\id ROM - Guaraní, Western Bolivian -Bolivia 2012 (DBL 2013) \h ROMANOS \toc1 La Carta Del Apostol San Pablo A Los Romanos \toc2 Romanos \toc3 Rm \mt2 LA CARTA DEL APOSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 ROMANOS \c 1 \p \v 1 Che co jae Pablo. Che ayeyocui Jesucristo pe. Jae cheparavo aico vaerã jemimondorã, jare cheñono tee amɨmbeu vaerã ñee icavi vae Tumpa regua. \p \v 2 Echa'ã aracae Tumpa umee ñee icavi vae iñee umɨmbeu vae reta rupi uyecuatía oĩ vae pe. \v 3 Ñee icavi vae umɨmbeu yandeve Tumpa Taɨ regua. Jae co yandeYa Jesucristo. Jae David iñemoñaa reta pegua co. \v 4 Ẽrei Espíritu iyoa mbae vae rupi jae uyecuaa Tumpa Taɨ mbaepuere güɨnoi vae. Echa'ã cua uyecuaa, icove ye yave ou umanocue vae reta ipɨte güi. \v 5 Jesucristo rupi Tumpa umee oreve ipɨacavi jare oremondo numɨmbeu vaerã opaete ɨvɨ pegua reta pe, Tumpa jei rami jae reta upurugüɨrovia vaerã. Cua nduyapo, Tumpa uyembɨadoraca vaerã. \v 6 Jare pe reta co cua nunga amocue. Echa'ã Tumpa peparavo, pico vaerã Jesucristo imbaerã. \p \v 7 Aicuatía cua tupapire opaete Roma pe pico vae pe. Tumpa perau jare peparavo peñono tee vaerã iyupeguarã. YandeRu Tumpa jare yandeYa Jesucristo tumee peve ipɨacavi jare ipɨacatu. \s1 Pablo uipota oo Roma pe \p \v 8 Tenonde voi amee yasurupai Tumpa pe Jesucristo rupi peré, quirãi pepurugüɨrovia jerãcua opaete ɨvɨ rupi. \v 9 Che ayeyocui Tumpa pe opaete chequɨrẽɨ reve. Echa'ã amɨmbeu ĩru vae reta pe ñee icavi vae Tumpa Taɨ regua. Jare chepuere jae peve Tumpa jovaque quirãi jecuaeño ayerure chupe peré. \v 10 Aipota ete apou pepɨ. Jáeramo ayerure Tumpa pe jese. Tumpa uipota yave, aañotai co pepɨ. \v 11 Echa'ã aipota puecha, pomborɨ vaerã Espíritu pegua re, piñemɨmɨrãta vaerã. \v 12 Jare cuarãi yayembɨpɨacatuta yandepurugüɨrovia rupi. Echa'ã pe reta vi pepurugüɨrovia che apurugüɨrovia rami. \p \v 13 Ẽrei, cherɨvɨ reta, aipota picuaa vaerã quirãi jeta vese ma aata tẽi pepɨ, ẽrei jecuaeño mbae chembɨavai. Echa'ã aipota ayeyocui Cristo pe pepɨte pe, jae uyembɨadoraca vaerã pe reta rupi, jucuarãi uyeyapo ĩru judío mbae vae reta ipɨte pe rami. \v 14 Echa'ã chepía co Cristo pe ayeyocui vaerã uyemboe vae reta jare uyemboe mbae vae reta pe, jare iyaracuaa vae reta jare iyaracuaa mbae vae reta pe. \v 15 Jáeramo chepuere yave, aipota ete amɨmbeu ñee icavi vae pe reta Roma pe pico vae pe. \s1 Ñee icavi vae imbaepuere \p \v 16 Echa'ã chemara'ã ñee icavi vae re. Echa'ã ñee icavi vae rupi Tumpa umbɨasa imbaepuere pe opaete güɨrovia vae reta. Umbɨasa judío reta rani jare judío mbae vae reta vi. \v 17 Echa'ã ñee icavi vae umɨmbeu yandeve quirãi Tumpa yanembujupi co yarovia yave. Jare jucuarãi umɨmbeu yandeve, yarovia vaerã. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa umbujupi vae güɨnoita tecove upurugüɨrovia ramo.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \s1 Ɨvɨ pegua reta imbaeyoa \p \v 18 Jare uyecuaa ara güi quirãi Tumpa uiporaraca ete opaete jae ndive oyovaicho vae reta jare icavi mbae vae uyapo vae reta pe. Echa'ã jae reta umbɨavai añete vae icavi mbae vae uyapo vae rupi. \v 19 Opaete vae ipuere uicuaa Tumpa regua vae uyecuaa co chupe reta. Echa'ã Tumpa etei uicuaaca chupe reta. \v 20 Añete co, mbaetɨ quía ipuere uecha Tumpa jare imbaepuere opa mbae vae. Ẽrei ɨvɨ uyeyapo güive, Tumpa uicuaaca cua imbaepuere jare quirãi jae co Tumpa. Echa'ã ɨvɨ pegua reta ipuere tẽi uicuaa, opaete mbaembae Tumpa uyapo vae jeco pegua. Jáeramo mbaetɨ penti ave ipuere jei: “Che aicuaa'ã co.” \v 21 Yepe tẽi jucuarãi uicuaa reta tẽi Tumpa, umbɨadora'ã co. Umee'ã vi yasurupai chupe. Ẽrei ipɨa pe uyemɨngueta reta iyaracuaa mbae vae reta rami, jare iyaracuaa mbae vae reta rami ipuere'ã ipɨa pe uyemɨngueta cavi mbae re. \v 22 Jae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi iyee iyaracuaa catu vae reta co. Ẽrei uyeyapo reta iyaracuaa mbae vae reta. \v 23 Jae reta umbɨadora'ã Tumpa umano mbae vae. Ẽrei umbɨadora cuimbae-raanga reta, yepe tẽi cuimbae reta umano vae co. Umbɨadora reta vi güɨra-raanga reta, maemɨmba-raanga reta jare mboi-raanga reta. \p \v 24 Jáeramo Tumpa umaeño jese reta ipɨa pe uyemɨngueta vaerã icavi mbae vae re ipɨa jei vae rupi, jare jucuarãi uyapo reta uyupe imarata tẽi jese vae. \v 25 Güɨrovia'ã añete vae Tumpa regua. Ẽrei güɨrovia reta apu. Echa'ã umbɨadora'ã reta Tumpa opaete mbaembae uyapo vae, jare uyeyocui'ã vi chupe. Ẽrei umbɨadora mbaembae Tumpa uyapo vae jare uyeyocui chupe reta. Tumpa tuyembɨadoraca jaeño mai pegua. Amén. \p \v 26 Jáeramo Tumpa umaeño jese reta uyapo vaerã pɨchɨ̃i vae imarata tẽi jese vae. Echa'ã cuña reta opoco iyee. Tumpa uyapo'ã cuña reta jucuarãi uyapo vaerã. \v 27 Jae ramiño vi cuimbae reta uyapo'ã cuña reta ndive Tumpa uipota uyapo vaerã vae. Ẽrei cuimbae reta uyupii uyepota, jare opoco iyee. Jáeramo Tumpa uiporaraca chupe reta. Echa'ã jae reta uyemɨmbaerasɨ icavi mbae vae uyapo vae jeco pegua. \p \v 28 Jare uipota'ã reta uicuaa Tumpa ramo, Tumpa umaeño jese reta ipɨa pe uyemɨngueta vaerã opaete mbae icavi mbae vae re, jae reta uyapo vaerã opaete mbae icavi mbae vae. \v 29 Jae reta jecuaeño uyapo jupi mbae vae. Uyapo aguasa. Uipota ĩru vae reta imbaembae. Uyapo icavi mbae vae. Ñacatãa. Upuruyuca. Jovaichopota. Upurumbɨtavɨ. Ipɨa pe uyemɨngueta icavi mbae vae uyapo vaerã. Indayepota. \v 30 Oporomboyovaichoca ĩru ndive. Umɨtarẽɨ Tumpa. Jecopochɨ. Uyembɨcate. Uyembutuicha. Icatu ete uyapo vaerã icavi mbae vae. Uyapo'ã tu jare ichɨ jei vae. \v 31 Imbɨquere. Uyapo'ã jei uyapota tẽi vae. Mbaetɨ etei güɨnoi mburuau. Ipɨatanta. Mbaetɨ güɨnoi mburuparareco. \v 32 Cua reta uicuaa Tumpa jei ma co quirãi cua mbaembae icavi mbae vae uyapo vae reta umanota co. Ẽrei yepe tẽi cua uicuaa, ẽrei jecuaeño uyapo cua mbaembae icavi mbae vae, jare icavi chupe jucuarãi uyapo vae reta. \c 2 \s1 Tumpa upuruãa jupi vae rupi \p \v 1 Nde vi ndarau ndepuere ndiyerepɨ. Echa'ã ime yave quía ĩru vae umbɨjeco vae, uyembɨjeco vi co, ĩru vae umbɨjeco yave. Echa'ã ĩru vae umbɨjeco vae uyapo vi jocua jeco icavi mbae vae reta. \v 2 Ẽrei yaicuaa quirãi Tumpa uãa añete vae rupi jocua jeco icavi mbae vae reta uyapo vae reta. \v 3 Agüɨye ndepɨa pe iyemɨngueta nde ndiyerepɨta vae re, agüɨye vaerã Tumpa nerãa. Echa'ã penti vae umbɨjeco yave jocua jeco icavi mbae vae reta uyapo vae reta, ndarau uyerepɨ. Echa'ã jae etei vi jucuarãi uyapo. \v 4 Nde nerɨ̃ro ndico Tumpa ipɨacavi jare quirãi Tumpa umɨaguanta jare ipɨaguasu ndeve. Ndicuaa co quirãi Tumpa ipɨacavi ndeve, nde ndeeya vaerã icavi mbae vae ndepɨa pe oĩ vae. \v 5 Ẽrei ndepɨatanta yave, jare ndeeya'ã yave icavi mbae vae ndepɨa pe oĩ vae, Tumpa uiporaracata ndeve jocua ara opaete ĩru vae reta pe uiporaraca yave. Echa'ã jocua ara uyecuaata co quirãi Tumpa upuruãa jupi vae rupi. \v 6 Tumpa umeeta opaete vae pe ipotave vae uyapo vae rupi. \v 7 Icavi vae jecuaeño ipɨaguasu reve uyapo vae reta pe Tumpa umeeta tecove opa mbae vae. Echa'ã jocua rupi jae reta uicuaaca quirãi jecuaeño ueca mbaembae opa mbae vae yembɨadora pegua. \v 8 Ẽrei Tumpa uiporaracata co mbaembae iyupeguaraño uipota vae reta pe. Echa'ã uipota'ã uyapo añete vae rupi. Jaeño uipota uyapo jupi mbae vae. Jáeramo Tumpa uiporaracata chupe reta. \v 9 Opaete ɨvɨ pegua icavi mbae vae uyapo vae reta uiporarata co jare ipɨatɨtɨta co - judío reta rani jare judío mbae vae reta vi. \v 10 Ẽrei opaete icavi vae uyapo vae reta güɨnoita yepɨu jare mbɨacatu - judío reta jare judío mbae vae reta vi. \v 11 Echa'ã Tumpa uau'ã penti vaeño ĩru vae güi. \v 12 Echa'ã opaete Moisés iporoyocui mbaetɨ güɨnoi vae iyoa vae reta yugüɨraata cañɨtei pe, yepe tẽi mbaetɨ güɨnoi Moisés iporoyocui. Jare opaete Moisés iporoyocui güɨnoi vae iyoa vae reta uñeãacata Moisés iporoyocui re. \v 13 Echa'ã Tumpa umbujupi'ã mboroyocui uyanduiño vae reta. Tumpa umbujupita mboroyocui jei vae uyapo vae reta. \v 14 Echa'ã judío mbae vae reta, yepe tẽi mbaetɨ güɨnoi Moisés iporoyocui, ẽrei amo pe uyapo reta mboroyocui jei vae mbaetɨ quía umɨmbeu chupe reta reve. Cua uicuaaca ime güɨnoi penti mboroyocui ipɨa pe, yepe tẽi mbaetɨ güɨnoi Moisés iporoyocui. \v 15 Echa'ã uicuaaca ime güɨnoi penti mboroyocui ipɨa pe, mbaembae uyapo vae rupi. Jae reta uicuaa vi ipɨa pe mbae icavi uyapo vaerã vae. Jáeramo ipɨa pe uyemɨngueta rupiño uyembɨjeco ani uyerepɨ mbaembae uyapo vae re. \v 16 Jucuarãi co uñeãacata reta, Tumpa uãa yave ɨvɨ pegua reta Jesucristo rupi. Echa'ã jocua ara uyecuaata co opaete vae uyapo vae tenonde yave uyecuaa mbae vae. Jare Tumpa upuruãata ñee icavi vae che amɨmbeu vae re. \s1 Judío reta jare mboroyocui \p \v 17 Ẽrei nde ndere ndiyupe nde co jae judío. Nde ndiyeco mboroyocui re, jare ndiyembɨcate nde ndere ndicuaa co Tumpa ramo. \v 18 Nde ndicuaa Tumpa jei vae, jare mboroyocui jei vae rupi nde ndicuaa mbae icavi ete ndiyapo vaerã vae. \v 19 Nde nderovia ndepuere co nemɨmae jesa mbae Tumpa cotɨ vae reta, jare ndepuere nemee Tumpa jembipe pɨ̃tumimbi pe ñugüɨnoi vae reta pe. \v 20 Nde nderovia vi ndicuaa co quirãi ndepuere nemboe mbaetɨ mbae uicuaa vae reta jare sambiaɨ reta. Echa'ã mboroyocui umɨmbeu ndeve aracuaa jare añete vae. \v 21 Nde nemboe ĩru vae. Jáeramo nde rani ndiyemboeta tẽi. Nde nemɨmbeu ĩru vae reta pe agüɨye vaerã imonda. Jáeramo agüɨyeta tẽi nemonda nde vi. \v 22 Nde ndere ĩru vae reta pe agüɨye vaerã uyuvanga menda re. Jáeramo agüɨyeta tẽi ndiyuvanga menda re nde vi. Nde nemɨtarẽɨ tumpa-raanga reta. Jáeramo agüɨyeta tẽi nde vi niñomi mbaembae icavi vae itupao reta güi. \v 23 Nde ndiyembɨcate mboroyocui nenoi ramo. Ẽrei ĩru vae reta güɨrɨ̃ro Tumpa nde ndiyapo'ã mboroyocui jei vae ramo. \v 24 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Judío mbae vae reta jei mbaembae icavi mbae vae Tumpa cotɨ pereco pegua.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 25 Icavi co niñemɨcircuncidaca vaerã, Moisés iporoyocui jei vae ndiyapo yave. Ẽrei ndiyapo'ã yave mboroyocui jei vae, ndiyeyapo co penti uñemɨcircuncidaca mbae vae rami, yepe tẽi niñemɨcircuncidaca. \v 26 Jare uñemɨcircuncidaca'ã vae uyapo yave mboroyocui jei vae, jae uyeyapo co penti uñemɨcircuncidaca vae rami, yepe tẽi uñemɨcircuncidaca'ã. \v 27 Jare uñemɨcircuncidaca'ã jete pe vae, mboroyocui jei vae uyapo yave, nembɨjecota co. Echa'ã nde ndiyavɨ mboroyocui jei vae, yepe tẽi ime nenoi mboroyocui uyecuatía oĩ vae, jare yepe tẽi niñemɨcircuncidaca. \v 28 Echa'ã penti judío mbaetɨ co judío añetete vae uyecuaa vae jeco peguaño. Jae ramiño vi penti uñemɨcircuncidaca vae mbaetɨ co uñemɨcircuncidaca vae añetete vae uyecuaa vae jeco peguaño. Echa'ã jete peño uñemɨcircuncidaca. \v 29 Ẽrei penti judío ipɨa pe oĩ vae jeco pegua judío añetete vae co. Jae ramiño vi penti uñemɨcircuncidaca vae ipɨa pe oĩ vae jeco pegua uñemɨcircuncidaca vae añetete vae co. Echa'ã cua nunga uyapo Espíritu jei vae rupi, uyecuatía oĩ vae rupiño'ã. Tumpa jeita icavi cua nunga, yepe tẽi ĩru vae reta jeita'ã jucuarãi. \c 3 \p \v 1 Jáeramo ¿mbae pe pa uyuavɨ judío reta judío mbae vae reta güi? ¿Mbae pe pa uyuavɨ uñemɨcircuncidaca vae reta uñemɨcircuncidaca mbae vae reta güi? \v 2 Jeta co opaete quirãirãi rupi. Tenonde tae cua: Tumpa umee iñee chupe reta, jae reta uñuvatu vaerã. \v 3 Añete co, aramoi amocue vae güɨrovia'ã. Ẽrei yepe tẽi jae reta güɨrovia'ã, ẽrei cua uipota'ã jei Tumpa ndarau uyapo jei vae. \v 4 Jucuarãi'ã etei co. Echa'ã Tumpa uyapo opaete añete vae rupi, yepe tẽi opaete ɨvɨ pegua reta iyapu vae reta co. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Ndiyemɨngueta yave, uyecuaata añete vae co jocua nde ndere vae. \q1 Jare ĩru vae reta nembɨjeco yave, ndicuaacata jupi vae co nde ndiyapo vae.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 5 Upurugüɨrovia mbae vae reta jei cuarãi: “Jupi mbae vae yayapo vae uicuaaca quirãi Tumpa co jae jupi vae. Jáeramo Tumpa uiporaraca yandeve yave, jupi mbae vae co uyapo.” Jucuarãi jei reta. \v 6 Ẽrei yandepuere'ã yae jucuarãi. Echa'ã Tumpa uyapo yave mona jupi mbae vae, ndarau tẽi ipuere uãa ɨvɨ pegua reta. \p \v 7 Jare jei reta vi cuarãi: “Cheapu yave, ĩru vae reta umbɨadora eteta Tumpa. Echa'ã uicuaata añete vae Tumpa jei vae icavi ete co. Jáeramo Tumpa agüɨyeta tẽi chembɨjeco cheapu re.” \v 8 Añete co, yandepuere yae: “Yayapo icavi mbae vae, icavi vae uyeyapo vaerã.” Jucuarãi jei reta. Icavi co Tumpa umbɨjeco vaerã jucuarãi jei vae reta. Jare amocue vae jei ore jucuarãi ndoporomboe. Cuarãi jei icavi mbae oreré. \s1 Mbaetɨ co jupi vae \p \v 9 Jáeramo yandepuere'ã etei yae judío reta icavi ete judío mbae vae reta güi. Echa'ã yaicuaaca ma quirãi judío reta jare judío mbae vae reta teco güɨnoi. Echa'ã opaete vae iyoa vae reta co. \v 10 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Mbaetɨ co quía uyapo icavi vae, mbaetɨ penti ave. \q1 \v 11 Mbaetɨ co quía uicuaa Tumpa vae. \q1 Mbaetɨ co quía ueca Tumpa vae. \q1 \v 12 Opaete vae uyerova Tumpa güi. \q1 Opaete vae uyapo icavi mbae vae. \q1 Mbaetɨ co quía uyapo icavi vae, mbaetɨ penti ave. \q1 \v 13 Iyuru co penti teõgüerɨru uyasoi mbae vae rami. \q1 Uyemɨngueta yave, upurumbɨtavɨñoi. \q1 Opaete jei vae jasɨ ete, mboi imbayachi jasɨ ete rami. \q1 \v 14 Jecuaeño jei icavi mbae vae ĩru vae reta cotɨ, jare jecuaeño iarasɨ ĩru vae reta pe. \q1 \v 15 Iquɨrẽɨ ete upuruyuca. \q1 \v 16 Jecuaeño uyapo icavi mbae vae ĩru vae reta pe umbɨpɨatɨtɨ vaerã. \q1 \v 17 Jare iquɨrẽɨ'ã etei umbɨpɨacatu ĩru vae reta. \q1 \v 18 Ipɨa pe uyemɨngueta'ã etei Tumpa re, yepe tẽi uquɨyeta tẽi co chugüi.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 19 Jare yaicuaa quirãi mboroyocui jei vae imiari mboroyocui güɨnoi vae reta pe, agüɨye vaerã penti ave ipuere uyerepɨ, jare opaete ɨvɨ pegua reta uyecuaa vaerã iyoa vae reta co Tumpa jovai. \v 20 Jáeramo mbaetɨ quía ipuere uyembujupi Tumpa jovai mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi. Echa'ã mboroyocui güɨnoi ramo, uicuaa reta iyoa vae reta co. \s1 Añave Tumpa yanembujupi yandepurugüɨrovia rupi \p \v 21 Ẽrei añave uyecuaa ma quirãi Tumpa ipuere yanembujupi mboroyocui jei vae yayapo mbae reve. Jare mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatía vae umɨmbeu cua regua. \v 22 Echa'ã Tumpa umbujupita opaete Jesucristo re güɨrovia vae reta ipurugüɨrovia rupi. Penti vae uyuavɨ'ã ĩru vae güi. \v 23 Echa'ã opaete vae iyoa vae reta co. Tumpa ipuere'ã jei penti ave re: “Cua co jae jupi vae.” \v 24 Ẽrei Tumpa ipuere ma yanembujupi ipɨacavi rupi. Jae co penti regalo Tumpa umee yandeve vae. Echa'ã Tumpa yanderepɨ ma Cristo Jesús rupi. \v 25 Tumpa umee Cristo umano vaerã maemɨmba uyeyucacue sacerdote umee vae rami, agüɨye vaerã ma uiporaraca yandeve, yarovia yave Cristo umano co yanderé. Jare jucuarãi uyecuaa quirãi Tumpa jupi co. Echa'ã aracae yave, ɨvɨ pegua reta iyoa yave, Tumpa ipɨaguasu chupe reta. Uiporaraca'ã chupe reta imbaeyoa reta re. \v 26 Jare añave uyecuaa ma quirãi Tumpa jupi co. Echa'ã jae uyapo jupi vae, umbujupi yave Jesús re güɨrovia vae. \p \v 27 Jáeramo mbaetɨ etei ñanoi mbae yandepuere yayembɨcate jese vae. Echa'ã yayapo'ã mboroyocui jei vae - jaeño yapurugüɨrovia. \v 28 Jáeramo yaicuaa ma quirãi Tumpa yanembujupi yandepurugüɨrovia rupi. Yanembujupi'ã mboroyocui jei vae yayapo vae rupi. \p \v 29 Jare Tumpa co jae judío mbae vae reta iTumpa - judío reta peguaño'ã co. \v 30 Echa'ã Tumpa pentiño co, jare umbujupita uñemɨcircuncidaca vae reta ipurugüɨrovia rupi. Jae ramiño vi umbujupita uñemɨcircuncidaca mbae vae reta ipurugüɨrovia rupi. \v 31 Jáeramo aramoi quía jeita: “Jucuarãi yave, mboroyocui mbaetɨ co mbaerã. Echa'ã Tumpa yanembujupi yandepurugüɨrovia rupi.” Jucuarãi'ã co. Echa'ã cua jeco pegua yaicuaa ma maera Tumpa uicuaaca mboroyocui. \c 4 \s1 Abraham pe uyeyapo vae \p \v 1 Jáeramo, ¿mbae ra güɨnoi yandetenondegua Abraham jae uyapo vae rupi? (Abraham co jae opaete judío reta itenondegua.) \v 2 Echa'ã Abraham uyembujupi yave mona jae uyapo vae rupi, uyembɨcateta tẽi. Ẽrei ipuere'ã uyembɨcate Tumpa jovai. \v 3 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Abraham güɨrovia Tumpa, jare jocua jeco pegua Tumpa umbujupi.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 4 Ẽrei ime yave quía uparavɨquɨ vae, umɨmbaravɨquɨ vae umbɨepɨ uparavɨquɨ vae pe ipía chupe ramo - ipɨacavi ramo'ã. \v 5 Ẽrei ime yave quía güɨrovia Tumpa mbae uyapo mbae reve vae, Tumpa umbujupi ipurugüɨrovia rupi. Echa'ã Tumpa umbujupi iyoa vae. \v 6 Jae ramiño vi David jei quirãi uyerovia catu co mbae uyapo mbae reve uyembujupica Tumpa pe vae. \v 7 Echa'ã aracae jei cuarãi: \q1 “Uyerovia catu co imbaeyoa reta Tumpa umbɨasa chupe vae reta. \q1 Uyerovia catu co imbaeyoa reta uyembai oĩ vae reta. \q1 \v 8 Uyerovia catu co Tumpa umbɨjeco'ã imbaeyoa re vae reta.” \m Jucuarãi jei. \p \v 9 ¿Umee ra Tumpa cua yerovia catu uñemɨcircuncidaca vae reta peño? Ani ¿umee ra uñemɨcircuncidaca mbae vae reta pe vi? Echa'ã yae ma quirãi Tumpa umbujupi Abraham ipurugüɨrovia rupi. \v 10 Ẽrei ¿quirãi yave ra umbujupi? ¿Uñemɨcircuncidaca ma yave ra? ani ¿ndeiño uñemɨcircuncidaca mbove ra? Uñemɨcircuncidaca yave'ã co. Tumpa umbujupi ndeiño uñemɨcircuncidaca mbove. \v 11 Jayave Abraham uñemɨcircuncidaca uicuaaca vaerã ĩru vae reta pe Tumpa umbujupi co ipurugüɨrovia rupi ndei uñemɨcircuncidaca mbove. Jáeramo Abraham co opaete upurugüɨrovia vae uñemɨcircuncidaca mbae vae reta tu rami. Echa'ã jae reta vi uyembujupica ma Tumpa pe. \v 12 Jae ramiño vi Abraham co opaete uñemɨcircuncidaca vae reta tu rami. Cua reta uñemɨcircuncidacaiño'ã co. Jae reta güɨnoi mburugüɨrovia yandetenondegua Abraham ndei uñemɨcircuncidaca mbove güɨnoi vae rami. \s1 Tumpa jei uyapota Abraham pe vae \p \v 13 Echa'ã Tumpa jei Abraham jare iñemoñaa reta pe umee vaerã chupe reta ɨvɨ. Ẽrei umee'ã chupe reta cua jei uyapota vae, Abraham uyapo mboroyocui jei vae ramo - jaeño umee chupe reta Abraham ipurugüɨrovia rupi umbujupi ramo. \v 14 Echa'ã Tumpa umee yave mona ɨvɨ mboroyocui jei vae uyapo vae reta pe mboroyocui jei vae uyapo reta ramo, jae reta mbaetɨta tẽi mbaerã mburugüɨrovia güɨnoi vaerã, jare mbaetɨta tẽi mbaerã vi co Tumpa jei uyapota vae. \v 15 Echa'ã mboroyocui uicuaaca quirãi Tumpa uiporaracata jei vae uyapo'ã vae reta pe. Ẽrei mbaetɨ yave mboroyocui, mbaetɨta tẽi co quía uyavɨ mboroyocui. \p \v 16 Jáeramo jei uyapota vae mburugüɨrovia pegua co, Tumpa umee vaerã jei uyapota vae ipɨacavi rupi, jare opaete Abraham iñemoñaa reta añetete güɨnoi vaerã. Cua reta co opaete Abraham güɨnoi vae nunga mburugüɨrovia güɨnoi vae reta - mboroyocui jei vae uyapo vae retaño'ã co. Echa'ã Abraham co jae opaete yanderu rami Tumpa jovai. \v 17 Echa'ã jae vi güɨrovia Tumpa. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Che nduyapo jeta vae reta tu rami” —jei Tumpa. Jucuarãi uyecuatía oĩ. Echa'ã Tumpa umee tecove umanocue vae reta pe, jare uyeyapota co mbaembae ndeiño uyeyapo vae. \p \v 18 Yepe tẽi mbaetɨ echa mbaerã Abraham uãro vaerã, ẽrei jecuaeño güɨrovia Tumpa jare uãro uyerovia reve. Jáeramo uyeyapo jeta vae reta tu rami. Echa'ã Tumpa jei ma chupe cuarãi: “Ndiyeyapota jeta vae reta tu rami.” Jucuarãi jei. \v 19 Cien año seri ma güɨnoi yave, Abraham uicuaa ma jae jete pe umanota ma co. Uicuaa vi Sara ucuacuaa ete ma co jare jáeramo ndarau ma echa imembɨ. Ẽrei jecuaeño güɨnoi mburugüɨrovia Tumpa cotɨ. \v 20 Umɨcanɨ'ã etei ipurugüɨrovia. Jecuaeño güɨrovia Tumpa uyapota co jei chupe vae. Jáeramo ipurugüɨrovia umɨmɨrãta, jare cua jeco pegua umbɨadora Tumpa. \v 21 Echa'ã jae uicuaa catu Tumpa ipuere co uyapo opaete jei vae. \v 22 Jáeramo Tumpa umbujupi ipurugüɨrovia rupi. \v 23 Jare cua Tumpa umbujupi ipurugüɨrovia rupi vae uyecuatia'ã Abraham reño. \v 24 Echa'ã uyecuatía vi yanderé. Echa'ã Tumpa yanembujupi yandepurugüɨrovia rupi, yande yarovia yave jese - umbɨjecove ye yandeYa Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi vae re. \v 25 YandeYa Jesús uñemee umano vaerã yanembaeyoa reta re, jare icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi uicuaaca vaerã yayembujupica ma co. \c 5 \s1 Yembujupi rupi ñanoi vae \p \v 1 Tumpa yanembujupi ma yandepurugüɨrovia rupi. Jáeramo ñanoi ma mbɨacatu Tumpa ndive yandeYa Jesucristo rupi. \v 2 Jae ramiño vi yaya ma Tumpa re Jesucristo rupi yandepurugüɨrovia rupi, Tumpa ipɨacavi vaerã yandeve. Ñañemɨmɨrãta ma Tumpa ipɨacavi re, jare ñaãro ñaĩ yayerovia reve Tumpa ndive yaico vaerã jae uyembɨadoraca yave. \v 3 Jare cuaño'ã co. Jae ramiño vi yayerovia yaiporara yave. Echa'ã yaicuaa quirãi yaiporara yave, Tumpa umee yandeve yandepɨaguasu vaerã. \v 4 Jare yandepɨaguasu yave, yaicuaa ñanepɨrãta ma co. Jare yaicuaa yave ñanepɨrãta ma co, ñaãro yayerovia reve. \v 5 Jare ñaãro yave yayerovia reve, ndarau yandetavɨ. Echa'ã Tumpa uicuaaca ma yandeve yandepɨa pe ipuruau Espíritu Santo jae umee yandeve vae rupi. \p \v 6 Echa'ã yande yandepuere'ã etei yayembɨasa. Ẽrei Cristo umano iyoa vae reta re ara ou ma uvãe yave umano vaerã. \v 7 Añete co, ndarau ndipo quía uipota umano penti jupi vae ipepɨca pe. Ẽrei aramoi quía iquɨrẽɨta umano penti ipɨacavi vae ipepɨca pe. \v 8 Ẽrei Tumpa uicuaaca ma ipuruau yandecotɨ. Echa'ã yepe tẽi yande co jae iyoa vae reta, ẽrei Cristo umano yanderé. \v 9 Jare Tumpa jeta eteta uyapo yandeve. Echa'ã Tumpa yanembujupi ma Cristo imano rupi. Jáeramo Cristo uyapo vae rupi Tumpa ndarau uiporaraca yandeve. \v 10 Echa'ã yepe tẽi yande yayovaichose Tumpa ndive, ẽrei añave yayembɨpɨacatuca ma Tumpa ndive Taɨ imano rupi. Jare Tumpa jeta eteta uyapo yandeve. Echa'ã yayembɨpɨacatuca ma Tumpa ndive ramo, yaicuaa catu yayembɨasacata co Taɨ icove ye ramo. \v 11 Jare cuaño'ã co. Jae ramiño vi yayerovia Tumpa re yandeYa Jesucristo rupi. Echa'ã Cristo rupi yayembɨpɨacatuca ma Tumpa ndive. \s1 Adán jare Cristo \p \v 12 Jare mbaeyoa uique cua ɨvɨ pe penti cuimbae rupi. Jare mano uique mbaeyoa rupi. Jáeramo mano ou opaete vae pe. Echa'ã opaete vae iyoa. \v 13 Jare ndei Tumpa uicuaaca Moisés iporoyocui mbove, imeño mai mbaeyoa ɨvɨ pe. Ẽrei mbaetɨ mboroyocui yave, yandepuere'ã etei quía yambɨjeco uyavɨ ramo. \v 14 Ẽrei opaete vae umano Adán güive Moisés ico regua, yepe tẽi ĩru vae reta iyoa'ã Adán iyoa rami. Jare Adán uyemɨjaanga Cristo re, jae co outa vae. \p \v 15 Ẽrei yandepuere'ã yamboyovaque Adán imbaeyoa Tumpa umee yandeve vae ndive. Echa'ã penti cuimbae iyoa ramo, jeta vae umano. Ẽrei Tumpa umee yandeve ipɨacavi rupi vae tuicha ete co cua güi. Echa'ã Tumpa umee ma ipɨacavi jeta vae pe penti cuimbae rupi - jae co Jesucristo. \v 16 Yandepuere'ã yamboyovaque jocua penti cuimbae imbaeyoa Tumpa umee yandeve vae ndive. Echa'ã jocua penti mbaeyoa jeco pegua Tumpa uãa jare umbɨjeco opaete vae. Ẽrei Tumpa umee yandeve vae rupi yayembujupica ma, yepe tẽi jeta mbaeyoa reta yayapo. \v 17 Echa'ã mano güɨnoi mbaepuere opaete vae re jocua penti cuimbae imbaeyoa jeco pegua. Ẽrei Tumpa imbaepuere tuicha ete co cua güi. Echa'ã umee ma yandeve ipɨacavi yayembujupica vaerã, tecove imbaepuere ñanoi vaerã penti cuimbae rupi - jae co Jesucristo. \p \v 18 Jáeramo penti cuimbae imbaeyoa jeco pegua Tumpa umbɨjeco opaete vae. Jae ramiño vi penti cuimbae jupi vae uyapo vae jeco pegua Tumpa ipuere umbujupi opaete vae tecove opa mbae vae güɨnoi reta vaerã. \v 19 Penti cuimbae Tumpa jei vae uyapo'ã ramo, jeta vae uyeyapo iyoa vae retarã. Jae ramiño vi penti cuimbae Tumpa jei vae uyapo ramo, Tumpa umbujupita jeta vae. \p \v 20 Jare Tumpa uicuaaca mboroyocui, mbaeyoa uyecuaa cavi vaerã. Ẽrei uyecuaa yave jeta co mbaeyoa reta, uyecuaa vi tuicha ete co Tumpa ipɨacavi. \v 21 Echa'ã mbaeyoa jecuaeño güɨnoi mbaepuere opaete vae re. Echa'ã opaete vae umano. Jae ramiño vi Tumpa ipɨacavi güɨnoi mbaepuere yanembujupi vaerã, jare jucuarãi umee vaerã yandeve tecove opa mbae vae yandeYa Jesucristo rupi. \c 6 \s1 Ñamano ma mbaeyoa güi \p \v 1-2 Jáeramo icavi'ã etei yandepɨa pe \p yayemɨngueta vaerã cuarãi: “Icavi co yayapo vaerã mbaeyoa uyecuaa vaerã tuicha ete co Tumpa ipɨacavi.” Yande ñamano ma co mbaeyoa güi. Jáeramo icavi'ã etei jecuaeño mbaeyoa yayapo vaerã. \v 3 Picuaa co quirãi opaete yande yayembɨbautizaca pentiño Cristo Jesús ndive ñaĩ vaerã vae ñamano jae ndive yayembɨbautizaca yave. \v 4 Jáeramo yayembɨbautizaca yave, ñañeñotɨca Cristo ndive ñamano ramo. Ẽrei Tumpa umbɨjecove ye Cristo güeru umanocue vae reta ipɨte güi imbaepuere rupi. Jae ramiño vi Tumpa umee ma yandeve tecove ipɨau vae. \p \v 5 Echa'ã Tumpa yandeapo pentiño Cristo ndive Cristo imano re. Jae ramiño vi Tumpa yanembɨjecove yeta yandereru umanocue vae reta ipɨte güi, umbɨjecove ye Cristo güeru umanocue vae reta ipɨte güi rami. \v 6 Yaicuaa quirãi yanderecove indechicue umano curusu re Cristo ndive, agüɨye vaerã mbaeyoa yanderete pe oĩ vae mbaepuere güɨnoi yanderé, agüɨye vaerã jecuaeño yayapo mbaeyoa. \v 7 Echa'ã umanocue vae ipuere'ã ma uyapo mbaeyoa. \v 8 Yande ñamano Cristo ndive ramo, yarovia yaicoveta vi co jae ndive. \v 9 Echa'ã yaicuaa quirãi Tumpa umbɨjecove ye Cristo güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Jáeramo Cristo ndarau umano ye. Echa'ã mano ipuere'ã ma jese. \v 10 Echa'ã Cristo umano yave, penti veseño umano mbaeyoa jeco pegua. Ẽrei añave icoño mai. Jecuaeño ico pentiño Tumpa ndive. \v 11 Jae ramiño vi pe reta perovia quirãi pemano ma co mbaeyoa güi, jare pico Tumpa pe piyeyocui vaerã yandeYa Cristo Jesús rupi. \p \v 12 Jáeramo agüɨye pemaeño mbaeyoa re güɨnoi vaerã mbaepuere perete re. Agüɨye piyapo mbaeyoa perete uipota uyapo vae. \v 13 Agüɨye vi pemee perete mbaeyoa uyapo vaerã. Echa'ã jucuarãi yave, perete uyapota icavi mbae vae. Ẽrei piñemee Tumpa pe. Echa'ã pe reta co jae umanocue vae tecove ipɨau vae güɨnoi vae reta rami. Jáeramo pemee perete Tumpa pe. Echa'ã jucuarãi yave, perete uyapota icavi vae. \v 14 Echa'ã mbaeyoa ndarau güɨnoi mbaepuere peré. Echa'ã pico'ã mboroyocui jei vae re. Pico ma ñee mbɨacavi pegua re. \s1 Yaico jupi vae rupi \p \v 15 Jáeramo icavi'ã etei yandepɨa pe yayemɨngueta vaerã cuarãi: “Yayapo mbaeyoa, yaico'ã mboroyocui jei vae re ramo jare yaico ñee mbɨacavi pegua re ramo.” \v 16 Piñemee yave quía pe piyeyocui chupe vaerã, pe reta co jae jembiocui reta. Jecuaeño mbaeyoa piyapo yave, pemanota co. Ẽrei piyapo yave Tumpa jei vae, picota jupi vae rupi. ¿Picuaa'ã pa cua? \v 17 Jecuaeño piyapose mbaeyoa. Ẽrei amee yasurupai Tumpa pe piyapo ma Tumpa jei vae perovia reve jocua moromboe uñemee peve vae. \v 18 Jáeramo piyerova ma mbaeyoa güi, jare piyeyocui ma Tumpa pe pico vaerã jupi vae rupi. \v 19 (Chemiari aĩ peve cuarãi amɨjaanga reve, pepuere'ã picuaa cavi cua mbaembae ramo.) Tenonde yave pemee perete piyapo vaerã mbaeyoa, piyapo vaerã pɨchɨ̃i vae jare jupi mbae vae. Ẽrei añave pemee perete Tumpa pe pico vaerã jupi vae rupi, perete uñeñono tee vaerã Tumpa peguarã. \p \v 20 Echa'ã jecuaeño mbaeyoa piyapose yave, piyeyocui'ã Tumpa pe pico vaerã jupi vae rupi. \v 21 Mbaetɨ etei mbae icavi vae piyapo jocua ara reta pe. Echa'ã añave pemara jocua mbaembae piyapose vae re. Echa'ã jocua mbaembae mano pegua co. \v 22 Ẽrei añave piyapo'ã ma mbaeyoa. Piyeyocui ma Tumpa pe. Jáeramo añave piyapo icavi vae. Echa'ã perete uñeñono tee oĩ Tumpa peguarã. Jare perecove opa yave cua ɨvɨ pe, penoita tecove opa mbae vae. \v 23 Echa'ã mbaeyoa uyapo vae umanota co. Ẽrei regalo Tumpa umee yandeve yandeYa Cristo Jesús rupi vae tecove opa mbae vae co. \c 7 \s1 Menda re umɨjaanga vae \p \v 1 Cherɨvɨ reta, pe reta picuaa co mboroyocui jei vae. Jare picuaa co quirãi mboroyocui güɨnoi mbaepuere penti vae re jae ico rambueveño. \v 2 Echa'ã mboroyocui jei cuña umenda vae penti ramiño co ime ndive, ime ico rambueve. Ẽrei ime umano chugüi yave, cuña uyeyora ma jocua mboroyocui ime regua güi. \v 3 Jáeramo cuña imegua yave ime tenondegua vae ico rambueve, cuña uyuvanga menda re. Ẽrei ime umano ma yave, cuña uyeyora ma jocua mboroyocui ime regua güi. Jayave umenda yave ĩru cuimbae ndive, uyuvanga'ã menda re. \p \v 4 Jae ramiño vi, cherɨvɨ reta, pe reta piyeyora mboroyocui güi Cristo imano rupi, pico vaerã Cristo re. Añete co, pico ma Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi vae re, piyapo vaerã icavi vae, Tumpa uyembɨadoraca vaerã. \v 5 Echa'ã yaico yave yande yae vae reño, yaipota yayapo mbaeyoa, mboroyocui jei agüɨye vaerã yayapo ramo. Jare cua mbaeyoa uparavɨquɨ yanderete pe ñamano vaerã. \v 6 Ẽrei añave yayeyora ma mboroyocui güi. Echa'ã yayeyora ma yandeocuise vae güi. Jáeramo yandepuere yayeyocui Tumpa pe tecove ipɨau vae rupi Espíritu umee yandeve vae rupi. Yayeyocui'ã ma chupe mboroyocui indechi vae jei vae re. \s1 Mbaeyoa ico chepɨa pe vae \p \v 7 Yandepuere'ã etei yae icavi mbae vae co mboroyocui. Mboroyocui umɨmbeu'ã yave cheve mbaeyoa regua, ndarau tẽi aicuaa jesegua. Echa'ã ndarau tẽi aicuaa aipota ĩru vae reta imbaembae yave cheyoa co vae, mboroyocui jei'ã yave: “Agüɨye ipota ĩru vae reta imbaembae.” \v 8 Ẽrei mboroyocui jei agüɨye vaerã ayapo ramo, mbaeyoa jeiete uparavɨquɨ chepɨa pe che aipota vaerã ĩru vae reta imbaembae. Echa'ã mbaetɨ yave mboroyocui, aicuaa'ã co cheyoa. \v 9 Tenonde yave aicuaa'ã mboroyocui jei vae yave, che aico penti icove catu vae rami. Ẽrei aicuaa yave mboroyocui jei vae, aicuaa vi cheyoa co mboroyocui jei vae ayavɨ ramo, jare aicuaa vi amanota co. \v 10-11 Chepɨa pe ayemɨngueta tẽi mboroyocui umeeta cheve tecove. Ẽrei chetavɨ. Echa'ã cheyoa yave, mboroyocui uicuaaca cheve amanota co. \p \v 12 Ẽrei mboroyocui mbaeyoa pegua'ã co, jare mboroyocui jei vae iyoa mbae vae pegua jare jupi vae pegua jare icavi vae pegua co. \v 13 Jocua icavi vae pegua uyeyapo'ã etei cheve mano peguarã. Mbaeyoa mano pegua co. Jare jucuarãi uyecuaa mbaeyoa. Jocua icavi vae pegua uicuaaca cheve amanota co cheyoa ramo. Jare jucuarãi mboroyocui uicuaaca mbaeyoa icavi mbae ete co. \p \v 14 Echa'ã yaicuaa Espíritu Santo umee mboroyocui. Ẽrei che aico che jae vae reño. Añemee ayapo vaerã mbaeyoa. \v 15 Aicuaa'ã maera ra ayapo cuarãi. Echa'ã ayapo'ã chequɨrẽɨ tẽi ayapo vae. Ẽrei ayapo cheatẽɨ tẽi ayapo vae. \v 16 Jáeramo aicuaa mboroyocui icavi vae pegua co. Echa'ã ayapo cheatẽɨ tẽi ayapo vae. \v 17 Jáeramo icavi mbae vae uyapo vae che'ã co. Icavi mbae vae uyapo vae co jae mbaeyoa chepɨa pe ico vae. \v 18 Che aico che jae vae reño. Jáeramo aicuaa mbaetɨ co mbae icavi vae anoi chiyee. Echa'ã chequɨrẽɨ tẽi ayapo icavi vae, ẽrei chepuere'ã ayapo. \v 19 Ayapo'ã icavi vae chequɨrẽɨ tẽi ayapo vae. Ẽrei jecuae ayapo icavi mbae vae cheatẽɨ tẽi ayapo vae. \v 20 Jáeramo icavi mbae vae uyapo vae che'ã co. Icavi mbae vae uyapo vae co jae mbaeyoa chepɨa pe ico vae. Echa'ã ayapo cheatẽɨ tẽi ayapo vae. \p \v 21 Uyeyapo cheve cua: Icavi vae chequɨrẽɨ tẽi ayapo yave, jecuaeño ayapo icavi mbae vae. \v 22 Aicuaa chepɨa pe icavi co Tumpa iporoyocui. \v 23 Ẽrei che jae vae reño aico ramo, jecuaeño uyecuaa cheve chequɨrẽɨ tẽi chepɨa pe ayapo vae ndive oyovaicho vae. Jae co mbaeyoa ayapo vae. Cua mbaeyoa güɨnoi mbaepuere cheré. \p \v 24 Chepɨatɨtɨ ete. ¿Quía ra umeeta cheve mbaepuere agüɨye vaerã ayapo mbaeyoa? Echa'ã mbaeyoa mano pegua co. \v 25 Jaeño Tumpa, yandeYa Jesucristo rupi. Yasurupai amee Tumpa pe. Jayave chequɨrẽɨ reve chepɨa pe ayemɨngueta ayapo vaerã Tumpa iporoyocui jei vae. Ẽrei che jae vae reño aico ramo, jecuaeño ayapo mbaeyoa. \c 8 \s1 Ñanoi tecove opa mbae vae Espíritu Santo rupi \p \v 1 Jáeramo Tumpa ndarau etei umbɨjeco Cristo Jesús re güɨrovia vae reta. \v 2 Echa'ã Espíritu Santo uparavɨquɨ ma, anoi vaerã tecove opa mbae vae Cristo Jesús re arovia ramo. Jáeramo ayeyora ma mbaeyoa imbaepuere güi. Echa'ã mbaeyoa ayapo ramo amanota tẽi. \v 3 Moisés iporoyocui ipuere'ã yanemborɨ, yandepuere'ã yayapo mboroyocui jei vae ramo. Jáeramo Tumpa yanemborɨ. Echa'ã ombou Taɨ etei cua ɨvɨ pe. Taɨ uyeyapo penti cuimbaerã. Yepe tẽi opaete ɨvɨ pegua reta iyoa, jae iyoa'ã co. Ou umano vaerã yanembaeyoa re. Umɨamɨri mbaeyoa, agüɨye vaerã mbaeyoa güɨnoi mbaepuere yanderé. \v 4 Cristo cua uyapo, Tumpa yanembujupi vaerã. Echa'ã mboroyocui jeise yayapo vaerã jupi vae. Echa'ã yaico'ã ma yande yae vae reño. Yaico ma co Espíritu Santo jei vae re. \p \v 5 Jei vae reño yugüɨreco vae reta ipɨa pe uyemɨngueta mbaembae jete uipota vae reño. Ẽrei Espíritu Santo jei vae re yugüɨreco vae ipɨa pe uyemɨngueta Espíritu Santo uipota vae re. \v 6 Echa'ã mbaembae jete uipota vae reño ipɨa pe uyemɨngueta vae reta umanota co. Ẽrei Espíritu Santo uipota vae re ipɨa pe uyemɨngueta vae reta güɨnoi tecove opa mbae vae jare mbɨacatu. \v 7 Echa'ã mbaembae jete uipota vae reño ipɨa pe uyemɨngueta vae reta oyovaicho Tumpa ndive. Echa'ã ñatẽɨ reta uyapo Tumpa iporoyocui. Ipuere'ã etei uyapo Tumpa iporoyocui. \v 8 Jáeramo jei vae reño yugüɨreco vae reta ipuere'ã uyapo Tumpa uipota uyapo vaerã vae. \p \v 9 Ẽrei pe reta pico'ã ma pipota vae reño. Pico Espíritu Santo jei vae re. Echa'ã Tumpa iEspíritu ico pepɨa pe. Echa'ã Cristo iEspíritu mbaetɨ güɨnoi vae Cristo imbae'ã co. \v 10 Ẽrei Cristo ico pepɨa pe. Jáeramo Espíritu Santo umee peve tecove opa mbae vae, yepe tẽi perete umanota co mbaeyoa jeco pegua. Echa'ã Tumpa pembujupi ma. \v 11 Tumpa umbɨjecove ye Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Jare Tumpa iEspíritu ico pepɨa pe. Jáeramo Tumpa umbɨjecove catuta co perete umanota vae iEspíritu ico pepɨa pe vae rupi. Echa'ã umbɨjecove ye Cristo Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi. \p \v 12 Jáeramo, cherɨvɨ reta, yandepuere'ã ma yayapo yanderete pe yayapose vae. \v 13 Echa'ã ime yave quía jei vae reño ico vae, umanota co. Ẽrei Espíritu imbaepuere rupi pepuere peeya piyugüi perete uipota vae. Jare jucuarãi yave, picoñotai co. \p \v 14 Echa'ã opaete Espíritu Santo jei vae re yugüɨreco vae reta Tumpa taɨ reta co. \v 15 Echa'ã Tumpa umee peve iEspíritu piyeyapo vaerã Tumpa taɨ retarã. Peapo'ã co uyeyocui vae uquɨye ipatrón güi vae reta rami. Jáeramo Espíritu Santo yanemborɨ yandepuere vaerã yae: “CheRu.” \v 16 Jare Espíritu Santo etei uicuaaca yandeve yande co jae Tumpa taɨ reta. \v 17 Jare yande co jae Tumpa taɨ reta ramo, ñanoita vi yanembaerã Tumpa umeeta yandeve vae. Ñanoita co yanembaerã Cristo ndive. Echa'ã yaiporara ñaĩ Cristo uiporara rami. Jáeramo Tumpa yanembutuichacata Cristo ndive. \p \v 18 Añave yaiporara ñaĩ. Ẽrei arovia cua yaiporara ñaĩ vae mbae'ã co. Echa'ã icavi eteta co yandeve jocua ndeiño uyecuaa vae Tumpa umeeta yandeve vae. \v 19 Echa'ã opaete Tumpa uyapo vae uãro oĩ iquɨrẽɨ ete reve Tumpa umbutuichaca vaerã taɨ reta. \v 20 Tumpa uyapo opaete mbaembae icavi ete. Ẽrei opaete uyapo vae icumegua ma, yepe tẽi mbaembae etei uyapo'ã mbae icumegua vaerã. Echa'ã Tumpa umaeño icumegua vaerã Adán iyoa ramo. Ẽrei ndarau jecuaeño mbaembae icumegua. \v 21 Echa'ã Tumpa uepɨta taɨ reta opaete mbae icavi mbae vae güi, umbutuichaca reta yave. Jae ramiño vi Tumpa uepɨta uyapo vae etei, agüɨye vaerã jecuaeño icumegua. \v 22 Echa'ã yaicuaa co quirãi iyɨpɨ güive jare jecuae añave opaete Tumpa uyapo vae uiporara oĩ penti cuña imembɨ oata vae uiporara oĩ rami. \v 23 Jae ramiño vi yande yaiporara ñaĩ yandepɨa pe, yepe tẽi ñanoi ma Espíritu Santo - echa'ã Espíritu Santo rani Tumpa umee yandeve. Echa'ã ñaãro ñaĩ Tumpa uicuaaca vaerã opaete pe yande co jae Tumpa taɨ reta. Cua uyeyapo yave, Tumpa uipepɨcata yanderete añave ñanoi vae, yanderete ipɨau vaerã. \v 24 Echa'ã yayembɨasaca yave, yambɨpɨ ñaãro yayerovia reve. Ẽrei Tumpa uepɨ yanderete yave, ndarau ma ñaãro tẽi. Echa'ã ime yave quía mbae uãro vae, jocua güɨnoi ma yave, uãro'ã ma. \v 25 Ẽrei ñaãro ñaĩ mbae ndeiño ñanoi vae. Jáeramo ñaãro ñaĩ yandepɨaguasu reve. \p \v 26 Jae ramiño vi Espíritu Santo yanemborɨ, ñanepɨrãta'ã ramo. Yayerureta tẽi co Tumpa pe mbae re. Ẽrei yaicuaa'ã mbae re yayerure vaerã chupe. Amo pe yaicuaa'ã mbae yae vaerã. Ẽrei jeseve Espíritu Santo etei uyerure Tumpa pe yanderé. \v 27 Tumpa uicuaa opaete vae ipɨa pe oĩ vae, jare uicuaa vi Espíritu Santo ipɨayemɨngueta. Echa'ã Espíritu Santo uyerure Tumpa pe yanderé Tumpa jei vae rupi. Yande co jae uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta. \s1 Opaete mbaembae ñamɨamɨrita \p \v 28 Jare yaicuaa co quirãi opaete uyeyapo vae rupi Tumpa yanemborɨ oĩ icavi vaerã yandeve, yande yaau Tumpa ramo. Echa'ã Tumpa jei vae rupi yandeparavo. \v 29 Echa'ã iyɨpɨ güive Tumpa yandecuaa. Jae ramiño vi iyɨpɨ güive Tumpa yandeparavo yande yayeyapo vaerã Taɨ rami, jare Taɨ ico vaerã tenondeguarã opaete Tumpa taɨ reta ndive. \v 30 Jae ramiño vi Tumpa ñanereni, iyɨpɨ güive yandeparavo ramo. Jae ramiño vi Tumpa yanembujupi, ñanereni ramo. Jae ramiño vi yanembutuichacata co, yanembujupi ramo. \p \v 31 Jare cua yaicuaa ramo, yaicuaa vi cua: Tumpa yanemborɨ ramo, mbaetɨ quía ipuere ñanemɨamɨri. \v 32 Tumpa ñatẽɨ'ã umee yandeve Taɨ. Echa'ã umee co, jae umano vaerã yanderé. Jáeramo Tumpa umeeta co yandeve opaete mbaembae. Echa'ã umee yandeve Taɨ. \v 33 Mbaetɨ quía ipuere yanembɨjeco mbae re. Echa'ã yande co jae Tumpa uiparavo vae reta, jare Tumpa yanembujupi ma. \v 34 Mbaetɨ quía ipuere yanembɨjeco yanembaeyoa reta re. Echa'ã Cristo umano yanembaeyoa reta re, jare icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, jare añave ime oĩ Tumpa iyacata cotɨ. Jae etei uyerure Tumpa pe yanderé. \v 35 Cristo yanderau, jare ndarau quía ipuere yanembɨsɨrɨ Cristo güi. Aramoi yaiporarata, ani yavaita co yandeve yaico vaerã, ani ĩru vae reta uyapota icavi mbae vae yandeve, ani caruai outa yandeve. Aramoi ndarau ñanoi corepoti yanderemimonderã yagua vaerã. Aramoi ĩru vae reta iquɨrẽɨta yandeyuca. Aramoi yepe yandeyucata. Ẽrei jecuaeño Cristo yanderauta. \v 36 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Cristo re yarovia ramo, opa ara rupi ĩru vae reta ñanemɨatarẽɨ ipɨa pe. \q1 Umae yanderé ovecha reta uyeyucacata vae re umae vae rami.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 37 Ẽrei yepe tẽi opaete cua uyeyapo yandeve, ẽrei jecuae ñamɨamɨrita opaete yayerovia reve Cristo imbaepuere rupi. Echa'ã jae yanderau. \v 38 Che aicuaa catu Tumpa yanderau co, jare ndarau quía ipuere yanembɨsɨrɨ Tumpa güi. Aramoi ñamanota, ani aramoi jecuaeño yaicota. Ẽrei jeseve Tumpa yanderauta. Ángel reta jare mburuvicha ara pegua reta ndarau ipuere yanembɨsɨrɨ Tumpa güi. Opaete añave uyeyapo oĩ vae jare opaete uyeyapota vae ndarau ipuere yanembɨsɨrɨ Tumpa güi. \v 39 Ipotave ɨvate oĩ vae, jare ipotave ɨvɨgüɨ pe oĩ vae, jare ipotave ĩru mbae Tumpa uyapo vae yepe ndarau ipuere yanembɨsɨrɨ Tumpa güi. Jecuaeño Tumpa yanderau. Echa'ã uicuaaca yandeve ipuruau yandeYa Cristo Jesús rupi. \c 9 \s1 Tumpa uiparavo Israel pegua reta \p \v 1 Che co jae Cristo imbae. Cua che jae vae añete vae co. Cheapu'ã co. Espíritu Santo ico chepɨa pe. Jáeramo aicuaa catu cua che jae vae añete vae co. \v 2 Jecuaeño chepɨatɨtɨ. \v 3 Echa'ã aipota tẽi ayembɨsɨrɨ vaerã Cristo güi penti yepɨpeyu oa jese vae rami, jucuarãi yave chepuere amborɨ cherɨvɨ reta. Jae reta co cherentaɨgua reta. \v 4 Jae reta co Israel pegua reta. Uyeyapo reta Tumpa taɨ retarã. Tumpa uechaca imbaepuere jae reta jovaque. Tumpa umee chupe reta itrato reta, jare uicuaaca vi chupe reta Moisés iporoyocui. Jae reta uyeyocui Tumpa pe Tumpa jo pe. Tumpa umɨmbeu chupe reta uyapota chupe reta vae. \v 5 Jae reta co Israel pegua reta itenondegua reta iñemoñaa reta, jare chugüi reta Cristo ou uyeyapo cuimbaerã. Cristo co jae Tumpa etei. Jae co opaete mbaembae iYa. Tuyembɨadoraca jaeño mai pegua. Amén. \p \v 6 Cua uipota'ã jei Tumpa uyapo'ã jae jei uyapota vae. Echa'ã mbaetɨ co opaete Israel iñemoñaa reta Israel pegua añetete vae reta. \v 7 Jae ramiño vi mbaetɨ co opaete Abraham iñemoñaa reta Abraham taɨ añetete vae reta. Echa'ã Tumpa jei Abraham pe cuarãi: “Isaac iñemoñaa retaño co jae niñemoñaa añetete vae reta.” Jucuarãi jei. \v 8 Cua uipota jei jocua uñemoña cuimbae jei vae jeco peguaño vae reta Tumpa taɨ reta'ã co. Jaeño Tumpa jei vae rupi uñemoña vae reta co jae iñemoñaa añetete vae reta. \v 9 Echa'ã Tumpa jei Abraham pe. Jei chupe cuarãi: “Ĩru año re cuarãi yave ayu yeta, jare Sara imembɨta co.” Jucuarãi jei. \p \v 10 Jare cua mbaetɨ co opaete Tumpa jei vae. Echa'ã Tumpa imiari Rebeca pe jae imembɨta yave. Jocua imembɨ reta tu co jae yandetenondegua Isaac. \v 11-12 Jare Tumpa imiari Rebeca pe yave, ndeiño oa choguaquiri reta. Jáeramo ndeiño uyapo icavi vae jare icavi mbae vae. Ẽrei Tumpa jei Rebeca pe cuarãi: “Tenondegua vae uyeyocuita co taɨcuegua vae pe.” Jucuarãi jei. Jare cua uicuaaca yandeve quirãi Tumpa uiparavo jae jei vae rupi. Tumpa uiparavo'ã mbae ipotave vae uyapo vae jeco pegua. Tumpa uiparavo jae etei uipota ramo. \v 13 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Aiparavo Jacob. Aiparavo'ã Esaú” —jei Tumpa. Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 14 Jare Tumpa uyapo'ã etei jupi mbae vae jucuarãi jei ramo. \v 15 Echa'ã Tumpa jei Moisés pe cuarãi: “Aipararecota co chequɨrẽɨ aiparareco vae. Jare chepɨacavita co chequɨrẽɨ chepɨacavi chupe vae pe.” Jucuarãi jei. \v 16 Jáeramo ñanoi mburuparareco Tumpa güi, Tumpa etei iquɨrẽɨ yandeparareco ramo, yandeiño'ã ñanequɨrẽɨ ramo, jare mbaetɨ vi mbae yande yayapo vae jeco pegua. \v 17 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae pe yamɨngueta quirãi Tumpa jei Egipto pegua reta juvicha guasu pe cuarãi: “Cuarã etei che nduparavo mburuvicha guasurã, aicuaaca vaerã chembaepuere nderovaque, opaete ɨvɨ pegua reta pe chererãcua vaerã.” Jucuarãi jei. \v 18 Jáeramo Tumpa uiparareco iquɨrẽɨ uiparareco vae. Jae ramiño vi umɨpɨatanta iquɨrẽɨ umɨpɨatanta vae. \p \v 19 Jáeramo aramoi quía upɨranduta cheve: “Jucuarãi yave, ¿maera pa Tumpa yanembɨjeco? Echa'ã mbaetɨ quía ipuere oyopia Tumpa jei vae.” \v 20 Agüɨye ere jucuarãi. Echa'ã nde co jae penti ɨvɨ peguaño. Icavi'ã etei niñeengata vaerã Tumpa pe. Ɨru ipuere'ã etei uñeengata iyapoa pe. Ipuere'ã jei: “¿Maera pa nde cheapo cuarãi?” \v 21 Ñaeu uyapo vae ipuere uyapo ñaeu güi jae uipota vae rupi. Iyapoaño ipuere uyapo penti mbae ipõra vae jare ĩru mbae ipõra mbae vae. \p \v 22 Tumpa pochɨ co oĩ uyembaita oĩ vae reta pe. Ẽrei umɨaguanta chupe reta ipɨaguasu ete reve, yepe tẽi iquɨrẽɨ uicuaaca quirãi pochɨ chupe reta jare quirãi uicuaacata chupe reta imbaepuere. \v 23 Cua Tumpa uyapo, uicuaaca vaerã quirãi umbutuichacata co uiparareco vae reta. Echa'ã iyɨpɨ güive Tumpa uiparavo cua reta umbutuichaca vaerã. \v 24 Cua reta co jae yande reta. Echa'ã Tumpa yandeparavo. Yande co jae judío reta jare judío mbae vae reta. \v 25 Echa'ã Tumpa jei Oseas uicuatía vae pe cuarãi: \q1 “Tenonde yave chembae'ã vae reta uyeyapota co chembae retarã, \q1 jare tenonde yave aau'ã vae reta añave aauta co. \q1 \v 26 Tenonde yave che jae peve: ‘Pe reta chembae'ã co.’ \q1 Ẽrei jocua che jae vae pe etei che jaeta peve: Pe reta co jae cheraɨ reta. Che co jae Tumpa icove vae.” \m Jucuarãi jei. \v 27 Jare Isaías jei iñeeãta reve Israel pegua reta re: “Yepe tẽi jeta ete Israel iñemoñaa reta jeta ete ɨvɨcuĩti ɨ guasu jembeɨ pe oĩ vae rami, ẽrei mbovɨño Tumpa umbɨasata. \v 28 Echa'ã yandeYa opa voita uyapo cua ɨvɨ pe jei uyapota vae.” Jucuarãi jei. \v 29 Echa'ã tenonde yave Isaías jei cuarãi: \q1 “YandeYa co jae opaete vae iYa. Jae umbɨasa amocue ñanerentaɨgua reta. \q1 Jucuarãi'ã yave uyapo, uyeyapota tẽi yandeve Sodoma jare Gomorra pe uyeyapo vae rami.” \m Jucuarãi jei. \s1 Yembujupi Tumpa umee mburugüɨrovia re vae \p \v 30 Jáeramo yandepuere yae cua: Judío mbae vae reta, yepe tẽi ueca'ãse uyembujupica vaerã, añave uyembujupica ma co. Uyembujupica ma co, mburugüɨrovia güɨnoi ramo. \v 31 Ẽrei Israel pegua reta uipota tẽi uyembujupica mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi. Ẽrei ipuere'ã uyapo mboroyocui jei vae. \v 32 ¿Maera ra uyembujupica'ã? Uipota'ã uyembujupica mburugüɨrovia rupi ramo. Echa'ã uipota tẽi uyembujupica mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi. Jáeramo Cristo umbɨavai chupe reta penti ita re jae reta ipɨ̃sayeyuca jese vae rami co. \v 33 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Che añono judío reta ipɨte pe penti vae” —jei Tumpa—. \q1 “Jae co penti ita ipɨ̃sayeyuca jese vae rami. Ipɨ̃sapaa reta jocua ita re. \q1 Ẽrei güɨrovia jese vae cuarãi jeita: ‘Icaviño arovia jese.’ ” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \c 10 \p \v 1 Cherɨvɨ reta, aipota ete Israel pegua reta uyembɨasaca vaerã. Jáeramo ayerure Tumpa pe jese reta. \v 2 Echa'ã chepuere amɨmbeu jesegua reta quirãi uipota ete uyeyocui Tumpa pe, ẽrei uyeyocui tẽi chupe uicuaa mbae reve. \v 3 Echa'ã uicuaa'ã quirãi Tumpa yanembujupi. Jáeramo jecuaeño uipota tẽi uyembujupi. Umaeño'ã Tumpa re umbujupi vaerã. \v 4 Echa'ã Cristo opa ma umbai Moisés iporoyocui. Mbaetɨ ma quía ipuere uyembujupica mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi. Opaete Cristo re güɨrovia vae reta uyembujupica co. \p \v 5 Echa'ã Moisés uicuatía jocua uipota uyembujupica mboroyocui jei vae re uyapo vae rupi vae re cuarãi: “Ime yave quía jocua mbaembae uyapo vae, güɨnoita tecove opa mbae vae uyapo ramo.” Jucuarãi uicuatía. \v 6 Ẽrei uyembujupica mburugüɨrovia rupi vae re Tumpa jei cuarãi: “Agüɨye ndepɨa pe iyemɨngueta: ‘¿Quía ra oota ara pe güeru vaerã cua ɨvɨ pe Cristo?’ \v 7 Agüɨye vi ere: ‘¿Quía ra ugüeyɨta güeru vaerã Cristo umanocue vae reta ipɨte güi?’” Jucuarãi jei. \v 8 Jare Tumpa jei vi cuarãi: “Chiñee coiño oĩ ndegüi. Ndepuere ndiyemɨngueta jese, jare ndepuere ndepɨa pe ndiyemɨngueta jese.” Jucuarãi jei. Jae co ñee numɨmbeu vae. Echa'ã numɨmbeu ĩru vae reta pe jae reta güɨrovia vaerã. \v 9 Nde ndere yave: “Jesús co jae cheYa”, jare nderovia yave ndepɨa pe Tumpa umbɨjecove ye co Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi, ndiyembɨasacata co. \v 10 Echa'ã ndepɨa pe nderovia yave, ndiyembujupicata co, jare ndere yave: “Jesús co jae cheYa”, ndiyembɨasacata co. \p \v 11 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Güɨrovia jese vae cuarãi jeita: ‘Icaviño arovia jese.’” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 12 Echa'ã judío jare judío mbae vae uyuavɨ'ã uyugüi. Echa'ã yandeYa co jae opaete vae iYa, jare tuicha ete uyecuaa yandeve imbaepuere yayerure chupe mbae re yave. \v 13 Echa'ã uyerure yandeYa pe umbɨasa vaerã vae uyembɨasacata co. \v 14 Ẽrei ndarau quía uyerure yandeYa pe umbɨasa vaerã, güɨrovia'ã yave jese. Jare ndarau güɨrovia jese, uyandu'ã yave jesegua. Jare ndarau uyandu jesegua, mbaetɨ yave quía umɨmbeu chupe. \v 15 Jare ndarau quía umɨmbeu chupe, Tumpa omondo'ã quía yave. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Yayerovia ete co. Echa'ã yugüeru ma uvãe ñee mbɨacatu pegua umɨmbeu vae reta. Yugüeru umɨmbeu vaerã yandeve ñee icavi vae, yande yayerovia vaerã.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 16 Ẽrei opaete vae'ã güɨrovia ñee icavi vae. Echa'ã aracae Isaías jei cuarãi: “CheYa, ¿quía ra güɨrovia numɨmbeu chupe vae?” Jucuarãi jei. \v 17 Jáeramo numɨmbeu Cristo regua, ĩru vae reta uyandu vaerã. Jare uyandu yave, amocue vae güɨrovia. \p \v 18 Ẽrei tapɨrandu peve: ¿Uyandu'ã ra reta? Uyandu reta tẽi co. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Tumpa jembiocui reta yugüɨraa opaete ɨvɨ rupi, \q1 jare umɨmbeu opaete vae pe.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 19 Ẽrei tapɨrandu ye peve: ¿Uicuaa'ã ra Israel pegua reta? Uicuaa reta tẽi co. Echa'ã tenonde voi aracae Moisés jei cuarãi: \q1 “Ayapota icavi vae chembae'ã vae reta pe, pe reta piñemɨagüɨ̃ro vaerã jese reta” —jei Tumpa—. \q1 “Ayapota icavi vae iyaracuaa mbae vae pere chupe vae reta pe, pombopochɨca vaerã” —jei. \m Jucuarãi jei. \v 20 Jare Isaías jei vi uquɨye mbae reve cuarãi: \q1 “Chereca'ã vae reta chevãe ma” —jei Tumpa—. \q1 “Ayecuaa upɨrandu'ã cheré vae reta pe” —jei. \m Jucuarãi jei. \v 21 Jare Isaías jei vi Israel pegua reta re cuarãi: “Jecuaeño aeni tẽi yugüeru vaerã checotɨ” —jei Tumpa—. “Ẽrei uyapo'ã che jae chupe reta uyapo vaerã vae. Jecuaeño oyovaicho che ndive” —jei. Jucuarãi jei. \c 11 \s1 Tumpa uiparavo amocue Israel pegua reta \p \v 1 Ẽrei yepe tẽi jucuarãi uyapo reta, ẽrei Tumpa ueya'ã etei jae uiparavo vae reta. Echa'ã che vi co jae penti Israel pegua. Che co jae Abraham iñemoñaa reta pegua jare Benjamín iñemoñaa reta pegua. \v 2 Tumpa ueya'ã co jae uiparavo vae reta. Echa'ã iyɨpɨ güive uicuaa reta. Picuaa co Tumpa iñee pe Elías regua uyecuatía oĩ vae. Echa'ã Elías uyerure Tumpa pe yave, umbɨjeco Israel pegua reta. Jei Tumpa pe cuarãi: \v 3 “CheYa, uyuca reta niñee umɨmbeu vae reta, jare umbai reta maemɨmba uyeyuca vae uñemeearenda reta. Cheño ayeyocui ndeve, jare jae reta uipota vi cheyuca.” Jucuarãi jei. \v 4 Ẽrei Tumpa jei chupe cuarãi: “Imeño siete mil cuimbae che aiparavo uyeyocui cheve vaerã vae reta. Jae reta uyeatɨca'ã tumpa-raanga Baal jovai umbɨadora vaerã.” Jucuarãi jei. \v 5 Jae ramiño vi añave ime amocue vae Tumpa uiparavo ipɨacavi rupi vae. \v 6 Tumpa uiparavo reta ipɨacavi rupi. Uiparavo'ã mbae jae reta uyapo vae rupi. Echa'ã uiparavo yave mbae jae reta uyapo vae rupi, Tumpa ipɨacavi mbɨacavi'ã ma co. \p \v 7 Jáeramo Israel pegua reta güɨnoi'ã jocua uipota tẽi güɨnoi vae. Jaeño Tumpa uiparavo vae reta güɨnoi. Jare ĩru reta uyemɨpɨatantaca. \v 8 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa uyapo chupe reta agüɨye vaerã iyaracuaa. Jáeramo yepe tẽi umɨngueta Tumpa iñee, ẽrei uicuaa'ã, jare yepe tẽi uyandu Tumpa iñee, ẽrei güɨrovia'ã. Jare jecuaeño cuarãi oĩ.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 9 Jae ramiño vi aracae David jei cuarãi: \q1 “Opaete uyeco reta jese vae toĩ ñuai reta rami. \q1 Toa reta ñuai pe. Tuiporara reta imbaeyoa jeco pegua. \q1 \v 10 Agüɨye tuicuaa, Tumpa iñee umɨngueta reta yave. \q1 Tuiporara reta, tɨvɨta poɨ ete vae güɨraa vae rami.” \m Jucuarãi jei. \s1 Tumpa umbɨasata judío mbae vae reta \p \v 11 Aramoi amocue vae jei tẽi Israel pegua reta uyemɨpɨatantaca agüɨye etei vaerã Tumpa uiparareco. Jucuarãi'ã co. Ẽrei iyoa reta ramo, Tumpa omondo ñee yembɨasa pegua judío mbae vae reta pe. Jare judío mbae vae reta uyembɨasaca yave, Israel pegua reta ñacatãata jese reta jare uipotata uyembɨasaca vaerã vi. \v 12 Jare Israel pegua reta uyavɨ ramo, icavi co judío mbae vae reta pe. Echa'ã Israel pegua reta iyoa ramo, Tumpa ipɨacavi opaete ɨvɨ pegua reta pe. Ẽrei Israel pegua reta uyeyapo ye yave Tumpa imbaerã, icavi eteta co opaete ɨvɨ pegua reta pe. \p \v 13 Pe reta co jae judío mbae vae reta. Chemiari aĩ peve. Echa'ã che co jae Cristo jemimondo judío mbae vae reta pe. Ambutuicha ete co cua mbaravɨquɨ Cristo umee cheve vae. \v 14 Jucuarãi aipota amɨagüɨ̃roca judío reta, amocue vae uyembɨasaca vaerã. \v 15 Echa'ã Tumpa uyerova chugüi reta ramo, opaete ɨvɨ pegua reta ipuere uyembɨpɨacatu Tumpa ndive. Echa'ã uñatima Tumpa cotɨ reta yave, icavi eteta co opaete ɨvɨ pegua reta pe - umanocue vae icove ye ou ĩru umanocue vae reta ipɨte güi yave rami. \v 16 Yamɨjaanga. Mbɨyape tenonde voi oyɨ vae uñeñono tee yave Tumpa peguarã, opaete harina omonacue vae vi uñeñono tee Tumpa peguarã. Yamɨjaanga vi. Penti temitɨ japo reta uñeñono tee yave Tumpa peguarã, opaete jãca reve uñeñono tee Tumpa peguarã. \p \v 17 Yandepuere yayasɨa amocue temitɨ olivo jee vae jãca reta, ñañono vaerã jendacue pe olivo ñana rupigua jãca reta. Jucuarãi yave, temitɨ olivo iyaɨsɨ uguata olivo ñana rupigua jãca reta re jare umee chupe reta tecove. Jae ramiño vi Tumpa uyerova judío reta güi ipɨacavi vaerã peve. Pe reta co jae judío mbae vae reta. \v 18 Ẽrei agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta pe reta icavi ete co judío reta güi. Echa'ã pe reta co jae olivo ñana rupigua jãca reta rami. Jáeramo agüɨye piyembɨcate. Echa'ã jãca reta umee'ã tecove japo reta pe. Japo reta umee tecove jãca reta pe. \p \v 19 Jayave aramoi pereta: “Tumpa omombo judío reta olivo jãca reta yayasɨa rami, ipɨacavi vaerã judío mbae vae reta pe. Echa'ã judío mbae vae reta olivo ñana rupigua jãca temitɨ olivo reta jãca reta jendacue pe uñeñono vae reta rami.” \v 20 Añete co. Ẽrei Tumpa uyerova chugüi reta, jae reta güɨrovia'ã ramo, jare judío mbae vae reta upɨtata joco pe, güɨrovia yave. Jáeramo agüɨye piyembɨcate. Pequɨyeño. \v 21 Echa'ã Tumpa uyerova judío reta güi, yepe tẽi jae reta co temitɨ olivo jãca reta etei rami. Jae ramiño vi Tumpa uyerovata pegüi, perovia'ã yave. \v 22 ¡Mase! Tumpa ipɨacavi co. Ẽrei uiporaraca vi. Echa'ã uiporaraca jocua Israel pegua uyavɨ vae reta pe. Ẽrei ipɨacavita co judío mbae vae reta pe, jare jecuaeño ipɨacavita chupe reta güɨrovia reta yave. Ẽrei güɨrovia'ã yave, Tumpa omombota vi temitɨ olivo jãca reta yayasɨa rami. \v 23 Jare yayasɨa yaequi yave temitɨ olivo jãca reta, yandepuere ye ñañono reta. Jae ramiño vi Tumpa ipɨacavita co Israel pegua reta pe, jae reta mbaetɨ yave jecuae ñatẽɨ güɨrovia vaerã. Echa'ã Tumpa ipuere uyapo jucuarãi. \v 24 Echa'ã yandepuere yave ñañono jãca yayasɨa olivo ñana rupigua güi vae reta temitɨ olivo re, yavai'ã co oĩ ñañono vaerã temitɨ olivo jãcacue reta etei jese. Echa'ã olivo ñana rupigua uyuavɨ temitɨ olivo güi. Jae ramiño vi Tumpa ipɨacavi yave judío mbae vae reta pe, yavai'ã co oĩ ipɨacavi vaerã Israel pegua reta pe. \s1 Israel pegua reta uyembɨasacata co \p \v 25 Cherɨvɨ reta, aipota picuaa vaerã cua ndeiño uyecuaa vae regua, agüɨye vaerã piyembɨcate. Jae co cua: Jeta Israel pegua reta ipɨatanta ma. Ẽrei ndarau jecuaeño jucuarãi, jaeño opaete judío mbae vae reta uyembɨasaca regua. \v 26 Jare cua uyeyapo ma yave, Tumpa umbɨasata opaete Israel pegua reta. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Outa judío reta ipɨte güi uepɨ vaerã. \q1 Jae umbaita opaete Jacob iñemoñaa reta güi imbaeyoa reta. \q1 \v 27 YandeYa jei: ‘Echa'ã cuarãi ayapota jae chupe reta vae, \q1 ambai yave imbaeyoa reta.’ ” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 28 Israel pegua reta oyovaicho Tumpa ndive. Echa'ã güɨrovia'ã reta ñee icavi vae. Ẽrei cua jeco pegua pe reta pepuere perovia ñee icavi vae. Ẽrei Tumpa uiparavo Israel pegua reta. Jáeramo uau reta, itenondegua reta uiparavo vae rupi. \v 29 Echa'ã Tumpa umeeta co chupe reta jei umeeta co chupe reta vae. Ndarau omombo uiparavo vae reta. \v 30 Pe reta co jae judío mbae vae reta. Tenonde yave pe reta piyapo'ã Tumpa jei vae. Ẽrei añave Tumpa peparareco, Israel pegua reta uyapo'ã Tumpa jei vae ramo. \v 31 Jae ramiño vi añave Israel pegua reta uyapo'ã Tumpa jei vae, ẽrei Tumpa uipararecota reta, peparareco rami. \v 32 Echa'ã Tumpa uicuaaca opaete vae oyovaqueño. Mbaetɨ co quía Tumpa jei vae uyapo vae. Cuarãi Tumpa uyapo, ipuere vaerã uiparareco opaete vae. \p \v 33 Tumpa iyaracuaa catu ete co, jare uicuaa opaete. Yandepuere'ã etei yaicuaa Tumpa ipɨayemɨngueta. Uepitɨ'ã yaicuaa jae uyapo vae. \v 34 Echa'ã mbaetɨ quía uicuaa yandeYa ipɨayemɨngueta. Mbaetɨ quía umbɨaracuaa yandeYa mbae re. \v 35 Mbaetɨ quía ipuere umee rani mbae yandeYa pe, yandeYa umbɨjecovia chupe vaerã. \v 36 Echa'ã opaete mbaembae ou yandeYa güi. Jae uyapo opaete mbaembae iyupeguarã. YandeYa tuyembɨadoraca jaeño mai pegua. Amén. \c 12 \s1 Upurugüɨrovia vae reta mbae uyapo vaerã \p \v 1 Jáeramo, cherɨvɨ reta, pumɨñera piñemee vaerã Tumpa pe. Echa'ã jae peparareco. Israel pegua reta umee Tumpa pe maemɨmba uyeyucacue. Jucuarãi vi pe reta pemee chupe perete icove vae. Perete tuñeñono tee Tumpa peguarã. Cuarãi yave, Tumpa uyeroviata co. Echa'ã jupi co piyeyocui vaerã Tumpa pe cuarãi. \v 2 Jare agüɨye pico jei vae reño yugüɨreco vae rami. Pemaeño Tumpa re umee vaerã peve pepɨayemɨngueta ipɨau vae, pepɨa pe piyemɨngueta vaerã icavi vae re. Cuarãi yave, picuaata co Tumpa jei vae. Echa'ã icavi co peve piyapo vaerã Tumpa jei vae, pembɨyerovia vaerã Tumpa. Echa'ã Tumpa jei vae icavi ete co. \p \v 3 Tumpa ipɨacavi cheve ayeyocui vaerã chupe. Jáeramo che jae peve cua: Agüɨye quía ipɨa pe tuyemɨngueta ete iyee uyemɨtenonde vaerã ipɨa pe uyemɨnguetata tẽi iyee vae güi. Penti penti ipɨa pe tuyemɨngueta cavi iyee. Echa'ã Tumpa umee penti penti pe mburugüɨrovia, ipuere vaerã mbae uyapo Tumpa peguarã. \v 4 Echa'ã pentiño co yanderete. Ẽrei yanderete pe ñanoi yandepɨ jare yandepo jare yandeapɨsa jare yanderesa jare jeta ĩru ĩru vae. Jare opaete güɨnoi iparavɨquɨ penti penti yanderete pe. \v 5 Jae ramiño vi yande jeta ete co. Ẽrei yayeyapo ma Cristo ndive penti jete ramiño, jare yayemborɨmborɨ penti jete rami. \p \v 6 Tumpa ipɨacavi yandeve. Jáeramo umee yandeve mbaepuere uyuavɨ vae reta. Mbaepuere güɨnoi Tumpa iñee umɨmbeu vaerã vae tumɨmbeu mburugüɨrovia Tumpa umee chupe vae rupi. \v 7 Mbaepuere güɨnoi ĩru upurugüɨrovia vae reta pe uyeyocui vaerã vae tuyeyocui cavi chupe reta. Mbaepuere güɨnoi oporomboe vaerã vae toporomboe cavi. \v 8 Mbaepuere güɨnoi upurumbɨaracuaa vaerã vae tupurumbɨaracuaa cavi. Mbae ipuere umee ĩru vae pe vae tumee iquɨrẽɨ reve. Mbaepuere güɨnoi ĩru vae reta oyocui vaerã vae toporoyocui cavi. Mbaepuere güɨnoi omborɨ vaerã iparavete vae reta vae tomborɨ uyerovia reve. \p \v 9 Piyerau mburuau añetete vae pe. Pemɨtarẽɨ icavi mbae vae. Jecuaeño piyapo icavi vae. \v 10 Piyerau penti cuimbae uau tɨvɨ rami. Pemae cavi piyee piyepɨu reve. \p \v 11 Piyapo mbaravɨquɨ peaquɨ mbae reve. Peratangãtu Espíritu Santo imbaepuere pe. Piyeyocui yandeYa pe. \p \v 12 Peãro yandeYa piyerovia reve. Pepɨaguasu piporara yave. Peratangãtu piyerure vaerã Tumpa pe. \p \v 13 Mbae uata yave ĩru uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta pe, pemee mbae chupe reta. Pepɨacavi mboupa reta pe. \p \v 14 Piyerure Tumpa pe uyapo vaerã icavi vae chupe uiporaraca peve vae reta pe. Agüɨye piyepɨpeyu jese reta. \p \v 15 Piyerovia uyerovia vae reta ndive. Pepɨatɨtɨ ipɨatɨtɨ vae reta ndive. \p \v 16 Penti ramiño pico uyupii. Agüɨye piyembɨcate. Peau iparavete vae reta. Agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta piyee opaete aracuaa penoi co vae. \p \v 17 Yepe tẽi quía uyapo icavi mbae vae peve, agüɨye pembɨjecovia icavi mbae vae pe. Jecuaeño piyapo icavi vae opaete vae jovaque. \v 18 Pepuere yave, ĩru vae reta umaeño yave peré, pico cavi pepɨacatu reve ĩru vae reta ndive. \v 19 Cherɨvɨ reta, agüɨye pembɨjecovia mbae icavi mbae vae uyapo peve vae icavi mbae vae pe. Pemaeño Tumpa tuiporaraca chupe. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Che taiporaraca chupe. Che tambɨjecovia” —jei yandeYa. Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 20 Jáeramo oyovaicho nde ndive vae iyembaɨ yave, emɨngaru. Jare iúe yave, emee ɨ tou. Echa'ã jucuarãi yave, imarata co icavi mbae vae uyapo ndeve vae re. \v 21 Iyapo icavi vae mbae icavi mbae vae uyapo ndeve vae pe. Echa'ã jucuarãi nemɨamɨrita icavi mbae vae. Icavi mbae vae ndarau nemɨamɨri. \c 13 \p \v 1 Opaete vae tuyapo mburuvicha reta jei vae. Echa'ã Tumpa etei oñono mburuvicha retarã. Tumpa uiparavo mbaepuere güɨnoi reta vaerã. \v 2 Jáeramo uyapo'ã mburuvicha jei vae oyovaicho co Tumpa iporoyocui ndive. Jare mburuvicha uiporaracata oyovaicho jae ndive vae pe \v 3 Echa'ã mburuvicha reta umɨnguɨye'ã icavi vae uyapo vae. Umɨnguɨye icavi mbae vae uyapo vae. Jáeramo iyapo icavi vae, agüɨye vaerã ndequɨye mburuvicha güi. Echa'ã mburuvicha uyemɨngueta cavita nderé. \v 4 Mburuvicha reta uyeyocui ñugüɨnoi Tumpa pe. Echa'ã Tumpa uiparavo, nemborɨ vaerã. Ẽrei icavi mbae vae ndiyapo yave, equɨye chugüi reta. Echa'ã Tumpa umee chupe reta mbaepuere uiporaraca vaerã. Jáeramo uyeyocui ñugüɨnoi Tumpa pe, uiporaraca yave icavi mbae vae uyapo vae reta pe. \v 5 Jáeramo piyapo mburuvicha reta jei vae, jupi co piyapo vaerã ramo, pequɨye'ã uiporaracata peve vae güi ramoño. \v 6 Jare cua jeco pegua pembɨepɨ mburuvicha reta ocovara peve vae. Echa'ã uyeyocui ñugüɨnoi Tumpa pe, jare jae reta iparavɨquɨ co ocovara vaerã peve. \p \v 7 Piyapo opaete vae pe jupi co piyapo vaerã vae. Echa'ã jupi co mburuvicha reta ocovara vaerã peve. Pequɨye jupi co pequɨye vaerã chugüi vae güi. Pipɨu jupi co pipɨu vaerã vae. \v 8 Agüɨye pepía quía pe mbae re. Ẽrei jecuaeño piyerau. Echa'ã japicha uau vae uyapo ma opaete mboroyocui. \v 9 Echa'ã mboroyocui jei cuarãi: “Agüɨye iyuvanga menda re. Agüɨye epuruyuca. Agüɨye nemonda. Agüɨye ndeapu ĩru vae re. Agüɨye ipota ĩru vae reta imbaembae.” Jucuarãi jei. Jare ime vi ĩru mboroyocui reta. Ẽrei opaete cua mboroyocui reta penti ramiño co. Jae co cua: “Eau nderapicha nde ndiyerau rami.” \v 10 Echa'ã japicha uau vae ndarau uyapo icavi mbae vae chupe. Jáeramo japicha uau vae uyapo ma opaete mboroyocui. \p \v 11 Coiño ma oĩ yanembɨasa ete vaerã. Yapurugüɨrovia ramo yave, mbɨrɨ echa yandeve. Ẽrei añave coiño ma oĩ. Picuaa cavi cua. Jáeramo icavi co ñañemɨatangãtu vaerã. \v 12 Yamɨjaanga pɨ̃tu mbaeyoa re. Cõe seri ma. Jáeramo agüɨye ma yayapo pɨ̃tumimbi pe uyeyapo vae. Yayapo tembipe oĩ yave uyeyapo vae. Jucuarãi yandepuereta ñañerãro mbaeyoa ndive. \v 13 Yaico cavi tembipe pe yugüɨreco vae reta rami. Agüɨye yacau. Agüɨye yasavɨpo. Agüɨye yandeporopotaiño. Agüɨye yayapo pɨchɨ̃i vae. Agüɨye yayovaicho ĩru vae ndive. Agüɨye ñaneacatãa ĩru vae re. \v 14 Ẽrei pemaeño yandeYa Jesucristo re pemɨmɨrãta vaerã, pepuere vaerã piñerãro mbaeyoa ndive. Agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta quirãi pepuere piyapo pipota vaeño. \c 14 \s1 Upurugüɨrovia vae reta agüɨye tiñera \p \v 1 Pemaeño upurugüɨrovia vae uicuaa cavi'ã mburugüɨrovia regua vae re uñemɨĩru vaerã pe ndive, ẽrei agüɨye piyeaca jae ndive mbae uicuaa cavi'ã vae re. \v 2 Echa'ã penti vae güɨrovia opaete mbaembae ipuere co jou. Ẽrei ĩru vae uicuaa cavi'ã mburugüɨrovia regua vae jou'ã soo. \v 3 Opaete mbaembae ipuere jou vae agüɨye tugüɨrɨ̃ro jou'ã soo vae. Jare soo jou'ã vae agüɨye tiñera opaete mbaembae ipuere jou vae re. Echa'ã jae co Tumpa imbae. \v 4 Soo jou'ã vae agüɨyeta tẽi iñera Tumpa jembiocui re. Jaeño iYa ipuere jei icavi vae uyapo ani icavi mbae vae co uyapo. Jare Tumpa ipuere uparavɨquɨ ipɨa pe, jae uyapo vaerã icavi vae. \p \v 5 Penti vae ipɨa pe uyemɨngueta penti ara icavi ete ĩru ara reta güi. Ĩru vae jei opaete ara reta oyovaque co. Penti penti tuicuaa cavi maera ipɨa pe uyemɨngueta cuarãi. \v 6 Ipɨa pe uyemɨngueta penti ara icavi ete ĩru ara reta güi vae jei cuarãi uipota umbɨyerovia yandeYa ramo. Jae ramiño vi ipɨa pe uyemɨngueta opaete ara reta oyovaque co vae jei cuarãi uipota umbɨyerovia yandeYa ramo. Opaete mbaembae ipuere jou vae umbɨyerovia Tumpa jou yave. Echa'ã umee yasurupai Tumpa pe. Jae ramiño vi soo jou'ã vae umbɨyerovia Tumpa jou'ã yave. Echa'ã jae vi umee yasurupai Tumpa pe. \p \v 7 Mbaetɨ penti ave yaico yayapo vaerã yande yaipota vaeño. Jae ramiño vi mbaetɨ penti ave ñamano yaipota ñamano ramo. \v 8 Echa'ã yaico rambueve, yayeyocui yandeYa pe. Jare ñamanota, yandeYa uipota ñamano vaerã ramo. Jáeramo yaico rambueve jare ñamano yave, yande co jae yandeYa imbae reta. \v 9 Echa'ã cuarã Cristo umano jare icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, uyeyapo vaerã umanocue vae reta jare icove vae reta iYarã. \p \v 10 Penti upurugüɨrovia vae agüɨyeta tẽi iñera ĩru upurugüɨrovia vae re. Jae ramiño vi penti upurugüɨrovia vae agüɨyeta tẽi güɨrɨ̃ro ĩru upurugüɨrovia vae. Echa'ã opaete yande yayemboɨta Tumpa jovai, jae uãa vaerã yandeparavɨquɨ. \v 11 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Añetete co” —jei Tumpa—. “Opaete vae uyeatɨcata cherovai, \q1 jare opaete vae chembɨadorata co.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 12 Jáeramo penti penti yamɨmbeuta Tumpa pe yayapocue vae regua. \p \v 13 Jáeramo agüɨye ma ñaniñera. Ñañemoa ngatu quirãi yaico cavi vaerã, agüɨye vaerã ĩru upurugüɨrovia vae iyoa yandereco pegua. \v 14 Che aicuaa yandepuere co yau opaete mbaembae. Echa'ã yandeYa Jesús uicuaaca cheve cua regua. Ẽrei ime yave quía ipɨa pe uyemɨngueta jupi'ã jou vaerã mbae nunga tembíu vae, ndarau icavi chupe jou vaerã. \v 15 Ẽrei penti upurugüɨrovia vae umbɨpɨatɨtɨ yave ĩru upurugüɨrovia vae jou vae jeco pegua, ico'ã co upuruau reve. Agüɨye tou jocua nunga tembíu. Echa'ã jou yave, aramoi ombopiacata ĩru upurugüɨrovia vae jou vae jeco pegua. Echa'ã Cristo umano vi jocua ĩru upurugüɨrovia vae re. \v 16 Jáeramo agüɨye tou jocua nunga tembíu, yepe tẽi uicuaa ipuere co jou. Echa'ã jou yave, ĩru vae reta jeita uyapo icavi mbae vae. \v 17 Echa'ã Tumpa yandeocui ramo, agüɨye yayemɨpɨa'ã mbae yau vae re. Yayapo jupi vae, jare yaico mbɨacatu reve uyupii, jare yayerovia. Echa'ã Espíritu Santo yanemborɨ, cuarãi yaico vaerã. \v 18 Uyeyocui Cristo pe cuarãi vae umbɨyerovia co Tumpa, jare ĩru vae reta uyemɨngueta cavi jese. \p \v 19 Jáeramo jecuaeño yaico cavi, yandepɨacatu vaerã uyupii, jare jecuaeño yaipota ñañemɨmɨrãta vaerã. \v 20 Agüɨye yarucumegua Tumpa iparavɨquɨ mbae yau vae jeco pegua. Añete co, yandepuere yau opaete mbaembae. Ẽrei ĩru vae reta iyoa yave mbae nunga tembíu yau ramo, icavi'ã yau vaerã jocua nunga tembíu. \v 21 Agüɨye yau soo jare vino, jare agüɨye yayapo ĩru mbaembae, yambɨavai yave ĩru upurugüɨrovia vae jocua nunga mbaembae jeco pegua. Echa'ã aramoi ĩru upurugüɨrovia vae iyoata ani ipɨtuta ipurugüɨrovia re. \v 22 Añete co, amocue upurugüɨrovia vae reta güɨrovia ipuere jou opaete mbaembae. Tumpaño tuicuaa jesegua. Jae reta jou yave uicuaa Tumpa uipota jou vaerã vae, uyeroviata co. \v 23 Ẽrei ipɨa pe uyemɨngueta jupi'ã jou vaerã mbae nunga tembíu vae, uyembɨjeco jocua tembíu jou yave. Echa'ã güɨrovia'ã jupi jou vaerã. Echa'ã mbae yayapo yave, yarovia'ã yave jupi yayapo vaerã, yandeyoa co. \c 15 \p \v 1 Ime amocue yande ñanepɨrãta yandepurugüɨrovia re vae. Jáeramo icavi co yamborɨ vaerã uicuaa cavi'ã mburugüɨrovia regua vae reta. Agüɨye yayapo yande yaipota yayapo vaeño. \v 2 Penti penti yaico yambɨyerovia vaerã ĩru vae, jucuarãi yandepuere yave yayapo icavi vae chupe, ipɨrãta vaerã ipurugüɨrovia re. \v 3 Echa'ã Cristo etei uyapo'ã jae uipota uyapo vaeño. Jae uyapo Tumpa jei vae. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Jei icavi mbae vae ndeve vae jei vi icavi mbae vae checotɨ” —jei Cristo Tumpa pe. Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 4 Opaete tenonde yave Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae uyecuatía co yande yayemboe vaerã. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae ipuere umee yandeve mbɨaguasu jare mbɨacatu, ñaãro vaerã yayerovia reve. \v 5 Tumpa co jae mbɨaguasu jare mbɨacatu umee peve vae. Tumpa tuparavɨquɨ pepɨa pe, pico cavi vaerã penti ramiño. Echa'ã cua co jae Cristo Jesús jei vae. \v 6 Pepɨa pe piyemɨngueta jare piyemɨngueta penti ramiño, pembɨadora vaerã Tumpa. Jae co yandeYa Jesucristo Tu. \s1 Umɨmbeu ñee icavi vae judío mbae vae reta pe \p \v 7 Jáeramo pemae cavi piyee, Cristo umae cavi yanderé rami, ĩru vae reta umbɨadora vaerã Tumpa. \v 8 Echa'ã che jae peve cua: Cristo ou uyeyocui vaerã judío reta pe, uicuaaca vaerã chupe reta Tumpa iñee añete vae. Echa'ã jae ou uicuaaca vaerã judío reta pe Tumpa uyapota itenondegua reta pe jei vae. \v 9 Jare Cristo ou judío mbae vae reta vi umbɨadora vaerã Tumpa, jae uiparareco reta ramo. Echa'ã aracae David jei Tumpa pe cuarãi: \q1 “Jáeramo che numbɨadorata judío mbae vae reta ipɨte pe. \q1 Che numbɨadorata canta pe.” \m Jucuarãi jei. \v 10 Jare aracae Moisés vi jei cuarãi: \q1 “Judío mbae vae reta tuyerovia Tumpa imbae vae reta ndive.” \m Jucuarãi jei. \v 11 Jare David jei vi cuarãi: \q1 “Judío mbae vae opaete ɨvɨ pegua reta tumbɨadora yandeYa, \q1 tuyemɨngueta imbaepuere re, opaete ɨvɨ pegua reta.” \m Jucuarãi jei. \p \v 12 Jare aracae Isaías jei cuarãi: \q1 “Outa co Isaí iñemoñaa. \q1 Jae uyeyapota judío mbae vae reta juvicha guasurã. \q1 Judío mbae vae reta güɨroviata jese.” \m Jucuarãi jei. \p \v 13 Tumpa uparavɨquɨ yandepɨa pe ñaãro vaerã yayerovia reve. Jecuaeño tuparavɨquɨ pepɨa pe, pembɨyerovia ete vaerã jare pembɨpɨacatu vaerã pepurugüɨrovia rupi. Jucuarãi yave, peãrota co piyerovia ete reve Espíritu Santo imbaepuere rupi. \p \v 14 Che etei vi aicuaa catu, cherɨvɨ reta, quirãi pe reta pepɨacavi ete co. Picuaa catu jeta mbaembae regua. Jáeramo pepuere piyembɨaracuaa. \v 15 Ẽrei aicuatía ma peve, cherɨvɨ reta, aquɨye mbae reve amocue mbaembae re, pumɨmandúa jese vaerã. Cuarãi ayapo, Tumpa ipɨacavi umee cheve vae rupi. \v 16 Echa'ã Tumpa cheparavo ayeyocui vaerã Jesucristo pe judío mbae vae reta ipɨte pe. Jáeramo amɨmbeu chupe reta ñee icavi vae Tumpa regua. Jare judío mbae vae reta güɨrovia yave, Tumpa uyerovia co. Echa'ã Espíritu Santo oñono tee jocua judío mbae vae reta Tumpa peguarã. \p \v 17 Jáeramo chepuere chemiari cavi cheparavɨquɨ re. Ẽrei jucuarãi ambɨadora Cristo Jesús. Echa'ã mbaravɨquɨ co jae Tumpa iparavɨquɨ. \v 18 Chemiarita Cristo uyapo che rupi vae reño. Jae uparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨa pe che amɨmbeu vae jare ayapo vae rupi, jae reta upurugüɨrovia vaerã. \v 19 Jare Espíritu Santo umee cheve mbaepuere ayapo vaerã mɨacañɨ reta, judío mbae vae reta ipɨacañɨ vaerã. Jare che ambapɨ opaete que rupi Jerusalén güi Ilírico pe amɨmbeu vaerã ñee icavi vae Cristo regua. \v 20 Jare cuarãi aipota ayapo. Aipota ete amɨmbeu ñee icavi vae uyandu'ã etei Cristo regua vae pe, agüɨye vaerã aparavɨquɨ ĩru vae uparavɨquɨ vae pe. \v 21 Jare jucuarãi uyeyapo Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Ndeiño quía umɨmbeu Cristo chupe vae reta uyanduta co. \q1 Ndeiño uyandu vae reta uicuaata co.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \s1 Pablo iquɨrẽɨ oo Roma pe \p \v 22 Jare cua jeco pegua ayembɨavai ete, yepe tẽi aipota aa pepɨ. \v 23 Jeta año ma aipota ete aa apou pepɨ, jare añave opa ma cheparavɨquɨ cua pe. \v 24 Jáeramo España pe aa yave, aipota aa apou pepɨ, ayerovia vaerã pe ndive mbovɨ ara pegua. Jayave joco güi aramoi pepuereta chemborɨ aa ye vaerã España cotɨ. \v 25 Ẽrei aata rani Jerusalén pe araa vaerã corepoti uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta pe. \v 26 Echa'ã Macedonia jare Acaya pegua reta jei icavi co omondo vaerã corepoti Jerusalén pegua uñeñono tee Tumpa peguarã vae iparavete vae reta pe. \v 27 Añete co, jae reta uvãe icavi cua uyapo vaerã. Jare ipía co judío reta pe. Echa'ã judío reta rani umɨmbeu judío mbae vae reta pe Tumpa iñee. Jáeramo icavi co judío mbae vae reta omborɨ vaerã judío reta mbaembae cua ɨvɨ pegua pe. \v 28 Jáeramo araata rani chupe reta cua corepoti. Jayave cua mbaravɨquɨ opa ma yave, aata pepɨ, jare joco güi aata España cotɨ. \v 29 Jare aicuaa che aa pepɨ yave, amɨmbeu cavita peve ñee icavi vae Cristo regua. Jáeramo piyerovia eteta co. \p \v 30 Pe reta perovia yandeYa Jesucristo re, jare Espíritu Santo pemboe piyerau vaerã. Jáeramo che pumɨñera, cherɨvɨ reta, piyerure Tumpa pe cheré. \v 31 Piyerure Tumpa pe jae cherepɨ vaerã upurugüɨrovia mbae vae Judea pegua reta güi. Piyerure vi Jerusalén pegua Tumpa peguarã uñeñono tee vae reta uyerovia vaerã cua corepoti araata chupe reta vae re. \v 32 Jae ramiño vi piyerure aa vaerã pepɨ ayerovia reve Tumpa jei vae rupi, jare aputuu vaerã pe reta ndive. \v 33 Tumpa toĩ opaete pe ndive. Echa'ã jae umee yandeve mbɨacatu. Amén. \c 16 \s1 Saludo reta \p \v 1 Amondota pepɨ yanderindɨ Febe. Jae uyeyocui ĩru upurugüɨrovia vae Cencrea pegua reta pe. \v 2 Pembɨresive cavi yandeYa jee pe. Echa'ã icavi co uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta jucuarãi uyapo vaerã uyupe. Jare pemborɨ, mbae uata chupe yave. Echa'ã jae omborɨ jeta vae, jare chemborɨ vi. \p \v 3 Tumpa ndiveño toĩ Priscila jare Aquila. Jae reta chemborɨ Cristo Jesús iparavɨquɨ pe. \v 4 Jae reta umano seri cherepɨ vaerã. Jáeramo amee yasurupai chupe reta. Jae ramiño vi opaete judío mbae vae uyembatɨmbatɨ vae reta umee yasurupai chupe reta. \v 5 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ opaete Priscila jare Aquila jenta pe uyembatɨ vae reta. Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ yanderɨvɨ Epeneto. Jae rani güɨrovia Cristo re Acaya pe. \v 6 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ María. Jae uparavɨquɨ tanta pepɨte pe. \v 7 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Andrónico jare Junias. Jae reta co cherentaɨgua reta, jare yugüɨrecose peresorɨru pe che ndive. Temimondo reta uyemɨngueta cavi ete jese reta. Jae reta güɨrovia Cristo re ndei che arovia jese mbove. \p \v 8 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Amplias. Jae güɨrovia yandeYa re jare che aau. \v 9 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Urbano. Jae oremborɨ Cristo iparavɨquɨ pe. Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ yanderɨvɨ Estaquis. \v 10 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Apeles. Uyecuaa co quirãi uyeyocui cavi Cristo pe. Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Aristóbulo jenta pegua reta. \v 11 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Herodión. Jae co cherentaɨgua. Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Narciso jenta pegua upurugüɨrovia vae reta. \v 12 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Trifena jare Trifosa. Jae reta uparavɨquɨ ñugüɨnoi yandeYa pe. Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ yanderindɨ Pérsida. Jae vi uparavɨquɨ tanta yandeYa pe. \v 13 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Rufo jare ichɨ. Rufo uyeyocui cavi yandeYa pe. Jare ichɨ uyandareco cavi cheré chesɨ rami. \v 14 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes jare opaete cherɨvɨ uyembatɨ jae reta ndive vae reta. \v 15 Jae ramiño vi Tumpa ndiveño toĩ Filólogo, Julia, Nereo, Nereo jindɨ, Olimpas jare opaete uñeñono tee Tumpa peguarã vae uyembatɨ jae reta ndive vae reta. \p \v 16 Piyembɨsaluda yave, piñecuãva piyerau reve. Opaete upurugüɨrovia vae uyembatɨmbatɨ vae jei peve Tumpa ndiveño peĩ. \p \v 17 Añave che pumɨñera, cherɨvɨ reta, piñemoa ngatu vaerã yembɨyao uyapo vae reta güi. Echa'ã jae reta umbɨavai Tumpa iparavɨquɨ. Jae reta iporomboe uyuavɨ piyemboe jese vae güi. Agüɨye piyembatɨ jae reta ndive. \v 18 Echa'ã jae reta uyeyocui'ã yandeYa Jesucristo pe. Jaeño uparavɨquɨ reta iyupeguarã. Jae reta uiporu ñee icavi vae echa. Ẽrei jucuarãi umbɨtavɨ yemboe añete vae uicuaa cavi'ã vae reta. \v 19 Opaete vae uicuaa quirãi pe reta perovia yandeYa re. Jáeramo ayerovia peré. Jare aipota jecuaeño pequɨrẽɨ vaerã piyapo icavi vae. Agüɨye petavɨ piyapo vaerã icavi mbae vae. \v 20 Tumpa jecuaeño umee yandeve ipɨacatu. Jae pemborɨta, ɨmambae pemɨamɨri ete vaerã Satanás. YandeYa Jesucristo tumee peve ipɨacavi. \p \v 21 Timoteo uparavɨquɨ oĩ che ndive. Jae jare Lucio, Jasón jare Sosípater - jae reta co cherentaɨgua reta - jei peve Tumpa ndiveño peĩ. \p \v 22 Tercio uicuatía oĩ cua tupapire cheve peguarã. Jae vi jei peve Tumpa ndiveño peĩ yandeYa re perovia ramo. \p \v 23 Gayo vi jei peve Tumpa ndiveño peĩ. Che aico jae jenta pe, jare opaete upurugüɨrovia vae reta vi uyembatɨ cua pe. Erasto vi jei peve Tumpa ndiveño peĩ. Jae uñuvatu tenta guasu pegua reta icorepoti. Yanderɨvɨ Cuarto vi jei peve Tumpa ndiveño peĩ. \p \v 24 YandeYa Jesucristo tumee opaete peve ipɨacavi. Amén. \s1 Tumpa tuyembɨadoraca \p \v 25 Jare añave yambɨadora Tumpa. Echa'ã jae ipuere pemɨmɨrãta. Cuarãi amɨmbeu ma peve, ñee icavi vae Jesucristo regua amɨmbeu peve yave. Echa'ã jae umee cheve etei amɨmbeu vaerã. Cua ñee icavi vae uyecuaa'ã etei ɨvɨ uyeyapo güive. Jaeramo Tumpa uicuaaca. \v 26 Jáeramo añave uyecuaa. Jare Tumpa icoño mai vae oyocui uyecuaa vaerã opaete ɨvɨ pegua reta pe Tumpa iñee umɨmbeu vae reta uicuatía vae rupi, opaete vae güɨrovia vaerã Tumpa jei chupe reta rami. \p \v 27 Tumpaño co jae iyaracuaa catu vae. Tumpa tuyembɨadoraca Jesucristo rupi jaeño mai pegua. Amén.