\id LUK - Guahibo NT -Colombia 2011 (DBL -2014) \h SAN LUCAS \toc1 Pexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Lucas peyaquinaelivaisi \toc2 San Lucas \toc3 Lc \mt1 Pexanialivaisi Jesucristo pelivaisi, San Lucas peyaquinaelivaisi \c 1 \s1 Pacuenia Lucas taxuxuaba mapabaxutotaje Jesucristo pelivaisi, petoyaquinaejava Teófilovënënëjavabelia, yabara pelivaisi \p \v 1-2 Pamatacabi abaxë Jesús ponapona mapanacuataje, jivi ayaibitsaëtoxaneto tanetsi peponaponaejava. Bajarapamonae tanetsi Jesús petaxuxuabijavaveliacujinae jivi livaisi petsipaebaponaejava. Nexata bajarapamonae paebanajetarubena tomaranëjava Jesús pelivaisi, pexanialivaisi. Nexata tomaranëjava Jesús pelivaisi pejumetaevi, ayaibitsaëto, baja cajena yaquina juya mataropotsia petsipaebinexa itsamonaejavabelia. Pacuenia Jesús petaevitsi vajunupaebatsi, bajarapamonae yaquina baja cajena Jesucristo pelivaisi. \v 3 Nexata xanë ata mapamatacabitaje yanijobaponajë bajarapalivaisi daxita peyapëtaevijavabelia. Yanijobaponajë xaniavaetsia tayapëtaenexa pacuenia Jesús exanaponapona petaxuxuabijavaveliacujinae mapanacuataje. Teófilo, catoyaquinatsi. Catoyaquinatsi mapabaxutotaje xamë ata xaniavaetsia neyapëtaenexa daxita bajarapalivaisi, Jesucristo pelivaisi. Netsitaxanepana tacatoyaquinaenexa daxita bajarapalivaisi neyapëtaenexa pacuenia jumai tsaponae caelivaisi canacujitsia Jesús pexanaponaejavanë yabara, caejava canacujitsia. \v 4 Copiaya baja picani itsamonae catsipaeba bajarapalivaisi. Itsiata icatsia xanë catoyaquinatsi neyapëtaenexa jane baja xaniavaetsia bajarapalivaisi pexaniajailivaisicuene. \s1 Pacuenia ángel tajëvelia jumaitsi Zacaríasjavabelia: “Nexënatonëyo raja xainaename,” jai yabara pelivaisi \p \v 5 Pamatacabi abaxë Herodes eveta Judeanacua, bajarapamatacabi ponapona sacerdotenë Zacarías. Bajaraponë sacerdotevi Abíasvënëviyajuvënënë. Zacarías pijava pevënë Elisabet. Bajarapova sacerdotenëmi Aarónpijinë pemomoxiyajuvënëva. \v 6 Bajarapajivibeje xaniavaetsia aneconijibia Dioso pitabarata toponaponabeje. Dioso jumecovënëtsiaya ponaponabeje pacuenia Dioso itorobatsi judíovi xaniavaetsia pejinavanapaenexa. \v 7 Itsiata bajarapajivibeje pexi apo xainaebeje. Tsipaji Elisabet mavecova. Nexata bajarapajivibeje bitso baja perujujiviyobeje. \p \v 8 Nexata itsamatacabi Zacarías templobota nanacuenebijitsia sacerdotevi penacuenebicuene Dioso pitabarata. Pasemanata daxita sacerdotevi, Abíasvënëvi, nacobenaevetsijitsia templobo, bajarapasemana Zacarías daxitasemana nanacuenebijitsia templobota. \v 9 Nexata abaxë sacerdotevi petaxuxuabivajënaeya penacuenebijava, pijacujirucuenia exana penayapëtaeponaenexa xua caenë canacujitsia nacuenebijitsia templobota. Nexata sacerdotevi pijacujirucuenia pexanaecujinae, itsa baja yapëtane xua caenë canacujitsia nacuenebijitsia templobota, nexata Zacarías tocopatatsi temploboënëalia petajuitsinexa inciensovënëjava, petuxujuvijava. Bajaraxuata Zacarías joneya temploboyalia petajuitsinexa jane baja inciensovënëjava temploboënëalia. \v 10 Paepatota Zacarías tajuitanuca inciensovënëjava temploboënëalia, jivi ayaibitsaëtoxaneto templobojumavelia vajëcanubena Diosojavabelia. \v 11 Nexata Zacarías temploboënëalia, altarvënëjava muxuneneta, tsitanaitajëtatsi ángel. Paaltarvënëjavajumata incienso tajuitabiaba Diosonexa, bajarapaaltarvënëjava pecujuanenia pamuxunenejavata, Zacarías taenuta ángel. \v 12 Nexata Zacarías itsa taenuta ángel, apo yapëtae pacuenia exanaejitsia Zacarías. Bitso jamatabëcuenenajunaviaca. \v 13 Nexata ángel jumaitsi Zacaríasjavabelia: \p —Zacarías, pëtsa junavame. Dioso baja cajena cajumetane nevajëtsijava. Nexata nijava Elisabet catonacoxitsiana. Nexënatonëyo baja xainaename. Vënërubianame bajaraponëyo Juan. \v 14 Pinijicuenia, jivi ayaibitsaëto yajava, barëyamë tsane bajaraponëyo itsa catonaexanaena. \v 15 Tsipaji bajaraponëyo ayaijamatabëcuenenë tsane Dioso pitabarata. Apo apae tsane piataneranë. Vinora ata apo apae tsane. Penaexanaejavaveliacujinae tsijamatabëvënëcaenatsi Espíritu Santo. Nexata Espíritu Santo pitorobicueniatsi, exanabiabiana. \v 16 Bajaraponë, Juan, Israel nacuapijivi najamatabëcuenecopatsiaexanaena Diosojavabelia. \v 17 Bajayata Diosojumepaebinëmi, profeta Elíaspijinë, ayaijamatabëcuenenëmi, Dioso pesaë yajavaponapona. Espíritu Santo ata pitorobicueniatsi, exanaponapona. Bajara icatsia itsane Juan ata. Bajaraponë pejamatabëcueneta, penacoxiitoyavimi ata, icatsia nacoxiasiva tsane. Bajaraponë pejamatabëcueneta, itsamonae pijinia pibisiajamatabëcuene pexainaevi ata, jamatabëcuene xanepanaeyaexanaena pexaniajamatabëcuene pexainaenexa. Bajarapacuenia bajaraponë jivi jamatabëcuene xanepanaeyaexanaena pepo petuxanenë penajetarucaevajënaeya. Nexata bajarapamonae xaniavaetsia copiapitsiana pepo petuxanenë pamatacabi najetarucaena, jai ángel Zacaríasjavabelia. \p \v 18 Zacarías nexata yanijoba ángeljavabelia. Jumaitsi: \p —Itsa taxënato xainaejitsianë, ¿detsa peneta pitsicuene taenajë tayapëtaenexa? Tsipaji rabaja xanë perujunënë. Tajava ata baja perujuva, jai Zacarías. \p \v 19 Nexata ángel jumaitsi Zacaríasjavabelia: \p —Xanë raja Gabrielnë, Dioso pijajivitonënë. Dioso baja cajena nitoroba tacatsipaebinexa mapapexanialivaisije. \v 20 Xamë saya nejumeaebame, xaniavaetsia catsipaebi atatsi xua pepacuene catocopiajopaejitsia. Nexata baja aeconoxae apo cacaëjëpae tsane necuaicuaijaijava. Matapania jane baja pamatacabi catocopiajopaena xua yabara najumecapanepaeya catsipaebatsi, natsipaebianame icatsia, jai ángel Zacaríasjavabelia. \p \v 21 Bajarapaepatota jivi templobo jumavelia evetanubenatsi Zacarías pepitsapaejavarena. Najumaitsi bajarapamonae: \p —¿De meta xuajitsia Zacarías bepijia apo pitsapaerena templobovecua? najai bajarapamonae. \p \v 22 Itsa jane baja Zacarías pitsaparena templobovecua, apo caëjëpaetsi pecuaicuaijaijava. Nexata pamonae evetanubenatsi templobo jumavelia, najumaitsi: \p —Zacarías raeta bemajitsinaebota temploboënëlia itsacuene tane, najai. \p Nexata Zacarías apo pecaëjëpaexaetsi pecuaicuaijaijava, pecobeta tsipaeba besiyanëcuenia jivi peyapëtaeyaexanaenexa. \p \v 23 Itsa baja Zacarías vereta penacuenebijava templobota pamatacabibeje itorobatsi penacuenebinexa, naviata baja pijaboyabelia. \v 24 Bajaraxuacujinae Zacarías pijava, Elisabet, nacoxita jane baja. Nexata bajarapova penacoxitsijava itsa yapëtane, cinco pajuametobejecuenia itsajavabelia pijabovecua apo ponaponae. \v 25 Elisabet jamatabëjumaitsi: \p —Dioso raja taneitaxutotsoniataexae, neyavenona tanacoxitsinexa mapacueniaje. Nexata baja apo auranë tsane tacoxibijava yabara, jamatabëjai Elisabet. \s1 Pacuenia ángel tajëvelia jumaitsi Maríajavabelia yabara pelivaisi \p \v 26 Elisabet baja seis pajuametobeje pepuaxainae penacoxitsicujinae, Dioso icatsia itoroba pijaángel Gabriel. Pijaángel itoroba Nazaret tomarabelia, Galilea nacuata peecaetomarabelia.\fig Nazarettomara|src="HK00366B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Lc 1.26" \fig* \v 27 Dioso itoroba ángel petsipaebinexa Maríajavabelia. María abaxë pebi apo pequenetsiataevatsi. Angel pepatsivajënaeya Maríajavabelia, Maríabeje baja cajena Josébeje nabarëcuaicuaijaibeje penapitsinexabeje. Nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë José. \v 28 Angel nexata joneya María peponaponaebota. Angel jumaitsi Maríajavabelia: \p —María, cabajacobatsi. Pexaniajamatabëcuenia Dioso pecataeva. Dioso cayajavaponaponaena. Bitso cayavenonaena xamë daxita nevëna petiriavi matatoxenetsia, jai ángel. \p \v 29 Nexata María itsa jumetane bajarapacuenia ángel pejumaitsijavatsi, María jamatabëjumaitsi: \p —¿Detsa meta pitsijamatabëcuene yabara nejumaitsi ángel mapacueniaje? jamatabëjai María. \p \v 30 Icatsia ángel tajëvelia jumaitsi Maríajavabelia: \p —María, pëtsa junavame. Tsipaji raja Dioso pexaniajamatabëcuenia catane. \v 31 Xamë raja nacoxitsianame. Cavecuanaexanaena raja pebinëyo. Bajaraponëyo vënërubianame Jesús. \v 32 Bajaraponëyo ayaijamatabëcuenenë tsane. “PinijiDioso, athëbëtatsia peecaenë, mapexënatoje,” jaitsi tsane jivi. Nexata vajatuxanenë Dioso nacuaevetsinë exanaenatsi. Pacuenia pijasalinainëmi Davidpijinë bajayata nacuaevetsinëmi, bajara icatsia itsane. \v 33 Bajaraponë evetsiana Israel nacuapijivi daxita matacabijavabelianexa, jai ángel tajëvelia Maríajavabelia. \p \v 34 Nexata María jumaitsi ángeljavabelia: \p —¿Detsa pacuenia nacoxitsipajë? Xanë raja tamona apo xainaenë, jai María ángeljavabelia. \p \v 35 Angel nexata tajëvelia jumaitsi Maríajavabelia: \p —Espíritu Santo raja patsianica xamëjavabetsica. Nexata Espíritu Santo Dioso pesaëta caevetsiana. Bajaraxuata panacuetonëyo cavecuanaexanaena, tsatsianatsi Diosonexa. “Dioso ra mapexënatoje,” jaitsi tsane jivi. \v 36 Nijamonaeva ata Elisabet, perujuva ata, exanaena penacuetonëyo. “Mavecova raja,” jai atatsi jivi, itsiata baja penacoxitsicujinae xaina baja seis pajuametobeje. \v 37 Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai ángel tajëvelia Maríajavabelia. \p \v 38 Nexata María jumaitsi ángeljavabelia: \p —Xanë raja Dioso pijajivitovanë. Pacuenia nejumaitsimë, bajarapacuenia Dioso xanëjavaberena exanaena, jai María. \p Nexata baja María vecuaponatsi ángel. \s1 Pacuenia María sivaxaina Elisabetjavabelia yabara pelivaisi \p \v 39 María penacoxitsijavanexa petsipaebicujinaetsi ángel, caematacabibejecujinae, María pona petsutonënacuata peecaetomarabelia. Bajarapatomara eca Judea nacuata. \v 40 Nexata María joneya Zacarías pijaboyalia. Bajacobanuta pijamonaeva Elisabet. \v 41 María itsa bajacobanuta Elisabet, nexata Elisabet peyacotajinaenacuetoyo tsicotonayucutajarabatsi. Nexata jane baja Elisabet tsijamatabëvënëcatsi Espíritu Santo. \v 42 Nexata Elisabet Espíritu Santo itorobatsi pinijijumeta Maríajavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje: \p —Dioso cajena bitso cayavenona daxita petiriavi matatoxenetsia. Panacuetonëyo ata exanaename, bajarapanacuetonëyo Dioso bitso peyavenonabiabinëtsi tsane. \v 43 Xamë tajatuxanenë penamë tsane. ¿Detsa xuajitsia beveliajamatabëcueneva atanë, nesivaxainamerë? \v 44 Itsa nebajacobanutame, tayacotajinaenacuetoyo nayucutajaraba pebarëyaxae. \v 45 Barëyamë Dioso pecajumaitsicuenia nejumecovënëtsiva. Tsipaji pepacuene catocopiapatsiana daxita pacuenia vajatuxanenë Dioso pitorobinëtsica ángel tajëvelia catsipaeba, jai Elisabet Maríajavabelia. \p \v 46 Nexata María jumaitsi Elisabetjavabelia: \q1 Tajamatabëëthëtojavavetsina jumaitsinë Diosojavabelia: “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” janë. \v 47 Sivajamatabëcuenebarëyanë Dioso tanecapanepaenënexa. \v 48 Sivajamatabëcuenebarëyanë. Tsipaji pijajivitovanë, beveliajamatabëcueneva atanë, Dioso nitapeta. Tatëpaecujinae ata tsane, tavënamuto, pevajënaeyabelia daxitajivi xanë yabara jumai tsabiabi tsane: “Dioso bitso peyavenonaevamitsi,” jai tsabiabi tsane. \v 49 Bajarapacuenia daxitajivi jumai tsabiabi tsane xanë yabara. Tsipaji ayaijamatabëcuenenë Dioso netoexanabiabiana ayaicuene pexanaejavanë. Dioso raja apo pejitsipaenë jivi pibisiacuene pexanaejava. \v 50 Daxita pamonae Dioso yaiyataena, bajarapamonae juya Dioso itaxutotsoniataeyabiabiana. \v 51 Dioso raja pecaëjëpaenëtsi pinijicuene ata pexanaenexa pecobeta. Pamonae jamatabëjumaitsi tsavanapae: “Vaxaitsi cajena ayaijamatabëcuenevitsi,” jamatabëjai tsavanapae, bajarapamonae Dioso nacayajatsiaexana baja. \v 52 Pinijinacuanë pevetsivimi ata, bajarapanacuanë pevetsijavami Dioso vecuapitsapaeyaexana. Nexata bajaraxuacujinae Dioso juya evetsiaexana bajarapanacuanë beveliajamatabëcuenevimi ata. \v 53 Pamonae pijinia bitso piajani, bajarapamonae Dioso rajuta pexanianabanijava. Pamonae pijinia bitso pexainaevi mapanacuapijicuene, bajarapamonae Dioso apo pejumecovënëtsixae, bajarapamonae Dioso apo rajutsi. \v 54 Dioso yavenona pijajivi, Israel nacuapijivi. Apo nacofënëtsi cajena. Dioso itaxutotsoniataeyabiaba Israel nacuapijivi. \v 55 Bajarapacuenia Dioso pijajivi itaxutotsoniataeyabiaba daxitamatacabijavabelianexa. Tsipaji baja cajena bajarapacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinainëmi Abrahampijinëjavabelia, daxita pemomoxijavabelianexa ata pitaxutotsoniataeyabiabijavanexa yabara, \m jai María Elisabetjavabelia. \p \v 56 Nexata María acueyabi pajuametobeje naponapona Elisabet pijabota. Bajaraxuacujinae María baja naviata pijaboyabelia. \s1 Pacuenia Juan naexana jivibautisabinënexa yabara pelivaisi \p \v 57 Juameto baja ecaica, pajuametota Elisabet penacueto vecuanaexanaejitsiatsi. Penacuetonëyo jane baja vecuanaexanatsi. \v 58 Itsa Elisabet yapëtane Dioso pitaxutotsoniataecuenetsi, bitso Elisabet jamatabëcuenebarëya. Daxita pamonae ata ena imoxoyo, pijabo muxuneneta, bajarapova pijamonaeyajuvënëvi ata, sivajamatabëcuenebarëyatsi. \v 59 Itsa baja penacuetonëyo caesemana xaineca penaexanaecujinae, Elisabetbeje Zacaríasbeje pexënatonëyo perabëcaucutsiaexanabeje judíovicuenia. Baitsi boupiperabëcaucutsiaexanabeje. Nexata daxita bajarapamonae pata Elisabetbeje Zacaríasbejejavaberena. Bajarajota picani penacuetonëyo tovënërubijitsiatsibeje paxa pevënëcuenia paxa picani pevënëxainaenexa. \v 60 Itsiata Elisabet jumaitsi pamonaejavabelia picani tovënërubijitsiatsibeje: \p —Jume. Pevënë raja tsane Juan, jai Elisabet bajarapamonaejavabelia. \p \v 61 Nexata bajarapamonae jumaitsi: \p —¿Detsa xuajitsia jitsipame bajarapavënë? Itsanë ata cajena nijamonaeyajuvënënë apo xainae bajarapavënë, jai bajarapamonae Elisabetjavabelia. \p \v 62 Nexata bajarapamonae penacuetonëyo jane baja paxa junata. Pecobeta yanijoba pavënë Zacarías jitsipa petovënërubinexatsi. \v 63 Nexata Zacarías vajëta tablapayo peyaquinaenexa. Nexata yaquinaruta: “Juan rabaja pevënë,” pejaiitane. Nexata daxita bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca. \v 64 Bajarajota jemata icatsia Zacarías cuaicuaijai baja. Nexata jivi pitabarata Zacarías jumai tsaponae Diosojavabelia: \p —Diosomë, ayaijamatabëcuenenëmë bitso, jai tsaponae. \p \v 65 Daxita pamonae bajarapatomarata imoxoyo penaevi, itsa jumetane pacuenia Zacarías Dioso yavenonaponatsi, pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca. Itsamonae bajarapanacuata petsutonëjava penaevi ata, daxita bajarapamonae ata, vënëlivaisitane bajarapacuene yabara. \v 66 Daxita pamonae jumetane bajarapacuene yabara, apo nacofënëtsi. Jamatabënajinavanapabiaba bajarapacuene. Nexata bajarapamonae nayanijobabiaba. \p —¿De meta jamatabëcueneitsi tsane bajarapanacuetonëyo itsa vitsabiana? najai tsabiabi bajarapamonae. \p Bajarapacuenia nayanijobabiaba tsipaji bitso Dioso yavenonaponatsi bajarapanacuetonëyo. \s1 Pacuenia Zacarías tajëvelia jumaitsi yabara pelivaisi \p \v 67 Zacarías, Juan jivibautisabinënexa paxa, tsijamatabëvënëcatsi Espíritu Santo. Nexata Zacarías Espíritu Santo itorobatsi jivijavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje: \q1 \v 68 Pexaniajamatabëcuene rajutatsi vaxaitsi pepo vajatuxanenëjavabelia, Israel nacuapijivitsi vajaDiosojavabelia. Tsipaji pijajivitsi nacatoitorobianica vajanacacapanepaenënexa vajaneconivecua. \v 69 Dioso cajena nacatoitorobianica pinijicuene pexanaejava pecaëjëpaenëtsi vajanacacapanepaenexa. Bajaraponë Dioso pijajivitonëmi Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë tsane. \v 70 Bajayata Diosojumepaebivimi profetavi, Dioso pitorobicueniatsi pejinavanapaevi, tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi bajaraponë vajanacacapanepaejavanexa yabara. \v 71 Tajëvelia profetavimi najumecapanepaeya jumaitsi bajaraponë vajanacacapanepaejavanexa vajavajabitsaëvivecua, daxita vajanacaitoyavi atavecua. \v 72 Dioso nacaitaxutotsoniataena pacuenia tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinaivimijavabelia. Dioso cajena apo nacofënëtsi pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinaivimijavabelia. \v 73 Bajayata copiaya bajarapacuene yabara Dioso najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinainëmi Abrahampijinëjavabelia. \v 74 Dioso baja najumecapanepaeya jumaitsi vajanacacapanepaenexa vajavajabitsaëvecua. Bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena ajunavijibia vajatonacuenebavanapaenexa. \v 75 Nexata bajarapacuenia Dioso itsa tonacuenebavanapaenatsi, jinavanapaenatsi pibisiacuene exanaenejevatsi Dioso pitabarata vajaasaëtsavanapaeepato abaxë mapanacuataje, \m jai Zacarías jivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús Dioso pitorobijavanexatsitsica vajanacacapanepaenexa. \p \v 76 Icatsia Zacarías jumaitsi pexënatonëyojavabelia mapacueniaje: \q1 Taxënatonëyo, xamë yabara itsamonae jumai tsabiabi tsane: “Mara ponëje pinijiDioso, athëbëtatsia peecaenë, pijaprofetanëje,” jai tsabiabi tsane. Xamë raja itsaxuayo pepo petuxanenë najetarucaejitsia, pevajënaeya jivi tsipaebanajetarucaename pesivanajamatabëcuenecopatsinexa bajaraponëjavabelia pamatacabi bajaraponë najetarucaena. \v 77 Tsipaebanajetarucaename jivijavabelia pacuenia Dioso bajarapamonae capanepaejitsiatsi. Tsipaji bajarapamonae pibisiacuene pexanaeneconimi Dioso vecuaajibiaexanaenatsi. \v 78 Dioso vajanacaitaxutotsoniataexae, nexata nacayapëtaeyaexanaena vajanacacapanepaenënexa athëbëvetsica pepatsijavanexatsica. \v 79 Nexata bajaraponë jivijavabelia itsa tsipaebanajetarucaena pexaniajailivaisi, jamatabëcueneitayotsiana daxita piajamatabëcueneitaquirivimi. Baitsi pamonae picani cujunava petëpaejava, bajaraponë petsipaebilivaisi pejamatabëcueneta, bajarapamonae yapëtaena jamatabëcuenexanepanaeya pejinavanapaenexa, \m jai Zacarías pexënatonëyojavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús jivijavabelia Dioso pejumelivaisi petsipaebanajetarucaejavanexa. \p \v 80 Nexata jane baja xuacujinae Juan jivibautisabinënexa vitsabanajetaruca. Yajavaajamatabëcuenesaë baja cajena tsanajetarucae Dioso pejumelivaisi yabara. Nexata baja Juan itsa penaveretsinë, ponapona petusato nacuata. Matapania itsa taxuxuabijitsia jivi petsipaebinexa Jesús pelivaisi, naitajëta jivijavabelia pevënëlivaisitaenexatsi daxita Israel nacuapijivi. \c 2 \s1 Pacuenia Jesús naexana yabara pelivaisi \r (Mt 1.18-25) \p \v 1 Imoxoyo baja pevajënae Jesús penaexanaejavanexa. Nexata bajarapamatacabijava Romanonacua pepo pevetsinë, Augusto, taxuxuaba pijajivi pitorobijava jivi petonamataëjëtsinexatsi. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Daxitajivi, pamonae taevetsinacuanëjava jinavanapa, panetonamataëjëtsianame, jai. \p \v 2 Bajarapamatacabi pijinia nacuaevetsinë Cireniovënënë saicaya itsanacua eveta, Siriavënënacua. \v 3 Nexata nacuaevetsinë Augusto pevetsinacuanëjava penaetomaranëta pejinavanapaevi, apo jinavanapae ëpijatomaranëjava. Itsamonae najinavanapa itsatomaranëjava. Bajaraxuata pamonae najinavanapa itsatomaranëjava, caejivi canacujitsia, pijasalinaivimi pijatomaranëjavabelia pona. Bajarapamonae pona penamataëjëtsinexatsi pijasalinaivimi pijatomaranëjava. \p \v 4 Bajaraxuata José ata barëpona Belén tomarabelia. José barënaropota Nazaret tomarata, Galilea nacuata peecaetomarata. José barëpona Belén tomarabelia, Judea nacuata peecaetomarabelia. Tsipaji baja cajena José pijasalinainëmi, Davidpijinë, bajayata Belén tomarata ponapona. \v 5 José barëpona María, pova pita pijavanexa. Bajarapova yacotapona itsa baja imoxoyo pevajënae penacueto pevecuanaexanaenexatsi. \v 6-7 Nexata baja itsa patabeje Belén tomarata, ponaponabeje dajubi pevetabiabibota. Tsipaji baja pabota jivi patabiaba, pevajënaebeje baja jivi yavënëca. Nexata apo nayacaëjëpaetsibeje bajarapabota penaecaenexabeje. Bajaraxuata patabeje dajubi pevetabiabibota. Nexata dajubi pevetabiabibota María jane baja vecuanaexanatsi penacuetonëyo, copiaya penacoxitsinacueto. Barëeca dajubi pevetabiabibota. Jumaquioneta papaëbërëpanaxita. Buateta dajubi pexaejavanexa pemitsaothocabiabimoënëta. \s1 Pacuenia ángelevi patsica Jesús penaexanaelivaisi petsipaebinexa oveja pevetsivijavabelia yabara pelivaisi \p \v 8 Belén tomarajumaverena imoxoyovayafota, oveja pevetsivi evetavanapa. Bajarapamonae meravi nacobenaevetabiaba pijaovejabitsaëtonë.\fig |src="HK006C.tif" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Lc 2.8" \fig* \v 9 Jemata oveja pevetsivi tsitanaitajëtatsi Dioso pijaángel. Nexata Dioso pijapenivenivenaecotia oveja pevetsivi matatoyorotsia itayotatsi. Najunaviaca bajarapamonae pinijicuenia. \v 10 Nexata ángel jumaitsi oveja pevetsivijavabelia: \p —Pëtsa panajunaviacame. Pexanialivaisi raja pacatocanajetarucatsi pesivabarëyanexa daxitajivi. \v 11 Ajena rabaja, mapameravitaje, naexana baja daxitajivi pecapanepaenënexa. Naexana Belén tomarata, patomarata bajayata nacuaevetsinëmi Davidpijinëmi ponapona. Ponë naexana, bajaraponë pepo petuxanenë Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa. \v 12 Paneyapëtaenexa pacuenia pacatsipaebatsi, penacuetonëyo pataeyabuatetsianame mapacueniaje. Penacuetonëyo pataeyabuatetsianame papaëbërëpanaxita pejumaquionaenacuetonëyotsi. Boquecaena dajubi pexaejava pemitsaothocabiabimoënëta, jai ángel oveja pevetsivijavabelia. \p \v 13 Bajara saya jota jemata oveja pevetsivi tsitanaitajëtatsi ayaibitsaëtoxaneto ángelevi, copiaya petsipaebiángelnëtsijavata. Bajarapamonae ángelevi pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Penaxëanaejavata ángelevi jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 14 ¡Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pinijicuene rabaja exana! Pamonae Dioso jumecovënëta, Dioso sivajamatabëcuenebarëyatsi. Daxita bajarapamonae jamatabëcuenexanepanaeya jinavanapaeyaexanaena Dioso, \m jai ángelevi penaxëanaejavata. \p \v 15 Itsa baja ángelevi naviaba athëbëabetsia, oveja pevetsivi ángelevi pecovëta najumaitsi: \p —Ponaliatsi Belén tomarabelia. Taenatsi pecopiapatsijava pacuene yabara vajatuxanenë Dioso pitorobiángelnëtsica nacatsipaeba, najai oveja pevetsivi ángelevi pecovëta. \p \v 16 Nexata bajarapamonae bepijiayo ponalia Belén tomarabelia. Pata itsajota Maríabeje Josébeje barëecabeje penacuetonëyo. Penacuetonëyo boqueca dajubi pexaejava pemitsaothocabiabimoënëta.\fig |src="CN01624b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 2.16" \fig* \v 17 Oveja pevetsivi itsa taeyabuateta penacuetonëyo pacuenia baja cajena ángelnë tsipaebatsi, nexata pona petsipaebaponaenexa daxitajivijava pacuenia bajarapanacuetonëyo taeyabuateta. \v 18 Nexata daxita pamonae jumetane oveja pevetsivi pepaebilivaisi, jamatabëcuenenabenajaca. \v 19 María baja cajena pejamatabëëthëtota yapëtaeponapona daxita bajarapacuene yabara. \v 20 Oveja baja pevetsivi naviabaponalia. Oveja pevetsivi namutualia jumai tsanajetarubenae Diosojavabelia: \p —Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Pexaniajamatabëcuene pacarajutatsi patanetoexanaexaemë pexaniacuene, jai tsaponaelia oveja pevetsivi. \p Bajarapacuenia jumaitsi tsipaji baja tane daxita pacuenia ángelnë tsipaebatsi. \s1 Pacuenia Jesúsnëyo caponaliatsi temploboyabelia yabara pelivaisi \p \v 21 Jesúsnexa penaexanaecujinae, ocho matacabita, perabëcaucutatsi judíovicuenia. Baitsi boupiperabëcaucutatsi. Vënërubatsinua jane baja pevënë pexainaenexa. Vënërubatsi “Jesús,” pejaivënëta. Tsipaji baja cajena abaxë María nacoxitsinejeva Jesúsnexa, tajëvelia ángel jumaitsi Maríajavabelia: “Bajaraponëyo vënërubianame Jesús,” jai. \p \v 22 Nexata jane baja tocopiajopatsibeje Josébeje Maríabeje pexanaenexabeje pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi daxita judíovi pexanaenexa penacuetonëyo itsa tonaexanatsi. Nexata Jerusalén tomarabelia barëponabeje penacuetonëyo. Nexata Jerusalén tomarata, templobota, María ofrenda rajuta Diosojavabelia penajamatabëcuene xaniavaetsinexa Diosojavabelia. Rajutabejenua penacuetonëyo Diosojavabelia pijajivitonënexa petonacuenebinexa itsa penaveretsinë. \v 23 Bajarapacuenia Josébeje Maríabeje exanabeje tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi: “Penacasabijivibeje pexi itsa xainabeje, nexata copiaya panacuetonëyo xainabeje, totsatsibeje Dioso pijajivitonënexa,” jai. \v 24 Josébeje Maríabeje rajutabeje ofrenda Diosojavabelia pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. Rajutabeje tsiquiriviria ucucutoyobeje. Itsa jume, rajutabeje meta pinijiyoviria ucucutobeje. \p \v 25 Bajarapamatacabi ponapona Jerusalén tomarata Simeónvënënë. Bajaraponë jumecovënëtsiaponapona pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Nexata bajarapamatacabi Israelnacua eveta Romano nacuaverena ëpepatsivi. Nexata Romano nacuaverena pepatsivi pevetsixae Israelnacua, bejiobiaexanabiabatsi Israel nacuapijivi. Bajaraxuata Simeón copiaevetaponapona Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi Israelnacua pevetsivi. Nexata baja Romano nacuaverena pepatsivi, pevecuapitsapaenexa Israelnacua pevetsicuene. Espíritu Santo yajavaponaponatsi Simeón. \v 26 Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Simeón tajëvelia yapëtaeyaexanatsi pacuenia Simeón petëpaevajënae taejitsia Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobiapaebica jivi pecapanepaenexa. \v 27 Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Simeón joneyaexanatsi temploboyabelia. Bajaraxuata Simeón tane Maríabeje Josébeje pebarëjonejavatabeje Jesúsnëyo temploboyarena pexanaenexabeje pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. \v 28 Nexata Simeón isapita Jesúsnëyo. Pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Pexaniajamatabëcuene Simeón perajutsijavata Diosojavabelia, Simeón jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 29 Tajatuxanenë, baja rajane netocopatsianame nijajivitonënë jamatabëcuenexanepanaeya tatëpaenexa. Tsipaji baja netaeyaexaname pacuenia baja cajena tajëvelia najumecapanepaeya nejumaitsimë. \v 30 Taitaxutota rabaja taniji maponëje, ponë itorobimica jivi pecapanepaenënexa xamëjavabelia. \v 31 Ponë itorobimica jivi pecapanepaenënexa, daxitajivi taenatsi. \v 32 Maponëje petsipaebilivaisita, pamonae apo judíovi ata, jamatabëcueneitayotsiana. Yapëtaeyaexanaena pacuenia jamatabëcueneitsimë. Nexata maponëje pejamatabëcueneta apo judíovi yaiyataena nijajivi judíovi, \m jai Simeón templobota Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene perajutsijavata Jesúsnëyo yabara. \p \v 33 Nexata Josébeje Maríabeje itsa jumetanebeje bajarapacuenia Simeón pejumaitsijava Jesúsnëyo yabara, jamatabëcuenenabenajacabeje. \v 34-35 Bajaraxuacujinae Simeón tovajëta Diosojavabelia peyavenonaenexatsibeje Josébeje Maríabeje, Jesúsnëyo yajava. Bajaraxuacujinae Simeón jumaitsi Maríajavabelia: \p —Mapanacuetonëyoje, Dioso itapetatsi. Maponëje petsipaebilivaisi jivi ayaibitsaëtoxaneto apo jumecovënëtsi tsanetsi. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto naxuabiana, Israel nacuapijivi. Ayaibitsaëtoxaneto pijinia jumecovënëtsianatsi. Nexata pijinia ayaibitsaëtoxaneto capanepaena. Maponëje Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, tsitaexanaena jivi peyapëtaenexa Dioso pitorobinëtsitsica. Maponëje itajëtsiana pacuenia jivi ayaibitsaëtoxaneto, caejivi canacujitsia, bëpënëa pibisiajamatabëcuene najamatabëxainabiaba. Jivi ayaibitsaëtoxaneto apo jumecovënëtsi tsanetsi. Pibisiacuenia saya baranatsipaebianatsi. María, xamë nexata pepo nejamatabëëthëtojavavetsina bitso sivajamatabëcuenebëjamë tsane itsa yapëtaename pacuenia exanaejitsiatsi, jai Simeón Maríajavabelia Jesús yabara tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia Jesús exanaejitsiatsi. \p \v 36-37 Bajara pijinia pamatacabi templobota ponapona Diosojumepaebiva profetava, Anavënëva. Bajarapova Fanuelpijinë pexënatoyo, Aserpijinë pemomoxiyajuvënëva. Bajarapova bitso baja perujuva. Ochenta y cuatro baja pavaibeje xaina. Nacasaba picani abaxë itsa pejanava. Penacasabicujinae siete pavaibeje pepuaxainae pamonajavabelia, vecuatëpatsi pamona. Itsajavabelia apo vecuaponabiabi templobo. Matacabijebi, meravijebi yajava, Dioso tonacuenebabiaba templobota. Itsajavata pexaejava apo xaeyabiabi pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia. \v 38 Nexata bajarapova ata pata itsajota Josébeje Maríabeje nucabeje templobota. Simeón pisanucaejavata Jesúsnëyo, isataenuta bajarapova. Nexata bajarapova pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia Jesúsnëyo yabara. Romano nacuaverena pepatsivi Israelnacua pevetsixae, Israel nacuapijivi copiaevetavanapa Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi, nexata baja Romano nacuaverena pepatsivi pevecuapitsapaenexa Israelnacua pevetsicuene. Nexata daxita pamonae copiaevetavanapa Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi Israelnacua pevetsivi, daxita bajarapamonaejavabelia, bajarapova tsipaebabiaba Jesúsnëyo pelivaisi. \s1 Pacuenia Jesús ponapona Nazaret tomarata pebarënaviatsicujinaetsi templobojavaverena yabara pelivaisi \p \v 39 Josébeje Maríabeje Jerusalén tomarata templobota exanaeveretabeje baja daxita pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. Nexata baja pijatomarabelia Jesúsnëyo barënaviatabeje, Nazaret tomarabelia, Galilea nacuata peecaetomarabelia. \v 40 Nexata jane baja Jesúsnëyo vitsaba Nazaret tomarata. Ajamatabëcuenesaë tsaponae Dioso pijacuene yabara. Jamatabëcuenevitsabaponanua. Dioso yavenonaponatsi ayaicuenia. \s1 Pacuenia Jesúsnëyo templobota barëcuaicuaijai judíovi pecujarubivijavabelia yabara pelivaisi \p \v 41 Caevai canacujitsia Josébeje Maríabeje ponabiababeje Jerusalén tomarabelia. Ponabiababeje pascuavënëfiesta penataeyabiabinexabeje. \v 42 Nexata baja Jesúsnëyo doce pavaibeje itsa xaina, barëponabeje icatsia Jerusalén tomarabelia pascuafiesta penataenexa. \v 43 Itsa baja copiaruca pascuafiesta, daxita baja penataevi bajarapafiesta, naviaba baja pijabonëjavabelia. Nexata Jesúsnëyo nacopatanucalia Jerusalén tomaratalia. Maríabeje Josébeje abaxë apo yapëtaebeje Jesúsnëyo pevecuanacopatsijavatsiliabeje. \v 44 Jamatabëjumaitsibeje saya: \p —Jesúsnëyo raeta nanajetaruca vajanajuaponaevita, jamatabëjaibeje. \p Bajaraxuata caematacabi baja pepuaponaebeje namutua, itaxanabeje Jesúsnëyo. Nexata yanijobabeje pijamonaejavabelia, peyapëtaevitsibejejavabelia ata. \v 45 Itsiata apo caxitajarabibeje. Nexata naviatecabeje Jerusalén tomarabelia pejaitsinexabeje Jesúsnëyo. \p \v 46 Acueyabi matacabita caxitajarababeje templobota. Jesúsnëyo naeca judíovi pecujarubivi tuatuajëta. Jumetaeyeca bajarapamonae penabarëcuaicuaijailivaisi. Nexata Jesúsnëyo yanijobapona bajarapamonae penabarëcuaicuaijailivaisi yabara. \v 47 Nexata daxita Jesúsnëyo pejumetaeyenaevitsi, taeyena Jesúsnëyo xaniavaetsia pejumeyapëtaejava judíovi pecujarubivi penabarëcuaicuaijailivaisi. Taeyenanua xaniavaetsia pejumecanaviataponaejava, abaxë tsiquirinëyovajëto ata. Bajaraxuata jamatabëcuenenabenajaquena bajarapamonae. \v 48 Josébeje Maríabeje itsa tanebeje bajarajota Jesúsnëyo penaecaejava, nexata jamatabëcuenenabenajacabeje. María nexata jumaitsi: \p —Taxënato, ¿detsa xuajitsia panevepënacoparemenabeje? Paxanëbeje patacajaitarutsijavatabeje, bitso pacaitaxanatsibeje, jai María. \p \v 49 Nexata Jesúsnëyo jumaitsi penajavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bajarapacuenia panejaitarutamebeje? Panejaitsipamebeje raja mapabotaje. Tsipaji raja xanë taxa Dioso pijacuene taexanaenexa mapabotaje, nejamatabëcueneenabiaba, jai Jesúsnëyo. \p \v 50 Itsiata bajarapajivibeje apo jumeyapëtaebeje pajamatabëcuene yabara jumaitsi Jesúsnëyo. \p \v 51 María baja cajena pejamatabëëthëtota yapëtaeponapona daxita bajarapacuene yabara. Nexata baja bajarapajivibeje pepëta Jesúsnëyo napona baja Nazaret tomarabelia. Nazaret tomarata Jesúsnëyo xaniavaetsia jumecovënëtsiaponapona pacuenia Josébeje Maríabeje itorobabiababeje. \v 52 Jesús abaxë vitsabanajetaruca. Jamatabëcuene vitsabanajetarucanua. Nexata Dioso pexaniajamatabëcuenia tanetsi. Daxita pamonae Jesúsnëyo yapëtanetsi, pexaniajamatabëcuenia tanetsi. \c 3 \s1 Pacuenia Juan jivibautisabinë jivi livaisi tsipaeba petusato nacuata yabara pelivaisi \r (Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28) \p \v 1 Pamatacabi pepo nacuaevetsinë Tiberiovënënë xaina quince pavaibeje pevetsicujinae Romanonacua, bajara pijinia pamatacabi itsanacuanë eveta itsamonae. Bajarapamatacabi nacuaevetsinë Poncio Pilato eveta Judeanacua. Bajara pijinia pamatacabi nacuaevetsinë Herodes eveta Galileanacua. Bajara pijinia pamatacabi Herodes pejuyapijinë, nacuaevetsinë Felipe, eveta Itureanacua, Traconitenacua yajava. Bajara pijinia pamatacabi nacuaevetsinë Lisanias eveta Abilinianacua. \v 2 Bajara pijinia pamatacabi Anásbeje Caifásbeje Israel nacuata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëbeje tsaponaponae. Bajara pijinia pamatacabi Juan, Zacarías pexënato, petusato nacuata ponapona. Nexata Dioso itorobatsi jivi petsipaebanajetarucaenexa Dioso pitorobilivaisi. \v 3 Nexata Juan jivi tsipaebanajetaruca Dioso pitorobilivaisi daxita Jordánmene imoxoyo penaenacuanëta pejinavanapaevijava. Juan jumai tsanajetarucae jivijavabelia: \p —Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Nexata pacabautisabianatsi Dioso papecavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene paneexanaeneconimi, jai tsanajetarucae Juan jivijavabelia. \p \v 4 Bajarapacuenia Juan jivi itsa tsipaebanajetaruca, copiajopa jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia yaquina Juan yabara. Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivijavabelia petsipaebanajetarucaejavanexa yabara, yaquina. Profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: \q1 Tanejumelivaisipaebinë vavajai tsane petusato nacuata. Jumai tsane jivijavabelia: “Jivi baxaneba panamutoverena najetarucaejitsia petuxanenë. Batoroviaexananua namuto. \v 5 Daxita namutua pafotonë rubena, atsa baothoca penamatajëpaeyaexanaenexa namuto. Daxita petsutonëmi, pinijiibotsutoxanetonëmi ata, banamatajëpaeyaexana. Baroviayaexananua penatoxorotsinamutomi ata. Banamatajëpayaexananua namutua pebobenaemëthëanëmi ata. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenexaniavaere pepo petuxanenë pepatsivajënaeya paxamëjavaberena. \v 6 Nexata daxitanacuanëpijivi yapëtaena Dioso pecapanepaejavanexatsi pijaneconivecua,” \m jai baja cajena profeta Isaíaspijinë bajayata peyaquinaelivaisita, Dioso pitorobilivaisi, Juan jivi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara. \p \v 7 Jivi ayaibitsaëtoxaneto pata Juanjavaberena Juan picani pebautisabinexa bajarapamonae. Bajarapamonae apo jumecovënëtsi ata Dioso pitorobilivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: \p —Juan itsa nacabautisabiana, Dioso nacacapanepaena, jamatabëjai. \p Nexata Juan jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¡Panejamatabëcuenenavëxaniabivi! Pacuenia jomo rëcëpeca itsa tane isoto petajuenajetarucaejava, bajara saya paitsimë. Dioso rabaja papecananeconitsia exanaematacabinexa pacaimoxoyotapona. Itsiata acuenebi tsane panevecuapanepaenexa Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexavecua. \v 8 Itsa pajitsipame Dioso papecacapanepaejava, pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Dioso pajumecovënëtsiajinavanapare. Nexata daxitajivi pacayapëtaena pepacuene baja panecopabijava pibisiacuene paneexanabiabijavami. Pacayapëtaenanua panenajamatabëcuene pënëyorotsijava Diosojavabelia. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa panajumaitsimë: “Vaxaitsi cajena Abrahampijinë pemomoxitsi. Nexata Dioso nacacapanepaena,” panajamë pëtsa. Abrahampijinë picani papemomoxi atamë, itsiata pibisiacuene itsa paexanavanapame, nexata bajarapacuene apo pacatonamatamotsi tsipae papecacapanepaenexa Diosojavabelia. Dioso baja cajena caëjëpatsi jivi pexanaenexa mapaibotonëmi ataje, Abrahampijinë bepemomoxi Dioso petaenexa. Nexata bajarapamonae ata Dioso itsa apo jumecovënëtsi, Dioso apo capanepae tsipae. Nexata pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijavami papecacapanepaenexa Dioso. \v 9 Peubinaenë pexainaenë itsa apo tonacuaitsitsi pexaniacuai, nicata sipalita daxita ponaenë apo tonacuaitsitsi pexaniacuai. Nexata baja penicatsicujinae, itsa niona bajaraponaenë, caetuata. Xuaba isotojavabelia. Nexata bajaraponaenëmi tajuatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaxuabiana infiernojavabelia papecatajuenexa, Dioso apo panejumecovënëtsivi, jai Juan bajarapamonaejavabelia. \p \v 10 Nexata bajarapamonae jumaitsi Juanjavabelia: \p —¿Detsa nexata pacuene paexanaenajë daxitajivi pataneyapëtaenexa pepacuene patacopabijava pibisiacuene pataexanabiabijavami? jai bajarapamonae. \p \v 11 Nexata Juan jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pajivi anijacamisabeje xaina, rajutsi pajiviyo apo xainae camisa. Pajivi pexaejava xaina, tsicobetsatsi pajiviyojavabelia apo xainae pexaejava, jai Juan. \p \v 12 Gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi ata, pata Juanjavaberena Juan picani pebautisabinexa bajarapamonae. Nexata bajapamonae ata jumaitsi Juanjavabelia: \p —Juan, ¿detsa pacuene paexanaenajë daxitajivi pataneyapëtaenexa pepacuene patacopabijava pibisiacuene pataexanabiabijavami? jai bajarapamonae. \p \v 13 Nexata Juan jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Itsa pamatamoyanijobabiabame impuestomatamo, pamatamoyanijobabiabare pamatamota papecaitorobivi pacatocopata paneyanijobabiabinexa. Pëtsa matatoxenetsia bajarapamatamovecua yamaxëitojorobiaya payanijobabiabame paxamë saya panepitsinexa bajarapapalata, jai Juan bajarapamonaejavabelia. \p \v 14 Nexata icatsia vajabitsaë ata jumaitsi Juanjavabelia: \p —Juan, ¿jica paxanë tsane? ¿Detsa pacuene paexanaenajë daxitajivi pataneyapëtaenexa pepacuene patacopabijava pibisiacuene pataexanabiabijavami? jai vajabitsaë. \p Nexata Juan jumaitsi vajabitsaëjavabelia: \p —Pëtsa panejumesaëta itsajivi ata palata payacajërëtame. Pëtsa najumetsënëtsiaya itsajivi ata pananeconitsiaexaname saya palata papecarajutsinexa pecajunavi. Saya pasivabarëyamëre pacueneta pacamatamotapona papecaitorobivi, jai Juan vajabitsaëjavabelia. \p \v 15 Jivi itatsacajinaeya copiaevetavanapa Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsia pepatsijavatsica jivi pecapanepaenexa. Nexata bajarapamonae Juan itsa tanetsi, bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi Juan yabara: \p —Baja raeta jane maCristoje, daxitajivi pecapanepaenënexa, jamatabëjai bajarapamonae Juan yabara. \p \v 16 Nexata Juan jumaitsi daxita bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë raja saya pacabautisabatsi merata. Itsiata baitsi jane itsanë tacovëverena najetarucaena. Bajara jane ponë pacatsijamatabëjoneyaexanaena Espíritu Santo, pitarunutsicotia yajava. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata bajaraponë vecuaauranë pijazapato ata tataxujonotsinexa bepijajivitonëcuenianë. \v 17 Arrozxainaenë baja itsa vereta arroz penotsijava, jëaba arroz pejëabijavata ëpexu pepitsinexa. Nexata pijaarroz pejëabijavata, tsatapona saicaya ëpexu pesivecua. Nexata ëpexu xaniavaeteta peetsibojavabelia. Pesi pijinia penetapona vayafuabelia petajuitsinexa. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata, Dioso pejumecovënëtsivivecua Dioso pacatsatsiana papecaxuabinexa infiernojavabelia panenaxuabinexa baja daxitamatacabijavabelianexa. Pamonae pijinia Dioso pejumecovënëtsivi, Dioso capanepaenatsi pijanacuayabetsia. Pamonae pijinia Dioso apo jumecovënëtsi, Dioso naneconitsiaexanaenatsi daxitamatacabijavabelianexa apo pevereverecaeisotojavabelia, jai Juan daxita bajarapamonaejavabelia. \p \v 18 Bajarapacuenia ayailivaisianëta Juan muxujiobapona jivi. Tsipaebanajetaruca pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. \v 19 Bajaraxuacujinae icatsia Juan itaveta nacuaevetsinë Herodes. Tsipaji Herodes pejuyapijinë pijava yacajërëta, Herodíasvënëva. Daxita Herodes pibisiacuene pexanaejavanë ata, itaveta Juan. \v 20 Itsiata baitsi jane Juan Herodes apo jumecovënëtsitsi. Caranata biji orijibia icatsia Herodes pibisiacuene exana. Herodes itoroba pijajivi Juan pevaetabinexatsi, penaneconitsivi pejebabiabibota peetsinexatsi. \s1 Pacuenia Juan bautisaba Jesús yabara pelivaisi \r (Mt 3.13-17; Mr 1.9-11) \p \v 21 Juan pevaetabivajënaetsi penaneconitsivi pejebabiabibota peetsinexatsi, jivi bautisabaponapona. Bajarapamatacabi Juan bautisaba Jesús ata. Jesús pebautisabicujinaetsi itsa vajëta Diosojavabelia, athëbëtatsia itaboxo napatsia. \v 22 Athëbëvetsica Espíritu Santo naitajëtsiaya Jesús tsimatarunaicatsi beucucuto. Nexata Jesús jumetane athëbëvetsica Dioso pejumaitsijavatsi: “Xamë raja taxënatomë, bitso tacaasivanë. Bitso casivajamatabëcuenebarëyatsi,” pejaijavatsi. \s1 Jesucristo pijasalinaivimi pevënëanë yabara pelivaisi \r (Mt 1.1-17) \p \v 23 Itsa baja Jesús xaina bejamatabëcuene treinta pavaibeje, taxuxuaba jane baja jivi Dioso pitorobilivaisi petsipaebijava. Jivi tanetsi Jesús beJosé pexënato. José paxapijinë pevënë Elí. \v 24 Elí paxapijinë pevënë Matat. Matat paxapijinë pevënë Leví. Leví paxapijinë pevënë Melqui. Melqui paxapijinë pevënë Jana. Jana paxapijinë pevënë José. \v 25 José paxapijinë pevënë Matatías. Matatías paxapijinë pevënë Amós. Amós paxapijinë pevënë Nahum. Nahum paxapijinë pevënë Esli. Esli paxapijinë pevënë Nagai. \v 26 Nagai paxapijinë pevënë Maat. Maat paxapijinë pevënë Matatías. Matatías paxapijinë pevënë Semei. Semei paxapijinë pevënë Josec. Josec paxapijinë pevënë Judá. \v 27 Judá paxapijinë pevënë Joanán. Joanán paxapijinë pevënë Resa. Resa paxapijinë pevënë Zorobabel. Zorobabel paxapijinë pevënë Salatiel. Salatiel paxapijinë pevënë Neri. \v 28 Neri paxapijinë pevënë Melqui. Melqui paxapijinë pevënë Adi. Adi paxapijinë pevënë Cosam. Cosam paxapijinë pevënë Elmadam. Elmadam paxapijinë pevënë Er. \v 29 Er paxapijinë pevënë Josué. Josué paxapijinë pevënë Eliezer. Eliezer paxapijinë pevënë Jorim. Jorim paxapijinë pevënë Matat. \v 30 Matat paxapijinë pevënë Leví. Leví paxapijinë pevënë Simeón. Simeón paxapijinë pevënë Judá. Judá paxapijinë pevënë José. José paxapijinë pevënë Jonam. Jonam paxapijinë pevënë Eliaquim. \v 31 Eliaquim paxapijinë pevënë Melea. Melea paxapijinë pevënë Mena. Mena paxapijinë pevënë Matata. Matata paxapijinë pevënë Natán. \v 32 Natán paxapijinë pevënë David. David paxapijinë pevënë Isaí. Isaí paxapijinë pevënë Obed. Obed paxapijinë pevënë Booz. Booz paxapijinë pevënë Sala. Sala paxapijinë pevënë Naasón. \v 33 Naasón paxapijinë pevënë Aminadab. Aminadab paxapijinë pevënë Admin. Admin paxapijinë pevënë Arni. Arni paxapijinë pevënë Esrom. Esrom paxapijinë pevënë Fares. Fares paxapijinë pevënë Judá. \v 34 Judá paxapijinë pevënë Jacob. Jacob paxapijinë pevënë Isaac. Isaac paxapijinë pevënë Abraham. Abraham paxapijinë pevënë Taré. Taré paxapijinë pevënë Nacor. \v 35 Nacor paxapijinë pevënë Serug. Serug paxapijinë pevënë Ragau. Ragau paxapijinë pevënë Peleg. Peleg paxapijinë pevënë Heber. Heber paxapijinë pevënë Sala. \v 36 Sala paxapijinë pevënë Cainán. Cainán paxapijinë pevënë Arfaxad. Arfaxad paxapijinë pevënë Sem. Sem paxapijinë pevënë Noé. Noé paxapijinë pevënë Lamec. \v 37 Lamec paxapijinë pevënë Matusalén. Matusalén paxapijinë pevënë Enoc. Enoc paxapijinë pevënë Jared. Jared paxapijinë pevënë Mahalaleel. Mahalaleel paxapijinë pevënë Cainán. \v 38 Cainán paxapijinë pevënë Enós. Enós paxapijinë pevënë Set. Set paxapijinë pevënë Adán. Adánpijinë Dioso pexanaenëtsi. \c 4 \s1 Pacuenia picani Jesús jamatabëcueneëjëbatsi dovathi yabara pelivaisi \r (Mt 4.1-11; Mr 1.12-13) \p \v 1 Jesús baja naviarena Jordán meneverena Juan pebautisabicujinaetsi. Tsijamatabëvënëcatsi bitso Espíritu Santo. Nexata Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia. \v 2 Bajarajotalia Jesús ponapona cuarenta pamatacabibeje. Bajara pijinia pamatacabibeje Jesús pexaejava apo xae. Jesús nexata bitso piajani. Dovathi nexata jamatabëcueneëjëbatsi pibisiacuene picani pexanaenexa. \v 3 Dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, itorobare mapaibotoyoje penaexanaenexa panbë, jai dovathi Jesúsjavabelia. \p \v 4 Jesús nexata jumaitsi dovathijavabelia: \p —Jume raja. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jivi raja apo namatavenonae ëpexaejava pexaenexa. Jivi raja namatavenona daxita Dioso pejumelivaisi ata pejumecovënëtsinexa pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 5 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús barëliatsi dovathi pinijitsutoxanetojavabelia. Barëjunayatsi bajarapatsutojumabetsia. Nexata bajarapatsutojumavetsica dovathi Jesús tsitajëtatsi bepijia daxitanacuanë. \v 6 Nexata icatsia dovathi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xanë raja carajutsianatsi daxita mapanacuanëje nevetsinexa. Daxita bajarapanacuanëta paitabëcuene taneme, cayajavarajutsianatsi. Nexata bitso nexainaenë tsane nexainaejava. Daxita tanerajutsijavanëmi, necaëjëpa juya tarajutsinexa pajivijavabelia jamatabërajutajë. \v 7 Ayaijamatabëcuenenënë netaeya taitabarata nematabacabëta itsa netonucajunuame, nexata daxita mapanacuanëje nijanacuanë tsane, jai dovathi Jesúsjavabelia. \p \v 8 Nexata Jesús jumaitsi dovathijavabelia: \p —Dovathi, nevecuanatixire. Dioso raja pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Daxitajivi vajëcae pematabacabëta caenë, pepo petuxanenë Diosojavabelia. Tonacuenebinua bajaraëponënexa,” jai raja Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 9 Bajaraxuacujinae abaxë icatsia Jesús barëliatsi dovathi Jerusalén tomarabelia. Jerusalén tomarata barëjunayatsi temploboxaneto matatuyabetsia. Nexata templobo matatutatsia dovathi icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Itsa pepacuene Dioso pexënatomë, jirevaremeca irabereca. \v 10 Bajarapacuenia jirevaremeca irabereca. Tsipaji xamë peitsacueneyaniva pecaevetsinexa, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: \q1 Dioso itorobianica pijaángelevi pecaevetsinexa. \v 11 Nexata ángelevi pecobeta cayotsiana pecataxutsaquitsiyaniva ibotonëjavabelia, \m jai Dioso pejumelivaisibaxutota xamë pecaevetsinexa ángelevi, jai dovathi Jesúsjavabelia. \p \v 12 Jesús nexata icatsia jumaitsi dovathijavabelia: \p —Jume raja. Dioso raja pijinia pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Itsajivi ata jamatabëcuenenavëxaniabiaya pijacuata apo bejamatabëjumaitsi: ‘Xanë Dioso jamatabëcueneëjëtsianajë. Nexata natoexanaenajë pacuene bitso netsiayai tatëpaenexa. Itsiata Dioso neyavenonaena tavecuapanepaenexa bajaraxua. Nexata bajarapacuenia yapëtaenajë Dioso taneyavenonaejava,’ apo bejamatabëjai,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús dovathijavabelia. \p \v 13 Bajaraxuacujinae itsa baja dovathi daxitacuene Jesús jamatabëcueneëjëbiveretatsi pibisiacuene picani Jesús pexanaenexa, nexata abaxë yatucopatatsi itsamatacabijavabelia icatsia pejamatabëcueneëjëtsinexatsi. \s1 Pacuenia Jesús Galilea nacuata taxuxuaba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebijava yabara pelivaisi \r (Mt 4.12-17; Mr 1.14-15) \p \v 14 Jesús baja itsa naviata petusato nacuaverena, Galilea nacuayaberena, Espíritu Santo pesaë yajavaponapona. Nexata daxita Galilea nacuapijivi vënëlivaisitanetsi Jesús. \v 15 Judíovi penacaetuatabiabibonëjava Jesús jivi livaisi tsipaebanajetaruca. Daxitajivi nexata Jesús yabara jumai tsabiabi: “Maponëje bitso ayaijamatabëcuenenë,” jai tsabiabi. \s1 Pacuenia Jesús naviata pijatomarabelia, Nazaret tomarabelia, yabara pelivaisi \r (Mt 13.53-58; Mr 6.1-6) \p \v 16 Nexata Jesús naviata pevitsabitomarabelia, Nazaret tomarabelia. Nexata pepatsicujinae Nazaret tomarata, judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús najoneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Tsipaji baja cajena Jesús bajarapacuenia exanabiaba. Nexata judíovi penacaetuatabiabibota Jesús nonotapuna Dioso pejumelivaisibaxuto petsimuxulebinexa daxita bajarajota penaevi pejumetaenexa. \v 17 Nexata Jesús tsicoberutatsi profeta Isaíaspijinë bajayata peyaquinaebaxuto. Nexata Jesús bajarapabaxuto baxupata. Nexata jane baja daxita bajarajota penaevi pejumetaenexa, Jesús tsimuxuleba itsajota bajarapabaxutota tajëvelia Jesús yabara jumaitsi mapacueniaje: \q1 \v 18 Dioso pijaEspíritu Santo netsijamatabëeca. Tsipaji Dioso nitapeta tatsipaebinexa pexanialivaisi pibisiacuene pexanabiabijava bepeyajamatabëcuenejiobivijavabelia. Nitorobanua tajamatabëcuenexaniavaetsinexa bajarapamonae pibisiacuene pexanabiabineconi yabara bepeyajamatabëcuenejiobijavavecua. Nitorobanua tajamatabëcuenexaniavaetsinexa pamonae piajamatabëcueneitaquirivi, pamonae abaxë apo yapëtae pexaniajailivaisi. Nitorobanua tacapanepaenexa pamonae jamatabëcuenebejiobitabiabatsi pijavajabitsaë. \v 19 Nitorobanua tatsipaebinexa pacuenia baja Dioso najamatabëcuenevereta pecapanepaenexa pijajivi, \m pejaiitanejavata tajëvelia Jesús yabara Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota Jesús tsimuxulebanuca daxita bajarajota penaevi pejumetaenexa. \p \v 20 Bajaraxuacujinae Jesús baja bajarapabaxuto baxuacata. Tocanaviata baja judíovi penacaetuatabiabibota penacuenebinëjavabelia. Bajaraxuacujinae Jesús baja icatsia ecareca. Daxita pamonae judíovi penacaetuatabiabibota ena, Jesús asaëyata taeyenatsi. \v 21 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Aeconoxae Dioso pejumelivaisibaxuto pacatsimuxulebiveretatsi. Xua yabara bajarapabaxutota jumaitsi, bajaraxua baja aeconoxae mapamatacabitaje copiapata baja, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 22 Nexata daxitajivi pexaniajamatabëcuenia Jesús yabara cuaicuaijai. Jamatabëcuenenabenajaca pexanialivaisi Jesús petsipaebixae. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneaebiatanetsi. Nexata bajarapamonae nayanijobena. Najumaitsi: \p —¿Matsa baja ponë Josépijinë apo pexënatoje? najai tsenae bajarapamonae Jesús yabara. \p Tsipaji saya bajarapamonae jamatabëjumai tsenae: \p —Josépijinë raja pexënato, jamatabëjai tsenae. \p \v 23 Nexata Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia sivanajamatabëxainatsi bajarapamonae. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xaniajanë cajena pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pacuenia pajumaitsimë tsabiabi pajiviyojavabelia pajamatabëcueneaebiataneme, bajara pijinia pacuenia xanëjavaberena ata panejumaitsimë tsane patanejamatabëcueneaebiataexaemë. Panejumaitsimë tsane mapacueniaje: “Pacuenia pacavënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene nexanaejava Capernaum tomarata, bajara icatsia pitsicuene exanare majotaje nevitsabitomarata,” panejamë tsane, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibota penaevijavabelia. \p \v 24 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xaniajanë cajena pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsanë ata Diosojumepaebinëmi profetanë pijanacuapijivi apo jumecovënëtsitsi petsipaebilivaisi. Jamatabëcuene aebiataeyabiabatsi pijanacuapijivi. \v 25 Bajayata profetanëmibeje pinijicuene exanae atabeje, pinijicuene apo exanaebeje pijanacuata. Bajara pijinia pacuenia xanë ata pinijicuene apo exanaenë tsane tavitsabitomarata. Bajayata, abaxë pamatacabi profeta Elíaspijinë ponapona Israel nacuata, bajarapamatacabi, emarapae ata, ema apo jopae. Nexata acueyabi pavaibeje epatua ajibi ema. Nexata daxita nacuanëjava bitso janibo. Bajarapamatacabi janibovajënaeya pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi ayaibitsaëto jinavanapa Israel nacuata. Bitso bejiobi tsavanapae. \v 26 Itsiata Elíaspijinë Dioso apo itorobitsi peyavenonaenexa bajarapamonaeyajuvënëva. Elíaspijinë Dioso itorobatsi peponaenexa Sarepta tomarapijivijavabelia, Sarepta tomarata pamona pevecuatëpaevatsi Elíaspijinë peyavenonaenexa. Sareptatomara eca Sidón nacuata. \v 27 Bajayata, Elíaspijinë pevënamuto, profeta Eliseopijinë ponapona Israel nacuata. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi, ayaibitsaëto picani jinavanapa Israel nacuata. Itsiata bajarapamatacabi profeta Eliseopijinë caenë ata pijanacuapijinë, bajayajebi bitso peperabëtsabanaeviyajuvënënë, apo jamatejemayaexanae. Caenë bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë Naamán, Siria nacuaverena pepatsinë, jamatejemayaexana, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibota penaevijavabelia. \p \v 28 Nexata bajarapamonae itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso Jesús baraanaepanatsi bajarapamonae. \v 29 Bajarapamonae nonobapuna. Vaetabatsi Jesús. Caponaliatsi tomarajumabelia. Patsutoyenepanata eca Nazarettomara, bajarapatsutojumabetsia Jesús caponayatsi pexuabinexatsireca picani bajarapatsuto itapajanitojavareca. \v 30 Itsiata baitsi jane Jesús bajarapamonae tuatuajëta najetarucae ata, pëtaenejevatsi vecuapona baja Capernaum tomarabelia. Nexata baja Jesús vecuapanepa bajarapamonae. \s1 Pacuenia pebi, dovathi peyajavaponaponaenë, Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mr 1.21-28) \p \v 31 Jesús pata Capernaum tomarata. Capernaum tomara eca Galilea nacuata. Nexata Capernaum tomarata Jesús jivi livaisi tsipaeba judíovi penacueraevetsimatacabita. \v 32 Itsa bajarapamonae jumetane palivaisi Jesús tsipaeba, jamatabëcuenenabenajaca. Tsipaji xaniavaetsia tsipaeba Dioso pitorobinëtsicuenia. \p \v 33 Bajarajota judíovi penacaetuatabiabibota pebi, dovathi peyajavaponaponaenë, naeca. Nexata bajaraponë Jesúsjavabelia vavajai tsaxuabi. Jumaitsi: \p \v 34 —¡Jesús, Nazaret tomarapijinëmë, panevecuaponare baja! ¿Detsa xua paneexanaejitsiamë? ¿Najetarucame tsaja pataneveretsinexamë? Xanë cajena cayapëtanetsi. Xamë raja Dioso pexënatomë, pepo pexaniajamatabëcuenenëmë, jai dovathi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia. \p \v 35 Jesús nexata jumeitaveta dovathi. Jumaitsi: \p —¡Moyamëre! ¡Vecuapitsapare baja maponëje! jai Jesús. \p Nexata dovathi pebi xuabatsi irata daxita bajarapamonae pitabarata. Dovathi baja pebi vecuapitsapatsi itsiata itsacuene exanaenejevatsi. \v 36 Nexata daxitajivi bajarapacuene itsa tane, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: \p —¿De meta pacuenia maponë caëjëpatsi pijumeta pexanaenexa mapacueniaje? ¡Maponëje Jesús, beDioso pitorobinëtsitsica! ¡Itaveta dovathi pepitsapaenexa jivivecua! ¡Nexata baja dovathi pitsapa jivivecua! najai bajarapamonae. \p \v 37 Nexata Jesús vënëlivaisitanetsi daxita bajarapanacuapijivi. \s1 Pacuenia Simón Pedro pijava pena Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mt 8.14-15; Mr 1.29-31) \p \v 38 Judíovi penacaetuatabiabibo pevecuapitsapaecujinae, Jesús joneya Simón Pedro pijaboyalia. Nexata bajarajota Jesús pevajënae, Simón pijava pena bitso romaebanucatsi. Nexata bajarajota itsamonae Jesús tsipaebarëcëpatsi bajarapova peromaebanucaejavatsi. \v 39 Jesús nexata cujilia peromaebanucaevatsi. Vecuaitaveta peromaebijavatsi. Nexata bajarajota peromaebanucaevatsi domae baja vecuaajibi tsanajetsitsireca. Bajarapova baja jamatejema. Nexata bajarapova Jesúsbana pexaejavanexa toexanatsi. \s1 Pacuenia ayaibitsaëto jivi, piavitanevi, Jesús jamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mt 8.16-17; Mr 1.32-34) \p \v 40 Itsa baja ajena meravitsia, jivi piavitanevi, daxitaviriavitane pexainaevi, tocapatatsi Jesúsjavaberena. Jesús nexata perabëjayatapona caejivi canacujitsia, piavitanevi. Bajarapacuenia Jesús jamatejemayaexana daxita piavitanevi. \v 41 Itsamonae ayaibitsaëto, dovathi peyajavajinavanapaevi, Jesús vecuacapitsapapona. Nexata dovathi itsa pitsapa, vavajai tsabiabi Jesúsjavabelia. \p —Xamë raja Dioso pexënatomë, jai tsabiabi. \p Nexata Jesús jumeitavetabiaba dovathi. Apo tocopatabiabi pecuaicuaijainexa petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia. Tsipaji dovathi xaniavaetsia yapëtanetsi Cristo athëbëvetsica Dioso pitorobijavatsi jivi pecapanepaenexa. \s1 Pacuenia Dioso pitorobilivaisi Jesús jivi tsipaeba Galilea nacuata yabara pelivaisi \r (Mr 1.35-39) \p \v 42 Bajayacunua, ajena baja matacabi tsarucaponae, Jesús pitsapa tomaravecua. Pona pesaicaeyojavabelia. Nexata jivi pëjaitatsi. Yapënapatatsi itsajota Jesús eca. Asivatsi bajarapamonae Jesús pevecuaponaeyaniva itsajavabelia. \v 43 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Itsatomaranëjava ata raja tsipaebijitsianë pexanialivaisi pacuenia Dioso evetsijitsia pijajivi mapanacuataje. Bajarapalivaisi tatsipaebinexa jivi, Dioso baja cajena nitoroba, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 44 Bajarapacuenia Jesús Judea nacuajava livaisi jivi tsipaebanajetaruca judíovi penacaetuatabiabibonëjava. \c 5 \s1 Pacuenia dujuai bitso ayaijavaxaneto juta peyamatajucaejavata yabara pelivaisi \r (Mt 4.18-22; Mr 1.16-20) \p \v 1 Itsamatacabi Jesús nuca Genesaret pucaxaneto itapata. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto cënënaponatsi imoxoyo pejumetaenexatsi Jesús petsipaebilivaisi, Dioso pitorobilivaisi. \v 2 Nexata Jesús anijajerabeje taeruta bajarajota pucaitapata. Bajarapamobeje dujuai peyamatajucaevi Simónbana vecuanonobajunarëcëpa. Nexata bajarajota imoxoyo Simónbana quiatanubena dujuai peyamatajucaejava. \v 3 Nexata Jesús runareca jera ënëabereca, Simón pijajera ënëabereca. Jesús itoroba Simón jera peyatorotsinexatsilia tsiquirijavayo puca tuatuajëyojavabelia. Jesús eca jeraënëta. Nexata Jesús jera ënëjavaverena livaisi tsipaebeca bajarapajivi bitsaëtoxanetojavabelia. \v 4 Itsa baja Jesús copata jivi livaisi petsipaebijava, nexata jumaitsi Simónjavabelia: \p —Pavaeremelia jera piavajubuajavabelia. Pacoparemeca dujuai paneyamatajucaejava. Payamatajutsianame dujuai, jai Jesús Simónjavabelia. \p \v 5 Nexata Simón jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, payamatajucajë rabaja picani meravijebi. Itsiata apo payamatajutsinë caenëyo ata. Itsiata pacuenia paneitorobame, pacopatsiarecajë dujuai patayamatajucaejava, jai Simón Jesúsjavabelia. \p \v 6 Nexata copareca pitorobicueniatsi. Itsa jutsina dujuai peyamatajucaejava, ayaijavaxaneto bitso dujuai yajutsina. Nexata dujuai peyamatajucaejava imoxo peyamaëucuucucae. \v 7 Nexata itacovaebarena penajuayamatajucaevi peponaenexarena itsamota peyavenonaenexatsi. Bajarapamonae nubenalia puca itapatalia. Nexata bajarapamonae ponarena. Vënëta bajarapamobeje dujuai. Imoxo dujuai peyabubunae bajarapamobeje. \v 8 Nexata Simón Pedro itsa tane bajarapacuene, pematabacabëta tonuca Jesús pitabarata. Jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, nevecuanatixire. Tsipaji xanë pibisiacuene taexanaenë, jai Simón Jesúsjavabelia. \p \v 9 Bajarapasamota peyavenonaenexatsi. Bajarapamonae nubenalia puca itapatalia. Nexata bajarapamonae ponarena. Vëncuenia Simón jumaitsi tsipaji penajuayamatajucaevi yajava bitso jamatabëcuenenabenajaca, bitso ayaijavaxaneto dujuai peyamatajutsixae. \v 10 Ponëbeje Simón yanatatsi, Santiagobeje Juanbeje. Bajaraponëbeje Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje ata jamatabëcuenenabenajacabeje. Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia: \p —Pëtsa najunaviacame. Cacujarubianatsi jivi nejucaenexa. Nexata pacuenia dujuai jucabiabame, bajarapacuenia jivi jucaename Dioso pijajivinexa, jai Jesús Simónjavabelia. \p \v 11 Nexata bajarapamonae robobocalia jerabeje tajetabojavabelia. Bajaraxuacujinae bajarapamonae pecajinavanapaejavaximi rajuta itsamonaejavabelia. Bajaraxuacujinae pënapona baja Jesús. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë yabara pelivaisi \r (Mt 8.1-4; Mr 1.40-45) \p \v 12 Jesús itsa ponapona tomarata, nexata bajarajota patajopa pebi, bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Itsa bajaraponë tane Jesús, pematabacabëta irataeya bocajunua Jesús pitabarata. Vajëta pinijicuenia Jesúsjavabelia. Jumaitsi: \p —Tajatuxanenë, cacaëjëpa raja tanejamatejemayaexanaenexamë mapavitanevecuaje. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai bitso peperabëtsabanaenë Jesúsjavabelia. \p \v 13 Nexata Jesús pecobeta perabëjayalia bitso peperabëtsabanaenë. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús peperabëtsabanaenëjavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. \v 14 Nexata Jesús jumeitaveta bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmi petsipaebiyaniva itsajiviyojavabelia ata pacuenia Jesús jamatejemayaexana bajaraponë. Jesús jumaitsi: \p —Naitajëremelia jane sacerdotenëjavabelia, templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibixae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami, jai picani Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmijavabelia jivi ayaibitsaëto pevënëlivaisitaeyanivatsi. \p \v 15 Itsiata Jesús vënëlivaisitanetsi daxita bajarapanacuapijivi. Nexata Jesús jivi itsa vënëlivaistanetsi, ayaibitsaëtoxaneto patapona Jesúsjavaberena penamuxunaevetsinexatsi petsipaebilivaisi. Bajarapamonae pata Jesús pejamatejemayaexanaenexanua piavitanejavavecua. \v 16 Itsiata Jesús itsajavata jivivecua natixitabiaba pesaicaeyojavabelia. Bajarajota vajëtabiaba Diosojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi yabara pelivaisi \r (Mt 9.1-8; Mr 2.1-12) \p \v 17 Itsamatacabi Jesús jivi livaisi tsipaeba. Bajarajota naena fariseovi. Naenanua judíovi pecujarubivi ata. Bajarapamonae pata Galilea nacuata penaetomaranëjavaverena, Judea nacuata penaetomaranëjavaverena ata, Jerusalén tomaraverena ata. Nexata bajarapamatacabi Jesús Dioso pesaëta caëjëpaeyaexanatsi jivi pejamatejemayaexanaenexa piavitanejavavecua. \v 18 Nexata bajarajota Jesúsjavaberena pebijivi camayota yavëtacaraparena petabusipacuenabinëtsi. Bajarapamonae picani bajaraponë boyalia yavëtacarajonejitsialia peyabuatsinexa Jesús pitabarata. \v 19 Itsiata acuenebi boyalia pecajonejava. Tsipaji bitso jivi bajarapabo yavënëca. Nexata bajarapamonae petabusipacuenabinëtsi bojumabetsia cajunaya. Bomatatujavavetsica vojoexana. Nexata bajarapavojotuatsica petabusipacuenabinëtsi camayota yacopatsicatsi jivi tuatuajëatsica Jesús pitabarayatsica.\fig |src="CN01686B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 5.19" \fig* \v 20 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia bajarapamonae sivanajamatabëxainatsi. “Nacatojamatejemayaexanaenatsi cajena,” pesivajamatabëjaijavatsi Jesús jamatabëcueneyapëtane. Bajaraxuata petabusipacuenabinëtsijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús bajaraponëjavabelia. \p \v 21 Nexata judíovi pecujarubivi, fariseovinua, itsa jumetaeyena Jesús pejumaitsijava bajarapacuenia, najamatabëxainena bëpënëa mapacueniaje: \p —¿De meta maponëje? Maponëje Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai. Itsanë ata cajena apo caëjëpaetsi itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa. Caenë Dioso caëjëpatsi itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa, jamatabëjai tsenae bajarapamonae bëpënëa Jesús yabara. \p \v 22 Nexata Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae bëpënëa pesivanajamatabëxainenaejava bajarapacuenia. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pëtsa bajarapacuenia panesivanajamatabëxainame. Tsipaji cajena xanë necaëjëpa jivi pibisiacuene pexanaeneconi tavecuaajibiaexanaenexa. \v 23 Paxamë apo pacacaëjëpae ata itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi panevecuaajibiaexanaenexa, pacacaëjëpa picani saya jema panejumaitsinexa pejamatejemavijavabelia mapacueniaje: “Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi,” panejainexa. Tsipaji itsajivi ata apo yapëtae tsipae saya jema panejumaitsijava. Itsiata baitsi jane itsa pepacuene apo pacacaëjëpae panejamatejemayaexanaenexa petabusipacuenabinëtsi, nexata acuenebi panejumaitsinexa bajaraponëjavabelia mapacueniaje: “Nonotapunare. Ponare baja,” panejainexa. Tsipaji bajarapacuenia pajumaitsimë ata, itsa apo jamatejema tsipae bajaraponë, nexata daxitajivi pacayapëtaejitsipa apo papecacaëjëpaecuene panejamatejemayaexanaenexa bajaraponë, jai nexata Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 24 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuata necaëjëpa tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata pacuenia baja exanajë maponëjavabeliaje. Nexata patanecueneyapëtaenexamë tanecaëjëpaejava tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata, pataema pacuenia jamatejemayaexanaejitsianë maponëje, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p Nexata icatsia Jesús jumaitsi petabusipacuenebinëtsijavabelia: \p —Xamë cajumaitsitsi. Nonotapunare. Nijacamayo pire. Nijaboyabelia baja ponare, jai Jesús. \p \v 25 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petabusipacuenebinëmitsi nonotabapuna baja daxitajivi pitabarata. Pebocaecamayo pita. Pona baja pijaboyabelia. Penajetarucaejavata namutua, Diosojavabelia jumai tsanajetarucae: “Diosomë, pexaniacuene netoexaname,” jai tsanajetarucae bajaraponë. \v 26 Nexata daxita pamonae tane petabusipacuenabinëmitsi baja pejamatejemajava, pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca. Nexata bajarapamonae jumaitsi Diosojavabelia: \p —Diosomë, pexaniacuene bitso nexanaenë, jai Diosojavabelia. \p Daxitajivi itsa tane bajaraponë pejamatejemajava, pejamatabëcueneta bëpënëa bitso junava. Nexata bajarapamonae najumaitsi: \p —Ajena, mapamatacabitaje, tanetsi Dioso pinijicuene pexanaejava, najai bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús pijajivitonënexa junata Levívënënë yabara pelivaisi \r (Mt 9.9-13; Mr 2.13-17) \p \v 27 Jesús baja vecuapona pabota jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi. Nexata Jesús penajetarucaejavata taeyeta Levívënënë. Bajaraponë pematamoyanijobinë impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene. Pabota jivijavabelia matamoyanijobabiaba impuestomatamo, bajarapabota eca Leví. Nexata Jesús jumaitsi Levíjavabelia: \p —Leví, nepënaponare, jai Jesús. \p \v 28 Jejai Leví. Nexata nonotapuna. Copata baja daxita pacuene bajarajota nacuenebabiaba. Pënapona Jesús. \p \v 29 Bajaraxuacujinae Leví pijabota napata Jesús. Nexata Leví pinijifiesta toexana Jesúsnexa. Tsipaji Leví jamatabëcuenebarëya Jesús pejunatsixaetsi pijajivitonënexa. Nexata Leví pijabota naena ayaibitsaëto jivijavabelia impuestomatamo pematamoyanijobivi gobierno pejamatabëcuene. Itsamonae ata Leví pijabota naena mesa muxuneneta. \v 30 Nexata fariseovi, judíovi pecujarubavinua, Leví pijabo jumapënëvelia penubenaevi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya baracuaicuaijaitsi Jesús pijajivijavabelia. Bajarapamonae Jesús yabara jumaitsi: \p —Jesús rabaja naneconita Diosojavabelia. Tsipaji gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivijavata, piajamatabëcuenebejevijavatanua, naxaeyeca pexaejava, jai bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús pijajivijavabelia. \p \v 31 Jesús itsa jumetane fariseovi, judíovi pecujarubivinua, pebaracuaicuaijaijavatsi, nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Pevaëbinë raja apo vaëbi pejamatejemavi. Pevaëbinë raja piavitanevi vaëba. \v 32 Bajara pijinia xanë ata itsinë. Apo sivapatajopaenë tajunatsinexa pamonae baja aneconijibi tsavanapae. Sivapatajopajë raja tajunatsinexa pijaneconi pexainaevi. Bajarapamonae junataponajë pecopabinexa pibisiacuene pexanaejava, penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús yanijobatsi pamatacabibeje jivi vajëtapona Diosojavabelia pexaejava apo pexaeyabiabixae yabara pelivaisi \r (Mt 9.14-17; Mr 2.18-22) \p \v 33 Fariseovi, judíovi pecujarubivinua, jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Juan pijajivi, fariseovi pijajivinua, pexaejava apo xaeyabiabi pamatacabibeje Diosojavabelia vajëcapona. ¿Detsa xuajitsia xamë nijajivi pexaejava xaeyabiaba Diosojavabelia pevajëcaematacabianë ata? jai bajarapamonae. \p \v 34 Jesús nexata comparacióncuenia jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Pamonae junatatsi penacasabifiestajavabelia penanabaninexa, apo atsobi pexaejava itsa abaxë yajavaecatsi pejananacasabinë. \v 35 Itsiata baitsi jane itsa pejananacasabinë tsimaxëpatsipatsi pijavajabitsaë pevecuacaponaenexatsi itsajavabelia, nexata pecovëta bajarapamonae apo xae tsipae pexaejava. Tsipaji bitso najamatabëxainaejitsipa. Bajara pijinia itsi tajajivi ata. Tayajavaponaponaeepato abaxë apo atsobabiabi pexaejava pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Itsiata pamatacabi xanë necaponaena bajarapamonaevecua, nexata jane baja bajarapamatacabi pexaejava apo xae tsane bitso tanesivanajamatabëxainaexae, jai Jesús peyanijobivitsijavabelia. \p \v 36 Nexata bajarapamonae perujujamatabëcuene baja penavecuacopatsinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia, bajarapamonae pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi. Bajarapamonae anijajamatabëcuenebeje pexainaeyaniva, perujujamatabëcuene baja penavecuacopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia. Perujujamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Itsajivi ata apo caucutsi pejananaxatatsijava pejanapana pecatsatarutsinexa perujunaxatatsiesetojavabelia. Itsa caucutsipa pecatsatarutsinexa pejanapana perujunaxatatsiesetojavabelia, nexata bijianaejitsipa pejananaxatatsijava. Apo itajitsipaenua tsipae pejanapana perucaejava perujunaxatatsiesetojavabelia. \v 37 Itsajivi ata pijinia apo epacae pejanavinoranë perujubocodoruanëjavabelia bajayajebi peyajebinexa. Pejanavinoranë itsa epacaejitsipa perujubocodoruanëjavabelia, nexata pejanavinoranë yatititibia tsipae. Tsipaji perujubocodoruanë apo yanayeretsi tsipae xaniavaetsia. Tsipaji pejanavinoranë pejumalitsëxë abaxë xaina. Nexata itsa yatititibia tsipae, naxuabijitsipa vinoranëmi. \v 38 Bajaraxuata bepaca pejanavinoranë pejanabocodoruanëjavabelia. \v 39 Itsajivi perujuvinora piapaecujinae, apo jitsipae piapaenexa pejanavinora. Tsipaji jamatabëjumaitsi: “Perujuvinora bitso xanepana pejanavinora matatoxenetsia,” jamatabëjai, jai Jesús bajarapamonaejavabelia comparacióncuenia. Bajarapacuenia Jesús jumaitsi comparacióncuenia tsipaji bajarapamonae catsiteca perujujamatabëcuene. Nexata Jesús jitsipa bajarapamonae pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, palivaisi Jesús tsipaeba. \c 6 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi namutua siricanajetarubena trigoxu judíovi penacueraevetsimatacabita yabara pelivaisi \r (Mt 12.1-8; Mr 2.23-28) \p \v 1 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús, pijajivi yajava, najetaruca namutua trigo pabianëjava. Nexata Jesús pijajivi piajanixae, trigoruanë siricanajetarubena. Xunacobenacaquiatanajetarubena. Xuxaeyabuatapona. \v 2 Nexata fariseoviyajuvënëvi jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: \p —Paxamë raja paexaname Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene. Apo nacaitavetsi ata trigoxu vajaxaeyaniva, itsiata ajena penacueraevetsimatacabixae, apo bepaexanaemë mapacueniaje, jai fariseovi Jesús pijajivijavabelia. \p \v 3 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Ajena, penacueraevetsimatacabita, tajajivi bajarapacuenia exanae ata, itsiata apo pibisiacuene. Tsipaji bitso piajani. ¿Apo palebimë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto paneyapëtaenexa pacuenia vajasalinainëmi Davidpijinë, pebarëponaponaevi yajava, exana pamatacabi bitso piajani? \v 4 Bajaraponë Davidpijinë joneya Dioso pijatemploboyalia. Nexata Dioso pijatemploboënëta, mesajumata bobena Diosonexa ofrendacuenia petojebipanbëanë. Bajarapapanbëanë itsajivi ata apo tocopatsitsi pexaenexa penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. Ësacerdotevi picani pexaenexa tocopatatsi. Davidpijinë apo sacerdotenë ata, pijajivi barëxae ata bajarapapanbëanë, itsiata apo vënananeconitsi Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 5 Icatsia pematatsënëa Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, netoxanepana cajena tatsipaebinexa pacuene xanepana jivi pexanaenexa penacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pebi pecobetsaquenaenë yabara pelivaisi \r (Mt 12.9-14; Mr 3.1-6) \p \v 6 Itsamatacabi Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia judíovi penacueraevetsimatacabita. Nexata bajarajota Jesús jivi livaisi tsipaeba. Bajarajota pebi pecujuanenia pecobetsaquenaenë, naeca. \v 7 Nexata Jesús naitaxutocaevetenatsi judíovi pecujarubivi, fariseovinua, petaenexatsi Jesús pejamatejemayaexanaejava pecobetsaquenaenë judíovi penacueraevetsimatacabita. Nexata Jesús pecobetsaquenaenë itsa jamatejemayaexana penacueraevetsimatacabita, “Jesús raja pibisiacuene exana,” pejainexa bajarapamonae. \v 8 Nexata Jesús yapëtane pacuenia bajarapamonae sivanajamatabëxainatsi. Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: \p —Nonotapunare. Nucare majotaje mapamonae pitabarataje, jai Jesús. \p Nexata pecobetsaquenaenë nonotapuna. Nuca bajarapamonae pitabarata. \v 9 Nexata Jesús jumaitsi penaitaxutocaevetenaevitsijavabelia: \p —Penacueraevetsimatacabita ata xanepana vajaexanaenexa pexaniacuene. Xanepana vajajamatejemayaexanaenexa piavitanevi, jai Jesús penaitaxutocaevetenaevitsijavabelia. \p \v 10 Jesús matatoyorotsia naëcoba daxita pamonae ena bajarajota. Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia bajarapamonae pitabënejeva: \p —Namaxërovire, jai Jesús. \p Nexata baja pecobetsaquenaenë namaxërovita. Bajarajota cobexanepananajereca baja. Pecobetsaquenaejavami ajibi. \v 11 Nexata judíovi pecujarubivi, fariseovinua, itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, bitso anaepana. Nexata jane baja najumejaita pacuenia Jesús beyaxuabijitsiatsi. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi itapeta saya doce ponëbeje apóstolevinexa yabara pelivaisi \r (Mt 10.1-4; Mr 3.13-19) \p \v 12 Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi, doce saya ponëbeje, itapeta apóstolevinexa. Jesús pitapetsivajënaeya apóstolevinexa, junaya petsutojumabetsia pevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Jesús meravijebi bajarapatsutojumatatsia vajëtapona Diosojavabelia. \v 13 Bajayacunua, ajena baja matacabi tsarucaponae, Jesús junata daxita pijajivibitsaëtoxaneto bajaraponëjavabelia. Nexata bajarajota itapeta pijajivibitsaëtoxanetoyajuvënëvi, doce saya ponëbeje. Bajarapamonae Jesús vënëruba apóstolevi. \v 14 Pamonae Jesús itapeta apóstolevinexa mapevënëanëje. Copiaya ponë, pevënë Simón. Bajaraponë Jesús vënëruba itsavënë, Pedro. Itsanë Andrës, Simón Pedro jane baja pejuyapijinë. Itsanë Santiago. Itsanë Juan. Itsanë Felipe. Itsanë Bartolomé. \v 15 Itsanë Mateo. Itsanë Tomás. Itsanë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë Simón, celotenë. \v 16 Itsanë Judas, Santiago pejuyapijinë. Itsanë Judas Iscariote. Bajaraponë bexëajavabelia Jesús canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia pebeyaxuabinexatsi. \s1 Pacuenia Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto livaisi tsipaeba yabara pelivaisi \r (Mt 4.23-25) \p \v 17 Jesús baja, pijajivi ayaibitsaëtoxaneto yajava, runaica petsutojumavetsica. Nexata epatua petsutoyenepanajavata, itsajota ira namatajëpa, Jesús yajavanuca pijajivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarajota nexata jivi nacaetuata ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonae Judea nacuapijivi, itsamonae Jerusalén tomarapijivi, itsamonae Tiro tomarapijivi, itsamonae Sidón tomarapijivi. Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje, manuameneitapata ecabeje. Daxita bajarapatomaranëpijivi nacaetuata pejumetaenexa Jesús petsipaebilivaisi. Bajarapamonae patanua Jesús pejamatejemayaexanaenexa piavitanejavavecua. \v 18 Bajarapamonaeyajuvënëvi itsajamatabëcuene tsabiabi dovathi pejamatabëcueneta. Bajarapamonaenua Jesús jamatejemayaexana. \v 19 Daxita pamonae bajarajota nacaetuata, Jesús picani jamatabëjayabatsi. Tsipaji Jesús daxitajivi piavitanejavavecua jamatejemayaexanapona pecaëjëpaejamatabëcuenetatsi. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba Jesús pijajivi pejamatabëcuenebarëyajavanexa, apo pejamatabëcuenebarëyajavanexanua, yabara pelivaisi \r (Mt 5.1-12) \p \v 20 Jesús pijajivi naëcota asaëya. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Panajamatabëcuenecopabame baja Diosojavabelia paneponaenexa Dioso pijatomarabetsia. Bajaraxuata paxamë bepanejamatabëcuenejiobivimi panijaneconi yabara, aeconoxae baja pajamatabëcuenebarëyamë Diosojavabelia. \p \v 21 ’Pajitsipame Dioso pijacuene. Pajamatabëcuenebarëyamë baja. Tsipaji Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana daxitacuene xua panamatavenoname. \p ’Paneyanuevimi pibisiacuene paneexanaeneconi yabara, pacavecuaajibiaexana baja bajarapaneconi. Bajaraxuata itsamatacabi pajamatabëcuenebarëyamë tsane. \p \v 22 ’Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patajajivixaemë, itsa pacaitoya tsane jivi, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Bajarapamonae pacanavecuaitavetsi ata tsane, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Pibisiacuenia pacabijatae ata tsane, pibisiacuenia pacabaracuaicuaijai ata tsane, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. \v 23 Bajarapacuenia pacaexanae ata tsane, itsiata pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane. Tsipaji raja Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana bitso pexaniacuene jivi papecaitoyajamatabëcuene. Pamonae pacaitoya tsane, bajarapamonae pijasalinaivimi bajayata itoya Diosojumepaebivimi profetavi. Nexata bajarapamonae pijasalinaivimi bajayata bejiobiaexanapona Diosojumepaebivimi profetavi. Bajarapamonae aeconoxae ata pijasalinaivimi cuenejëpavanapa. Bajaraxuata paxamë ata icatsia bajarapamonae pacaitoya tsane pijasalinaivimi pecuenejëpavanapaexae. \p \v 24 ’Daxitacuene mapanacuata panexainaevi, Dioso bitso ayaicuenia pacabejiobiaexanaena. Tsipaji pacabarëyamë tsavanapae ëpanexainaejava mapanacuataje. \p \v 25 ’Bitso bepajamatabëcuenejiobimë tsane daxitacuene mapanacuata panenatojitsipaecuene panexainaevi. Pasivajamatabëcuenebarëyamë picani tsavanapae panexainaejava. Itsiata baitsi jane itsamatacabi itsa patëpaename, panetëpaecujinae panajamatabëxainaename ayaicuenia. \p ’Bepajamatabëcuenejiobimë tsane panejëajëajaitsabiabivi sivabarëyaya mapanacuapijicueneje. Paneasaëtsavanapaeepato abaxë mapanacuataje panesivajamatabëcuenebarëya tsabiabixae bajarapacuene, panetëpaecujinae bitso payanuename pibisiacuene paneexanaeneconi. \p \v 26 ’Mapanacuapijivi pexaniacuenia pacabaracuaicuaijai tsabiabi saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua panetsipaebabiabixae. Itsiata baitsi jane pamatacabi Dioso pacananeconitsiaexanaena, bitso bepajamatabëcuenejiobimë tsane. Tsipaji pacuenejëpame bajayata pamonaemi jinavanapa. Bajarapamonaemi bajayata jivi tsipaebabiaba saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Nexata bajarapamonaemi pexaniacuenia baracuaicuaijaitsi tsabiabi mapanacuapijivije, jai Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba piasivanexa pitoyavi atatsi yabara pelivaisi \r (Mt 5.38-48; 7.12) \p \v 27 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pacatsipaebijitsiatsi icatsia patanenamuxunaevetsivimë. Pasivamëre papecaitoyavi ata. Pexaniacuene patoexanare pamonae pacaitoya. \v 28 Payavenonare pamonae pacabijatane pibisiacuenia. Pamonae pacabaracuaicuaijai pibisiacuenia, patovajëre Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. \v 29 Itsajivi itsa pacaitabarapacabiaxuaba anaeya, nexata icatsia itsanenia ata patonaitabaracaevere papecaitabarapacabiaxuabinexa. Itsajivi itsa pacayacajërëta panijacamisajumavelia panenaxatatsijava, nexata patocopare panijacamisa ata papecayacajërëtsinexa. \v 30 Pajivi itsacuenejavayo amoneya pacavajëta, parajure. Itsajivi itsa pacayacajërëta itsacuenejavayo, pëtsa payanijobame papecatocanaviatsinexa. \v 31 Xua pexaniacuene, paxamë pajitsipame itsamonae papecatoexanaenexa, copiaya paxamë bajarapapexaniacuene patoexanare bajarapamonaejavabelia, jai Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \p \v 32 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsa pasivamë tsipae ëpapecaasivavi, nexata pexaniacuene apo paxainaemë tsipae Diosojavabelia. Tsipaji piajamatabëcuenebejevi ata, pamonae asivatsi, banamataenetsianasiva. \v 33 Pexaniacuene itsa patoexanaejitsipame pexaniacuene ëpapecatoexanaevijavabelia, nexata apo paxainaemë tsipae pexaniacuene Diosojavabelia. Tsipaji piajamatabëcuenebejevi ata, pexaniacuene batoexana penajamatabëcuenejëpaevijavabelia. \v 34 Itsa patsicopatsipame ëpanejamatabëcuene yapëtaevijavabelia baja, papecatocanaviatsinexa pacuenia patsicopatame, nexata apo paxainaemë tsipae pexaniacuene Diosojavabelia. Tsipaji piajamatabëcuenebejevi ata, batsicopata penajamatabëcuenejëpaevijavabelia, pamonae jamatabëcueneyapëtane baja petocanaviatsinexatsi. \v 35 Nexata pasivamëre panijavajabitsaë ata. Bajarapamonaejavabelia pexaniacuene patoexanare. Bajarapamonae patsicopare panajamatabëxainaenejevamë papecatocanaviatsinexa panetsicopatsicuenia. Bajarapacuenia bitso paxainaename pexaniacuene Diosojavabelia papecarajutsinexa athëbëtatsia. Bajarapacuenia itsa paexanavanapaename, Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pexicuenia pacaexanaena. Tsipaji Dioso pitaxutotsoniataenë piajamatabëcuenebejevi ata. Itsamonae Dioso yavenonae atatsi, itsiata apo canaëjëtsi Dioso peyavenonaejavatsi. Bajarapamonae apo canaëjëtsi ata Dioso peyavenonaejavatsi, itsiata tsiteca Dioso itaxutotsoniataeyabiaba. \v 36 Pacuenia Dioso daxitajivi itaxutotsoniataeyabiaba, bajarapacuenia paxamë ata itsamonae ata paitaxutotsoniataename, jai Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi muxujioba pitaxutotsoniataenexa itsamonae ata, pacuenia bajarapamonae ata Dioso itaxutotsoniatanetsi, yabara pelivaisi \r (Mt 7.1-5) \p \v 37 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia petsutoyenepanajavata: \p —Pëtsa panataneme pepacuene bepaneaneconijibivi. Nexata itsamonae pibisiacuene pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsipibisiacuene pexanaevi, Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Nexata paxamë ata juya bajarapacuenia itsamonae apo pacabaracuaicuaijai tsane pibisiacuene paneexanaejava yabara. Itsamonae pibisiacuene pacaexanae ata, pajamatabëcuenecaevare. Pabarajamatabëcuenexanepanarenua. Nexata pijinia Dioso pitabarata pibisiacuene paneexanaejava Dioso jamatabëcuenecaeviana. Pacabarajamatabëcuenexanepanaenanua. \v 38 Parajutaponare itsamonaejavabelia penamatavenonaejavaxi. Nexata juya paxamë Dioso pacarajutaponaena pacuenia jitsipa papecarajutsinexa. Pacarajutsiana xuavajëto itsamonae parajutame matatoxenetsia, jai Jesús daxitajivijavabelia petsutoyenepanajavata. \p \v 39 Jesús icatsia comparacióncuenia tsipaeba bajarapamonaejavabelia mapalivaisije: \p —Ponë bitso itaxutotsëcëna, apo caëjëpaetsi pematacaponaenexa itsanë, ponë pijinia bitso itaxutotsëcëna. Itsa matacaponaejitsipa, nexata najuajopaejitsiparecabeje bajaraponëbeje caemëthëxanetojavareca. \v 40 Itsajivi pijinia itsa nacujaruba, yapëtae ata baja penacujarubijava, apo jamatabëcuenematatoxenetsi pecujarubinëtsi. Itsa baja penacujarubijivi vereta xaniavaetsia penacujarubijava, nexata saya najamatabëcuenejëpabeje pecujarubinëtsibeje, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 41 Jesús pijajiviyajuvënëvi pepacuene bepianeconijibivi natane. Nexata itsa cujirutane itsamonae itsacuenejavayo pexanaejava, jumai tsabiabi: “Mapitsicuene pexanaevi Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” jai tsabiabi. Nexata bajarapacuenia pejumaitsabiabixae, Jesús pijajivi piurabinexa jumaitsi mapacueniaje: \p —Pëtsa paxamë pepacuene bepaneaneconijibivi nataeya pamuxujiobame itsajivi pijaneconi yabara. Tsipaji raja apo payapëtaemë paxamë ata pijinia paneconivajëto paxainame. \v 42 Nexata paxamë ata ayaineconixaneto itsa paxainame, nexata itsanëjavabelia apo bepajumaitsimë: “Tajabananë, papibisiacuene exaname, copare,” apo bepajamë. Yamaxëitojorobiaya saya bepexaniajamatabëcuenevi nataeya pacuaicuaijamë tsabiabi. Itsamonae pijaneconi yabara pabaracuaicuaijamë tsabiabi. Itsiata pijinia paxamë ata paneconivajëto paxainame, apo payapëtaemë. Paxamë copiaya pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Bajara jane xuacujinae paitavetsianame itsamonae ata pibisiacuene pexanaejava penavecuacopatsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia peubinaenë itsa nacuaita, nayapëtane pavirianaecuene yabara pelivaisi \r (Mt 7.17-20; 12.34-35) \p \v 43 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia petsutoyenepanajavata: \p —Pexaniavirianaenë itsa ubatsi, nacuaita pijinia pexaniacuai. Apo nacuaitsi pibisiacuai. Ponae pijinia pibisianae, apo nacuaitsi pexaniacuai. \v 44 Caevirianae canacujitsia yapëtanetsi itsa nacuaita. Higovënecuaito apo paucutsimë cucunanaeta. Uvaru pijinia apo paucutsimë saya pejuviënëbotota. \v 45 Bajara pijinia itsi jivi ata. Pexaniajamatabëcuenenë pexaniacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pexaniajamatabëcuene xaina pejamatabëëthëtota. Pibisiajamatabëcuenenë pijinia pibisiacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pibisiajamatabëcuene najamatabëxaina pejamatabëëthëtota. Nexata pacuene yabara pebi pecuaibovojotota cuaicuaijai, bajarapacuene pitsapa pejamatabëëthëtojavavetsina, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús livaisi tsipaeba anijanëbeje bo pexanaenëbeje pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 7.24-27) \p \v 46 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia petsutoyenepanajavata: \p —¿Detsa xuajitsia: “Tajatuxanenë,” panejamë tsabiabi ata, itsiata apo panejumecovënëtsimë patacaitorobicuenia? \v 47-48 Pajivi xanëjavaberena pata tanenamuxunaevetsinexa, tanejumecovënëtsinexanua, bajarapajivi apo nacueratsi tsane. Bajarapajivi piatajairata bo bepexanaenë tsane. Bajarapajivi yabara pacatsipaebianatsi. Bo pexanaenënexa, peyapëtaexae itsajota pijabo exanaejitsia pebubutsijavanexa, nexata naesituru atajaya xaniavaetsia mëthëca piatajairata. Nexata pijabo toyabubutsi ata, petojopaeyanivatsi. Bajaraxuacujinae bo baja vereteta. Itsa baja mene avajubuatsica, pijabo toyabubutatsi. Mera asaëtsica bojavabetsica. Itsiata pijabo apo tonanequetsitsi. Tsipaji naesituru xaniavaetsia mëthëca piatajairata. Nexata bajaraponë apo nacueratsi bo pexanaejava. \v 49 Pajivi nejumetae ata tsane tatsipaebilivaisi, itsiata itsa apo nejumecovënëtsi tsane tatsipaebilivaisi, nacueratsiana. Bajarapajivi tajetabota bo bepexanaenë tsane. Ponë tajetabota pijabo exaneta, yapëtae ata emarapae pecopiapatsijavanexa, bajaraponë nacuerata bo pexanaejava. Tsipaji bo peveretetsicujinae, mene avajubuatsica. Nexata pijabo toyabubutatsi. Bo nexata jopaica. Pepacuene baja nexata abeje, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 7 \s1 Pacuenia vajabitsaë pijacapitán pijabota petonacuenebaponaponaenëtsi, Jesús tojamatejemayaexana yabara pelivaisi \r (Mt 8.5-13) \p \v 1 Jesús baja itsa najumevereta pijajivi ayaibitsaëtoxaneto livaisi petsipaebijava petsutoyenepanajavata, pona baja Jesús Capernaum tomarabelia. \v 2 Capernaum tomarata ponapona Romano nacuapijinë, vajabitsaë pijacapitán. Bajaraponë pijajivitonë, bitso piasivanë, toavitanetsi. Totëpaejitsiatsi baja. \v 3 Bajaraponë capitán vënëlivaisitanetsi Jesús pejamatejemayaexanaponaejava piavitanevi. Nexata capitán jumaitsi judíovi pijaancianovijavabelia: \p —Panetojunaremelia Jesús. Pabarëpatsiaremena tajaboyaberena tanetojamatejemayaexanaenexa tajajivitonë, jai capitán judíovi pijaancianovijavabelia. \p \v 4 Nexata bajarapamonae pona Jesúsjavabelia. Itsa pata Jesúsjavabelia, pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Bajaraponë capitán bitso pexaniajamatabëcuenenë. Nexata tojamatejemayaexanaename pijajivitonë. \v 5 Tsipaji raja bajaraponë nacaasiva vaxaitsi judíovitsi. Matamota cajena pijapalatata vajanacatoexanetsinexa vajanacaetuatabiabibonexa, jai judíovi pijaancianovi Jesúsjavabelia. \p \v 6 Nexata Jesús nalia bajarapamonae pepëta. Itsa baja imoxoyotanajetarubena capitán pijabo, nexata capitán icatsia peyapëtaevitsi itoroba Jesús pemataenenaenexatsi. Capitán peyapëtaevitsi itoroba Jesúsjavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje: \p —Petuxanenë, pëtsa paremena tajaboyaberena. Apo caquenetsiataejitsipaetsi. Beveliajamatabëcuenenënë raja saya xanë xamëvecua. Nexata apo xanepanae tsipae nenajonejava tajaboyaberena. \v 7 Apo nejamatabëcuenecaëjëpaenua taponaejava xamëjavabelia ata. Saya bajaraverena itorobare ënijume. Nexata tajajivitonë netojamatejema tsane. \v 8 Xanë ata xainajë taneitorobabiabivi taneitorobicuenia tajumecovënëtabiabinexa. Xanë ata juya xainajë vajabitsaë, tajajivi, taitorobicuenia tanetoexanabiabinexa. Nexata itsa itorobajë caenë vajabitsaënë peponaenexa, bajaraponë ponabiaba. Itsa junarenajë itsanë vajabitsaënë pepatsinexa maberenaje, bajaraponë patabiabarena. Itsa itorobajë tajajivitonë tanetoexanaenexa itsacuenejavayo, nexata netoexanabiaba. Bajara pijinia pacuenia xamë ata nexanaenexa, cacaëjëpa. Nexata saya bajaraverena ënijume itorobare saya ënijumeta tajajivitonë tanetojamatejemayaexanaenexamë, jai capitán mapacueniaje petonajumeitorobijume Jesúsjavabelia. \p \v 9 Jesús itsa jumetane bajarapacuenia capitán petonajumeitorobijumetsi, jamatabëcuenenabenajaca capitán petonajumeitorobijumetsi yabara. Nexata napënëyorotaxuaba Jesús. Jumaitsi pepënanajetarubenaevitsijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caeto ata cajena Israel nacuapijinë apo caxitajarabaxuabinë xanëjavaberena bitso tanesivanajamatabëcuenecopatsinë pacuenia mapacapitán nesivajamatabëcuenecopatsiaya jumaitsije, jai Jesús capitán yabara. \v 10 Nexata baja pamonae capitán itorobalia Jesús petsipaebinexatsi capitán penajumeitorobilivaisi, naviabarena baja capitán pijaboyaberena. Itsa baja pata boyaberena, caxitajaraba baja capitán pijajivitonë pejamatejemanë. \s1 Pacuenia pamona pevecuatëpaevatsi pexënato Jesús toasaëyaexana, petëpaenëmi, yabara pelivaisi \p \v 11 Jesús pona Naín tomarabelia. Nexata yanatatsi pijajivi, itsamonae yajava, ayaibitsaëtoxaneto. \v 12 Itsa baja Jesús patanajetaruca Naín tomara imoxoyojavata, nexata camataenenatsi petëpaenë pecanajetarubenaevi. Bajarapamonae petëpaenë tomaravelia capitsapa pemëthëtsinexa tomarapënëyabelia. Ponë tëpa, bajaraponëmi pamona pevecuatëpaevatsi pexënato, pepo cainë. Nexata pamona pevecuatëpaevatsi pexënato, petëpaenë, itsa caponaliatsi pemëthëtsinexatsi, tomaraverena jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. \v 13 Nexata Jesús itsa tane bajarapova, tsitabejiobitsi bitso. Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Matanueyabijitsipame, jai Jesús. \p \v 14 Nexata Jesús cujitabalia petëpaenë peyacajoniacanajetarubenaevi. Pecobeta jayata cajoni. Nexata petëpaenë peyacajoniacanajetarubenaevi, nubenaothopa. Nexata Jesús jumaitsi petëpaenëjavabelia: \p —Pevëjëato, xanë raja cajumaitsitsi. Namatacore, jai Jesús. \p \v 15 Nexata baja petëpaenëmi namatacota. Cuaicuaijai. Jesús baja tocanaviata piasaënë penajavabelia. \v 16 Nexata daxita petaevitsi jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: \p —Dioso bitso ayaijamatabëcuenenë. Pinijijamatabëcuene pexainaenë, profeta, nacatsitanajamatabëcueneitajëta. Dioso pinijicuene pexanaejava ata nacatsitajëta vajataenexa, najai bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 17 Daxita Judea nacuapijivi, imoxoyo nacuanëjava ata pejinavanapaevi, Jesús vënëlivaisitanetsi xua exana. \s1 Pacuenia Juan jivibautisabinë itoroba pijajivitonëbeje Jesúsjavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 11.2-19) \p \v 18 Juan jivibautisabinë naneconitsia ponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata pijajivi tsipaebatsi daxita Jesús pexanaponaejava yabara. Nexata Juan junata anijanëbeje pijajivitonëbeje pitorobinexa Jesúsjavabelia. \v 19 Juan pitorobivajënae pijajivitonëbeje, jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —Pajumaitsimëbeje tsane Jesúsjavabelia: “ ‘¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë athëbëvetsica Dioso pitorobinexatsicatsi jivi pecapanepaenexa?’ jai raja Juan,” pajamëbeje tsane Jesúsjavabelia, jai Juan pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 20 Nexata Juan pijajivitonëbeje itsa patabeje Jesúsjavabelia, Juan pijajivitonëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia: \p —Juan raja jivibautisabinë paneitorobabeje patacayanijobinexabeje. “¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë pepatsijavanexatsica?” jai raja Juan, jaibeje jane baja Jesúsjavabelia. \p \v 21 Nexata bajaraponëbeje pitabëta Jesús jamatejemayaexanapona ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi. Dovathi peyajavajinavanapaevi ata vecuacapitsapa dovathi. Itaxutoxanepanaeyaexananua pamonae bitso itaxutotsëcëna. \v 22 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivitonëbejejavabelia: \p —Paponarebeje baja. Patsipaebianamebeje Juanjavabelia pacuenia baja patanemebeje taexanaponaejava. Patsipaebianamebejenua pacuenia baja pajumetanemebeje tatsipaebilivaisi jivijavabelia. Apo petaevimi ata itaxutoxaniavaetaponajë xaniavaetsia petaenexa. Petabusipacuenabivitsinua daxita jinavanapaeyaexanaponajë. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevinua vecuaajibiaexanaponajë baja. Bitso pemuxusipanaevinua jumetaeyaexanaponajë baja xaniavaetsia pejumetaenexa. Petëpaevimi ata icatsia asaëyaexanaponajë. Pexanialivaisinua pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua, tsipaebaponajë bepejiobivijavabelia. Daxita bajaraxua taexanaponaejava patanetaejavamëbeje, patsipaebianamebeje Juanjavabelia. \v 23 Pajumaitsimëbejenua tsane Juanjavabelia: “Jesús raja jumaitsi: ‘Jamatabëcuenebarëya pajivi tsiteca nejumecovënëta xanë Dioso pexënatocuenenë,’ jai raja Jesús,” pajamëbeje tsane Juanjavabelia, jai Jesús Juan pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 24 Itsa baja Juan pijajivitonëbeje naviatabeje, nexata bajaraponëbeje pecovëta Jesús taxuxuaba jivijavabelia petsipaebijava Juan pelivaisi. Jesús jumaitsi jivijavabelia: \p —Itsa paponame petusato nacuayabelia pamatacabi Juan ponapona petusato nacuata, ¿detsa pitsicuene pajamatabënaponaremelia panetaenexa bajarajotalia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa musuli penajëabijava jovibota? \v 25 Itsa apo paponaemëlia panetaenexa musuli penajëabijava jovibota, ¿detsa nexata pitsicuene panetaenexa paponaremelia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa naitabëtsiaya pexaniajava penaxatatsinë? Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamonae naitabëtsiaya pexaniajava naxatababiaba, pamonae ata nabanebiaba pexanianabanijavanë, bajarapamonae jinavanapa nacuanë pevetsivi pijabonëjava. \v 26 ¿Detsa nexata xua pajamatabënaponaremelia panetaenexa petusato nacuayabelia? Paponaremelia raja panetaenexa Diosojumepaebinë profetanë. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan itsa pataneme, pepacuene jane baja pepo profetanë, Diosojumepaebinë, pataneme. Nexata saya bevelia profetanë apo pataemë. \v 27 Juan pexanaejavanexa, bajayata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Dioso tanejumaitsijava ata xanëjavaberena, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: \q1 Itorobianajë nevajënaeyabelia tanejumelivaisipaebinënexa jivi pecatsivajënae najamatabëcuenexaniavaetsinexa, \m jai bajayata Dioso pejumelivaisibaxutota athëbëvetsica tapatsivajënaeyatsica Juan tanelivaisi paebanajetarucaejavanexa yabara. \p \v 28 Juan ayaijamatabëcuenenë mapanacuataje. Nexata bajayata Juan pevajënaeya paprofetavimi jinavanapa, itsanë ata Juan apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi. Itsiata baitsi jane pajivi beveliajamatabëcuenejivi ata, itsa najamatabëcopata baja Diosojavabelia pijatuxanenë pexanaenexa, bajarapajivi juya Dioso ayaijamatabëcuenejivi exanaenatsi Juan matatoxenetsia, jai Jesús Juan jivibautisabinë yabara. \p \v 29 Juan vënëlivaisitanetsi daxitajivi. Impuestomatamo pematamoyanijobivi ata gobierno pejamatabëcuene, vënëlivaisitanetsi. Bajarapamonae jumecovënëta palivaisi Dioso najumecopata Juanjavabelia. Nexata Juan bautisaba bajarapamonae. \v 30 Itsiata fariseovi, judíovi pecujarubivinua, namuxujemata bajarapalivaisi. Nexata picani pacuenia Dioso tojitsipatsi bajarapamonae pexanaenexa, apo exanae. Nexata Juan apo bautisabi bajarapamonae. \p \v 31 Jesús icatsia jumaitsi jivijavabelia: \p —¿Detsa meta pacuenia yapëtaeyaexanaenajë itsamonaejavabelia bajarapamonae xaniavaetsia papecayapëtaenexa pacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë tsavanapae? Jumaitsinë meta tsane paxamë yabara mapacueniaje: \v 32 “Bajarapamonae abaxë saya bepejevaxijivixi, pajivixi tomara tuatuajëjava banamuxusitenavanapa. Pejevaxijivixi itsa namuxusitenavanapa, bavavajai tsenae penajua namuxusitenaevijavabelia. Pevavajaijavata bajumaitsi: ‘Pacatoobecatsi picani flauta. Itsiata apo payavajibimë. Pacatonaxëanecatsi picani panemuxunanuevajinexa ata. Itsiata apo panuemë,’ bajai tsenae pejevaxi penajua namuxusitenaejivixijavabelia. Bajara saya jamatabëcueneitsi pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje,” janë meta tsane paxamë yabara. \v 33 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Pexaejava itsajavata apo xaeyabiabi pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Vinora ata apo apaeyabiabi. Nexata bajaraponë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Juan raja dovathi yajavaponapona!” pajamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya. \v 34 Bajaraxuacujinae icatsia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najetarucajë. Itaxutojema xaniji. Matavëjëa apaeyabiabajënua. Nexata xanë yabara icatsia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Pataema maponëje! Ayaijava xaeyabiaba. Ayaira matavëjëa apaeyabiabanua piaitajibinexa. Barënajamatabëcuenejëpanua gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Pamonae ata piajamatabëcuenebejevi, barënajamatabëcuenejëpa,” pajamë tsabiabi xanë yabara. \v 35 Itsiata baitsi jane itsamonae xaniavaetsia yapëtaena paxanëbeje Juanbeje Dioso pejamatabëcueneta bitso pataneyapëtaeyaexanaejavabeje. Nexata daxita bajarapamonae yapëtaena pacuenia Dioso paneyapëtaeyaexanabeje pepacuene pepo pexaniajaijamatabëcuene, jai Jesús mapacueniaje jivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús exanatsi Simón pijabota yabara pelivaisi \p \v 36 Fariseonë, Simónvënënë, pijabota Jesús penanabaninexa, junatatsi. Nexata Jesús napona Simón pijaboyabelia. Jesús naeca mesa muxuneneta penanabaninexa. \v 37 Bajarapatomarata ponapona petiriva, pibisiacuene pexanabiabiva pevitota palata pepitsinexa. Bajarapova itsa jumetane penanabanijavanexa Jesús Simón pijabota, nexata bajarapova capata alabastrovënë ibotota pexanaebotellabë. Pevënëcaebë pexaniapetuxujuviaceitera. Bajarapova capata bajarapaaceitera Jesús petsitaxuepacaenexa. \v 38 Nexata bajarapova Jesús petaxusalibënenia, pematabacabëta nucajunua petsitaxuepacaenexa jane baja bajarapaaceitera. Nexata saya bajarajota itacarajeta bajarapova nua. Tsipaji pibisiacuene pexanabiabineconi bitso yanajamatabëxaina. Nexata bajarapova pitaxutobarëmene othopa Jesús petaxujavabereca. Nexata bajarapova pematanata taxuiquica. Bajaraxuacujinae yaiyataeya taxutsutsune. Tsitaxuepaca jane baja petuxujuviaceitera. \v 39 Nexata Simón, ponë Jesús junatatsi, itsa tane pacuenia petiriva exana Jesúsjavabelia, nexata Simón jamatabëjumaitsi mapacueniaje: \p —Itsa peneta pepacuene maponë Jesús, pepo profetanë tsipaeje, nexata yapëtaejitsipa pitsijamatabëcueneva taxujayabatsi. Yapëtaejitsipa bajarapova pibisiacuene pexanabiabivacuene. Nexata apo tocopatsi tsipae petaxujayabinexatsi, jamatabëjai Simón Jesús yabara. \p \v 40 Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia: \p —Simón, xainajë livaisiyo tacatsipaebinexa, jai Jesús. \p Simón nexata jumaitsi: \p —Jesús, netsipaebare, jai. \p \v 41 Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia comparacióncuenia: \p —Palata petsicopababiabinë amoneyabatsi anijanëbeje. Caenë amoneyabatsi quinientos padenariobeje. Itsanë amoneyabatsi saya cincuenta padenariobeje. \v 42 Nexata bajaraponëbeje apo xainaebeje juya petocanaviatsinexabeje petsicopatsimatamotsibeje. Nexata palata petsicopatsinë jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: “Iquinajë baja bajaraxuami pataniamoneyabijavamëbeje. Naxuabi baja jema,” jai. ¿Detsa nexata ponë bitso sivajamatabëcuenebarëya palata petsicopatsinëtsibejejavabelia? jai Jesús Simónjavabelia. \p \v 43 Simón nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Ponë meta picani ayaijava amoneyaba, sivajamatabëcuenebarëya palata petsicopatsinëtsijavabelia, jai Simón. \p Nexata Jesús jumaitsi: \p —Xaniajamë rabaja, jai Jesús Simónjavabelia. \p \v 44 Jesús napënëyorota petirivajavabelia. Nexata jumaitsi Simónjavabelia: \p —Simón, ¿taneme tsabaja pacuenia exana xanëjavaberena mapovaje? Xanë junuajë nijaboyaberena. Itsiata yaiyataeya xaniavaetsia apo necopiapitsimë. Apo nerajutsimë mera ata tanataxuquiatsinexa. Mapovaje netaxuquiata baja pitaxutobarëmeneta. Netaxuiquicanua pematanata. \v 45 Xamë nijabota patsi atanë, apo nitabaratsutsunimë tanecopiapitsinexamë xaniavaetsia. Mapovaje tapatsicujinae apo copatsi cajena yaiyataeya tanetaxutsutsuneponaejava. \v 46 Xamë xaniavaetsia tanecopiapitsinexamë, apo netsimataepanaemë aceitera. Mapovaje netsitaxuepaca pexaniapetuxujuviaceitera. \v 47 Nexata catsipaebatsi neyapëtaenexa mapacueneje. Mapovaje pinijicuenia nesivajamatabëcuenebarëya. Tsipaji ayaineconi ata pibisiacuene pexanaeneconimi, vecuaajibiaexanajë. Pajivi saya tsiquirineconiyo vecuaajibiaexanajë, pibisiacuene pexanaeneconi, nayapëtane. Tsipaji saya bajarapajivi tsiquirijavayo nesivajamatabëcuenebarëya, jai Jesús Simónjavabelia. \p \v 48 Nexata Jesús jumaitsi petirivajavabelia: \p —Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús. \p \v 49 Itsamonae ata, pamonae Simón junata penanabaninexa Simón pijabota, naena mesa muxuneneta. Nexata bajarapamonae najumai tsenae Jesús yabara: \p —¿Detsa meta maponëje? Jamatabëcuenenavëxaniabiaya natane bepejamatabëcuenecaëjëpaenëtsi jivi pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa, najai tsenae bajarapamonae. \p \v 50 Nexata Jesús jumaitsi petirivajavabelia: \p —Dioso pecacapanepaeva tsane pibisiacuene nexanaeneconimivecua. Tsipaji nesivanajamatabëcuenecopatame xanëjavaberena. Jamatejema baja ponare. Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi, jai Jesús petirivajavabelia. \c 8 \s1 Pacuenia Jesús, pijajivi, pebijivi, petiriavinua, yajavanajetaruca yabara pelivaisi \p \v 1 Simón pijabota Jesús penanabanicujinae, najetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Tsipaebanajetaruca pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Jesús, pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, yajavanajetaruca. \v 2 Jesús yajavanajetaruca petiriavinua, papetiriavi dovathi vecuacapitsapa yajuvënëvi. Papetiriavi ata piavitanejavavecua Jesús jamatejemaya exana yajuvënëvi, Jesús yajavanajetaruca. Bajarapapetiriaviyajuvënëva, caeva pevënë María, Magdala tomarapijiva. Bajarapova Jesús vecuacapitsapa siete ponëbeje dovathivi. Bajarapadovathivi Jesús pevecuacapitsapaecujinae, María pënaponatsi. \v 3 Itsava pevënë Juana, Cuzavënënë pijava. Bajaraponë Cuzavënënë, nacuaevetsinë Herodes pijajivitonë. Itsava pevënë Susana. Bajarapapetiriavi pematatsënëa, itsapetiriavi, ayaibitsaëto, yajavanajetaruca Jesús. Bajarapapetiriavi pexainaepalatayajuvënëjava, rajuta Jesúsjavabelia. Nexata xuaxi Jesús pijajivi barënamatavenona pebarëcomuatsinexa bajarapapalatata. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.1-9; Mr 4.1-9) \p \v 4 Jivi naropoba tomaranëjavaverena. Pata Jesúsjavaberena petaenexatsi. Itsa baja ayaibitsaëtoxaneto nacaetuata Jesúsjavaberena, nexata Jesús livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p \v 5 —Peubinë pona pabiabelia peubinexa. Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Nexata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Bajarapaxu jivi taxunanonoba. Nexata bajarapaxumi juvinejeva baratsui xane. \v 6 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji ira tseva. \v 7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami. \v 8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Nexata xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje ata, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \p Itsa Jesús tsipaeba bajarapalivaisi, pinijijumeta jumaitsi: \p —Pajivi jamatabëjumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia. \s1 Pacuene yabara Jesús jivijavabelia livaisi tsipaeba ëcomparacióncuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.10-17; Mr 4.10-12) \p \v 9 Nexata Jesús pijajivi yanijobatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Palivaisi jivijavabelia tsipaebame peubinë pelivaisicuenia, pajamatabëcuene xaina, patayapëtaenexa panetsipaebare, jai Jesús pijajivi Jesúsjavabelia. \p \v 10 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Bajarapacuene abaxë daxitajivi apo yapëtae. Bajaraxuata bajarapamonae itsa tsipaebajë livaisi, ëcomparacióncuenia tsipaebaponajë. Nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Namuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús yapëtaeyaexana pijajivi pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 13.18-23; Mr 4.13-20) \p \v 11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Mara pajamatabëcuenelivaisi xainaje, palivaisi pacatsipaebatsi pabita peubinë pelivaisicuenia. Pacuenia itsi pabita peubixu, bajara pijinia itsi Dioso pitorobilivaisi jivi pejamatabëëthëtota. Dioso pitorobilivaisi jivi itsa tsipaebatsi, tsijamatabëubatsi Dioso pitorobilivaisi. \v 12 Nexata pacuenia itsi pabita peubixu, paxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, jumetane picani. Tsijamatabëubatsi jane baja picani Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane pejumetaecujinae bajarapalivaisi, bepijia dovathi najetaruca bajarapamonaejavaberena. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, petsijamatabëubilivaisitsi dovathi baja vecuapitatsi bajarapalivaisimi. Vecuapitatsi pevajënaeyabelia Dioso pejumecovënëtsiyaniva, Dioso pecapanepaeyanivatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. \v 13 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi jumetane. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji saya caeepatoyo jumecovënëta bajarapalivaisi. Nexata paepatota dovathi jamatabëcueneëjëtatsi, copaba baja bajarapalivaisi pejumecovënëtsijavami. \v 14 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Najamatabëxainanua pexanaenexa pacuene mapanacuapijivi exana saya jema pebarëyanexa. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae. \v 15 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae ajamatabëcuenexuirajibi. Ëpexaniajamatabëcuene najamatabëxaina. Casaë tsavanapae pevajënaeyabelia Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava. Nexata Dioso pejumelivaisi tsijamatabëcuenevitsabaponatsi pevajënaeyabelia. Tsipaji exanavanapa Dioso pitorobicueniatsi, jai Jesús pijajivijavabelia itsa tsipaeba peyapëtaeyaexanaenexa palivaisi jivijavabelia tsipaeba pabita peubinë pelivaisicuenia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba lámparabë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mr 4.21-25) \p \v 16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo mataacatetsi itsacuenejavata. Cama bëxëpanalia ata apo etsi. Biji rajane athëbëyo etsia jivi boyaberena pejonevi petsivajënaeitayotecaenexa. \v 17 Bajara pijinia itsi palivaisianë tsipaebaponajë comparacióncuenia daxitajivi picani peyapëtaenexa. Najumematayatsia apo tsipaebaponaenë. Itsamonae nejumetae ata, aeconoxae abaxë apo nejumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisianë. Itsiata itsamatacabi, bexëajavabelia, daxitajivi nejumeyapëtaena pajamatabëcuene xaina palivaisianë comparacióncuenia tsipaebaponajë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Panejumecanaëjëre patacatsipaebilivaisi. Itsamonae ata itsa pacatsipaebiana, bajarapamonae ata pajumecanaëjëtsianame papecatsipaebilivaisi. Palivaisivajëto panejumecanaëjëtsianame, nexata bajarapalivaisivajëto panejumeyapëtaename. Itsiata icatsia pematatsënëa bajarapitsilivaisivajëto Dioso pacayapëtaeyaexanaena. Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso jumeyapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa, bajarapajivi palivaisiyovajëto picani jumeyapëtane, nacofënëtsiana, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pejuyapijivi, pena yajava, nubena bojumavelia yabara pelivaisi \r (Mt 12.46-50; Mr 3.31-35) \p \v 19 Jesús pejuyapijivi, pena yajava, pata Jesúsjavaberena. Itsiata acuenebi bajarapamonae pimoxoyotsijava Jesús. Tsipaji bitso jivi ayaibitsaëto Jesús matatoyorotsia vënëcatsi. \v 20 Nexata pamonae Jesús petsipaebilivaisi matatoyorotsia jumetaeyenatsi, jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca patapënëverena. Bajarapamonae pina jitsipa pecataejava, jai Jesúsjavabelia. \p \v 21 Nexata Jesús jumaitsi daxita bajarapamonaejavabelia: \p —Pamonae jumetane Dioso pejumelivaisi, jumecovënëtanua pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapamonae jane baja tajuyapijivi, taenajivinua, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús itaveta joviboxaneto, malataca yajava, piayaijavami yabara pelivaisi \r (Mt 8.23-27; Mr 4.35-41) \p \v 22 Itsamatacabi Galilea nacuata Jesús, pijajivi yajava, runareca jera ënëabereca. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Nicabaliatsi mapapucaxaneto itsapanabeliaje, jai Jesús. \p \v 23 Itsa baja naropobalia, Jesús majitanuca. Nexata pinijijoviboxaneto jemata najetaruca. Malataca nexata bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Mera nexata vënëcapona jera ënëaberena. Bubunaejitsia baja bajarapamo.\fig |src="CN01707B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 8.23" \fig* \v 24 Nexata Jesús pemajitanucaenë pijajivi yaitavabatsi. Jesús pijajivi jumaitsi: \p —¡Patajatuxanenë, vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! jai Jesús pijajivi. \p Nexata Jesús pemajitanucaenëmi naëcotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo, malataca yajava. Jovibo baja nexata ajibi tsaxuabi. Mene ata baja nexata vainae ecaxuaba. \v 25 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Jesús pijajivi itsa tane Jesús pitavetsijava jovibo, malataca yajava, Jesús pijajivi jamatabëcuenenajunaviaca bëpënëa. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: \p —¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca yajava! ¡Nexata jumecovënëtatsi! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi. \s1 Pacuenia pebi, dovathivi peyajavaponaponaenë, Jesús vecuacapitsapa Gerasa nacuata yabara pelivaisi \r (Mt 8.28-34; Mr 5.1-20) \p \v 26 Jesús pijajivi barëyaëta pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Gerasanacua boca puca itsapanaverena, Galileanacua pecanacujitsialia. \v 27 Itsa Jesús jeravecua nonotajunaya, mataenenarenatsi bajarapanacuapijinë, dovathivi peyajavaponaponaenë. Bajaraponë bajayajebi baja jumasa ponaponabiaba. Pijabota apo ponaponae. Jivimëthëanëjavata saya ponaponabiaba. \v 28 Nexata bajaraponë itsa pata Jesúsjavaberena, pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Pinijijumeta aëjai. \p —Jesús, Dioso athëbëtatsia peecaenë pexënatomë. ¿Detsa xua jaitame xanëjavaberena? Pexaniacuene bitso cavajëtatsi. Nejamatabëcuenebejiobitsipame, jai dovathivi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia. \p \v 29 Bajarapacuenia jumaitsi dovathivi peyajavaponaponaenë tsipaji Jesús jerajavavetsina penonotajunaejavata, dovathivi peyajavaponaponaenë pemataenenaejavatatsi, Jesús itaveta dovathivi. Jesús jumaitsi dovathivijavabelia mapacueniaje: “¡Dovathivi, bajaraponë baja pavecuapitsapare!” jai. Bajaraponë anijatonë dovathivi vaetababiabatsi. Jivi picani bajaraponë cadenamaëtonëta cobecëtabiabatsi. Yajavataxucëtabiabatsi cadenamaëtonëta xaniavaetsia picani peecaenexa. Itsiata baitsi dovathivi peyajavaponaponaenë ucubabiaba cadenamaëtonëmi. Dovathivi pejamatabëcueneta najetabajiravabiaba petusatuabelia. \v 30 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —¿Detsa pavënëmë? jai Jesús. \p Nexata bajaraponë navënëpaeba. \p —Tavënë raja Legión, jai. \p Bajarapacuenia navënëpaeba tsipaji dovathivi ayaibitsaëtoxaneto tsijamatabëjinavanapatsi. \v 31 Bajarapadovathivi vajëta Jesúsjavabelia infiernojavabelia Jesús pitorobiyaniva. \v 32 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. Dovathivi bitso vajëta Jesúsjavabelia. \p —Panetocopare patajonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai dovathivi. \p Jesús nexata pevajëtsicueniatsi tocopata. \v 33 Nexata dovathivi pebi vecuapitsapecatsi. Nexata marranobitsaëtoxanetojavabelia baja junua dovathivi. Nexata daxita bajarapamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna. \p \v 34 Marrano pevetsivi itsa tane bajarapacuene, rëcëpeca. Pona, pacuene tane, petsipaebinexa tomarapijivijavabelia, petsipaebinexa vayafotusatojava penaevijavabelia ata. \v 35 Nexata jivi ponarena petaenexa bajarapacuene. Jivi itsa parena Jesúsjavaberena, taeyeta dovathivi peyajavaponaponaenëmi peecaejava Jesús pemuxuneneta. Penaxatatsijava baja bajaraponë naxatateca. Jamatejema baja. Xaniavaetsia eca. Nexata bajarapamonae cujunavatsi Jesús. \v 36 Pamonae cuenetanetsi Jesús pejamatejemayaexanaejava dovathivi peyajavaponaponaenëmi, bajarapamonae paeba pepatsivijavabelia daxita pacuenia tane. \v 37 Bajarapamonae bitso cujunavatsi Jesús. Nexata daxita Gerasa nacuapijivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai Gerasa nacuapijivi Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi. \p Nexata baja Jesús runareca jera ënëabereca. Ponaejitsia baja. \v 38 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëmi bitso picani navajëca Jesúsjavabelia penaponaenexa picani Jesús pepëta. \p —Petuxanenë, netocopare tanaponaenexa nepëta, jai picani Jesúsjavabelia. \p Itsiata Jesús apo jejai. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p \v 39 —Ponare nijamonaejavabelia. Tsipaebianame pacuenia ayaicuene nijatuxanenë Dioso catoexana, jai Jesús. \p Nexata baja bajaraponë pona. Tsipaebapona daxita pijatomarapijivijavabelia pacuenia Jesús jamatejemayaexanatsi. \s1 Pacuenia Jesús copiaya namutoepatota jamatejemayaexana piavitaneva, pacuenia icatsia cotocaevi toasaëyaexana Jairo pexënatovayo, petëpaevayomi, yabara pelivaisi \r (Mt 9.18-26; Mr 5.21-43) \p \v 40 Jesús icatsia pecovëyaberena naviarena jerata pucaxaneto itsapanaverena. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto copiapitatsi barëyaya. Tsipaji baja cajena copiaevetavanapatsi pepatsijavarena. \v 41 Nexata bajarajota napatajopa Jairovënënë. Bajaraponë judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë. Jairo pematabacabëta yaiyataeya Jesús pitabarata nucajunua. Pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tapëta ponare tajaboyabelia, jai. \p \v 42 Bajarapacuenia Jairo jumaitsi Jesúsjavabelia tsipaji caevayo pexënatovayo totëpaejitsiatsi. Bajarapovayo xaina doce pavaibeje. Itsa Jesús napona Jairo pepëta, jivibitsaëtoxaneto Jesús pepënaponaevitsi matatoyorotsia cënënanajetarubenatsi. \p \v 43 Bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta, itsava pijanacuene pecapunaevatsi nanajetaruca. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi, doce baja pavaibeje xaina. Beyajiobi tsabiabi bajarapajana. Daxita pexainaejavaximi navecuavereta pematamobita pevaëbivitsi. Itsiata baitsi jane itsanë ata pevaëbivitsi apo jamatejemayaexanaetsi bajarapavitanevecua. \v 44 Nexata bajarapova ponataba Jesús pepënëvelia, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia. Nexata bajarapaepatota pijanacuenemi vecuaajibitsi baja. \p \v 45 Jesús nexata jumaitsi: \p —¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba? jai Jesús. \p Daxitajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xanë cajena apo cajayatabitsi, jai. \p Nexata Pedrobana jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, jivibitsaëtoxaneto raja camatatoyorotsia cënënanajetarubena. Apo becaajayatsijibi. ¿Detsa xuajitsia: “¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba?” jamë? Itsajiviyo raeta baja cajayataba, jai Pedrobana. \p \v 46 Nexata Jesús jumaitsi: \p —Itsajiviyo baja cajena tanaxatatsijava netojayataba. Yapëtaniji bajarapajiviyo tajamatejemayaexanaejava tasaëta, jai Jesús. \p \v 47 Nexata petiriva jamatabëjumaitsi: \p —Jesús baja yapëtane tanejamatejemayaexanaejava, jamatabëjai. \p Nexata bajarapova najetabarena Jesús pitabarayaberena. Neconecojai pecajunavi. Pematabacabëta tonucajunua Jesús pitabarata. Bajarapova nexata navajunupaeba daxitajivi tuatuajëta pacuene yabara tojayataba Jesús penaxatatsijava. Navajunupaebanua pacuenia jamatejemayaexanatsi pejayatabijavata. \v 48 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Jesús penaxatatsijava itsa tojayatabianajë, tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja. Ponare baja jamatejema, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p \v 49 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsanucaejavata namutoepatota, pataba jivitonë Jairo pijaboverena. Bajaraponë jumaitsi Jairojavabelia: \p —Jairo, nexënatoyo rabaja tëpa. Pëtsa baja matavëjëa jamatabëitonotaponame Jesús, jai bajaraponë Jairojavabelia. \p \v 50 Jesús jumetae ata bajarapajume, itsiata jumaitsi Jairojavabelia: \p —Jairo, pëtsa najamatabëxainame. Najamatabëcuenecopare saya ëxanëjavaberena. Nexënatovayo raja jamatejema tsane, jai Jesús Jairojavabelia. \p \v 51 Itsa Jesús pata Jairo pijabota, apo tocopatsi ayaibitsaëto penajonenexa Jesús pepëta petëpaevayo pebocaejavabelia. Tocopata saya penajonenexa mapamatabëxëyoje. Pedro, Santiago, Juan, petëpaevayo paxa, pena, bajara saya pamatabëxëyo tocopata penajonenexa Jesús pepëta. Pamonae Jesús pevajënae ena Jairo pijabota, bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana. \v 52 Daxitajivi pinijicuenia matanueyaba petëpanucaevayo. Nexata Jesús jumaitsi: \p —Pëtsa pamatanueyabame. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majitanuca, jai Jesús bajarapamonaejavabelia tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo. \p \v 53 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae saya Jesús jumecapocaponatsi. Tsipaji bajarapamonae yapëtane bajarapovayo baja picani pepacuene petëpaejava. \v 54 Nexata Jesús petëpaevayo cobepita. Jumaitsi pinijijumeta: \p —Pejanavayo, nonotabapunare, jai Jesús. \p \v 55 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petëpanucaevayomi nonotabapuna. Asaë baja icatsia petëpaevayomi. Nexata Jesús jumaitsi pejanavayo penajavabelia: \p —Nexënatovayo pexaejava rajure, jai Jesús. \p \v 56 Nexata pejanavayo paxa, pena ata, bitso jamatabëcuenenabenajacabeje. Nexata Jesús jumaitsi bajarapajivibejejavabelia: \p —Pëtsa papaebamebeje itsajivijavabelia ata pacuene pacatoexanatsibeje, jai Jesús. \c 9 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi itoroba Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa yabara pelivaisi \r (Mt 10.5-15; Mr 6.7-13) \p \v 1 Jesús junata pijajivi, doce ponëbeje, penacaetuatsinexa. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi rabaja papecacaëjëpaejamatabëcuene dovathi peyajavajinavanapaevi ata panevecuacapitsapaponaenexa. Pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsinua piavitanevi ata panejamatejemayaexanaponaenexa. \v 2 Patsipaebanajetarubenaename daxitajivijava pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Piavitanevi ata pajamatejemayaexanaponaename, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 3 Jesús jane baja pijajivi penaropobivajënae, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pëtsa itsacuenejava ata pacaponame panijanamutonexa. Pëtsa pacaponame naebo, doro ata, panemarue ata, palata ata. Caejava saya panenaxatatsijava pajumaponare. Pëtsa anijacamisabeje pacaponame. \v 4 Itsa papatabiabianame tomarata, caebota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboyabelia panemajitsinexa. Matapania icatsia itsajavabelia itsa paponaename, bajarapabovecua papitsapaename. \v 5 Patomarata apo pacacopiapitsi tsane pexanialivaisi panetsipaebinexa, nexata pavecuaponaename bajarapatomara. Panevecuaponaevajënae bajarapatomara, bajarapatomarata panataxuatsapërëvarëbianame. Bajarapacuenia itsa panataxuatsapërëvarëbianame, yapëtaena bajarapatomarapijivi Diosojavabelia penaneconitsicuene apo papecacopiapitsixae papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 6 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi naropoba jane baja. Najetarubena daxitatomaraxijava. Tsipaebanajetarubena jane baja pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua. Jamatejemayaexanaponanua piavitanevi daxitajava. \s1 Pacuenia Juanpijinë jivibautisabinëmi beyaxuabatsi yabara pelivaisi \r (Mt 14.1-12; Mr 6.14-29) \p \v 7 Herodes, Galileanacua pevetsinë, vënëlivaisitanetsi daxita Jesús pinijicuene pexanaponaejava. Nexata Herodes najamatabëcueneepatajërërëcaeya najamatabëxaina Jesús yabara. Tsipaji itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara jumai tsaponae: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi petëpaecujinae icatsia asaë,” jai tsaponae Jesús yabara. Nexata bajarapacuenia itsamonae pejumaitsaponaejava Herodes pejumetaexae, najamatabëcueneepatajërërëcaeya najamatabëxaina Jesús yabara. \p \v 8 Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara: \p —Bajayata raeta ponëmi ponapona, profeta Elíaspijinëmi, icatsia asaë, jai tsaponae itsamonae. \p Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara: \p —Bajayata raeta pamonaemi jinavanapa, profetavimiyajuvënënë, icatsia asaë, jai tsaponae itsamonae Jesús yabara. \p Bajarapacuenia itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsaponaejava Jesús yabara, Herodes jumetane. \p \v 9 Nexata Herodes jamatabëjumaitsi: \p —Xanë bajayata tajajivi itorobajë Juanpijinë jivibautisabinëmi pebeyaxuabinexa. Nexata baja tajajivi Juanpijinëmi vësiucutaxuaba. Beyaxuaba baja. ¿De tsaeta nexata ponë pinijicuene pexanaponaejava, vënëlivaisitaeyabiabajë? jamatabëjai Herodes Jesús yabara. \p Bajaraxuata Herodes bitso jamatabëtane Jesús. \s1 Pacuenia Jesús pexaejava rajuta cinco mil ponëbeje yabara pelivaisi \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14) \p \v 10 Jesús pitorobivi, apóstolevi, jivi pexanialivaisi petsipaebanajetarubenaecujinae, naviabanajetarubena baja Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae pepatsicujinae Jesúsjavaberena, navajunupaeba Jesúsjavabelia daxita pacuenia exanavanapa. Nexata Jesús barëpona pijajivi pesajinaejavabelia, Betsaidatomara imoxoyojavabelia. \v 11 Itsiata baitsi jane jivi ayaibitsaëtoxaneto pëtanetsi. Nexata bajarapamonae Jesús pecovëvelia pëjaitatsi. Nexata bajarapamonae itsa pata Jesúsjavata, Jesús copiapita xaniavaetsia. Nexata Jesús tsipaeba bajarapamonaejavabelia pacuenia Dioso eveta pijajivi mapanacuataje. Jesús jamatejemayaexananua piavitanevi. \p \v 12 Itsa baja caniviyo tsaponae, Jesús pijajivi doce ponëbeje cujibarenatsi. Jumaitsitsi: \p —Itorobaremelia baja jivi peponaenexa imoxoyo penaetomaraxijavabelia, imoxoyo penaebonëjavabelia ata. Bajarabelia bajarapamonae namajitsiana. Pexaejavanua namitsavajëtsiana. Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae majotaje, jai Jesús pijajivi. \p \v 13 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxamë parajure pexaejava, jai Jesús. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Paxainajë saya cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. ¿Jitsipame tsaja patacomuacaenexa pexaejava daxita mapamonae penaxaenexaje? jai Jesús pijajivi. \p \v 14 Bajarapajivibitsaëtoxaneto bejamatabëcuene cinco mil ponëbeje. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paenaeyaexanare pepobitsaëtonë, bejamatabëcuene cincuenta ponëbeje tsaponae caebitsaëtota, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 15 Nexata Jesús pijajivi bajarapacuenia exana. Enaeyaexana jane baja daxita jivibitsaëtoxaneto. \v 16 Nexata Jesús pita cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Athëbëa benaëcotsia. Jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai Jesús. \p Bajaraxuacujinae Jesús pan epatsicacapona, dujuainëyobeje yajava. Pepatsicacaejava pijajivijavabelia rajutapona petsicobetsanaenexa daxitajivi. \v 17 Daxita xaniavaetsia nabane. Bajaraxuacujinae jivi peyajuvënëcopabejebijavanë, Jesús pijajivi vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. \s1 Pacuenia Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: “¡Xamë raja Cristomë!” jai yabara pelivaisi \r (Mt 16.13-19; Mr 8.27-29) \p \v 18 Itsamatacabi Jesús caenë vajëta Diosojavabelia pijajivi pitabëta. Nexata xuacujinae Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 19 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta. Profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Bajayata raeta Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi xamë yabara, jai Jesús pijajivi. \p \v 20 Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë xanë yabara? ¿Detsa xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Xamë raja cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanapaenexa. Xamë cajena Dioso pexënatomë, jai Pedro Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 16.20-28; Mr 8.30–9.1) \p \v 21 Jesús jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Pëtsa pajumaitsimë jivijavabelia: “Jesús raja Dioso pexënato,” pajamë pëtsa, jai Jesús. \p \v 22 Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba. Jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuenia bejiobinë tsane. Judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivinua, judíovi pecujarubivinua, apo nejumecovënëtsi tsane xanë Cristonëcuenenë. Nexata bitso nebejiobiaexanaena. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \p \v 23 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia: \p —Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi penatojitsipaecuenia pexanaenexa penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Bajarapajivi caematacabi canacujitsia najamatabëcueneveretsinua, bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena. \v 24 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanaejavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. \v 25 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia. \v 26 Pajivi tajajivitonë ata, navënëlivaisicaura tsane jivijavabelia xanë tajajivitonëcuene, tanejumecovënëtsijava ata yabara, nexata juya xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapajivi tajajivitonë ata, tajajivitonëcuene vënëlivaisicauranë tsane taxa Diosojavabelia. Bajarapajivi vënëlivaisicauranë tsane pamatacabi icatsia patsianicajë taxa Dioso pijapenivenivenaecotia yajava, tananeconitsiaexanaenexa daxita pijaneconi pexainaevi. Yajavapatsianicajënua Dioso pijaángelevi. \v 27 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, Dioso taxuxuabiana daxita pijajivi pevetsicuene mapanacuataje. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane Dioso petaxuxuabijava daxita pijajivi pevetsicuene mapanacuataje, tëpaena, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús caeepatoyo perabënivenivenataba yabara pelivaisi \r (Mt 17.1-8; Mr 9.2-8) \p \v 28 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penayajunupaebicujinae, bejamatabëcuene ocho pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëjunaya petsutojumabetsia. Barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya petsutojumabetsia pevajëtsinexa Diosojavabelia. \v 29 Diosojavabelia pevajëtsijavata, Jesús itabaranivenivena. Penaxatatsijava ata bitso nivenivenaeya niojai. \v 30 Bajarajota jemata naitajëta anijanëbeje, ponëmibeje bajayata tëpa. Bajaraponëbeje Jesús barëcuaicuaijaitsi. Bajaraponëbeje tsaena Moiséspijinëbeje Elíaspijinëbeje. \v 31 Bajaraponëbeje matatoyorotsia nivenivenabeje. Jesúsbana nabarëcuaicuaijai Jesús petëpaejavanexa yabara. Pacuenia Jesús bejiobiaexanaejitsiatsi Jerusalén tomarata, bajarapacuene yabara nabarëcuaicuaijai. \v 32 Pedrobana penajuajinavanapaevi bitso itamajitsipanae ata, itsiata naëcotavanapa. Nexata bajarapamonae tane Jesús matatoyorotsia penivenivenaejava. Tanenua Moisésbeje Elíasbeje pebarëcuaicuaijavatsi Jesús. \v 33 Itsa baja Moisésbeje Elíasbeje Jesúsvecua ponaejitsiatsibeje, nexata bajarapaepatota Pedro jumai tsaxuabi Jesúsjavabelia: \p —¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro. \p Pedro xaniavaetsia najamatabëxainaenejeva, bajarapacuenia jumaitsi. \v 34 Pedro abaxë itsa cuaicuaijai tsanucae, itarërëbo mataacataxuabatsi daxita bajarapamonae. Jesús pijajivi najunaviaca itsa mataacataxuabatsi itarërëbo. \v 35 Nexata bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso jumaitsitsica: \p —Mara ponë taxënato, tasivanëje. Bajaraponë panamuxunaevere, jaitsica Dioso itarërëbojavavetsica Jesús pijajivijavabelia. \p \v 36 Itsa baja Dioso najumevereta bajarapacuenia pejumaitsijavatsica, Jesús pijajivi tane caenë baja Jesús penucaejava bajarajota. Jesús pijajivi tae ata bajarapacuene, moya saya jinavanapa. Bajarapamonae abaxë apo tsipaebi itsamonaejavabelia, tae ata bajarapacuene. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë, dovathi peyajavaponaponaenë, yabara pelivaisi \r (Mt 17.14-21; Mr 9.14-29) \p \v 37 Jesús pebarëcuaicuaijaicujinae Moisésbeje Elíasbeje, pijajivi acueyabi ponëbeje yajava, naviatsica petsutojumavetsica. Nexata mataenenatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. \v 38 Nexata caenë bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënënë pinijijumeta jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, nitaxutotsoniataema. Netotaema taxënatonëyo. Caenëyo rabaja tsipaji xainajë. \v 39 Dovathi vaetababiabatsi. Nexata jemata aëjai tsabiabi. Tëpajoneyaexanabiabatsi. Daxitanë neconecojaiya aperabëbaba tsatababiabireca. Nexata bajarajota pecuibothamu tsabiabi. Bitso bejiobiaexanabiabatsi. Dovathi abaxë apo jamatabëcopatsitsi. \v 40 Picani raja nijajivijavabelia jumaitsinë: “Panetovecuacapitsapare dovathi,” janë. Itsiata apo caëjëpaetsi tanetovecuacapitsapaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 41 Nexata Jesús jumaitsi daxita pijajivijavabelia: \p —¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¡Paneajamatabëcuenetajavi baja rovia! ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? jai Jesús daxita pijajivijavabelia. \p Nexata Jesús jumaitsi pejevaxinë paxajavabelia: \p —Barërenamëre nexënatonëyo, jai Jesús. \p \v 42 Ajena pejevaxinë imoxoyotabarena Jesúsjavaberena, dovathi icatsia irata xuabatsi pejevaxinë. Daxitanë aperabëbaba tsatabireca. Nexata Jesús itaveta dovathi pejevaxinë pevecuapitsapaenexatsi. Nexata baja Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë. Tocanaviata baja pejamatejemanë paxajavabelia. \v 43 Daxitajivi bitso jamatabëcuenenabenajaca Dioso pesaëta Jesús pevecuacapitsapaexae dovathi bajaraponëyo. \s1 Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32) \p Jivibitsaëtoxaneto Jesús jamatabëcuenebarëyaya tanetsi daxita Jesús pexanaejava yabara. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p \v 44 —Xaniavaetsia panenamuxunaevere. Pëtsa panacofënëtame. Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \p \v 45 Itsiata baitsi jane Jesús pijajivi apo jumeyapëtae xua yabara Jesús jumaitsi. Baitsi bajarapamonae Dioso apo tocopatsitsi pejumeyapëtaeyaniva xua yabara Jesús jumaitsi. Bajarapamonae ajumeura Jesúsjavabelia peyanijobijava xua yabara Jesús jumaitsi. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi: “¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso?” najai tsanajetarubenae namutua yabara pelivaisi \r (Mt 18.1-5; Mr 9.33-37) \p \v 46 Jesús pijajivi anaeya namutua najumenotsiaya nalivaisitanajetarubena. Najumaitsi tsanajetarubenae bajarapamonae: \p —¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso? najai tsanajetarubenae Jesús pijajivi. \p \v 47 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane pacuenia najamatabëxaina. Nexata Jesús cobepita pejevaxinëyo. Pemuxuneneta nuteta. \v 48 Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsipejevaxinëyo ataje, xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapita, ëxanë apo necopiapitsi. Ponë nitoroba, neyajavacopiapita. Nexata pëtsa bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Tsipaji ponë paxamëyajuvënënë beveliajamatabëcuenenë natane paxamëvecua, bajaraponë bitso ayaijamatabëcuenenë taenatsi Dioso daxita paxamë matatoxenetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia itsa vënëlivaisitane itsanë dovathi jivivecua pecapitsapaejava Jesús pevënëta yabara pelivaisi \r (Mr 9.38-40) \p \v 49 Jesús pijajivitonë, Juan, jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, pataniji itsanë nevënëta dovathi jivivecua pecapitsapaejava. Itsiata bajaraponë apo paxanëyajuvënënë. Nexata paitavetajë bajaraponë dovathi jivivecua pecapitsapaponaejava, jai Juan. \p \v 50 Nexata Jesús jumaitsi Juanjavabelia: \p —Pajivi pibisiajamatabëcuene apo najamatabëxainae vaxaitsijavaberena, bajarapajivi nacajamatabëcueneyavenona. Bajarapajivi bevaxaitsijamatabëcuenejivi. Bajaraxuata pëtsa baja paitavetame bajaraponë xanë tavënëta jivivecua dovathi itsa capitsapapona, jai Jesús Juanjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumeitaveta Santiagobeje Juanbeje yabara pelivaisi \p \v 51 Itsa baja imoxoyo pevajënae pamatacabi Jesús athëbëabetsia Dioso caponaejitsiatsi, ajamatabëcuenesaë baja peponaenexa Jerusalén tomarabelia. \v 52 Jesús nexata pevajënaeyabelia pijajivitonëbeje natsivajënaeitoroba, Santiagobeje Juanbeje. Bajaraponëbeje ponabeje Samaria nacuata peecaetomarajavabelia petocovaetsinexabeje pabota picani Jesús patsijitsia. \v 53 Itsiata baitsi jane Samaria nacuapijivi apo jamatabëcopiapitsitsi Jesús. Tsipaji baja bajarapamonae yapëtane Jesús peponaejavanexa Jerusalén tomarabelia. \v 54 Nexata Jesús pijajivitonëbeje itsa yapëtanebeje Samaria nacuapijivi Jesús apo pecopiapitsijavanexatsi, nexata jumaitsibeje Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, bajayata profeta Elíaspijinë vajëta Diosojavabelia Dioso pitorobinexatsica isotocotia peverebiabinexa piajamatabëcuenebejevi. ¿Baja tsaja pitsicuene jitsipame patavajëtsinexa Diosojavabelia peveriapaenexatsi pamonae apo jitsipae pecacopiapitsijava? jaibeje Jesús pijajivitonëbeje. \p \v 55 Nexata Jesús naëcota pijajivitonëbejejavabelia. Jumeitaveta pijajivitonëbeje. Jesús jumaitsi: \p —Paxamëbeje apo pajamatabëcueneyapëtaemëbeje Espíritu Santo, ponë pacayajavaponaponabeje. \v 56 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, apo patsinëtsica taverebiabinexa jivi. Biji rajane patsicajë tacapanepaenexa jivi pibisiacuene pexanaeneconivecua, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p Nexata baja Jesús, pijajivi yajava, pona itsatomarabelia. \s1 Pacuenia picani itsamonae Jesús jamatabëpënaponatsi yabara pelivaisi \r (Mt 8.19-22) \p \v 57 Jesús pijajivi namutua peyajavanajetarucaejavata, judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, itsabelia poname, capënaponaenatsi cajena, jai judíovi pecujarubinë. \p \v 58 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Itsa nepënaponaejitsipame, apo napatabiabimë tsipae tajabota nenacueraevetabiabinexa. Tsipaji tajabo apo xainaenë. Namo pijamëthëanë xaina pepatabiabinexa pemajitabiabinexanua. Baratsui ata pematapenanë xaina. Itsiata baitsi jane xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itsajavabelia ata apo xainaenë, itsajota nacueraevetabiabijitsianë, jai Jesús. \p \v 59 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi icatsia itsanëjavabelia: \p —Nepënaponare, jai Jesús. \p Nexata bajaraponë jumaitsi: \p —Tajatuxanenë, caeepatoyo abaxë necopare tamëthëtsinexa taxa petëpaenë, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 60 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Copare matacabi apo pevereverecaejava apo pexainaevinexa pemëthëcaenexatsi nijamonaemi itsa tëpa. Xamë saicaya nepënaponare jivi netsipaebinexa pacuenia Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje, jai Jesús bajaraponëjavabelia. \p \v 61 Bajaraxuacujinae icatsia itsanë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, jitsipajë tacapënaponaejava. Itsiata abaxë caeepatoyo necopare tanapëjiobinexa tajabota pejinavanapaevijavabelia, jai bajaraponë. \p \v 62 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Pajivi Dioso tonacuenebi ata, itsiata jamatabënajinabiaba pijaperujujamatabëcuene, xua exanabiaba, bajarapajivi apo caëjëpaetsi xaniavaetsia Dioso petonacuenebinexa pitorobicueniatsi. Tsipaji najamatabëcueneepatajërërëcaeya nacueneba, jai Jesús bajaraponëjavabelia. \c 10 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi itoroba, setenta ponëbeje, Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa yabara pelivaisi \p \v 1 Jesús icatsia itsamonae itapeta pijajivinexa, setenta ponëbeje. Bajarapamonae Jesús itoroba anijanëbeje tsaponae Jesús pevajënaeya Dioso pejumelivaisi jivi petsipaebanajetarubenaenexa. Itoroba petsipaebanajetarubenaenexa daxita tomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata, itsaxuayo Jesús najetarucaejitsia. \v 2 Jesús pijajivi penaropobivajënae, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ayaipabi pexainaenë caecuenia uba ayaijava peubijava. Nexata baja itsa tonaveretatsi peubijava, caejiviyobeje tonotatsi. Nexata notsi ata, abaxë bitso ayaijava tosajinatsi penotsinexa. Bajara pijinia itsi jivi ata Diosojavabelia penajamatabëcuenecopabivinexa. Abaxë sajina ayaibitsaëtoxaneto. Itsiata baitsi jane paxamë Dioso panetonacuenebivi pacaejiviyomëbeje saya. Bajaraxuata Diosojavabelia pavajëre icatsia Dioso pijajivi pematatsënëa itsamonae pitorobinexa papecayavenonaenexa. \v 3 Paponare baja Dioso pejumelivaisi jivi panetsipaebanajetarubenaenexa. Panayajivitaeyajinavanapaename. Pacaitorobianatsi raja bitso pibisiacuene pexanabiabivijavabelia. Pacuenia ovejaxi tsiayaitsi itsa jinavanapa pianaepanaevi nevëthë tuatuajëata, bajarapaitsimë tsane. \v 4 Pëtsa pacaponame itsacuenejava ata, doro ata, palata ata, zapato ata. Itsa pabajacobianame itsajivi namutoepatota, pëtsa bajayajebi pabarëcuaicuaijamë tsanunubenae panenajematsiyaniva. \v 5 Itsa pajonejitsiamë itsamonae pijaboyalia, panejonevajënaelia copiaya pajumaitsimë tsane Diosojavabelia: “Dioso, yavenonare mapabopijivije jamatabëcuenexanepanaeya pejinavanapaenexa,” pajamë tsane copiaya Diosojavabelia. \v 6 Bajarapabo pexainaenë itsa jitsipaena pejamatabëcuene xanepanaeyaexanaenexatsi Dioso, nexata bajaraponë jamatabëcuene xanepanaeyaexanaenatsi Dioso. Itsa apo muxujitsipae tsane bajarapacuenia panejumaitsijava, nexata Dioso apo jamatabëcuene xanepanaeyaexanae tsanetsi bajaraponë. \v 7 Itsajota papatabiabianame, caebota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboxijavabelia. Aurajibia paxaeyabiabianamenua xua pacaabata bajarapabota. Pëtsa pauramë panexaejava papecarajutsijava yabara. Tsipaji panetsipaebixae patacaitorobilivaisi, pacarajutsiana panexaejava. Tsipaji itsajivi itsa tonacueneba itsanëjavabelia, barajutatsi pexaejava. \v 8 Itsa papatabiabianame tomarata, itsa pabota bajarapatomarapijivi xaniavaetsia pacacopiapita, nexata panaxaename xua pacaabata. \v 9 Bajarapatomarata pajamatejemayaexanaename piavitanevi. Pajumaitsimë tsane bajarapatomarapijivijavabelia: “Dioso daxita pijajivi pevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa,” pajamë tsane. \v 10 Itsiata baitsi jane patomarata panepatsicujinae apo pacacopiapitsi tsane, bajarapatomarapijicallejavata panubenaename. Pajumaitsimë tsane bajarapatomarapijivijavabelia mapacueniaje: \v 11 “Panijatomarapijiatsapërë patataxuta rubena. Nexata panavetaxuvarëbajë. Bajarapacuenia panavetaxuvarëbajë panenayapëtaenexa Diosojavabelia panenaneconitsijava. Pananeconitame Diosojavabelia. Tsipaji apo panecopiapitsimë patanenamuxunaevetsinexamë palivaisi picani pacatsipaebijitsiatsi. Itsiata panenamuxunaevere paneyapëtaenexa mapalivaisije. Dioso daxita pijajivi pevetsimatacabinexa, imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsinexa,” pajamë tsane. \v 12 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso naneconitsiaexanaena patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Sodoma tomarapijivimi, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso naneconitsiaexanaena patomarapijivi apo pacacopiapitsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi patomarabejepijivi Dioso xuabijitsia infiernojavabelia apo pejumecovënëtsixaetsi yabara pelivaisi \r (Mt 11.20-24) \p \v 13 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia: \p —¡Bitso bejiobi tsane Corazín tomarapijivi! ¡Bitso bejiobi tsane Betsaida tomarapijivi ata! Pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, xua itsajivi ata apo caëjëpaetsi pexanaenexa, bajarapatomarabejepijivi tae ata, itsiata apo nejumecovënëtsi. Apo copabi pibisiacuene pexanabiabijava. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. Bajayata Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, petuatuajëta bajarapitsipinijicuene itsa tsitaexanaejitsipajë, nexata bajarapamonaemi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Bajarapamonaemi nexata pibisiacuene pexanaebiabineconi bitso yajamatabëcuenebëjai tsipae. Nexata Diosojavabelia petsitanajamatabëcueneitajëtsinexa peyajamatabëcuenebëjaijava pibisiacuene pexanabiabineconi, naxatabijitsipa piayopapaëbërëjavanë. Enaejitsipa irata. Ipumana ata natsimataothocaejitsipa bitso peyajamatabëcuenebëjaixae pibisiacuene pexanabiabineconi. \v 14 Itsiata baitsi jane Corazín tomarapijivi, Betsaida tomarapijivi ata, tae ata pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, apo nejumecovënëtsi. Nexata pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaena Corazín tomarapijivi, Betsaida tomarapijivi ata. \v 15 Capernaum tomarapijivi picani najamatabëxaina Dioso pecaponaejavatsi athëbëabetsia. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo tanejumecovënëtsixae, Dioso xuabianatsi infiernojavabelia, jai Jesús Corazín tomarabeje Betsaida tomarabejepijivi yabara. \p \v 16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia: \p —Pajivi pacanamuxunaevetsiana, bajarapajivi taenajë xanë tanenamuxunaevetsijava. Pajivi pacanayajiviitavetsiana, bajarapajivi taenajë xanë tanenayajiviitavetsijava. Bajarapajivi Dioso ata taenatsi Dioso penayajiviitavetsijava. Bajarapacuenia Dioso ata taenatsi penayajiviitavetsijava tsipaji xanë Dioso nitoroba, jai Jesús pijajivijavabelia Jesús pijajivi setenta ponëbeje pitorobivajënaeya. \p Nexata jane baja Jesús pijajivi naropoba. Dioso pejumelivaisi jivi tsipaebanajetarubena daxita tomaranëjava. Saicaya navecuanajetarubena anijanëbeje tsaponae. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi, setenta ponëbeje, naviabanajetarubena, Dioso pejumelivaisi jivi daxitanacuanëjava petsipaebanajetarubenaecujinae, yabara pelivaisi \p \v 17 Jesús pijajivi, setenta ponëbeje, Dioso pejumelivaisi jivi daxitanacuanëjava petsipaebanajetarubenaecujinae, barëyaya naviabanajetarubena Jesúsjavaberena. Nexata pepatsicujinae bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, dovathivi baja cajena itsa paitavetaponajë nevënëta, panejumecovënëtabiaba, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia. \p \v 18 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xanë baja cajena taniji dovathi athëbëvetsica pejopaejavatsica pacuenia yamaxë bajopaica. \v 19 Xanë baja cajena pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi papecacaëjëpaejamatabëcuene panejamatabëcuene matatoxenetsinexa vajavajabitsaënë dovathi. Nexata jomo pacuetsacuetsanae atamë tsane, aqueto ata pacuetsacuetsanae atamë tsane, apo pacaitsacueniabi tsane. \v 20 Itsiata pëtsa bitso pasivajamatabëcuenebarëyamë dovathi itsa paitavetame papecajumecovënëtsijava. Bitso jane pasivajamatabëcuenebarëyamëre tsavanapae Dioso papijajivixaemë Dioso papecavënëyaquinarubijava athëbëtatsia, jai Jesús pijajivijavabelia, setenta ponëbejejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jamatabëcuenebarëya yabara pelivaisi \r (Mt 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Jesús bitso jamatabëcuenebarëyayaexanatsi Espíritu Santo. Nexata Jesús jumaitsi paxa Diosojavabelia: \p —Axa, nevetsinë athëbëtatsia. Nevetsinë mapanacuajava ataje. “Ayaijamatabëcuenenëmë bitso,” cajaitsi. Tsipaji pamonae bitso apo penacujarubivi ata, yapëtaeyaexaname pacuenia itsamatacabi daxita nijajivi evetsijitsiamë mapanacuataje. Bajarapamonae yapëtaeyaexanaename pexanialivaisi, xanë talivaisi, palivaisi vecuamatayatame bitso peyapëtaevi mapanacuapijilivaisije. Bajarapalivaisi vecuamatayatame bitso penacujarubivi ata mapanacuapijicuene yabaraje. Bajarapacuenia exaname tsipaji baja exaname nejitsipaecuenia, jai Jesús paxa Diosojavabelia pevajëtsijavata. \p \v 22 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia, jivijavabelia ata: \p —Taxa Dioso baja cajena netocopata tayapëtaenexa daxitacuene. Itsajivi ata apo nejamatabëcueneyapëtae pacuenia xanë jamatabëcueneitsinë, Dioso pexënatonë. Caenë, taxa Dioso, nejamatabëcueneyapëtane. Itsajivi ata apo jamatabëcueneyapëtae pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi. Caenënë, xanë pexënatonë, jamatabëcueneyapëtaniji pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi. Pamonae tojitsipajë tayapëtaeyaexanaenexa pacuenia taxa Dioso jamatabëcueneitsi, bajarapamonae ata yapëtaeyaexanaenajë, jai Jesús pijajivijavabelia, jivijavabelia ata. \p \v 23 Nexata Jesús napënëyorota. Ëpijajivijavabelia jumaitsi: \p —Paxamë baja pajamatabëcuenebarëyamë panetaexae pacuene baja pataeponame. \v 24 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajayata ayaibitsaëto profetavimi necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Nacuaevetsivimi ata necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Itsiata netaenejeva tapatsijavatsica, bajarapamonaemi tëpa baja. Jamatabëjumetaeyabiabanua picani palivaisianë baja aeconoxae paxamë pacatsipaebaponatsi. Itsiata apo jumetaenejeva bajarapalivaisinë, bajarapamonaemi tëpa baja, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia pexaniajamatabëcuenenë, Samaria nacuapijinë, yavenona itsanë yabara pelivaisi \p \v 25 Itsamatacabi Jesús livaisi tsipaebanuca pijajivijavabelia. Nexata bajarajota judíovi pecujarubinë nonotapuna. Bajaraponë Jesúsjavabelia jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi: \p —Jesús, ¿detsa xua exanaenajë Dioso tanerajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava? jai judíovi pecujarubinë. \p \v 26 Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —¿Detsa jane jumaitsi bajarapacuene yabara bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jivi pejumecovënëtsinexa? jai Jesús. \p \v 27 Nexata judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Daxita panejamatabëëthëtojavavetsina, daxita panejamatabëcueneta ata, daxita panesaëta ata, daxita panenajamatabëxainaesaëta ata, pasivamëre panijatuxanenë panijaDioso. Pasivamëre itsajivi ata pacuenia paxamë panijacuata panasivamë,” jai bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, jai judíovi pecujarubinë Jesúsjavabelia. \p \v 28 Nexata icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —Xaniavaetsia nejumecanaviatame. Bajarapacuenia exanaponaponare. Nexata pepacuene xainaename matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús. \p \v 29 Itsiata baitsi jane judíovi pecujarubinë bijiaya jumecovënëta bajarapalivaisi. Asivaya apo tae itsamonae ata. Bajaraxuata judíovi pecujarubinë matavëjëa jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa nexata pitsijivi asivanë tsane? jai judíovi pecujarubinë. \p \v 30 Nexata icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia mapacueniaje: \p —Pebi namutua najetaruca Jerusalén tomaraverena. Naropota pepatsinexa Jericó tomaraberena. Nexata jivi pecaponaejava peyacajërëbabiabivi, bajaraponë epatua vaetabatsi. Daxita pecobecovë yacajërëtatsi. Penaxatabijavanëmi ata yacajërëtatsi. Nexata pinijicuenia conibabiatsi. Puenetabuatatsi picani petëpanucaenexa bajarajota. \v 31 Nexata bajarapanamutua sacerdotenë najetaruca, templobota penacuenebabiabinë. Nexata sacerdotenë bajaraponë itsa taeyabuata, matavaquetanucapona. Pona baja rovia. \v 32 Bajaraxuacujinae icatsia bajarapanamutua itsanë, templobota penacuenebabiabinë, najetaruca. Bajaraponë taenucajopa. Bajaraxuacujinae matavaquetanucapona. Pona baja icatsia rovia bajaraponë ata. \v 33 Bajaraxuacujinae icatsia bajarapanamutua Samaria nacuapijinë najetaruca. Nexata bajaraponë itsa taeyabuata, tsitabejiobitsi bitso. \v 34 Nexata bajaraponë cujilia. Vajënëvaëba aceiterata, vinorata yajava. Vajënëcëba papaëbërëpanaxita. Bajaraxuacujinae Samaria nacuapijinë pijaburrojumata buatsia. Nexata bajaraponë capona jivi pepatabiabiboyabelia. Bajarajota Samaria nacuapijinë eveta xaniavaetsia. \v 35 Meravia pitsijavata Samaria nacuapijinë itsa baja ponaejitsia itsabelia najetaruca, juta anijapalatanëbeje, bitso penamatamotsinëbeje. Matamota bajarapabo pexainaenë. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Netoevetsianame maponëje. Itsa matamovereverecaena, pematatsënëa nevetsimatamo, bajarapapalata icatsia caevëarena camatamotsianatsi,” jai Samaria nacuapijinë bo pexainaenëjavabelia, jai Jesús mapacueniaje judíovi pecujarubinëjavabelia. \p \v 36 Bajaraxuacujinae judíovi pecujarubinëjavabelia Jesús yanijoba bajarapalivaisi yabara. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Pamonae, acueyabi ponëmaxëto, taeyabuata pecobecovë peyacajërëtsinëtsi. ¿Detsa ponë bajarapamonaeyajuvënënë asivaya tane bajaraponë? jai Jesús. \p \v 37 Nexata judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Ponë pitaxutotsoniataexae yavenona, bajaraponë asivaya tane, jai judíovi pecujarubinë Jesúsjavabelia. \p Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —Ponare baja. Xamë ata bajarapacuenia asivaya itaxutotsoniataeyabiabianame itsamonae ata, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi Martabeje Maríabeje pijabota yabara pelivaisi \p \v 38 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca pevajënaeyabelia. Nexata tomarayota pata. Bajarapatomarayota Jesús xaniavaetsia copiapitatsi petiriva, Martavënëva. Nexata Marta pijabota Jesús napata. \v 39 Marta pejuyapijiva xaina, Maríavënëva. Nexata María eca Jesús pitabarata penamuxunaevetecaenexa Jesús petsipaebilivaisi. \v 40 Nexata Marta bitso jamatabëcueneenatsi penacuenabijava, Jesús pexaejavanexa ata pemitsaexanaenexa. Nexata Marta cujilia Jesús. Jumaitsi:\fig |src="CN01751B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 10.40" \fig* \p —Tajatuxanenë, tajuyapijiva netocopata caevanë taexanaenexa daxita xua exanaejitsianë. Itorobare taneyavenonaenexa, jai Marta Jesúsjavabelia. \p \v 41 Nexata Jesús jumaitsi Martajavabelia: \p —Marta, xamë bitso cajamatabëcueneena nexanaenexa daxita xuanë jamatabëexaname. \v 42 Caejava bitso xanepana nexanaenexa, tanenamuxunaevetsinexamë. María baja cajena tanenamuxunaevetecaexae tatsipaebilivaisi, catsuitapeta pexaniacuene daxitacuene matatoxenetsia. Nexata acuenebi itsajivi ata peyacajërëtsijavatsi tatsipaebilivaisi pejumetaejava, jai Jesús Martajavabelia. \c 11 \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacuenia Diosojavabelia vajëcaejitsia yabara pelivaisi \r (Mt 6.9-15; 7.7-11) \p \v 1 Jesús vajëtabiaba Diosojavabelia. Nexata itsamatacabi, itsa baja Jesús najumevereta pevajëtsijava Diosojavabelia, Jesús pijajiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, panejumecujarubare pacuenia pavajëtabiabijitsianë Diosojavabelia. Pacuenia Juanpijinë jivibautisabinëmi jumecujarubabiaba pijajivi pacuenia vajëtabiabijitsia Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia xamë ata panejumecujarubare pavajëtabiabijitsianë Diosojavabelia, jai Jesús pijajiviyajuvënënë. \p \v 2 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Itsa pavajëtabiabianame Diosojavabelia, pajumaitsimë tsabiabi tsane: \q1 Taxamë, athëbëtatsia neecaenë, jitsipajë pecayaiyataejava daxitajivi. Jitsipajë naxanitsiayo pecopiapatsijava daxita nijajivi nevetsijava mapanacuataje. Jitsipajë daxitajivi mapanacuata nejitsipaecuenia pecatoexanabiabijava, pacuenia baja athëbëtatsia nijajivi nejitsipaecuenia catoexanabiaba, bajarapacuenia pecatoexanavanapaenexa mapanacuapijivi ataje. \v 3 Caematacabi canacujitsia panerajure pataxaejavanexa pacuenia panamatavenonajë. \v 4 Panebarajamatabëcuene xanepanarenua nitabarata pibisiacuene pataexanaejava. Nexata panevecuaajibiaexanare pibisiacuene pataexanaeneconi. Tsipaji paxanë ata itsamonae paxanëjavaberena pibisiacuene patanexanaejava pajamatabëcuenecaevajë. Nexata pabarajamatabëcuenexanepanajë. Panevecuatsare dovathi patanejamatabëcueneëjëbiyaniva. Panecapanepare jane pibisiacuenevecua, pajamë tsane mapacueniaje itsa pavajëtabiabianame Diosojavabelia, \m jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 5 Icatsia Jesús pijajivijavabelia jumaitsi comparacióncuenia Jesús pijajivi peyapëtaenexa pacuenia vajëcabiabijitsia Diosojavabelia: \p —Paxamëyajuvënënë meravi tuatuajëta ponaejitsipa bitso peyapëtaenëtsi pijaboyabelia. Nexata jumai tsipae: “Cacovaetatsi acueyabi papanbëyobeje. \v 6 Itsanë raja, taneyapëtaenë, tajëverena peponaenë, aeconoxae tajabota netopata. Nexata bitso piajani. Itsiata xanë apo xainaenë itsacuenejavayo ata pexaejava tarajutsinexa,” jai tsipae paxamëyajuvënënë meravi tuatuajëta peyapëtaenëtsijavabelia. \v 7 Nexata bo ënëverena bajaraponë jumepitsipatsi. Jumaitsi tsipae: “Nejamatabëitonotsipame. Baupa rabaja xaniavaetsia xatatanutajë. Taxi raja barëmajitanucajë caecamata. Nexata acuenebi tanonotapunaejava tacarajutsinexa xua nevajëtame. Itsa nonotapunaejitsipajë, yaitavabijitsipajë taxi,” jai tsipae peyapëtaenëtsi. Itsiata baitsi jane bajaraponë perajutsinexatsi ajumesaëya vajëcaponaejitsipa. \v 8 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë apo jamatabënonotapunae ata, itsiata nonotapunaejitsipa perajutsinexa pecovaebijavatsi. Itsiata peyapëtaenëxaetsi, bajarapacuenia apo rajutsi tsipae. Biji rajane rajutsipa daxita pacuenia namatavenona ajumesaëya pevajëcaponaexaetsi. \v 9 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsacuenejavayo itsa pacatonaxuabijitsipa, nexata bajayajebi ata pajaitsipame matapania panecaxitajarabijavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia bajayajebi ata pavajëtabiabianame Diosojavabelia papecajumecovënëtsinexa. Bo ata itsa baupa xatatanuta, nexata asaëyata pabaupadocodocotsipame matapania papecatobaupatsijavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia asaëyata pavajëtabiabianame Diosojavabelia papecajumecovënëtsinexa. \v 10 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtabiabianame Diosojavabelia. Tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi, jai Jesús pijajivijavabelia comparacióncuenia. \p \v 11-12 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxamë papebijivimë, panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto. Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo. Itsa pacavajëta vacaratobëto, apo panacoxirajutsimë tsipae aqueto. \v 13 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame. Bajaraponë rajutsiana Espíritu Santo daxita pamonae vajëtatsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia itsamonae Jesús yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi: “Beelzebú raja pesaëta Jesús dovathi jivivecua capitsapapona,” jai yabara pelivaisi \r (Mt 12.22-30; Mr 3.20-27) \p \v 14 Pebi ponapona, dovathi pejamatabëcueneta apo penatsipaebinë. Nexata bajaraponë Jesús dovathi vecuacapitsapa. Pebi baja dovathi Jesús itsa vecuacapitsapa, natsipaeba baja. Jivibitsaëtoxaneto petaevi bajarapacuene, bitso jamatabëcuenenabenajaca. \v 15 Itsiata baitsi jane itsamonae fariseovi Jesús baracuaicuaijaitsi pibisiacuenia. \p —Maponë Jesúsje, dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta. Beelzebú raja daxita dovathivi pepo penamatacaitorobinë, jai fariseovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara. \p \v 16 Itsamonae icatsia fariseovi Jesús picani jamatabëcueneëjëbiaya itorobatsi pinijicuene Dioso pesaëta pexanaejava Jesús petsitaexanaenexa. Bajarapacuenia picani itorobatsi fariseovi peyapëtaenexa pepacuene Jesús Dioso pitorobinëcuenetsitsica. \v 17 Itsiata Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Nexata fariseovijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa daxita bajarapamonae. Bajara pijinia pacuenia nacaemonae ata itsipae. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata. \v 18 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi, dovathivi, nexata bepijavajabitsaë taejitsipa pijajivi. Itsajamatabëcuene vecuaxainaejitsipa pijajivi. Pesaë ata apo xainaponae tsipae. Mapacuenia pacatsipaebatsije tsipaji paxamë xanë yabara apo pacanaëjëtsinejevamë jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë: “Jesús raja dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta,” pajamë xanë yabara. \v 19 Paxamë ata panijajivi dovathi jivivecua capitsapabiaba. Nexata xanë Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua itsa capitsapabiabajë, ¿detsa nexata ponë pesaëta panijajivi ata dovathi jivivecua capitsapabiaba? Caenë rabaja Dioso pesaëta. Nexata panijajivi ata pacayapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya panejumaitsijava xanë yabara. \v 20 Espíritu Santo pesaëta xanë dovathi jivivecua capitsapabiabajë. Nexata baja picani jivi beyapëtane Dioso baja petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 21 Fariseovi pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia comparacióncuenia jumaitsi fariseovijavabelia mapacueniaje: \p —Ponë bitso piasaënë, aitatsacaya pijanae cobenaevetabiabijitsipa pijabo, itsamonae peyacarëjëtsiyanivatsi pecobecovë. Nexata daxita pecobecovë xaniavaetsia tobobenaejitsipatsi, jai Jesús dovathi pijajivi pevetsijava yabara. \p \v 22 Icatsia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi mapacueniaje: \p —Itsiata baitsi jane itsa najetarucaejitsipa itsanë bitso piasaënë boxainaenë matatoxenetsia, nexata cueneamoneyabijitsipatsi. Aitatsacaya pijanae cobenaevetabiabi ata tsipae, itsiata vecuapitsipatsi pijanae, daxita pecobecovëjavaxi yajava, nayabarajai Jesús pijacuata comparacióncuenia dovathi pejamatabëcueneamoneyabijava yabara. \p \v 23 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Pajivi apo neyavenonaeyacaetuatsi jivi Dioso pijajivinexa, bajarapajivi betajavajabitsaëjivi. Tsipaji apo taneyavenonaeyacaetuatsixae, jivi nevecuanacayajata Dioso picani pejumecovënëtsiviminexa, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia dovathi jivitonë pevejamatabëpitsapaecujinaetsi, icatsia naviarena pecovëyaberena petsijamatabëecaenexatsi icatsia yabara pelivaisi \r (Mt 12.43-45) \p \v 24 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Dovathi itsa vejamatabëpitsapa jivitonë, nexata dovathi jinaruta petseviiranëjava. Jaitapona itsanëjavabelia petsijamatabëjonenexa dovathi penacueraevetsinexa bajaraponëjavata. Itsa apo caxitajarabi, ponëjavabelia tsijamatabëjonejitsia, nexata dovathi jamatabëjumaitsi: “Naviatsianajë meta icatsia tajabomijavabelia, paboverena pitsapajë,” jamatabëjai dovathi, ponëjavaverena pitsapa icatsia petsijamatabëjonenexatsi. \v 25 Dovathi baja caevëa itsa naviarena, caxitajaraba peyajavaponaponaenëmitsi. Nexata peyajavaponaponaenëmitsi pejamatabëëthëto, dovathi tane bepënësajinecaebo, bepënëxaniavaetetsibo, bepiracajuetetsibo. \v 26 Nexata dovathi icatsia sivapona peyajavapatsinexarena itsadovathivi, siete ponëbeje. Bajarapadovathivi bitso piacujirubejevi copiaya padovathi matatoxenetsia. Daxita bajarapadovathivi pebi tsijamatabëjunuatsi peyajavaponaponaenexa. Belia jane baja pebi dovathivi bitso bejiobiaexanatsi. Copiaya abaxë caenë itsa tsijamatabëecatsi pacuenia bejiobiaexanabiabatsi, matatoxenetsia bejiobiaexanatsi, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba xua yabara jivi jamatabëcuenebarëya yabara pelivaisi \p \v 27 Itsa abaxë Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia, petiriva bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënëva pinijijumeta vavajai tsaxuabi. Jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Jamatabëcuenebarëya baja cajena ena, pecanavitaniabiva, pecavitsatsiva! jai petiriva Jesúsjavabelia. \p \v 28 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Xaniajamë rabaja. Itsiata baitsi jane pamonae jumetane Dioso pejumelivaisi, nexata itsa jumecovënëta bajarapalivaisi, bajarapamonae jane bitso jamatabëcuenebarëya tsavanapae taena matatoxenetsia, jai Jesús petirivajavabelia. \s1 Pacuenia pibisiajamatabëcuenevi Jesús picani itorobatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava petsitaexanaenexa yabara pelivaisi \r (Mt 12.38-42; Mr 8.12) \p \v 29 Jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús itsa matatoyorotsia nacaetuatatsi, nexata Jesús jumaitsi: \p —Pamonae aeconoxae jinavanapa, bitso pibisiajamatabëcuenevi. Bajarapamonae picani nitoroba Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava tatsitaexanaenexa, taneyapëtaenexa Dioso pepacuene athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, apo tsitaexanaenë tsane. Bajayata pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava, tsitajëtsianajë. \v 30 Bajayata daxita Nínive tomarapijivi yapëtane profeta Jonáspijinë Dioso pitorobinëcuenetsi. Tsipaji ayaicuene exanatsi Dioso. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuene Dioso nexanaena. Nexata daxita pamonae aeconoxae jinavanapa, neyapëtaena pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. \v 31 Itsamatacabi copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi. Bajarapamonae nubianatsi Dioso pitabarata. Nexata bajarapamatacabi bajayata povami ponapona, Saba nacuapijivimi pevetsivami, nonotapunaena. Nexata bajarapova Diosojavabelia neconitsiana pamonae aeconoxae jinavanapa, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajarapova neconitsiana tsipaji bajayata bajarapovami tajë nacuatabuverena ata muxunanajetaruca pejumetaenexa Salomónpijinë, bitso daxitalivaisi peyapëtaenëmi, petsipaebilivaisi. Xanë raja majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Salómonpijinëmi matatoxenetsia. Itsiata baitsi jane pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje, apo nenamuxunaevetsi. Bajaraxuata ayaineconi xaina Diosojavabelia, jai Jesús. \p \v 32 Icatsia Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Bajayata Nínive tomarapijivi itsa jumetane Dioso pitorobilivaisi, Jonáspijinë petsipaebilivaisi, copaba pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Pamatacabi copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi Nínive tomarapijivimi ata nonobapunaena Diosojavabelia peneconitsinexa pamonae aeconoxae jinavanapa, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Tsipaji xanë majota ponaponajë bitso ayaijamatabëcuenenënë Jonáspijinëmi matatoxenetsia. Itsiata baitsi jane pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje, tsipaebi atanë Dioso pejumelivaisi, apo najamatabëcuenepënëyorotsi pibisiacuene pexanaejavavecua. Bajaraxuata Dioso naneconitsiaexanaenatsi bajarapamonae, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata itsamatacabi Dioso jivi penaneconitsiaexanaejavanexa. \s1 Pacuenia vajaitaxuto belámparabë yabara pelivaisi \r (Mt 5.15; 6.22-23) \p \v 33 Icatsia Jesús jumaitsi jivibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo mataacatetsi itsacuenejavata. Cajoniënëalia ata apo etsi lámparabë. Biji rajane athëbëyo etsia. Jivi boyaberena pejonevi tsivajënaeitayotecaejitsia. \v 34 Lámparabë boënëta itayoteca xaniavaetsia vajataenexa. Bajara pijinia itsi paneitaxuto ata. Paneitaxutoxanepanaexae, xaniavaetsia panatsivajënaetaneme. Itsa paitaxutobejemë tsipae, nexata xaniavaetsia apo panatsivajënaetaemë tsipae. Pacatsitaaitaquiri saya tsipae. Bajara pijinia itsi panejamatabëcuene ata. Dioso itsa pacajamatabëcueneitayota, pajitsipaename paneexanabiabinexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Itsa panajamatabëxainaejitsipame bitso panexainaejava ëpaxamënexa, nexata bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsipae. \v 35 Panayajivitaema xua panajamatabëxainabiabame, papecajamatabëcuene aitaquiriyaexanaeyaniva. \v 36 Itsa paexanavanapaename pacuenia Dioso pacaitoroba, nexata pacajamatabëcueneitayotsiana Dioso. Tsiquirijavayo ata apo aitaquiri tsane panejamatabëcuene. Nexata pacuenia lámparabë daxita boënë xaniavaetsia itayoteca pecotiata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacajamatabëcueneitayotsiana Dioso, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, pacuenia bajarapamonae naneconita Diosojavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47) \p \v 37 Itsa baja Jesús najumevereta livaisi petsipaebijava, nexata fariseonë junatatsi Jesús penanabaninexa fariseonë pijabota. Jesús nexata najoneya fariseonë pijaboyalia. Naeca mesa muxuneneta penanabaninexa. \v 38 Fariseonë itsa tane Jesús penabanijava anijatonë nacobequiatsinejeva, fariseonë jamatabëcuenenabenajaca. Pacuenia daxita judíovi pijacuenia anijatonë nacobequiatabiaba penabanivajënae, apo itsi Jesús. \v 39 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Paxamë pafariseovimë panecaxaevajënae plato, taza ata, naniavelia bapaquiatame xaniavaetsia panijacuenia. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Itsa caxaejitsipajë xaniavaetsia quiatsinejevanë, Diosojavabelia naneconitsipajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. Bajarapacuenia paquiatabiabi atamë xaniavaetsia panecaxaejavanënexa papecajamatabëcuene bijianaeyaniva picani, itsiata pananeconitaponame Diosojavabelia. Tsipaji bajarapacuenia paquiatabiabi atamë, caranata panejamatabëëthëtota panajamatabëxainabiabame pibisiacuene. Panajamatabëxainabiabame itsanë pecobecovë paneyacajërëtsinexa. Panajamatabëxainabiabamenua paneexanaenexa pibisiacuene ata. \v 40 ¡Apo paneyapëtaevi baja rovia! Dioso cajena pexanaenë daxitacuene. Dioso baja cajena pacaperabëexana. Pacajamatabëëthëexananua. \v 41 Pejanajamatabëcuene itsa paxainaejitsipame, nexata pexaniacuene patoexanabiabijitsipame itsamonaejavabelia. Daxita xua ata papecajamatabëcuene bijianaeyaniva, pajanijunavame panexaeyaniva, xua ata pacobejunavame panejayatsiyaniva, apo pacatsitapibisiacuene tsipae, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 42 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —¡Paxamë pafariseovimë ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Panenacanabijava diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Daxitaviria paneubijavaxi ata diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Xanepana baja picani bajarapacuenia panerajutabiabijava Diosojavabelia. Itsiata bajarapacuenia parajutabiabi atamë, pepacuene apo pajitsipaemë Dioso. Bajaraxuata pananeconitame Diosojavabelia. Pananeconitamenua Diosojavabelia tsipaji pacuene ata picani xanepana panetoexanabiabinexa itsamonaejavabelia, apo pasivanajamatabëxainaemë. Bajaraxua picani paxamë bepanajamatabëxainame panetoexanabiabinexa itsamonaejavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 43 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —¡Paxamë pafariseovimë ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! ¡Tsipaji bepaayaijamatabëcuenevimë panataeyabiabame! Judíovi penacaetuatabiabibonëjava itsa panajoneyabiabame, pajitsipabiabame paneenaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Pajitsipabiabamenua jivi papecabajacobinexa callejava bitso yaiyataeya, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 44 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata: \p —¡Paxamë judíovi panecujarubivi, paxamë ata pijinia pafariseovimë, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Paxamë itajara jivi bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë tsabiabi pibisiajamatabëcuene panexainaevi ata. Pacuenia itsamonae pona jivi pemëthëanë matatsënëa apo peyapëtaexae xua xaina bëpënëareca, bajara pijinia itsi pamonae pacayaiyatane apo peyapëtaexae pacuenia pajamatabëcuenebejemë bëpënëa. Bajarapamonae pacayaiyatane tsipaji apo yapëtae bajarapamonae bëpënëa paneajamatabëcuenebejejava, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata. \p \v 45 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, judíovi pecujarubiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, itsa mapacuenia jumaitsimëje, paxanë yabara ata pibisiacuenia jumaitsimë, jai Jesúsjavabelia judíovi pecujarubiviyajuvënënë. \p \v 46 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: \p —¡Paxamë ata, judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Palivaisianë ayapëbeje itsajivi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë jivi patsipaebabiabame pejumecovënëtsinexa. Bajarapalivaisianë patsipaebabiabi atamë itsamonae pejumecovënëtsinexa, paxamë itsiata apo panajamatabëxainaemë paneexanaenexa bajarapacuenia, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. \p \v 47 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: \p —¡Paxamë judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Bajayata pamatacabi jinavanapa panijasalinaivimi, beyaxuababiaba Diosojumepaebivimi profetavi. Nexata juya paxamë bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca bonë paexanajebame, jivi itsa tane bajarapabonë, penajamatabënapitabiabinexa bajarapaprofetavimi. \v 48 Bajarapacuenia paneexanaexae, pacuenejëpame bajayata panijasalinaivimi pexanaecuene. Panijasalinaivi bajayata beyaxuababiaba profetavimi. Nexata juya paxamë bonë paexanajebame bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p \v 49 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: \p —Bajarapacuenia paneexanaejavanexa yabara, daxitacuene Dioso peyapëtaenëxae, bajayata tajëvelia jumaitsi paxamë yabara mapacueniaje: “Bajarapamonaejavabelia toitorobianajë profetavi. Toitorobianajënua apóstolevi ata. Bajarapamonae itsiata beyaxuababiabiana tatoitorobiviyajuvënëvi. Bejiobiaexanabiabiananua tatoitorobiviyajuvënëvi,” jai baja cajena bajayata tajëvelia Dioso bajarapacuenia paxamë paneexanaejavanexa yabara. \v 50 Dioso baja cajena nacua pexanaejavaveliacujinae, panijasalinaivimi beyaxuabapona profetavimi. Nexata bajarapaneconi yajava paxamë pananeconitame Diosojavabelia. Nexata bajarapaneconi yajava Dioso pacananeconitsiaexanaena, paxamë aeconoxae mapamatacabitaje panejinavanapaevi. \v 51 Panijasalinaivimi profetavimi pebeyaxuabaponaejava, taxuxuaba Abelpijinëta. Bajaraxuacujinae icatsia pevajënaeyabelia beyaxuabapona itsaprofetavimi ata. Nexata bexëajavaberena ata icatsia panijasalinaivimi beyaxuaba Zacaríaspijinëmi. Zacaríaspijinëmi panijasalinaivimi beyaxuaba templobopanabota, baitsi templobobeje altarvënëjavabeje petuatuajëta. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata bajarapaneconi yajava Dioso pacananeconitsiaexanaena paxamë, aeconoxae mapamatacabitaje panejinavanapaevi, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p \v 52 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: \p —¡Paxamë judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! “Vaxaitsi xaniavaetsia Dioso pejumelivaisi yapëtanetsi,” pajamatabëjamë tsabiabi picani. Itsiata baitsi jane apo payapëtaemë. Saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua jivi patsipaebabiabame. Pacuenia bo baupaxatata jivi pejoneyaniva, bajara saya pacuenia paxamë paexaname jivijavabelia. Nexata itsamonae jitsipae ata pejonejava picani Dioso pijanacuayabetsia, paxamë saicayalivaisi panetsipaebabiabixae, apo pacopatsimë pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia. Paxamë ata apo pajitsipaemë panejonenexa Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. \p \v 53-54 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae, pitsapa baja bovecua. Bajaraxuacujinae judíovi pecujarubivi, fariseovi yajava, Jesús itoyatsi. Nexata jamatabëitonotabiabatsi. Jamatabëcueneëjëbiaya livaisi yanijobabiabatsi. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, bajarapalivaisi yabara peneconitsinexatsi picani nacuaevetsinëjavabelia. \c 12 \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba jivi pejumecovënëtsiyaniva fariseovi petsipaebilivaisitsi yabara pelivaisi \p \v 1 Penacaetuataponaejavata jivi pepo ayaibitsaëtoxaneto cajena tsaponae, baitsi miles pajivibeje. Nexata jivi nataxucuetsabataxuabapona. Nexata Jesús pijajivijavabelia copiaya tsipaeba livaisi, pejumecovënëtsiyaniva fariseovi itsa tsipaebatsi saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje: \p —Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadurayaniva. “Levadura,” itsa janë, peyamaxëitojorobilivaisi yabara pacajumaitsitsi. Fariseovi raja bepacatsita pexaniajamatabëcuenevi itajara tsane, pibisiajamatabëcuene pexainaevi ata. \v 2 Daxita abaxë palivaisianë jivi aeconoxae apo yapëtae, bajarapalivaisianë itsamatacabi daxitajivi yapëtaeponaena xaniavaetsia. Pibisiacuene muetsia itsajivi pexanaejava ata, itsamatacabi xaniavaetsia yapëtaena daxitajivi. \v 3 Xua ata muetsia pavajunupaebame meravi, bajaraxua ata, itsamatacabi itsajivi vajunupaebiana matacabita daxitajivijavata. Xua ata pënëyatuucutsiboënëta baupa xatatsiaya muetsia vëpaxapaxajaiya pavajunupaebame, bajaraxua ata itsamatacabi itsajivi pinijijumeta vajunupaebiana jivi penacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba pijajivi pecujunaviyaniva jivibevi yabara pelivaisi \r (Mt 10.26-31) \p \v 4 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Tajamonae, pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pacujunavame jivibevi ata. Bajarapamonae pacabeyaxuabi ata tsipae, acuenebi matavëjëa papecaitsacueniabinexa. \v 5 Biji rajane pacatsipaebijitsiatsi panecujunavinexa Dioso. Tsipaji Dioso caëjëpatsi papecaxuabinexa infiernojavabelia papecabeyaxuabicujinae, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 6 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Cinco ponëbeje baratsui saya namatamota anijapalatanëyobeje. Tsipaji amatamobi. Bajarapacuenia amatamobi ata, itsiata caenëyo ata Dioso apo nacofënëtsi bajarapabaratsuiyajuvënënë. \v 7 Paxamë rabiji bitso Dioso pacaasiva baratsui matatoxenetsia. Tsipaji panamatamotame baratsui matatoxenetsia. Dioso bitso papecaasivaxae, panematanatoxi ata, caematanatoyo canacujitsia, Dioso baja cajena namataëjëta. Bajaraxuata pëtsa pacujunavame itsacuenejava ata, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi apo benayavajunuaxainae Jesús pijajivicuene yabara pelivaisi \r (Mt 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacatsipaebijitsiatsi raja. Daxita pamonae tajajivi, jivi pitabarata navajunupaebiana tajajivicuene. Bajarapamonae juya xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, vajunupaebianajë tajajivicuene Dioso pijaángelevi pitabarata. \v 9 Pamonae jumai tsane itsamonaejavabelia: “Xanë cajena Jesús apo pijajivitonënë,” jai tsane, bajarapamonae yabara juya xanë, jumaitsinë tsane: “Mara pamonae cajena apo tajajivije,” janë tsane Dioso pijaángelevi pitabarata, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 10 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi pibisiacuenia nebaracuaicuaijai ata, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapaneconi yabara itsa navajëta Diosojavabelia, itsiata vecuaajibiaexanaenatsi Dioso. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapajivi bajarapaneconi Dioso apo vecuaajibiaexanaetsi tsane, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsa pacacaponaelia tomaraevetsivijavabelia, judíovi penacaetuatabiabibojavabelia ata, papecayanijobinexa, pëtsa pajamatabëcuenebëjamë panenayajivicuaicuaijaijavanexa yabara. \v 12 Tsipaji raja bajarapaepatota, Espíritu Santo pacacuaicuaijaiyaexanaena pacuenia panayajivicuaicuaijamëjitsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba bitso pesivanajamatabëxainaeyaniva ayaijava pexainaejava pexainaenexa yabara pelivaisi \p \v 13 Jivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, taxapijinë picani petëpaevajënae netocopata pevënamuto tapitsinexa pecobecovëyajuvënëjavanë. Nexata tamatapijinë pita bajaraxuanë. Nexata itorobare tamatapijinë tanerajutsinexa taxapijinë tanerajutsiapaebijavanë, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 14 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Itsajivi ata cajena apo nitorobi jueznënexanë, tananeconitsiaexanaenexa ponë naneconita. Itsajivi ata cajena apo nitorobi axapijinë pecobecovë patacatsicobetsatsinexabeje, jai Jesús. \p \v 15 Nexata icatsia Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia: \p —Xania pataema. Pëtsa bitso panajamatabëxainame ëpaxamënexa ayaijava panexainaenexa. Tsipaji jivi pexainaejava ayaijava xainae ata tsipae, bajarapamonae pexainaejava yabara jamatabëcuenexanepanaeya apo jinavanapae tsipae, jai Jesús. \p \v 16 Nexata Jesús tsipaeba livaisi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: \p —Ponapona bitso riconë. Pijapabianë tocapitsapabiabatsi ayaijava pexainaecuene. \v 17 Riconë nexata jamatabëjumaitsi: “¿De meta pacuenia exanaenajë? Netoajibi baja rovia taetaponaejavabelianexa taubijava,” jamatabëjai riconë. \v 18 Riconë nexata icatsia jamatabëjumaitsi: “Yapëtaniji rajane baja pacuenia exanaejitsianë. Paboxita jebabiabajë taubijava, penetsianicajë taexanaenexa icatsia ayaiboxanetonë bajarapacovëta. Bajarapaboxanetonëta jane baja jebianajë daxita taubijava, daxita tacobecovë yajava. \v 19 Nexata baja xainaenajë bajayajebinexa daxitacuene xua namatavenonajë. Nexata jane baja xuacujinae nacueraevetsianajë. Pexaniacuene nabanebiabianajë. Pexaniaviriaranënua matavëjëa apaeyabiabianajë taitajibinexa. Nexata barëyanë tsabiabi tsane,” jamatabëjai riconë. \v 20 Nexata bajarapaepatota Dioso jumaitsi riconëjavabelia: “Apo neyapëtaenë baja rovia xamë. Ajena baja, mapameravitaje, tëpaename. ¿Jipatsa nexata nevënamuto pitsiana daxita nexaniavaetejebijavanëmi?” jai Dioso riconëjavabelia, jai Jesús mapalivaisije daxitajivijavabelia. \p \v 21 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Bajara pijinia pacuenia paxamëyajuvënëvi ata tocopiapatsianatsi pamonae ayaijava natocaetuatapona ëpamonae pexainaenexa. Bajarapamonae itsiata pepacuene bepejiobivi tsane Diosojavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Dioso pijajivi eveta mapanacuataje yabara pelivaisi \r (Mt 6.25-34) \p \v 22 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejava panevënajinavanapaenexa. Pëtsa pasivanajamatabëxainamenua ëpanenaxatabijavanexa ata. \v 23 Apo jinavanapaetsi cajena ëvajaxaejavanexa. Apo jinavanapaetsinua ëvajanaperabëxatabinexa. \v 24 Pacanaëjëre pacuenia baratsui apo ubi pexaejavanexa. Apo notsinua penaveretaponaejava. Apo xainaenua penaveretaponaejava peetsibonexa. Itsiata Dioso rajutabiabatsi pexaejavanexa. ¡Paxamë rabiji bitsoyo Dioso pacaasiva baratsuimonae matatoxenetsia papecarajutsinexa daxita xua panamatavenoname! Bajaraxuata pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejavanexa, ëpanenaxatabijavanexa ata. \v 25 ¿Detsa jane ponë paxamëyajuvënënë caëjëpatsi pijacujiruta medio metrocuenia matavëjëa penavitsabiaexanaenexa? Ajibi. Bitso jamatabëbëjai ata tsipae pevitsabinexa, itsiata apo navitsabiaexanae tsipae pijacujiruta. Nexata saya najamatabëcuenecueratsipa pejamatabëcuenebëjaijava penavitsabiaexanaejavanexa. Tsipaji apo tonamatamotsitsi bajaraxua. \v 26 Bajara pijinia pacatoitsi paxamë ata daxita xua pasivajamatabëcuenebëjamë. Apo pacatonamatamotsi. Bajaraxuata apo bepajamatabëcuenebëjamë itsacuenejavayo ata yabara, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 27 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacanaëjëre pacuenia bitso pexaniamatono pitsapa, mapamatonoje. Bajarapamatono apo natsijumanacuenebi. Penaxatatsijavanexa ata apo natoexanae. Bajayata nacuaevetsinë Salomónpijinë bitso pexainaenëmi. Naitabëtsiaya naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Itsiata baitsi jane Salomónpijinë penaitabëtsijava matatoxenetsia bitso aitabë mapamatonotoxije. \v 28 Paxamë, bevelia Dioso panejumecovënëtsivi, asaëya bepajumecovënëtame Dioso papecaevetsijava. Ajena pitsijavata vayafota tanetsi pexaniaponamatanotoxi. Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, tajuatsi baja bajarapaponamatonotoximi. Pacuenia Dioso aitabëyaexana ponamatonotoxi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata itsamatacabi Dioso pacaxatabiana piaitabëjava. \v 29 Bajaraxuata pëtsa pasivanajamatabëxainavanapame ëpanexaejavanexa, ëpanematavëjëaapaejavanexa ata. Biji rajane pajumecovënëtavanapare Dioso. \v 30 Pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bitso sivanajamatabëxainabiaba ëpexaejavanexa, ëpenaxatabijavanexa ata. Itsiata baitsi jane paneaxa Dioso paxainame. Bajaraponë yapëtane daxita xua panamatavenoname. \v 31 Bajaraxuata, daxita xua panamatavenoname, matatoxenetsia Dioso pijacuene bitso pasivanajamatabëxainabiabianame Dioso pijacuene panetoexanavanapaenexa. Nexata Dioso pacarajutsiana daxita xua panamatavenoname, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba pijajivi xaniavaetsia Dioso petonacuenebavanapaenexa itsamatacabi ayaijava pexainaenexa athëbëtatsia yabara pelivaisi \r (Mt 6.19-21) \p \v 32 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Tajamonae, paxamë patajajivimë pacaejiviyomëbeje ata, pëtsa pajunavame. Tsipaji paneaxa pacaitapeta panecobenaevetsinexa pamatacabi bajaraponë evetsiana daxitacuene. \v 33 Pacanajere panexainaeyajuvënëjava, bitso paneasivajava ata. Nexata bajarapapalata parajutsianame bitso bepejiobivijavabelia. Nexata juya Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana bitso penamatamotsijava, apo pevereverecaejava. Bajarajotatsia acuenebi pejonejava penacobetoxotsivi papecayacajërëtsinexa. Itsanë ata ajibi papecatoucubaxaenënexa. \v 34 Panacuatatsia pacatoxaniavaeta panexainaejavanexa, bajarapanacua panejamatabëëthëtovetsina pajamatabënajinavanapaename, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi tsipaeba pacujinae icatsia patsijitsiatsica najamatabëcuenexaniavaetsiaya pevajënae pijajivi pecopiaevetavanapaenexatsi yabara pelivaisi \p \v 35 Jesús icatsia pepatsijavanexatsica tajëvelia navajunupaeba. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Icatsia raja jemata patsianicajë. Nexata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename. \v 36 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Petuxanenë itsa pona penacasabifiestajavabelia, pijajivi tonajumecopata meravijebi ata pecopiaevetavanapaenexatsi pepatsijavarena. Nexata petuxanenë pijajivi meravi ata copiaevetavanapatsi. Nexata petuxanenë jemata meravi najetarucae ata, baupa itsa docodocota, nexata bajarapamonae bepijia tobaupata pijatuxanenë. \v 37 Bajarapamonae barëya pijatuxanenë naëcotsiaya pecopiaevetavanapaejavata pepatsixae. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata petuxanenë pijajivi caecuenia petobaupatsixaetsi, petuxanenë pijajivi sivajamatabëcuenebarëya. Nexata petuxanenë pepatsicujinae xaniavaeta mesa. Enaeyaexanaena pijajivi. Nexata caranata petuxanenë bajarapamonae bepijajivitonë nataeya rajuta pexaejava pijajivi. \v 38 Meravi tuatuajëta petuxanenë patsi ata, itsa jume, matacabivëpata patsi ata, nexata petuxanenë pijajivi naëcotsiaya pecopiaevetavanapaejavata pijatuxanenë pecaxitajarabixaetsi, petuxanenë pijajivi barëya. \v 39 Pacanaëjëre mapacueneje. Bo pexainaenë itsa yapëtaejitsipa paepatota meravi pijabojavaberena patsijitsia pecobecovë petonacobetoxotsinënexatsi, nexata apo majitsi tsipae. Vajënaeevetecaejitsipa meravijebi. Apo copatsi tsipae pijaboyaberena petojoneyanivatsi penacobetoxotsinënexa. \v 40 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename tapatsijavatsica. Tsipaji xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, paepatota apo panejamatabënajinaemë tapatsijavanexatsica, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica. \s1 Pacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba, petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia, yabara pelivaisi \r (Mt 24.45-51) \p \v 41 Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, ¿palivaisi aeconoxae panetsipaebame, baja tsaja palivaisi ëpaxanë panijajivinexanë? Itsa jume, ¿itsamonaenexa ata tsaja yajava? jai Pedro. \p \v 42 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Mara pejamatabëcueneitsivinexa yabara pacatsipaebatsije. Petuxanenë pijajivitonë, ponë xaniavaetsia pijatuxanenë pecovëta tonacuenebaponapona pijacuene, maitsije. Petuxanenë pijajivitonë itsajamatabëcuene xainaenejeva, copiaevetaponapona pijatuxanenë pepatsimatacabijavabelianexa. Bajaraponë pijatuxanenë pijajivi pecovëta toevetaponapona xaniavaetsia. Toabataponapona pexaejava caematacabi canacujitsia pacuenia itorobatsi pijatuxanenë. \v 43 Bajaraponë bitso barëya pamatacabi pijatuxanenë pata xaniavaetsia pijajivi pecovëta petoevetaponaponaexae. \v 44 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë bajarapacuenia xaniavaetsia tonacueneba pijatuxanenë pecovëta, bajaraponë icatsia evetsiaexanatsi daxita xua xaina pijatuxanenë. \v 45 Petuxanenë pijajivitonë itsa piajamatabëcuenebejenë tsipae, nexata bajaraponë pijatuxanenë pecovëta jamatabëjumai tsipae: “Tajatuxanenë ajibi tsarucae tsane bajayajebi,” jamatabëjai tsipae. Nexata pijatuxanenë pijajivi, pamonae evetsiaexanatsi xaniavaetsia picani petoevetsinexa, toconibabeyabiabijitsipa. Conibabeyabiabijitsipa pebijivi, petiriavi ata. Bajaraponë ayaijava pexaejava xaeyabiabijitsipa. Aitajibinua tsabiabi tsipae. \v 46 Nexata itsajota apo jamatabënajinae tsipae pijatuxanenë pepatsijavanexa, bajarapaepatota jemata patsipa pijatuxanenë. Nexata bajaraponë pijatuxanenë pinijicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi. Bajara pijinia pacuenia Dioso ata itsamatacabi pinijicuenia naneconitsiaexanaena pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 47 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Ponë itsanë pijajivitonë, yapëtae ata picani pacuenia itorobatsi pijatuxanenë petoexanaenexa, itsiata itsa apo toexanae pijatuxanenë pitorobicueniatsi, bajaraponë pinijicuenia jumaconibabejitsipatsi ayaicuerobocotota. \v 48 Ponë ata pijinia itsanë pijajivitonë, itsa apo jumeyapëtae xaniavaetsia petoexanaenexa pacuenia pijatuxanenë itorobatsi, nexata pijatuxanenë pitorobicueniatsi saicayacuenia itsa toexana, bajaraponë ata jumaconibabejitsipatsi. Itsiata pinijicuenia apo jumaconibabe tsipaetsi. Pajivi pijinia ayaijava rajutatsi, bajarapajivi yabara vaxaitsi basivajamatabëjumaitsitsi: “Juya meta mapajivije ayaijava rajutabiabiana itsamonaejavabelia,” basivajamatabëjaitsi. Pajivi pijinia evetsiaexanatsi ayaijava, bajarapajivi pevetsiaexanaenëtsi sivajamatabëjumaitsitsi: “Itsa netocanacuenebiana taevetsiaexanaejava, ayaijava netopitsapaena,” sivajamatabëjaitsi pevetsiaexanaenëtsi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús apo penajuajumecovënëtsixae, nacaemonae ata apo najamatabëcuenejëpae tsane yabara pelivaisi \r (Mt 10.34-36) \p \v 49 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xanë raja patajopajë daxitanacuapijivi pibisiacuene pexanaeneconi yabara tasivatëpaenexa. Nexata bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae nejumecovënëtsiana. Nexata nacaemonae ata apo najamatabëcuenejëpae tsane. Itsa baja capanepaeya cruzata daxitajivi sivatëpaejitsipajë, jamatabëcuenebarëyanë baja tsipae. \v 50 Itsiata baitsi jane abaxë netosajina bajaraxua yabara tanejamatabëcueneëjëtsinexa tanebeyaxuabijavata. ¡Bitso baja rovia najamatabëxainajë! ¡Matapania nebeyaxuabiana, jamatabëcuenecaevianajë! \v 51 Pëtsa panesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús rabaja patsica mapanacuayabetsicaje daxitajivi mapanacuataje najamatabëcuenejëpaeya pejinavanapaeyaexanaenexa,” panesivajamatabëjamë pëtsa. Bajaraxuanexa apo patsinëtsica. Biji rajane xanë tapatsixaetsica mapanacuayabetsicaje, jivi itsa nejumecovënëtsiana, apo najamatabëcuenejëpae tsane pamonaejavabelia apo nejumecovënëtsi, nacaemonae ata. Itsamonae napijavajabitsaë tsane. Nexata apo najamatabëcuenejëpae tsane. \v 52 Ajena mapamatacabijavaveliacujinaeje jivi apo najamatabëcuenejëpae tsane. Cinco pajivibeje, nacaemonae ata, caebota pejinavanapaevi ata, apo najamatabëcuenejëpae tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Pamonae cinco pajivibeje nacaemonae, bajarapamonaeyajuvënëvi, acueyabi pajivibeje, nejumecovënëtsiana. Anijajivibeje apo nejumecovënëtsi tsane. Itsa jume, anijajivibeje nejumecovënëtsiana. Acueyabi pajivibeje apo nejumecovënëtsi tsane. \v 53 Bajarapabopijivi, paxabeje pexënatobeje, apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Petirivabeje pijinia, penabeje pexënatoyobeje ata, apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Pamebeje pecopenabeje ata apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënënëtsixaebeje, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús asaëya jivi muxujioba apo pecanaëjëtsixae Jesús Dioso pexënatocuene yabara pelivaisi \r (Mt 16.1-4; Mr 8.11-13) \p \v 54 Jesús icatsia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Itsa pataneme vaëvetsica itarërëbo pepitsapaejava, nexata pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena raja emajitsia,” pajamë tsabiabi. Nexata bajarapamatacabi ema jopabiaba. \v 55 Itsa pataneme jovibo pepitsapaejava epatajërëtsiarena la surverena, pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena raja icotia ataju tsane,” pajamë tsabiabi. Nexata bajarapamatacabi icotia ataju tsabiabi. \v 56 Nexata itsamonae pacatane bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë itajara, papibisiajamatabëcuenevi atamë. Payapëtaeyabiabame pacuenia matacabi itsijitsia itarërëbo pepitsapaejava panetaeyabiabixae. Bajarapacuenia picani payapëtaeyabiabame. Itsiata baitsi jane patae atamë daxita xua Juanpijinëmi jivibautisabinëmi exanapona, patae atamënua daxita xua xanë ata exanaponajë, caranata xanë apo paneyapëtaemë Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia penaneconitsijivi xaniavaetsia bebarëcuaicuaijai pajivijavabelia naneconita penasivajamatabëxanepanaenexabeje, peneconitsiyanivatsi jueznëjavabelia, yabara pelivaisi \r (Mt 5.25-26) \p \v 57 Jesús icatsia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: \p —Pacanaëjëre panijacuata paneexanaenexa pacuene xanepana. \v 58 Itsa pananeconitame itsajivijavabelia, nexata itsa pacacapona bajarapajivi jueznëjavabelia papecaneconitsinexa, namutua xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje panenasivajamatabë xanepanaenexabeje xua yabara pacaneconitsijitsia. Bajarapacuenia xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje papecanutsiyaniva jueznë pitabarata. Tsipaji raja jueznë itorobijitsipa policíavi panijaneconi yabara papecacaponaenexa penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Nexata policíavi pacananeconitsiaexanetsipa penaneconitsivi pejebabiabibota. \v 59 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota itsa pacananeconitsiaexanetsipa, bajaraverena bepijia apo papitsapaemë tsipae. Matapania pamatamotsipame daxita xua yabara pacananeconitsiaexaneta, papitsapaejitsipame, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \c 13 \s1 Pacuenia jivi benajamatabëcuenepënëyorota pibisiacuene pexanabiabijavavecua yabara pelivaisi \p \v 1 Itsamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Galilea nacuaverena pepatsivi, baca beyaxuaba Jerusalén tomarata templobota. Bajarapamonae baca beyaxuaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia. Nexata bajarapaepatota nacuaevetsinë Pilato pibisiacuene exana. Itoroba vajabitsaë Galilea nacuapijivimi pebeyejebinexatsi templobota. Itsajota Galilea nacuapijivimi baca beyaxuababuata, bajarapacovëta icatsia beyejebatsi bajarapamonaemi. Nexata bajarapamonaemi pijana namatajërëata bacajana yajava, jai itsamonae Jesúsjavabelia. \p \v 2 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —“Pamonaemi bajarapacuenia beyejebatsi, bitso meta pibisiacuene pexanaevimi daxita pijanacuapijivi matatoxenetsia. Bajaraxuata beyejebatsi penaxuabinexa Diosovecua,” ¿pajamatabëjamë tsaja? \v 3 Jume baja cajena. Bajarapamonaemi ata picani bitso pibisiacuene apo exanae pijanacuapijivi matatoxenetsia. Itsiata Dioso tocopatatsi bajarapamonaemi pebeyejebinexatsi, penacopabivi pecanaëjëtsinexa Diosojavabelia penaneconitsijava. Paxamë ata itsa apo pacopabimë tsane pibisiacuene peneexanabiabijava, itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane Diosojavabelia, nexata bajarapacuenia paxamë ata panaxuabianame Diosovecua itsa patëpaename. \v 4 Pamatacabi ata jemata Jerusalén tomarata jopanucaya athëbëabetsia piapiabotsia, Torre de Siloévënëbo, dieciocho pajivibeje matacënëbatsi. Nexata baja tëpa bajarapamonaemi. “Pamonaemi matacënëbatsi, pibisiacuene meta bitso pexanaevimi daxita Jerusalén tomarapijivi matatoxenetsia. Bajaraxuata matacënëbatsi penaxuabinexa Diosovecua,” ¿pajamatabëjamë tsaja? \v 5 Jume baja cajena. Bajarapamonaemi ata picani bitso pibisiacuene apo exanae pijatomarapijivi matatoxenetsia. Paxamë ata itsa apo pacopabinë tsane pibisiacuene paneexanaejava, itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane Diosojavabelia, nexata daxita paxamë ata bajarapacuenia panaxuabianame Diosovecua itsa patëpaename, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 6 Jesús jivi livaisi tsipaeba piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia. Jesús jivi piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia petsipaebijavata, pijaperujujamatabëcuene apo penavecuacopatsivi yabara Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Pebi pijapabi tuatuajëta caenae peubinae xainanuta, higueravënënae. Nexata picani taeyojopalia bajaraponae penacuaitsijava. Itsiata baitsi jane apo nacuaitsi. \v 7 Nexata jumaitsi pijapabi petoevetsinëtsijavabelia: “Taema maponaeje. Acueyabi picani pavaibeje taeyopajë tacuainotabiabinexa maponaecuaije. Itsiata acuaijibi tsabiabi. Nexata baja netonicataxuare. Apo becopatanutsitsi bajaraponae. Ira caranatanuca saya,” jai pijapabi pexainaenë. \v 8 Itsiata baitsi jane pijapabi petoevetsinëtsi jumaitsi: “Copatanutsianatsibeje abaxë mapavaije. Nexata bacatuirabianajë bacatasitoxita. \v 9 Baja raeta xuacujinae xanepanaena. Nexata aeconoxae pavai nacuaitsiana. Nexata aeconoxae pavai ata itsa apo nacuaitsi tsane, nexata jane baja catonicataxuabianatsi,” jai pijapabi petoevetsinëtsi, jai Jesús. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi tsipaji Dioso xuabijitsia pamonae pijaperujujamatabëcuene apo pecopatsivi. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana judíovi penacueraevetsimatacabita penajumafurutsivami yabara pelivaisi \p \v 10 Itsamatacabi judíovi penacueraevetsimatacabita, Jesús jivi livaisi tsipaeba judíovi penacaetuatabiabibota. \v 11 Bajarajota naeca petiriva. Dovathi pejamatabëcueneta bajarapova dieciocho pavaibeje xaina penajumafurutsicujinae. Nexata apo caëjëpaetsi tsiquirijavayo ata penaepasirovitsijava. \v 12 Itsa Jesús taeyeta bajarapova, nexata junarena. Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Niatanejavami rabaja cavecuaajibi, jai Jesús bajarapovajavabelia. \p \v 13 Jesús tsimatanacobebuata bajarapova. Nexata bajarajota petiriva naepasirovitsixanepana baja. Nexata bajarapova jumai tsaponae Diosojavabelia: \p —¡Diosomë, bitso pexaniacuene netoexaname ayaijamatabëcuenenëxaemë! jai tsaponae bajarapova Diosojavabelia. \p \v 14 Itsiata baitsi jane judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë Jesús baraanaepanatsi judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús pejamatejemayaexanaexae penajumafurutsiva. Tsipaji judíovi apo jitsipae itsajivi ata itsacuenejavayo pexanaenexa penacueraevetsimatacabita. Nexata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë jamatabëjumaitsi: \p —Jesús nacueneba penacueraevetsimatacabita. Jesús apo jumecovënëtsi patajasalinaivi patanitavetsicuene, jamatabëjai. \p Nexata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë najumejematsiaya jumaitsi jivijavabelia: \p —Caesemana canacujitsia xainaponatsi seis pamatacabibeje vajanacuenebinexa. Bajarapamatacabijava bepatatsi vajanacajamatejemayaexanaenexa. Nexata abaxë penacueraevetsimatacabita apo bepatsitsi vajanacajamatejemayaexanaenexa, jai judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë najumejematsiaya jivijavabelia. \p \v 15 Nexata Jesús jumaitsi judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinëjavabelia: \p —Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi. Bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë itajara itsamonae, papibisiajamatabëcuenevi atamë. Paxamë ata panacuenebabiabame penacueraevetsimatacabita ata. Paxamë penacueraevetsimatacabita ata panijabaca, burro ata, paisinabiabame panecaponaenexa merajavabelia mera piapaenexa. \v 16 Mapovaje Abrahampijinë pemomoxiyajuvënëva jamatejemayaexanajë. Tsipaji bajarapova namatamota Dioso pitabarata dajubinë matatoxenetsia. Dovathi pejamatabëcueneta penajumafurutsicujinae, xaina baja dieciocho pavaibeje. Bajaraxuata penacueraevetsimatacabita ata jamatejemayaexanajë piatanecuenevecua, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinëjavabelia. \p \v 17 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, nexata daxita pecueneitoyavitsi moya ena. Aura tsenae bajarapamonae. Itsamonae pijinia Jesús sivajamatabëcuenebarëyatsi pinijicuene Dioso pesaëta pexanaponaejavanë yabara. \s1 Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, mostazanae bepijia vitsaba yabara pelivaisi \r (Mt 13.31-32; Mr 4.30-32) \p \v 18 Jesús jumaitsi jivijavabelia: \p —¿De meta xua pelivaisi jëpa Dioso pijajivi bepijia ayaibitsaëtoxaneto penaexanaejavanexa? Jivi meta peyapëtaenexa ayaibitsaëtoxaneto bepijia Dioso pijajivi penaexanaejavanexa, mostazaxutoyo meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. \v 19 Pebi capona mostazaxutoyo peubinexa pijapabita. Nexata baja mostazaxutoyo pebi itsa uba pijapabita, bajarajota mostazanae bepijia vitsaba. Bepijia baja mostazanae pinijinae naexana. Baratsui ata exana pematapenanë bajaraponaemaxëranaxijava. Bajara pijinia pacuenia Dioso pijajivi ata itsane. Bepijia ayaibitsaëtoxaneto naexanaena Dioso pijajivi, jai Jesús jivijavabelia. \s1 Pacuenia pan pexanaematabënexa, levaduravënëjava fufunaeyaexana yabara pelivaisi \r (Mt 13.33) \p \v 20 Icatsia Jesús jumaitsi jivijavabelia: \p —¿De meta palivaisi jëpa pecacaëjëpaejava Dioso pijajivi pevetsicuene daxitanacuanëjava? ¿De meta pacuenia jivi livaisi tsipaebianajë peyapëtaenexa Dioso pijajivi pevetsicuene peyacaëjëpaejava daxitanacuanëjava? \v 21 Levaduravënëjava meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. Petiriva pan pexanaenexa, acueyabi patarrobeje trigobenonë matajërëaba levaduravënëjavata. Nexata pan pexanaematabënexa, ayaimatabë. \s1 Tsiquiribaupayo epatajërëtsialia yabara pelivaisi \r (Mt 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Jesús jivi livaisi tsipaebanajetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata, pepatsinexa Jerusalén tomarabelia. \v 23 Nexata Jesús jivi livaisi petsipaebijavata, itsanë yanijobatsi Jesús. Bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, ¿Dioso tsaja capanepaena caebitsaëtoyo saya? jai. \p Nexata Jesús jumaitsi daxita jivijavabelia: \p \v 24 —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajamatabëcuenesaëmëre bitso panevajënaeyabelia itsamatacabi athëbëtatsia panejonenexa tsiquiribaupayojavalia. Jivi picani itsamatacabi athëbëtatsia ayaibitsaëtoxaneto jamatabëjonena tsiquiribaupayojavalia. Itsiata apo caëjëpaetsi tsane pejonenexa. \v 25 Bo pexainaenë itsa nonotapunaena baupa pexatatsinexa, paxamë bo jumapënëvelia panubenaename. Nexata picani panejonenexa pabaupadocodocotsianame. Pajumaitsimë tsane: “Tajatuxanenë, panetobaupare,” pajamë tsane. Itsiata bajaraponë pacajumaitsi tsane: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Itsaverena ata papatame, apo yapëtaenë,” pacajai tsane. \v 26 Nexata paxamë pajumaitsimë tsane: “Xamë baja cajena panebarënabaneme. Panebarëmatavëjëaapamenua. Patajatomaranëjava ata baja cajena jivi livaisi tsipaebabiabame,” pajamë tsane. \v 27 Itsiata bajaraponë pacajumaitsi tsane: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Itsaverena ata papatame, apo yapëtaenë. Pibisiacuene paneexanabiabivi, panevecuaponare baja,” pacajai tsane. \v 28 Dioso pijanacuatatsia pataename Abrahampijinë, Isaacpijinë ata, Jacobpijinë ata, daxita Diosojumepaebivimi profetavi ata. Daxita bajarapamonae penajuajinavanapaejava Dioso pijanacuatatsia pataename. Nexata paxamë bajarajota pinijicuenia panatsinuename. Panavonosinianamenua bitso paneanaepanaexae. Tsipaji paxamë Dioso pijanacuavecua panenaxuabinexa pacaxuabiana infiernojavabelia. \v 29 Itsaviriajumevi patsiana daxitanacuanëjavaverena. Nexata daxita bajarapamonae naenaena penabaninexa Dioso pijanacuatatsia. \v 30 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonaeyajuvënëvi, ayaibitsaëtoxaneto, itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonaeyajuvënëvi, ayaibitsaëtoxaneto, itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús daxitajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi yabara pelivaisi \r (Mt 23.37-39) \p \v 31 Itsa baja Jesús najumevereta jivi livaisi petsipaebijava, fariseovi pata Jesúsjavaberena. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, mapatomara baja vecuaponareje. Nacuaevetsinë raja Herodes cabeyaxuabiapaeba, jai fariseovi. \p \v 32 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Paponaremelia. Bajaraponë Herodes, jivi peyamaxëitojorobabiabinëjavabelia, pajumaitsimë tsane mapacueniaje: “Jesús raja jumaitsi: ‘Ajena raja abaxë, meravia ata icatsia, vecuacapitsapaponaenajë dovathi peyajavajinavanapaevi. Piavitanevi ata jamatejemayaexanaponaenajë. Nexata abaxë pameravia bajarapacuenia taexanaejava copatsianajë,’ jai raja Jesús,” pajamë tsane Herodesjavabelia. \v 33 Diosojumepaebivimi profetavimi beyejebabiabatsi Jerusalén tomarata. Tsipaji profetavi acuenebi saicayatomarata petëpaejava Jerusalén tomaravecua. Bajaraxuata xanë ata ponaenajë tavajënaeyabelia Jerusalén tomarabelia. Nexata ponaenajë ajena. Itsa jume, meravia, pameravia ata, tanebeyaxuabinexa Jerusalén tomarata, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 34 Nexata Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi. Jerusalén tomarapijivi Jesús najamatabëxainaeya pesivanuejavata, jumaitsi mapacueniaje: \p —¡PaJerusalén tomarapijivimë, pabeyajebabiabame Diosojumepaebivimi profetavi! ¡Ibotonëta ata patseconabiabame bajarapacuenia panebeyaxuababiabinexa Diosojumelivaisi pecaponaevi paxamëjavaberena! ¡Pacuenia vacara banacoxicaetuata pecorofetobëxëpanaberena, bajara pijinia pacuenia xanë ata picani bitso jitsipabiabajë patacacaetuatsinexa, patacacapanepaenexa picani panijaneconivecua! ¡Itsiata baitsi jane paxamë apo pajejamë cajena! \v 35 Panejumetaema. Dioso rabaja pacacopata papecaevetabiabijavami. Nexata baja panijatemplobota Dioso apo ponaponae. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë baja apo panetaemë tsane matavëjëa. Matapania itsa panejumecovënëtame Cristonëcuenenë, Dioso taneitorobinëtsica, icatsia panetaename. Itsa panesivajamatabëjumaitsimënua tsane: “Dioso, bitso yavenonare maponë najetarucaje. Bajaraponë nejamatabëcueneta najetaruca,” itsa panesivajamatabëjamë tsane, nexata jane baja icatsia panetaename itsa patsianicajë, jai Jesús mapacueniaje najamatabëxainaeya pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi. \c 14 \s1 Pacuenia Jesús jamatejemayaexana pebi, bitso daxitanë peyajinaenë, yabara pelivaisi \p \v 1 Itsamatacabi, judíovi penacueraevetsimatacabita, Jesús pona fariseovi penamatacaitorobinë pijaboyabelia penanabaninexa. Nexata bajarapabota itsamonae fariseovi Jesús naitaxutocaevetatsi. \v 2 Nexata Jesús pitabarata eca pebi, daxitanë peyajinaenë. \v 3 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata: \p —¿Penacueraevetsimatacabita ata tsaja piavitanevi vajajamatejemayaexanaenexa, Dioso nacatocopata? Jume. ¿Apo nacatocopatsi tsaja? jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata. \p \v 4 Itsiata bajarapamonae moya ena. Nexata Jesús cobepita peyajinaenë. Jamatejemayaexana baja. Itoroba baja peponaenexa bajarapabovecua. \v 5 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata: \p —Itsa panijaburro, panijabaca ata, pacatojopaejitsipareca meramëthëareca, nexata penacueraevetsimatacabita ata, bepijia pajutarëcëpaejitsipame. ¿Baja tsabaitsi jane? jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata. \p \v 6 Nexata bajarapamonae acuenebi pejumecanaviatsijava Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jivi muxujioba peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta penaenexa penatsiitapetsiyaniva yabara pelivaisi \p \v 7 Fariseonë pijabota Jesús tane fariseonë pejunatsivi. Bajarapamonae natsiitapeta peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta penaenexa mesa muxuneneta. Nexata Jesús muxujioba bajarapamonae beveliajamatabëcuenevi penataenexa. Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia mapacueniaje: \p \v 8 —Itsa pacajunata panenanabaninexa penacasabifiestajavabelia, pëtsa panatsiitapetame paneenaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Tsipaji itsanë ayaijamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia itsa najunatatsi, napatsipa. \v 9 Nexata papecajunatsinë pacacujitsiparena. Nexata pacajumai tsipae: “Tocopare bajaraxua maponë peecaenexaje,” pacajai tsipae. Nexata paxamë pauramë tsipae itsa pacanatixitsiaexana paneecaenexa beveliajamatabëcuenevi penaenexa petsinubijavanëta. \v 10 Itsa pacajunata, paenaename beveliajamatabëcuenevi penaenexa petsinubijavanëta. Matapania papecajunatsinë itsa pacajumai tsane: “Natixiremena. Peyaiyataevitsi penaenexa tatsinubijavanëta ecare,” itsa pacajai tsane, paenaename bajaraxuanëta. Nexata bajarapacuenia daxita mesa muxuneneta panenajuaenaevi pacataena papecayaiyataejava papecajunatsinë. \v 11 Pajivi ayaijamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi taenatsi Dioso. Pajivi pijinia beveliajamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi taenatsi Dioso, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata. \p \v 12 Nexata Jesús icatsia jumaitsi pejunatsifariseonëtsijavabelia: \p —Itsa junatame itsamonae nebarënabaninexa nijabota matonejepijijava, itsa jume, caniviyopijijava ata, pëtsa junatame ëneyapëtaevi. Pëtsa junatame nebarënabaninexa ënijamonae. Pëtsa junatame ënijamonaeviriavi ata. Pëtsa junatame ëricovi, pamonae nijabo muxuneneta jinavanapa. Tsipaji bajarapamonae juya canamatamojunatsipa pijabota pecabarënabaninexa. Nexata bajarapacuenia canamatamotsipa bajarapamonae. \v 13 Itsa junatame itsamonae fiesta nebarëexanaenexa, junatsianame bepejiobivi, penabejenaevi ata, pejayujayunaevi ata, bitso pitaxutotsëcënaevi ata. \v 14 Nexata bajarapacuenia pepacuene jamatabëcuenebarëyamë tsane. Tsipaji bajarapitsivi acuenebi juya pecanamatamojunatsijava tsane. Nexata nijamatamo xainaename pamatacabi icatsia Dioso asaëyaexanaena pamonae tëpa, pexaniajamatabëcuenevimi, jai Jesús pejunatsifariseonëtsijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba pinijifiesta pexanaenë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 22.1-10) \p \v 15 Daxita mesa muxuneneta penaevi jumetane Jesús petsipaebilivaisi. Nexata fariseoviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jamatabëcuenebarëya tsane pajivi nanabaniana Dioso pijanacuatatsia, jai fariseoviyajuvënënë. \p \v 16 Nexata fariseovi peyapëtaenexa itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsijava, junatsi atatsi, Jesús jumaitsi comparacióncuenia mapacueniaje: \p —Fiesta pexanaenë pijajivi itoroba ayaijava pexaejava pexanaenexa. Nexata tajëvelia junatsiaexana jivi ayaibitsaëtoxaneto petopatsinexatsi. \v 17 Bajaraxuacujinae pexaejava baja itsa vereta, fiesta pexanaenë itoroba pijajivitonë peponaenexa pejunatsivijavabelia: “Naxanitsia baja. Pexaejava rabaja vereta,” pejainexa. \v 18 Itsiata baitsi jane daxita pejunatsivi apo topatsitsirena. Itsanë saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë aeconoxaeta comuatabajë ira. Nexata ponaejitsianë bajarabelia tataenexa bajarapaira. Pexaniacuene netoexanaename. Pëtsa jamatabëcueneanaepaname xanëjavaberena,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. \v 19 Itsanë pijinia saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë comuatajë diez ponëbeje bueyu tanetoroborobocaevinexa. Nexata ponaejitsianë taëjëtsinexa bajarapabueyu. Pexaniacuene netoexanaename. Pëtsa jamatabëcueneanaepaname xanëjavaberena,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. \v 20 Itsanë pijinia saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë raja aeconoxaeta nacasabajë. Bajaraxuata acuenebi taponaejava,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. Bajarapacuenia daxita pamonae picani fiesta pexanaenë junata, peponaeyaniva saya tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. \v 21 Nexata fiesta pexanaenë pijajivitonë naviarena pijatuxanenëjavaberena. Tsipaeba pijatuxanenëjavabelia daxita pacuenia najumerubatsi. Nexata fiesta pexanaenë anaepana. Jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Naxanitsiayo liamëre tomarabelia. Junatanajetarucaename jivi pinijicallexanetonëjava, tsiquiricallexijava ata. Junatsianame bepejiobivi, penabejenaevi ata, pejayujayunaevi ata, bitso pitaxutotsëcënaevi ata, penanabaninexa tajabota,” jai fiesta pexanaenë pijajivitonëjavabelia. Nexata baja pijajivitonë pona pejunatsinexa jivi. \v 22 Jivi pebarëpatsicujinaerena, jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, exanajë rabaja taneitorobicueniamë. Itsiata abaxë sajinanubena itsamesanë itsamonaenexa,” jai bajaraponë pijatuxanenëjavabelia. \v 23 Nexata petuxanenë icatsia jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Liamëre icatsia carreteranëjavabelia, namutonëjavabelia ata. Junatanajetarucaename asaëyata carreterajava peponaevi, namutojava ata peponaevi, penanabaninexa tajabota pevënëcaenexa tajabo. \v 24 Pamonae picani copiata junatajë penanabaninexa, caenë ata bajarapamonaeyajuvënënë, apo naxae tsane bajarapapexaejava,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia, jai Jesús fariseoviyajuvënënëjavabelia jivi peyapëtaenexa itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsijava, junatsi atatsi. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba jivijavabelia, pajivi Jesús jamatabëpënaponatsi, copiaya penajamatabëcueneveretsinexa Jesús pepënaponaevajënaeyatsi yabara pelivaisi \r (Mt 10.37-38) \p \v 25 Jivibitsaëtoxaneto Jesús pënajinavanapatsi. Nexata Jesús napënëyorota bajarapamonaejavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p \v 26 —Ponë xanëjavaberena patsi ata, itsiata itsa apo niasiva tsane daxita pijamonae matatoxenetsia, nexata bajaraponë apo tajajivitonë tsane. Bajaraponë itsa apo niasiva tsane paxa, pena ata, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, piasivajava matatoxenetsia, nexata apo tajajivitonë tsane. Bajaraponë itsa apo niasiva tsane pijava, pexi ata, pijacuata penaasivajava ata, matatoxenetsia, nexata bajaraponë apo tajajivitonë tsane. \v 27 Ponë xanë yabara itsamonae jamatabëpebeyaxuabixaetsi, jamatabëpebejiobiaexanaexaetsinua, nexata pecajunavi itsa apo nepënaponae tsane, bajaraponë apo tajajivitonë tsane. \v 28 Paxamëyajuvënënë itsa jamatabëexana bo, athëbëabetsia piapiaboxanetotsia, nexata copiaya najamatabëcueneveretsipa pacuenia exanaejitsia. “¿Netocaëjëpa tsamëra baja tajapalatata taveretsinexa tajabo?” jamatabëjai tsipae copiaya. \v 29 Itsa apo najamatabëcueneveretsi tsipae copiaya, nexata bo pexanaejava taxuxuabi ata, apo veretsi tsipae itsa apo tocaëjëpaetsi pijapalata. Nexata pijabo petotaevitsi, capocaponaejitsipatsi. \v 30 Baracuaicuaijaitsi tsipae: “Bajaraponë picani taxuxuaba pijabo pexanaejava. Itsiata apo tocaëjëpaetsi pijapalata peveretsinexa pijabo,” jaitsi tsipae capocaponaeya petotaevitsi. \v 31 Nacuaevetsinë pijinia, itsanacuaverena itsa sivanavajabitsaëtsijitsiatsi, nexata copiaya najamatabëxainaejitsipa. Jamatabëjumaitsi tsipae mapacueniaje: “Tajajivi saya diez mil ponëbeje. Tanebarëtsimaxëponaevinexa, veinte mil ponëbeje. ¿Baja tsamëra tajajivi nebarëcuenecaëjëpaena tabarëbenexa tajavajabitsaënë pijajivi, veinte mil ponëbejejavabelia?” jamatabëjai tsipae copiaya. \v 32 Nexata bajarapacuenia penajamatabëxainaecujinae, bajaraponë yapëtaejitsipa apo pebarëcuenecaëjëpaejavatsi pebarëbenexa pijavajabitsaënë pijajivijavabelia. Itsa abaxë tajë pevajënae pepatsijavarena pijavajabitsaënë, nexata najumexuabijitsipalia pijajivita penabarajamatabëcuene xanepanaenexabeje vajabitsaëcuene pexanaeyanivabeje. \v 33 Bajara pijinia pacuenia paxamëyajuvënëvi ata itsa apo najamatabëcueneveretsi copiaya penajamatabëcuenepënëyorotsinexa daxita pexainaejavavecua, nexata acuenebi tajajivi taexanaenexa, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba comparacióncuenia pacuenia jamatabëcueneitsi tsipae Jesús pijajivitonë itsa copatsipa Jesús pejumecovënëtsijavami yabara pelivaisi \r (Mt 5.13; Mr 9.50) \p \v 34 Jesús icatsia comparacióncuenia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia mapacueniaje: \p —Yajo abaxë itsa xaica, xanepana. Itsiata yajo pexaicaejavami itsa ajibi tsipae, ¿detsa pacuenia icatsia naxaicaeyaexanaejitsipa? Acuenebi. \v 35 Itsacuenejavayonexa ata baja apo xanepanae tsipae. Nexata peubijava petsibacaothocaenexa ata, apo xanepanae tsipae. Tsipaji pacuenia peubijava petsibacaothocaebeno, itsa tsibacaothoca, peubijava naxaniabiaexana, bajara apo itsi tsipae bajarapayajomi. Pacuenia bacatasi ata itsa tsibacaothoca, peubijava naxaniabiaexana, bajara apo itsi tsipae bajarapayajomi. Nexata saya jema xuabijitsipa bajarapayajomi. Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús comparacióncuenia bajarapamonaejavabelia. \p Bajarapacuenia Jesús jumaitsi comparacióncuenia jivi peyapëtaenexa pacuenia jamatabëcueneitsipae Jesús pijajivitonë itsa copatsipa Jesús pejumecovënëtsijavami. Nexata Diosovecua naxuabijitsipa. \c 15 \s1 Pacuenia Jesús jivi livaisi tsipaeba oveja penaxuabinë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \r (Mt 18.10-14) \p \v 1 Gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi, pata Jesúsjavaberena. Yajavaparenanua piajamatabëcuenebejevi. Bajarapamonae pata penamuxunaevetsinexa Jesús petsipaebilivaisi. \v 2 Nexata fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje itsa tane gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi pepatsijava Jesúsjavaberena, itsa tanenua piajamatabëcuenebejevi ata pepatsijava Jesúsjavaberena, nexata fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje Jesús baracuaicuaijaitsi. Bajarapamonae najumaitsi mapacueniaje: \p —Mara ponëje naneconita Diosojavabelia. Tsipaji copiapitabiaba piajamatabëcuenebejevi ata. Naxaeyabiabanua pexaejava bajarapamonaeta, najai fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje Jesús yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya. \p \v 3 Nexata Jesús pebaracuaicuaijaixaetsi, Jesús bajarapamonaejavabelia livaisi tsipaeba mapacueniaje: \p \v 4 —Paxamëyajuvënënë xainaejitsipa cien ponëbeje oveja. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, oveja pexainaenë petusatota puenetsipa noventa y nueve ponëbeje. Nexata jaitsipa petonaxuabinëtsi matapania pecaxitajarabijavabelianexa. \v 5 Nexata oveja pexainaenë itsa baja caxitajarabijitsipa petonaxuabinëmitsi, barëyataejitsipa. Boyaberena vëtacarapatsipa petonaxuabinëmitsi. \v 6 Nexata oveja pexainaenë petonaxuabinëmitsi itsa capatsipa boyaberena, junatsipa peyapëtaevitsi. Junatsipa pijabo muxuneneta imoxoyo penaevi ata. Nexata oveja pexainaenë jumai tsipae bajarapamonaejavabelia: “Panecobenabarëyamëre. Tsipaji tajaovejayo, tanetonaxuabinëyomi picani, caxitajarabajë baja,” jai tsipae oveja pexainaenë bajarapamonaejavabelia. \v 7 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapanacuataje Dioso pitabarata pijaneconi pexainaejivi ata, itsa copatsiana pibisiacuene pexanabiabijava, itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia sivabarëyatsi tsane athëbëtatsia pejinavanapaevi. Bajarapajivi, athëbëtatsia pejinavanapaevi, sivabarëyatsi tsane noventa y nueve pajivibeje Dioso pitabarata pianeconijibitsavanapaevi pesivabarëyatsabiabijava matatoxenetsia, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \s1 Pacuenia Jesús livaisi tsipaeba penaxuabipalatanëyo pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 8 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: \p —Petiriva xainaejitsipa diez ponëbeje palatanëanë, bitso penamatamotsinëanë. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, itanojotsipa lámpara. Bo ira cajuetsipa xaniavaetsia pejaitsinexa. Matapania itsa pitabuatsipa petonaxuabipalatanëtsi, copatsipa pejaitsijava. \v 9 Itsa baja caxitajarabijitsipa petonaxuabipalatanëmitsi, nexata junatsipa peyapëtaevitsi. Junatsipa pijabo muxuneneta imoxoyo penaevi ata. Bajarapova nexata jumai tsipae bajarapamonaejavabelia: “Panecobenabarëyamëre. Tsipaji tajapalatanëyo, tanetonaxuabinëyomi picani, caxitajarabajë baja,” jai tsipae petiriva bajarapamonaejavabelia. \v 10 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi copatsiana pibisiacuene pexanabiabijavami, itsa najamatabëcuenepënëyorotsiananua Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia athëbëtatsia ángelevi sivabarëyatsi tsane, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \s1 Pacuenia picani juyapijinë paxavecua naxuabaponapona yabara pelivaisi \p \v 11 Icatsia Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Pebi xaina anijanëbeje pexënatobeje. \v 12 Nexata juyapijinë jumaitsi paxajavabelia: “Axa, xuanë picani netocopatame tapitsinexa nevënamuto, bajaraxuanë abaxë apo tëpae atamë, nerajure baja tajajavanexa,” jai juyapijinë. Nexata pexënatobeje pexainaenë pexënatobejejavabelia rajuta daxita pexainaejavanëmi. \v 13 Nexata paxa perajutsicujinaetsibeje, caematacabibejecujinae, juyapijinë canajeta daxita pexainaejavanëmi pecaetuatsinexa palata. Bajaraxuacujinae jane baja pona tajënacuayabelia. Bajarajotalia pibisiacuene exanaponapona. Nexata vereta daxita paxa perajutsijavanëmitsi. \v 14 Nexata daxita bajarapanacuapijivi janibocuene tsipatatsi. Bajaraponë peveretsicujinae daxita pijapalatami, bitso namatavenona pexaejava. \v 15 Nexata jaita penacuenebinexa bajarapanacuata peecaenëjavabelia. Bajaraponë itorobatsi pijairanëjava petoevetaponaponaenexa pijamarrano. \v 16 Nexata bajaraponë bitso piajanixae, pepenenexa picani ayaijava jamatabëxaeyabiaba bopocuai, marrano pexaeyabiabijava. Bajarajota itsajivi ata apo rajutsitsi pexaejavanexa.\fig |src="cn01759B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 15.16" \fig* \v 17 Nexata belia bajaraponë xaniavaetsia najamatabëxaina. Jamatabëjumaitsi mapacueniaje: “Taxa pijabota pexaejava ayaijava xaina pijajivi ayaibitsaëto piabatsinexa. Tonacopatabiabatsi ayaijava pexaejava. Itsiata xanë majotaje tëpaejitsianë baja tajani. \v 18 Nexata taxajavabelia naviatsianajë. Jumaitsinë meta tsane taxajavabelia: ‘Axa, pibisiacuene exanajë Diosojavabelia, xamëjavabelia ata. \v 19 Abejenë raja. Auranë baja rovia xamëjavabelia: “Taxënato,” tanejamëjava. Nexata saya nijajivitonënë nexanare,’ janë meta tsane taxajavabelia,” jamatabëjai juyapijinë. \v 20 Nexata baja naviata paxajavabelia. \p ’Itsa abaxë tajëverena najetaruca, pexënato pexainaenë copiatane. Nexata bajaraponë pexënato itaxutobejiobiatane. Mataenetsia cujinaejinalia pexënato. Nacoxivaetabarucapona. Copiapitsiaya itabaratsutsunexuaba pexënato. \v 21 Nexata bajaraponë jumaitsi paxajavabelia: “Axa, pibisiacuene raja exanajë Diosojavabelia, xamëjavabelia ata. Abejenë raja. Nexata baja rovia auranë xamëjavabelia: ‘Taxënato,’ tanejamëjava,” jai paxajavabelia. \v 22 Itsiata baitsi jane pexënato pexainaenë bajarajota jumaitsi pijajivijavabelia: “Naxanitsia. Bepijiayo taxënato patocaponaremena daxita matatoxenetsia pexaniapana, penajumaxuabipana. Pajumaacare bajarapapanata. Anillonua pacobesixatare. Zapatonua pataxuxatare. \v 23 Penasitsinë becerro papiremelia. Pabeyaxuabianame vajaxaenexa. ¡Fiesta exanaenatsi vajabarëyanexa! \v 24 Tsipaji raja maponë taxënatoje: ‘Tëpa meta baja,’ sivajamatabëjanë picani. Itsiata tsaena ponapona. ‘Naxuaba meta baja,’ sivajamatabëjanë picani. Itsiata baja icatsia patajopa,” jai pexënato pexainaenë pijajivijavabelia. Nexata taxuxuaba fiesta pexanaejava. \p \v 25 ’Bajarapamatacabi matapijinë pabiabelia nacuenebaponapona. Nexata penaviatsinë bo itsa imoxoyotanajetaruca, jumetane música. Jumetanenua peyavajibijava. \v 26 Nexata bajaraponë junata paxa pijajiviyajuvënënë. Jumaitsi: “¿Detsa pitsicuene yabara fiesta paexaname?” jai matapijinë. \v 27 Nexata paxa pijajivitonë jumaitsi: “Nejuyapijinë baitsi patajopa. Axa nexata paneitoroba patabeyaxuabinexa becerro, penasitsinë. Jamatejema tsaena ponapona nejuyapijinë,” jai bajaraponë matapijinëjavabelia. \v 28 Nexata matapijinë bitso anaepana. Apo jitsipae boyabelia pejonejava. Nexata paxa sivapitsaparenatsi. Jumaitsi pexënatojavabelia: “Naxanitsia. Najonemeya,” jai pexënatojavabelia. \v 29 Nexata matapijinë jumaitsi paxajavabelia: “Jume. Bajayajebi baja rovia catonacuenebaponaponatsi xanë. Caeto ata cajena apo cajumeapajejaitsi. Itsiata baitsi jane caeto ata apo nerajutsimë chivoyo ata fiesta tabarëexanaenexa tayapëtaevi. \v 30 Itsiata aeconoxae patajopa baja nexënato, ponë vereta nijapalatami petiriavijavabelia. Nexata tobeyaxuabame becerro, penasitsinë,” jai matapijinë paxajavabelia. \v 31 Nexata bajaraponë jumaitsi pexënatojavabelia: “Taxënato, xamë cajena xanëjavata ponaponame daxitamatacabi. Nexata daxita xua taxainaejava nijajava baja cajena. \v 32 Itsiata aeconoxae namatavenonatsi vajabarëyanexa. Tsipaji nejuyapijinë: ‘Tëpa meta baja,’ tasivajamatabëjainëmi, itsiata tsaena asaë. Penaxuabaponaponaenëmi icatsia baja patajopa,” jai bajaraponë pexënatojavabelia, jai Jesús mapalivaisije fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. \c 16 \s1 Pacuenia pijatuxanenë pecobecovë petoevetsinë toveretapona pevetsiaexanaejavanëtsi yabara pelivaisi \p \v 1 Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Petuxanenë, bitso pexainaenë, ponapona. Bajaraponë xaina pijajivitonë petoevetsinexatsi pecobecovë. Itsiata pepëya pijajivitonë pecobecovë toveretaponatsi. Nexata itsamonae tsipaebatsi pepëya pijajivitonë pecobecovë petoveretaponaejavatsi. \v 2 Nexata petuxanenë pijajivitonë junata. Jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Xamë pina tapëya netoveretaponame tacaevetsiaexanaejava. Pabaxutojavabelia matamoyaquinarubame xuanë canajetaponame tacobecovë, xuanënua netocomuataponame, bajarapabaxuto netocanaviatsianame. Nexata baja itsa netocanaviatsianame bajarapabaxuto, matavëjëa apo netoevetsimë tsane tacobecovë,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia. \v 3 Nexata pijajivitonë sivapona bajarapabaxuto petocanaviatsinexa pijatuxanenë. Nexata bajarapabaxuto petocanaviatsivajënae jamatabëjumaitsi: “¿De tsaeta xua exanaenajë? Tajatuxanenë baja necapitsapaejitsia pecobecovë tatoevetaponaponaejavavecua. Apo necaëjëpae tsane tanacuenebinexa pabi tajacuata tanaevetsinexa. Bitso auranënua tsipae itsamonaejavabelia amoneya tavajëtaponaenexa palata tanamitsacomuatabiabinexa taxaejava. \v 4 Taneamoneyabivi meta abaxë, xua niamoneyaba, bevelia tovënëjonaponaenajë. Nexata tajatuxanenë tanecapitsapaecujinae, bajarapamonae pijaboyabelia itsa ponaenajë, xaniavaetsia necopiapitsiana. Nexata bajarapamonaejavata naponaponaenajë,” jamatabëjai bajaraponë. \v 5 Nexata bajaraponë junata daxita pamonae abaxë amoneyabatsi. Nexata pamonae amoneyabatsi, bajarapamonae, caenë canacujitsia, patapona bajaraponëjavaberena. Nexata bajaraponë copiaya petopatsinëtsijavabelia jumaitsi: “¿Detsa pacuenia niamoneyabame abaxë, xua tajatuxanenë pijajava catsicopatatsi? jai bajaraponë. \v 6 Nexata ponë amoneyabatsi, jumaitsi: “Camoneyabatsi abaxë tacarajutsinexa aceiteranë ochocientos pagalónbeje,” jai. Nexata bajaraponë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Bevelia saya catocopatsianatsi. Mara picani pacuenia niamoneyabameje, tanetoitanerubibaxutotamëje. Pire cajena. Icatsia itsabaxutojavabelia saya cuatrocientos pagalónbejenexa bepijia yaquinarure. Nexata saya bajarapacuenia tajatuxanenë rajutsianame,” jai bajaraponë piamoneyabinëtsijavabelia. \v 7 Bajaraxuacujinae icatsia itsanë topatatsi. Nexata icatsia jumaitsi bajaraponëjavabelia: “¿Jica xamë? ¿Detsa pacuenia niamoneyabame?” jai. Nexata bajaraponë jumaitsi: “Camoneyabatsi abaxë tacarajutsinexa cien pabultobeje trigoxubultonë,” jai. Nexata bajaraponë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Mara picani pacuenia niamoneyabameje, tanetoitanerubibaxutotamëje. Pire cajena. Icatsia itsabaxutojavabelia saya ochenta pabultobejenexa yaquinarure. Nexata saya bajarapacuenia tajatuxanenë rajutsianame,” jai bajaraponë piamoneyabinëtsijavabelia. Bajarapacuenia exanapona daxita piamoneyabivitsijavabelia pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi, xaniavaetsia pecopiapitsinexatsi pijabota penaponaponaenexa, pijatuxanenë itsa navecuacapitsapatsi. Nexata jane baja daxita piamoneyabivitsi tocanaviabatsi. Bevelia matamota petoyaitanetuarutaponae baxutonëtsi. \v 8 Bajaraxuacujinae pijatuxanenëjavabelia pona perajutsinexa jane baja bajarapabaxutonë. Nexata pijatuxanenë jumaitsitsi: “Xamë baja rovia pibisiacuene exaname. Itsiata baitsi jane niaitatsacaxae, exaname pacuenia catoxanepanaejitsia nevajënaeyabelia,” jaitsi pijatuxanenë. Nexata pacuenia pijatuxanenë pepëya pecobecovë petocanajetabiabinë ajamatabëcueneitatsaca, bajara pijinia pacuenia Dioso apo pejumecovënëtsivi ajamatabëcueneitatsaca Dioso pejumecovënëtsivi matatoxenetsia mapanacuapijicuene yabaraje, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 9 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacamuxujiobatsi xaniavaetsia. Mapanacuapijipalatata payavenonare itsamonae. Nexata pacuenia pijatuxanenë pecobecovë petoevetsinë, pesivajamatabëcuene xanepanaevitsi xaina, xaniavaetsia pecopiapitsinexatsi pijabota penaponaponaenexa pijatuxanenë pecapitsapaecujinaetsi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata athëbëtatsia paxainaename papecasivajamatabëcuene xanepaenaevi. Nexata pamatacabi patëpame, itsajota apo panamatavenonaemë palata, Dioso pacacopiapitsiana apo pevereverecaebonëjavatatsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 10 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pajivi xaniavaetsia toeveta tsiquirijavayo ata itsanë pecobecovë, bajarapajivi xaniavaetsia toevetsipa ayaijava ata. Pajivi bijiaya toeveta tsiquirijavayo ata itsanë pecobecovë, bajarapajivi bijiaya toevetsipa ayaijava ata. \v 11 Itsanë pecobecovë, mapanacuapijicueneje, palata ata, xaniavaetsia itsa apo patoevetsimë tsipae, nexata itsajivi ata apo pacaevetsiaexanae tsipae Dioso pijacuene, xua bitso namatamota mapanacuapijicuene matatoxenetsiaje. \v 12 Itsa xaniavaetsia apo patoevetsimë tsipae itsanë pecobecovë, nexata pitsijava picani pacaevetsiaexana, bajarapitsijava itsajivi ata apo pacarajutsi tsipae pepo panijajavanexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 13 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsajivi ata acuenebi caecuenia petonacuenebijava anijanëbeje pijatuxanenëbeje. Caenëjavabelia jitsipaejitsipa petonacuenebijava. Itsanëjavabelia apo jitsipae tsipae petonacuenebijava. Bajara pijinia itsi pajivi bitso jitsipa Dioso. Pajivi bitso jitsipa Dioso, nexata itsa tonacueneba Dioso, acuenebi bitso pejitsipaejava palata, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 14 Fariseovi, bitso palata pejitsipaevi, jumetaeyena Jesús petsipaebilivaisi pijajivijavabelia. Nexata fariseovi jumecapocaponatsi Jesús. \v 15 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Paxamë pajitsipabiabame jivi pejumaitsinexa paxamë yabara: “Fariseovi raja pexaniajamatabëcuenevi,” pejainexa. Itsiata baitsi jane Dioso pacajamatabëcueneyapëtane pexaniajamatabëcuene apo panexainaevicuene. Pacuene bitso jivi tsitapexaniacuenetsi, bajarapacuene Dioso apo tsitapexaniacuenetsi, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba fariseovijavabelia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, pacuenia ata Dioso pijajivi evetsijitsia, yabara pelivaisi \p \v 16 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Juanpijinë jivibautisabinëmi pepatsivajënaeya, jivi xaina Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pejumecovënëtsinexa. Bajayata Diosojumepaebivi profetavi ata petsipaebilivaisianë ata, xaina jivi pejumecovënëtsinexa. Itsiata Juanpijinë pepatsicujinae, pexanialivaisi tsipaebaponajë. Tsipaebaponajë Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Nexata daxitajivi bitso jitsipa penajonenexa Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 17 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Mapanacuaje, itaboxo yajava, jemata vereverecaena. Itsiata baitsi jane palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapacuenia apo vereverecae tsane. Nexata daxita pacuene yabara tajëvelia vajunupaeba bajarapalivaisita, pepacuene xaniajai tsane, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús livaisi tsipaeba penacojiobinë pijava pexuabiyaniva yabara pelivaisi \r (Mt 19.1-12; Mr 10.1-12) \p \v 18 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Ponë pijava xuaba, nexata icatsia itsava itsa pita, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji pepo pijavavecua jaita itsava. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pepo pijavacuenia totanetsi. Ponë ata itsanë pexuabiva pita, bajaraponë ata pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji itsanë pijava yacajërëta, pova abaxë Dioso tanetsi itsanë pepo pijavacuenia, jai Jesús fariseovijavabelia. \s1 Bitso riconë Lázarobeje yabara pelivaisi \p \v 19 Icatsia Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Bitso pexainaenë, riconë, ponapona. Daxitamatacabi naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Pexaejava, pexaniaviriajava, xaeyabiaba. \v 20 Riconë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata bajarapacaranatsijavaxaneto jumavelia baupa muxuneneta, bepejiobinë, Lázarovënënë, boquecabiaba. Lázaro daxitanë perabëtsabana. \v 21 Lázaro picani jamatabëxaeyabiaba riconë pexaeyabiabijavata piothopaepërë mesa bëxëpanareca. Avirixi ata patabiaba itsajota Lázaro bocabiaba. Petsabanaejava raebabiabatsi. \v 22 Nexata baja belia Lázaro tëpa. Petëpaecujinae Lázaro ángelevi caponayatsi Dioso pijanacuayabetsia, itsabetsia Abrahampijinë petëpaecujinae ponapona. Bajaraxuacujinae riconë ata tëpa. Mëthëtatsi. \v 23 Riconëmi petëpaecujinae pata petëpaevi pepatabiabinacuayabelia. Nexata bajarapanacuata riconëmi bitso navixaetaeya bejiobi tsaponaponae. Nexata riconëmi athëbëa benaëcotsia. Tajëtatsia taenuta Abraham penucaejava. Lázaro nucaya Abraham pemuxunenetatsia. \v 24 Nexata riconëmi vavajai. Jumaitsi Abrahamjavabelia: “Amo Abraham, nitaxutotsoniataema. Netoitorobimica Lázaro. Nacobeupijabutsi merata neebarëtocainejebiaexanaejitsia. Bitso jamatabëfaenajë mapatajutaje,” jai riconëmi. \v 25 Nexata Abraham jumaitsi riconëmijavabelia: “Tamomo, najamatabënapire. Pamatacabi pinaena abaxë asaëmë tsaponaponae nenaexanaeirata, ëpexaniacuene picani xainame. Lázaro pijinia pamatacabi abaxë asaë tsaponaponae, bitso picani bejiobi. Itsiata juya mapamatacabije pexaniacuenia majotaje catsuponapona. Xamë biji navixaetaeya ponaponame. \v 26 Itsajivi jamatabëponae ata bajarabereca, acuenebi itsiata pepanepaenexa bajarabereca. Tsipaji bitso ayaiitapajanitoxanetoreca. Bajaraxuata paxamë ata apo pacacaëjëpae panepanepaenexa mabetsinaje,” jai Abraham. \v 27 Nexata icatsia riconëmi jumaitsi Abrahamjavabelia: “Amo Abraham, pexaniacuene cavajëtatsi. Tonajumeitorobianame Lázarota taxa pijaboyabelia. \v 28 Bajarajotalia xainajë cinco ponëbeje tajuyapijivi. Xaniavaetsia Lázaro tsipaebiana. Muxujiobiana bajarapamonae ata peponaeyaniva mapanavixaetaeyabiabinacuaya berenaje,” jai riconëmi Abrahamjavabelia. \v 29 Nexata icatsia Abraham jumaitsi riconëmijavabelia: “Bajarapamonae baja xaina Moiséspijinë peyaquinaelivaisianë. Diosojumepaebivimi profetavi ata peyaquinaelivaisianë ata, xaina baja. Nexata nejuyapijivi itsa apo jitsipae tsane peponaenexa bajarapanacuayabelia, nexata nejuyapijivi jumecovënëtsiana bajarapamonaemi peyaquinaelivaisianë,” jai Abraham riconëmijavabelia. \v 30 Riconëmi icatsia jumaitsi Abrahamjavabelia: “Jume raja. Apo jumecovënëtsi tsane cajena bajarapalivaisianë. Itsiata itsajivi itsa asaë tsane petëpaecujinae penaviatsinexa pecovëyabelia, tsipaebiana tajuyapijivijavabelia. Nexata tajuyapijivi copabiana pibisiacuene pexanabiabijava. Najamatabëcuenepënëyorotsiana Diosojavabelia,” jai riconëmi Abrahamjavabelia. \v 31 Nexata icatsia Abraham jumaitsi riconëmijavabelia: “Nejuyapijivi itsa apo jumecovënëtsi Moiséspijinë peyaquinaelivaisianë, Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaelivaisi ata, nexata pajivi asaë petëpaecujinae, mavelia ponae ata tsipaeje petsipaebinexa nejuyapijivijavabelia, itsiata nejuyapijivi apo jumecovënëtsi tsipae bajarapajivi ata,” jai Abraham riconëmijavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia. \c 17 \s1 Pacuenia Dioso pijajivixae, itsamonae jamatabëcueneëjëbijitsiatsi pibisiacuene pexanaenexa yabara pelivaisi \r (Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42) \p \v 1 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xanë tajajivixae, itsamonae jamatabëcueneëjëbabiabianatsi pibisiacuene pexanaenexa. Nexata itsamonae pejamatabëcueneta tajajivi pibisiacuene exanaena. Nexata pajivi pejamatabëcueneta tajajivi pibisiacuene exanaena, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsiana. Nexata bajarapajivi pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. \v 2 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, abaxë bepejevaxijamatabëcuene xaina Dioso pejumecovënëtsijava yabara. Nexata apo ajamatabëcuenesaë. Nexata pajivi tajajivijavabelia pibisiacuene jamatabëexanaeyaexana, abaxë tajajivijavabelia pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bajarapajivi bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapacuenia bexuarecatsi, tajajivijavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. \v 3 Nexata xania. Panayajivitaema pibisiacuene, jai Jesús pijajivijavabelia. \p Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Itsanë Dioso panenajuajumecovënëtsivi pibisiacuene itsa pacaexanaena paxamëjavaberena, bajaraponë xaniavaetsia paitavetsianame. Nexata baja itsa aura tsane pibisiacuene papecaexanaejava yabara, nexata pexaniajaijumeta itsa pacanavajunupaebiana pecopatsijavanexa bajarapacuene, pajamatabëcuenecaevianame pibisiacuene papecaexanaejava. Pabarajamatabëcuenexanepanaename bajaraponë. \v 4 Caematacabita siete xuabeje pibisiacuene pacaexanae ata tsane, itsiata siete xuabeje itsa aura tsane pibisiacuene papecaexanaejava yabara, nexata pexaniajaijumeta itsa pacanavajunupaebiana pecopatsijavanexa bajarapacuene, itsiata pajamatabëcuenecaevianame. Pabarajamatabëcuenexanepanaename bajaraponë, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi pijaapóstolevijavabelia yabara pelivaisi \p \v 5 Jesús pijaapóstolevi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, paneyavenonare: “Xanë cajena necaëjëpa daxitacuene taexanaenexa,” nejaitsabiabijava orijibia patacajumecovënëtsinexa, jai Jesús pijaapóstolevi. \p \v 6 Nexata Jesús jumaitsi pijaapóstolevijavabelia: \p —Tsiquirijavayo ata xanë yabara itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae: “Xaniajai cajena. Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata paxamë ata pacacaëjëpaejitsipa ayaicuene paneexanaenexa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapanaejavaxanetojavabeliaje: “Yatabutopaya natixire. Nucaename pucaxaneto tuatuajëtalia,” itsa pajamë tsipae, nexata naejava ata pacajumecovënëtsipa cajena, jai Jesús pijaapóstolevijavabelia. \s1 Pacuenia itsajivi pijatuxanenë pitorobicueniatsi toexanabiaba yabara pelivaisi \p \v 7 Jesús icatsia jumaitsi pijaapóstolevijavabelia: \p —Paxamëyajuvënënë xainaejitsipa pijajivitonë. Nexata itorobijitsipa petonacuenebaponaponaenexatsi. Nexata bajaraponë pijatuxanenë ira petocueponaponaecujinae, patsipa pijatuxanenë pijaboyaberena. Itsa jume, baca petoevetaponaponaecujinae patsipa. Nexata paxamëyajuvënënë petuxanenëxae, pijajivitonëjavabelia apo jumai tsipae: “Jonemena baja. Ecare nexaejava tacarajutsinexa,” apo jai tsipae pijajivitonëjavabelia. \v 8 Jume baja cajena. Biji rajane jumai tsipae pijajivitonëjavabelia: “Netoexanare taxaejavanexa. Nexata abaxë nevetanucaename tanabanijavata. Bajaraxuacujinae xamë nabanianame,” jai tsipae pijajivitonëjavabelia. \v 9 “Xanepana rabaja. Pexaniacuene bitso netoexaname,” apo jai tsabiabinua pijajivitonëjavabelia petonacuenebabiabijavatsi yabara. Bajarapacuenia apo jumai tsabiabi tsipae tsipaji saya pijajivitonë tsaponaponae. Nexata pacuenia pijatuxanenë itorobatsi, bajaraponë exanabiabijitsipa. \v 10 Bajarapacuenia paxamë ata patoexanare Dioso papecaitorobicuenia. Itsa patoveretsianame Dioso papecaitorobicuenia panetoexanavanapaejava, nexata saya namataenetsia panajumaitsimë tsane: “Vaxaitsi saya vajatuxanenë pijajivitsi. Nexata vajanacaitorobicuenia toexanavanapatsi,” panajamë tsane. Pëtsa panajumaitsimë: “Itsajivi meta nacajumai tsane: ‘Xanepana rabaja. Xaniavaetsia Dioso patonacuenebame,’ nacajai meta tsane,” panajamë pëtsa, jai Jesús pijaapóstolevijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jamatejemaya exana diez ponëbeje, bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi, yabara pelivaisi \p \v 11 Jesús pona Jerusalén tomarabelia. Itsajota Samaria nacuabeje Galilea nacuabeje namuxunenecaxitajarababeje, bajaraxuayo Jesús najetaruca. \v 12 Itsa baja Jesús patsijitsia tsiquiritomarayojavabelia, mataenenatsi diez ponëbeje bajayajebi bitso peperabëtsabanaevi. Itsiata tajiyo bajarapamonae vecuanubenaothopatsi. \v 13 Bajarapamonae ayaijumeta jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¡Jesús, paneitaxutotsoniataema! jai. \p \v 14 Nexata Jesús itsa tane bajarapamonae, Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Panaitajëtsianame sacerdotevijavabelia papecaperabëtaenexa, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p Nexata bajarapamonae pona sacerdotevijavabelia. Nexata bajarapamonae namutua penajetarubenaejavata pepatsinexa sacerdotevijavabelia, namutua baja perabëxanepananajetarubena. \v 15 Daxita bajarapamonae peperabëxanepanaejava itsa tane, nexata caenë saya bajarapamonaeyajuvënënë naviateca Jesúsjavabelia. Bajaraponë namutua ayaijumeta Diosojavabelia jumai tsanajetarucae: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! ¡Tavitanejavami baja vecua, nejamatejemayaexaname!” jai tsanajetarucae bajaraponë Diosojavabelia. \p \v 16 Bajaraponë itsa pata Jesúsjavabelia, pematabacabëta irataeya bocajunua Jesús pitabarata. \p —Pexaniacuene netoexaname. Nejamatejemayaexaname baja tavitanejavamivecua, jai Jesúsjavabelia. \p Bajaraponë Samaria nacuapijinë. \v 17 Nexata Jesús jumaitsi bajarajota penubenaevijavabelia: \p —Diez ponëbeje bitso peperabëtsabanaevi jamatejemayaexanajë. ¿Detsa meta xuajitsia daxita apo najuapatsi? \v 18 Maponëje caenë saicaya nacuapijinë, apo judíonë ata, naviateca Diosojavabelia pejumaitsinexa: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! ¡Tavitanejavami baja vecua, nejamatejemayaexaname!” pejainexa Diosojavabelia, jai Jesús bajarajota penubenaevijavabelia Samaria nacuapijinë yabara. \p \v 19 Nexata Samaria nacuapijinëjavabelia Jesús jumaitsi: \p —Nonotapunare. Ponare baja. Jamatejemamë rabaja tanejumecovënëtsixaemë tacajamatejemayaexanaejavanexa, jai Jesús. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba pijajivijavabelia, fariseovijavabelia ata, pecopiapatsijava baja Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje yabara pelivaisi \r (Mt 24.23-28, 36-41) \p \v 20 Fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa paepatota copiapatsiana Dioso pijajivi pevetsijava pijajivi mapanacuataje? jai fariseovi. \p Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Dioso taxuxuabi ata pijajivi pevetsijava mapanacuataje, apo taetsi vajaitaxutota. \v 21 Nexata jivi apo jumai tsane: “Copiapata rabaja majotaje Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje,” apo jai tsane. “Copiapata rabaja majotaliaje Dioso pijajivi pevetsijava mapanacuataje,” apo jainua tsane. Dioso rabaja capanepaeya aeconoxae evetapona pijajivi paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 22 Nexata Jesús itsamatacabi mapanacuaje pevetsijavanexa, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Itsamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuaje taevetsinë tsane. Nexata paxamë picani bitso pajitsipaename patanetaenexamë mapanacuaje taevetsicuene. Itsiata baitsi jane apo pataemë tsane mapanacuaje taevetsicuene. \v 23 Nexata itsamonae pacajumai tsane: “Bajarajotalia eca mapanacua pepo pevetsinëje,” pacajai tsane xanë yabara. Itsa jume, pacajumai tsane: “Majota ecaje, mapanacua pepo pevetsinëje,” pacajai tsane xanë yabara. Itsiata pëtsa paponame. Pëtsa pamuxunaponamenua bajarapamonae pepëta. \v 24 Pacuenia yamaxë itsa nivejai tsajuni athëbëvetsica, caecuenia jivi cotiatane daxitajava, bajara pijinia pacuenia daxitanacuanëpijivi caecuenia netaena pamatacabi patsianicajë xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. \v 25 Itsiata copiaya ayaicuenia navixaetaeya bejiobinë tsane. Mapanacuataje pejinavanapaevi apo nejumecovënëtsinua tsane Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. \v 26 Pacuenia bajayata jemata itsi pamatacabi Noépijinë ponapona, bajara icatsia jemata itsane pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jemata icatsia patsianicajë. \v 27 Bajayata pamatacabi Noépijinë ponapona, jivi picani xaniavaetsia jamatejema pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Nacojiobapona itsamonae. Itsamonae pexënatoyonë pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae jamatejema saya jinavanapa. Nexata bajarapamatacabi Noépijinë ëpijamonae pinijibarcojavabelia barëjunua. Nexata daxitajivi merata bubuna jemata ira itsa bubuta. \v 28 Bajara pijinia itsi bajayata pamatacabi Lotpijinë ponapona. Jivi saya jamatejema jinavanapa. Pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Comuacapona. Canajetapona. Ubapona pijapabianë. Pijabonë ata exanapona. \v 29 Itsiata baitsi jane pamatacabi Lotpijinë Sodomatomara vecuapitsapa, jemata athëbëvetsica pinijicuenia isotonë othopaica. Othopaica pitarutsiibotonënua. Nexata daxita Sodoma tomarapijivimi tajuatsi. Nexata baja verebiabatsi. \v 30 Bajara pijinia pacuenia icatsia jemata itsane pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica. \p \v 31 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pamatacabi xanë jemata patsianicajë, itsajivi ata pëtsa sivanajamatabëxaina mapanacuapijicueneje. Nexata pajivi athëbëyo bojumatatsia ecaya, perunaecujinaetsica, pëtsa sivanajamatabëxaina pijaboënëalia pebobenaejavanë pejutsinexa. Pajivi pijinia pijapabita nacuenebaponapona, pëtsa najamatabëxaina penaviatsinexa pijaboyabelia. \v 32 Panajamatabënapire pacuenia bajayata Lotpijinë pijavami exanatsi. Lotpijinë pijavami pesivanajamatabëxainaexae mapanacuapijicuene, napijivitaeyojopa. Nexata baja tëpa. \v 33 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Itsiata baitsi jane pajivi xanë tajamatabëcueneta copatsiana penatojitsipaecuenia pexanabiabijavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 34 Icatsia Jesús jumaitsi tajëvelia pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi patsianicajë, bajarapameravi anijanëbeje majitanucaenabeje caecamata. Itsanë tanejumecovënëtsinë tsane. Itsanë apo tanejumecovënëtsinë tsane. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsinë copatabuatsianatsi. \v 35 Anijavabeje pijinia najuacuabanucaenabeje caejavata. Nexata tanejumecovënëtsiva pitsianatsi. Apo tanejumecovënëtsiva copatanutsianatsi. \v 36 Anijanëbeje pijinia najuanacuenebanucaenabeje pabita. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi. Apo tanejumecovënëtsinë copatanutsianatsi, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia. \p \v 37 Jesús nexata pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, ¿detsa jota bajarapacuenia yajuvënëpitsianatsi? jai Jesús pijajivi. \p Nexata Jesús jumaitsi tajëvelia pijajivijavabelia: \p —Pacuenia quequeremonae bepijia yapëtane itsajota petuxutsaebinë boca bajarajota penacaetuatsinexa, bajara pijinia pacuenia daxita tajajivi bepijia yapëtaena tapatsijavatsica penacaetuatsinexa xanëjavaberena, jai Jesús pijajivijavabelia. \c 18 \s1 Pacuenia Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba jueznë pelivaisicuenia yabara pelivaisi \p \v 1 Jesús pijajivi livaisi tsipaeba mapacueniaje Jesús pijajivi jamatabëcuenecueranaenejeva pevajëtabiabinexa Diosojavabelia. \v 2 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Tomarata ponapona jueznë. Bajaraponë pevetsinë jivi penaneconitsiaexanaecuene. Bajaraponë Dioso apo cujunavi. Jivi ata apo cujunavi. \v 3 Bajarapatomarata ponapona pamona pevecuatëpaevatsi. Bajarapova ponabiaba jueznëjavabelia pejumaitsabiabinexa: “Naneconitsiaexanare ponë xanëjavaberena naneconita. Naneconitsiaexanare pacuenia caitoroba nijatuxanenë bajarapitsivi nenaneconitsiaexanaenexa,” pejaitsabiabinexa, bajarapova ponabiaba jueznëjavabelia. \v 4 Itsiata abaxë bajayajebi jueznë apo jamatabëcueneyavenonae bajarapova. Belia baja bexëa jueznë jejai. Nexata jueznë jamatabëjumaitsi: “Dioso picani apo cujunavinë. Jivi ata picani apo cujunavinë. \v 5 Itsiata mapovaje tanejamatabëitonotabiabixae, yavenonaenajë pacuenia nitorobabiaba. Nexata baja bajarapova matavëjëa apo patabiabirena tsane xanëjavaberena tanecueranaeyaexanaenexa,” jamatabëjai jueznë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 6 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Bajara jamatabëcueneitsi jueznë, pibisiajamatabëcuenenë ata. Yavenona bajarapova asaëya pevajëcabiabixaetsi. \v 7 Bajara pijinia pacuenia Dioso ata pijajivi yavenonaena itsamonae pibisiacuene itsa exanatsi. Bajarapacuenia Dioso pijajivi yavenonaena bajarapamonae itsa vajëtabiabiana Diosojavabelia matacabijebi, meravi yajava. Dioso cajena apo cuenenajematsi tsane itsa yavenonaena pijajivi. \v 8 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Dioso apo cuenenajematsi tsane itsa yavenonaena pijajivi itsamonae pibisiacuene pexanaeyanivatsi. Pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia patsianicajë, ¿caxitajarabianajë tsaja abaxë tanecopiaevetavanapaevi? jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia itsanë fariseonë, itsanë impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene pematamoyanijobinë, vajëtabeje Diosojavabelia yabara pelivaisi \p \v 9 Itsajota Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba, bajarajota nubena itsamonae. Bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Vaxaitsi cajena pexaniajamatabëcuenevitsi itsamonaevecua. Itsamonae bitso nacavecuapibisiajamatabëcuenevi,” jamatabëjai tsabiabi. Nexata bajarapamonaejavabelia Jesús livaisi tsipaeba. Jumaitsi mapacueniaje: \p \v 10 —Anijanëbeje tsiabeje templobojavabetsia pevajëtsinexabeje Diosojavabelia. Caenë fariseonë. Itsanë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë. \v 11 Nexata fariseonë nuca. Fariseonë pevajëtsijavata Diosojavabelia, bitso bepexaniajamatabëcuenenë nataeya jumaitsi mapacueniaje: “Diosomë, pexaniajamatabëcuene carajutatsi. Tsipaji pacuenia itsamonae jamatabëcueneitsi tsenae, bajara xanë apo jamatabëcueneitsinë. Yamaxëitojorobiaya jivi apo tavecuanacobetoxotsinë. Apo tacujirubejenë cajena. Apo tajaitsinë itsava tajavavecua. Pacuenia maponëje gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë jamatabëcueneitsije, bajara xanë apo tajamatabëcueneitsinë. \v 12 Caesemana canacujitsia, anijamatacabibeje, najamatabëcuenexaniavaetsiaya ponaponabiabajë xaenejevanë taxaejava tacavajëtsinexa xamëjavabelia. Daxita pacuene nacanabajë, diez xuabejeyajuvënëjava, caejava, xamëjavabelia carajutabiabatsi ofrendacuenia,” jai mapacueniaje fariseonë templobota pevajëtsijavata Diosojavabelia. \v 13 Nexata ponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë, pevajëtsijavata Diosojavabelia tajiyo nucalia piauraxae. Athëbëabetsia ata penavëyotsijava cujunava. Namëpabëbenuca pecobeta pejamatabëbëjaixae pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata bajaraponë Diosojavabelia pevajëtsijavata jumaitsi mapacueniaje: “¡Diosomë, nitaxutotsoniataema! ¡Pibisiacuene cajena bitso xanë exanabiabajë!” jai bajaraponë templobota pevajëtsijavata Diosojavabelia, jai Jesús mapacueniaje bepexaniajamatabëcuenevi penataevijavabelia. \p \v 14 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë, bajarapacuenia pevajëtsixae Diosojavabelia, Dioso baja vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. Nexata baja bajaraponë naviata pijaboyabelia pianeconijibinë. Ponë fariseonë, navajëtsi ata Diosojavabelia, itsiata pijaneconi yajava naviata pijaboyabelia. Tsipaji beayaijamatabëcuenenë natane pevajëtsijavata Diosojavabelia. Bajaraxuata pajivi beayaijamatabëcuenejivi natane itsamonaevecua, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi exanaenatsi Dioso. Pajivi saya beveliajamatabëcuenejivi natane itsamonaevecua, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi exanaenatsi Dioso, jai Jesús bepexaniajamatabëcuenevi penataevijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jumaitsi pejevaxijivixijavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 19.13-15; Mr 10.13-16) \p \v 15 Itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pecobeta pejayataponaenexa. Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajarapacuene, Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia: \p —Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavabelia, jai. \p \v 16 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi. \v 17 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapitsipejevaxijivixije itsa jumecovënëta palivaisi tsipaebatsi, bajumecovënëta xaniavaetsia jumeaebinejeva. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi. Nexata pamonae jumeaebinejeva xaniavaetsia jumecovënëtsiana Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae jonena Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata baitsi jane pamonae Dioso pejumelivaisi jumeaebinejeva xaniavaetsia apo jumecovënëtsi tsane, apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia pevëjëato, bitso pexainaenë, cuaicuaijai Jesúsjavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 19.16-30; Mr 10.17-31) \p \v 18 Pevëjëato, judíovi pevetsinë, yanijoba Jesúsjavabelia. Pevëjëato jumaitsi mapacueniaje: \p —Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë, ¿detsa pitsicuene exanaenajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato.\fig |src="CN01774B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 18.18" \fig* \p \v 19 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë. \v 20 Xamë baja yapëtaneme pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa. Jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsapetiriva nijavavecua. Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” jai Dioso pejumelivaisita. Xamë baja yapëtaneme bajarapalivaisi, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 21 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë pejevaxinënëjavaveliacujinae, jai pevëjëato. \p \v 22 Itsa Jesús jumetane bajarapacuenia pejumecanaviatsijavatsi, nexata icatsia jumaitsi pevëjëatojavabelia: \p —Abaxë raja catosaica caejava nexanaenexa. Canajere daxita nexainaejavami. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Bajaraxuacujinae nepënaponaename. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaecuene Dioso pijanacuatatsia, jai Jesús pevëjëatojavabelia. \p \v 23 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi pevëjëatojavabelia, nexata pevëjëato bitso bejamatabëjiobi tsanajetsireca. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba. \v 24 Itsa Jesús tane pevëjëato bepejamatabëjiobi tsanajetsijavareca, nexata pevëjëato pecovëta jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¡Pamonae bitso daxitacuene pexainaevi, tsiayapëbejetsi bitso penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia! \v 25 Pacuenia camello acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 26 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia, bitso pexainaevi ata, itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai Jesús pijajivi. \p \v 27 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacuene jivi apo caëjëpaetsi pexanaenexa, bajarapacuene Dioso caëjëpatsi pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 28 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi, jai Pedro. \p \v 29-30 Jesús nexata jumaitsi: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi Dioso pijacuene petonacuenebinexa pueneta pijabomi, paxa ata, pena ata, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, pijava ata, pexi ata, nexata bajarapajivi mapanacuataje pepuenetsijavami matatoxenetsia Dioso rajutsianatsi. Nexata bajarapajivi bexëajavabelia petëpaecujinae ata Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 20.17-19; Mr 10.32-34) \p \v 31 Jesús itsamonaevecua ëpijajivi, doce ponëbeje, junata pimoxoyotsinexatsi. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajayata Diosojumepaebivimi profetavi, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, talivaisi tajëvelia yaquina. Pacuenia nexanaejitsia, daxita bajarapalivaisi bajayata profetavimi tajëvelia yaquina. Nexata daxita pacuenia xanë talivaisi bajayata tajëvelia profetavimi yaquina, daxita jane baja bajarapacuene Jerusalén tomaratalia netocopiapatsiana. \v 32 Itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia necanajetsiana tanebeyaxuabinexa. Bajarapamonae necanecaponaena. Nebijataena pibisiacuenia. Nesuabiana. \v 33 Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi. \p \v 34 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtae pajamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi. \s1 Pacuenia Jesús itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaenë, Jericó tomarapijinë, yabara pelivaisi \r (Mt 20.29-34; Mr 10.46-52) \p \v 35 Jesús imoxoyotanajetaruca Jericótomara. Nexata namuto muxuneneta eca bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë. Bajaraponë amoneya palata vajëcabiabeca jivijavabelia. \v 36 Nexata bitso pitaxutotsëcënaenë itsa jumetane jivibitsaëtoxaneto pecuaicuaijai tsanajetarubenaejava namutua, bajaraponë epajunateca. \p —¿Detsa xua pajaitame? jai tsecae bajaraponë. \p \v 37 Nexata jivi jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Jesús raja, Nazaret tomarapijinë, maxuayo najetarucaje, jai jivi. \p \v 38 Nexata pitaxutotsëcënaenë vavajai tsecae. \p —¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae bajaraponë. \p \v 39 Nexata picani itsamonae, Jesús pevajënaeya penajetarubenaevi, jumeitaveta bajaraponë pemoyanexa. Itsiata biji bitsoyo orijibia vavajai tsecae. \p —¡Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae pitaxutotsëcënaenë. \p \v 40 Nexata Jesús muxunanucojopa. Jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Panetocomacaponaremena pitaxutotsëcënaenë, jai Jesús. \p Itsa baja imoxoyo tocanajetarubenatsi, Jesús jumaitsi pitaxutotsëcënaenëjavabelia: \p \v 41 —¿Detsa xua jitsipame tacaexanaenexa? jai Jesús. \p Nexata bitso pitaxutotsëcënaenë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, jitsipajë taitaxutoxanepanaejava, jai pitaxutotsëcënaenë. \p \v 42 Jesús nexata jumaitsi pitaxutotsëcënaenëjavabelia: \p —Itaxutoxanepaname rabaja. Tsipaji nesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús nitaxutoxanepanaeyaexanaena,” nesivajamatabëjamë, jai Jesús pitaxutotsëcënaenëjavabelia. \p \v 43 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bitso pitaxutotsëcënaenëmi xaniavaetsia baja tane. Nexata bajaraponë napona baja Jesús pepëta. Bajaraponë namutua jumai tsanajetarucae Diosojavabelia: \p —¡Diosomë, bitso pexaniacuene netoexaname! jai tsanajetarucae bajaraponë. \p Pamonae ata tane bajaraponë pitaxutoxanepanaejava baja, daxita bajarapamonae ata Diosojavabelia jumai tsanajetarubenae: \p —¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! jai tsanajetarubenae Diosojavabelia. \c 19 \s1 Pacuenia nabarëcuaicuaijaibeje Jesúsbeje Zaqueobeje yabara pelivaisi \p \v 1 Jesús najetaruca Jericó tomarajava. \v 2 Jericó tomarata ponapona Zaqueovënënë. Bajaraponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi penamatacaitorobinë. Zaqueo bitso pexainaenë pexainaejava. \v 3 Nexata Zaqueo jamatabëtane Jesús. Itsiata apo caëjëpaetsi petaejava. Tsipaji Zaqueo petoyaecaenëyo. Jivibitsaëtoxaneto matatoyorotsia nubenatsi Jesús Zaqueo pevajënae. \v 4 Nexata Zaqueo cujinaeponalia jivibitsaëtoxaneto pevajënaeyabelia Jesús peponaenamutuabelianexa. Junaya naejavatsia athëbëvetsica petaenucaenexa Jesús penajetarucaejava. \v 5 Nexata Jesús namutua itsa imoxoyotanajetaruca, itsa ponaeta Zaqueo athëbëyo nucaya, bajaraponaejavatsia Jesús naëcotsia. Nexata Jesús taenutsia Zaqueo. Jesús nexata jumaitsi Zaqueojavabelia: \p —Zaqueo, naxanitsiayo runaimica. Nijaboyabelia raja patsijitsianë, jai Jesús. \p \v 6 Nexata Zaqueo naxanitsiayo runajopaica. Barëyaya copiapita pijaboyabelia pebarëponaenexa Jesús. \v 7 Daxita pamonae Jesús matatoyorotsia najetarubenatsi, itsa tane bajarapacuene, Jesús baracuaicuaijaitsi tsanajetarubenae. Ëpamonae najumaitsi tsanajetarubenae Jesús yabara: \p —Jesús raja naponaponaejitsia Zaqueo pijabota, caranata pibisiacuene pexanaenë pijabota, najai tsanajetarubenae bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 8 Nexata Zaqueo pijabota Jesús eca mesa muxuneneta. Bajarajota Jesús pitabarata Zaqueo nonotapuna. Jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë nejumetaema. Tsatsianejë namatajëpaeya taxainaijava tarajutsinexa bepejiobivijavabelia. Pamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotajë tamatamoyanijobijavata impuestomatamo, bajarapamonae tocanaviabianajë. Nexata tayamaxëitojorobijamatabëcuene bajarapamonae rajutsianajë juya cuatro xuabeje tsaponai caijavayomijamatabëcuene, jai Zaqueo Jesúsjavabelia.; \v 9 Nexata Jesús jumaitsi Zaqueojavabelia: \p —Zaqueo, ajena rabaja pamatacabi, caxitajarabame, nijamonae yajava, nijaneconivecua pecacapanepaejavanexa Diosojavabelia. Tsipaji baja nijamonae barëjumecovënëtame Dioso. Zaqueo, xamë Abrahampijinë pemomo atamë, abaxë picani Dioso apo catae Abrahampijinë pemomomëcuenia. Itsiata baitsi jane ajena baja Diosojavabelia nenajamatabëcuenecopatsixae, Dioso jane baja catane pepacuene Abrahampijinë pemomomëcuenia. \v 10 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, sivapatajopajë tajaitsinexa Diosovecua penaxuabivi tacapanepaenexa pijaneconivecua, jai Jesús Zaqueojavabelia. \s1 Oro palatanëanë, diez ponëbeje, yabara pelivaisi \r (Mt 25.14-30) \p \v 11 Zaqueo pijabota itsamonae namuxunaevetena Jesús petsipaebilivaisi Zaqueojavabelia. Pamonae namuxunaevetena, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsenae: “Imoxoyo rabaja ecalia Jerusaléntomara. Nexata Jesús itsa patsialia Jerusalén tomarabelia, copiajopaena jane baja daxita Dioso pijajivi pevetsijava,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. Bajarapacuenia jamatabëjumai tsenae tsipaji baja Jerusaléntomara imoxoyo ecalia Jesús pepatsinexa. \v 12 Bajaraxuata Jesús livaisi tsipaeba bajarapamonaejavabelia. Jesús jumaimatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsenae: “Imoxoyo rabaja ecaliatsi mapacueniaje: \p —Petuxanenë ponapona pijanacuata. Nexata pepo nacuaevetsinë tonajumeitorobarenatsi tajënacuaverena. Petonajumeitorobijumetsirena jumaitsirena mapacueniaje: “Ponaename maberenaje nacua nevetsinënexa tacaexanaenexa nijanacua nevetsinexa. Bajaraxuacujinae naviatsiaremelia nijanacua jane baja nevetsinexa,” jaitsirena petonajumeitorobijumetsirena. \v 13 Nexata petuxanenë peponaevajënae, junata pijajivi, diez ponëbeje. Nexata petuxanenë pijajivi evetsiaexana pijapalatanëanë, oronëanë, bitso penamatamotsinëanë. Caenë canacujitsia caepalatanë evetsiaexanapona. Nexata petuxanenë pijajivi jumaitsi pijajivijavabelia: “Bajarapapalatata pacomuataponaename. Xua pacomuataponaename, icatsia pacanajetaponaename. Nexata bajarapacuenia netoayaijava tsaponae tsane tajapalata,” jai petuxanenë pijajivijavabelia. Bajaraxuacujinae pona jane baja. \v 14 Itsiata baitsi jane pevetsinacuatanexa pejinavanapaevi, bitso itoyatsi petuxanenë. Nexata bajarapamonae petuxanenë pecovëvelia itsamonae itorobalia, itsajotalia petuxanenë nacua pevetsinënexa exanaejitsiatsi, bajarajotalia pejumaitsinexa: “Apo pajitsipaenë bajaraponë patanevetsinënexa patajanacuata,” pejainexa petuxanenë yabara. \v 15 Itsiata baitsi jane petuxanenë pijanacua baja pevetsinënexa exanatsi. Nexata baja naviarena pijanacuayaberena pevetsinexa jane baja pijanacua. Nexata baja parena. Nexata petuxanenë pepatsicujinaerena, junata icatsia pijajivi peyapëtaenexa jane baja pacuenia caenë canacujitsia pijapalatanëanë pijajivi tocanacuenebatsi pecovëta. \v 16 Copiaya pepatsinë jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, nijapalatanë, taneevetsiaexanaenëmë, catopitsapa baja diez ponëbeje. Nexata baja daxitata once ponëbeje,” jai. \v 17 Nacuaevetsinë nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Xanepana rabaja. Xaniavaetsia netoevetaponaponame. Tsiquirijavayo ata xaniavaetsia netoevetame. Nexata icatsia diez patomarabeje netoevetaponaponaename,” jai nacuaevetsinë pijajivitonëjavabelia. \v 18 Icatsia itsanë pijatuxanenë pijapalatanë petoevetsinë pata. Nexata bajaraponë jumaitsi: “Tajatuxanenë, nijapalatanë, taneevetsiaexanaenëmë, catopitsapa baja cinco ponëbeje pematatsënëa,” jai. \v 19 Nacuaevetsinë nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Xamë icatsia cinco patomarabeje netoevetaponaponaename,” jai nacuaevetsinë pijajivitonëjavabelia. \v 20 Nexata icatsia itsanë pijatuxanenë pijapalatanë petoevetsinë pata. Jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, mara nijapalatanëje, taneevetsiaexanaenëmë. Pañuelopanayota yamatacëtsiaya catoevetatsi. \v 21 Bajarapacuenia catoevetatsi tsipaji cacujunavatsi. Niajamatabëcuenesaënë. Xamë apo itaxutobejiobiataeyabiabimë nijajivi, pamonae catoeveta nijajava. Itorobabiabame nijajivi pecatopitsinexa apo nijajava ata. Itorobabiabamenua pecatonotsinexa apo neubiaexanaejava ata,” jai pijatuxanenë pijapalatanë petoevetsinë. \v 22 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “¡Acujirubejemë xamë! Bijiaya netoevetame. Naneconitame bajarapacuenia tanejumaitsijavamë yabara. Xamë baja cajena yapëtaneme tajamatabëcuenesaënëjava tajajava yabara. Pacuenia itorobabiabajë tajajivi tanetopitsinexa apo tajajava ata, yapëtaneme baja. Pacuenia ata itorobabiabajë tanetonotsinexa apo taubiaexanaejava ata, yapëtaneme baja. \v 23 Xanepanaejitsipa xamë banco pevetsivi itsa netocanacuenebiaexanaejitsipame tajapalatanë. Nexata banco pevetsivi aeconoxae tajapalatanë netocanaviatsipa. Nexata pecacovaetsijamatabëcuene itsajava palata netoyajavacanaviatsipa,” jai nacuaevetsinë pijajivitonëjavabelia. \v 24 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Tajapalatanë panetovecuapire maponëje. Nexata juya parajure ponë xaniavaetsia netoeveta tajapalatanë. Bajaraponë xaniavaetsia netocanacueneba. Nexata baja pematatsënëa diez papalatanëbeje netopitsapaeyaexana. Nexata taevetsiaexanaenëta once ponëbeje,” jai nacuaevetsinë. \v 25 Nexata nacuaevetsinë pijajivi jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Patajatuxanenë, bajaraponë xaina baja ayaijava. ¿Detsa xuajitsia rajutsijitsiamë pematatsënëa?” jai pijajivi. \v 26 Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Pacatsipaebatsi rabaja. Pajivi baja ayaijava xaina, pematatsënëa icatsia itsajava rajutsianatsi. Itsiata pajivi tsiquirijavayo xaina, bajarapajivi pijatsiquirijavayomi vecuapitsianatsi. \v 27 Tajavajabitsaë, pamonae picani apo jitsipae mapanacua taevetsijavaje, bajarapamonae pacaponaremena maberenaje patanevecuaverebiabinexamë taitabëta,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia, jai Jesús livaisi petsipaebijavata Zaqueo pijabota. \s1 Pacuenia Jesús pata Jerusalén tomarata yabara pelivaisi \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19) \p \v 28 Jesús baja itsa najumevereta livaisi petsipaebijava Zaqueo pijabota, pona baja Jerusalén tomarabelia. \v 29 Jerusalén tomaravecua imoxoyo eca petsuto. Bajarapatsutojumata nubena olivonaenë. Bajarapatsuto canacujitsita anijatomarayobeje ecabeje, Betfagé tomarayobeje Betania tomarayobeje. Jesús itsa imoxoyotanajetaruca bajarapatomarayobeje, nexata itoroba pijajivitonëbeje bajarapatomarayobejejavabelia. \v 30 Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia: \p —Paponarebeje mapatomarayo ecaliajejavabelia. Itsa rabaja papatsiaremeliabeje, pataenutsianamebeje burro pecëtanutsinëtsi. Bajarapaburro itsajivi ata abaxë apo jumaponae. Paisinaenamebeje. Payamaëcarenamëbeje tsane. \v 31 “¿Detsa xuajitsia paisinamebeje burro?” itsa pacajaibeje tsane itsajivi, nexata pajumaitsimëbeje tsane: “Vajatuxanenë raja namatavenona,” pajamëbeje tsane, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 32 Nexata Jesús pijajivitonëbeje liabeje. Pacuenia Jesús jumaitsi, bajarapacuenia caxitajarabanucabeje burro. \v 33 Nexata itsa isinabeje, burro pexainaevi jumaitsitsibeje: \p —¿Detsa xuajitsia paisinamebeje burro? jaitsibeje. \p \v 34 Nexata Jesús pijajivitonëbeje jumaitsibeje burro pexainaevijavabelia: \p —Vajatuxanenë raja namatavenona. Bajaraxuata paisinajëbeje, jaibeje. \p \v 35 Nexata jane baja burro capatabeje Jesúsjavaberena. Nexata Jesús pijajivi burro tsijumajeba pijacamisajumavelia penaxatabijavanë. Jesús baja bajarapaburrojumata ecaya. \v 36 Jesús itsa yanajetaruca burrota, panamutovelia Jesús patsijitsia Jerusalén tomarabelia, bajarapanamutua jivi pijacamisajumavelia penaxatabijavanë namutua tsivajënaeyerequejebaponatsi yaiyataeya pecopiapitsinexatsi. \v 37 Patsutojumata olivonaenë nubena, bajarapatsutojavatsica namuto namatononocarucaica. Nexata bajarapanamutuatsica Jesús imoxoyotanajetaruca pepatsinexa Jerusalén tomarata. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto, Jesús pijajivi yajava, vavajai tsanajetarubenae. Sivabarëyaya vavajai Diosojavabelia: \p —¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! jai tsanajetarubenae bajarapamonae. \p Bajarapacuenia vavajai tsanajetarubenae tsipaji bajarapamonae cujirutaeyabiaba Jesús Dioso pesaëta ayaicuene pexanaponaejavanë. \v 38 Bajarapamonae jumai tsanajetarubenae Jesús yabara: \p —¡Maponë najetarucaje, bitso ayaijamatabëcuenenë Dioso pejamatabëcueneta najetaruca jivi pevetsinënexa! ¡Jamatabëcuenexanepanaeya jinavanapa daxita pamonae athëbëtatsia jinavanapa! ¡Pinijicuene rabaja exana Dioso! jai tsanajetarubenae namutua daxita Jesús pijajivi. \p \v 39 Nexata fariseovi najetarubena bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, jumeitavere baja nijajivi bajarapacuenia pejumaitsiyaniva xamë yabara, jai fariseovi. \p \v 40 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapamonaeje moya itsa najetarubenaejitsipa, nexata juya ibotonë vavajai tsenae tsipae, jai Jesús fariseovijavabelia. \p \v 41 Itsa baja Jesús imoxoyo taeyeta Jerusaléntomara, nexata Jesús sivanua Jerusalén tomarapijivi. \v 42 Jesús pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi, Jesús jumaitsi Jerusalén tomarapijivi yabara mapacueniaje: \p —¡Bitso picani jitsipajë Jerusalén tomarapijivi mapamatacabitaje peyapëtaenexa pacuenia Dioso pepacuene jamatabëcuene xanepanaeyaexanaejitsipatsi, itsa nejumecovënëtsipa! Abaxë raja aeconoxae Dioso apo tocopatsitsi peyapëtaeyaniva bajarapacuene. \v 43 Nexata tocopiapatsianatsi pibisiamatacabi. Pijavajabitsaë tsimaxëpatsianatsi. Nexata pijatomara matatoyorotsia foto yacaranatsia cuerutsianatsi petsimaxënubenaenexatsi bajarapafotota. Pijatomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxanetopënëya, pijavajabitsaë foto matatoyorotsia cuenatsi. Bajarapacuenia yacaranatsianatsi pijavajabitsaë. \v 44 Nexata irabetsica topenetsianatsi pijabonëmi. Nexata daxita Jerusalén tomarapijivi benatsi. Pijatomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxanetomi ata tosarababenatsi. Nexata itsaibopana ata apo bocae tsane itsaibopana jumavereca. Bajarapacuenia itsane tsipaji xanë apo neyapëtae Dioso athëbëvetsica taneitorobinëtsica, Daxitajivi Pematapijinënë, jai Jesús pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi. \s1 Pacuenia Jesús Jerusalén tomarata templobovecua pitsapaeyaexana pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, yabara pelivaisi \r (Mt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22) \p \v 45 Jesús pepatsicujinae Jerusalén tomarata, joneya temploboyalia. Nexata templobota Jesús tane pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua. Nexata daxita bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana templobovecua. \v 46 Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota mapatemplobo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajabo raja jivi xanëjavaberena penavajëcaebo tsane,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Itsiata baitsi jane paxamë yamaxëitojorobiaya panenacobetoxotsinexa, panacaetuatabiabame mapabotaje, jai Jesús templobota pecanajetabiabivijavabelia. \p \v 47 Bajaraxuacujinae caematacabi canacujitsia Jesús jivi livaisi tsipaebabiaba bajarapatemplobota. Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, tomaraevetsivinua, najumejaita picani Jesús pebeyaxuabinexatsi. \v 48 Itsiata acuenebi Jesús pebeyaxuabijavatsi. Tsipaji Jesús itsacueneneconi ata apo xainae. Daxitajivi yaiyatanetsi. Jesús jivi petsipaebilivaisianë xaniavaetsia namuxunaevetabiabatsi. \c 20 \s1 Pacuenia Jesús caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa yabara pelivaisi \r (Mt 21.23-27; Mr 11.27-33) \p \v 1 Itsamatacabi Jesús templobota jivi livaisi tsipaeba. Tsipaeba pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. Nexata bajarajota pata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua. \v 2 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Panetsipaebare cajena. ¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacabiabivinua, capitsapame mapatemplobovecuaje? jai. \p \v 3 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi patanejumecanaviatsinexamë. \v 4 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 5 Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi: \p —¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisianë?” nacajai tsipae. \v 6 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata daxitajivi anaeya ibotonëta nacatseconaejitsipa vajanacabeyejebinexa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji daxitajivi Juanpijinë yabara sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua. \p \v 7 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Apo payapëtaenë ponë Juanpijinë itorobatsi jivi pebautisabaponaenexa, jai. \p \v 8 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba tacapitsapaenexa bajarapamonae templobovecua, jai Jesús. \s1 Pacuenia exana piajamatabëcuenebejevi, itsanë pijauvabacabo petoevetsivi yabara pelivaisi \r (Mt 21.33-44; Mr 12.1-11) \p \v 9 Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava jivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: \p —Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsanaenatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajënacuayabelia pona bajayajebi piajibitsarucaenexa. \v 10 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivitonë. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivitonë tovaetabatsi. Toconibabiatsi. Petoconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi. \v 11 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë petsicobetsatsinexatsi. Bajaraponë ata icatsia pibisiacuenia tobijatanetsi. Toconibabiatsi. Peconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi. \v 12 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë. Icatsia bajaraponë ata tomatajorobabiatsi. Uvabacabopënëyabelia xuabatsi. \p \v 13 ’Nexata uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “¿Detsa nexata xua exanaenajë? Itorobianajë cajena taxënato, tasivanë. Itsa raeta itorobianajë taxënato, bajarapamonae netoyaiyataena,” jamatabëjai uvabacabo pexainaenë. \v 14 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi, uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje itsamatacabi paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi. \v 15 Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pepënëyabelia. Bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús. \p Nexata Jesús yanijoba bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia. Jumaitsi: \p —¿De meta nexata xua exanaena uvabacabo pexainaenë pijauvabacabo petoevetsivitsijavabelia? \v 16 Uvabacabo raja pexainaenë, patsiarena. Verebiabiana daxita bajarapamonaemi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p Jesús penamuxunaevetsivitsi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jumaitsi: \p —¡Dioso pëtsa copata bajarapacuenia pexanaenexa paxanëjavaberena! jai bajarapamonae. \p \v 17 Nexata Jesús asaëyata naëcota bajarapamonaejavabelia. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje: \q1 Paiboto itsamonae boexanaevi naitaxutojematabuatsiana petsitaabejexaetsi itajara, bajarapaiboto itsanë pitsiana. Nexata bajarapaibotota xaniavaetsia nayaëtsiana botabu daxita itsaibo matatoxenetsia, \m jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara. \p ’Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, judíovi penamatacaitorobivi apo tanejumecovënëtsijavanexa yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenënexa yabara ata jumaitsi, jai Jesús. \p \v 18 Icatsia Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Pamonae apo nejumecovënëtsi Dioso pexënatocuenenë, bajarapamonae bitso bejamatabëjiobi tsane apo tanejumecovënëtsixae. Pacuenia ibotojumata pefirapecaejivi, itsa tsapatecatsi, pevixae bitso yanabejiobita, bajara itsane. Pamonae naneconitsiaexanaenajë, bajarapamonae pepacuene naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia iboto pematacënëbinëtsi apo asaë, bajara itsane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \s1 Pacuenia Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi impuestomatamo pematamotsijava yabara pelivaisi \r (Mt 22.15-22; Mr 12.13-17) \p \v 19 Palivaisi Jesús tsipaeba templobota, bajarapalivaisi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, jumeyapëtane. Nexata bajarapamonae najumaitsi: \p —Vaxaitsi raja Jesús nacajai, najai. \p Nexata picani bajarajota bajarapamonae Jesús jamatabëvaetabatsi. Itsiata bajarapamonae abaxë apo vaetabitsi. Tsipaji cujunava jivi. \v 20 Nexata itsamatacabi bajarapamonae itorobarena pijajivi yaenebiaya petonamuxunaevetsinexatsi Jesús. Nexata bajarapamonae pijajivi bepexaniajamatabëcuenevi itajara jinavanapa Jesúsjavata. Bajarapamonae namuxunaevetena Jesús jivi livaisi petsipaebijavata. Bijiaya Jesús jivi livaisi itsa tsipaeba, bajarapalivaisi yabara picani Jesús pecaponaenexatsi nacuaevetsinëjavabelia peneconitsinexatsi. \v 21 Nexata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p —Jesús, pacayapëtanetsi jivi pepacuene pexaniajailivaisi netsipaebijava. Daxitajivi, ricovi ata, bepejiobivi ata, najëpaeya yaiyataeya pexaniajailivaisi tsipaebabiabame bajarapamonae pejinavanapaenexa pacuenia Dioso jitsipa. \v 22 Panetsipaebare. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia. \p \v 23 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia panejamatabëcueneëjëbame? \v 24 Panetsitajëre palatanëyo, jai Jesús. \p Nexata bajarapamonae tsitajëtatsi palatanëyo. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Jipatsa mapitabaraje, pevënënua, ruca mapapalatanëyojumataje? jai Jesús. \p Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Romanonacua raja pepo pevetsinë pitabara, pevënënua, jai. \p \v 25 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Nexata parajutabiabianame Romanonacua pepo pevetsinë pijajava. Parajutabiabianame pijinia saicaya Diosojavabelia Dioso pijajava, jai Jesús. \p \v 26 Nexata bajarapamonae ajibi Jesús peyabaravaetabijavatsi jivijavabelia livaisi petsipaebijava yabara. Tsipaji xaniavaetsia Jesús jumecanaviata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi. Caranata bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca xaniavaetsia Jesús pejumecanaviatsixae bajarapamonaejavabelia. Moya baja nexata ena bajarapamonae. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba jivi petëpaecujinae icatsia piasaëjavanexa yabara pelivaisi \r (Mt 22.23-33; Mr 12.18-27) \p \v 27 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, apo asaë icatsia tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyobatsi Jesús. Saduceovi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: \p \v 28 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, itsa tëpa pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi. \v 29 Nexata jinavanapa ënacaemonae, siete ponëbeje. Pepo matapijinë copiata nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva. \v 30 Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. \v 31 Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajara icatsia ponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita baja siete ponëbeje, nacaemonaemi, pitaponae ata bajarapova, itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita siete ponëmibeje tëpa. Verevereca baja. \v 32 Belia baja bajarapova ata tëpa. \v 33 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë, bajarapamonaeyajuvënënë, pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje, nacaemonaemi, pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia. \p \v 34 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia: \p —Aeconoxae mapanacuataje pebijivi, petiriavi ata, nacojiobapona. Itsamonae pexënatoyonë pexainaevi pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. \v 35 Itsiata baitsi jane pamonae Dioso itapetatsi, apo pevereverecaenacuatatsia jinavanapaena. Bajarapamonae petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. Bajarapamonae bajarapanacuatatsia apo nacojiobi baja tsane. Bajarajotatsia itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi. \v 36 Bajarapamonae acuenebi tsane petëpaejava. Tsipaji bajarapamonae jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. Bajarapamonae baja Dioso pexi tsane. Tsipaji baja petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. \v 37 Moiséspijinë bajayata yaquina pacuenia Dioso tsipaebatsi tsiquirinaemëyo petajueyecaecotiajavaverena. Nexata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita, jumaitsi pacuenia Dioso icatsia asaëyaexanaejitsia petëpaevimi. Nexata Moiséspijinë nacayapëtaeyaexana Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa petëpaevimi. Tsipaji baja Abraham pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Jacob ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: “Xanë rabaja Abraham pijaDiosonë, Isaac ata pijaDiosonë, Jacob ata pijaDiosonë,” jai baja cajena Dioso bajayata Moiséspijinëjavabelia. \v 38 Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia. Daxita petëpaevi Dioso cajena apo tsitatëpaetsi, jai Jesús saduceovijavabelia. \p \v 39 Nexata judíovi pecujarubivi jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, saduceovi xaniavaetsia jumecanaviatame, jai judíovi pecujarubivi. \p \v 40 Bajaraxuacujinae saduceovi cujunava baja icatsia peyanijobijava Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia Jesucristo yabara Davidpijinë bajayata tajëvelia: “Tajatuxanenë,” jai yabara pelivaisi \r (Mt 22.41-46; Mr 12.35-37) \p \v 41 Jesús pijacuata nayabarajumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia mapacueniaje: \p —¿Detsa xuajitsia jivi apo canaëjëtsi Cristo Dioso pexënatocuene? Jivi saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi Cristo yabara: “Cristo raja itsa patsiana, saya Davidpijinë pemomo tsane,” jai tsabiabi. \v 42 Davidpijinë bajayata tajëvelia pejumaitsijava Cristo yabara Salmosvënëbaxutota, jumaitsi mapacueniaje: \q1 Dioso jumaitsi tajatuxanenëjavabelia: “Ecare abaxë tacujuanenia. \v 43 Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia, \m jai Salmosvënëbaxutota Davidpijinë bajayata pejumaitsijava Cristo yabara. \p \v 44 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena Cristo saicaya Dioso pexënato, nayabarajai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, judíovi pecujarubivi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene. \s1 Pacuenia Jesús tsipaeba pijajivijavabelia judíovi pecujarubivi penaneconitsijava Diosojavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 11.37-54) \p \v 45 Itsa abaxë daxitajivi namuxunaevetatsi Jesús petsipaebilivaisi, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p \v 46 —Xania, panayajivitaema palivaisi judíovi pecujarubivi tsipaebapona panejumecovënëtsiyaniva. Bajarapamonae jitsipabiaba tomara tuatuajëjava piapiajavanë penaxatababiabavanapaenexa jivi peyaiyataenexatsi. Jitsipabiabanua bitso yaiyataeya pebajacobinexatsi callejava. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibonëjava, jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa napatabiaba fiestajava ata, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. \v 47 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotabiabanua pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaxi. Bajarapamonae itajara pinijicuenia vajëcabiaba Diosojavabelia. Itsiata pepo pexaniajaijamatabëcueneta apo vajëcabiabi. Bajarapacuenia vajëcabiaba saya jivi petaenexatsi Dioso itajara bitso bepejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonae bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivijavabelia judíovi pecujarubivi yabara. \c 21 \s1 Pacuenia ofrenda rajuta Diosojavabelia pamona pevecuatëpaevatsi yabara pelivaisi \r (Mr 12.41-44) \p \v 1 Templobota Jesús cobetane bitso pexainaevi ayaijava palata pejeponaejava cajonijavabelia. Bajarajota jivi palata jeyabiaba ofrendacuenia perajutsijava Diosojavabelia. \v 2 Bajarajota Jesús cobetanenua pamona pevecuatëpaevatsi, bepejiobiva, penajejava anijapalatanëyobeje. Bajarapova najia anijapalatanëyobeje piamatamobinëyobeje.\fig |src="cn01794B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 21.2" \fig* \v 3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapovaje pamona pevecuatëpaevatsi bejiobi bitso. Xuayo jia cajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, bajaraxuayo bitso Dioso sivajamatabëcuenebarëya daxita xua itsamonae jia bajarapacajonita matatoxenetsia. \v 4 Tsipaji rabaja xua bajarapamonae apo namatavenonae, jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia. Itsiata mapovaje, bepejiobiva, daxitajavayo penaevetsijavayotaminexa jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia tsipaeba pijajivi itsamatacabi itsanacuapijivi pexuabijavanexatsica templobo yabara pelivaisi \r (Mt 24.1-2; Mr 13.1-2) \p \v 5 Jerusalén tomarata templobo itabëtsiaya exaneta pexaniaviriaibotonëta. Jivi Diosojavabelia ofrendacuenia perajutsijavanë ata, templobota itabëtsiaya ruba templobo pitaitabëtsecaenexa. Nexata Jesús pijajiviyajuvënëvi nabarëcuaicuaijai tsaponae templobo pitabëtetsijava yabara. Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsanacuapijivi xuabijitsiatsica templobo, daxita bajarapaaitabëcuene yajava. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p \v 6 —Itsamatacabi itsanacuapijivi xuabianica mapatemplobomije. Nexata daxita xua pataneme, pitabëcuene yajava, penetsianica. Nexata templobopijiibotonë caeiboto ata pejumavereca apo bocae tsane, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia itsijitsia Jerusalén tomarata, daxitanacuanëjava ata, mapanacua pecopiarucaevajënaeje yabara pelivaisi \r (Mt 24.3-28; Mr 13.3-23) \p \v 7 Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Patajatuxanenë, pajitsipajë patanetsipaebijavamë patayapëtaenexa paepatota copiapatsijitsia xua vajunupaebame. ¿Detsa pitsicuene peneta pataenajë itsa copiapatsijitsia xua jumaitsimë templobo yabara? jai Jesús pijajivi. \p \v 8 Jesús nexata tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje: \p —Xania panayajivitaename. Pëtsa panacopatame itsajivi ata papecayamaxëitojorobinexa. Tsipaji raja peyamaxëitojorobinexa, ayaibitsaëto patsiana bexanë itajara tsane. Bajarapamonae najumetsënëtsiaya jumai tsane: “Xanë raja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” jai tsane. “Imoxoyo rabaja pevajënae nacua pevereverecaenexa,” jai tsane itsamonae. Itsiata pëtsa pajumecovënëtame bajarapamonae. Pëtsa papënaponamenua. \v 9 Vajabitsaë pexanaejava imoxoyonacuanëjava, tajënacuanëjava ata, pavënëlivaisitaename. Itsiata pëtsa pajunavame. Peneta bajara itsane mapanacua pevereverecaevajënaeje. Itsiata baitsi jane bepijia bajarapamatacabi mapanacuaje abaxë apo vereverecajuni tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuata. \p \v 10 Jesús icatsia tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Mapanacuaje pevereverecaevajënae, peneta copiaya itsaviriavi nabena itsaviriavijavabelia. Itsanacuanëpijivi pijinia nabena itsanacuanëpijivijavabelia. \v 11 Ira najëabiana ayaicuenia nacuanëjava. Nacuanëjava ayaijaniboxaneto najetarucaena, piavitanecuene yajava. Itaboxotatsia pitsapaena piayaijunavicuene, pinijicuene pexanaejavanë yajava, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 12 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Bajarapacuene pecopiajopaevajënaeya patajajivixaemë, pacataicaena. Pacabejiobiaexanaena. Pacacaponaena judíovi penacaetuatabiabibonëjavabelia papecaneconitsinexa. Penaneconitsivi pejebabiabibota pacajebiana. Patajajivixaemë, pacanubiana presidentevi pitabarata, nacuaevetsivi pitabarata ata. \v 13 Nexata bajarajota xanë talivaisi, pexanialivaisi, patsipaebianame xaniavaetsia. \v 14 Nexata pëtsa tajëvelia panatsinajamatabëxainame pacuenia panayajivicuaicuaijamëjitsia bajarapamonaejavabelia. \v 15 Tsipaji paepatota panayajivicuaicuaijamëjitsia, bitso peyapëtaevicuenia pacacuaicuaijaiyaexanaenatsi. Nexata caenë ata panijavajabitsaënë apo caëjëpaetsi tsane papecajumecanaviatsinexa. \v 16 Bajarapamatacabi patajajivixaemë, panacaemonae atamë, itsajivi panijamonaejivi ata pacacanajetsiana nacuaevetsivijavabelia papecabeyaxuabinexa. Paneaxa ata, paneena ata, panijabanajivi ata, bitso papecayapëtaejivi ata, bajarapamonae caranata pacacanajetsiana. Nexata pacayajuvënëbeyaxuabiana. \v 17 Daxitajivi pacaitoya tsabiabi tsane patajajivixaemë. \v 18 Itsiata baitsi jane pepo panejamatabëcuenelivaisi bajarapamonae apo itsacueniabi tsane. \v 19 Itsa pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsane, nexata matacabi apo pevereverecaejava paxainaename, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 20 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Itsa pataename vajabitsaë, itsanacuaverena pepatsivi, Jerusaléntomara matatoyorotsia peyacaranatsijavatsi, nexata pajamatabëitsimë tsane: “Imoxoyo rabaja pevajënae Jerusaléntomara pevereverecaenexa,” pajamatabëjamë tsane. \v 21 Nexata bajarapamatacabi Judea nacuata pejinavanapaevi, itsa tane bajarapacuene, berëcëpeca cajena ibotsutonëjavabelia. Jerusalén tomarapijivi ata berëcëpeca pijatomaravecua. Itsamonae pijinia, Jerusalén tomarapijivi, bajarapamatacabi Jerusalén tomarapënëyabelia itsa jinavanapa, apo benaviabirena pijaboyaberena. \v 22 Bajarapacuenia Jerusalén tomarapijivi itsa tocopiajopaenatsi, tocopiajopaenatsi jane baja Dioso penaneconitsiaexanaematacabitsi. Nexata jane baja tocopiajopaenatsi daxita pacuenia baja cajena pepo bajayatami tajëvelia vajunupaeba Diosojumelivaisibaxutota. \v 23 Bajarapavajabitsaëmatacabi bitso ayaicuenia bejiobi tsane mapanacuapijivije. ¡Papetiriavi penacueto yacotajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi bitso nabejiobitsiaya peponaexae tsane! ¡Papetiriavi ata mitoapaenacuetoxi isajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! Bajarapacuenia daxita mapanacuapijivije pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi. \v 24 Bajarapavajabitsaëmatacabi itsanacuaverena Jerusalén tomarapijivi vajabitsaë tsimaxëpatsianatsi. Nexata itsabitsaëtomi, Jerusalén tomarapijivimi, beyejebianatsi. Itsabitsaëtomi pijinia, Jerusalén tomarapijivimi, caponaenatsi itsanacuanëjavabelia. Nexata bajaraxuacujinae itsanacuanëpijivi patsiana Jerusalén tomarata. Nexata juya bajarapamonae jinavanapaena Jerusalén tomarata. Nexata itsanacuaverena pepatsivi evetsiana Jerusaléntomara. Matapania daxita itsanacuaverena pepatsivi vecuapitsapaena Jerusaléntomara, copatsiana baja bajarapamonae pevetsijava Jerusaléntomara, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia Jerusalén tomarata. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica petëpaecujinae yabara pelivaisi \r (Mt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37) \p \v 25 Jesús tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Xanë tapatsivajënaetsica, jivi taena pecujunavicuene. Matacabipijijuametotatsia, xua naitajëtsiana, meravipijijuametotatsia ata, xua naitajëtsiana, tulupujavatatsia ata, xua naitajëtsiana, bajaraxuanë jivi bitso cujunaviana. Daxita nacuanëpijivi bitso najunaviacaena itsa jumetaena manuameneta pinijimalataca bitso penajumetsijava. \v 26 Daxitanacuanëjava bitso jivi najamatabëxainaena itsa taena piayaicuene petocopiajopaejavatsi. Nexata daxita nacuanëjava jivi tëpajoneyabiabiana pecajunavi. Daxita xua athëbëtatsia rubena, najëabiana. Xaniavaetsia apo rubenae tsane. \v 27 Nexata bajarapaepatota jivi netaena, Daxitajivi Pematapijinënë, athëbëvetsica itarërëbota tanajetarucaejava. Patsianicajë daxitacuene taevetsinexa. Tanivenivenaecotia yajavapatsianicajë. \v 28 Itsa pataename pecopiajopaejava bajarapacuene, nexata panajamatabëcuenesaëtsianame. Tsipaji rabaja imoxoyo pevajënae tsane papecacapanepaenexa jivi papecabejiobia exanaebiabijavamivecua, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. \p \v 29 Icatsia Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Pacanaëjëre pacuenia itsi higueranae, itsavirianaenë ata. \v 30 Itsa baja imoxoyo pevajënae tsaponae vai pejonejavanexa, bajaraponaenë pejanabaxu juva. Nexata bajarapacuenia payapëtaneme vai baja imoxoyo pevajënae pejonejavanexa. \v 31 Bajara pijinia pacuenia peneta itsa pataename pecopiapatsijava xua yabara pacatsipaebatsi, nexata payapëtaename imoxoyo baja pevajënae pecopiapatsijavanexa tsane pamatacabi daxita Dioso pijajivi evetsijitsia mapanacuataje, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. \p \v 32 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pitsijamatabëcuenevi aeconoxae mapamatacabitaje jinavanapa, bajarapitsijamatabëcuenevi abaxë, bexëajavabelia ata, apo vereverecae tsane. Matapania xua yabara pacatsipaebatsi itsa baja copiapatsiana, bajarapamonae jane baja vereverecaena. \v 33 “Itaboxo, ira yajava, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa,” jamatabëjai ata tsane itsamonae, itsiata jamatabëcuenenavëxaniabiana. Tsipaji jemata itaboxo, ira yajava, vereverecaena. Nexata palivaisi pacatsipaebatsi, apo najumetsënëtsinë tsane. Nexata xua yabara pacatsipaebatsi, pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsinë, daxita bajaraxua copiapatsiana, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 34 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Nayajivitaeya pajinavanapaename. Pëtsa panajamatabëxainame pibisiacuene paneexanaenexa, paneaitajibinexa ata. Pëtsa pasivanajamatabëxainame maëpanacuapijijamatabëcueneje. Belia bajarapacuenia paneexanavanapaejavata, jemata copiapatsipa tapatsimatacabinexatsica. \v 35 Pacuenia dujuai peyamatajucaejava, meniareca jemata jivi xuareca dujuai peyamatajutsinexa, bajara pijinia pacuenia xanë tapatsimatacabinexatsica, jemata daxitanacuanëjava copiapatsiana. \v 36 Bajaraxuata nayajivitaeya pajinavanapaename. Daxitamatacabi canacujitsia panayajivivajëcabiabianame Diosojavabelia paneajamatabëcuenesaë tsaponaenexa, panevecuapanepaponaenexa daxita papibisiacuene pacatocopiapataponaena. Daxita bajarapapibisiacuene panevecuapanepaecujinae ata, pavajëcabiabianame Diosojavabelia. Nexata pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patsianicajë, papecacaëjëpaenexa panenubenaejava taitabarata, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 37 Caematacabi canacujitsia Jesús livaisi tsipaebabiaba templobota. Nexata icatsia caemeravi canacujitsia Jesús tomaravecua pitsapabiaba pemajitabiabinexa petsutojumabelia. Nexata patsutojumata olivonaenë nubena, bajarapatsutojumata Jesús majitabiaba. \v 38 Daxita bajayacunua canacujitsia jivi patabiaba templobota penamuxunaevetabiabinexatsi Jesús petsipaebilivaisi. \c 22 \s1 Pacuenia Judas pona Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia pecanajetsinexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53) \p \v 1 Imoxoyo baja pevajënae pejonenexa pascuavënëfiesta. Bajarapafiestamatacabi jivi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. \v 2 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, najumejaita pacuenia picani bajarapamonae Jesús beyaxuabijitsiatsi. Itsiata abaxë bajarapamonae Jesús apo beyaxuabitsi. Tsipaji bajarapamonae jivi cujunava. \p \v 3 Nexata dovathi tsijamatabëjunuatsi Judas. Judas, ponë vënërubatsi itsavënë, Iscariote. Bajaraponë Jesús pijajivi, doce ponëbejeyajuvënënë. \v 4 Judas yapëtane itsajota nacaetuata sacerdotevi penamatacaitorobivi, templobopijipolicíavi penamatacaitorobivi yajava. Nexata bajarabelia Judas pona pebarëcuaicuaijainexa bajarapamonae. Nexata Judas tsipaeba pacuenia rajutsijitsia Jesús bajarapamonae pecobeyabelia. \v 5 Nexata bajarapamonae barëya. Rajutsiapaebatsi palata. \v 6 Jejai Judas. Nexata Judas Jesús naitaxutocaevetsia ponapona. Paepatota Judas toyapëxanepanatsi, perajutsinexa jane baja Jesús bajarapamonae pecobeyabelia. Bajarapacuenia Judas najamatabëxaina pexanaenexa itsajota bitso jivi apo navitsi. \s1 Pacuenia Jesús barënabane pijajivi pecopiarutsinabani baja pebeyaxuabivajënaetsi yabara pelivaisi \r (Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 7 Junua jane baja pascuavënëfiesta, pafiestamatacabi jivi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Bajarapamatacabi ovejaxi babia pexaenexa pascua fiestamatacabi. \v 8 Nexata Jesús itoroba pijajivitonëbeje, Pedrobeje Juanbeje. Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia: \p —Paponarebeje paneexanaenexabeje vajaxaejavanexa. Xua jivi baxane pascua fiestamatacabi, bajaraxua vajaxaenexa paexanaenamebeje, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 9 Nexata Pedrobeje Juanbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia: \p —¿Detsa jota jitsipame bajaraxua pataexanaenexabeje? ¿Detsajota bajaraxua xaenatsi? jaibeje. \p \v 10 Jesús nexata jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia: \p —Tomarabelia itsa papatsianamebeje, pacaxitajarabianamebeje mera canalito pecanajetarucaenë. Bajaraponë papënanajetarucaenamebeje. Pabota bajaraponë joneyojopaena, bajarapabota panapatsianamebeje. \v 11 Nexata pajumaitsimëbeje tsane bajarapabo pexainaenëjavabelia: “Vajanacacujarubinë raja Jesús jumaitsi: ‘¿Detsa jota pënëyatuucutsibo eca, pabota tajajivi barëxaejitsianë xua jivi baxane pascua fiestamatacabi?’ jai raja Jesús,” pajamëbeje tsane bajarapabo pexainaenëjavabelia. \v 12 Nexata athëbëabetsia anijairabeje pexainaebojavata, pacatsitajëtsianabeje. Bajarapaboënëta, athëbëyotsia paira, ayaiënëtuatuajë tsane. Daxitacuene bajarajota xainaena. Nexata xua jivi baxane pascua fiestamatacabi, bajarajota paexanaenamebeje vajaxaenexa, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. \p \v 13 Nexata jane baja bajaraponëbeje ponabeje. Caxitajarababeje daxita pacuenia Jesús jumaitsi. Nexata xua jivibaxane pascua fiestamatacabi, daxita Jesús pijajivi pebarëxaenexa, bajaraponëbeje exanabeje jane baja. \p \v 14 Itsa baja copiajopa pexaeepatotanexa, Jesús, pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, yajava, eca mesa muxuneneta. \v 15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Tatëpaevajënae bitso jitsipajë patacayajavaxaejava mapapascua fiestamatacabi pexaejavaje. \v 16 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Matavëjëa rabaja mapanacuataje apo xaenë tsane pascua fiestamatacabi pexaejava. Matapania daxita patajajivimë Dioso itsa pacacapanepaena panijaneconivecua, bajara jane icatsia matapania taxa Dioso pijanacuatatsia xaenajë pascua fiestamatacabi pexaejava, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 17 Nexata Jesús copavënëjavata yapita pijajivi pebarëapaeranexa. Jesús jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame maporaje, jai Jesús. \p Bajaraxuacujinae pijajivijavabelia jumaitsi: \p —Maporaje payapire. Papaema padaxitamë mapacopataje. \v 18 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Matavëjëa rabaja mapanacuataje apo apaenë tsane uvacuaira. Matapania itsa copiajopaena daxita Dioso pijajivi pevetsimatacabi, apaenajë icatsia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 19 Bajaraxuacujinae Jesús pita panbë. Jesús jumaitsi Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pan, jai Jesús. \p Bajaraxuacujinae epatsënëquejeba bajarapapanbë. Rajuta pijajivi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Paxaema. Mara tavitoje, patacasivatëpaejava paxamënexa. Tatëpaecujinae mapacuenia paexanabiabianameje patanenajamatabënapitabiabinexamë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 20 Nexata jane baja daxita Jesús pijajivi barënabane. Penabanicujinae Jesús icatsia yapita pijajivi pebarëapaeranexa. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Dioso baja cajena najumecapanepaeya jumaitsi pejanalivaisi papecacapanepaenexa bajaraponëjavabelia. Bajarapacuenia pacacapanepaena tajana pejamatabëcueneta. Tajana raja runaena papecacomuatsinexa pibisiacuene paneexanaeneconimivecua. Mapacapaejavataje padaxitamë papaema panenajamatabënapitabiabinexa pacuenia Dioso bajarapapejanalivaisita najumecapanepaeya jumaitsi papecacapanepaenexa bajaraponëjavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 21 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p Panejumetaema. Ponë necanajetsijitsia tajavajabitsaë pecobeyabelia, bajaraponë naeca mapamesa muxunenetaje. \v 22 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tëpaenajë pacuenia tajëvelia Dioso netocopata. Itsiata baitsi jane ponë necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia, bitso bejiobi tsane, jai Jesús. \p \v 23 Nexata Jesús pijajivi najumai tsenae: \p —¿De meta ponë vaxaitsiyajuvënënë, canajetsiana Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia? najai tsenae Jesús pijajivi. \s1 Pacuenia Jesús pijajivi: “¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso?” najai yabara pelivaisi \p \v 24 Jesús pijajivi anaeya najumenotsiaya nalivaisita. Najumaitsi: \p —¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë? najai Jesús pijajivi. \p \v 25 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Nacuaevetsivi pacuenia jamatabëpacaitoroba panetoexanaenexa, ajumesaëya pacaitorobabiaba papijajivimë, bajarapamonae pevetsinacuanëjava panejinavanapaevi. Itsiata baitsi jane bajarapacuenia pacabejiobiaexanabiabi ata, bajarapamonae jitsipabiaba paxamë bajarapamonae yabara panejumaitsinexa: “Bajaraponë vajanacayanacuaevetsinë, bitso pexaniacuene nacatoexanabiaba,” panejainexa. \v 26 Pëtsa paxamë bajarapamonae cuenejëpaeya bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Ponë raja peneta paxamëyajuvënënë daxita paxamë pacavecuaayaijamatabëcuenenë, bajaraponë peneta daxitajivi bepijajivitonëcuenia yavenonaena. \v 27 Mapanacuata petuxanenë itsa xaeyeca mesata, petuxanenë jamatabëcueneevetatsi pijajivitonë. Tsipaji petuxanenë ayaijamatabëcuenenë pijajivitonë matatoxenetsia. Itsiata xanë bajarapitsijamatabëcuene apo xainaenë. Ponaponajë paxamëjavata daxita paxamë bepanijajivitonënëcuenia patacayavenonaenexa, jai Jesús. \p \v 28 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacuenia jivi nitoya, nebejiobiaexananua, bajarapacuenia paxamë ata patajajivixaemë, pacaexana. Bajarapacuenia pacaexanae ata tsane, itsiata apo panenavecuacopabimë tsane. Tsitecaeya paneyajavajinavanapame. \v 29 Bajaraxuata nexata pacuenia taxa Dioso nitoroba jivi taevetsinexa, bajara pijinia pacuenia juya xanë ata paxamë pacaitorobatsi jivi paneevetsivinexa. \v 30 Nexata paxamë pacajamatabëcuenecaëjëpaena taevetsinacuatatsia tajamesata panenanabaninexa, panenamatavëjëaapaenexanua. Paenaename jueznëcuenia panenaneconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi. Nexata pananeconitsiaexanaename Israelpijinëmi pexi, doce ponëmibeje, pemomoxiyajuvënëvi, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús tajëvelia jumaitsi Pedrojavabelia: “Pedro, xamë raja nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë,” jai yabara pelivaisi \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38) \p \v 31 Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Simón, dovathi baja cajena jamatabëcapita xanëvecua. Bitso cajamatabëcueneëjëbiana tanenavecuacopatsinexamë. Pacuenia arrozxainaenë arrozxu jëaba pesi pevecuaxuabinexa, bajara pijinia pacuenia pecaxuabinexa xanëvecua cajamatabëcueneëjëbiana dovathi. \v 32 Itsiata baitsi jane catovajëtatsi Diosojavabelia necopatsiyaniva tanejumecovënëtsijavamë. Itsa navecuapaebianame nenaneconitsijava Diosojavabelia, nexata jane baja bajaraxuacujinae jamatabëcuene babataponaponaename Dioso pejumecovënëtsivi, jai Jesús Pedrojavabelia. \p \v 33 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, najamatabëcueneveretajë baja. Penaneconitsivi pejebabiabibota caetsi ata, tanaponaponaenexa xamëta. Najamatabëcueneveretajë baja tacayajavatëpaenexanua, jai Pedro Jesúsjavabelia. \p \v 34 Nexata icatsia Jesús jumaitsi: \p —Pedro, xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena, mapameravitaje, vacara pefiabivajënaeya nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. “Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,” jamë tsane acueyabi xuabeje xanë yabara, jai Jesús Pedrojavabelia. \s1 Pacuenia baja itsa imoxoyo pevajënae Jesús pebeyaxuabinexatsi, tsipaeba pijajivijavabelia yabara pelivaisi \p \v 35 Jesús yanijoba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: \p —Imata panamuto itsa pacaitorobatsi Dioso pejumelivaisi jivi daxitanacuanëjava panetsipaebanajetarubenaenexa, pacaitavetatsi panecaponaeyaniva doro, palata ata, zapato ata. ¿Bajarapamatacabi panamatavenoname tsaja itsacuenejava? jai Jesús pijajivijavabelia. \p Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Jume. Apo panamatavenonaenë cajena itsacuenejava ata bajarapamatacabi, jai. \p \v 36 Jesús nexata jumaitsi: \p —Baja rajane aeconoxae panamuto, pajivi doro xaina, bajarapajivi caponae pijadoro. Palata ata caponae. Pajivi espada apo xainae, bajarapajivi penajumaxuabipana canajetsi. Comuatsi espada. \v 37 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pacuenia xanë yabara Diosojumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi, bajarapacuenia netocopiapatsiana. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia xanë yabara jumaitsi mapacueniaje: “Naneconitsiaexanaenatsi bepibisiacuene pexanaenëcuenia,” jai tajëvelia xanë yabara Diosojumelivaisibaxutota. Nexata bajarapacuene imoxoyo baja pevajënae tanetocopiapatsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 38 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: \p —Tajatuxanenë, mara anijaespadabejeje, jai Jesús pijajivi. \p Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Xanepana rabaja, jai Jesús. \s1 Pacuenia Jesús vajëta Diosojavabelia Getsemanívënëjavata yabara pelivaisi \r (Mt 26.36-46; Mr 14.32-42) \p \v 39 Jesús pitsapa bovecua. Pacuenia ponabiaba, bajarapacuenia icatsia pona petsutojumabelia. Patsutojumata olivonaenë apaaxayo, bajarapatsutojumabelia pona. Nexata Jesús pijajivi pënaponatsi. \v 40 Jesús pijajivi itsa barëpata bajarapatsutojumabelia, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Pacajamatabëcueneëjëbiana raja dovathi pejamatabëcueneta. Pavajëtaponare aeconoxae Diosojavabelia paneajamatabëcuenesaënexa panecopabiyaniva patanejumecovënëtsijavamë, jai Jesús. \p \v 41 Nexata Jesús pijajivi vecuanatixilia bejamatabëcuene treinta metro. Jesús nucajunua pematabacabëta pevajëtaponaenexa Diosojavabelia. \v 42 Jesús pevajëtsijavata jumai tsaponae Diosojavabelia: \p —Taxa Diosomë, netocopatame picani tanebeyaxuabinexa betajiobicueneta. Itsa jitsipame, necapanepare bajarapabejiobicuenevecua. Itsiata xanë apo tajitsipaecuene ata, pacuenia xamë jitsipame, netocopatsianame, jai Jesús pevajëtsijavata Diosojavabelia. \p \v 43 Nexata Jesús athëbëpijiángel tsitanaitajëtatsi pejamatabëcuene asaëyaexanaenexatsi. \v 44 Jesús pebeyaxuabijavanexatsi yabara, bitso natsinajamatabëxaina. Nexata Jesús bitso orijibia asaëyata vajëtapona Diosojavabelia. Jesús bitso janetatsi. Pacuenia itsi pijana, bajara itsi Jesús pejanetsibarëmenetsi. Topitopijai irabereca. \p \v 45 Jesús pevajëtsicujinae itsa nonotapuna, lia pijajivijavabelia. Nexata Jesús pijajivi caxitajaraba pemajitanubenaevi. Tsipaji Jesús pijajivi bitso penajamatabëxainaejava, cuerana. \v 46 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia pamajitanubename? Panonobapunare. Pavajëtaponare Diosojavabelia, dovathi pejamatabëcueneta pacajamatabëcueneëjëbi ata paneajamatabëcuenesaënexa, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús vaetabatsi pijavajabitsaë yabara pelivaisi \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11) \p \v 47 Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatanexatsi, cuaicuaijai tsanucae pijajivijavabelia. Nexata bajarapaepatota jivi ayaibitsaëtoxaneto, Jesús petsimaxëponaevitsi, najetarubena. Ponë vënërubatsi Judas, Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënëmi, matacanajetaruca bajarapamonae. Nexata Judas najetabalia Jesúsjavabelia. Itabaratsutsuniaya bajacobatsi. \v 48 Nexata Jesús bajarajota jumaitsi Judasjavabelia. \p —Judas, ¿matsa pacuenia nitabaratsutsuniaya nebajacobame xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tanecanajetsinexamë tajavajabitsaë pecobeyabeliaje? jai Jesús. \p \v 49 Jesús pijajivi itsa tane pacuenia Jesús exanaejitsiatsi, nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Tajatuxanenë, ¿namaxëvanitsianatsi tsaja espadata? jai Jesús pijajivi. \p \v 50 Nexata caenë Jesús pijajiviyajuvënënë namaxëvanita. Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë muxuyoropaebiaxuaba pecujuanenia pamuxuyoroto. \v 51 Nexata Jesús jumaitsi pijajivitonëjavabelia: \p —Copabare baja, jai Jesús. \p Nexata Jesús bajaraponë muxuyorojayataba. Jesús baja muxuyororuta icatsia bajaraponë. \v 52 Pamonae Jesús tsimaxëpatatsi, itsamonae sacerdotevi penamatacaitorobivi, itsamonae templobopijipolicíavi penamatacaitorobivi, itsamonae judíovi pijaancianovi. Bajarapamonae caponaejitsiatsilia Jesús. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Paxamë meta panetaneme betanacobetoxotsinë. Bajaraxuata pacaponame espadanë, naebonë yajava, patanevaetabinexamë pacuenia pavaetababiabame penacobetoxotsinë. \v 53 Xanë caematacabi canacujitsia Dioso pejumelivaisi paxamëjavabelia pacatsipaebabiabatsi templobota. Itsiata bajarapamatacabi apo panevaetabimë. Nexata mapaepatotaje panetsimaxëpatame dovathi, jivi piajamatabëcuene itaquiriyaexanaenë, papecaitorobixae, jai Jesús petsimaxëpatsivitsijavabelia. \s1 Pacuenia jane baja Pedro nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene yabara pelivaisi \r (Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27) \p \v 54 Jesús pevaetabicujinaetsi, caponaliatsi sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijaboyabelia. Nexata Pedro bajarapamonae pecovëvelia tajiyo pënanajetaruca. \v 55 Nexata pabota Jesús capatatsi, bajarajota, panabo tuatuajëta, vajabitsaë isoto itajuruteta. Bajarapamonae isoto matatoyorotsia ena. Pedro nexata naitaxutocaevetsiaya naeca bajarapamonaejavata. \v 56 Nexata bajarapabota penacuenebiva, Pedro itsa taeyetatsi penanonopecaejavata isoto muxuneneta, naitaxutobabatsia asaëya taenucatsi. Nexata itsamonaejavabelia bajarapova jumaitsi Pedro yabara: \p —Mara ponë ata Jesús pijajivitonëje, jai bajarapova. \p \v 57 Nexata Pedro jumaitsi bajarapovajavabelia: \p —Jume raja. Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë, jai Pedro bajarapovajavabelia Jesús yabara. \p \v 58 Bajaraxuacujinae icatsia itsajivi Pedro taeyetatsi. Bajarapajivi ata icatsia jumaitsi Pedrojavabelia: \p —Xamë ata rabaja cajena Jesús pijajiviyajuvënënëmë, jai. \p Nexata Pedro jumaitsi bajarapajivijavabelia: \p —Jume raja. Xanë raja cajena apo Jesús pijajiviyajuvënënënë, jai Pedro. \p \v 59 Bejamatabëcuene caehoracujinae, icatsia itsanë jumaitsi: \p —Xaniajai rabaja cajena. Maponëje Jesústa naponaponaje. Tsipaji rabaja bajaraponë ata Galilea nacuapijinë, jai bajaraponë Pedro yabara. \p \v 60 Nexata Pedro nayajumetane. Pedro nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Apo yapëtaenë cajena pacuene yabara jumaitsimë, jai Pedro. \p Bajarapacuenia Pedro pejumaitsijavata, vacara baja fiaba. \v 61 Nexata Jesús boverena namuxufeta Pedrojavaberena. Taeyerenatsi Pedro. Nexata bajarapaepatota Pedro najamatabënapitajaraba Jesús pejumaitsijavatsi: “Pedro, ajena, mapameravitaje, vacara pefiabivajënaeya nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. ‘Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,’ jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje,” pejaijavatsi Jesús, najamatabënapitajaraba Pedro. \v 62 Nexata baja Pedro pitsapalia bopanabovecua. Pinijicuenia nua. \s1 Pacuenia Jesús pijavajabitsaë capocaponatsi yabara pelivaisi \r (Mt 26.67-68; Mr 14.65) \p \v 63 Pamonae Jesús vaetabatsi, capocaponatsi. Itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. \v 64 Papaëbërëpanata itaxutocëtatsi. Pitaxutocëtsicujinaetsi icatsia itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. Nexata bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia: \p —¡Vënëjonare ponë caitabaratsaquibaba! jai tsaponae. \p \v 65 Pibisiacuenianua bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia. \s1 Pacuenia Jesús nutatsi judíovi penamatacaitorobivi pitabarata yabara pelivaisi \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24) \p \v 66 Ajena baja matacabi tsarucaponae, nacaetuata judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivi yajava, judíovi pecujarubivi yajava. Nexata Jesús caponarenatsi bajarapamonae penacaetuatsijavaberena. Bajarajota bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p \v 67 —Panetsipaebare. ¿Xamë tsabaja rovia Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenënexa? jai bajarapamonae. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —“Xanë rabaja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” pacajai atatsi tsipae, itsiata apo panejumecovënëtsimë tsipae. \v 68 Itsalivaisiyo pacayanijobi atatsi tsipae, itsiata apo panejumecanaviatsimë tsipae. Apo panecopatsimënua tsipae. \v 69 Itsiata baitsi jane tavajënaeyabelia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, ecaenajë taxa Dioso pecujuanenia patanajuaevetsinexabeje daxitacuene. Bajaraponë pecaëjëpaenëtsi daxitajamatabëcuene, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. \p \v 70 Nexata daxita bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xamë tsabaja Dioso pexënatomë? jai bajarapamonae. \p Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —Jãjã, xanë rabaja pacuenia panejumaitsimë. Bajaraponënë, jai Jesús. \p \v 71 Nexata bajarapamonae najumaitsi: \p —Ajibi rabaja abaxë vajaevetaponaejava jivi neconitsiaya vajanacatsipaebaponaenexa pacuene yabara naneconitsiaexanaejitsiatsi maponëje. Vaxaitsi rabaja vajacuata jumetanetsi pacuenia maponëje cuaicuaijai Dioso apo pejitsipaecuenia. Tsipaji beDioso pexënato natane, najai bajarapamonae. \c 23 \s1 Pacuenia Jesús nutatsi Pilato pitabarata yabara pelivaisi \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Daxita judíovi pijaancianovi nonobapuna. Sacerdotevi penamatacaitorobivi ata nonobapuna. Judíovi pecujarubivi ata nonobapuna. Nexata bajarapamonae Jesús caponaliatsi itsaboyabelia, Judeanacua pevetsinë Pilato pijaboyabelia. \v 2 Bajarajota Pilato pitabarata bajarapamonae neconitsiaya jumaitsi Jesús yabara: \p —Mara ponëje naneconita. Tsipaji muxubijiapenetapona jivi pianaepanaenexa nacuaevetsivijavabelia. Paneitavetaponanua patamatamotsiyaniva Romanonacua pepo pevetsinë pejamatabëcueneta impuestomatamo pataneyanijobijava. Jumai tsaponaenua: “Xanë raja Cristonë, nacua taevetsinë,” jai tsaponae maponëje, jai bajarapamonae Jesús yabara neconitsiaya Pilatojavabelia. \p \v 3 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —¿Xamë tsaja judíovi pepo nevetsinë? jai. \p Nexata Jesús jumaitsi Pilatojavabelia: \p —Jãjã, xanë rabaja pacuenia nejumaitsimë, jai Jesús Pilatojavabelia. \p \v 4 Pilato nexata jumaitsi sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia ata: \p —Apo caxitajarabinë cajena itsacujiruneconi ata pexainaejava maponëje, paneconi yabara naneconitsijitsia, jai Pilato. \p \v 5 Itsiata bajarapamonae ajumesaë. Orijibia neconitsia jumaitsi Jesús yabara: \p —Bajaraponë daxita Judea nacuapijivi muxubijiapenetapona bajarapamonae pianaepanaenexa Judeanacua pevetsivijavabelia. Taxuxuaba cajena bajaraponë bajarapacuene pexanaejava Galilea nacuata. Nexata maberena ataje bajarapacuenia icatsia exanapona, jai bajarapamonae Jesús yabara Pilatojavabelia. \s1 Pacuenia Jesús nutatsi Herodes pitabarata yabara pelivaisi \p \v 6 Pilato itsa jumetane bajarapamonae peneconitsijavatsi Jesús, nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Matsa ponëje Jesús, Galilea nacuapijinëje? jai Pilato. \p \v 7 Nexata bajarapamonae tsipaeba Pilatojavabelia Jesús Galilea nacuapijinëcuene. Nexata Pilato itoroba pijajivi Jesús pecaponaenexatsilia Herodesjavabelia. Tsipaji Herodes Galileanacua pevetsinë. Bajarapamatacabi Herodes ponapona Jerusalén tomarata. \v 8 Nexata Herodes itsa tane Jesús, barëya. Tsipaji Herodes vënëlivaisitaeyabiaba Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaponaejavanë. Nexata Jesús pinijicuene pexanaejava Dioso pesaëta jamatabëtane Herodes. \v 9 Nexata Herodes ayaicuenia yanijobapona Jesúsjavabelia. Itsiata Jesús apo jumepitsi caejumeyo ata. \v 10 Bajarajota nubena sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi yajava. Bajarapamonae ayaijumeta neconitaponatsi Jesús Herodesjavabelia. \v 11 Nexata Herodes, pijajivi yajava, Jesús capocaponatsi. Bitso pexaniajava, xua nacuaevetsinë banaxatata, bajaraxua Jesús quenetsiataeya xatatatsi. Bajarapacuenia Jesús quenetsiataeya xatatatsi pepo nacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Bajaraxuacujinae icatsia canaviabarenatsi Pilatojavaberena. \v 12 Pilatobeje Herodesbeje naitoyabeje picani. Itsiata bajarapamatacabi nabarajamatabëcuenexanepanabeje. Naxaniababeje baja. \s1 Pacuenia baja Pilato tocopata Jesús pebeyaxuabinexatsi yabara pelivaisi \r (Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16) \p \v 13 Pilato junata penacaetuatsinexa sacerdotevi penamatacaitorobivi. Junata penacaetuatsinexa judíovi pevetsivi ata. Junata penacaetuatsinexa bajarapatomarata pejinavanapaevi ata. \v 14 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia Jesús yabara: \p —Paxamë panetocapatame maponëje. “Mara ponëje naneconita. Tsipaji muxubijiapenetapona jivi pianaepanaenexa nacuaevetsivijavabelia,” panejamë. Itsiata baitsi jane xanë picani tajacuata yanijobajë xaniavaetsia paneitabëta. Nexata xua yabara paneconitame, ajibi picani. Maponëje itsacujiruneconi ata apo xainae, paneconi yabara naneconitsijitsia. \v 15 Herodes ata apo naneconitsiaexanaetsi. Saya icatsia nacatocanaviarena. Pataneme rabaja. Itsacujiruneconi ata apo xainae maponëje, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi. \v 16 Nexata tajajivi itorobianajë bajaraponë saya tajajivi pejumaconibabenexa penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Bajaraxuacujinae copatsianajë, jai Pilato bajarapamonaejavabelia. \p \v 17 Caevai canacujitsia, pascuavënë fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pilato copatabiaba ponë jivi vajëtatsi pecopatsinexa. Nexata bajarapacuenia copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi. \v 18 Nexata bajarapamonae itsa jumetane Pilato picani Jesús pecopatsiapaebijava, nexata daxita bajarapamonae caecuenia vavajai Jesús yabara. Bajarapamonae pevavajaijavata, Jesús yabara jumaitsi Pilatojavabelia mapacueniaje:\fig |src="cn01828B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 23.18-22" \fig* \p —¡Majane ponë beyaxuareje! ¡Barrabás jane panetocapitsapare! jai bajarapamonae. \p \v 19 Bajaraponë Barrabás Jesús pevajënaeya bajarapatomarata barënabia gobierno pijajivijavabelia. Nexata Barrabás jivitonë beyaxuaba. Bajaraxuata naneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. \v 20 Pilato picani jamatabëcopata Jesús. Bajaraxuata picani icatsia Pilato tsipaebijitsia jivijavabelia Jesús baja pecopatsinexa. \v 21 Itsiata baitsi jane bajarapamonae orijibia vavajai. \p —¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! ¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae bajarapamonae Pilatojavabelia. \p \v 22 Icatsia Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia? ¿Detsa papibisiacuene exana maponëje? Apo caxitajarabinë cajena itsacujiruneconi ata, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi. Nexata tajajivi itorobianajë bajaraponë saya tajajivi pejumaconibabenexa penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Bajaraxuacujinae copatsianajë peponaenexa baja, jai Pilato. \p \v 23 Itsiata bajarapamonae ajumesaë. Vavajai tsaponae. \p —¡Cruzajavabelia cobematabiabarutsiaexanare! jai tsaponae bajarapamonae Pilatojavabelia. \p Nexata bajarapamonae, sacerdotevi penamatacaitorobivi yajava, bitso pevavajaitsaponaexae, belia baja Pilato jejai. \v 24 Nexata baja Pilato tocopata pacuenia bajarapamonae vajëtatsi. \v 25 Nexata Pilato itoroba pijajivi Barrabás, ponë jivitonë beyaxuaba, pecapitsapaenexatsi pepitsapaenexa baja penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Caranata Jesús, pianeconijibinë, pebeyaxuabinexatsi Pilato itoroba pijajivi. \s1 Pacuenia jane baja Jesús cruzajavabelia cobematabiabarutatsi yabara pelivaisi \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27) \p \v 26 Vajabitsaë itsa caponaliatsi Jesús cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi, Simón pijinia najetaruca vayafoverena. Nexata vajabitsaë vaetabatsi Simón. Simón Cirene tomarapijinë. Nexata Simón vajabitsaë itorobatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, petocaponaenexa. Nexata bajarapacruza Simón tovëtacaranajetaruca Jesús pecovëya. \p \v 27 Jesús pënanajetarubenatsi, jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonaeyajuvënëvi, petiriavi ayaibitsaëto, Jesús bitso pënueyababuataponatsi ayaijumeta. \v 28 Nexata Jesús napënëyorota. Jumaitsi bajarapapetiriavijavabelia: \p —Paxamë petiriavi, paJerusalén tomarapijivimë, pëtsa panepënueyabame xanë. Paxamë jane panatsinuema. Panexi ata patsinuema. \v 29 Itsa copiajopaena piayaimatacabi, jivi bitso bejiobi tsane. Nexata jivi jumai tsane: “Mavecovi itsiata bevelia nacatsunabejiobitane pexi apo pexainaexae,” jai tsane jivi bajarapamatacabi mavecovi yabara. \v 30 Nexata bajarapamatacabi jivi bitso itsa nabejiobitaena, belia jitsipaena petëpaejava. Nexata jivi najumai tsane: “Vajatëpaenexa, nacatoxanepanaejitsipa pinijiibotsutonë itsa nacamatacënëbajarabijitsipa,” najai tsane jivi. \v 31 Xanë itsacujiruneconi apo xainae atanë, nebejiobiaexanaena itsa necobematabiabarutsiana cruzajavabelia. Nexata pamonae pibisiacuene pexanaevi bitso xanë matatoxenetsia, bejiobiaexanaenaenatsi itsa tocopiapatsianatsi piayaimatacabi, jai Jesús bajarapapetiriavijavabelia. \p \v 32 Itsabelia vajabitsaë Jesús caponatsi, bajarabelia anijanëbeje penaneconitsinëbeje, Jesús yajava, caponatsi. Bajaraponëbeje piajamatabëcuenebejenëbeje vajabitsaë caponatsibeje Jesús peyajavabeyaxuabinexatsibeje. \v 33 Itsa baja capaliatsi Jivimatasipavënë tsutojavabelia, nexata cruzajavabelia Jesús yajavacobematabiabarutatsi bajaraponëbeje. Itsanë rutatsi itsacruzata Jesús pecujuanenia. Itsanë rutatsi itsacruzata Jesús petsavenonenia. \v 34 Jesús baja cruzajavabelia pepuacobematabiabarutsi, jumaitsi paxa Diosojavabelia: \p —Axa, mapamonaeje itaxutotsoniataema. Vecuaxuare paneconi xaina pibisiacuene taneexanaexae mapacueniaje. Tsipaji raja apo yapëtae. Bajaraxuata mapacuenia nexanaje, jai Jesús paxa Diosojavabelia. \p Nexata vajabitsaë, pamonae Jesús cobematabiabarutatsi cruzajavabelia, bajarajota namuxusita. Penamuxusitsijavaxi irata natsipenepeneta. Bajarapacuenia vajabitsaë penamuxusitsijavaxi canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. \v 35 Bajarajota daxitajivi taenubena. Judíovi pevetsivi Jesús capocaponatsi. Bajarapamonae capocaponaeya jumaitsi Jesús yabara: \p —Ëitsamonae yabara jumai tsabiabi: “Capanepaenajë jivi,” jai tsabiabi. Baja rajane pijacuata nacapanepae itsa xaniajai pepacuene Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa, jai judíovi pevetsivi Jesús yabara. \p \v 36 Vajabitsaë ata Jesús capocaponatsi. Nexata capocaponaeya cujibarenatsi. Rajutsijitsiatsi piajatuvinora piapaenexa Jesús. \v 37 Nexata vajabitsaë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Itsa xamë judíovi pepo nevetsinë, nexata nacapanepare nijacuata, jai vajabitsaë Jesúsjavabelia. \p \v 38 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo tablapajumata, Pilato pijajivi yaquinaruta acueyabi paviriavibeje pijajumeta. Itsaitane yaquinaruta griegojumeta. Itsaitane yaquinaruta latínjumeta. Itsaitane yaquinaruta hebreojumeta. Peyaquinarubiitane jumai tsarubi mapacueniaje: “Mara ponëje judíovi pepo pevetsinëje,” jai tsarubi Jesús yabara. \v 39 Itsanë piajamatabëcuenebejenë cruzajavabelia pecobematabiabarutsinëtsi, Jesús anaeya bijataerucatsi. \p —Itsa xamë Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa, nijacuata nacapanepare. Paxanëbeje ata panecapaneparebeje, jai tsarucae Jesúsjavabelia. \p \v 40 Itsanë pijinia itsacruzajavabelia pecobematabiabarutsinëtsi, jumeitavetaruca. Jumai tsarucae penajuananeconitsinëbejejavabelia: \p —¿Dioso tsaja apo cujunavimë netëpaenexa, cacobematabiabi ata nijaneconi yabara mapacueniaje? \v 41 Vaxaibeje rabiji vajaneconi xainatsibeje vajatëpaenexabeje. Nacarutabeje mapacueniaje pibisiacuene vajaexanaexaebeje. Mabiji ponëje caeto ata pibisiacuene apo exanae, jai tsarucae bajaraponë jumeitavetsiaya penajuananeconitsinëbejejavabelia. \p \v 42 Icatsia xuacujinae bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesús, xanë nenajamatabënapitsianame pamatacabi xamë evetsianame mapanacuaje, jai bajaraponë Jesúsjavabelia. \p \v 43 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: \p —Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena, pamatacabi, neyajavaponaponaename paraísojavatatsia, jai Jesús bajaraponëjavabelia. \s1 Pacuenia baja Jesús tëpa yabara pelivaisi \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30) \p \v 44 Jesús baja itsa tëpaejitsia, matonejeepatota, daxita nacuanëjava aitaquiri tsajuni. Matapania acueyabi pahorabejecujinae, caniviyojavabelia, nacua napebeta icatsia. \v 45 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia pënëyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpana, tuatuajëatsica titititicaica. \v 46 Nexata Jesús ayaijumeta jumaitsi Diosojavabelia: \p —Axa, xamëjavabelia daxita tajamatabëcuene carajutatsi, jai Jesús. \p Itsa baja Jesús najumevereta bajarapajume, tëpanajereca jane baja. \p \v 47 Nexata Romano nacuapijinë, vajabitsaë pijacapitán, itsa tane daxita bajarapacuene, bajaraponë Diosojavabelia jumaitsi: \p —Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Xaniajai tsaena baja. Maponë tëpaje, pianeconijibinë, jai vajabitsaë pijacapitán. \p \v 48 Daxita pajivibitsaëtoxaneto taenubena pacuenia Jesús jumaliverevereca, bajarapamonae bitso najamatabëxainaeya naviaba pijabonëjavabelia. \v 49 Daxita pamonae Jesús peyapëtaevitsi, pebijivi, petiriavi ata, pamonae Galilea nacuaverena pënaponatsi, tajiyojavaverena taenubena, petaenexa Jesús pebeyaxuabijavatsi. \s1 Pacuenia Jesús petëpaenë buatatsi ibovajualia yabara pelivaisi \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42) \p \v 50 Jerusalén tomarata ponapona José, Arimatea tomarapijinë. Bajaraponë pexaniajamatabëcuenenë, xaniavaetsia peponaponaenë Dioso pitabarata. Bajaraponë judíovi pevetsinë. \v 51 José copiaevetaponapona pecopiajopaejava pamatacabi caenë Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje. Nexata José apo jamatabëcuenejëpae pacuenia judíovi exana Jesúsjavabelia. \v 52 José nexata lia nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Vajëta petocopatsinexatsi pemëthëtsinexa petëpaenë Jesús. \v 53 Bajaraxuacujinae José cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Daxitanëreca mataquionaeya matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata. Nexata cajena itsajota José iboitapajanitojavata pinijiibovaju toexanabuatatsi petëpaevi pebuataponaenexa, bajarapaibovajualia buata Jesús petëpaenë. Bajarapavajualia abaxë itsajiviyo ata petëpaejiviyo José apo buatsi. \v 54 Pamatacabi José bajarapacuenia vajëta Pilatojavabelia Jesús petëpaenë pemëthëtsinexa, bajarapamatacabi judíovi penacuenebijava banacuenevereta baja pecopiajonevajënaeya penacueraevetsimatacabinexa. Nexata paepatota José ibovajualia buata Jesús petëpaenë, bajarapaepatota José baja tocopiapataponatsi penacueraevetsimatacabinexa. \p \v 55 Papetiriavi Jesús pënaponatsi Galilea nacuaverena, bajarapapetiriavi tajiyo José pecovëya najetarubena. Nexata bajarapapetiriavi tane Jesús petëpaenë José pebuatsijava bajarapaibovajualia. \v 56 Bajaraxuacujinae bajarapapetiriavi naviaba baja pijaboyabelia. Nexata pepatsicujinae pijaboyabelia, bajarapapetiriavi xaniavaeta pexaniapetuxujuvira, pexaniapetuxujuvitsapato yajava, Jesús petëpaenë peperabëexabinexa. Nexata abaxë bajarapapetiriavi nacueraeveta judíovi penacueraevetsimatacabita pacuenia itorobatsi Dioso Moiséspijinëta bajayata penajumecopatsilivaisi. \c 24 \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia asaë yabara pelivaisi \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10) \p \v 1 Judíovi baja penacueraevetsimatacabi verevereca. Nexata meravia pitsijavata, ajena juameto pitsapaina, papetiriavi xaniavaeta pexaniapetuxujuvijava, icatsia ponalia Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. Patuxujuvijava xaniavaeta Jesús petëpaenë peperabëexabinexa, caponalia Jesús petëpaenë peperabëexabinexa jane baja picani. Itsapetiriavi yajava ponalia peyanabinexatsi. \v 2 Itsa baja palia, nexata bajarapapetiriavi tane Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsi peyavëpaacatsiibopanaxanetomi petixitanutsijavalia. \v 3 Bajarapamonae joneya picani Jesús pebuatsiibovajutsijavalia. Itsiata baitsi jane apo caxitajarababuatsi petëpaenë, pepo petuxanenë Jesús. \v 4 Nexata bajarapapetiriavi bitso jamatabëcuenenajunaviaca. Apo yapëtae pacuenia exanaejitsia. Bajarajota nexata bajarapapetiriavi taenuta anijanëbeje ángelnëbeje. Bajaraponëbeje penaxatatsijavabeje nivenivena bitso. \v 5 Bajarapapetiriavi bitso cujunava bajarapaángelnëbeje. Nexata pecajunavi pematabacabëta irataeya bobena. Nexata bajarapaángelnëbeje jumaitsi petiriavijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia petëpaenë pebuatsijavatatsi, pajaitame? Bajaraponë asaë baja icatsia. \v 6 Bajaraponë majotaje ajibi baja tsarucae. Dioso rabaja icatsia asaëyaexanatsi. Panajamatabënapire pacuenia pacatsipaeba Galilea nacuata pamatacabi abaxë asaë tsaponaponae. \v 7 Bajaraponë baja cajena tajëvelia pacajumaitsi: “Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana pibisiajamatabëcuenevi pecobeyabelia. Nexata bajarapamonae cruzajavabelia necobematabiabarutsiana tanebeyaxuabinexa. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” pacajai baja cajena tajëvelia Jesús itsa abaxë pamatacabi pacayajavaponapona, jai ángelnëbeje petiriavijavabelia. \p \v 8 Nexata bajarapapetiriavi najamatabënapita pacuenia Jesús tajëvelia jumaitsi. \v 9 Nexata baja bajarapapetiriavi naviabarena Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavaverena. Nexata bajarapapetiriavi tsipaeba daxita bajarapacuene yabara once ponëbeje, Jesús pijaapóstolevijavabelia. Tsipaebanua daxita itsamonae Jesús pijajivijavabelia ata. \v 10 Bajarapapetiriaviyajuvënëvi itsava Maríavënëva. Bajarapova Magdala tomarapijiva. Itsava pijinia Juanavënëva. Itsava pijinia icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiago pena. Itsapetiriavi yajava tsipaeba bajarapacuene yabara apóstolevijavabelia. \v 11 Bajarapapetiriavi apóstolevijavabelia tsipaebi ata bajarapacuene yabara, itsiata apóstolevi apo jumexaniataetsi. Apóstolevi saya bajarapalivaisi yabara jamatabëjumaitsi: “Saya meta bajarapapetiriavi pijacuata exana bajarapalivaisi,” jamatabëjai apóstolevi. \p \v 12 Itsiata baitsi jane Pedro pitsapalia bovecua. Nexata cujinaejinalia Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. Nexata Pedro bajarapaibovajualia itsa naëcolia, taeyejeba pebobenaejava bajarajota daxitanëreca Jesús mataquionaeya pematacacëbipanamitsireca. Nexata baja Pedro naviata boyaberena. Najamatabëxaina bajarapacuene yabara. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, pijajivitonëbeje pëcaxitajarabaxuaba, Emaús tomarabelia peponaenëbeje, yabara pelivaisi \r (Mr 16.12-13) \p \v 13 Pamatacabi bajarapapetiriavi tane ángelnëbeje, bajarapamatacabi Jesús pijajivitonëbeje Jerusalén tomaravelia naropotabeje. Ponabeje Emaús tomarabelia. Bajarapatomara eca once pakilómetrobeje Jerusalén tomaravecua. \v 14 Bajaraponëbeje baracuaicuaijaibeje tsanajetarucae daxita pacuene copiapata. \v 15 Itsa abaxë bajarapalivaisi cuaicuaijai tsanucaponaebeje, Jesús pëcaxitajarabalia. Nexata Jesús muxunenianajetaruca bajaraponëbeje. \v 16 Bajaraponëbeje tae atabeje Jesús, itsiata apo yapëtaebeje Jesúscuene. \v 17 Nexata Jesús yanijoba bajaraponëbejejavabelia. Jesús jumaitsi: \p —¿Detsa pitsicuene pabaracuaicuaijamëbeje tsanucaponae namutua? ¿Detsa xuajitsia bepajamatabëcuenejiobimëbeje? jai Jesús bajaraponëbejejavabelia. \p \v 18 Bajaraponëbeje itsanë pevënë Cleofas. Nexata Cleofas jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Daxitajivi baja cajena yapëtane pacuene copiapata Jerusalén tomarata mapamatacabitaje. ¿Xamë tsaja caenëmë apo nijanayapëtae bajarapacuene, naponaponae atamë bajarapatomarata? jai Cleofas caranata Jesúsjavabelia. \p \v 19 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —¿Detsa pitsicuene copiapata? jai. \p Nexata icatsia bajaraponëbeje jumaitsi Jesúsjavabelia: \p —Jesúspijinë raja, Nazaret tomarapijinëmi, profetanëmi. Pinijicuene exanapona Dioso pesaëta. Bitso xaniavaetsia jivi pexanialivaisi tsipaebapona. Nexata daxitajivi sivajamatabëcuenebarëya bajaraponëmi. Dioso ata sivajamatabëcuenebarëyatsi. \v 20 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi, vajanacaevetsivi yajava, canajetatsi Jesúspijinëmi. Canajetaxuabatsi Jesúspijinë cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi pebeyaxuabinexatsi. \v 21 Paxanë picani bajaraponëmi yabara pajamatabëjumaitsinë: “Bajaraponë nacavecuacapitsapaena itsanacuaverena pepatsivi, pamonae apo judíovi, vajanacayanacuaevetsijavavecua pepitsapaenexa,” pajamatabëjanë tsavanapae picani Jesúspijinë yabara. Nexata Jesúspijinë pebeyaxuabicujinaetsi, ajena baja xaina acueyabi pamatacabibeje. \v 22 Paxanëyajuvënëvi, petiriavi, ajena, bajayacunua, panenabenajacaeyaexana. Bajarapamonae bajayacunua, ajena juameto pitsapaina, ponalia Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. \v 23 Itsiata apo caxitajarababuatsi bajarajota Jesús petëpaenë. Nexata bajarapapetiriavi naviabarena. Bajarapamonae panetsipaeba pacuenia bemajitsinaebota tane ángelnëbeje. Angelnëbeje pina nexata jumaitsibeje petiriavijavabelia: “Jesús rabaja asaë tsaponaponae icatsia,” jai pina. \v 24 Nexata itsamonae paxanëjuvënëvi pona Jesús petëpaenë pebuatsiibovajutsijavabelia. Nexata tane pacuenia baja petiriavi panetsipaeba. Jesús itsiata petëpaenë apo taeyabuatsi, jaibeje Jesúsjavabelia Emaús tomarabelia peponaenëbeje. \p \v 25 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —¡Paxamëbeje saya paneajamatabëcuenetajanëbeje! Apo pajumecovënëtsimëbeje daxita profetavi peyaquinaelivaisianë. \v 26 Nexata apo payapëtaemëbeje pacuenia Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa, copiaya bitso bejiobiaexanaejitsiatsi peponaevajënaeya paxa Diosojavabetsia athëbëtatsia paxa pemuxuneneta peecaenexa, nayabarajai Jesús bajaraponëbejejavabelia. \p \v 27 Nexata Jesús xaniavaetsia navajunupaeba bajaraponëbejejavabelia daxita pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Taxuxuaba jane baja penavajunupaebijava pacuenia Moiséspijinë peyaquinaebaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Bajaraxuacujinae icatsia navajunupaeba pacuenia daxita itsaprofetavi peyaquinaebaxutonëta ata jumaitsi Jesús yabara. \p \v 28 Itsa baja imoxoyotanajetarubena patomarata bajaraponëbeje patsijitsiabeje, Jesús itajara rovia bepeponaejitsia bajaraponëbejevecua. \v 29 Nexata bajaraponëbeje bitso asivabeje Jesús penajuamajitsinexa bajarapatomarata. Jumaitsibeje bajaraponëbeje Jesúsjavabelia: \p —Namajire abaxë mapatomarataje. Caniviyo rabaja bitso. Meravijitsia rabaja, jaibeje bajaraponëbeje Jesúsjavabelia. \p Nexata baja Jesús najoneya pabota bajaraponëbeje patabeje. \v 30 Itsa bajaraponëbeje yajavaecabeje mesa muxuneneta, Jesús pita panbë. Jumaitsi paxa Diosojavabelia: \p —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pan, jai Jesús. \p Bajaraxuacujinae epatsënëquejeba panbë. Rajutatsi bajaraponëbeje. \v 31 Bajarajota matapania bajaraponëbeje yapëtanebeje Jesúscuene. Itsiata baitsi jane bajarajota vecuacaevatsibeje Jesús. Apo taebeje baja matavëjëa. \p \v 32 Nexata bajaraponëbeje najumaitsibeje: \p —Namutua vajanacanavajunu paebanucaponaejavatabeje pacuenia jumaitsi Diosojumelivaisibaxutota, bitso muxunajamatabëcuenebarëyatsibeje, najaibeje bajaraponëbeje. \p \v 33 Nexata bajarajota bepijia naropotabeje Emaús tomaravecua. Naviatabeje baja Jerusalén tomarabelia. Nexata Jerusalén tomarabelia itsa patabeje, caxitajarababeje penacaetuatsijavata once ponëbeje apóstolevi, itsamonae yajava Jesús pijajivi. \v 34 Nexata penacaetuatsivi jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: \p —Xaniajai baja cajena. Vajatuxanenë icatsia asaë tsaponaponae. Simón baja tsitanaitajëtatsi, jai bajarapamonae. \p \v 35 Nexata ponëbeje Emaús tomaraverena patabeje, tsipaebabeje bajarapamonaejavabelia pacuenia namutoepatualia pëcaxinatsibeje Jesús. Tsipaebabejenua pacuenia matapania yapëtanebeje Jesúscuene, pitabëta itsa epatsënëquejeba panbë. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae tsitanaitajëta pijajivijavabelia yabara pelivaisi \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23) \p \v 36 Ponëbeje Emaús tomaraverena patabeje, tsipaebabeje Jesús pijajivijavabelia pacuenia tanebeje Jesús Emaús tomaratalia. Nexata bajarapaepatota Jesús tsitanaitajëta pijajivijavabelia. Jesús jemata nuca pijajivi tuatuajëta. Jesús bajacoba pijajivi. \p \v 37 Nexata Jesús pijajivi bitso nabenajaca. \p —Petëpaenëmi raeta pejumape maje, jamatabëjai bajarapamonae Jesús yabara. \p \v 38 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Detsa xuajitsia pajunavame? ¿Detsa xuajitsia panejamatabëëthëtota pajumeaebame icatsia tasaëjava? \v 39 Panecobetaema. Tataxubeje ata pataema. Xanë rabaja maje. Panejayabare. Paneyorobarenua xaniavaetsia. Petëpaenëmi raja peneta pejumape avijibi. Asijibinua. Apo perabëitsi cajena pacuenia xanë perabëitsinë, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 40 Jesús itsa jumaitsi mapacueniaje, nacobeitajëta pijajivijavabelia. Nataxuitajëta yajava. \v 41 Jesús pijajivi bitso tsitapexaniacuenetsi. Itsiata baitsi jane Jesús pijajivi abaxë apo jumexaniatae xaniavaetsia Jesúscuene. Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: \p —¿Paxainame tsabaja itsacuenejavayo patanerajutsinexamë taxaenexa? jai Jesús. \p \v 42 Nexata Jesús pijajivi rajutatsi pesebidujuaijavayo, jabëperiyo yajava. \v 43 Pita baja Jesús. Nexata Jesús pijajivi pitabarata xane. \v 44 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: \p —Mapacuene taneexanaejavanexa yabaraje, pacatsipaebabiabatsi baja cajena tajëvelia pamatacabi abaxë pacayajavaponaponatsi. “Pacuenia bajayata tajëvelia xanë yabara jumaitsi Moiséspijinë peyaquinaebaxutota, Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaebaxutota ata, Salmosvënëbaxutota ata, bajarapacuenia netocopiapatsiana,” pacajaitsi tsabiabi baja cajena pamatacabi abaxë pacayajavaponaponatsi. Daxita rabaja bajarapacuene netocopiapata jane baja, jai Jesús pijajivijavabelia. \p \v 45 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana Jesús pijajivi xaniavaetsia pejumeyapëtaenexa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. \v 46 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: \p —Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi pacuenia xanë, Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa, nebejiobitsiaya nebeyaxuabijitsia. Jumaitsinua pacuenia tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia Dioso niasaëyaexanaejitsia tatëpaejavavecua. \v 47 Jumaitsinua pacuenia patajajivimë tajumelivaisi patsipaebaponaejitsiamë daxitajivijavabelia. Nexata tajumelivaisi patsipaebaponaename daxitajivi penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexatsi Dioso. Copiaya Jerusalén tomarata pataxuxuabianame panetsipaebijava. Bajaraxuacujinae patsipaebanajetarubenaename daxitanacuanëjava. \v 48 Paxamë rabaja pataneme daxita pacuene netocopiapata. Nexata jivi patsipaebaponaename daxita bajarapacuene yabara. \v 49 Espíritu Santo, ponë taxa Dioso najumecapanepaeya pacarajutsiapaeba, pacatoitorobianicatsi papecatsijamatabëjonenexa. Abaxë pajinavanapaename majotaje Jerusalén tomarata. Matapania Dioso athëbëvetsica pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaena pinijicuene paneexanaponaenexa, paponaename jane baja tajumelivaisi jivi panetsipaebanajetarubenaenexa daxitanacuanëjava, jai Jesús pijajivijavabelia. \s1 Pacuenia Jesús petëpaecujinae icatsia itsa asaë, tsia baja athëbëabetsia yabara pelivaisi \r (Mr 16.19-20) \p \v 50 Jesús pijajivi matacalia Betania tomarabelia. Jesús nacobeyotsiaya pijajivi tovajëcanuca Diosojavabelia Jesús pijajivi peyavenonaenexatsi Dioso. \v 51 Nexata saya bajarajota Jesús pijajivi athëbëabetsia baja vecuapona. Jesús baja Dioso caponatsi athëbëabetsia. \p \v 52 Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi: \p —¡Vajatuxanenë bitso ayaijamatabëcuenenë! jamatabëjai. \p Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëyaya naviaba Jerusalén tomarabelia. \v 53 Templobojavabelia Jesús pijajivi joneyabiaba pevajëcabiabinexa Diosojavabelia. Jesús pijajivi pexaniajamatabëcuene rajutabiaba Diosojavabelia.\fig Jerusaléntomara|src="HK00379B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Lc 24.53" \fig*