponaponaena ëpematamoveretsijavabelianexa daxita taneamoneyabijava,” jai nacuaevetsinë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 35 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Bajara pijinia pacuenia paxamë ata taxa, athëbëtatsia peecaenë, pacaexanaena, itsa apo pajamatabëcaevimë tsane panebarajamatabëcuene xanepanaenexa pamonae pacaitsacueniaba, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 19 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba penacojiobinë pijava pexuabiyaniva yabara pelivaisi \r (Mr 10.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Jesús pijajivi pemuxujiobicujinae pebarajamatabëcuene xanepanaenexa itsamonae itsacueniabi atatsi, Jesús baja pona Galilea nacuavecua. Jesús nexata pata Judea nacuayabelia, Jordánmene itsapanabelia. \v 2 Jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. Bajarajotalia Jesús jamatejemayaexana piavitanevi. \p \v 3 Nexata fariseovi Jesús imoxoyorenatsi. Jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi. Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, peneconitsinexatsi picani. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xanepana tsaja penacojiobinë pijava pexuabinexa itsacuenejavayo ata yabara? jai fariseovi. \p \v 4 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —¿Apo palebimë tsipaji paneyapëtaenexa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi? Pamatacabi Dioso taxuxuaba nacua pexanaejava, bajarapamatacabi Dioso exana pebi, pijava yajava. \v 5 Nexata Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pebi itsa nacojioba pijavajavabelia, banatsata paxavecua, pena atavecua. Nexata Dioso tane anijajivimibeje becaejivi,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. \v 6 Nexata Dioso apo tae beanijajivibeje. Becaejivi saya tane Dioso. Bajaraxuata itsanë ata apo bexuabi pijava. Tsipaji Dioso pejamatabëcueneta napitsiaexanatsibeje, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 7 Nexata icatsia fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bajayata Moiséspijinë copata penacojiobinë petoyaquinaenexa cuyalatobaxuto pijava pitavetsilivaisi pexuabinexa bajarapacuenia? jai fariseovi. \p \v 8 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Paneajamatabëcuenetajaxae, Moiséspijinë pacatocopata bajarapacuenia paneexanaenexa panexuabinexa panijavajivi. Itsiata baitsi jane Dioso pexanaejivibejejavaveliacujinae, apo tocopatsi picani bajarapacuenia pexanaenexa. \v 9 Nexata mapacuenia pacatsipaebianatsije. Ponë pijava xuaba, itsanëjavabelia bajarapova pevitota pibisiacuene apo vecuaexanae atatsi, bajaraponë naneconita Diosojavabelia pijava pexuabixae. Nexata pijava pexuabinë itsa nacojioba icatsia itsavajavabelia, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji pepo pijavavecua jaita itsava. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pijavacuenia totanetsi. Ponë ata itsanë pexuabiva pita, bajaraponë ata pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji itsanë pijavami pita, pova abaxë Dioso totanetsi itsanë pijavacuenia, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 10 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Itsa bajarapacuenia pebi apo tocopatsitsi itaxutojema pijava pexuabinexa, nexata meta baja apo benacojiobi, jai Jesús pijajivi. \p \v 11 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Daxitajivi apo nejumeyapëtae tsane xua yabara jumaitsinë. Itsiata nejumeyapëtaena pamonae Dioso jamatabëcueneyavenonatsi. \v 12 Apo caejamatabëcuene raja xua yabara pebijivi apo nacojiobi. Itsamonae penabejenaenë naexana. Nexata apo caëjëpaetsi penacojiobijava. Itsamonae jivi pejamatabëcueneta bepenabejenaenëcuenia exanatsi. Nexata apo caëjëpaetsi penacojiobijava. Itsamonae ëDioso pijacuene petonacuenebinexa, apo nacojiobi. Nexata ponë jamatabëcuenecaëjëpatsi nacojiobinejeva peponaponaenexa ëDioso pijacuene petonacuenebinexa, bajaraponë nejumecovënëtsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi pejevaxijivixijavabelia yabara pelivaisi \r (Mr 10.13-16; Lc 18.15-17) \p \v 13 Jesúsjavaberena itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pecobeta pejayataponaenexa. Petovajëtsinexatsinua Diosojavabelia, tocapataponatsi. Nexata Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia: \p —Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavaberena, jai. \p \v 14 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva, xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva, xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 15 Jesús nexata pecobeta jayatapona pejevaxijivixi, caejiviyo canacujitsia. Bajaraxuacujinae Jesús baja pona bajarapanacuavecua. \s1 Pacuenia pevëjëato, bitso pexainaenë, cuaicuaijai Jesúsjavabelia yabara pelivaisi \r (Mr 10.17-31; Lc 18.18-30) \p \v 16 Pevëjëato pata Jesúsjavaberena. Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë. ¿Detsa pitsicuene, pexaniacuene, exanaenajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato. \p \v 17 Jesús nexata jumaitsi pevëjëatojavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë. Itsiata itsa jitsipame nexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava, jumecovënëre pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 18 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa palivaisi nexata jumecovënëtsianajë? jai. \p Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: \p —Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa jaitame itsava nijavavecua. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. \v 19 Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Asivamëre itsajivi ata pacuenia xamë nijacuata nasivamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 20 Pevëjëato nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë. ¿Detsa xua netosaica abaxë taexanaenexa? jai pevëjëato. \p \v 21 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: \p —Itsa jitsipame pepacuene nejamatabëcuenexanepanaejava, nejamatabëcuenevitsabijavanua, nexata ponare. Canajetsianame daxita xua xainame. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaejava Dioso pijanacuatatsia. Bajaraxuacujinae nepënaponaename, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 22 Nexata pevëjëato itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainaeya baja vecuapona Jesús. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba. \p \v 23 Nexata pevëjëato pecovëta Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë bitso daxitacuene pexainaenë, tsiayapëbejetsi bitso penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia. \v 24 Icatsia matavëjëa pacajumaitsitsi. Pacuenia camello acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 25 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia bitso pexainaevi ata itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai. \p \v 26 Jesús asaëya naëcota pijajivijavabelia. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Jivi raja apo caëjëpaetsi pijacuata penacapanepaenexa Diosojavabelia. Caenë Dioso caëjëpatsi. Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 27 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi. ¿Detsa xua meta panerajutsiana? jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 28 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi daxitacuene pejanajava icatsia naexanaena, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, ecaenajë tronovënëjavata taevetsinexa daxitajivi. Bajarapamatacabi paxamë ata, doce paponëmëbeje patanepënajinavanapaevimë, paenaename, pacaenëmë canacujitsia, panijatronota vajanajuaevetsinexa xua evetsianajë. Nexata paxamë paenaename jueznëcuenia panenaneconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi. Pananeconitsiaexanaename Israelpijinëmi pexi, doce ponëmibeje, pemomoxi. \v 29 Daxita pamonae tajamatabëcueneta pueneta pijabomi, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, paxa ata, pena ata, pijava ata, pexi ata, pijairanë ata, Dioso nexata bajarapamonae rajutsianatsi ayaijava bitso pepuenetsijavanëmi matatoxenetsia. Caejavayomijamatabëcuene tsaponae, rajutsianatsi cien xuabeje tsaponae pevajënaeyabelia. Rajutsianatsinua matacabi apo pevereverecaejava. \v 30 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 20 \s1 Pacuenia Jesús livaisi tsipaeba pabi pexainaenë petonacuenebivitsi najëpaeya pematamotsijava pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 1 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Aeconoxae Dioso pejumelivaisi comparacióncuenia pacatsipaebianatsi patanejumeyapëtaenexamë. Dioso pijajivi pematamotsijava pijanacuatatsia, jëpa mapalivaisije. Pabixaneto pexainaenë ponapona. Ajena matacabi tsarucaponae, naropota jivi pejaitsinë petonacuenebinexatsi uvavënëjava peubipabita. \v 2 Caxitajarabaxuaba baja nexata jivi. Junata petonacuenebinexatsi. Caematacabi matamotsiapaeba caedenario. Jejai nexata bajarapamonae. Nexata itoroba pijapabiabelia petonacuenebinexatsi. \v 3 Bajaraxuacujinae juameto baja tajë itsa rucaina, a las nueve, naropota icatsia. Taenuba tomara tuatuajëta pebijivi, saya jema pejinavanapaevi. \v 4 Nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “Paxamë ata paponaremelia tajapabiabelia. Panetonacuenebianame. Pacamatamotsianatsi raja xaniavaetsia,” jai pabixainaenë. \v 5 Nexata bajarapamonae ata ponalia petonacuenebinexatsi. Bajaraxuacujinae, matonejeepatota, junata icatsia itsamonae. Bajarapamonae ata ponalia petonacuenebinexatsi. Bajaraxuacujinae, bejamatabëcuene a las tres, junata icatsia itsamonae. Bajarapamonae ata ponalia petonacuenebinexatsi. \v 6 Bajaraxuacujinae, caniviyo, bejamatabëcuene a las cinco, pabixainaenë icatsia pona tomara tuatuajëareca. Caxitajarabaxuaba icatsia pebijivi, saya jema pejinavanapaevi. Nexata pabixainaenë jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “¿Detsa xuajitsia saya daxitamatacabi pajinavanapame panacuenebinejevamë?” jai. \v 7 Nexata bajarapamonae jumaitsi: “Tsipaji itsajivi ata apo panejunatsi patatonacuenebinexa,” jai. Nexata pabixainaenë jumaitsi: “Paxamë ata paponaremelia tajapabiabelia patanetonacuenebinexamë. Pacamatamotsianatsi raja xaniavaetsia,” jai pabixainaenë. Nexata bajarapamonae jejai. Ponalia petonacuenebinexatsi. \v 8 Nexata baja juameto itsa tabujuniya, pabixainaenë jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Junare baja tanetonacuenebivi. Matamobare baja. Copiaya matamobare pamonae pepacotocaevi pejonevi. Pamonae pepacopiaya pejonevi cotocaevi matamobianame,” jai pabixainaenë pijajivitonëjavabelia. \v 9 Nexata pamonae pepacotocaevi junua a las cinco penacuenebinexa, parena pematamobinexatsi. Nexata caenë canacujitsia matamobatsi caedenario. \v 10 Nexata daxita pamonae bajayacunua pepacopiaya junua penacuenebinexa, pepacotocaevi juya parena pematamobinexatsi. Nexata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Caedenario meta pematatsënëa vaxaitsi nacamatamobiana. Tsipaji copiaya vaxaitsi junuatsi vajanacuenebinexa,” jamatabëjai bajarapamonae. Itsiata baitsi jane bajarapamonae ata, caenë canacujitsia, matamobatsi caedenario tsaponae. \v 11 Nexata bajarapamonae penacuenebimatamo baja itsa nota, baraanaepana pabixainaenëjavabelia. \v 12 Jumaitsi bajarapamonae: “Mapamonae cotocaevi pepatsivi, nacueneba saya caehora. Paxanë baja rovia ayaicuenia panacuenebajë. Icotia daxitamatacabi panetsajava. Itsiata mapamonae matamobame pacuenia panematamobame,” jai bajarapamonae. \v 13 Itsiata baitsi jane pabixainaenë jumaitsi bajara pamonaeyajuvënënëjavabelia: “Itsacuenejavayo ata pibisiacuene apo pacaexanaetsi. Patacajunatsijavata patanetonacuenebinexamë, caedenario pacatsipaebatsi patacamatamotsinexa patanetonacuenebimatamomë. Nexata baja bajarapacuenia pacarajutatsi. \v 14 Panijamatamo baja papitame. Paponare baja panijabonëjavabelia. Pamonae cotocaevi junua tanetonacuenebinexa, bajarapamonae ata matamobajë pacuenia pacamatamobatsi. Bajarapacuenia matamobajë pacuenia xanë jitsipajë. \v 15 Tajapalataxae, netoxanepana pacuenia jitsipajë tarajutsinexa. ¿Pacobecaëbame tsaja bajarapamonae ayaijava tarajutsixae? jai pabixainaenë petonacuenebivitsi yajuvënënëjavabelia. \v 16 Bajara pijinia pacuenia Dioso ata, pacuenia jitsipa, exanaena pijajivijavabelia. Pamonae mapanacuata ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapanacuata beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi. Bajarapacuenia Dioso exanaena tsipaji picani jivi ayaibitsaëtoxaneto Dioso junata. Itsiata bajarapamonaeyajuvënëvi, caejiviyobeje saya, Dioso jumecovënëta, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mr 10.32-34; Lc 18.31-34) \p \v 17 Jesús pona Jerusalén tomarabelia. Nexata Jesús, pijajivi ayaibitsaëto yajava, najetaruca namutua, itsamonae yajava. Nexata bajarapamonaevecua ëpijajivi, doce ponëbeje, Jesús junata pimoxoyotsinexatsi. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p \v 18 —Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajarajotalia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tanevaetabinexa necanajetsiana sacerdotevi penamatacaitorobivi pecobeyabelia. Necanajetsiana judíovi pecujarubivi pecobeyabelia ata. Nexata xanë neneconitsiana tanebeyaxuabinexa. \v 19 Bajaraxuacujinae icatsia necanajetsiana itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia. Bajarapamonae necanecaponaena. Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae cruzajavabelia necobematabiabarutsiana tatëpaenexa. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \s1 Pacuenia Santiagobeje Juanbeje pena vajëta Jesúsjavabelia pexaniacuene petoexanaenexatsi yabara pelivaisi \r (Mr 10.35-45) \p \v 20 Santiagobeje Juanbeje paxa pevënë Zebedeo. Nexata bajaraponëbeje pena barëliatsibeje Jesúsjavabelia. Bajarapova pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Vajëta pexaniacuene petoexanaenexatsi. \v 21 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —¿Detsa pitsicuene jitsipame tacatoexanaenexa? jai Jesús. \p Nexata bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Pamatacabi daxitacuene evetsianame, tocopatsianame taxënatobeje nemuxuneneta penaecaenexabeje panenajuaevetsinexa. Itsanë tocopatsianame necujanenia peecaenexa. Itsanë tocopatsianame netsavenonenia peecaenexa, jai bajarapova Jesúsjavabelia. \p \v 22 Nexata Jesús jumaitsi Santiagobeje Juanbejejavabelia: \p —Paxamëbeje apo payapëtaemëbeje xua pavajëcaeyaexanamebeje ena xanëjavaberena. ¿Pacacaëjëpabeje tsaja panenacaevetsinexabeje papecabejiobiaexanaenexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebejiobiaexanaenexa? ¿Pacacaëjëpabejenua tsaja panenacaevetsinexabeje papecabeyaxuabinexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa? jai Jesús Santiagobeje Juanbejejavabelia. \p Nexata Santiagobeje Juanbeje jumaitsibeje: \p —Jãjã, panecaëjëpabeje cajena, jaibeje. \p \v 23 Nexata icatsia Jesús jumaitsi Santiagobeje Juanbejejavabelia: \p —Paxaniajamëbeje rabaja. Paxamëbeje pacabejiobiaexanaenabeje pacuenia xanë nebejiobiaexanaena. Pacabeyaxuabianabejenua pacuenia xanë nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane xua panevajëtamebeje panenaecaenexabeje, itsanë tacujuanenia, itsanë tatsavenonenia, bajaraxua Dioso apo netocopatsi patacatocopatsinexabeje. Tsipaji raja taxa Dioso ëpitapetsivinexa abaxë bajaraxua toxaniavaeta, jai Jesús Santiagobeje Juanbejejavabelia. \p \v 24 Nexata diez ponëbeje Jesús pijajivi vënëtane pepëya bajaraxua Santiagobeje Juanbeje Jesúsjavabelia pevajëcaejavabeje. Nexata bajarapamonae jamatabëcuenebaraanaepana Santiagobeje Juanbejejavabelia. \v 25 Nexata Jesús daxita pijajivi junata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Payapëtaneme rabaja pacuenia nacuaevetsivi exana. Eveta caenacua canacujitsia. Nexata nacuaevetsivi pijajivicuenia eveta pamonae jinavanapa pevetsinacuanëjava. Nexata bajarapanacuanë pevetsivi ayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Xua jamatabëitoroba pevetsinacuanëjava pejinavanapaevi petoexanaenexatsi, ajumesaëya itorobabiaba petoexanaenexatsi. \v 26 Pëtsa paxamë bajarapamonae cuenejëpaeya bajarapacuenia paexaname itsamonaejavabelia. Biji rajane ponë paxamëyajuvënënë jitsipa ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxita paxamëvecua, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba. \v 27 Ponë paxamëyajuvënënë jitsipa penaexanaenexa papecanamatacaitorobinënexa, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba. \v 28 Tsipaji rabaja xanë ata, Daxitajivi Pematapijinë atanë, apo patajopaenë jivi taneyavenonaenexa. Biji rajane xanë patajopajë tayavenonaenexa daxitajivi. Patajopajë tasivatëpaenexa jivi ayaibitsaëtoxaneto pibisiacuene pexanaeneconimi taneconimatamotsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaenëbeje, apo petaenëbeje, yabara pelivaisi \r (Mr 10.46-52; Lc 18.35-43) \p \v 29 Jesús, pijajivi yajava, pitsapa Jericó tomaravecua. Nexata jivi ayaibitsaëto pënaponatsi. \v 30 Panamutojava Jesús najetaruca, bajarapanamutojavata ecabeje bitso pitaxutotsëcënaenëbeje, apo petaenëbeje. Nexata bajaraponëbeje itsa jumetanebeje bajarapanamutua imoxoyo Jesús penajetarucaejava, vavajaibeje tsecae. \p —¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsecae pitaxutotsëcënaenëbeje. \p \v 31 Jivi picani jumeitavetatsibeje pemoyanexabeje tsecae. Itsiata biji bitsoyo orijibia vavajaibeje tsecae. \p —¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsecae Jesúsjavabelia. \p \v 32 Nexata Jesús muxunanucojopa. Junata pitaxutotsëcënaenëbeje. Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —¿Detsa xua pajitsipamebeje patacaexanaenexabeje? jai. \p \v 33 Nexata bajaraponëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia: \p —Jesús, pajitsipajëbeje pataitaxutoxanepanaejavabeje, jaibeje tsecae. \p \v 34 Nexata Jesús itaxutotsoniatane bajaraponëbeje. Jesús itaxutojayata bajaraponëbeje. Bajarajota caecuenia bajaraponëbeje itaxutoxanepanabeje baja. Nexata bajaraponëbeje Jesús pepëta naponabeje. \c 21 \s1 Pacuenia Jesús pata Jerusalén tomarata yabara pelivaisi \r (Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Jesús baja pijajivi barëimoxoyotanajetaruca Jerusaléntomara. Barëpata baja Betfagé tomarata. Patsutojumata nubena olivonaenë, bajarapatsutoyenepanata eca Betfagétomara. Nexata Betfagé tomarata Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia mapacueniaje: \p \v 2 —Paponarebeje mapatomarayo ecaliajejavabelia. Bajarajotalia, ajena papatsiaremeliabeje, pataenutsianamebeje burro pecëtanutsinëtsi, pexënatonëyo yajava. Paisinaenamebeje bajarapaburrobeje. Payamaëyacarenamëbeje tsane. \v 3 “¿Detsa xuajitsia burrobeje paisinamebeje?” itsa pacajaibeje tsane itsajivi, nexata pajumaitsimëbeje tsane: “Vajatuxanenë raja namatavenona. Aeconoxae raja icatsia canaviatsiarena,” pajamëbeje tsane, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 4 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profetanë bajayata tajëvelia yaquina Jesús pepatsijavanexa yabara Jerusalén tomarata. Jerusalén tomarata Jesús pepatsijavanexa yabara, profetanëmi bajayata peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 5 Pajumaitsimë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia: “Pataename pepo paneevetsinë paxamëjavaberena penajetarucaejava. Beveliajamatabëcuenenëcuenia najetarucaena. Pejanaburroyota yapatanajetarucaena,” pajamë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia, \m jai bajayata tajëvelia profetanëmi peyaquinaelivaisita Jerusalén tomarata Jesús pepatsijavanexa yabara. \p \v 6 Nexata Jesús pijajivitonëbeje liabeje. Jumecovënëtabeje pacuenia Jesús itorobatsibeje. \v 7 Yamaëya carenabeje burro, pexënatonëyo yajava. Nexata bajarapaburrobeje Jesús pijajivi tsijumajeba pijacama,” pajamë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia,\fig |src="CN01782B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 21.7-11" \fig* \m jai bajayata tajëvelia profetanëmi peyaisajumavelia penaxatabijavanë. Jesús yanajetaruca burrota. \v 8 Panamutuarena Jesús najetaruca, bajarapanamutuarena jivi ayaibitsaëtoxaneto, pijacamisajumavelia penaxatabijavanë, Jesús pevajënaeya namutua yerequejebapona. Itsamonae naemaxërananë, pebaxu yajava, ucubaba. Nexata namutua Jesús tsivajënaeitabëtsiaya jebaponatsi yaiyataeya pecopiapitsinexatsi. \v 9 Jesús penajetarucaejavata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pevajënaeya namataxainaeya najetarubena. Itsabitsaëtoxaneto Jesús pecovëya cotocaevanajetarubena. Daxita bajarapamonae vavajai tsanajetarubenae. Jumaitsi tsanajetarubenae: \p —¡Dioso yavenonaenatsi maponëje, pepo nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomo! ¡Dioso yavenonaenatsi maponë najetarucaje nacua pevetsinënexa Dioso pejamatabëcueneta! Nexata vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutatsi Diosojavabelia, jai tsanajetarubenae bajarapamonae. \p \v 10 Nexata Jesús itsa pata Jerusalén tomarata, daxita Jerusalén tomarapijivi jamatabëcuenenabenajaca. Nexata nayanijoba. \p —¿Detsa meta maponë najetarucaje? najai bajarapamonae. \p \v 11 Nexata jivi jumaitsi: \p —Jesús ra manajetarucaje, Diosojumepaebinë profetanë. Galilea nacuata peecaetomara, Nazaret tomarapijinë, jai bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús Jerusalén tomarata templobovecua pitsapaeyaexana pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, yabara pelivaisi \r (Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 12 Jesús itsa pata Jerusalén tomarata, joneya temploboyalia. Nexata templobota Jesús tane pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua. Nexata daxitaitsi: \p —Jesús ra manajetarucaje, Diosojumepaebinë profetanë. Galilea nacuata peecaetomara, Nazaret tom bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana templobovecua. Palata pecambiababiabivi ata pijamesanëmi Jesús topënëyorobajaraba. Ucucu pecanajetabiabivi ata penabiabijavanëminua topënëyorobajaraba. \p \v 13 Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota mapatemplobo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajabo raja jivi xanëjavaberena penavajëcaebo tsane,” jai Dioso pejumaitsijava Dioso pejumelivaisibaxutota. Itsiata baitsi jane paxamë yamaxëitojorobiaya panenacobetoxotsinexa panacaetuatabiabame mapabotaje, jai Jesús templobota pecanajetabiabivijavabelia. \p \v 14 Bajarajota templobota Jesús imoxoyorenatsi pitaxutotsëcënaevi, pejayujayunaevinua. Nexata Jesús bajarapamonae xanepanaeyaexana. \v 15 Templobota nubena sacerdotevi. Nubena judíovi pecujarubivinua. Bajarapamonae taenubena Jesús pitaxutoxanepanaeyaexanaejava pitaxutotsëcënaevi. Taenubenanua Jesús pexanepanaeyaexanaejava pejayujayunaevi. Jumetaenubenanua pejevaxi templobota pevavajaijavata pejumaitsijava Jesús yabara: “¡Dioso yavenonaenatsi maponëje, pepo nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomo!” pejaijava Jesús yabara. Bajaraxuata sacerdotevi baraanaepanatsi Jesús. Judíovi pecujarubivi ata baraanaepanatsi Jesús. \p \v 16 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Tsipaji apo jumetaemë mapapejevaxi xamë yabara pejumaitsaponaejavaje? ¿Apo necajumeitavetsi? jai. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Jãjã. Jumetaniji picani. Itsiata apo jumeitavetsinë. ¿Paxamë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto apo palebimë paneyapëtaenexa pacuenia tajëvelia jumaitsi xanë yabara bajarapapejevaxi pevavajaijavanexa? Dioso pejumaitsijava xanëjavaberena, tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: \q1 Pejevaxi, mitoapaenacuetoxi ata, naxëanaeyaexanaename penaxëanaejavata xamëjavaberena pecajumaitsinexa: “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” pecajainexa, \m jai Dioso pejumelivaisibaxutota xanëjavaberena Dioso pejumaitsijava. Bajaraxuata mapapejevaxije jumaitsi bajarapacuenia, jai Jesús sacerdotevijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \p \v 17 Nexata baja Jesús bajarapamonaevecua pona. Jerusalén tomaravecua pitsapa. Navialia Betania tomarayojavabelia. Nexata Jesús Betania tomarayota majita. \s1 Pacuenia Jesús bijataenuta higueranae piacuaijibixae yabara pelivaisi \r (Mr 11.12-14, 20-26) \p \v 18 Jesús pijajivi Betania tomarata pebarëmajitsicujinae, meravia pitsijavata, bajayacunua, Jesús pijajivi barëlia icatsia Jerusalén tomarabelia. Jesús nexata namutua penajetarucaejavata, piajani. \v 19 Jesús nexata taenuta higueranae namuto muxuneneta. Nexata Jesús imoxoyolia higueranae, pecuai itsa xaina, pexaenexa. Pecuai itsiata apo xainae higueranae. Ëpebaxu saya tsanucae. Bajaraxuata nexata Jesús jumaitsi higueranaejavabelia: \p —¡Xamë baja apo nacuaitsimë tsane! jai Jesús. \p Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bepijia higueranae tëpanajereca yatabutopaya. \v 20 Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajaraxua, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús pijajivi nayanijoba. \p —¿Detsa pacuenia maponae bepijia tëpanajerecaje? najai. \p \v 21 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae Dioso yabara: “Dioso nejumecovënëtsiana xua vajëtsianajë Diosojavabelia,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata paxamë ata pacacaëjëpaejitsipa paneexanaenexa pacuenia exanajë mapahigueranaejavabeliaje. Itsiata ëbajarapacuene paneexanaenexa, apo pacacaëjëpae tsipae. Pematatsënëa itsacuenejavanënua paneexanaenexa, pacacaëjëpaejitsipa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutojavabelia ataje: “Natixire majotavecuaje. Pucaxanetojavabelia jopare,” itsa pajamë tsipae, pacajumecovënëtsipa. Nexata mapatsuto ataje paneitorobicuenia pacajumecovënëtsipa. \v 22 Nexata daxitacuene xua pavajëtsianame Diosojavabelia, pasivajamatabëjumaitsimë tsane mapacueniaje: “Xua vajëtajë Diosojavabelia, pepacuene Dioso nejumecovënëtsiana,” pasivajamatabëjamë tsane. Nexata xua pavajëtsianame Diosojavabelia, Dioso pacajumecovënëtsiana, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa yabara pelivaisi \r (Mr 11.27-33; Lc 20.1-8) \p \v 23 Jesús junua temploboyalia. Nexata templobota Jesús jivi livaisi tsipaeba. Nexata templobota Jesús imoxoyorenatsi sacerdotevi, judíovi pijaancianovi yajava. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua, capitsapame mapatemplobopanabovecuaje? jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi. Itsa paxamë panejumecanaviatsianame, nexata xanë juya pacatsipaebianatsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene. \v 25 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi: \p —¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisi?” nacajai tsipae. \v 26 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata jivi belia nacabeyejebijitsipa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji raja Juanpijinë yabara daxitajivi sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi, judíovi pijaancianovi yajava. \p \v 27 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Apo payapëtaenë ponë Juanpijinë itorobatsi jivi pebautisabaponaenexa, jai. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene, jai Jesús. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba anijanëbeje pexënatobeje pexainaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 28 Jesús icatsia jumaitsi sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata: \p —Panejumecanaëjëtsianame palivaisi aeconoxae pacatsipaebijitsiatsi. Pebi xaina anijanëbeje pexënatobeje. Nexata pexënatojavabelia jumaitsi: “Taxënato, ajena netonacuenebianame tajauvabacabota,” jai pexënatojavabelia. \v 29 Nexata bajaraponë paxajavabelia jumaitsi: “¡Jume! ¡Apo jitsipaenë tanacuenebijava! jai. Itsiata xuacujinae bajaraponë icatsia najamatabëxaina. Nexata jamatabëjumaitsi: “Xanë baja rovia pibisiajamatabëcuene najamatabëxainajë. Nexata baja ponajë taxa tatonacuenebinexa,” jamatabëjai. Naropota baja penacuenebinë. \v 30 Bajaraxuacujinae pexënatobeje pexainaenë pona icatsia itsanë pexënatojavabelia. Bajaraponëjavabelia ata jumaitsi: “Taxënato, ajena netonacuenebianame tajauvabacabota,” jai pexënatojavabelia. Nexata jejai itajara pexënato. Itsiata apo ponae. \v 31 ¿Detsa ponë bajaraponëbejeyajuvënënë paxa jumecovënëta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Copiata ponë paxa itorobatsi, apo jejai ata, itsiata paxa tonacueneba, bajaraponë paxa jumecovënëta, jai. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajara pijinia itsane pamonae copabiana pibisiacuene pexanabiabijavami, pamonae najamatabëcuenepënëyorotsiana Diosojavabelia. Impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene petomatamoyanijobabiabivimi ata jonena Dioso pijanacuayabetsia itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Petiriavi palata pepitsinexa pevitota pibisiacuene pexanabiabivimi ata jonena Dioso pijanacuayabetsia itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia pibisiacuene pexanabiabijavamivecua. Itsiata baitsi jane paxamë apo pajonemë tsane. \v 32 Juanpijinë jivibautisabinë patajopa Dioso pejumelivaisi papecatsipaebinexa panenajamatabëcuene pënëyorotsinexa pibisiacuene paneexanabiabijavavecua. Itsiata paxamë apo pajumecovënëtsimë bajarapalivaisi. Itsiata bajarapalivaisi jumecovënëta impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene pematamoyanijobabiabivi. Petiriavi palata pepitsinexa pevitota pibisiacuene pexanabiabivimi ata jumecovënëta bajarapalivaisi. Paxamë patae atamë bajarapamonae pejumecovënëtsijava, itsiata apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë panejumecovënëtsinexa Dioso, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia exana piajamatabëcuenebejevi, itsanë pijauvabacabo petoevetsivi, yabara pelivaisi \r (Mr 12.1-12; Lc 20.9-19) \p \v 33 Icatsia Jesús jumaitsi sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata: \p —Xaniavaetsia panemuxunaevere mapalivaisije. Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae pijaira matatoyorotsia, ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavata, yacaranata. Bajarapayacaranatsijava athëbëabetsia apia jivitonë matatoxenetsia. Bajaraxuacujinae irata mëthë cueyeta. Nexata pecueyetsimëthëjavata exana uvacuaibarëmene pecayujucabiabijavanexa. Bajaraxuacujinae pijauvabacabo tuatuajëta exananuta piapiabotsia, penacuaitsimatacabi itsa tonaveretatsi, athëbëyo pevetabiabecaenexa pijauvabacabo. \p ’Nexata bajaraponë itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Uvabacabo pexainaenë jumaitsi petoevetsivitsijavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsatsianatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajë nacuayabelia pona. \v 34 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivi. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. \v 35 Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivi uvabacabo petoevetsivitsi totaicatsi. Caenë bajarapamonaeyajuvënënë toconibabiatsi. Itsanë pepacuene tobeyaxuabatsi. Itsanë ibotonëta totseconatsi. \v 36 Nexata uvabacabo pexainaenë icatsia itsabitsaëto pijajivi itorobalia. Bajara icatsia pacuenia exana uvabacabo pevetsivi. \p \v 37 ’Nexata uvabacabo pexainaenë itoroba icatsia pexënato jane baja. Uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “Netoyaiyataena meta taxënato,” jamatabëjai. \v 38 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi. \v 39 Nexata icatsia uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pënëyabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús. \p \v 40 Nexata bajarapalivaisi yabara Jesús yanijoba sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Jesús jumaitsi: \p —Uvabacabo pexainaenë itsa patsiarena, ¿de tsaeta xua exanaena uvabacabo petoevetsivitsijavabelia? jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 41 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Pijauvabacabo raeta pexainaenë apo itaxutotsoniatae tsane. Nexata verebiabiana bajarapamonaemi pibisiacuene pexanaevi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo. Nexata uvacuai penaveretsimatacabi bajarapamonae itsa nota, tsicobetsatsianatsi pacuenia baja tocaëjëtatsi uvabacabo pexainaenë perajutsinexatsi, jai bajarapamonae. \p \v 42 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje: \q1 Paiboto itsamonae boexanaevi naitaxutojematabuatsiana petsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsanë pitsiana. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia nayaëtsiana botabu daxita itsaibo matatoxenetsia. Vajatuxanenë Dioso raja exanaena bajarapacuene. Nexata bitso nacatsita pexaniacuene tsane bajarapacuene, \m jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara. \p ’Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, paxamë apo patanejumecovënëtsijavanexamë yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenexa yabara ata jumaitsi. \v 43 Nexata pacuenia uvabacabo pexainaenë icatsia itsamonae evetsiaexanaena, bajara pijinia pacuenia Dioso exanaena paxamëjavabelia. Xua picani Dioso pacaevetsiaexana, copiarucaena. Nexata juya itsamonae Dioso evetsiaexanaena bajaraxua, pamonae xaniavaetsia jumecovënëta Dioso pitorobicueniatsi. \v 44 Pamonae apo nejumecovënëtsi Dioso pexënatocuenenë, bajarapamonae bitso bejamatabëjiobi tsane apo tanejumecovënëtsixae. Pacuenia ibotojumata pefirapecaejivi, itsa tsapatecatsi, pevixae bitso yanabejiobita, bajara itsane. Pamonae naneconitsiaexanaenajë, bajarapamonae pepacuene naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia iboto pematacënëbinëtsi apo asaë, bajara itsane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 45 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, fariseovi yajava, itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jamatabëjumai tsenae: “Vaxaitsi yabara raeta jumaitsi,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. \v 46 Nexata picani bajarapamonae Jesús jamatabëvaetabatsi. Itsiata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Bajaraponë jivi tanetsi Diosojumepaebinëcuene. Nexata nacaitsacueniabijitsipa vaxaitsi itsa vaetabijitsipatsi maponëje,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. Bajaraxuata Jesús apo vaetabitsi. \c 22 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba penacasabifiesta pexanaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Lc 14.15-24) \p \v 1-2 Jesús icatsia livaisi tsipaeba sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Bajarapacuenia Jesús tsipaeba bajarapamonae peyapëtaenexa pacuenia itsamatacabi itsijitsia, pamatacabi Dioso pijajivi evetsiana. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Pepo nacuaevetsinë fiesta exana pexënato petonacasabifiestanexatsi. \v 3 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Pamonae baja tajëvelia junatajë, patsipaebare baja tanetopatsinexarena fiestanexa jane baja,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. Pijajivi baja nexata pona petsipaebinexa. Itsiata pejunatsivi apo jitsipae peponaejava. Nexata nacuaevetsinë pijajivi naviabarena petsipaebinexa pijatuxanenëjavabelia. \v 4 Nexata nacuaevetsinë itsamonae icatsia pijajivi itorobalia pesivaponaenexalia. Nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Pajumaitsimë tsane tajunatsivijavabelia: ‘Veretejeba rabaja panexaejavanexa. Beyaexana rabaja baca penasitsivi, becerro yajava. Daxita rabaja veretejeba panenabaninexa. Naxanitsia. Daxita pina paponaeremelia,’ pajamë tsane tajunatsivijavabelia,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. \v 5 Itsiata baitsi jane bajarapamonae icatsia sivaponae atalia, nacuaevetsinë pejunatsivi apo jejai. Pejunatsiviyajuvënënë itsanë pona pijapabianëjavabelia. Itsanë pijinia pona penavijatsinexa. \v 6 Itsamonae nacuaevetsinë pijajivi taicatsi. Bejiobiaexanatsi pibisiacuenia. Beyejebatsi baja belia. \v 7 Bajaraxuata nexata nacuaevetsinë bitso baraanaepana pejunatsivimijavabelia. Nexata nacuaevetsinë itorobalia vajabitsaëvi pebenexa pamonae tobeyejebatsi pijajivi. Itorobanua pijatomaranëmi ata petotajuitsinexa. \v 8 Bajaraxuacujinae nacuaevetsinë icatsia pijajivijavabelia jumaitsi: “Daxitacuene baja picani veretejebiaexanajë taxënato penacasabifiestanexa. Itsiata baitsi jane tajunatsivimi apo netopatsirena. \v 9 Paponaremelia pinijicallexanetonëjavabelia. Nexata daxita pamonae pacaxitajarabaponaename bajarapacallexanetonëjava, pajunataponaename taxënato penacasabifiestajavaberena pepatsinexa,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia. \v 10 Nexata nacuaevetsinë pijajivi ponalia. Najetarubena callexanetonëjava. Junatapona daxita pamonae caxitajarabapona. Junatapona piajamatabëcuenebejevi, pejamatabëcuenexanepanaevi ata. Nexata bajarapamonae barëpona fiesta pexanaebojavabelia. Nexata pabota fiesta exana, vënëca jivi. \p \v 11 ’Nexata nacuaevetsinë jonena bajarapaboyarena petaenexa petopatsivitsi. Daxita pamonae topatatsi, jumapata xua banaxataba itsa pona penacasabifiestajavabelia. Nexata nacuaevetsinë taenuta bajarajota itsanë, saicayaviriajava penaxatatsinë. Apo naxatatsi xua naxataba daxita. \v 12 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “¿Detsa xuajitsia najunuame apo nenaxatatsinë pacuenia daxita naxataba penacasabifiestajavaberena penajonevi?” jai nacuaevetsinë. Nexata bajaraponë moya nuca. \v 13 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi mesa pevetsivijavabelia: “Maponë pataxucëreje. Pacobecëre yajava. Paxuaremelia bopënëyabelia, pitaquirijavabelia. Bajarajotalia nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae,” jai nacuaevetsinë. \v 14 Pacuenia fiesta pexanaenë ayaibitsaëtoxaneto junatsi ata, caejiviyobeje saya topatatsi, bajara pijinia itsi Dioso pejunatsivi ata. Dioso picani ayaibitsaëtoxaneto junata pijajivinexa. Itsiata saya caejiviyobeje jumecovënëtatsi, jai Jesús sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. \s1 Pacuenia Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi impuestomatamo pematamotsijava yabara pelivaisi \r (Mr 12.13-17; Lc 20.20-26) \p \v 15 Fariseovi nacaetuata penabarëcuaicuaijainexa. Bajarapamonae najamatabëcuenejëpa Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobinexa. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, Jesús picani peneconitsinexatsi nacuaevetsinëjavabelia. \v 16 Nexata fariseovi itoroba pijajivi, Herodes pijajivi yajava, Jesúsjavabelia jamatacueneëjëbiaya livaisi peyanijobinexa. Nexata fariseovi pijajivi, Herodes pijajivi yajava, Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi: \p —Jesús, payapëtaniji cajena nexaniajaicuene, xua yabara tsipaebabiabame livaisianë. Pexaniajaicuene tsipaebabiabame pacuenia Dioso jitsipa jivi petojinavanapaenexatsi. Petuxanevi ata xamë apo cujunavimë. Apo auramë livaisi netsipaebabiabijava. Nexata daxitajivi najëpaeya livaisi tsipaebabiabame. \v 17 Panetsipaebare pacuenia najamatabëxainame mapacuene yabaraje. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia. \p \v 18 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Paneyamaxëitojorobivi, ¿detsa xuajitsia jamatabëcueneëjëbiaya paneyanijobame? \v 19 Panetsitajëre pitsipalatanëyota pamatamotabiabame impuestomatamo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p Nexata bajarapamonae Jesús tocaponarenatsi palatanëyo. \v 20 Jesús itsa tane bajarapapalatanëyo, nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Jipatsa mapitabaraje, pevënënua, ruca mapapalatanëyojumataje? jai Jesús. \p \v 21 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Romanonacua raja pepo pevetsinë pitabara, pevënënua, jai. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Nexata parajutabiabianame Romanonacua pepo pevetsinë pijajava. Parajutabiabianame pijinia saicaya Diosojavabelia Dioso pijajava, jai Jesús. \p \v 22 Nexata Jesús xaniavaetsia itsa jumecanaviata, bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata. Nexata baja copatatsi Jesús jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi. Naviaba baja bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba jivi petëpaecujinae icatsia piasaëjavanexa yabara pelivaisi \r (Mr 12.18-27; Lc 20.27-40) \p \v 23 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, icatsia apo asaë tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyorenatsi Jesús. Saduceovi Jesúsjavabelia jumaitsi mapacueniaje: \p \v 24 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, totëpatsi pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi. \v 25 Nexata jinavanapa ënacaemonae siete ponëbeje paxanëjavata. Pepo matapijinë copiaya nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva. Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. \v 26 Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajara icatsia ponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia tëpa daxita siete ponëmibeje nacaemonaemi, bajarapova pepitaponaevi. Itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. \v 27 Bajaraxuacujinae bajarapova ata tëpa baja. \v 28 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë bajarapamonaeyajuvënënë pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje nacaemonae pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia. \p \v 29 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia: \p —Paxamë saya pajamatëbëcuenenavëxaniabame. Paxamë raja apo payapëtaemë pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Apo payapëtaemënua pacuenia Dioso caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa. Bajaraxuata jamatabëcuenenavëxaniabiaya paneyanijobame: “¿Detsa ponë pitsiana bajarapova?” panejamë. \v 30 Pamatacabi raja petëpaevimi Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi, apo nacojiobi baja tsane. Bajarapamatacabita itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae nacojiobinejeva, jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. \v 31 Itsa pepacuene paxamë xaniavaetsia paneyanijobame paneyapëtaenexa Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexatsi petëpaevimi, nexata pacatsipaebianatsi. Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Dioso jumaitsi. Abraham baja pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Santiago ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Dioso jumaitsi Moiséspijinëjavabelia mapacueniaje: \v 32 “Xanë rabaja abaxë Abraham pijaDiosonë. Isaac ata pijaDiosonë. Jacob ata pijaDiosonë,” jai baja cajena Dioso bajayata petëpaevimi yabara. Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia, jai Jesús saduceovijavabelia. \p \v 33 Jivi ayaibitsaëtoxaneto itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava saduceovijavabelia, jivi bitso jamatabëcuenenabenajaca Jesús petsipaebilivaisi yabara. \s1 Palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia yabara pelivaisi \r (Mr 12.28-34) \p \v 34 Saduceovi Jesús peyanijobijumetsi, xaniavaetsia Jesús jumecanaviata. Nexata baja moya saduceovi. Nexata fariseovi itsa vënëtane saduceovijavabelia Jesús xaniavaetsia pejumecanaviatsijava, nexata fariseovi nacaetuata penabarëcuaicuaijainexa. Nexata fariseovi najumejaita pacuenia yanijobijitsia Jesúsjavabelia. \v 35 Nexata fariseoviyajuvënënë, judíovi pecujarubinë, Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya yanijoba. Jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p \v 36 —Jesús, ¿detsa palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia? jai. \p \v 37-38 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —Palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia, jumaitsi mapacueniaje: “Pasivamëre panijatuxanenë panijaDioso daxita panejamatabëëthëtojavavetsina, daxita panejamatabëcueneta ata, daxita panenajamatabëxainaesaëta ata,” jai. Bajarapalivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia. \v 39 Bajaraxuacujinae pecotocaevilivaisi, palivaisi bitso jivi bejumecovënëta, jumaitsi icatsia mapacueniaje: “Pasivamëre itsajivi ata pacuenia paxamë panijacuata panasivamë,” jai. Bajarapalivaisi ata jivi bitso bejumecovënëta. \v 40 Pajivi jumecovënëta bajarapalivaisibeje, Dioso baja tanetsi pejumecovënëtsijivicuene daxita Dioso pitorobilivaisianë. Nexata palivaisi ata bajayata Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi ata pejumecovënëtsijivicuene Dioso tanetsi. Diosojumepaebivimi profetavi ata palivaisianë bajayata tsipaeba, bajarapalivaisi ata pejumecovënëtsijivicuene Dioso tanetsi, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. \s1 Pacuenia Jesucristo yabara Davidpijinë bajayata tajëvelia: “Tajatuxanenë,” jai, yabara pelivaisi \r (Mr 12.35-37; Lc 20.41-44) \p \v 41 Fariseovi penacaetuatsijavata, fariseovijavabelia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi mapacueniaje: \p \v 42 —¿Detsa pacuenia pasivanajamatabëxainaename Cristo itsa patsianica? ¿Jipatsa pexënato tsane? nayabarajai Jesús pijacuata fariseovijavabelia. \p Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Davidpijinë pemomo tsane, jai. \p \v 43 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Pajamatabëcuenenavëxaniabame raja. Cristo raja Dioso pexënato. Bajayata Dioso pejumaitsijava Cristo yabara, Davidpijinë Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \p \v 44 Dioso jumaitsi tajatuxanenëjavabelia: \q1 “Ecare abaxë tacujuanenia. Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanaenatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia, \m jai bajayata tajëvelia Davidpijinë mapacueniaje Cristo yabara. \p \v 45 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo, Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena saicaya Cristo Dioso pexënato, nayabarajai Jesús pijacuata fariseovijavabelia fariseovi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene. \p \v 46 Nexata itsanë ata fariseoviyajuvënënë Jesús apo jumepitsitsi caejumeyo ata. Bajaraxuacujinae fariseovi, saduceovi ata, cujunava Jesúsjavabelia baja jamatabëcueneëjëbiaya livaisi peyanijobijava. \c 23 \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, bajarapamonae penaneconitsijava Diosojavabelia yabara pelivaisi \r (Mr 12.38-40; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 1 Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtojavabelia, pijajivijavabelia ata: \p \v 2 —Judíovi pecujarubivi, fariseovi ata, Dioso tocopatatsi jivi xaniavaetsia peyapëtaeyaexanaponaenexa pajamatabëcuenelivaisi xaina Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisimi. \v 3 Nexata pajumecovënëtsianame daxita pacuenia bajarapamonae pacatsipaebapona. Itsiata baitsi jane pëtsa paexaname pacuenia bajarapamonae exanavanapa. Tsipaji xua bajarapamonae pacaitaveta paxamë paneexanaeyaniva, bajaraxua itsiata bajarapamonae exanabiaba. \v 4 Palivaisianë ayapëbeje itsajivi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë pacatsipaebabiaba panejumecovënëtsinexa. Pamonae bajarapacuenia pacatsipaeba, itsanë ata bajarapamonaeyajuvënënë apo jamatabënajinae pexanaenexa bajarapacuenia. \v 5 Daxita xua bajarapamonae exana, exanabiaba saya jivi petaenexatsi. Bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Bajaraxua itsa exanaenatsi, jivi nacayaiyataena,” jamatabëjai tsabiabi. Bajarapamonae pitapata, pecofiata ata, becajonixicuenia pexanaejavaxita yacajonia cëbarubejebabiaba Diosojumelivaisi peyaquinaebaxutoxi. Bajarapamonae itsamonae matatoxenetsia piajumanavaitabënexa, piapiafleco pijanavatabuyalia cëbarubabiaba. Bajarapacuenia bitso jitsipabiaba pexanabiabinexa. \v 6 Bajarapamonae itsa najunatatsi fiestajavabelia penanabaninexa, nexata jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibota, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. \v 7 Bajarapamonae bitso jitsipabiaba jivi pebajacobinexatsi yaiyataeya callejava ata. “Patanecujarubinë,” pejaijavatsi ata, bitso jitsipabiaba, jai Jesús mapacueniaje fariseovi yabara, judíovi pecujarubivi ata yabara. \p \v 8 Icatsia Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata: \p —Pëtsa paxamë pajitsipame jivi papecajumaitsinexa paxamëjavabelia: “Patanecujarubinë,” papecajainexa. Tsipaji daxita paxamë bepanacaemonaemë Dioso panejumecovënëtsivixae. Xanë, caenënë Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa, panexainame patacacujarubinënexa. \v 9 Itsanë itsa pacacujaruba, “Axa,” pajamë pëtsa bajaraponëjavabelia. Tsipaji caenë paneaxa paxainame, ponë eca athëbëtatsia. \v 10 Pëtsa pajitsipame itsamonae papecajumaitsinexa: “Jivi pevetsinë,” papecajainexa. Tsipaji xanë, caenënë Cristonë, patacaevetsinë. \v 11 Ponë paxamëyajuvënënë pacavecuaayaijamatabëcuenenë, bajaraponë pacayavenonabiaba padaxitamë. \v 12 Pajivi daxitajivi matatoxenetsia pijacuata ayaijamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi itsamatacabi daxitajivivecua beveliajamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi. Pajivi pijinia daxitajivivecua pijacuata beveliajamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi itsamatacabi daxitajivi matatoxenetsia ayaijamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata. \p \v 13 Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: \p —¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Pacuenia bo babaupaxatata jivi pejoneyaniva, bajara bepacuenia paxamë paexaname. Itsamonae jitsipae ata pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia, apo pacopatsimë pejonenexa saicayalivaisi panecujarubixae. Paxamë ata apo pajitsipaemë panejonenexa Dioso pijanacuayabetsia. \p \v 14 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Yamaxëitojorobiaya pavecuanotabiabame pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaximi. Bajaraxuacujinae pinijicuenia itajara Diosojavabelia pavajëcabiabame. Itsiata pepo panexaniajaijamatabëcueneta apo pavajëcabiabimë Diosojavabelia. Bajarapacuenia pavajëcabiabame saya jivi papecataenexa Dioso itajara bitso bepanejumecovënëtsivi. Bajaraxuata bitso ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi. \p \v 15 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Palivaisi pacajinavanapame, caejivi ata panejumecovënëtsiaexanaenexa, papecacuenejëpaenexanua, ayaicuenia daxitajava jivi patsipaebarutame. Nexata pajivi pacajumecovënëta, bajarapajivi pevajënaeyabelia bitso naneconitapona Diosojavabelia. Nexata paxamë panejamatabëcueneta bajarapajivi paxamë matatoxenetsia bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi pexuabinexatsi infiernojavabelia. \p \v 16 ’¡Paxamë apo payapëtae atamë, Dioso pejumelivaisi jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacujarubabiabame itsamonae! Nexata paxamë panecujarubijamatabëcueneta bajarapamonae pananeconitsiaexaname Diosojavabelia. ¡Bajaraxuata ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Paxamë jivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “Pajivi itsanëjavabelia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi cajena templobo pevënëta,’ jai, apo itsacuene. Bajarapajivi pejumaitsicovëya apo exanae ata, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi. “Pajivi rajane itsanëjavabelia jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi cajena templobopijiorojavanë pevënëta,’ jai, bajara jane xua abeje. Nexata bajarapajivi exanae pejumaitsicovëya penaneconitsiyaniva Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi jivijavabelia. \v 17 Pajamatabëcuenenavëxaniabame raja saya bajarapacuenia itsa pajumaitsimë. Biji rajane templobo beyaiyatanetsi bajarapatemplobopijiorojavanë matatoxenetsia. Bajarapaorojavanë ata yaiyatanetsi. Tsipaji bajarapaorojavanë templobopijiorojavanë. \v 18 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabinua: “Pajivi itsanëjavabelia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi altarvënëjava pevënëta,’ jai, apo itsacuene. Bajarapajivi pejumaitsicovëya apo exanae ata, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi. “Pajivi rajane pejumexaniataenexatsi itsanëjavabelia jumaitsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi altarvënëjavajumata pebuatsiofrenda pevënëta,’ jai, bajara jane xua abeje. Nexata bajarapajivi pepacuene exanae pejumaitsicovëya penaneconitsiyaniva Diosojavabelia,” pajamë tsabiabinua jivijavabelia. \v 19 Paneamatabocotajavi, bepaneitatsëcënavanapaevinua panejamatabëëthëtota. Biji rajane beyaiyatanetsi altarvënëjava, bajarapaaltarvënëjavajumata pebuatsiofrenda matatoxenetsia. Bajarapaofrenda ata yaiyatanetsi. Tsipaji altarvënëjavajumata boca. \v 20 Pajivi jumaitsi: “Cajumaitsitsi altarvënëjava pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona bajarapaaltarvënëjavajumata pebocaeofrenda. \v 21 Pajivi pijinia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: “Cajumaitsitsi templobo pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona bajarapatemplobota peponaponaenë Dioso. \v 22 Pajivi pijinia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: “Cajumaitsitsi athëbëtatsia panacua pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona Dioso pijatrono. Caecuenia yajavavënëjonanua Dioso, ponë ecabiaba bajarapatronota pitorobabiabinexa pijajivi. \p \v 23 ’¡Paxamë jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Panenacanabijava diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Daxitaviria paneubijavaxi ata, diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Bajarapacuenia parajutabiabi atamë, apo pajumecovënëtsimë itsalivaisianë, Dioso papecatonajumecopatsilivaisianë, palivaisianë picani bitso Dioso pacatojitsipa panejumecovënëtsinexa. Bajarapalivaisianë picani pacaitoroba itsamonaejavabelia pexaniacuene panetoexanabiabinexa. Pacaitorobanua picani paneitaxutotsoniataeyabiabinexa itsamonae ata. Pacaitorobanua picani xaniavaetsia panenajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia picani bepaexanavanapame pacopatsinejevamë bajaraxua, ofrendacuenia panerajutabiabijava Diosojavabelia. \v 24 ¡Paxamë apo payapëtae atamë Dioso pejumelivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacujarubabiabame itsamonae! Palivaisianë Dioso najumecopata panejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë yajuvënëlivaisixi, saya beveliajamatabëcuenelivaisixi, pacaasaëmë tsavanapae. Palivaisianë picani Dioso bitso pacatojitsipa panejumecovënëtsinexa, caranata panamuxujematame. Nexata panecujarubivi panecujarubicuenia pexanavanapaexae, panecujarubivi ata naneconita Diosojavabelia pacuenia paxamë pananeconitame Diosojavabelia. \p \v 25 ¡Paxamë jivi paneyamaxëtojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! “Najamatabëcuenebijianaejitsipajë Diosojavabelia,” panejamatabëjaitsabiabixae, panecaxaevajënae panecaxaenëanë, taza ata, naniavelia paquiatabiabame xaniavaetsia panijasalinaicuenia. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Itsa caxaejitsipajë xaniavaetsia quiatsinejevanë, Diosojavabelia naneconitsipajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. Itsiata baitsi jane panejamatabëëthëtota bëpënëa panajamatabëxainabiabame pibisiacuene. Panajamatabëxainabiabame itsanë pecobecovë paneyacajërëtsinexa. Panajamatabëxainabiabamenua panexainaenexa ayaijava ëpaxamënexa. \v 26 Paxamë pafariseovimë, bepaneitaxutotsëcënaevi panejamatabëëthëtota. Pajivi quiata pecaxaenë, taza yajava, piaxuirajibinexa, copiaya xaniavaetsia quiata pënëvelia. Bajaraxuacujinae xaniavaetsia quiata pejumavelia. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata copiaya Dioso pacajamatabëcuenequiatsi paneajamatabëcuenexuirajibinexa. Nexata bajaraxuacujinae pacajamatabëcuenecaëjëpaena paneexanaenexa ëpexaniacuene pacuenia Dioso pacaitoroba. \p \v 27 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Itsajota jivimëthëanë bobena, jivimëthëanëjumavereca itsamonae caiquina peniojairata bajarapacuenia pitabëtsinexa. Itsiata baitsi jane bëpënëareca petëpaevimi petsabanaejava, pesi yajava, abeje. Bajaraxua apo jitsipaetsi vajajayatsinexa. Bajara pijinia paxamë ata Dioso patsitajamatabëcueneitsimë. \v 28 Itsamonae naniavelia itsa pacatane, pacatane bepapexaniajamatabëcuenevimë itajara. Itsiata baitsi jane panejamatabëëthëtota bëpënëa panajamatabëxainabiabame jivi paneyamaxëitojorobinexa. Itsajava ata pematatsënëa pibisiacuene paneexanaenexa, panajamatabëxainabiabame. \p \v 29 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, paxamë ata pijinia pafariseovimë, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Bajayata panijasalinaivi Diosojumepaebivimi profetavi beyejeba. Nexata mëthëca. Nexata mapamatacabitaje bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca bo paexanabiabame itabëtsiaya, jivi itsa tane, penajamatabënapitabiabinexa bajarapaprofetavimi. Pamonaemi ata bajayata tëpa, pamonae aneconijibia pejinavanapaevimi Dioso pitabarata, pemëthëanëjumavereca aeconoxae mapamatacabitaje itabëtsiaya parubabiabame itsacuenejavaxi. \v 30 Bajarapacuenia itabëtsiaya paneexanaecujinae, jivijavabelia pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Vajasalinaivimi bajayata pibisiacuene exana. Beyaxuababiaba profetavimi. Paxanë bajarapamatacabi pajinavanapae atanë tsipae, apo payavenonaenë tsipae bajarapamonaemi pebeyabiabijava profetavimi,” pajamë tsabiabi. \v 31 “Vajasalinaivimi beyaxuababiaba profetavimi,” panejaixae, panavajunupaebame papemomoxicuenemë bajayata pamonaemi beyaxuababiaba profetavimi. Bajarapamonaemi papemomoxixaemë, pacuenia bajarapamonaemi jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata pajamatabëcueneitsimë. \v 32 Paxamë ata papibisiajamatabëcuenevixaemë, xanë ata jamatabëpanebeyaxuabame. ¡Panebeyaxuare paneveretsinexa xua panijasalinaivimi taxuxuaba! \p \v 33 ¡Paxamë bitso pibisiacuene paneexanaevi! Pacuenia jomo rëcëpeca itsa tane petajuenajetarucaejava isoto, bajara paitsimë. Itsiata apo papanepaemë tsane infiernovecua panijaneconi yabara. \v 34 Paxamë picani pacatoitorobianatsi Diosojumepaebivi profetavi. Pacatoitorobianatsinua picani bitso Dioso pijacuene peyapëtaeyaexanaevitsi. Pacatoitorobianatsinua picani xanë talivaisi papecatsipaebivinexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae pabeyaxuabaponaename. Itsamonae cruzajavabelia pacobematabiaxuababiabianame. Itsamonae pajumatitibabeyabiabianame penaneconitsivi panejumaconitabiabimacata judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Itsamonae pabaraponabiabianame itsa tomaranëjavabelia ata panebejiobiaexanaenexa. \v 35 Bajarapacuenia nexata paxamë ayaineconi panatsixainaename Diosojavabelia. Daxita pamonae aneconijibia pejinavanapaevimi Dioso pitabarata, bajayata panijasalinaivimi beyaxuababiaba. Nexata bajarapaneconimi yajava paxamë pacatsijumajopaena. Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi, panijasalinaivimi pebeyaxuabaponaejava, taxuxuaba Abelpijinëta. Bajaraxuacujinae icatsia pevajënaeyabelia beyaxuabapona itsamonae ata, Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi. Nexata bexëajavaberena ata Berequíaspijinë pexënatomi, Zacaríaspijinë, panijasalinaivi beyaxuaba. Zacaríaspijinëmi panijasalinaivimi beyaxuaba templobopanabota, templobobeje altarvënëjavabeje tuatuajëta. \v 36 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita pamonaemi Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi, panijasalinaivimi beyaxuababiaba. Bajarapaneconimi yajava, paxamë aeconoxae panejinavanapaevi, pacatsijumajopaena Dioso papecananeconitsiaexanaenexa, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelianua. \s1 Pacuenia Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi yabara pelivaisi \r (Lc 13.34-35) \p \v 37 Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi. Jumaitsi pesivanuejavata mapacueniaje: \p —¡PaJerusalén tomarapijivimë, pabeyabiabame Diosojumepaebivimi profetavi! ¡Ibotonëta ata patseconabiabame bajarapacuenia panebeyaxuababiabinexa Diosojumelivaisi pecaponaevi paxamëjavaberena! ¡Pacuenia vacara banacoxicaetuata pecorofetobëxëpanaberena, bajara pijinia pacuenia xanë ata picani bitso jitsipabiabajë patacaetuatsinexa, patacacapanepaenexa picani panijaneconivecua! ¡Itsiata baitsi jane paxamë apo pajejamë cajena! \v 38 Panejumetaema. Dioso rabaja pacacopata papecaevetabiabijavami. Nexata baja panijatemplobota Dioso apo ponaponae. \v 39 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë rabaja apo panetaemë tsane matavëjëa. Matapania itsa panejumecovënëtsianame Cristonëcuenenë, Dioso taneitorobinëtsica, icatsia panetaename. Itsa panesivajamatabëjumaitsimënua tsane: “Dioso, bitso yavenonare maponë najetarucaje, nejamatabëcueneta penajetarucaenë,” itsa panesivajamatabëjamë tsane xanë yabara, nexata jane baja icatsia panetaename itsa patsianicajë, jai Jesús mapacueniaje najamatabëxainaeya pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi. \c 24 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tajëvelia tsipaeba itsamatacabi itsanacuapijivi templobo pexuabijavanexatsica yabara pelivaisi \r (Mr 13.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Jesús pitsaparena temploboverena. Itsa baja Jesús vecuaponaejitsia templobo, pijajivi imoxorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, templobo nataema pemuxuneneta penaeboxanetonë ata, jai. \p \v 2 Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba itsamatacabi itsanacuapijivi bajarapaboxanetonëmi pepenetsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita raja paboxanetonë pataneme, bajarapaboxanetonëmi itsamatacabi itsanacuapijivi penetsianica irabetsica. Nexata paibotonë catsanaruba mapaboxanetonëtaje, itsaiboto ata pejumavereca apo bocae tsane, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia itsijitsia Jerusalén tomarata, daxitanacuanëjava ata, mapanacua pecopiarucaevajënaeje yabara pelivaisi \r (Mr 13.3-23; Lc 21.7-24; Lc 17.22-24) \p \v 3 Jesús eca petsutojumata, patsutojumata olivonaenë apaaxayo. Jesús itsa eca petsutojumata, nexata pijajivi pijaepatojavata imoxoyorenatsi peyanijobinexatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, pajitsipajë patanetsipaebinexamë patayapëtaenexa paepatota copiapatsijitsia xua vajunupaebame. ¿Detsa peneta pitsicuene pataenajë icatsia itsa patsijitsiamëtsica? ¿Detsa peneta pitsicuene pataenajë mapanacua ata itsa vereverecaejitsiaje? jai Jesús pijajivi. \p \v 4 Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xania panayajivitaename. Pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa. \v 5 Tsipaji raja peyamaxëitojorobivinexa, ayaibitsaëto patsiana bexanë itajara tsane. Bajarapamonae najumetsënëtsiaya jumai tsane: “Xanë raja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” jai tsane. Bajarapamonae jivi ayaibitsaëto yamaxëitojorobiana. \v 6 Vajabitsaë pexanaejava imoxoyonacuanëjava, tajënacuanëjava ata, pavënëlivaisitaename. Itsiata pëtsa pajunavame. Bajara peneta itsane mapanacua pevereverecaevajënaeje. Itsiata baitsi jane bepijia bajarapamatacabi mapanacuaje abaxë apo vereverecajuni tsane. \v 7 Mapanacuaje pevereverecaevajënaeje peneta copiaya itsaviriavi nabena itsaviriavijavabelia. Itsanacuanëpijivi pijinia nabena itsanacuanëpijivijavabelia. Ayaijaniboxaneto najetarucaena itsanacuanëjava. Vitanecuene ata najetarucaena itsanacuanëjava. Ira najëabiana ayaicuenia itsanacuanëjava. \v 8 Daxita bajarapacuene itsa pataename, saya abaxë taxuxuabaponaena piayaicuene, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 9 Icatsia Jesús taxëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Nexata paxamë pacacaponaena nacuaevetsivijavabelia papecabejiobiaexanaenexa. Nexata pacabeyejebiana. Daxitanacuanëpijivi pacaitoya tsabiabi tsane patajajivixaemë. \v 10 Nexata bajarapamatacabita jivi ayaibitsaëto navecuacopabiana tanejumecovënëtsijava. Namataenetsia naitoya tsane. Namataenetsia nacanajetsiana nacuaevetsivi pecobeyabelia. \v 11 Nexata ayaibitsaëto najetarubenaena jivi petsipaebaponaevinexa saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. BeDiosojumelivaisipaebivicuenia tsipaebaponaena. Bajarapamonae yamaxëitojorobiana jivi ayaibitsaëtoxaneto. \v 12 Jivi pibisiacuene pexanavanapaevi, pevajënaeyabelia ayaibitsaëtoxaneto tsaponae tsane. Nexata ayaibitsaëto Dioso pejumecovënëtsivi, namataenetsia penaasivajava vereverecaponaena. \v 13 Itsiata pajivi ajamatabëcuenesaë tsane Dioso pejumecovënëtsijava petëpaejavabelianexa, bajarapajivi Dioso capanepaenatsi. \v 14 Itsamonae daxita nacuanëjava tsipaebiana jivi peyapëtaenexa imoxoyo baja pevajënae Dioso pijajivi pecapanepaejavanexa. Bajaraxuacujinae jane baja mapanacua vereverecaenaje, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 15-16 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Diosojumepaebinëmi profeta Danielpijinë piayaicuene tajëvelia pevajunupaebilivaisi bajayata yaquina. Xua panijatomaranëmi vereverecaeyaexanaejitsiatsi, bajaraxua pelivaisi yaquina. (Pajivi lebiana mapalivaisije, yapëtaena papiayaicuene vajunupaeba mapalivaisitaje.) Nexata paxamë itsa pataename bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, nexata Judea nacuata pejinavanapaevi pëtsa nubena. Naxanitsiayo rëcëpecaena petsutonëjavabelia. \v 17 Pajivi pijabojumata athëbëyo ecaya, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bajarapajivi perunaecujinaetsica, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa joneya pijaboyalia pejutsinexa pecobecovë. \v 18 Pajivi pijinia nacuenebaponapona pijapabita, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa naviata pijaboyabelia pejutsinexa penaxatabijava. \v 19 ¡Papetiriavi penacueto yacotajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! ¡Bitso nabejiobitsiaya jinavanapaena! ¡Papetiriavi ata mitoapaenacuetoxi isajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! \v 20 Bajaraxuata tajëvelia Diosojavabelia pavajëcare piayapëbejematacabita papecatocopiapatsiyaniva bajarapapiayaicuene. Nexata pamatacabi parëcëpecaename, pexaniamatacabi Dioso pacatocopatsiana bitso nabejiobitsiaya paneponaeyaniva. Pavajëcarenua penacueraevetsimatacabita bajarapapiayaicuene papecatocopiapatsiyaniva, nexata papecatoayapëbejeyaniva. \v 21 Tsipaji raja bajarapamatacabi bitso jivi bejiobi tsane. Pabejiobicuene abaxë jivi caeto ata apo tae Dioso nacua pexanaecujinae, bajarapabejiobicuene taena. Bajaraxuacujinae icatsia itsamonae bejiobiaexanae atatsi tsane, itsiata bajarapacuenia bitso apo bejiobiaexanaetsi tsane. \v 22 Dioso epatua yatuucutsiana jivi bitso nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa bitso jivi nabejiobitsia pejinavanapaeyaniva. Dioso epatua itsa apo yatuucutsi tsipae bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, caejivi ata apo asaë tsipae. Itsiata baitsi jane Dioso piasivaxae pijajivi, pitapetsivi, Dioso epatua yatuucutsiana bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia mapanacuataje. \p \v 23 Icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Nexata itsajivi yamaxëitojorobiaya itsa pacajumaitsi tsane: “Pataema. Mara Cristo nucaje,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. Itsa pacajumaitsinua tsane: “Bajarajota nuca Cristo,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. \v 24 Itsamonae jumai tsane: “Xanë raja Cristonë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Itsamonae jumai tsane: “Diosojumepaebinënë raja, profetanënë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Bajarapamonae itajara exanaena pinijicuene pexanaejavanë peyamaxëitojorobinexa saya jivi. Nexata bajarapacuenia itsamonae yamaxëitojorobaponaenatsi. Itsiata pamonae pepacuene Dioso pijajivi, Dioso pitapetsivitsi, bajarapamonae apo yamaxëitojorobi tsanetsi. \v 25 Tajëvelia rabaja maje pacatsipaebatsije. \v 26 Nexata itsamonae itsa pacajumai tsane: “Cristo raja ponapona petusato nacuatalia. Naxanitsia. Panataename,” itsa pacajai tsane, pëtsa paponaremelia. Itsa pacajumaitsinua tsane: “Cristo raja ponapona mapaënëyatuucutsibotaje. Naxanitsia. Panataename,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame. \v 27 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Yamaxë itsa nivejai tsajuni athëbëvetsica, caecuenia jivi bacotiatane daxitajava. Bajara pijinia peneta pacuenia daxitanacuanëpijivi caecuenia netaena pamatacabi patsianicajë xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. \v 28 Payapëtaneme rabaja mapacuene ataje. Quequeremonae bepijia bayapëtane itsajota petuxutsaebinë boca. Nexata bajarajota bepijia banacaetuana. Bajara pijinia pacuenia daxitanacuanëpijivi tajajivi bepijia yapëtaena tapatsijavatsica. Nexata bepijia nacaetuanaena xanëjavaberena, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica petëpaecujinae yabara pelivaisi \r (Mr 13.24-37; Lc 21.25-33; 17.26-30, 34-36) \p \v 29 Jesús tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xanë tapatsivajënaetsica jivi taena pecujunavicuene. Jivi nabejiobitsiaya jinavanapaena. Nexata jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabicujinae, matacabipijijuameto aitaquiri tsane. Meravipijijuameto ata aitaquiri tsane. Tulupu ata othopaenica irabetsica. Daxitacuene, xua rubena athëbëtatsia, najëabiana. Xaniavaetsia apo rubenae tsane. \v 30 Bajaraxuacujinae jane baja xanë athëbëvetsica najetarucaenajë, Daxitajivi Pematapijinënë. Nexata daxitaviriavi mapanacuapijivi natsinuena pecajunavi pijaneconi yabara. Nexata bajarapaepatota, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jivi netaena athëbëvetsica itarërëbota tanajetarucaejava. Patsianicajë daxitacuene taevetsinexa. Tanivenivenaecotia yajavapatsianicajë. \v 31 Bajaraxuacujinae trompeta itsa najumetsiana ayaijumeta, itorobianajë tajaángelevi. Angelevi daxitanacuanëjavaverena xanëjavaberena netocaetuatsiana tajajivi, pamonae Dioso pitapetsivitsi, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. \p \v 32 Jesús icatsia tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pacanaëjëre pacuenia itsi higueranae. Itsa maxëranajuva, nexata pejanabaxu pitsapa. Nexata bajarapacuenia payapëtaneme vai baja imoxoyo pevajënae pejonenexa. \v 33 Bajara pijinia pacuenia peneta itsa pataename pecopiapatsijava xua tajëvelia vajunupaebajë, nexata payapëtaename imoxoyo baja tavajënae tsane tapatsijavanexatsica. \v 34 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pitsijamatabëcuenevi aeconoxae mapamatacabitaje jinavanapa, bajarapitsijamatabëcuenevi abaxë, bexëajavabelia ata, apo vereverecae tsane. Matapania xua tajëvelia vajunupaebajë itsa baja copiapatsiana, bajarapamonae jane baja vereverecaena. \v 35 “Itaboxo, ira yajava, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa,” jamatabëjai ata tsane itsamonae, itsiata jamatabëcuenenavëxaniabiana. Tsipaji jemata itaboxo, ira yajava, vereverecaena. Nexata palivaisi pacatsipaebatsi, apo najumetsënëtsinë tsane. Nexata xua tajëvelia vajunupaebajë, pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsinë, daxita bajaraxua copiapatsiana, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 36 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsajivi ata apo yapëtae pamatacabita, paepatota ata, copiapatsijitsia daxita xua tajëvelia vajunupaebajë. Athëbëpijivi ata, ángelevi, apo yapëtae. Xanë, Dioso pexënato atanë, apo yapëtaenë. Caenë taxa Dioso yapëtane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 37 Jesús icatsia tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pacuenia bajayata jemata itsi pamatacabi Noépijinë ponapona, bajara icatsia jemata itsane pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patsianicajë. \v 38 Pamatacabi Noépijinë ponapona ira pebubutsivajënaeya, jivi picani xaniavaetsia jamatejema pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Nacojiobapona itsamonae. Itsamonae pexënatoyonë pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae jamatejema saya jinavanapa. Nexata bajarapamatacabi Noépijinë ëpijamonae pinijibarcoxanetojavabelia barëjunua. \v 39 Daxitajivi abaxë itsiata apo yapëtae paepatota tocopiapatsijitsiatsi peyabubutsijavanexatsi. Nexata itsajivi ata yapëtaenejeva jemata ayaiemaxaneto itsa jopa ira pebubutsinexa, yapëtane jane baja. Bajarapamatacabi bubuna daxitajivi. Bajara pijinia pacuenia itsajivi ata yapëtaenejeva xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tapatsijavanexatsica, jemata patsianicajë. \v 40 Nexata bajarapamatacabita anijanëbeje najuanacuenebanucaenabeje pabita. Itsanë tanejumecovënëtsinë tsane. Itsanë apo tanejumecovënëtsinë tsane. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsinë copatanutsianatsi. \v 41 Bajara pijinia itsane petirivabeje ata. Najuacuabanucaenabeje caejavata. Nexata tanejumecovënëtsiva pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsiva copatanutsianatsi. \p \v 42 Nexata nejamatabëcueneevetsiaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji raja apo panevajënaeyapëtaemë tsane paepatota xanë panijatuxanenënë icatsia patsijitsianëtsica. \v 43 Pacanaëjëre mapacueneje. Bo pexainaenë itsa yapëtaejitsipa paepatota meravi pijaboyaberena patsijitsia pecobecovë petonacobetoxotsinënexatsi, nexata naëcotsiaya vajënaeevetsipa. Apo copatsi tsipae pijaboyaberena petojoneyanivatsi penacobetoxotsinënexa. \v 44 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, paepatota apo panejamatabënajinaemë tapatsijavanexatsica, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. \s1 Pacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Lc 12.41-48) \p \v 45 Jesús livaisi tsipaeba pijajivijavabelia petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia. Bajarapacuenia pijajivijavabelia tsipaeba copiaevetsiaya petonacuenebavanapaenexatsi icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Petuxanenë pijajivitonë, ponë xaniavaetsia pijatuxanenë pecovëta tonacuenebaponaponaena, majamatabëcueneitsi tsaneje. Bajaraponë itsajamatabëcuene xainaenejeva, copiaevetaponaponaena pijatuxanenë pepatsijavabelianexa. Bajaraponë pijatuxanenë pijajivi pecovëta toevetaponaponaena piabatabiabinexa pexaejava caematacabi canacujitsia pacuenia pijatuxanenë itorobatsi. \v 46 Bajaraponë bitso barëya tsane pamatacabi pijatuxanenë patsiana, xaniavaetsia pijajivi petoevetaponaponaexae pecovëta. \v 47 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë xaniavaetsia tonacuenebiana pijatuxanenë pecovëta, bajaraponë evetsiaexanaenatsi daxita xua xaina pijatuxanenë. \v 48 Itsa bajaraponë piajamatabëcuenebejenë tsipae, nexata pijatuxanenë pecovëta jamatabëjumaitsi tsipae: “Tajatuxanenë ajibi tsarucae tsane bajayajebi,” jamatabëjai tsipae. \v 49 Nexata toconibabeyabiabijitsipa pijatuxanenë pijajivi. Ayaijava xaeyabiabijitsipa. Naapaeyabiabijitsipanua piaitajibivita. \v 50 Nexata itsajota apo jamatabënajinae tsipae pijatuxanenë pepatsijavanexa, patsipa pijatuxanenë. \v 51 Nexata bajaraponë ayaicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi pijatuxanenë. Pacuenia jivi peyamaxëitojorobabiabivi, Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi, bajarapacuenia pijatuxanenë naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata natsinuejitsipa. Navonosinijitsipanua bitso penavixaetaexae, jai Jesús pijajivijavabelia petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia petsipaebijavata. \p Bajarapacuenia Jesús tsipaeba pijajivi xaniavaetsia pecopiaevetavanapaenexatsi Jesús icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. \c 25 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi livaisi tsipaeba diez papejanavabeje pijalámparabëxi pecaponaevi pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 1 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pamatacabi icatsia patsianicajë, tajajivi peyapëtaexae tapatsijavanexatsica, jamatabëcueneaitavaya necopiaevetavanapaena. Itsamonae tajajivi yapëtae ata tapatsijavanexatsica, itsiata jamatabëcueneaitavaya apo necopiaevetavanapae tsane. Bajarapacuene yabara pacatsipaebianatsi mapalivaisije. Diez papejanavabeje yapëtane itsava pejanava penacasabijavanexa. Nexata diez papejanavabeje pijalámparabëxi, caeva canacujitsia, xaniavaeta penaponaenexa. Nexata capona pijalámparabëxi pabojavabelia eca penacasabivanexa. Bajarajota vajënaeevetsijitsia pepatsijava penacasabinënexa. Nexata itsa ponabeje penacasabijivibejenexa, bajarapapejanavi penaponaenexa bajarapajivibeje pepëta penacasabifiestajavabelia. \v 2-4 Bajarapamonaeyajuvënëvi, cinco povabeje, yapëtae ata picani petsicaponaejavanexa aceiteranë pijalámparabëxinexa, itsiata apo tsicaponae itsa tovereverecatsi aceitera peepatsinexa icatsia pijalámparabëxijavabelia. Cinco pijinia povabeje peyapëtaexae petsicaponaejavanexa aceiteranë pijalámparabëxinexa, tsicapona. \v 5 Nexata bajarapapetiriavi itayotena pijalámparabëxita. Bajayajebi picani vajënaeevetena penacasabinënexa pepatsijava. Nexata pijalámparabëxita paaceiteranë capona, tovereverecaponatsi baja. Tsipaji penacasabinënexa abaxë cuenenajemata pepatsinexa. Nexata baja daxita bajarapapetiriavi belia itamajitsipana. Nexata baja majita. \v 6 Bajaraxuacujinae ayaimeravi tuatuajëta jumetane pevavajaijava. “¡Najetaruca rajane baja penacasabinënexa! ¡Papitsaparemena jane baja panecopiapitsinexa!” pejaijava jumetane. \v 7 Nexata daxita bajarapapetiriavi nonobapuna pecopiapitsinexa jane baja. Papetiriavi aceiteranë tsicapona, epaca pijalámparabëxijavabelia. Caeva canacujitsia pijalámparabëxi ayaicotia exana. \v 8 Nexata papetiriavi apo tsicaponae aceiteranë, jumaitsi aceiteranë petsicaponaevijavabelia mapacueniaje: “Panenarajure tsiquirijavaxi aceiteraxi. Tsipaji patajalámparabëxi panetoitacaëcaënapona,” jai bajarapamonae. \v 9 Itsiata aceiteranë petsicaponaevi jumaitsi: “Jume. Apo caëjëpae. Paxanë ata meta apo panetocaëjëpae tsipae. Paponaremelia. Panijacuata pacomuare itsajotalia canajetabiaba aceiteranë,” jai aceiteranë petsicaponaevi pijalámparabëxinexa. \v 10 Nexata papetiriavi aceiteranë apo tsicaponae pijalámparabëxinexa, ponalia aceiteranë pecomuacaenexa. Nexata pecovëta penacasabinënexa patanajetaruca. Nexata papetiriavi aceiteranë tsicapona pijalámparabëxinexa, napona baja penacasabifiestanexa pexanaebojavabelia. Pejonecujinaelia baupaxatata. \v 11 Bajaraxuacujinae aceiteranë pijalámparabëxi petsicomuacaevi pata. Nexata bajarapapetiriavi jumaitsi penacasabinënexajavabelia: “¡Panetobaupare! ¡Panetobaupare! jai tsanubenae bojumavelia. \v 12 Nexata penacasabinënexa jumaitsi: “Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë,” jai bajarapapetiriavijavabelia, jai Jesús mapalivaisije pijajivijavabelia. \p \v 13 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacuenia cinco povabeje peyapëtaexae, aceiteranë tsicapona pijalámparabëxinexa, bajara pijinia pacuenia paxamë ata paneyapëtaexae, jamatabëcueneaitavaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji apo payapëtaemë tsane pamatacabita, paepatota ata, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia patsijitsianëtsica, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi livaisi tsipaeba pijapalata pijajivi pevetsiaexanaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Lc 19.11-27) \p \v 14 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Tacovëta patajajivimë, itsamonae ata, pamonae tajajivi, panetonacuenebianame. Nexata pamatacabi icatsia patsianicajë, pacuenia pacasivanajamatabëxainaejitsiatsi, aeconoxae pacatsipaebianatsi. Pacatsipaebianatsi comparacióncuenia mapacueniaje. Petuxanenë itsa ponaejitsia tajënacuayabelia, junata pijajivi. Evetsiaexana pijapalata petoevetsinexatsi pecovëta. \p \v 15 Caenë canacujitsia evetsiaexanapona petocanacuenebinexatsi pecovëta pacuenia bajarapamonae caëjëpatsi. Nexata petuxanenë pijinia evetsiaexana cinco mil ponëbeje pepovi, bitso penamatamotsivi. Itsanë pijinia evetsiaexana dos mil ponëbeje. Itsanë pijinia evetsiaexana mil ponëbeje. Bajaraxuacujinae petuxanenë pona tajënacuayabelia. \p \v 16 Nexata jane baja ponë evetsiaexana cinco mil ponëbeje, canacueneba jane baja pecovëta bajarapapalata. Nexata pematatsënëa topitsapatsi icatsia itsacinco mil ponëbeje. Nexata baja daxitata diez mil ponëbeje caejavata. \v 17 Bajara pijinia pacuenia itsanë canacueneba dos mil ponëbeje. Nexata pematatsënëa topitsapatsi icatsia itsados mil ponëbeje. \v 18 Itsiata baitsi jane ponë toeveta mil ponëbeje, pona pematayatsinexa pijatuxanenë pijapalata. Matayatsia mëthëteta irata. \p \v 19 Bexëa nexata najetaruca petuxanenë. Junata pijajivi peyapëtaenexa pacuenia toevetatsi pecovëta pijapalata. \v 20 Copiaya pata ponë cinco mil ponëbeje evetsiaexanatsi. Nexata bajaraponë tocanaviata pijatuxanenëjavabelia diez mil ponëbeje. Jumaitsi bajaraponë pijatuxanenëjavabelia: “Nevetsiaexaname cinco mil ponëbeje tacatoevetsinexa. Bajara macatocanaviatatsi bajarapapalataje. Catocanaviatatsi yajava icatsia itsacinco mil ponëbeje, xua nacanabajë bajarapapalatata,” jai bajaraponë pijatuxanenëjavabelia. \v 21 Nexata petuxanenë jumaitsi: “Xanepana rabaja. Xaniavaetsia netoevetaponaponame. Itsajamatabëcuene apo najamatabëxainaemë. Tsiquirijavayo ata xaniavaetsia netoevetame. Nexata aeconoxae caevetsiaexanaenatsi pematatsënëa ayaijava. Jonemena xanëjavaberena barëyaya neponaponaenexa xanëjavata,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia. \v 22 Bajaraxuacujinae pata ponë dos mil ponëbeje evetsiaexanatsi. Nexata bajaraponë jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Nevetsiaexaname dos mil ponëbeje tacatoevetsinexa. Bajara macatocanaviatatsi bajarapapalataje. Catocanaviatatsi yajava icatsia itsados mil ponëbeje, xua nacanabajë bajarapapalatata,” jai bajaraponë pijatuxanenëjavabelia. \v 23 Nexata petuxanenë jumaitsi: “Xanepana rabaja. Xaniavaetsia netoevetaponaponame. Itsajamatabëcuene apo najamatabëxainaemë. Tsiquirijavayo ata xaniavaetsia netoevetame. Nexata aeconoxae caevetsiaexanaenatsi pematatsënëa ayaijava. Jonemena xanëjavaberena barëyaya neponaponaenexa xanëjavata,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia. \v 24 Icatsia pata ponë evetsiaexana mil ponëbeje. Bajaraponë jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Cacueneyapëtanetsi. Xamë nijajivi apo itaxutobejiobiataeyabiabimë. Xamë nijajivi ubiaexanabiabame neubiaexanabiabijava nexata bajarapamonae pejamatabëcueneta ayaijava palata pecatopitsapaenexa. Bajara pijinia pacuenia xanë ata nevecuapitsipame xua nacanabijitsipajë nijapalatata itsa canacuenebijitsipajë. \v 25 Bajaraxuata junavajë. Ponajë irata tamatayatsiamëthëtetsinexa nijapalata. Bajara manijapalata catocanaviatatsije,” jai bajaraponë pijatuxanenëjavabelia. \v 26 Nexata petuxanenë jumaitsi: “Tajajivitonë atamë, itsiata ajamatabëcuenebejemë. Afaetabimënua. Xamë baja cajena yapëtaneme tajajivi taubiaexanabiabijava, taubiaexanabiabijava nexata bajarapamonae pejamatabëcueneta ayaijava palata tanetopitsapaenexa. \v 27 Bajaraxuata xanepanaejitsipa itsa netocanacuenebiaexanaejitsipame tajapalata banco pevetsivijavabelia. Nexata aeconoxae banco pevetsivi tajapalata pecacovaetsijamatabëcuene netocanaviatsipa tajapalata pematatsënëa,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia. \p \v 28 Nexata petuxanenë jumaitsi bajarajota penubenaevijavabelia: “Pavecuapire bajarapamil ponëbeje. Nexata juya parajure ponëjavabelia xaina diez mil ponëbeje. Tsipaji bajaraponë caëjëpatsi tanetoevetsinexa pematatsënëa. \v 29 Tsipaji pajivi ayaijava baja xaina, pematatsënëa icatsia itsajava rajutsianatsi. Nexata xainaena ayaijava. Itsiata pajivi tsiquirijavayo xaina, bajarapajivi pijatsiquirijavayomi vecuapitsianatsi. \v 30 Maponë tajajivitonëje, itsacuenejavayonexa ata, apo netoxanepanae. Paxuabaremelia pitaquirijavabelia. Bajarajota natsinuena. Navonosiniananua bitso penavixaetaexae,” jai petuxanenë, jai Jesús comparacióncuenia pijajivijavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi pamonae pijaneconi pexainaevi Jesús penaneconitsiaexanaenexa pamatacabi icatsia patsianica. \s1 Pacuenia Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi yabara pelivaisi \p \v 31 Jesús tajëvelia navajunupaeba pacuenia itsamatacabi exanaejitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia itsa najetarucaenajë daxitanacua taevetsinexa, ángelevi nematatoyoronaeya yajavanajetarucaenajë. Nexata ecaenajë tajapenivenivenaetronovënëjavata. \v 32-33 Nexata daxitanacuanëpijivi caetuatsianatsi taitabarata. Tsataponaenajë bajarapamonae. Oveja pevetsinë ovejavecua chivo saicaya tsatapona. Nexata oveja pevetsinë petsavenonenia chivo nubenaeyaexana. Pecujuanenia pijinia oveja nubenaeyaexana. Bajara pijinia pacuenia xanë tsataponaenajë Dioso apo pejumecovënëtsivi, Dioso pejumecovënëtsivivecua. Dioso apo pejumecovënëtsivi tatsavenonenia nubenaeyaexanaenajë. Dioso pijinia pejumecovënëtsivi tacujuanenia nubenaeyaexanaenajë. \v 34 Nexata jumaitsinë tsane tacujuanenia penubenaevijavabelia, Dioso pejumecovënëtsivi: “Naxanitsia. Paxamë taxa papecaitaxutotsoniataevi. Payajavajinavanapaename taxa pijanacuatatsia, itsajotatsia pacatoxaniavaeta tajëvelia. Dioso pacatoxaniavaeta nacua pexanaejavaveliacujinae. \v 35 Itsa tajani, paxamë taxaejava panerajutame. Itsa mera jitsipajë, panerajutame mera. Itsanacuaverena itsa patajë, panecopiapitame xaniavaetsia. \v 36 Itsa ajibi bitso tanaxatatsijava, panerajutame tanaxatatsijavanexa. Itsa avitanenë, papatame patanevetsinexamë. Itsa neeta penaneconitsivi pejebabiabibota, papatame patanetaenexamë,” janë tsane tacujuanenia penubenaevijavabelia. \v 37 Nexata bajarapamonae nejumai tsane: “Tajatuxanenë, ¿detsa pacujinae niajanijavata patajacarajutsi nexaejava?” nejai tsane. ¿Detsa pacujinae mera nejitsipaejavata patajacarajutsi mera? nejai tsane. \v 38 Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae itsanacuaverena nepatsinë patajacacopiapitsi xaniavaetsia?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae piajibijavata bitso nenaxatatsijava patajacarajutsi nenaxatatsijavanexa?” nejai tsane. \v 39 Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae niavitanejavata patajaponae patacaevetsinexa?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae pecaetsijavata penaneconitsivi pejebabiabibota patajaponae patacataenexa?” nejai tsane. \v 40 Nexata xanë jumaitsinë tsane bajarapamonaejavabelia: “Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita xua patoexaname paneyavenonaenexa tajajiviyajuvënëjivi, beveliajamatabëcuenevi petaevitsijavabelia, bajaraxua xanë taniji xanëjavaberena bepatanetoexanaejavamë,” janë tsane. \p \v 41 ’Nexata tatsavenonenia penubenaevi, Dioso apo pejumecovënëtsivijavabelia, jumaitsinë tsane: “Panevecuanatsare panijaneconi paneyajavajinavanapaevi. Paponaremelia apo pevereverecaeisotojavabelia. Bajarapaisoto Dioso tajëvelia toxaniavaeta dovathinexa, dovathi pijajivinexa ata. \v 42 Xanë itsa tajani, paxamë apo panerajutsimë taxaejava. Itsa mera jitsipajë, apo panerajutsimë mera. \v 43 Itsanacuaverena itsa patajë, apo panecopiapitsimë xaniavaetsia. Itsa ajibi bitso tanaxatatsijava, apo panerajutsimë tanaxatatsijavanexa. Itsa avitanenë, apo papatsimë patanevetsinexamë. Itsa neeta penaneconitsivi pejebabiabibota, apo papatsimë patanetaenexamë,” janë tsane tatsavenonenia penubenaevijavabelia. \v 44 Nexata bajarapamonae pijaneconi peyajavajinavanapaevi nejumai tsane: “Tajatuxanenë, ¿detsa pacujinae niajanijavata apo pacarajutsitsi nexaejava?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae mera nejitsipaejavata mera apo pacarajutsitsi?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae itsanacuaverena nepatsinë, apo pacacopiapitsitsi xaniavaetsia?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae bitso pecatoajibijavata nenaxatatsijava, apo pacarajutsitsi nenaxatatsijavanexa?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae niavitanejavata, apo paponaenë patacaevetsinexa?” nejai tsane. Itsa jume, nejumai tsane: “¿Detsa pacujinae penaneconitsivi pejebabiabibota pecaetsijavata, apo paponaenë patacataenexa?” nejai tsane bajarapamonae. \v 45 Nexata xanë jumaitsinë tsane bajarapamonaejavabelia: “Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajarapacuenia itsa apo patoexanaemë paneyavenonaenexa tajajiviyajuvënëjivijavabelia, nexata bajaraxua xanë taniji xanëjavaberena apo patanetoexanaejavamë,” janë tsane pijaneconi peyajavajinavanapaevijavabelia. \v 46 Bajaraxuacujinae bajarapamonae ponaena penaneconitsiajinavanapaenexa daxitamatacabijavabelianexa. Pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, bajarapamonae Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi penaneconitsiaexanaejavanexa pijaneconi pexainaevi, pamatacabi icatsia patsianica. \c 26 \s1 Pacuenia picani Jesús pijavajabitsaë jamatabëvaetabatsi yabara pelivaisi \r (Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Itsa baja Jesús najumevereta pijajivijavabelia livaisi petsipaebijava, Jesús icatsia tajëvelia navajunupaeba itsamonae cruzajavabelia pecobematabiabarutsijavanexatsi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p \v 2 —Payapëtaneme rabaja anijamatacabibeje pesajinaejava pejonenexa baja pascuavënëfiesta. Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia tanecobematabiabarutsinexa cruzajavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata cruzajavabelia pecobematabiabarutsijavanexatsi. \p \v 3 Nexata bajarapaepatota nacaetuata sacerdotevi penamatacaitorobivi. Nacaetuata judíovi pecujarubivinua. Nacaetuata judíovi pijaancianovinua. Daxita bajarapamonae nacaetuata Caifásvënënë pijaboxanetota. Bajaraponë Caifás, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë.\fig Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë|src="HK00267B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Mt 26.3-5" \fig* \v 4 Bajarajota daxita bajarapamonae najumejaita. Penajumetsënëtsilivaisita picani Jesús jamatabëvaetabatsi pebeyaxuabinexatsi. \v 5 Itsiata bajarapamonae najumaitsi: \p —Fiestajavata meta abaxë apo vaetabi tsanetsi jivi vajanacaitsacueniabiyaniva, najai daxita bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús petiriva tsimataepanatsi petuxujuviaceitera yabara pelivaisi \r (Mr 14.3-9; Jn 12.1-8) \p \v 6 Jesús ponapona Betania tomarata, Simón pijabota. Simón bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmi. \v 7 Nexata Jesús petiriva cobenaimoxoyorenatsi petuxujuviaceitera, alabastrobotellabëta pejeaceitera. Bajarapora bitso penamatamotsira. Nexata Jesús penabanecaejavata mesata, bajarapova tsimataepanaicatsi bajarapaaceitera. \v 8 Nexata Jesús pijajivi itsa taeyena Jesús petsimataepanaejavatsitsica bajarapaaceitera, Jesús pijajivi jamatabëcueneanaepanareca. Nexata ëpamonae najumai tsenae: \p —¿Detsa xuajitsia saya xuaba bajarapacuenia maporaje? \v 9 Canajetsipa rajane. Nexata matamopitsipa ayaimatamo. Bajarapapalata rajutsipa bepejiobivi bajarapacuenia peyavenonaenexa, najai tsenae Jesús pijajivi. \p \v 10 Nexata Jesús jumetane bajarapacuenia pijajivi pejumaitsijava. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bajarapacuenia pajumaitsimë bajarapova pexanaejava yabara? Mara povaje pexaniacuene nexanaje. \v 11 Daxitamatacabi raja bepejiobivi jinavanapa itsaxuayo pajinavanapame. Itsiata baitsi jane xanë daxitamatacabi apo ponaponaenë tsane paxamëjavata. \v 12 Itsamonae petëpaejivi batsiperabëepana petuxujuviaceitera peperabëxaniavaetsinexa pemëthëtsivajënae. Bajara pijinia pacuenia mapovaje netsimataepana petuxujuviaceitera, abaxë apo tëpae atanë. Nexata baja bajarapova neperabëxaniavaeta itsamonae tanemëthëtsivajënae. \v 13 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxitanacuanëjava tajajivi itsa paebanajetarubenaena pexanialivaisi jivi tacapanepaelivaisinexa, vajunupaebabiabiananua pacuenia exana xanëjavaberena mapapetirivaje, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \s1 Pacuenia Judas Jesús yajumejailia pijavajabitsaë pecobeyabelia pecanajetsinexa yabara pelivaisi \r (Mr 14.10-11; Lc 22.3-6) \p \v 14 Jesús pijajivi, doce ponëbejeyajuvënënë, pevënë Judas Iscariote. Nexata Judas pona sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia. Jesús jane baja yajumejailiatsi pecanajetsinexatsi. \v 15 Nexata Judas jumaitsi sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia: \p —¿Detsa pacuenia panerajutsipame panecobeyabelia itsa canajetsipajë Jesús? jai Judas. \p Nexata bajarapamonae Judas matamotatsi treinta ponëbeje pepo palatanëanë, bitso penamatamotsinëanë. \v 16 Nexata bajaraxuacujinae Judas Jesús naitaxutocaevetsia ponapona. Nexata paepatota Judas toyapëxanepanatsi, perajutsinexa jane baja Jesús bajarapamonae pecobeyabelia. \s1 Pacuenia Jesús barënabane pijajivi pecopiarutsinabani baja pebeyaxuabivajënaetsi yabara pelivaisi \r (Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 17 Junua jane baja fiesta, pafiestajava judíovi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Yanijobatsi pijajivi. \p —¿Detsa belia paponaenajë patacamitsaexanaenexa, xua jivi baxane pascua fiestamatacabi, nexaenexa? jai Jesús pijajivi. \p \v 18 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paponare tomarabelia. Pacatsipaebianatsi ponë pijabota papatsijitsiamë. Pajumaitsimë tsane bo pexainaenëjavabelia mapacueniaje: “Vajanacacujarubinë raja jumaitsi: ‘Imoxoyo rabaja tavajënae tanebeyaxuabinexa. Nexata bajaraponë pijabo netsicopatsiana patacabarëxaenexa xua jivi baxane pascua fiestamatacabi,’ jai raja vajanacacujarubinë,” pajamë tsane bo pexainaenëjavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 19 Nexata baja Jesús pijajivi pona pacuenia Jesús jumaitsi. Nexata xua jivi baxane pascua fiestamatacabi daxita Jesús pijajivi pebarëxaenexa, Jesús pijajivi exana jane baja. \p \v 20 Nexata baja ajena meraviyotsia, Jesús pijajivi, doce ponëbeje, barëeca mesa muxuneneta. \v 21 Nexata pexaeyenaejavata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caenë paxamëyajuvënënë necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia, jai Jesús pijajivijavabelia Judas yabara. \p \v 22 Nexata Jesús pijajivi bejamatabëjiobireca. Nexata Jesús pijajivi, caenë canacujitsia, Jesúsjavabelia yanijobapona. \p —Tajatuxanenë, ¿xanë tsaja tsane? jai tsaponae Jesús pijajivi. \p \v 23 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Ponëbeje peneta caecuenia panajuacajabutsianajëbeje panbë platojavabelia, bajaraponë necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia. \v 24 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tëpaenajë pacuenia baja cajena xanë yabara Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi. Itsiata ponë tajavajabitsaë pecobeyabelia necanajetsiana, bajaraponë bitso bejiobi tsane pinijicuenia. Itsa meta bajaraponë apo naexanae tsipae, bajarapacuenia apo necanajetsi tsipae. Nexata xanepanaejitsipa bajaraponë itsa apo naexanae tsipae. Tsipaji apo naneconitsi tsipae Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia Judas yabara. \p \v 25 Nexata Judas, ponë jane baja canajetsijitsiatsi Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia, jumaitsi: \p —Petuxanenë, ¿xanë tsaja tsane? jai. \p Nexata Jesús jumaitsi: \p —Jãjã, xamë rabaja tsane, jai. \p \v 26 Pexaeyenaejavata Jesús pita panbë. Jesús jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pan, jai. \p Bajaraxuacujinae Jesús epatsënëquejeba bajarapapanbë. Rajuta pijajivi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxaema. Mara tavitoje, jai. \p \v 27 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús copavënëjavata yapita piapaeranexa. Diosojavabelia jumaitsi: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame maporaje, jai. \p Bajaraxuacujinae pijajivi bajarapora rajuta. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Papaema padaxitamë maporaje. \v 28 Tsipaji tajana othopaena jivi ayaibitsaëtoxaneto pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexatsi. Nexata tatëpaejava pejamatabëcueneta, jivi yapëtaena pepacuene xaniajai Dioso jivi pecapanepaejavanexa, pacuenia baja cajena tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. \v 29 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xanë rabaja mapanacuataje matavëjëa apo apaenë tsane uvacuaira, matapania icatsia pejanauvacuaira pacayajavaapaenatsi taxa pijanacuatatsia, jai Jesús pijajivijavabelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia jumaitsi Pedrojavabelia: “Pedro, xamë raja nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë,” jai yabara pelivaisi \r (Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 30 Jesús pijajivi barënaxëana Diosojumevajianë. Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëpona petsutojumabelia. Patsutojumata olivonaenë apaaxayo, bajarapatsutojumabelia barëpona. \v 31 Nexata bajarapatsutojumata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Daxita raja paxamë ajena, pameravi, panexuabarëcëpecaename. Tsipaji rabaja patanexuabarëcëpecaejavanexamë yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Beyaxuabianatsi raja oveja pevetsinë. Nexata pijaovejabitsaëto nacayajatsia rëcëpecaena,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë patanexuabarëcëpecaejavanexamë yabara. Nexata ajena, pameravi, tajavajabitsaë itsa nevaetabiana tanebeyaxuabinexa, daxita paxamë panexuabarëcëpecaename. \v 32 Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, icatsia asaënë tsane. Nexata paxamë panevajënaeyabelia, copiata ponaenajë Galilea nacuayabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 33 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Daxita mapamonaeje caxuabarëcëpecae ata tsane, xanë cajena apo caxuabatabajiravi tsanetsi, jai Pedro. \p \v 34 Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena rabaja, pameravi, nanianaevëpata, vacara pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. “Apo yapëtaenë cajena bajaraponë,” jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 35 Itsiata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Nebeyaxuabijitsia ata tsane xamë yajava, itsiata cajena apo nayavajunuaxainaenë tsane nijajivitonëcuenenë, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p Daxita Jesús pijajivi bajarapacuenia jumaitsi. \s1 Pacuenia Jesús vajëta Diosojavabelia Getsemanívënëjavata yabara pelivaisi \r (Mr 14.32-42; Lc 22.39-46) \p \v 36 Jesús pijajivi pecunuameravita yajavapata Getsemanívënëjavata. Bajarajota Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paneevetenare abaxë majotaje. Abaxë raja imoxoyo majotaliaje vajëtsijitsianë Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 37 Nexata Jesús barëpona acueyabi ponëbeje pijajivi. Jesús pijajivi barëpona pesaicaeyojavabelia mapamatabëxëyoje. Pedro, Santiago, Juan, bajarapamatabëxëyo. Santiagobeje Juanbeje Zebedeo pexënatobeje. Bajaraxuacujinae Jesús bitso najamatabëxaina. Nexata bejamatabëjiobireca. \p \v 38 Nexata Jesús jumaitsi pijajivi acueyabi ponëbejejavabelia: \p —Xanë bitso pinijicuenia najamatabëxainajë. Nexata bitso tanajamatabëxainaejava, jamatabëyatëpajë. Paxamë abaxë majotaje panacopabare. Paitavamë tsane. Pëtsa abaxë pamajitame, jai Jesús pijajivi acueyabi ponëbejejavabelia. \p \v 39 Nexata Jesús caenë pevajënaeyabelia icatsia tsiquirijavayo ponataba. Nexata Jesús irataeya bocajunua pevajëtsinexa Diosojavabelia. Jumaitsi Diosojavabelia: \p —Taxa Diosomë, netocopatame picani tanebeyaxuabinexa betajiobicueneta. Daxitacuene raja cacaëjëpa nexanaenexa. Nexata necapanepare bajarapabejiobicuenevecua. Itsiata xanë apo tajitsipaecuene ata, pacuenia xamë jitsipame, netocopatsianame, jai Jesús Diosojavabelia pevajëtsijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \p \v 40 Bajaraxuacujinae Jesús naviarena acueyabi ponëbeje pijajivijavaberena. Caxitajaraba Jesús pijajivi pemajitanubenaevi. Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —¿Apo pacacaëjëpae tsabaja rovia caeepatoyo ata paneaitavatsenaenexa? \v 41 Pëtsa pamajitame. Paitavamëre. Pavajëre Diosojavabelia papecayavenonaenexa pibisiacuene paneexanaeyaniva. Tsipaji raja dovathi pacajamatabëcueneëjëbiana. Paxamë picani panejamatabëcueneta pexaniacuene jamatabëpaexanabiabame. Itsiata baitsi jane apo pajamatabëcuenesaëmë pexaniacuene paneexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 42 Nexata icatsia Jesús pona pecovëyabelia pevajëtsinexa icatsia Diosojavabelia. Vajëta Diosojavabelia mapacueniaje. \p —Axa, itsa apo jitsipaemë tanevecuatsatsinexamë betajiobicueneta tatëpaejavanexa, nexata pacuenia jitsipame, netocopatsianame, jai Jesús Diosojavabelia. \p \v 43 Bajaraxuacujinae Jesús icatsia naviarena pijajivijavaberena. Caxitajaraba icatsia Jesús pijajivi pemajitanubenaevi. Tsipaji baja Jesús pijajivi bitso itamajitsipana. \v 44 Nexata abaxë bajarapamonae pemajitanubenaejavata, Jesús icatsia pona pecovëyabelia pevajëtsinexa icatsia Diosojavabelia. Nexata icatsia vajëta Diosojavabelia pacuenia vajëta copiaya xuabeje vajëta. \v 45 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús naviarena pijajivijavaberena. Jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: \p —¿Abaxë tsarovia tsiteca pamajitanubename? Copiapata rabaja paepatota xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsijitsia pibisiacuene pexanaevi pecobeyabelia. \v 46 Panonobapunare baja. Ponaenatsi baja. Imoxoyo rabaja najetaruca tajavajabitsaë pecobeyabelia tanecanajetsinënexa, jai Jesús pijajivijavabelia Judas yabara. \s1 Pacuenia Jesús vaetabatsi pijavajabitsaë yabara pelivaisi \r (Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 47 Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatanexatsi, cuaicuaijai tsanucae pijajivijavabelia. Nexata bajarapaepatota patanajetaruca Judas, Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënëmi. Judas pënanajetarubenatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae canajetarubena espadanë. Itsamonae canajetarubena naebonë yajava. Bajarapamonae itorobatsi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovinua. \v 48 Judas pebarërenavajënae bajarapamonae, copiaya baja cajena Judas tsipaeba pacuenia bajarapamonae yapëtaejitsia Jesúscuene. Judas jumaitsi mapacueniaje: \p —Ponë raja peneta bajacobiaya itabaratsutsunexuabianajë, bajaraponë Jesús tsane. Bajaraponë pavaetabianame. Pacobecëtsiana xaniavaetsia, jai baja cajena Judas pematacanajetarucaevijavabelia pebarërenavajënae. \p \v 49 Nexata jane baja Judas itsa patanajetaruca, exana pacuenia jumaitsi pematacanajetarucaevijavabelia. Judas Jesús itabaratsutsuniaya bajacobatsi Judas jane baja pematacanajetarucaevi peyapëtaenexa Jesúscuene. \v 50 Jesús nexata jumaitsi Judasjavabelia: \p —Judas, ¿detsa xua yabara patame? jai. \p Nexata jane baja Jesús petsimaxëponaevitsi, cujibarëcëpaliatsi. Vaetabatsi. Cobecëtatsi xaniavaetsia pecaponaenexatsi. \p \v 51 Bajarajota Jesús pijajiviyajuvënënë pijaespada navemarajonotaxuabina. Muxuyoropaebiaxuaba sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë. \v 52 Nexata Jesús jumaitsi pijajivitonëjavabelia: \p —Nijaespada baja xataremeca pevënojojavareca. Tsipaji pamonae namaxëvanita espadata, daxita bajarapamonae juya espadata babiatsi, jai Jesús. \p \v 53 Icatsia Jesús jumaitsi: \p —Itsa vajëtsipajë taxa Diosojavabelia taneyavenonaevinexa tanetoitorobinexatsica, nexata tavajëtsiepatota netoitorobijitsipaica bitso ayaibitsaëtoxanetonë ángelevi. \v 54 Itsa vajëtsipajë taxa Diosojavabelia tanetoitorobinexatsica taneyavenonaevinexa, nexata baja apo netocopiapatsi tsipae pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia nevajunupaeba pacuenia nevaetabijitsia tanebeyaxuabinexa, jai Jesús pijajivitonëjavabelia. \p \v 55 Nexata Jesús bajarajota jumaitsi petsimaxëponaevitsijavabelia: \p —Paxamë meta panetaneme betanacobetoxotsinë. Bajaraxuata pacaponame espadanë, naebonë yajava, patanevaetabinexamë pacuenia pavaetababiabame penacobetoxotsinë. Xanë caematacabi canacujitsia Dioso pejumelivaisi paxamëjavabelia pacatsipaebabiabatsi templobota. Itsiata bajarapamatacabi apo panevaetabimë. \v 56 Mara pacuenia panevaetabameje tanetocopiapatsixae baja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota bajayata tajëvelia nevajunupaeba, jai Jesús pevaetabivitsijavabelia. \p Nexata jane baja Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatatsi, daxita Jesús pijajivi xuabarëcëpecatsi pacuenia baja cajena Jesús tajëvelia jumaitsi pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús nutatsi judíovi penamatacaitorobivi pitabarata yabara pelivaisi \r (Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 57 Jesús pevaetabivitsi caponaliatsi Caifás pijaboyabelia. Bajaraponë Caifás sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë. Nexata Caifás pijabota nacaetuana judíovi pecujarubivi, judíovi pijaancianovi yajava. \v 58 Itsa baja Jesús caponaliatsi, nexata Pedro bajarapamonae pecovëya tajiyo najetaruca. Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata bajarapayacaranatsijavaxaneto baupa, Pedro najoneya bopanabojavabelia, itsabelia Jesús cajunuatsi. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabopanabota, Pedro naeca templobopijipolicíavita. Bajarajota Pedro naeca petaenexa pacuenia Jesús pijavajabitsaë exanatsi. \p \v 59 Nexata bajarapabo ënëtuatuajëta sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava, nabarëcuaicuaijai. Bajarapamonae nayanijoba. \p —¿Jipatsa yapëtane Jesús pibisiacuene pexanaejava, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi? najai tsaponae. \p Itsiata bajarapamonae apo caxitajarabi itsaneconi ata, Jesús pijaneconi. Najumetsënëtsiaya picani peneconitsilivaisinexa, jaita penajumetsënëtsilivaisita picani Jesús pebeyaxuabinexatsi. \v 60 Ayaibitsaëto pata penajumetsënëtsilivaisi pepaebinexa Jesús yabara. Itsiata caelivaisi ata najumejëpaeya apo paebi bajarapamonae. Nexata bajarapamonae apo caxitajarabi paneconi yabara Jesús naneconitsiaexanaejitsiatsi pebeyaxuabiaexanaenexatsi. Bajaraxuacujinae belia anijanëbeje caelivaisi najumejëpaeya neconitatsibeje. \p \v 61 Jumaitsibeje bajaraponëbeje Jesús yabara: \p —Maponë jumaitsije: “Xanë necaëjëpa taxuabinexatsica Dioso pijatemplobo. Necaëjëpanua acueyabi matacabita icatsia taveretetsinexa itsabo,” jai maponëje, jaibeje bajaraponëbeje Jesús yabara. \p \v 62 Nexata jane baja sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë nonotapuna bajarapamonae pitabarata. Nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Apo yapëtaemë tsaja itsalivaisiyo ata nejumecanaviatsinexa? ¿Xaniajai tsabaja pacuenia maponëbeje caneconitsiajumaitsibeje? jai sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë. \p \v 63 Jesús itsiata moya. Nexata bajaraponë icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Caitorobatsi caecuenia tanenavajunupaebinexamë nexaniajaijumeta. Itsajume, Diosojavabelia naneconitsianame. Panenavajunupaebare xaniavetsia itsa xamë Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa. ¿Xamë tsaja Dioso pexënatomë? jai. \p \v 64 Nexata Jesús jumaitsi: \p —Jãjã, xanë rabaja pacuenia nejumaitsimë. Nexata icatsia pacajumaitsitsi. Paxamë raja panetaename xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, taecaejava Dioso pecujuanenia, daxitajamatabëcuene pecaëjëpaenëtsi. Panetaenamenua tanajetarucaejava athëbëvetsica itarërëbota, jai Jesús. \p \v 65 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava itsa jumetane, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë penaxatatsijava anaeya titinaxuaba. Bajarapacuenia titinaxuaba pianaepanaexae Jesús pejumaitsijava yabara. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi daxita penacaetuatsivijavabelia: \p —Mara ponë Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijaije. Dioso bepexënato nataeya cuaicuaijai. Pijacuata rabaja naneconita bajarapacuenia pecuaicuaijaixae. Pematatsënëa baja apo namatavenonaetsi itsamonae vajanacatsipaebinexa paneconi yabara maponëje naneconitsiaexanaejitsiatsi. Paxamë rabaja pajumetaneme maponëje Dioso apo pejitsipaecuenia pecuaicuaijaijava. \v 66 ¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë? jai sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë daxita penacaetuatsivijavabelia. \p Nexata daxita penacaetuatsivi jumaitsi: \p —Naneconita rabaja Diosojavabelia. Nexata baja beyaxuabianatsi, jai bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 67 Nexata bajarapamonae Jesús itabarasuabatsi. Bajaraxuacujinae papaëbërëpanata itaxutocëtatsi. Pitaxutocëtsicujinaetsi itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. Itsamonae itabarapacabiaxuababiabatsi. \v 68 Nexata bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia: \p —¡Xamë raja itsa Cristomë, athëbëvetsica Dioso itsa pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa, nexata vënëjonare ponë caitabarapacabiaxuaba! jai tsaponae bajarapamonae. \s1 Pacuenia Pedro nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene yabara pelivaisi \r (Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27) \p \v 69 Itsa abaxë Jesús sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo ënëtuatuajëalia yanijobaponatsi xua yabara naneconitsiaexanaejitsiatsi, Pedro naitaxutocaevetsiaya naeca bopanabota. Nexata bajarapabota penacuenebiva Pedro cujirenatsi. Bajarapova jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Xamë ata rabaja naponaponame Jesústa, Galilea nacuapijinëta, jai. \p \v 70 Nexata Pedro itsiata nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene. Daxita bajarajota penubenaevi pitabarata Pedro jumaitsi: \p —Xanë cajena apo yapëtaenë pacuene yabara nejumaitsimë, jai. \p \v 71 Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata bajarapayacaranatsijavaxaneto baupajavabelia Pedro natixilia. Nuca bajarapabaupa muxuneneta. Bajarajota icatsia itsava, bajarapabota penacuenebiva, Pedro taenutatsi. Nexata bajarapova ata Pedro yabara icatsia jumaitsi bajarajota penubenaevijavabelia: \p —Mara ponë ata naponapona Jesústaje, Nazaret tomarapijinëta, jai bajarapova. \p \v 72 Nexata icatsia Pedro nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene. Pedro jumaitsi: \p —Xaniajanë. Dioso pitabarata cajumaitsitsi. Apo yapëtaenë cajena bajaraponë, jai. \p \v 73 Bajaraxuacujinae icatsia, caeepatoyocujinae, bajarajota penubenaevi cujibarëcëpaliatsi Pedro. Jumaitsi bajarapamonae: \p —Xaniajai raeta baja cajena. Xamë Jesús pijajiviyajuvënënëmë. Tsipaji rabaja Galilea nacuapijivi penatsipaebicuenia natsipaebame, jai bajarapamonae Pedrojavabelia. \p \v 74 Nexata Pedro jumaitsi: \p —Itsa apo xaniajanë tsipae paxamëjavabelia, nexata Diosojavabelia naneconitsipajë. Apo yapëtaenë cajena bajaraponë, jai Pedro. \p Itsa baja Pedro najumevereta bajarapacuenia pejumaitsijava, vacara fiaba. \v 75 Nexata bajarajota Pedro najamatabënapitajaraba Pedrojavabelia Jesús pejumaitsijava mapacueniaje: “Ajena rabaja, pameravi, vacara pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. ‘Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,’ jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje,” pejaijava Jesús Pedrojavabelia, Pedro najamatabënapitajaraba. Nexata baja Pedro pitsapalia bo matatoyorotsia peyacaranatsijava pënëyabelia. Pinijicuenia Pedro nua. \c 27 \s1 Pacuenia Jesús caponaliatsi Pilatojavabelia yabara pelivaisi \r (Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32) \p \v 1 Ajena baja matacabi tsarucaponae, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, najamatabëjëpa pacuenia exanaejitsia Jesús pebeyaxuabiaexanaenexatsi. \v 2 Nexata Jesús cobecëtsiaya caponaliatsi nacuaevetsinë Poncio Pilatojavabelia. \s1 Pacuenia Judas nabeyaxuaba yabara pelivaisi \p \v 3 Judas canajetaxuabatsi Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia. Bajaraponë itsa tane Jesús penaneconitsijava pebeyaxuabinexatsi, nexata bitso najamatabëxaina. Nexata pona petocanaviatsinexa perajutsipalatamitsi, treinta ponëbeje pepo palatanëanë, bitso penamatamotsinëanë. Tocanaviatsijitsia sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. \v 4 Judas jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pibisiacuene baja rovia exanajë. Bajaraponë itsacuenejavayo ata apo exanaenejeva, panecobeyabelia baja canajetaxuabajë, jai Judas. \p Nexata bajarapamonae jumaitsi Judasjavabelia: \p —¡Paxanë raja patajamatabëcueneta apo naneconitsimë tsane! ¡Xamë raja nijacuata naneconitame! jai bajarapamonae Judasjavabelia. \p \v 5 Nexata Judas templobota othotajarabeta perajutsipalatanëanëmitsi. Bajaraxuacujinae pitsapalia. Pona baja. Nexata pijacuata nabeyaxuaba. Pepuanavësicëtsi athëbëvetsica perucaemaëtoxanetota, athëbëvetsica jirevica irabetsica penacuibosi catarërëtajarabaxuabinexa. Bajarapacuenia pijacuata Judas nabeyaxuaba. \p \v 6 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi caetuata Judas piothotajarabetsipalatanëanë. Najumaitsi bajarapamonae: \p —Acuenebi mapapalataje vajabuatsinexa ofrenda vajajebabiabicajónita. Tsipaji bajarapapalata pejamatabëcueneta jivitonë beyaxuabijitsiatsi, najai bajarapamonae. \p \v 7 Nexata bajarapamonae najamatabëjëpa bajarapapalatanëanëta pecomuatsinexa ira. Nexata bajarapamonae bajarapapalatanëanëta comuata canalitonë pefaratabiabinë pijairami. Bajarapamonae comuata bajarapaira, itsanacuaverena pepatsivi itsa tëpa Jerusalén tomarata, bajarapairata pemëthëtabiabinexa. \v 8 Bajaraxuata mapamatacabijavaberena ataje vënëruba bajarapaira mapejumaitsivënëje: “Papalata pejamatabëcueneta jivitonë beyaxuabatsi, bajarapapalatata pecomuatsiira,” pejaivënë vënëruba. \v 9 Bajarapacuenia itsa comuata bajarapaira, copiapata jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jeremíaspijinë bajayata tajëvelia vajunupaeba bajarapapalata. Profeta Jeremíaspijinë baja cajena bajarapapalata yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Israelnacua pevetsivi rajutsiana jivitonë pecanajetsinëjavabelia treinta ponëbeje, pepo platananitota pexanaenëanë. Bajarapapalatanëanë icatsia bajarapamonae pitsiana. \v 10 Nexata bajarapapalatanëanëta bajarapamonae comuatsiana canalitonë pefaratabiabinë pijairami, pacuenia Dioso tajëvelia nejumaitsi,” jai bajayata profeta Jeremíaspijinë tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús pematamopitsipalatanexatsi. \s1 Pacuenia Jesús nutatsi Pilato pitabarata yabara pelivaisi \r (Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38) \p \v 11 Jesús nutatsi nacuaevetsinë Pilato pitabarata. Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xamë tsaja judíovi pepo nevetsinë? jai Pilato. \p Nexata Jesús jumaitsi Pilatojavabelia: \p —Jãjã, xanë rabaja pacuenia nejumaitsimë, jai Jesús Pilatojavabelia. \p \v 12 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, Jesús neconitaponae atatsi, apo jumepitsi. \v 13 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Apo jumetaemë tsaja pacuenia mapamonae caneconitaponaje? jai. \p \v 14 Jesús neconitsi atatsi, itsiata apo jumepitsi. Bajaraxuata Pilato jamatabëcuenenabenajaca. Apo yapëtae pacuenia Pilato exanaejitsia Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia baja Pilato tocopata Jesús pebeyaxuabinexatsi yabara pelivaisi \r (Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 15 Nacuaevetsinë Pilato xaina pijacujirucuene. Caevai canacujitsia, pascua fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pajivi yabara jivi vajëtabiaba Pilatojavabelia, bajarapajivi Pilato copatabiaba pascua fiestamatacabi. Bajarapacuenia Pilato caenë copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi. \v 16 Pamatacabi Jesús naneconitsiaexanatsi, bajarapamatacabi penaneconitsivi pejebabiabibota naneconitsiaponapona jivibenë, Barrabásvënënë. Bajaraponë bitso piacujirubejenëcuene yapëtanetsi daxitajivi. \v 17 Nexata daxita Jerusalén tomarapijivi penacaetuatsijavata Pilato jumaitsi: \p —¿Detsa ponë pajitsipame patacatocapitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua pepitsapaenexa? ¿Barrabás tsaja? Itsa jume, ¿Jesús tsaja, ponë yabara jivi jumaitsi: “Cristo raja athëbëvetsica Dioso pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa,” jaitsi? jai Pilato bajarapamonaejavabelia. \p \v 18 Pilato jamatabëjumaitsi: \p —Xua Jesús exanaponapona, sacerdotevi penamatacaitorobivi cueneitoyatsi. Bajaraxuata netocaparena, jamatabëjai. \p \v 19 Pilato abaxë eca itsajota ecabiaba penaneconitsivi penaneconitsiaexanaenexa. Nexata Pilato pijava tonajumeitorobarenatsi. Pilato pijava Jesús yabara jumaitsirena mapacueniaje: “Copare bajaraponë, ponë itsacueneneconiyo ata apo penaneconitsinë. Ajena raja, meravi, amajitsinaebejenë bajaraponë yabara,” jaitsirena Pilato pijava. Nexata picani Pilato jamatabëcopata Jesús. \p \v 20 Itsiata baitsi jane bajarapaepatota sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, jivijavabelia muxubijiapenetsia jumai tsaponae: \p —Pavajëtsianame Barrabás pecapitsapaenexatsi. Pavajëtsianame Jesús pebeyaxuabinexatsi, jai tsaponae bajarapamonae. \p \v 21 Nexata nacuaevetsinë Pilato icatsia yanijoba jivijavabelia: \p —¿Detsa ponë nexata pajitsipame patacatocapitsapaenexa? jai Pilato. \p Nexata bajarapamonae jumaitsi: \p —Panetocapitsapare Barrabás, jai. \p \v 22 Pilato nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa nexata xua exanaenajë Jesúsjavabelia, ponë yabara: “Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobatsi jivi pecapanepaenexa,” jaitsi? jai Pilato bajarapamonaejavabelia. \p Nexata daxita bajarapamonae jumaitsi Pilatojavabelia: \p —¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai bajarapamonae. \p \v 23 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa pitsineconi yabara cobematabiabarutsiaexanaejitsipajë cruzajavabelia? jai Pilato Jesús yabara. \p Itsiata bajarapamonae icatsia pinijijumeta vavajai. \p —¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae. \p \v 24 Pilato tane piajumesaëjava bajarapamonae. Muxujiobi ata, apo jumecovënëtsitsi. Bitsoyo biji caranata bajarapamonae jamatabënanaecajematapona bajarapatomarata. Nexata Pilato penacobequiatsinexa, pijajivi itoroba petocarenanexatsi mera. Pilato nacobequiata daxitajivi pitabarata bajarapamonae peyapëtaenexa Jesús apo penaneconitsiaexanaecuene. Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë raja tajamatabëcueneta apo beyaxuabiaexanaenë tsane maponëje, pianeconijibinë. Paxamë panejamatabëcueneta pabeyaxuabiaexanaename, jai Pilato. \p \v 25 Nexata daxita bajarapamonae jumaitsi: \p —¡Itsa bajaraponë pianeconijibinë Diosojavabelia, nexata bajaraponë patabeyaxuabineconi jema panetsijumajopaena, pataxi yajava! jai bajarapamonae Pilatojavabelia. \p \v 26 Nexata baja Pilato tocopata Barrabás pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Itorobanua vajabitsaëvi ayaicuenia Jesús pejumatitibabenexatsi penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae Pilato tocopata baja Jesús vajabitsaëvi pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. \p \v 27 Nexata baja Pilato pijajivi, vajabitsaëvi, Jesús caponaliatsi nacuaevetsinë Pilato pijaboxanetojavabelia. Nexata bajarajota Jesús matatoyorotsia nacaetuatatsi daxita vajabitsaëvi. \v 28 Jesús penaxatatsijava vajabitsaëvi vejumajonotatsi saicayajava pexatatsinexatsi. Nexata jane baja vajabitsaëvi Jesús quenetsiataeya xatatatsi petsobiajava benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. \v 29 Becoronacuenia pemataxatatsinexatsi, peejuvitoyoroto tsimataexanatsi. Bajarapatoyoroto Jesús mataxatatatsi. Tsicoberutatsinua naebo pecujuanenia benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Nexata bepeyaiyataecueniatsi bajarapamonae pematabacabëta tonubenatsi Jesús pitabarata. Quenetsiataeya jumai tsaponaetsi: \p —¡Bajaco, judíovi pepo pevetsinë! jai tsaponaetsi bajarapamonae. \p \v 30 Suabaponatsi. Vecuapitatsi naebo. Bajarapanaebota mataconitajarababiabatsi. \v 31 Bajarapacuenia quenetsiataeya pecapocaponaecujinaetsi, vejumajonotatsi baja pexatatsijavatsi. Jesús baja icatsia xatatatsi penaxatatsijava. Caponaliatsi jane baja pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. \s1 Pacuenia jane baja Jesús cruzajavabelia cobematabiabarutatsi yabara pelivaisi \r (Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 32 Vajabitsaëvi Jesús itsa caponaliatsi tomaravecua, namutota caxitajaraba Simónvënënë, Cirene tomarapijinë. Nexata vajabitsaëvi Simón itorobatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, peyavenonaeyacaponaenexa. \p \v 33 Jesús caponaliatsi Gólgotavënë tsutojavabelia, bajarapatsutojumata pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. “Gólgota,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Jivimatasipatsuto,” pejaijume. \v 34 Bajarajota picani Jesús rajutatsi vinora, pematajërëabira piatsaxarata. Jesús picani rajutatsi bitso penavixaetaeyaniva pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia. Jesús pajane bajarapora. Itsiata apo apae. \p \v 35 Nexata jane baja Jesús vajabitsaëvi cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota canamuxusita beibotoxi. Bajarapacuenia canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. Bajarapacuenia vajabitsaëvi natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami. Bajarapacuenia vajabitsaë itsa natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profetanë bajayata tajëvelia vajunupaeba Jesús penaxatatsijava. Jesús penaxatatsijava yabara, profetanëmi bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Natsicobetsanaena penaxatatsijava. Canamuxusitsiana beibotoxi peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia,” jai profetanëmi. \v 36 Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota evetena penaitaxutocaevetsinexatsi Jesús. \v 37 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo cruzajavata, yaquinaruta tablapayota itsamonae ata peyapëtaenexa pajamatabëcuene yabara naneconitsiaexanatsi Jesús. Jumai tsarutsi peyaquinaeitane cruzajavata mapacueniaje: “Mara ponë Jesúsje, judíovi pepo pevetsinë,” jai tsarutsi Jesús yabara. \p \v 38 Anijanëbeje penacobetoxotsinëbeje Jesús yajavacobematabiabarutatsi. Caenë canacujitsia pijacruzata rubatsi. Bajaraponëbeje Jesús pemuxuneneta rutatsibeje. Itsanë Jesús pecujuanenia rutatsi. Itsanë Jesús petsavenonenia rutatsi. \v 39 Jesús pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia, bajaraxuayo penajetarubenaevi Jesús itaropitsiaya bijataeyabiabatsi. \v 40 Jumai tsabiabi bajarapamonae: \p —Xamë raja imata jumaitsimë: “Xuabianicajë templobo. Acueyabi matacabita icatsia veretetsianajë itsabo,” jamë. Nacapanepare jane baja nijacuata. Itsa xaniajai Dioso pexënatomë, nexata cruzajavavetsica runaimica, jai tsabiabi Jesúsjavabelia bajaraxuayo penajetarubenaevi. \p \v 41 Bajara pijinia pacuenia sacerdotevi penamatacaitorobivi capocaponatsi Jesús. Judíovi pecujarubivi ata capocaponatsi. Fariseovi ata capocaponatsi. Judíovi pijaancianovi ata capocaponatsi Jesús. Ëpamonae najumaitsi: \p \v 42 —Maponëje itsamonae yabara jumai tsabiabi: “Capanepaenajë jivi,” jai tsabiabi. Caranata pijacuata penacapanepaenexa apo caëjëpaetsi. Itsa xaniajai Israel nacuapijivi pepo pevetsinë, nexata aeconoxae cruzajavavetsica runaenica vajataenexa. Nexata jane baja jumecovënëtsianatsi Cristonëcuene. \v 43 Bajaraponë pina najamatabëcuenecopata Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. “Xanë raja Dioso pexënatonë,” jai tsabiabinua. Nexata taenatsi aeconoxae Dioso pecapanepaejavatsi, najai bajarapamonae capocaponaeya Jesús yabara. \p \v 44 Ponëbeje penacobetoxotsinëbeje Jesús yajavacobematabiabarutatsi, bajaraponëbeje ata Jesús bijataerucatsibeje bajarapacuenia. \s1 Pacuenia baja Jesús tëpa yabara pelivaisi \r (Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 45 Jesús baja itsa tëpaejitsia, ajena matonejejitsia, daxita nacuanëjava aitaquiri tsajuni. Matapania caniviyojavabelia, bejamatabëcuene a las tres, nacua napebeta icatsia. \v 46 Nexata paepatota icatsia nacua napebeta, bajarapaepatota pinijicuenia Jesús aëjai. Jumaitsi: \p —Eli, Eli, ¿lama sabactani? jai Jesús. \p Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi pijajumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “TajaDioso, tajaDioso, ¿detsa xuajitsia baja tajaepato necopatame?” pejaijume. \p \v 47 Nexata itsamonae bajarajota penubenaevi bijiaya jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi bajarapamonae: \p —Mara ponë junata profeta Elíaspijinëmi, Diosojumepaebinëmi, jai bajarapamonae. \p \v 48 Nexata bajarapamonaeyajuvënënë bepijia cujinaelia pecarenanexa esponjavënëjava. Nexata esponjavënëjava jabutaba piajatuvinorayalia. Bajaraxuacujinae esponjavënëjava naeboupita cëtaruta. Toyotsiatsi Jesús petsutsuninexa picani bajaraxua. \v 49 Itsiata itsamonae jumaitsi: \p —Copare abaxë. Taenatsi Elíaspijinë itsa najetaruca pecapanepaenexatsi, jai bajarapamonae capocaponaeya. \p \v 50 Icatsia Jesús pinijicuenia aëjai. Bajaraxuacujinae jane baja Jesús tëpanajereca. \v 51 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia peyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpanaxaneto, titititica tuatuajëareca, athëbëvetsicacujinae irabereca. Ira najëaba. Ibotoxanetonë ata sarapajunujunua. \v 52-53 Ayaibitsaëto Dioso pepua pejumecovënëtsivi petëpaevimi pemëthëanë ata napananubena. Nexata Jesús acueyabi matacabita icatsia itsa asaë petëpaecujinae, pamonae pemëthëanë napananubena, bajarapamonae ata cotocaevi asaë. Nexata pitsapa mëthëvetsina. Nexata bajarapamonae pona Jerusalén tomarabelia. Bajarajotalia naitajëbapona jivi ayaibitsaëtojavabelia. \p \v 54 Jesús cruzata petëpaejavata vajabitsaëvi pijacapitán, pijajivi yajava, nuca. Taenubena Jesús petëpaejava. Jesús petëpaejavata ira najëaba. Nexata bajarapamonae itsa tane ira penajëabijava, itsajavanë ata itsa taepona, bajarapamonae bitso junava. Jumaitsi: \p —Matsaena ponë tëpaje, pepacuene baja rovia Dioso pexënato, jai bajarapamonae. \p \v 55 Bajarajota petiriavibitsaëtoxaneto tajiyoverena taenubena Jesús petëpaejava. Bajarapapetiriavi Jesús pepëta napona Galilea nacuaverena, Jesús peyavenonaevimitsi. \v 56 Bajara papetiriavibitsaëtoxaneto tuatuajëta nanubena mapamatabëxëyoje. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiagobeje Josébeje pena. Itsava pijinia Salomévënëva. Bajarapova pijinia Santiagobeje Juanbeje pena. Bajarapova Salomévënëva, Zebedeo pijava. \s1 Pacuenia Jesús petëpaenë mëthëtatsi yabara pelivaisi \r (Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 57 Itsa baja caniviyotsia, José, Arimatea tomarapijinë, pona nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Bajaraponë José bitso pexainaenë pexainaejava. José jumecovënëtaponapona Jesús Cristocuene. \v 58 Nexata José itsa pata nacuaevetsinë Pilatojavabelia, vajëta petocopatsinexatsi pemëthëtsinexa Jesús petëpaenë. Nexata Pilato itoroba pijajivi petocopatsinexatsi. \v 59 Nexata José cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Mataquionaeya daxitanëreca matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata, piaxuirajibipanata. \v 60 Bajaraponë José, pamatacabi tëpa pemëthëtsinexatsi picani, iboitapajanitojavata pinijiibovaju toexanabuatatsi cajena. Nexata bajarapaibovajulia José buata Jesús petëpaenë. Nexata bajaraxuacujinae pinijiibopanaxaneto José tixirena. Yavajuvëpaacatabuata. Nexata baja José naviata pijaboyabelia. \v 61 Bajarajota ibovaju itapajavata eecabeje anijavabeje ëMaríavënëvabeje. Itsava María, Magdala tomarapijiva. \s1 Pacuenia vajabitsaëvi Jesús pemëthë evetavanapa yabara pelivaisi \p \v 62 Pascuafiesta pejonematacabinexa pevajënaeya pamatacabi, judíovi baja banacuenevereta penacuenebijava. Nexata baja pamatacabi judíovi banacuenevereta penacuenebijava, bitso baja itsa caniviyotsia, sacerdotevi penamatacaitorobivi, fariseovi ata, ponalia Pilatojavabelia. \v 63 Nexata bajarapamonae jumaitsi Pilatojavabelia Jesús yabara: \p —Pamatacabi abaxë bajaraponë asaë tsaponaponae bitso najumetsënëtabiaba. Jumai tsabiabi: “Tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” jai tsabiabi. Bajarapejumaitsijava paxanë apo panacofënëtsinë. \v 64 Nexata nijajivi itorobare bajaraponë pemëthë xaniavaetsia pevetsinexa. Nexata nijajivi bajaraponë pemëthë xaniavaetsia evetsiana acueyabi matacabijavabelia, bajaraponë pecapaebimatacabijavabelia. Nexata acuenebi tsane pijajivi meravi pejutsinexatsi mëthëvecua. “Namatacota rabaja Jesús,” pejaijava ata jivijavabelia, acuenebi tsane. Itsa bajarapacuenia pijajivi jumai tsipae, nexata najumetsënëtsipa copiaya Jesús penajumetsënëtsijava matatoxenetsia. Nexata bajarapacuenia yamaxëitorobijitsipa jivi ayaibitsaëtoxaneto, jai bajarapamonae Pilatojavabelia. \p \v 65 Pilato nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Mapamonae tajajivi, vajabitsaëvije, payajavaponare. Nexata paitorobare bajarapamonae Jesús pemëthë pevetsinexa xaniavaetsia, jai. \p \v 66 Nexata bajarapamonae vajabitsaevi barëponalia Jesús pemëthëjavabelia. Bajarapamonae pemaëtoupi catsataruta Jesús pebuatsiibovajutsi pevëpaacatsiibopanajumata. Itsaupi pijinia catsata iboitapajanitojavabelia. Bajarapacuenia exana peyapëtaenexa petixitsijava muetsia Jesús peyavajuvëpa acatabuatsiibopanatsi. Bajaraxuacujinae itoroba vajabitsaëvi Jesús pemëthëvëpa pevetavanapaenexa. \fig |src="cn01849b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 27.66" \fig* \c 28 \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia asaë yabara pelivaisi \r (Mr 16.1-8; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi itsa verevereca, meravia pitsijavata, bajayacunua, ajena matacabi tsarucaponae, María, Magdala tomarapijiva, itsaMaría yajava, taeyojopaliabeje Jesús pebuatsiibovajutsijavabelia. \v 2 Jemata ira najëaba. Tsipaji Dioso pijaángel runaica athëbëvetsica. Angel itsa pata Jesús pebuatsiibovajutsijavata, tixita Jesús peyavajuvëpa acatsiibopanaxanetomi. Bajaraxuacujinae ángel eca bajarapaibopanajumata. \v 3 Bajaraponë ángel naitayota. Pacuenia yamaxëcotia itsi, bajara cotiaitsi ángel. Penaxatatsijava niojai daxita peniojaijava matatoxenetsia. \v 4 Vajabitsaë, pamonae evetanubena Jesús pebuatsiibovajutsivëpa, itsa tane ángel, neconecojai pecajunavi. Bobenajunua bepetëpaevi. \v 5 Nexata ángel jumaitsi petirivabejejavabelia: \p —Pëtsa pajunavamebeje. Yapëtaniji xua yabara paponamebeje. Jesús pecobematabiabarutsinëmitsi cruzajavabelia, pajaitamebeje. \v 6 Ajibi raja tsarucae majotaje. Asaë rabaja icatsia pacuenia baja cajena tajëvelia jumaitsi. Parenamërebeje panetaenexabeje itsajota picani buatatsi. \v 7 Bajaraxuacujinae paliamëbeje tsane bepijia. Pijajivijavabelia patsipaebianamebeje mapacueniaje: “Petëpaenëmi rabaja icatsia asaë. Panevajënaeyabelia pina pona Galilea nacuayabelia. Baja pina jotalia pacaxitajarabianame,” pajamëbeje tsane pijajivijavabelia. Bajarapalivaisiyo xainajë patacatsipaebinexabeje, jai ángel bajarapovabejejavabelia. \p \v 8 Nexata bajarapovabeje naviatabajiravabeje Jesús pebuatsiibovajutsivecua. Junavabeje picani. Itsiata barëyabeje bitso. Cujinaetabajiravabeje petsipaebinexabeje Jesús pijajivijavabelia. \v 9 Bajarapovabeje namutualia pecujinaejinaenajetarucaejavatabeje, Jesús jemata tsitanaitajëtatsibeje. Nexata bajarapovabeje cujitabaliabeje Jesúsjavabelia. Bajacobatsibeje. Nexata pematabacabëta nucajunuabeje. Sitaicaliabeje yaiyataeya Jesús pecopiapitsinexabeje bajarapacuenia. \v 10 Jesús nexata jumaitsi bajarapovabejejavabelia: \p —Pëtsa pajunavamebeje. Paliamërebeje tajajivijavabelia. Pajumaitsimëbeje tsane tajajivijavabelia: “Jesús raja jumaitsi. Paponaeremelia pina Galilea nacuayabelia. Baja pina jotalia pacacaxitajarabiana Jesús,” pajamëbeje tsane tajajivijavabelia, jai Jesús. \s1 Pacuenia vajabitsaëvi navajunupaeba yabara pelivaisi \p \v 11 Paepatota ëMaríavënëvabeje naviatabeje Jesús pebuatsiibovajutsijavavelia, vajabitsaëvi, Jesús pemëthë pevetsiviyajuvënëvi, pona tomarabelia. Bajarapamonae tsipaeba sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia pacuenia tane bajarapamonae. \v 12 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi pona judíovi pijaancianovijavabelia penabarëcuaicuaijainexa penajamatabëjëpaenexa pacuenia exanaejitsia. Nexata jane baja bajarapamonae najamatabëcuenejëpa. Nexata bajarapamonae rajuta ayaijava palata vajabitsaëvijavabelia. \v 13 Bajarapamonae jumaitsi vajabitsaëvijavabelia: \p —Jivijavabelia pajumaitsimë tsane: “Meravi pataitamajitsita, Jesús pijajivi pata. Nexata bajarapamonae juta Jesús petëpaenë,” pajamë tsane. \v 14 Nexata nacuaevetsinë Pilato itsa jumetaena mapajumeje, paxanë itsiata pacayavenonaenatsi itsacuene papecaexanaeyaniva, jai bajarapamonae vajabitsaëvijavabelia. \p \v 15 Nexata vajabitsaëvi jejai. Nota bajarapapalata. Nexata jane baja vajabitsaëvi pona najumetsënëtsiaya jivijavabelia pejumaitsinexa pacuenia itorobatsi. Nexata vajabitsaëvi najumetsënëtsiaya jumai tsaponae jivijavabelia: \p —Meravi pataitamajitsita, Jesús pijajivi pata. Nexata Jesús pijajivi petëpaenë jutatsi, jai tsaponae jivijavabelia. \p Bajarapacuenia vajabitsaevi pepaebixae, judíovi juya bajarapacuenia natsipaebapona. Nexata mapamatacabijavaberena ataje judíovi jumai tsabiabi: \p —Jesús pijajivi petëpaenë jutatsi, jai tsabiabi. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, pijajivi itoroba pejumelivaisi jivi petotsipaebanajetarubenaenexatsi daxitanacuanëjava yabara pelivaisi \r (Mr 16.14-18; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 16 Jesús pijajivi once ponëbeje pona Galilea nacuayabelia. Jesús pijajivi pona petsutojumabelia, patsutojumatalia Jesús caxitajarabiapaebatsi. \v 17 Nexata bajarapatsutojumata Jesús pijajivi itsa taenuta Jesús, yaiyataeya pitabarata pematabacabëta tonubena. Itsiata itsamonae Jesús pijajiviyajuvënëvi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: \p —Apo Jesús meta, jamatabëjai. \p \v 18 Nexata Jesús pijajivi cujirena. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Dioso baja cajena nevetsiaexana daxitacuene athëbëtatsia, daxita mapanacuajava ataje, taevetsinexa. \v 19 Nexata pacaitorobatsi. Paponare daxitanacuanëjava daxitanacuanëpijivi tajumelivaisi patanetotsipaebinexamë tanejumecovënëtsinexa. Bajarapamonae pabautisabaponaename taxa pevënëta, xanë ata pexënatonë tavënëta, Espíritu Santo ata pevënëta. \v 20 Bajarapamonae patsipaebaponaename pejumecovënëtavanapaenexa daxita pacuenia pacaitorobatsi. Pëtsa panacofënëtame daxitamatacabi patacayajavaponaponaejava. Nacua pevereverecaejavabelianexa ata pacayajavaponaponaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.