\id LUK - Guaraní, Western Bolivian -Bolivia 2012 (DBL 2013) \h SAN LUCAS \toc1 El Santo Evangelio Segun San Lucas \toc2 San Lucas \toc3 Lc \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGUN \mt1 SAN LUCAS \c 1 \s1 Lucas uicuatía Teófilo pe \p \v 1 Jeta vae umɨmbeu ma uicuatía reve opaete yandepɨte pe uyeyapo vae regua. \v 2 Jocua uyeyapo vae iyɨpɨ güive uecha vae reta jucuarãi umɨmbeu yandeve. Echa'ã jae reta umɨmbeu Tumpa iñee ĩru vae reta pe. \v 3 Jáeramo icavi echa cheve che vi aicuatía vaerã ndeve, mburuvicha Teófilo, amɨmbeu vaerã ndeve quirãi opaete uyeyapo. Echa'ã che aicuaa cavi opaete iyɨpɨ güive uyeyapo vae. \v 4 Aicuatía aĩ ndeve cua, ndicuaa vaerã añete co jocua ndiyemboe jese vae. \s1 Juan oata vae regua \p \v 5 Herodes ico yave ɨvɨ Judea pegua reta juvicha guasurã, ico vi penti sacerdote Zacarías jee vae. Jae co sacerdote penti atɨ Abías jee vae pegua. Zacarías jembireco co jae Aarón iñemoñaa reta pegua jare jee co Elisabet. \v 6 Zacarías jare jembireco uyapo jupi vae jare jucuarãi umbɨyerovia Tumpa. Echa'ã jecuaeño uyapo yandeYa iporoyocui reta. Mbaetɨ quía ipuere umbɨjeco reta mbae re. \v 7 Ẽrei mbaetɨ co Zacarías isambiaɨ. Echa'ã Elisabet imembɨ mbae vae co. Jare Zacarías jare Elisabet ucuacuaa ete ma. \p \v 8 Penti ara penti atɨ Abías jee vae pegua sacerdote reta uparavɨquɨ ñugüɨnoi Tumpa jo pe. Jáeramo Zacarías uyapo oĩ iparavɨquɨ joco pe. \v 9 Jare jocua ara Zacarías iparavɨquɨ co uique vaerã yandeYa jo japɨpe pe etei uapɨ vaerã mbae ipiche cavi vae. Echa'ã jecuaeño uyapo jucuarãi sacerdote reta. \v 10 Jare jeta Israel pegua reta yatɨ ma uyerure ñugüɨnoi Tumpa jo oca pe, Zacarías mbae ipiche cavi vae uapɨ oĩ rambueve. \v 11 Jare uyecuaa Zacarías pe penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae. Ángel uyemboɨ oĩ mbae ipiche cavi vae imesa iyacata cotɨ. \v 12 Jare Zacarías uecha yave ángel, ipɨacañɨ jare uquɨye vi. \v 13 Ẽrei ángel jei chupe: \p —Agüɨye equɨye, Zacarías. Tumpa uyandu ma ndiyerure, jare nembireco Elisabet imembɨta ndeve cuimbae. Jare nembɨjeeta Juan —jei—. \v 14 Jare nde ndiyeroviata co tuicha. Jare jeta vi uyeroviata jae oa vae regua —jei ángel Zacarías pe—. \v 15 Echa'ã yandeYa umbutuichacata co. Jae ndarau etei ucau. Jare tɨneeta Espíritu Santo pe ichɨ güi oa güive —jei chupe—. \v 16 Jare umbɨyerovata yandeYa Tumpa cotɨ jeta Israel pegua reta —jei—. \v 17 Jae oota yandeYa jenonde uauca vaerã tu reta pe isambiaɨ reta jare Tumpa jei vae uyapo'ã vae reta uyeyapo vaerã iyaracuaa vae retarã jare jupi vae retarã. Jucuarãi uyapota, Israel pegua reta uãro vaerã yandeYa. Jae icota Elías icose vae rami jare güɨnoita mbaepuere Elías güɨnoise vae rami —jei ángel Zacarías pe. \p \v 18 Jayave Zacarías jei ángel pe: \p —¿Quirãita pa aicuaa añetete ra cua nde ndere cheve vae? Echa'ã che acuacuaa ete ma jare chembireco ucuacuaa ete ma vi —jei. \p \v 19 Jayave ángel jei ye Zacarías pe: \p —Che co jae Gabriel. Che ayeyocui Tumpa pe. Tumpa chembou chemiari vaerã ndeve jare amɨmbeu vaerã ndeve cua ñee icavi vae —jei chupe—. \v 20 Mase, niñeeta'ã ndepɨta cua amɨmbeu ndeve vae uyeyapo regua. Echa'ã nderovia'ã che jae ndeve vae. Ẽrei che jae ndeve vae uyeyapota co ara ou uyeyapo vaerã yave —jei. \p \v 21 Jare Israel pegua reta uãro ñugüɨnoi Zacarías oẽ vaerã Tumpa jo güi, jare ipɨacañɨ reta quirãi Zacarías upɨta ɨma Tumpa jo japɨpe pe. \v 22 Jare Zacarías oẽ yave, ipuere'ã omoẽ iñee chupe reta. Jáeramo jae reta uicuaa Zacarías uecha mbae Tumpa jo pe oĩ rambueve. Echa'ã jae umupũa ipo chupe reta. Ẽrei ipuere'ã etei mbae jei chupe reta. \p \v 23 Jare opa ma yave Zacarías iparavɨquɨ Tumpa jo pe, oo ye jenta pe. \v 24 Jare mbovɨ ara rupi Zacarías jembireco Elisabet ipurúa. Jayave Elisabet uñemi pandepo yasɨ jenta pe. Echa'ã jae jei: \p \v 25 —Cuarãi yandeYa uyapo cheve. Ɨma ma chemara ĩru vae reta güi chemembɨ'ã etei ramo. Ẽrei añave yandeYa chemborɨ agüɨye vaerã chemara chugüi reta —jei. \s1 Jesús oata vae regua \p \v 26 Jare Elisabet seis yasɨ ma ipurúa yave, Tumpa ombou ángel Gabriel tenta guasu Nazaret ɨvɨ Galilea pegua pe \v 27 María ipɨ. María co jae penti cuñatai güɨreco'ã etei cuimbae vae. Ẽrei jae jei ma umenda vaerã José ndive. José co jae penti David iñemoñaa reta pegua. \v 28 Jare ángel uique María oĩ vae pe jare jei chupe: \p —Iyerovia. YandeYa ipɨacavi ndeve. YandeYa oĩ nde ndive. YandeYa nemɨvendise ete ĩru cuña reta güi —jei. \p \v 29 María cua uyandu yave, ipɨacañɨ. Echa'ã uicuaa'ã mbae ra uipota jei ángel jei chupe vae. \v 30 Jayave ángel jei chupe: \p —Agüɨye equɨye, María. Echa'ã Tumpa ipɨacavi ndeve —jei—. \v 31 Mase, ndepuruata co jare nemembɨta. Jare nembɨjeeta nemembɨ Jesús —jei María pe—. \v 32 Jae güɨnoita mbaepuere tuicha vae, jare jeeta co Tumpa Taɨ. Jare yandeYa Tumpa uyapota Israel pegua reta juvicha guasurã itenondegua David rami —jei—. \v 33 Jare jae icota Jacob iñemoñaa reta juvicha guasurã jaeño mai pegua. Jare jae iporoyocuia ndarau opa —jei ángel chupe. \p \v 34 Jayave María jei ángel pe: \p —¿Quirãita pa uyeyapo cua? Echa'ã ndei areco cuimbae —jei. \p \v 35 Jayave ángel jei María pe: \p —Espíritu Santo outa ndeve. Tumpa imbaepuere rupi cua uyeyapota ndeve. Jáeramo nemembɨ oata iyoa mbae reve jare jeeta co Tumpa Taɨ —jei—. \v 36 Mase, nerentarã Elisabet ipurúa vi, yepe tẽi ucuacuaa ete ma. Seis yasɨ ma ipurúa oĩ, yepe tẽi ĩru vae reta umbɨjee ‘Imembɨ mbae vae’ —jei—. \v 37 Echa'ã Tumpa ipuere uyapo opaete —jei chupe. \p \v 38 Jayave María jei ángel pe: \p —Mase, che co jae yandeYa pe ayeyocui vae. Tome tuyeyapo cheve nde ndere cheve vae rami —jei. \p Jayave ángel oo ye María oĩ vae güi. \s1 María opou Elisabet pe \p \v 39 Jayave mbovɨ ara rupi María oẽ oo voi jenta güi penti tenta guasu ɨvɨtu reta re Judea pegua pe. \v 40 Jare oo uvãe Zacarías jenta pe, jare umbɨsaluda Elisabet. \v 41 Jare Elisabet uyandu yave María jei chupe vae, Elisabet imembɨ omɨ rai jɨe pe. Jare Elisabet tɨnee Espíritu Santo pe. \v 42 Jayave Elisabet iñeeãta reve jei: \p —Tumpa nemɨvendise ete ĩru cuña reta güi. Jare umɨvendiseta nemembɨ —jei—. \v 43 Jare yepe tẽi nde co jae cheYa ichɨrã, ẽrei nde ndeyu ndepou chepɨ. Chepɨacañɨ cua re —jei—. \v 44 Mase, nde nembɨpɨ chemɨngueta rupive, chemembɨ omɨ rai cherɨe pe uyerovia ramo —jei Elisabet María pe—. \v 45 Nde nderovia yandeYa uyapota co jae jei ndeve uyapota vae. Jáeramo jae nemɨvendise ma —jei. \p \v 46 Jayave María jei: \q1 “Ambɨadora yandeYa. \q1 \v 47 Ayerovia Tumpa re. \q1 Jae co chembɨasa vae. \q1 \v 48 Yepe tẽi che cheparavete, ẽrei jae cheparareco. \q1 Mase, añave güive opaete vae jeita Tumpa chemɨvendise co. \q1 \v 49 Echa'ã Tumpa imbaepuere tuicha co. \q1 Jae uyapo icavi vae cheve imbaepuere pe. \q1 Jae co iyoa mbae vae jee vae. \q1 \v 50 Jare Tumpa uiparareco opaete uipɨu Tumpa vae reta. \q1 \v 51 Uicuaaca quirãi imbaepuere tuicha co. \q1 Opa umɨai uyembɨcate vae reta. \q1 \v 52 Jae uequi imbaepuere mburuvicha reta güi, \q1 jare umbutuichaca uñemɨmichi vae reta. \q1 \v 53 Umɨngapɨɨ iyembaɨ vae reta tembíu icavi vae pe. \q1 Ẽrei umee'ã co mbae icocatu vae reta pe. \q1 \v 54 Omborɨ Israel pegua uyeyocui chupe vae reta. \q1 Echa'ã imandúa quirãi jei uipararecota co. \q1 \v 55 Echa'ã jucuarãi jei yandetenondegua reta pe - jae reta co Abraham jare iñemoñaa reta. \q1 Echa'ã jei chupe reta uipararecota co jaeño mai pegua” —jei María. \p \v 56 Jare María upɨta Elisabet ipɨ mbapɨ yasɨ pegua. Jayave ramo oo ye jenta pe. \s1 Juan oa vae regua \p \v 57 Jare ara ou uvãe yave Elisabet imembɨ vaerã, oa imembɨ cuimbae. \v 58 Jare jerãcua Elisabet jentaɨgua reta jare jentarã reta pe quirãi yandeYa uiparareco Elisabet. Jare jae reta uyerovia Elisabet ndive. \p \v 59 Jare sambiaɨ ocho ara ma güɨnoi yave, jentarã reta yugüeru umɨcircuncidaca vaerã. Jare jae reta uipota oñono jese tu jee Zacarías. \v 60 Ẽrei sambiaɨ ichɨ jei chupe reta: \p —Jucuarãi'ã co. Yambɨjeeta co Juan. \p \v 61 Ẽrei jae reta jei chupe: \p —Mbaetɨ etei co nerentarã jocua tee güɨnoi vae. \p \v 62 Jayave jae reta iñãca omomɨ Zacarías pe upɨrandu vaerã chupe mbae nunga tee ra uipota oñono taɨ re. \v 63 Jayave Zacarías uechaca chupe reta jae uipota mbae uicuatía jese vae. Jayave uicuatía cuarãi: “Jee co Juan.” Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta ipɨacañɨ. \v 64 Jayave jupivoi Zacarías ipuere omoẽ ye iñee. Jare imiari chupe reta umbɨadora reve Tumpa. \v 65 Jare opaete Zacarías jentaɨgua reta ipɨacañɨ cua re. Jare opaete cua uyeyapo vae jerãcua opaete ɨvɨtu Judea pegua reta rupi. \v 66 Jare opaete uyandu vae reta ipɨa pe uyemɨngueta cua uyeyapo vae re jare jei reta iyupe: \p —¿Mbae nunga sambiaɨ ra co aipo cua? Echa'ã yandeYa imbaepuere oĩ jae ndive. \s1 Zacarías umɨmbeu Tumpa iñee \p \v 67 Jayave Zacarías - jae co Juan tu - tɨnee Espíritu Santo pe jare umɨmbeu Tumpa iñee. Echa'ã jae jei: \q1 \v 68 “Tuyembɨadoraca yandeYa Tumpa. \q1 Yande co jae Israel pegua reta. \q1 Echa'ã Tumpa ipɨacavi yandeve ramo, yanderepɨ ma. \q1 \v 69 Jae ombou yandeve jembiocui David iñemoñaa reta pegua yanembɨasa vaerã imbaepuere tuicha vae pe. \q1 \v 70 Jucuarãi Tumpa jei iyɨpɨ güive Tumpa iñee umɨmbeu vae reta rupi. \q1 Jae reta uñeñono tee Tumpa peguarã. \q1 \v 71 Tumpa yanembɨasata yanderovaicho reta güi. \q1 Jae yanembɨasata opaete ñanemɨtarẽɨ vae reta güi. \v 72-73 Tumpa uiparareco Abraham jare ĩru yandetenondegua reta. \q1 Echa'ã Tumpa etei uyemɨngueta Abraham ndive, \q1 jare añave imandúa ma jocua jei uyapota vae re. \q1 \v 74 Jáeramo umeeta yandeve yayeyocui vaerã chupe yaquɨye mbae reve. \q1 Echa'ã jae yanderepɨta yanderovaicho reta güi” —jei Zacarías—. \q1 \v 75 “Tumpa ñaneñono teeta iyupeguarã jare yayapota jupi vae, \q1 jare jae icota yande ndive cua ɨvɨ pe yaico rambueve. \q1 \v 76 Jare ĩru vae reta uyemɨngueta nderé yave, jeita: \q1 ‘Jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae.’ \q1 Echa'ã nde, cheraɨ, ndeota yandeYa jenonde ndiyapɨcatu vaerã japerã. \q1 \v 77 Nemɨmbeuta yandeYa imbae reta pe quirãi Tumpa umbɨasata chupe reta imbaeyoa reta jare jucuarãi uyembɨasacata. \q1 \v 78 Cuarãi Tumpa uyapota, yandeparareco ramo. \q1 Jare ipuruparareco jeco pegua ombouta yanembɨasa vaerã, opa ara rupi ombou guarasɨ yanemborɨ vaerã rami. \q1 \v 79 Jae yanemborɨta guarasɨ jembipe yanemborɨ rami. \q1 Echa'ã guarasɨ umee yandeve tembipe agüɨye vaerã yaico pɨ̃tumimbi pe. \q1 Jae yanemborɨta agüɨye vaerã yaquɨye mano güi. \q1 Jae yanemborɨta yaico vaerã yandepɨacatu reve” —jei Zacarías. \p \v 80 Jare sambiaɨ ucuacuaa, jare uñemɨatangãtu Tumpa cotɨ. Jare ico ñana rupi uyecuaa Israel pegua reta pe regua. \c 2 \s1 Jesús oa vae regua \r (Mt 1.18-25) \p \v 1 Juan ichɨ güi oa yave, romano reta juvicha guasu Augusto César jee vae oyocui opaete vae uyepapaca vaerã. \v 2 Jaeramo opaete vae uyepapaca Cirenio ico ɨvɨ Siria pegua reta juvicha guasurã yave. \v 3 Jare opaete vae yugüɨraa itenondegua jenta guasu pe uyepapaca vaerã. \p \v 4 Jare José vi oo Nazaret Galilea pegua güi tenta guasu Belén Judea pegua pe. Echa'ã jae co David iñemoñaa reta pegua, jare David jenta guasu co jae Belén. \v 5 Jáeramo José oo Belén pe uyepapaca vaerã, jare güɨraa jembireco María. Jare María ipurúa ma. \v 6 Jare Belén pe ñugüɨnoi rambueve, ara ou uvãe María imembɨ oa vaerã. \v 7 Jare María imembɨrɨpɨ cuimbae oa. Jayave María oñoma penti ñomaa pe jare umbɨyapacua penti maemɨmba icaruarɨru pe. Echa'ã mbaetɨ co José jare María jendarã tenta pe. \s1 Ángel reta jare ovecha iyandarecoa reta \p \v 8 Jare jocua pɨ̃tu amocue ovecha iyandarecoa reta uyandareco ñugüɨnoi iovecha reta re ñana rupi coiño tenta guasu Belén güi. \v 9 Jare uyecuaa chupe reta penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae, jare jembipe jae reta ñugüɨnoi vae pe. Echa'ã yandeYa imbaepuere uyecuaa chupe reta. Jare jae reta uquɨye ete. \v 10 Jayave ángel jei chupe reta: \p —Agüɨye pequɨye. Mase, amɨmbeuta peve ñee icavi vae tuicha rupi piyerovia vaerã. Cua ñee opaete vae peguarã co —jei—. \v 11 Echa'ã cua pɨ̃tu oa upurumbɨasa vae David jenta guasu pe. Jae co yandeYa Cristo, Tumpa ombou vae —jei ángel chupe reta—. \v 12 Jare cuarãi picuaata: Pevãeta sambiaɨ uñeñoma oĩ penti ñomaa pe jare uyapacua oĩ penti maemɨmba icaruarɨru pe —jei. \p \v 13 Jare jupivoi uyecuaa jocua ángel ndive jeta ete ángel reta. Opaete vae umbɨadora Tumpa. Echa'ã jei reta: \q1 \v 14 “Tuyembɨadoraca Tumpa ara pe oĩ vae, \q1 jare ɨvɨ pegua reta Tumpa ipɨacavi chupe reta vae tipɨacatu” —jei. \p \v 15 Jare ángel reta yugüɨraa ye yave chugüi reta ara pe, ovecha iyandarecoa reta jei uyupe: \p —Yaa Belén pe yaecha vaerã cua uyeyapo vae. Echa'ã yandeYa uicuaaca yandeve —jei reta. \p \v 16 Jayave javoi pegua yugüɨraa joco pe, jare uvãe María jare José jare sambiaɨ. Jocua sambiaɨ uyapacua oĩ maemɨmba icaruarɨru pe. \v 17 Jare uecha ma yave, yugüɨraa ye umɨmbeu ĩru vae reta pe ángel jei chupe reta jocua sambiaɨ re vae. \v 18 Jare opaete uyandu vae reta ipɨacañɨ ovecha iyandarecoa reta umɨmbeu chupe reta vae re. \v 19 Ẽrei María imandúa opaete cua re jare ipɨa pe uyemɨngueta cavi jese. \v 20 Jare ovecha iyandarecoa reta yugüɨraa ye Belén güi. Umbɨadora reta Tumpa jare umee yasurupai chupe opaete uyandu jare uecha vae re. Echa'ã jae reta uecha ma sambiaɨ ángel jei chupe reta rami. \s1 Güɨraa reta Jesús Tumpa jo pe \p \v 21 Jare sambiaɨ ocho ara ma güɨnoi yave, tu jare ichɨ umɨcircuncidaca jare umbɨjee Jesús. Echa'ã ángel umɨmbeu María pe jucuarãi umbɨjee vaerã ndei María ipurúa mbove. \p \v 22 Jare ara ou uvãe María oo vaerã yandeYa jo pe uyeyoeca vaerã yandeYa cotɨ. Echa'ã jucuarãi uyecuatía oĩ Moisés iporoyocui pe cuña imembɨ vae uyapo vaerã. Jayave tu jare ichɨ güɨraa Jesús tenta guasu Jerusalén pe yandeYa jo pe oñonoca tee vaerã Tumpa peguarã. \v 23 Echa'ã yandeYa iporoyocui pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Cuña imembɨrɨpɨ cuimbae oa yave, sambiaɨ uñeñono teeta yandeYa peguarã.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 24 Jáeramo Jesús tu jare ichɨ uyucaca umee vaerã yandeYa pe mocui güɨra tórtola jee vae ani mocui pɨcasu taɨrusu vae. Echa'ã jucuarãi jei uyapo vaerã mboroyocui yandeYa umee chupe reta vae pe. \p \v 25 Jare jocua ara penti cuimbae Jerusalén pegua Simeón jee vae oĩ Tumpa jo pe. Simeón jecuaeño uyapo jupi vae jare umbɨadora Tumpa. Jae uãro oĩ omborɨta Israel pegua reta vae ou vaerã. Jare jae tɨnee Espíritu Santo pe. \v 26 Jare Espíritu Santo uicuaaca ma Simeón pe quirãi ndarau umano ndei uecha Cristo yandeYa ombouta vae mbove. \v 27 Jare jocua ara Espíritu Santo uicuaaca ma Simeón pe oo vaerã uique Tumpa jo pe. Jare Jesús tu jare ichɨ güɨraa Jesús uruique Tumpa jo pe uyapo vaerã mboroyocui jei vae rupi. \v 28 Jayave Simeón ovoɨ Jesús jare umbɨadora Tumpa. Jae jei: \q1 \v 29 “CheYa, jecuaeño ayeyocui ndeve. \q1 Añave ndepuere nemaeño cheré amano vaerã chepɨacatu reve. \q1 Echa'ã cuarãi nde ndere cheve uyeyapota co. \p \v 30 Aecha ma upurumbɨasa vae nde nembou vae. \p \v 31 Nde ndiparavo opaete vae peguarã. \q1 \v 32 Jae co penti tembipe rami. \q1 Ime tembipe yave, yaecha cavi mbaembae. \q1 Jae ramiño vi jae ndecuaaca cavita judío mbae vae reta pe. \q1 Jare Israel pegua reta uyepɨucata jae jeco pegua. \q1 Echa'ã Israel pegua reta nembae reta co” —jei Simeón. \p \v 33 Jare José jare Jesús ichɨ ipɨacañɨ Simeón jei Jesús re vae re. \v 34 Jare Simeón jei Tumpa tumɨvendise José jare María. Jayave jei María pe: \p —Mase, Tumpa uiparavo ma cua nemembɨ. Jae uicuaacata Israel pegua reta pe quía co jae. Ẽrei jeta Israel pegua reta güɨrɨ̃rota jare jeta vae güɨroviata jese —jei—. \v 35 Echa'ã uyecuaata opaete vae ipɨa pe oĩ vae. Jare nde etei ndepɨatɨtɨ eteta jese —jei Simeón María pe. \p \v 36 Jare ico vi penti cuña Ana jee vae. Jae co Fanuel tayɨ. Jocua Fanuel co jae penti atɨ Aser jee vae pegua. Ana co jae Tumpa iñee umɨmbeu vae. Ucuacuaa ete ma. Jaeño siete año ico ime ndive. \v 37 Echa'ã jayave ime umano chugüi. Ana güɨnoi ma ochenta y cuatro año. Jecuaeño ico Tumpa jo pe jare uyeyocui Tumpa pe. Echa'ã uyecuacu tembíu güi jare uyerure Tumpa pe ara rupi jare pɨ̃tu rupi. \v 38 Jae ou uvãe José jare María jare Jesús ñugüɨnoi vae pe. Jayave jae vi umee yasurupai yandeYa pe, jare imiari Jesús re opaete Jerusalén pegua uãro ñugüɨnoi Cristo ou uepɨ vaerã vae reta pe. \s1 Yugüɨraa ye Nazaret pe \p \v 39 Jare José jare María uyapo yandeYa jo pe opaete yandeYa iporoyocui jei uyapo vaerã vae. Jayave yugüɨraa ye Galilea pe jae jenta guasu Nazaret pe. \v 40 Jare sambiaɨ ucuacuaa jare jatangãtu. Iyaracuaa catu vi. Jare Tumpa ipɨacavi oĩ jae ndive. \s1 Jesús Tumpa jo pe \p \v 41 Jare opa año Jesús tu jare ichɨ yugüɨraa Jerusalén pe pascua ara pe. \v 42 Jare Jesús doce año ma güɨnoi yave, oo jae reta jupíe pascua peguarã, jae reta jecoño mai uyapo vae rami. \v 43 Jare uasa ma yave pascua, Jesús tu jare ichɨ oẽ Jerusalén güi yugüeru ye vaerã jenta pe. Ẽrei Jesús upɨta Jerusalén pe tu jare ichɨ uicuaa mbae reve. \v 44 Echa'ã jae reta jei tẽi Jesús ou co oĩ iguataĩru reta jupíe. Ẽrei caaru ma yave, ueca reta tẽi jentarã reta jare ĩru uicuaa vae reta ñugüɨnoi vae rupi. \v 45 Ẽrei uvãe'ã chupe. Jayave Jesús tu jare ichɨ yugüɨraa ye Jerusalén pe ueca vaerã. \v 46 Jare mbapɨ ara ma uasa yave, uvãe reta chupe Tumpa jo pe. Jesús uguapɨ oĩ mboroyocui re oporomboe vae reta ipɨte pe. Uyapɨsaca oĩ jese reta jare upɨrandu chupe reta mbaembae re. \v 47 Jare opaete vae ipɨacañɨ. Echa'ã Jesús uicuaa cavi opaete iporomboe jare ipuere umɨmbeu cavi chupe reta jae reta upɨrandu chupe mbae re yave. \v 48 Jare Jesús tu jare ichɨ uecha yave, jae reta vi ipɨacañɨ. Jayave ichɨ jei Jesús pe: \p —Chemembɨ, ¿maera pa ndiyapo cuarãi oreve? Mase, nderu jare che ndueca tẽi opaete que rupi orepɨatɨtɨ reve —jei. \p \v 49 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —¿Maera pa chereca opaete que rupi? Icavi co apɨta vaerã cua pe ayapo vaerã cheRu iparavɨquɨ. ¿Picuaa'ã pa cua? —jei chupe reta. \p \v 50 Ẽrei jae reta uicuaa'ã mbae uipota jei jocua Jesús jei chupe reta vae. \v 51 Jayave Jesús ou ye Nazaret pe jae reta jupíe, jare jecuaeño uyapo jae reta jei vae. Jare Jesús ichɨ imandúa opaete uyeyapo vae re. \v 52 Jare Jesús jecuaeño ucuacuaa oo oĩ. Jare iyaracuaa catu. Jecuaeño umbɨyerovia Tumpa jare ĩru vae reta vi. \c 3 \s1 Juan upurumbɨbautiza vae umɨmbeu Tumpa iñee \r (Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28) \p \v 1-2 Jare Tiberio César quince año ma \p romano reta juvicha guasurã ico yave, Tumpa ombou iñee Juan pe. Juan co jae Zacarías taɨ, jare ico ñana pe. Jocua ara reta pe Poncio Pilato ico Judea pegua reta juvicha guasurã, jare Herodes ico Galilea pegua reta juvicha guasurã, jare Herodes tɨvɨ Felipe jee vae ico ɨvɨ Iturea pegua reta jare ɨvɨ Traconite pegua reta juvicha guasurã, jare Lisanias ico ɨvɨ Abilinia pegua reta juvicha guasurã. Jare Anás jare Caifás yugüɨreco Israel pegua reta isacerdote tenondegua retarã. \v 3 Jayave Juan uguata ico opaete ɨãca Jordán iyɨpɨ rupi. Jare umɨmbeu opaete vae pe ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae jare uyembɨbautizaca vaerã, Tumpa umbɨasa vaerã chupe reta imbaeyoa reta. \v 4 Isaías co jae penti Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae. Jae uicuatía cuarãi: \q1 “Jae iñeeãta reve jeita ñana rupi: \q1 ‘Piyapɨcatu yandeYa japerã. \q1 Pemɨsɨmi tape’ —jeita—. \q1 \v 5 ‘Opaete jugua reta uñemɨtɨneeta ɨvɨ pe. \q1 Jare opaete ɨvɨtu reta uyeyapota ñuu rami. \q1 Jare tape ipãri vae reta uñemɨsɨmicata. \q1 Jare tape quɨpe quɨpe vae reta ipecavita. \q1 \v 6 Jare opaete vae uicuaata quirãi Tumpa ipuere upurumbɨasa.’ ” \m Jucuarãi uicuatía Isaías. \p \v 7 Jare jeta vae yugüeru Juan oĩ vae pe uyembɨbautizaca vaerã. Jayave Juan jei chupe reta: \p —Pe reta co jae mboi reta rami. ¿Quía pa umɨmbeu peve piyerova vaerã Tumpa cotɨ agüɨye vaerã Tumpa uiporaraca peve? —jei—. \v 8 Piyapo icavi vae, jucuarãi picuaaca vaerã añetete peeya co piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae. Agüɨye pere piyupe pepɨa pe: ‘Yandetenondegua co jae Abraham.’ Echa'ã che jae peve cua: Tumpa ipuere uyapo cua ita reta güi Abraham iñemoñaa retarã —jei Juan chupe reta—. \v 9 Yamɨjaanga penti temitɨ. Temitɨ ía icavi'ã yave, iya uyasɨa japo reve jare uapɨ. Jae ramiño vi piyapo'ã yave icavi vae, Tumpa uiporaracata peve —jei. \p \v 10 Jayave joco pe ñugüɨnoi vae reta upɨrandu Juan pe: \p —¿Mbae pa nduyapota? \p \v 11 Jayave Juan jei chupe reta: \p —Ime yave quía mocui temimonde güɨnoi vae, tumee penti mbaetɨ temimonde güɨnoi vae pe. Jare ime yave quía jeta tembíu güɨnoi vae, tumee mbaetɨ tembíu güɨnoi vae pe —jei. \p \v 12 Yugüeru vi Juan oĩ vae pe mburuvicha peguarã ocovara vae reta uyembɨbautizaca vaerã. Jae reta upɨrandu Juan pe: \p —Oporomboe vae, ¿mbae pa nduyapota? \p \v 13 Jayave Juan jei chupe reta: \p —Agüɨye ma pembɨasa pecovara mburuvicha reta peocui vae güi. \p \v 14 Sundaro reta vi upɨrandu Juan pe: \p —¿Mbae pa nduyapota? \p Jayave Juan jei chupe reta: \p —Agüɨye pemumburu ĩru vae reta jare agüɨye peapu ĩru vae reta re. Jare agüɨye jecuaeño pipota jeta peruvicha reta umbɨepɨ peve vae güi. \p \v 15 Opaete vae uãro ñugüɨnoi Cristo ou vaerã, jare ipɨa pe uyemɨngueta quirãi aramoi Juan co jae Cristo. \v 16 Jáeramo Juan jei chupe reta: \p —Che pumbɨbautiza ɨ pe. Ẽrei outa ipuere ete chegüi vae. Jupi'ã co che ayora vaerã ipɨpasa ichã. Jae pembɨbautizata Espíritu Santo pe jare tata pe —jei—. \v 17 Jae co trigo uipoo vae rami. Echa'ã trigo uipoo vae umbɨveve trigo uequi vaerã ɨtɨ. Jayave uñuvatu trigo jɨru pe. Ẽrei uapɨ ɨtɨ tata pe. Tata Cristo uiporuta vae opa mbae vae co —jei. \p \v 18 Jare Juan jeta jei chupe reta umɨmbeu vaerã chupe reta ñee icavi vae. \v 19 Jare mburuvicha guasu Herodes umenda tɨvɨ Felipe jembireco Herodías jee vae ndive jare uyapo jeta mbae icavi mbae vae. Jare Juan iñeengueta Herodes pe opaete icavi mbae vae uyapo vae re. \v 20 Jayave Herodes uyapo ye icavi mbae vae. Echa'ã oñonoca Juan peresorɨru pe. \s1 Juan umbɨbautiza Jesús \r (Mt 3.13-17; Mr 1.9-11) \p \v 21 Ẽrei ndei Juan uñeñonoca peresorɨru pe mbove, penti ara Jesús ou Juan oĩ vae pe. Jare Juan ĩru vae reta umbɨbautiza yave, umbɨbautiza vi Jesús. Jare Jesús uyerure Tumpa pe rambueve, ara uyepea. \v 22 Jare uyecuaa Espíritu Santo ugüeyɨ Jesús re pɨcasu rami. Jayave uyendu ñee ara güi jei: \p —Nde co jae cheRaɨ nduau ete vae. Chembɨyerovia ete —jei. \s1 Jesús itenondegua reta \r (Mt 1.1-17) \p \v 23 Jare Jesús güɨnoi ma treinta año rupi. Ĩru vae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jae co José taɨ ete. José co jae Elí taɨ. \v 24 Elí co jae Matat taɨ. Matat co jae Leví taɨ. Leví co jae Melqui taɨ. Melqui co jae Jana taɨ. Jana co jae José taɨ. \v 25 José co jae Matatías taɨ. Matatías co jae Amós taɨ. Amós co jae Nahum taɨ. Nahum co jae Esli taɨ. Esli co jae Nagai taɨ. \v 26 Nagai co jae Maat taɨ. Maat co jae Matatías taɨ. Matatías co jae Semei taɨ. Semei co jae José taɨ. José co jae Judá taɨ. \v 27 Judá co jae Joana taɨ. Joana co jae Resa taɨ. Resa co jae Zorobabel taɨ. Zorobabel co jae Salatiel taɨ. Salatiel co jae Neri taɨ. \v 28 Neri co jae Melqui taɨ. Melqui co jae Adi taɨ. Adi co jae Cosam taɨ. Cosam co jae Elmodam taɨ. Elmodam co jae Er taɨ. \v 29 Er co jae Josué taɨ. Josué co jae Eliezer taɨ. Eliezer co jae Jorim taɨ. Jorim co jae Matat taɨ. \v 30 Matat co jae Leví taɨ. Leví co jae Simeón taɨ. Simeón co jae Judá taɨ. Judá co jae José taɨ. José co jae Jonán taɨ. Jonán co jae Eliaquim taɨ. \v 31 Eliaquim co jae Melea taɨ. Melea co jae Mainán taɨ. Mainán co jae Matata taɨ. Matata co jae Natán taɨ. \v 32 Natán co jae David taɨ. David co jae Isaí taɨ. Isaí co jae Obed taɨ. Obed co jae Booz taɨ. Booz co jae Salmón taɨ. Salmón co jae Naasón taɨ. \v 33 Naasón co jae Aminadab taɨ. Aminadab co jae Aram taɨ. Aram co jae Esrom taɨ. Esrom co jae Fares taɨ. Fares co jae Judá taɨ. \v 34 Judá co jae Jacob taɨ. Jacob co jae Isaac taɨ. Isaac co jae Abraham taɨ. Abraham co jae Taré taɨ. Taré co jae Nacor taɨ. \v 35 Nacor co jae Serug taɨ. Serug co jae Ragau taɨ. Ragau co jae Peleg taɨ. Peleg co jae Heber taɨ. Heber co jae Sala taɨ. \v 36 Sala co jae Cainán taɨ. Cainán co jae Arfaxad taɨ. Arfaxad co jae Sem taɨ. Sem co jae Noé taɨ. Noé co jae Lamec taɨ. \v 37 Lamec co jae Matusalén taɨ. Matusalén co jae Enoc taɨ. Enoc co jae Jared taɨ. Jared co jae Mahalaleel taɨ. Mahalaleel co jae Cainán taɨ. \v 38 Cainán co jae Enós taɨ. Enós co jae Set taɨ. Set co jae Adán taɨ. Adán co jae Tumpa taɨ. \c 4 \s1 Aña guasu umɨngueta Jesús uyavɨca vaerã tẽi chupe \r (Mt 4.1-11; Mr 1.12-13) \p \v 1 Jare Jesús ou ye Jordán güi. Jae tɨnee Espíritu Santo pe. Jayave Espíritu Santo güɨraa Jesús ñana pe. \v 2 Jare Jesús upɨta ñana pe cuarenta ara, jare aña guasu umɨngueta uyavɨca vaerã tẽi chupe. Jare jocua ara reta pe Jesús jou'ã mbae ave. Jáeramo jocua ara reta opa ma yave, iyembaɨ. \v 3 Jayave aña guasu jei Jesús pe: \p —Nde co jae Tumpa Taɨ yave, ere cua ita pe uyeyapo vaerã mbɨyaperã. \p \v 4 Ẽrei Jesús jei chupe: \p —Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Icavi co ɨvɨ pegua reta jou vaerã mbɨyape güɨnoi vaerã tecove. Ẽrei icavi ete co uyapɨsaca vaerã Tumpa iñee re jare uyapo vaerã jei vae güɨnoi vaerã tecove opa mbae vae.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei. \p \v 5 Jayave aña guasu güɨraa Jesús penti ɨvɨtu guasu ɨvate vae re jare uechaca chupe penti jeia pe opaete mburuvicha guasu reta iporoyocuia ɨvɨ pe ñugüɨnoi vae reta. \v 6 Jayave aña guasu jei Jesús pe: \p —Tamee ndeve mbaepuere ndiyeyapo vaerã opaete cua juvicha guasurã, opaete vae nembɨadora vaerã. Echa'ã cua mbaepuere uñemee co cheve jare chepuere amee aipota amee chupe vae pe —jei—. \v 7 Nde ndiyeatɨca yave chembɨadora vaerã, tamee ndeve nembaerã —jei. \p \v 8 Jayave Jesús jei chupe: \p —Esɨrɨ chegüi, Satanás. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Che co jae ndeYa Tumpa. Chembɨadora. Jaeño cheve iyeyocui.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei. \p \v 9 Jayave aña guasu güɨraa Jesús Jerusalén pe jare umbuyupi Tumpa jo iyapɨte re. Jayave jei chupe: \p —Nde co jae Tumpa Taɨ yave, ea cua güi. \v 10 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 ‘Tumpa oyocuita ángel reta uyandareco vaerã nderé. \q1 \v 11 Ipo pe ndepɨsɨ ndeocota reta, agüɨye vaerã ndepɨ uyererocua ita re.’ \m Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei aña guasu chupe. \p \v 12 Jayave Jesús jei chupe: \p —Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Che co jae ndeYa Tumpa. Agüɨye mbae iyapo ndicuaa vaerã tuicha ra chepɨaguasu.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei. \p \v 13 Jare aña guasu opa ma umɨngueta yave uyavɨca vaerã tẽi chupe, usɨrɨ chugüi michi pegua. \s1 Jesús umbɨpɨ iparavɨquɨ \r (Mt 4.12-17; Mr 1.14-15) \p \v 14 Jayave Jesús ou ye Galilea pe. Jare güɨnoi mbaepuere Espíritu Santo umee chupe vae. Jare jerãcua jese opaete jocua ɨvɨ rupi. \v 15 Jare jae oporomboe judío reta itupao reta pe jare opaete vae umbɨadora. \s1 Jesús Nazaret pe \r (Mt 13.53-58; Mr 6.1-6) \p \v 16 Jayave ou ye Nazaret pe - joco pe jae ucuacuaa. Jayave mbutuu ara pe uique judío reta itupao pe uyapoñoi rami, jare uyemboɨ Tumpa iñee umɨngueta vaerã. \v 17 Jare uñemee Jesús pe penti libro. Jocua libro pe oĩ Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Isaías uicuatía vae. Jayave Jesús uipea libro jare uvãe umɨngueta vaerã. Jayave umɨngueta cuarãi: \q1 \v 18 “YandeYa iEspíritu ime che ndive oĩ. \q1 Jae cheparavo amɨmbeu vaerã ñee icavi vae iparavete vae reta pe. \q1 Jae chembou ambɨpɨacatu vaerã ipɨatɨtɨ vae reta. \q1 Chembou vi amɨmbeu vaerã pereso reta pe ipuere ma uyeyora, \q1 jare amɨmbeu vaerã jesa mbae vae reta pe umae vaerã. \q1 Chembou vi ayora vaerã uiporara vae reta uiporaraca chupe vae reta imbaepuere güi. \q1 \v 19 Chembou vi amɨmbeu vaerã yandeYa ipɨacavita opaete vae pe.” \m Jucuarãi umɨngueta. \v 20 Jayave Jesús uyuquenda ye libro jare umee ye libro iyandarecoa pe. Jayave uguapɨ ye. Jare opaete tupao pe ñugüɨnoi vae reta umae ngatu Jesús re. \v 21 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Cua ara cua uyecuatía oĩ vae uyeyapo ma perovaque. \p \v 22 Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta uyemɨngueta cavi jese. Echa'ã ipɨacañɨ iñee icavi ete vae re. Jae reta jei: \p —¿Jae'ã yera cua José taɨ? \p \v 23 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Pereta co cheve jocua yamɨjaanga reve yae vae: ‘Nde co jae penti upurupɨano vae. Jáeramo iñepɨano. Echa'ã jerãcua oreve quirãi mbaembae ndiyapo Capernaum pe. Jáeramo iyapo vi cua pe ndeɨvɨ pe’ —pereta, jei—. \v 24 Añete che jae peve, ime yave quía Tumpa iñee umɨmbeu jentaɨgua reta pe vae, jae reta güɨrovia'ã —jei—. \v 25 Añete che jae peve, jeta cuña ime umano vae reta yugüɨreco Israel pe Elías ico rambueve. Mbapɨ año jare seis yasɨ oquɨ'ã jare caruai opaete que rupi —jei—. \v 26 Ẽrei Tumpa omondo'ã Elías penti cuña ime umano vae Israel pegua pe. Jaeño omondo penti cuña ime umano vae tenta guasu Sarepta Sidón pegua vae pe —jei Jesús chupe reta—. \v 27 Jae ramiño vi jeta ipire ocui vae reta yugüɨreco Israel pe Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Eliseo ico rambueve. Ẽrei Tumpa omondo'ã Eliseo umbɨgüera vaerã penti ipire ocui vae Israel pegua. Jaeño omondo umbɨgüera vaerã Naamán, jare Naamán co jae Siria pegua —jei. \p \v 28 Cua uyandu reta yave, opaete tupao pe ñugüɨnoi vae reta pochɨ ete Jesús pe. \v 29 Jayave jae reta upũa jare güɨraa Jesús tenta guasu güi ɨvɨtu iyapɨte re omombo vaerã tẽi ɨvɨ cotɨ joco güi. Jocua tenta guasu oĩ ɨvɨtu guasu re. \v 30 Ẽrei Jesús uasa jae reta ipɨte rupi jare oo chugüi reta. \s1 Cuimbae aña oya jese vae \r (Mr 1.21-28) \p \v 31 Jayave Jesús oo tenta guasu Capernaum Galilea pegua pe. Joco pe Jesús oporomboe opaete mbutuu ara pe. \v 32 Jare uyapɨsaca jese vae reta ipɨacañɨ iporomboe re. Echa'ã omboe reta mbaepuere güɨnoi vae rami. \v 33 Jare uique oo tupao pe cuimbae aña oya jese vae. Jae iñeeãta reve jei: \p \v 34 —¿Maera pa ndeyu oremambeco, Jesús Nazaret pegua? ¿Ndeyu pa oremɨcañɨtei vaerã? Che nducuaa. Nde co jae Tumpa Taɨ —jei. \p \v 35 Jayave Jesús uñeengata chupe. \p —¡Nequĩi! ¡Esɨrɨ chugüi! —jei. \p Jayave opaete vae jovaque aña uitɨ ɨvɨ re cuimbae jare usɨrɨ chugüi. Ueya caviño. \v 36 Jare opaete uecha vae reta ipɨacañɨ, jare upɨrandu uyupe: \p —¿Mbae nunga ñee pa cua? Echa'ã mbaepuere pe oyocui aña reta usɨrɨ vaerã oya jese vae reta güi, jare jae reta uyapo oyocui vae —jei reta. \p \v 37 Jare jerãcua jesegua opaete jocua ɨvɨ rupi. \s1 Jesús umbɨgüera Simón jaicho \r (Mt 8.14-15; Mr 1.29-31) \p \v 38 Jare Jesús tupao güi oẽ ye yave, uique Simón jenta pe. Jare Simón jaicho tanta jacu oĩ. Ĩru joco pe ñugüɨnoi vae reta uyerure Jesús pe umbɨgüera vaerã. \v 39 Jayave Jesús oo cuña oĩ vae pe, jare jei jacu upɨta vaerã chugüi. Jayave jacu upɨta chugüi. Jayave jupivoiño cuña upũa jare umee mbae jou reta vaerã. \s1 Jesús umbɨgüera imbaerasɨ vae reta \r (Mt 8.16-17; Mr 1.32-34) \p \v 40 Jare guarasɨ uique ma yave, opaete jentarã imbaerasɨ vae güɨnoi vae reta güeru imbaerasɨ vae reta Jesús oĩ vae pe. Jare Jesús oñono ipo penti penti re jare umbɨgüera reta. \v 41 Jare aña reta usɨrɨ oya jese vae reta güi. Usapɨcai reta jare jei: \p —Nde co jae Tumpa Taɨ. \p Ẽrei Jesús uñeengata chupe reta. Umaeño'ã aña reta re uyemɨngueta vaerã. Echa'ã jae reta uicuaa jae co Cristo, Tumpa ombou vae. \s1 Jesús oo Galilea rupi umɨmbeu Tumpa iñee \r (Mr 1.35-39) \p \v 42 Pɨareve pe Jesús oẽ tenta guasu güi oo quĩi ngatu vae pe. Jayave tenta guasu pegua reta yugüɨraa ueca. Jare yugüɨraa uvãe yave jae oĩ vae pe, uyerure tẽi chupe agüɨye vaerã oo chugüi reta. \v 43 Ẽrei Jesús jei chupe reta: \p —Icavi co aa vaerã ĩru tenta guasu-raɨ reta pe amɨmbeu vaerã joco pe vi ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia regua. Echa'ã cuarã Tumpa chembou —jei. \p \v 44 Jare oo opaete ɨvɨ Galilea rupi, jare umɨmbeu Tumpa iñee judío reta itupaopao rupi. \c 5 \s1 Uipɨsɨ reta jeta ete pira \r (Mt 4.18-22; Mr 1.16-20) \p \v 1 Jare penti ara Jesús uyemboɨ rambueve ɨ guasu Genesaret jee vae jembeɨ pe, jeta vae yugüeru jae oĩ vae pe uyapɨsaca vaerã Tumpa iñee re. \v 2 Jare Jesús uecha mocui chalana ɨ jembeɨ pe. Iya reta pira uipɨsɨ vae reta co. Cua iya reta ueya joco pe, pɨsa reta oyoe rambueve. \v 3 Jayave Jesús uyupi penti chalana pe, jare uyerure Simón pe uruique vaerã chalana ɨ pe. Echa'ã Simón imbae co jocua chalana. Jayave Jesús uguapɨ chalana pe jare joco güi omboe joco pe ñugüɨnoi vae reta. \p \v 4 Jare opa ma uyemɨngueta yave, Jesús jei Simón pe: \p —Ecua ɨ tɨpɨ vae pe pemombo pepɨsa reta pipɨsɨ vaerã pira. \p \v 5 Jayave Simón jei Jesús pe: \p —CheYa, orecõe ma nduparavɨquɨ tẽi. Nduipɨsɨ'ã mbae ave. Ẽrei tamombo pɨsa reta nde ndere cheve ramo —jei. \p \v 6 Jare jucuarãi uyapo reta ma yave, jeta ete pira reta uique pɨsa pe. Jare pɨsa uyembɨpɨ osoro. \v 7 Jayave uyepueru reta iĩru ĩru chalana pe ñugüɨnoi vae reta pe yugüeru vaerã omborɨ. Jayave jae reta yugüeru jare umɨtɨnee reta mocui reve chalana. Jare mocui reve poɨ ete jare usacambu pota echa. \v 8 Jare Simón Pedro cua uecha yave, uyeatɨca Jesús jovai jare jei chupe: \p —Esɨrɨ chegüi, cheYa. Echa'ã che co jae penti cuimbae iyoa vae —jei. \p \v 9 Echa'ã Pedro jare opaete jae ndive ñugüɨnoi vae reta ipɨacañɨ jeta ete pira uipɨsɨ vae re. \v 10 Jae ramiño vi Simón iĩru reta Jacobo jare Juan jee vae ipɨacañɨ jese. Jacobo jare Juan Zebedeo taɨ reta co. Jayave Jesús jei Simón pe: \p —Agüɨye equɨye. Che nduyapota ĩru vae reta nderu vaerã cheve cua ara güive —jei. \p \v 11 Jayave jae reta güeru ichalana reta ɨ jembeɨ pe. Jayave ueya reta opaete, yugüɨraa vaerã Jesús jupíe. \s1 Jesús umbɨgüera cuimbae ipire ocui vae \r (Mt 8.1-4; Mr 1.40-45) \p \v 12 Jare Jesús oo uvãe yave penti tenta guasu pe, joco pe oĩ penti cuimbae ipire ocui vae. Cuimbae uecha Jesús yave, uyeatɨca jae jovai jare uyerure chupe. \p —CheYa —jei—, ndipota yave, ndepuere chembɨgüera. \p \v 13 Jayave Jesús oñono ipo jese. \p —Aipota. Ecuera —jei chupe. \p Jare jupivoiño cuimbae ucuera imbaerasɨ güi. Ocui'ã ma ipire. \v 14 Jayave Jesús oyocui: \p —Agüɨye emɨmbeu quía pe. Ecua iyeechaca sacerdote pe, jare emee ofrenda Moisés peocui rami, tenta guasu pegua reta uicuaa vaerã ndecuera ma co —jei. \p \v 15 Ẽrei jeta vae uyandu Jesús uyapo vae regua. Jayave jeta vae uyembatɨ jae oĩ vae pe uyapɨsaca vaerã jese jare jae umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta. \v 16 Ẽrei Jesús oo chugüi reta ñuu cotɨ uyerure vaerã Tumpa pe. \s1 Jesús umbɨgüera cuimbae ipuere mbae omɨ vae \r (Mt 9.1-8; Mr 2.1-12) \p \v 17 Jare penti ara Jesús oporomboe oĩ, jare amocue fariseo reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uguapɨ ñugüɨnoi jocoropi. Jae reta yugüeru Jerusalén jare opaete tenta guasu Galilea jare Judea pegua reta güi. Jare Jesús güɨnoi Tumpa imbaepuere umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta. \v 18 Jayave amocue yugüeru vae reta güeru penti cuimbae imbaerasɨ vae jupa reve. Cua cuimbae ipuere mbae omɨ vae. Güeru vae reta uipota tẽi uruique imbaerasɨ vae o pe, oñono vaerã Jesús jovai. \v 19 Ẽrei ipuere'ã uruique Jesús oĩ vae pe, uyembɨape'ã ye ñugüɨnoi reta ramo. Jáeramo uruyupi o iárambo jare uipea chupe Jesús jese catu. Joco pe umbɨgüeyɨ jocua cuimbae ipuere mbae omɨ vae jupa reve opaete vae ipɨte pe Jesús jovai. \v 20 Jesús cua uecha yave, uicuaa jae reta güɨrovia co jese, jare jei cuimbae ipuere mbae omɨ vae pe: \p —Nembaeyoa reta uyembai ma, cherɨvɨ. \p \v 21 Jayave mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta ipɨa pe uyemɨngueta: “¿Quía pa co jae cuarãi jei vaerã? Jei icavi mbae vae Tumpa cotɨ. Tumpaño co ipuere umbɨasa quía pe imbaeyoa reta.” \v 22 Ẽrei Jesús uicuaa jae reta ipɨayemɨngueta, jare jei chupe reta: \p —¿Maera pa pepɨa pe piyemɨngueta jucuarãi? \v 23 Chepuere jae cua cuimbae pe: ‘Nembaeyoa reta uyembai ma.’ Jae ramiño vi chepuere jae chupe: ‘Epũa eguata.’ ¿Mbae nunga pa yavai jae vaerã? —jei Jesús chupe reta—. \v 24 Ẽrei aipota picuaa vaerã cua: Che cuimbaerã ayeyapo vae chepuere ambɨasa quía pe imbaeyoa reta cua ɨvɨ pe aĩ rambueve —jei. \p Jayave jei cuimbae ipuere mbae omɨ vae pe: \p —Che jae ndeve: Epũa evoɨ nderupa, jare ecua nerenta pe —jei. \p \v 25 Jayave jupivoi cuimbae upũa, jare ovoɨ jupa, jare oẽ oo jenta cotɨ opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta jovaque. Jare oo rambueve, umbɨadora Tumpa. \v 26 Jae ramiño vi opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta umbɨadora Tumpa. Echa'ã opareve ipɨacañɨ jare uquɨye. Jei reta: \p —Cua añave yaecha vae ñanemɨpɨacañɨ. \s1 Jesús ueni Leví \r (Mt 9.9-13; Mr 2.13-17) \p \v 27 Jayave Jesús oẽ jare uecha mburuvicha peguarã ocovara vae Leví jee vae uguapɨ oĩ mburuvicha peguarã ocovara ñugüɨnoi vae pe, jare jei chupe: \p —Eyu cherupíe. \p \v 28 Jayave Leví upũa, jare oo jae jupíe. Ueya opaete imbaembae joco pe. \p \v 29 Jare Leví uyapo parea guasu jae jenta pe Jesús peguarã. Jare joco pe jeta mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare ĩru vae reta ucaru vi ñugüɨnoi Jesús jare ĩru reta ndive. \v 30 Ẽrei mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta iñeenguru Jesús jemimboe reta pe. Jei reta: \p —¿Maera pa pecaru mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare teco icavi mbae vae uyapo vae reta ndive? \p \v 31 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Icove catu vae reta ueca'ã upurupɨano vae. Imbaerasɨ vae retaño ueca —jei—. \v 32 Che ayu aeca vaerã iyoa vae reta ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae. Ayu'ã aeca vaerã jupi vae reta —jei. \s1 Maera Jesús jemimboe reta uyecuacu'ã tembíu güi \r (Mt 9.14-17; Mr 2.18-22) \p \v 33 Jare amocue vae yugüeru Jesús oĩ vae pe jare jei chupe: \p —Juan jemimboe reta jeta vese uyecuacu tembíu güi uyerure reve Tumpa pe. Jae ramiño vi uyapo jucuarãi fariseo reta jemimboe reta. Ẽrei nderemimboe reta ucaruñoi —jei reta. \p \v 34 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Umendata vae pe ñugüɨnoi vae reta ndarau etei uyecuacu tembíu güi, umendata vae jae reta ndive oĩ rambueve —jei—. \v 35 Ẽrei outa uvãe ara umendata vae uyereraaca vaerã chugüi reta. Jayave ramo uyecuacuta tembíu güi —jei. \p \v 36 Jayave imiari chupe reta umɨjaanga reve. \p —Icavi'ã yamboya vaerã temimonde indechi vae maemboyaa ipɨau vae pe. Echa'ã jucuarãi yayapo yave, maemboyaa ipɨau vae umɨãta temimonde indechi vae, jare temimonde jeiete osoro —jei—. \v 37 Jae ramiño vi icavi'ã yambɨru vaerã vino ipɨau vae vino jɨru guacapi indechi vae pe. Echa'ã jucuarãi yayapo yave, vino ipɨau vae omondoro jɨru, jare vino uyepɨyere, jare jɨru icavi'ã ma —jei—. \v 38 Jáeramo yambɨru vino ipɨau vae jɨru ipɨau vae pe —jei—. \v 39 Jare ime yave quía vino indechi vae jou vae, uipota'ã jupivoi jou vino ipɨau vae. Echa'ã jae jei vino indechi vae icavi ete vino ipɨau vae güi —jei. \c 6 \s1 Jesús jemimboe reta uipoo trigo mbutuu ara pe \r (Mt 12.1-8; Mr 2.23-28) \p \v 1 Mbutuu ara pe Jesús oo co rupi jemimboe reta ndive. Jare jemimboe reta uipoo trigo. Jayave uipoquɨtɨ uequi vaerã ipire, trigo jou vaerã. \v 2 Jare amocue fariseo reta jei chupe reta: \p —¿Maera pa piyapo piyapota'ã tẽi mbutuu ara pe vae? \p \v 3 Jayave Jesús jei fariseo reta pe: \p —¿Pemɨngueta'ã pa David uyapocue vae regua, jae jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta iyembaɨ yave? —jei—. \v 4 David uique Tumpa jo pe jare jou mbɨyape Tumpa jo pe uñeñono tee vae reta, jare umee vi jae ndive ñugüɨnoi vae reta pe. Agüɨyeta tẽi co quía jou jocua mbɨyape, jaeño sacerdote reta —jei. \p \v 5 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Che cuimbaerã ayeyapo vae chepuere jae mbae icavi uyeyapo vaerã mbutuu ara pe. \s1 Cuimbae ipo jovaicho tɨpa vae \r (Mt 12.9-14; Mr 3.1-6) \p \v 6 Jare ĩru mbutuu ara pe Jesús uique judío reta itupao pe jare oporomboe. Jare joco pe oĩ penti cuimbae ipo iyacata tɨpa vae. \v 7 Jare mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta umae ngatu Jesús re, uecha vaerã umbɨgüerata ra quía mbutuu ara pe. Echa'ã uipota tẽi umbɨjeco vaerã. \v 8 Ẽrei Jesús uicuaa jae reta ipɨayemɨngueta, jare jei cuimbae ipo jovaicho tɨpa vae pe: \p —Epũa eyu iyemboɨ cua reta jovai. \p Jayave cuimbae upũa uyemboɨ joco pe ñugüɨnoi vae reta ipɨte pe. \v 9 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Tapɨrandu peve cua: ¿Mbae pa jei mboroyocui? ¿Yayapota pa icavi vae ani icavi mbae vae mbutuu ara pe? ¿Icavi pa yapuruepɨ ani yapuruyuca vaerã mbutuu ara pe? —jei. \p \v 10 Jayave umae opaete iyɨpɨ rupi ñugüɨnoi vae reta re, jare jei cuimbae pe: \p —Eupi ndepo. \p Jayave cuimbae ipo uupi, jare ucuera voi. \p \v 11 Jayave mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta pochɨ ete Jesús pe jare uyemboemboe mbae ra uyapota Jesús pe. \s1 Jesús uiparavo doce jemimondo retarã \r (Mt 10.1-4; Mr 3.13-19) \p \v 12 Jayave penti pɨ̃tu Jesús oo ɨvɨtu guasu re uyerure vaerã Tumpa pe, jare icõe joco pe uyerure Tumpa pe. \v 13 Jare cõe ma yave, ueni jemimboe reta. Jayave uiparavo doce umbɨjee temimondo reta vae: \v 14 Simón (Jesús umbɨjee Pedro), jare Simón tɨvɨ Andrés jee vae, jare Jacobo jare Juan, jare Felipe, Bartolomé, \v 15 Mateo, Tomás, Alfeo taɨ Jacobo jee vae, Simón (jae co Zelote pe ueni vae), \v 16 Jacobo tɨvɨ Judas jee vae, jare Judas Iscariote (cua cuimbae umee Jesús jovaicho reta pe). \s1 Jesús omboe jeta vae \r (Mt 4.23-25) \p \v 17 Jayave Jesús ugüeyɨ ye ɨvɨtu guasu güi ñuu pe jae reta ndive. Jare joco pe ñugüɨnoi jeta Jesús jemimboe reta jare jeta Judea pegua reta jare Jerusalén pegua reta jare tenta guasu Tiro jare Sidón iyɨpɨ rupigua reta. Tiro jare Sidón coiño co ñugüɨnoi ɨ guasu güi. Opaete vae yugüeru uyapɨsaca vaerã Jesús re, jare Jesús umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta. \v 18 Jesús umbɨgüera vi aña oya jese vae reta. \v 19 Jare opaete vae uipota uyavɨquɨ Jesús. Echa'ã jae güɨnoi mbaepuere umbɨgüera vaerã opaete imbaerasɨ vae reta. \s1 Uyerovia vae reta \r (Mt 5.1-12) \p \v 20 Jayave Jesús umae jemimboe reta re jare jei: \p —Tuyerovia iparavete vae reta. Echa'ã Tumpa umeeta chupe reta yugüɨreco vaerã iporoyocuia pe —jei—. \v 21 Tuyerovia añave iyembaɨ vae reta. Echa'ã Tumpa jeta umeeta chupe reta. Tuyerovia añave uyao vae reta. Echa'ã upucata reta —jei—. \v 22 Ĩru vae reta pemɨtarẽɨta jare ndarau uipota yugüɨreco peĩrurã. Jae reta jeita icavi mbae vae peve jare uyemɨnguetata peãgüe pe. Cuarãi uyapota reta peve, pe reta perovia cheré ramo. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae. Ẽrei piyerovia —jei Jesús—. \v 23 Jocua ara ou uvãe yave, piyerovia. Echa'ã Tumpa güɨnoi ara pe mbae icavi ete vae pembaerã. Echa'ã jucuarãi uyapota reta peve vae itenondegua reta uyapo cua nunga icavi mbae vae Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta pe —jei—. \v 24 Ẽrei icocatu vae reta uiporarata co. Echa'ã jae reta uyerovia ma jeta corepoti güɨnoi vae re —jei Jesús chupe reta—. \v 25 Jare jeta güɨnoi vae reta uiporarata co. Echa'ã iyembaɨta reta. Añave upuca reta. Ẽrei ipɨatɨtɨta reta jare uyaota reta —jei—. \v 26 Jare opaete vae jei icavi vae jese vae reta uiporarata co. Echa'ã jucuarãiño vi uyapo itenondegua reta upurumbɨtavɨ vae reta pe. Jocua upurumbɨtavɨ vae reta jei iyapu reve: ‘Che co jae Tumpa iñee umɨmbeu vae’ —jei Jesús—. \s1 Peau perovaicho reta \r (Mt 5.38-48; 7.12) \p \v 27 Ẽrei che jae pe reta piyapɨsaca cheré vae pe cua: Peau perovaicho reta, jare piyapo icavi vae pemɨtarẽɨ vae reta pe —jei—. \v 28 Ĩru vae reta uyepɨpeyu peré yave jare icavi mbae vae jei peve yave, piyerure Tumpa pe jae umɨvendise reta vaerã —jei—. \v 29 Ime yave quía ocua nderovaɨque re vae, erova ipuere vaerã ocua ye jovaicho re. Jare ime yave quía ndeasoya upɨ̃ro ndegüi vae, emaeño jese upɨ̃ro vaerã ndegüi ndecamisa vi —jei—. \v 30 Ime yave quía uyerure ndeve mbae re vae, emee chupe. Jare ime yave quía nembaembae upɨ̃ro ndegüi vae, agüɨye iñemɨacatẽɨ chupe —jei—. \v 31 Piyapo ĩru vae reta pe pipota ĩru vae reta uyapo vaerã peve vae rami —jei chupe reta—. \p \v 32 Echa'ã peau yave perau vae retaño, jocua mbaetɨ co mbae icavi vae. Echa'ã iyoa vae reta uyapo vi jucuarãi —jei—. \v 33 Jare piyapo yave icavi vae icavi vae uyapo peve vae reta peño, jocua mbaetɨ co mbae icavi vae. Echa'ã iyoa vae reta uyapo vi jucuarãi —jei—. \v 34 Jare piporuca yave mbae ĩru vae pe jae umee ye peve vaerãño, jocua mbaetɨ co mbae icavi vae. Echa'ã iyoa vae reta uiporuca mbaembae ĩru vae pe jocua ĩru vae umbɨjecovia ye chupe vaerã —jei—. \v 35 Ẽrei peau perovaicho reta, jare piyapo icavi vae chupe reta. Piporuca mbae ĩru vae pe jare agüɨye peãro umbɨjecovia ye peve vaerã. Jucuarãi piyapo yave, Tumpa umeeta peve mbae icavi ete vae jare peapota taɨ retarã. Echa'ã Tumpa ipɨacavi umee'ã yasurupai chupe vae reta pe jare icavi mbae vae uyapo vae reta pe —jei—. \v 36 Piparareco ĩru vae reta, peRu uiparareco rami —jei—. \s1 Iñera ĩru vae re \r (Mt 7.1-5) \p \v 37 Agüɨye piñera ĩru vae re, agüɨye vaerã ĩru vae iñera peré. Agüɨye pembɨjeco ĩru vae mbae re, agüɨye vaerã ĩru vae pembɨjeco mbae re. Pembɨasa ĩru vae pe, ĩru vae umbɨasa vaerã peve —jei—. \v 38 Pemee mbaembae ĩru vae reta pe, jare ĩru vae reta umeeta mbaembae peve. Jae reta umeeta peve jeta ete ĩru vae reta pe pemee vae güi. Echa'ã icavi vae piyapo yave ĩru vae reta pe, ĩru vae reta uyapota icavi vae peve. Ẽrei icavi mbae vae piyapo yave ĩru vae reta pe, ĩru vae reta uyapota icavi mbae vae peve —jei. \p \v 39 Jayave Jesús jei chupe reta umɨjaanga reve: \p —Penti jesa mbae vae ipuere'ã etei uechaca tape ĩru jesa mbae vae pe. Jucuarãi uyapo yave, mocui reve uasavita ɨvɨcua pe —jei—. \v 40 Penti uyemboe oĩ vae uicuaa ete'ã oporomboe vae uicuaa vae rami. Ẽrei opaete re uyemboe yave, uicuaata oporomboe vae uicuaa rami —jei—. \p \v 41 Agüɨye emae ɨtɨ michi vae neĩru jesa pe oĩ vae re, ime yave nenoi ɨtɨ tuicha vae nderesa pe —jei—. \v 42 Ndarau ndepuere ndere neĩru pe: ‘Cherɨvɨ, taequi nderesa güi jocua ɨtɨ michi vae.’ Echa'ã nde nenoi ɨtɨ tuicha vae nderesa pe. Nde co jae upurumbɨtavɨ vae. Eequi rani ɨtɨ tuicha vae nderesa güi. Jayave nemae cavita ndepuere vaerã ndeequi ɨtɨ michi vae neĩru jesa güi —jei—. \s1 Ía icavi vae jare ía icavi mbae vae \r (Mt 7.17-20; 12.33-35) \p \v 43 Penti temitɨ icavi vae umee'ã ía icavi mbae vae. Jae ramiño vi penti temitɨ icavi mbae vae umee'ã ía icavi vae —jei—. \v 44 Echa'ã yaicuaa penti temitɨ icavi co, ía icavi yave. Yaequi'ã ɨva penti yai jãti vae güi. Jae ramiño vi yaequi'ã uva penti yai jãti vae güi —jei—. \v 45 Quía nunga jecocavi vae güɨnoi icavi vae ipɨa pe. Jáeramo jei icavi vae. Jae ramiño vi quía nunga jecopochɨ vae güɨnoi icavi mbae vae ipɨa pe. Jáeramo jei icavi mbae vae. Echa'ã penti penti uyemɨngueta ipɨa pe güɨnoi vae rupi —jei—. \s1 Tenta iguapɨca \r (Mt 7.24-27) \p \v 46 ¿Maera pa pere cheve: ‘OreYa, oreYa’? Echa'ã piyapo'ã che jae peve piyapo vaerã vae —jei—. \v 47 Ime yave quía ou cheve uyapɨsaca vaerã cheré vae, jae uyapo yave che jae chupe uyapo vaerã vae, tamɨjaanga peve mbae rami co jae —jei—. \v 48 Jae co penti cuimbae jentarã uyapo vae rami. Oyoo quɨpe oñono vaerã tenta iguapɨcarã itape re. Jare tenta uyeyapo ma yave, tuicha oquɨ jare jeta ete ɨ usɨrɨ tenta iyɨpɨ rupi. Ẽrei tenta omɨ'ã etei. Echa'ã iyapoa oñono itape re —jei—. \v 49 Ẽrei ime yave quía uyapɨsaca cheré vae, uyapo'ã yave che jae chupe uyapo vaerã vae, jae co ĩru cuimbae jentarã uyapo vae rami. Ẽrei jae oyoo'ã oñono vaerã tenta iguapɨcarã itape re. Oñono jentarã ɨvɨ iaramboño. Jayave tuicha oquɨ jare jeta ete ɨ usɨrɨ tenta iyɨpɨ rupi jare opa umbɨyapara. Opa uyembai jocua tenta —jei. \c 7 \s1 Jesús umbɨgüera sundaro reta juvicha jembiocui \r (Mt 8.5-13) \p \v 1 Jare opa ma imiari yave uyapɨsaca jese vae reta pe, Jesús oo Capernaum pe. \v 2 Jare jocua tenta guasu pe ico penti sundaro reta juvicha jembiocui. Cua cuimbae imbaerasɨ. Umano pota echa. Jare sundaro reta juvicha uau cua jembiocui. \v 3 Jare sundaro reta juvicha uyandu Jesús regua. Jáeramo omondo Jesús oĩ vae pe amocue judío reta itenondegua reta, jae reta uyerure vaerã Jesús pe oo vaerã umbɨgüera sundaro reta juvicha jembiocui. \v 4 Jare yugüeru uvãe yave Jesús oĩ vae pe, uyerure chupe cua re. Jei reta chupe: \p —Cua mburuvicha ipɨacavi co. Jáeramo icavi co nde ndiyapo vaerã cua chupe. \v 5 Echa'ã jae yanderau jare uyapo yandeve penti tupao —jei reta. \v 6-7 Jayave Jesús oo jae reta jupíe. Jare yugüɨraa ma uvãe yave coiño mburuvicha jenta güi, mburuvicha ombou amocue iĩru reta uñeovãiti vaerã Jesús ndive. Jae reta jei chupe: \p —Mburuvicha jei: ‘Agüɨye iyemambeco, cheYa, ndeyu vaerã cherenta pe. Echa'ã mbae'ã co che. Jáeramo aa'ã noovãiti. Ndepuere ndere joco güiño cherembiocui ucuera vaerã, jare ucuerata co’ —jei, jei reta chupe—. \v 8 ‘Echa'ã ime mburuvicha mbaepuere güɨnoi cheré vae reta. Jae ramiño vi che anoi mbaepuere sundaro reta re. Che jae penti sundaro pe: Ecua, jare jae oo. Jae ramiño vi che jae ĩru sundaro pe: Eyu, jare jae ou. Jae ramiño vi che jae cherembiocui pe: Iyapo cua, jare jae uyapo’ —jei, jei reta. \p \v 9 Jare Jesús cua uyandu yave, ipɨacañɨ sundaro reta juvicha re. Jayave uyerova jare jei jeta vae yugüɨraa jaɨcue vae pe: \p —Che jae peve, avãe'ã cua nunga mburugüɨrovia tuicha vae Israel pegua reta ipɨte pe. \p \v 10 Jayave sundaro reta juvicha ombou vae reta yugüɨraa ye sundaro reta juvicha jenta pe, jare uecha ucuera ma co uyeyocui vae imbaerasɨ ico vae. \s1 Jesús umbɨjecove ye cuña ime umano vae imembɨ cuimbae \p \v 11 Jayave pɨareve pe Jesús oo tenta guasu Naín pe. Jare jeta jemimboe reta jare ĩru vae reta yugüɨraa jae jupíe. \v 12 Jare oo ma uvãe yave coiño tenta guasu jonque güi, umano vae güeru vae reta yugüeru tenta guasu güi. Umano vae penti cuimbae co jare ichɨ penti cuña ime umano vae co. Umano vae jocua cuña imembɨ jae vaeño co. Jare jeta tenta guasu pegua reta yugüeru jocua cuña jupíe. \v 13 Jare yandeYa uecha yave cuña, uiparareco jare jei chupe: \p —Agüɨye iyao. \p \v 14 Jayave Jesús oo uyavɨquɨ umano vae jɨru. Jare ovoɨ güeru vae reta uyemboɨ. Jayave Jesús jei taɨrusu vae pe: \p —Che jae ndeve: Epũa. \p \v 15 Jayave umano vae uguapɨ jare umbɨpɨ uyemɨngueta. Jayave Jesús umee ye ichɨ pe. \v 16 Jayave opaete vae uquɨye. Umbɨadora reta Tumpa. Jei reta: \p —Penti Tumpa iñee umɨmbeu vae ipuere ete vae ou ma yandepɨte pe. Tumpa ombou yandeve yanderau ramo. Echa'ã yande co jae imbae reta —jei reta. \p \v 17 Jare Jesús uyapo vae jerãcua opaete Judea rupi jare opaete Judea iyɨpɨ rupigua rupi. \s1 Juan ombou jemimboe reta Jesús oĩ vae pe \r (Mt 11.2-19) \p \v 18 Jare Juan jemimboe reta umɨmbeu Juan pe opaete cua regua. \v 19 Jayave Juan ueni mocui jemimboe reta jare ombou yandeYa oĩ vae pe jei vaerã chupe: \p —¿Nde pa co jae Cristo outa vae? ani ¿nuãrota pa ĩru vae ou vaerã? \p \v 20 Jayave jocua cuimbae reta yugüeru uvãe Jesús oĩ vae pe jare jei chupe: \p —Juan upurumbɨbautizase vae orembou ndeve. Jae jei: ‘¿Nde pa co jae Cristo outa vae? ani ¿nuãrota pa ĩru vae ou vaerã?’ —jei, jei reta. \p \v 21 Jayave jocua ora pe etei Jesús umbɨgüera jeta imbaerasɨ vae reta jare umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi. Jae ramiño vi umbɨgüera jeta jesa mbae vae reta, jae reta umae vaerã. \v 22 Jayave Jesús jei Juan ombou chupe vae reta pe: \p —Pecua ye pemɨmbeu Juan pe peecha jare piyandu vae. Jesa mbae vae reta umae ma. Ipuere mbae uguata vae reta uguata ma. Ipire ocui vae reta ucuera ma. Iyapɨsa mbae vae reta uyandu ma. Umano vae reta icove ye ma. Iparavete vae reta uyapɨsaca ñee icavi vae re —jei—. \v 23 Jare Tumpa umɨvendiseta jecuae güɨrovia cheré vae reta —jei chupe reta. \p \v 24 Jare yugüɨraa ye yave Juan ombou vae reta, Jesús umbɨpɨ umɨngueta joco pe ñugüɨnoi vae reta Juan re. Jei chupe reta: \p —¿Quía re pa co peo ñana pe pemae? Jae ipɨrãta mbae vae'ã co tacuarãsɨ omɨ ɨvɨtu uipeyu yave vae rami —jei—. \v 25 ¿Quía re pa co peo pemae? Jae omonde'ã temimonde ipõra vae. Mase, temimonde ipõra vae omonde vae reta yugüɨreco mburuvicha guasu reta jenta pe jare icavi ete yugüɨreco —jei—. \v 26 ¿Peo ra pemae vaerã penti Tumpa iñee umɨmbeu vae re? Añete che jae peve, Tumpa umee chupe uyapo vaerã jeta ete ĩru Tumpa iñee umɨmbeu vae reta uyapo vae güi —jei—. \v 27 Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ jese cuarãi: \q1 ‘Mase’ —jei Tumpa—, ‘che amondota chiñee güɨraata vae nderenonde, \q1 uyapɨcatu vaerã nderaperã.’ \m Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei chupe reta—. \v 28 Che jae peve, Tumpa umee Juan upurumbɨbautizase vae pe uyapo vaerã jeta ete ĩru Tumpa iñee umɨmbeu vae reta uyapo vae güi. Ẽrei taɨcuegua vae Tumpa iporoyocuia pegua uyembutuichaca eteta Juan güi —jei—. \v 29 Jare mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare opaete uyapɨsaca Juan re vae reta uicuaaca Tumpa jupi co. Echa'ã Juan umbɨbautiza reta —jei—. \v 30 Ẽrei fariseo reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uyapo'ã Tumpa jei uyapo vaerã vae. Echa'ã uyembɨbautizaca'ã Juan pe —jei. \p \v 31 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Tamɨmbeu peve mbae ndive amboyovaque añave yugüɨreco vae reta. Tamɨmbeu peve mbae rami co jae reta —jei—. \v 32 Jae reta co sambiaɨ plaza pe uguapɨ ñugüɨnoi vae reta rami. Jae reta jei uyupe cuarãi: ‘Nduyemimbɨ ma peve, ẽrei pe reta pepɨrae'ã. Orepɨatɨtɨ perovaque, ẽrei pe reta piyao'ã.’ Jucuarãi jei —jei—. \v 33 Echa'ã Juan upurumbɨbautizase vae ou, jare jae uyecuacu tembíu jare vino güi. Jáeramo pe reta pere aña oya co Juan re —jei—. \v 34 Che cuimbaerã ayeyapo vae ayu, jare che ayecuacu'ã tembíu jare vino güi. Jáeramo pe reta pere: ‘Mase, jae jou jeta tembíu jare vino. Jae co mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare teco icavi mbae vae uyapo vae reta iamigo’ —pere, jei—. \v 35 Ẽrei opaete iyaracuaa vae reta uicuaaca aracuaa icavi co —jei. \s1 Jesús Simón jenta pe \p \v 36 Jare penti fariseo uparea Jesús pe oo vaerã ucaru jae ndive. Jayave Jesús oo fariseo jenta pe jare uguapɨ ucaru vaerã. \v 37 Jare penti cuña aguasa rupi ico vae jocua tenta guasu pegua uicuaa Jesús ucaru co oĩ fariseo jenta pe, jare güeru mbae ipiche cavi vae jɨru ita alabastro jee vae pegua pe. \v 38 Jayave cuña uyemboɨ Jesús icupe cotɨ jare uyao. Jare umbɨpɨ umãquɨ Jesús ipɨ jesaɨ pe. Jayave cuña umɨtini Jesús ipɨ ía pe jare uyurupɨte vi ipɨ. Jayave uipichɨ mbae ipiche cavi vae ipɨ re. \v 39 Jare fariseo Jesús pe uparea vae cua uecha yave, jei iyupe ipɨa pe: “Cua cuimbae penti Tumpa iñee umɨmbeu vae yave, uicuaata tẽi quía co cua cuña jare mbae nunga cuña co jae. Echa'ã iyoa vae co” —jei. \p \v 40 Jayave Jesús jei fariseo pe: \p —Simón, aipota mbae jae ndeve. \p —Ere cheve, oporomboe vae —jei Jesús pe. \p \v 41 Jayave Jesús jei chupe: \p —Mocui cuimbae ipía ĩru cuimbae pe. Penti cuimbae ipía chupe quinientos ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua, jare ĩru cuimbae ipía chupe cincuenta ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua —jei—. \v 42 Ẽrei mocui reve mbaetɨ güɨreco corepoti ipía umbɨepɨ vaerã. Jayave upurumbɨpía vae opa umɨcañɨ mocui reve pe ipía —jei—. Emɨmbeu cheve, upurumbɨpía vae cua uyapo ramo, cua mocui vae güi ¿quía nunga pa uau eteta upurumbɨpía vae? —jei. \p \v 43 Jayave Simón jei Jesús pe: \p —Che chepɨa pe ayemɨngueta jocua cuimbae jeta ipía opa umɨcañɨ chupe vae. \p Jayave Jesús jei chupe: \p —Jaecavi ndere. \p \v 44 Jayave Jesús uyerova cuña cotɨ jare jei Simón pe: \p —Mase, emae cua cuña re. Che aique nerenta pe yave, nemee'ã cheve ɨ ayoe vaerã chepɨ. Ẽrei jae umãquɨ ma chepɨ jesaɨ pe jare umɨtini ía pe —jei—. \v 45 Nde cheyurupɨte'ã. Ẽrei cua cuña aique güive uyurupɨte chepɨ —jei—. \v 46 Nde niñono'ã aceite cheãca re. Ẽrei cua cuña uipichɨ mbae ipiche cavi vae chepɨ re —jei—. \v 47 Jáeramo che jae ndeve, yepe tẽi jeta cua cuña imbaeyoa reta, ẽrei ambɨasa chupe. Echa'ã jae cherau ete. Ẽrei ime yave quía michiño ĩru vae umbɨasa chupe vae, jae michiño vi uau jocua ĩru vae —jei. \p \v 48 Jayave Jesús jei cuña pe: \p —Ambɨasa ma ndeve nembaeyoa reta. \p \v 49 Jayave Jesús ndive ucaru ñugüɨnoi vae reta jei iyupe ipɨa pe: “¿Quía ra co cua? ¿Quirãita ra ipuere umbɨasa quía pe imbaeyoa reta?” \p \v 50 Ẽrei Jesús jei cuña pe: \p —Ndiyembɨasaca ma nderovia cheré ramo. Ecua ndepɨacatu reve —jei. \c 8 \s1 Cuña omborɨ Jesús vae reta \p \v 1 Jare cua jaɨcue rupi Jesús oo opaete tenta guasu reta jare tenta guasu-raɨ reta rupi, jare umɨmbeu ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia regua. Jare jocua doce vae yugüɨraa jae jupíe. \v 2-3 Jare jeta cuña reta yugüɨraa vi jae jupíe jare omborɨ Jesús jare jemimboe reta. Mbaembae uata Jesús jare jemimboe reta pe yave, jocua cuña reta ogua chupe reta. Tenonde yave amocue jocua cuña reta imbaerasɨ jare aña reta oya amocue vae re. Ẽrei Jesús umbɨgüera. Penti cuña jee co María Magdalena. Jesús umbɨsɨrɨ siete aña reta chugüi. Ĩru jee co Juana. Jae co Chuza jembireco. Chuza co jae mburuvicha guasu Herodes jembiocui. Ĩru jee co Susana. \s1 Jesús umɨjaanga umaetɨ vae \r (Mt 13.1-9; Mr 4.1-9) \p \v 4 Jare jeta vae yugüeru opaete tenta guasu reta güi uyembatɨ Jesús oĩ vae pe. Jayave Jesús jei chupe reta umɨjaanga reve: \p \v 5 —Penti cuimbae oo umaetɨ vaerã. Umaetɨ yave, umɨai temitɨ, jare amocue oa tape rupi. Jayave ĩru vae reta upɨ̃ro temitɨ re jare güɨra reta jou vi —jei—. \v 6 Ĩru temitɨ oa mbovɨño ɨvɨ itape iárambo oĩ vae pe. Ẽrei oẽ rupive, ipiru, jocua ɨvɨ ñãquɨ ngatu'ã ramo —jei—. \v 7 Ĩru temitɨ oa ñanapɨte pe. Ñana ucuacuaa yave, opa uyuca temitɨ —jei—. \v 8 Ĩru temitɨ oa ɨvɨcavi pe. Cua oẽ jare ucuacuaa jare jeta ete ía —jei. \p Jare cua jei ma chupe reta yave, iñeeãta reve jei: \p —Uipota uyandu vae tuyapɨsaca cua ñee re. \s1 Maera Jesús oporomboe umɨjaanga reve \r (Mt 13.10-17; Mr 4.10-12) \p \v 9 Jayave Jesús jemimboe reta upɨrandu Jesús pe: \p —¿Mbae pa uipota jei cua nemɨjaanga reve ndere vae? \p \v 10 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Amɨmbeu ma peve Tumpa iporoyocuia regua. Cua uyecuaa'ã ĩru vae reta pe. Jáeramo amboe ĩru vae reta amɨjaanga reve. Cua ayapo agüɨye vaerã uicuaa cavi, yepe tẽi uecha, jare agüɨye vaerã uicuaa, yepe tẽi uyandu —jei—. \s1 Umaetɨ vae uyemɨjaanga jese vae \r (Mt 13.18-23; Mr 4.13-20) \p \v 11 Cua amɨjaanga reve che jae peve vae uipota jei cua: Temitɨ uyemɨjaanga Tumpa iñee re —jei—. \v 12 Jocua temitɨ tape rupi oa vae uyemɨjaanga amocue Tumpa iñee uyandu vae re. Jayave ou aña guasu chupe reta jare umɨacañɨ Tumpa iñee güi, agüɨye vaerã güɨrovia Tumpa uyembɨasaca vaerã —jei—. \v 13 Jae ramiño vi jocua temitɨ uñeñotɨ mbovɨño ɨvɨ itape iárambo oĩ vae pe vae uyemɨjaanga ĩru vae reta Tumpa iñee uyandu vae re. Jae reta uyandu rupive, güɨrovia uyerovia reve. Ẽrei cua reta jocua temitɨ japo quɨpe'ã vae rami co. Echa'ã michi peguaño güɨrovia ñee. Ẽrei mbaesusere uyeyapo chupe yave, uipota'ã ma uyapɨsaca reta Tumpa iñee re —jei—. \v 14 Jae ramiño vi jocua temitɨ uñeñotɨ ñanapɨte pe vae uyemɨjaanga ĩru vae reta Tumpa iñee uyandu vae re. Ẽrei umbɨpɨ uyemɨpɨa'ã ɨvɨ pe mbaembae uyeyapo vae re jare corepoti uipota güɨnoi vaerã vae re jare yerovia ɨvɨ pegua re. Jáeramo jae reta jocua temitɨ ia'ã vae rami co —jei—. \v 15 Ẽrei jocua temitɨ uñeñotɨ ɨvɨcavi pe vae uyemɨjaanga ĩru vae reta Tumpa iñee uyandu vae re. Cua reta uyapɨsaca cavi Tumpa iñee re ipɨacavi reve, jare uyapo Tumpa iñee jei uyapo vaerã vae. Jaéramo jae reta jocua temitɨ ía cavi vae rami co. Jae reta uyapo icavi vae ipɨaguasu reve —jei Jesús—. \s1 Uñeñomi vae uyeechacañotai co \r (Mr 4.21-25) \p \v 16 Mechero yamɨendɨ yave, ndarau ñañono yapepo uyembovapo oĩ vae igüɨ pe, ani güɨrapembɨ igüɨ pe. Ñañono co mechero jenda pe, o pe uique vae reta güɨnoi vaerã tembipe —jei—. \v 17 Ime yave mbae uñeñomi vae, uyeechacañotai co. Jae ramiño vi ime yave mbae uyeyasoi vae, uyecuaañotai co —jei—. \v 18 Pepɨa pe piyemɨngueta cavi piyandu vae re. Echa'ã güɨnoi vae pe uñemɨĩruta, jare mbaetɨ güɨnoi vae güi mbovɨ ete güɨnoi echa vae uyeequita —jei. \s1 Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta \r (Mt 12.46-50; Mr 3.31-35) \p \v 19 Jayave Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta yugüeru uvãe Jesús oĩ vae pe. Ẽrei ipuere'ã oya Jesús re jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta jeco pegua. \v 20 Jayave amocue vae jei Jesús pe: \p —Ndesɨ jare nderɨvɨ reta oca pe ñugüɨnoi. Ndereca ñugüɨnoi —jei reta chupe. \p \v 21 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Cua reta uyapɨsaca Tumpa iñee re jare uyapo jei vae. Cua nunga reta co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta —jei. \s1 Jesús umɨquĩi ɨ guasu \r (Mt 8.23-27; Mr 4.35-41) \p \v 22 Jare penti ara Jesús uyupi chalana pe jemimboe reta ndive. Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Yaa ɨ guasu jovaicho pe. \p Jayave umbɨpɨ uasa ɨ guasu. \v 23 Ẽrei uasa ñugüɨnoi rambueve, Jesús oque oĩ. Jare ou ɨvɨtu tanta uyepeyu, jare ɨ uyembɨaparoaroa uique chalana pe, jare umɨtɨnee seri ma. Jae reta ipɨa pe uyemɨngueta umanota co. \v 24 Jayave omomba reta Jesús, jare jei chupe: \p —¡Oporomboe vae, oporomboe vae! Ñamanota ma. \p Jayave Jesús upũa, jare uñeengata ɨvɨtu jare ɨ guasu pe. Jare jupivoiño upɨta ɨvɨtu, jare opaete quĩi ngatu. \v 25 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —¿Maera pa pepurugüɨrovia'ã? \p Jare jae reta uquɨye jare ipɨacañɨ, jare jei uyupe: \p —¿Mbae nunga cuimbae pa cua? Echa'ã jae oyocui ɨvɨtu jare ɨ guasu, jare jae reta uyapo oyocui vae —jei reta. \s1 Cuimbae Gadara pegua aña reta oya jese vae \r (Mt 8.28-34; Mr 5.1-20) \p \v 26 Jayave yugüɨraa Galilea güi uvãe ɨ guasu jovaicho pe, gadareno reta iɨvɨ pe. \v 27 Jesús ugüeyɨ ma chalana güi yave, ou oovãiti penti cuimbae jocua tenta guasu pegua. Ɨma ma aña reta oya jese. Nani ico. Ico'ã etei tenta rupi. Teõgüerɨrurenda rupiño ma ico. \v 28 Cua cuimbae uecha Jesús yave, usapɨcai jare uyeatɨca Jesús jovai. Jayave iñeeãta reve jei: \p —¿Maera pa ndeyu chemambeco, Jesús? Nde co jae Tumpa ara pe oĩ vae Taɨ. Ayerure ndeve agüɨye iporaraca cheve —jei. \p \v 29 Echa'ã Jesús oyocui ma aña usɨrɨ vaerã cuimbae güi. Ɨma ma uyembɨiya jese. Jare ĩru vae reta uipocua tẽi ipo jare ipɨ cadena pe. Ẽrei jae opa omondoo cadena reta. Jare jecuaeño oo ñana cotɨ aña omondo ramo. \v 30 Jare Jesús upɨrandu chupe: \p —¿Mbae pa nderee? \p —Cheree co jae jeta vae —jei. \p Echa'ã jeta aña reta oya jese. \v 31 Jayave aña reta uyerure Jesús pe agüɨye vaerã oyocui reta yugüɨraa vaerã umanocue vae reta ipɨ. \v 32 Jare joco pe jeta cuchi reta ucaru ñugüɨnoi ɨvɨtu guasu re. Jayave aña reta uyerure Jesús pe umaeño vaerã jese reta oya vaerã cuchi reta re. Jayave Jesús umaeño jese reta. \v 33 Jayave aña reta usɨrɨ cuimbae güi, jare oya cuchi reta re. Jayave cuchi reta tanta osi ɨvɨa rupi oa ɨ guasu pe, jare joco pe opa ipɨtupa reta. \p \v 34 Jare cuchi iyandarecoa reta cua uecha yave, osi yugüɨraa tenta guasu pe umɨmbeu joco pegua reta jare icotɨ'ã rupigua reta pe cua uyeyapo vae regua. \v 35 Jayave uyandu vae reta yugüeru, uecha vaerã mbae uyeyapo vae. Jare yugüeru uvãe yave Jesús oĩ vae pe, uecha cuimbae aña reta oyase jese vae uguapɨ oĩ Jesús jovai. Uecha uyemonde ma jare iyaracuaaño ma oĩ. Jare opaete yugüeru vae reta uquɨye. \v 36 Jare jocua tenonde yave uecha vae reta umɨmbeu ĩru reta pe quirãi uyeyapo cuimbae aña reta oyase jese vae pe jae ucuera vaerã. \v 37 Jayave opaete gadareno reta umɨñera Jesús oo ye vaerã jae reta iɨvɨ güi. Echa'ã uquɨye ete reta. Jayave Jesús uyupi ye chalana pe yugüɨraa ye vaerã chugüi reta. \v 38 Jare cuimbae aña reta oyase jese vae uyerure Jesús pe umaeño vaerã jese oo vaerã jae jupíe. Ẽrei Jesús umaeño'ã jese. Jei chupe: \p \v 39 —Ecua nerenta pe emɨmbeu ĩru vae reta pe mbae icavi vae Tumpa uyapo ndeve vae. \p Jayave cuimbae oo, jare umɨmbeu ĩru vae reta pe opaete tenta guasu rupi mbae icavi vae Jesús uyapo chupe vae. \s1 Jairo tayɨ jare cuña Jesús jemimonde uyavɨquɨ vae \r (Mt 9.18-26; Mr 5.21-43) \p \v 40 Jare Jesús oo uvãe yave ɨ guasu jovaicho pe, joco pe ñugüɨnoi vae reta umae jese uyerovia reve. Echa'ã uãro ñugüɨnoi. \v 41 Jayave ou penti cuimbae Jairo jee vae. Jae co judío reta itupao re uyandareco vae. Jae uyeatɨca Jesús jovai, jare uyerure chupe oo vaerã jae jenta pe. \v 42 Echa'ã jae güɨnoi pentiño tayɨ doce año rupi güɨnoi vae. Umano pota echa ma. Jayave Jesús oo jae jupíe. Jare jeta yugüɨraa Jesús jupíe, jare oyopɨ reta. \v 43 Jare jae reta ipɨte pe oo penti cuña doce año ma uiporara tugüɨguasu vae. Cuña opaete ma icorepoti umee iyugüi upurupɨano vae reta pe. Ẽrei penti ave ipuere'ã umbɨgüera. \v 44 Jayave cuña oya Jesús re icupe cotɨ, jare uyavɨquɨ jemimonde jembeɨ. Jare jupivoi jugüɨguasu upɨta chugüi. \v 45 Jayave Jesús jei: \p —¿Quía pa cheremimonde uyavɨquɨ? \p Opaete vae jei uyavɨquɨ'ã co jemimonde. Jare Pedro jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, jeta ete ñugüɨnoi cua pe jare ndeopɨ reta co. ¿Maera pa ndere: ‘Quía pa cheremimonde uyavɨquɨ?’ —jei. \p \v 46 Ẽrei Jesús jei: \p —Quía nunga vae uyavɨquɨ co cheremimonde. Echa'ã aicuaa ambɨgüera ma co chembaepuere pe quía —jei. \p \v 47 Jayave cuña uicuaa ipuere'ã ma uñemi Jesús güi. Jayave ou icotɨ urɨrɨ reve jare uyeatɨca Jesús jovai. Jayave umɨmbeu chupe opaete vae jovaque maera uyavɨquɨ jemimonde jare quirãi jupivoi ucuera. \v 48 Jayave Jesús jei chupe: \p —Ndecuera ma, cherindɨ, nderovia cheré ramo. Ecua ndepɨacatu reve —jei. \p \v 49 Jare Jesús uyemɨngueta oĩ rambueve, penti vae ou uvãe tupao re uyandareco vae jenta güi. \p —Umano ma nderayɨ —jei—. Agüɨye ma emambeco oporomboe vae —jei. \p \v 50 Ẽrei Jesús cua uyandu yave, jei tupao re uyandareco vae pe: \p —Agüɨye ndepɨatɨtɨ. Epurugüɨroviaño. Ucuerata co —jei. \p \v 51 Jare oo uvãe yave tenta pe, Jesús umaeño'ã ĩru reta re uique vaerã jae ndive, jaeño Pedro, Jacobo jare Juan, jare cuñatai tu jare ichɨ. \v 52 Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta uyao jare jãse ñugüɨnoi. Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Agüɨye piyao. Umano'ã co. Oqueño co oĩ —jei. \p \v 53 Ẽrei jae reta oyoyai. Echa'ã uicuaa reta umano co. \v 54 Jayave Jesús uipɨsɨ cuñatai ipo pe. \p —¡Cuñatai, epũa! —jei. \p \v 55 Jayave cuñatai icove ye, jare jupivoi upũa. Jayave Jesús oyocui umɨngaru vaerã cuñatai. \v 56 Jare cuñatai tu jare ichɨ ipɨacañɨ. Ẽrei Jesús oyocui reta agüɨye vaerã umɨmbeu quía pe ave mbae uyeyapo vae. \c 9 \s1 Jesús omondo jocua doce jemimboe reta \r (Mt 10.5-15; Mr 6.7-13) \p \v 1 Penti ara Jesús opa umbatɨ jocua doce jemimboe reta, jare umee chupe reta mbaepuere umbɨsɨrɨ vaerã aña reta oya jese vae reta güi jare umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta. \v 2 Jayave omondo reta umɨmbeu vaerã Tumpa iporoyocuia jare umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta. \v 3 Jare jei chupe reta: \p —Agüɨye mbae peraa. Agüɨye peraa pepopoca. Agüɨye peraa peurupucu, perembiurã jare corepoti. Jare agüɨye peraa mocui camisa —jei—. \v 4 Peo pevãe yave penti tenta pe, joco pe peĩ jocua tenta guasu güi peo ye regua —jei—. \v 5 Jare ime yave penti tenta guasu pegua reta uipota'ã pepɨta vaerã joco pe vae, peo joco güi yave, pemɨtɨmo ɨvɨcuii pepɨ güi, uicuaa vaerã jae reta co teco güɨnoi —jei. \p \v 6 Jayave jae reta yugüɨraa tenta guasu-raɨ reta rupi. Umɨmbeu reta ĩru vae reta pe ñee icavi vae jare opaete uguata vae rupi umbɨgüera imbaerasɨ vae reta. \s1 Juan imano \r (Mt 14.1-12; Mr 6.14-29) \p \v 7 Jare mburuvicha guasu Herodes uyandu opaete Jesús uyapo vae regua. Jayave ipɨacañɨ. Echa'ã amocue vae jei: \p —Juan icove ye ma ou umanocue vae reta ipɨte güi. \p \v 8 Jare ĩru vae reta jei: \p —Jae co Elías ou ye vae. \p Jare ĩru vae reta jei: \p —Jae co penti Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae icove ye ma ou umanocue vae reta ipɨte güi vae. \v 9 Ẽrei Herodes jei: \p —Añãcasɨaca co Juan. Ẽrei ¿quía ra co cua? Echa'ã ayandu ma jeta jesegua —jei. \p Jáeramo Herodes uipota uecha Jesús. \s1 Jesús umɨngaru cinco mil cuimbae reta \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14) \p \v 10 Jare Jesús jemimondo reta yugüeru ye Jesús oĩ vae pe, jare umɨmbeu Jesús pe opaete uyapo vae regua. Jayave Jesús güɨraa reta quĩi ngatu vae pe coiño tenta guasu Betsaida güi. \v 11 Ẽrei jeta vae uicuaa yave, yugüɨraa jaɨcue. Jare Jesús umbɨresive cavi jare imiari chupe reta Tumpa iporoyocuia re jare umbɨgüera imbaerasɨ vae reta. \p \v 12 Caaru ma yave, jocua doce vae yugüeru Jesús oĩ vae pe jare jei chupe: \p —Emondo cua jeta vae tenta tenta rupi, joco pe ucaru vaerã jare oque vaerã. Echa'ã mbaetɨ tenta cua rupi —jei reta. \p \v 13 Ẽrei Jesús jei chupe reta: \p —Pe reta pemee tucaru. \p —Jaeño ime nonoi pandepo mbɨyape jare mocui pira —jei reta—. ¿Ndoota pa ndogua opaete cua reta jembiurã? \p \v 14 Echa'ã cuimbae retaño uyepapa cinco mil rupi. \p Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: \p —Tuyembatɨmbatɨ cincuenta rupi tuguapɨ. \p \v 15 Jayave jucuarãi uyapo reta. Jei reta opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta pe uguapɨ vaerã. \v 16 Jayave Jesús uipɨsɨ jocua pandepo mbɨyape jare mocui pira, jare umae ara cotɨ, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa mbɨyape jare pira, jare umee jemimboe reta pe, jae reta umee vaerã opaete joco pe uguapɨ ñugüɨnoi vae reta pe. \v 17 Opareve ucaru, jare iyangapɨɨ reta. Jayave Jesús jemimboe reta umbatɨ tembíu uñepɨsãacue jembɨre vae, jare umɨtɨnee doce canasta. \s1 Pedro jei Jesús co jae Cristo, Tumpa ombou vae \r (Mt 16.13-20; Mr 8.27-30) \p \v 18 Penti ara Jesús oo jeta vae ipɨte güi uyerure vaerã Tumpa pe. Jare jemimboe reta joco pe ñugüɨnoi jae ndive. Jayave Jesús upɨrandu chupe reta: \p —¿Quía pa co che ĩru vae reta pe? —jei. \p \v 19 Jae reta jei chupe: \p —Amocue vae jei nde co jae Juan upurumbɨbautizase vae, jare ĩru vae reta jei nde co jae Elías, jare ĩru vae reta jei nde co jae penti Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae icove ye ma ou umanocue vae reta ipɨte güi vae —jei reta. \p \v 20 Jayave Jesús upɨrandu chupe reta: \p —Jare ¿quía pa co che peve? —jei. \p Jayave Pedro jei chupe: \p —Nde co jae Cristo, Tumpa ombou vae —jei. \s1 Jesús umɨmbeu umanota co \r (Mt 16.20-28; Mr 8.30–9.1) \p \v 21 Jayave Jesús oyocui ete reta agüɨye vaerã umɨmbeu quía pe. \v 22 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Che cuimbaerã ayeyapo vae aiporara eteta. Jare judío reta itenondegua reta jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta ndarau uipota aico vaerã juvicha guasurã, jare cheyucacata. Ẽrei mbapɨ ara rupi aicove yeta ayu umanocue vae reta ipɨte güi —jei. \p \v 23 Jayave Jesús jei opaete vae pe: \p —Ime yave quía uipota oo cherupíe vae, tiñacañɨ iyugüi, tovoɨ icurusu opa ara, jare too cherupíe —jei—. \v 24 Uipota uñuvatu jecove vae ndarau ipuere. Ẽrei jocua umeeta jecove chereco pegua vae uñuvatuta co —jei—. \v 25 ¿Mbae ra umɨnganata quía, umɨngana yave opaete ɨvɨ pegua, ẽrei ipuere'ã yave uñuvatu jecove? —jei—. \v 26 Ime yave quía imara cheré jare chiñee re vae, che cuimbaerã ayeyapo vae chemarata vi jese, ayu ye yave ayembutuichaca vaerã chembaepuere reve, cheRu imbaepuere reve, jare ángel uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta imbaepuere reve —jei—. \v 27 Ẽrei añete che jae peve, ndei amocue cua pe ñugüɨnoi vae umano mbove, uechata reta Tumpa iporoyocuia —jei Jesús. \s1 Jesús uyembɨambɨe \r (Mt 17.1-8; Mr 9.2-8) \p \v 28 Jare ocho ara rupi cua jei rendave pe, Jesús güɨraa Pedro, Juan jare Jacobo ĩru vae reta ipɨte güi, jare uyupi penti ɨvɨtu guasu re uyerure vaerã Tumpa pe. \v 29 Jare Jesús uyerure Tumpa pe rambueve, jova uyembɨambɨe jare jemimonde tĩ asɨ jare uvera. \v 30 Jare mocui cuimbae uyemɨngueta ñugüɨnoi Jesús ndive. Jae reta co Moisés jare Elías. \v 31 Mocui reve uyecuaa tembipe ipõra ete vae re jare uyemɨngueta reta Jesús imano re, quirãi umanota co Jerusalén pe. \v 32 Ẽrei Pedro jare jae ndive ñugüɨnoi vae jopeɨ jare oque. Ẽrei usareco ye, jare uecha Jesús ipõra ete, jare uecha vi jocua mocui cuimbae Jesús ndive ñugüɨnoi vae reta. \v 33 Jare Moisés jare Elías yugüɨraa yeta ma yave, Pedro jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, icavi co ñaĩ vaerã cua pe. Turuyapo mbapɨ guarasɨ̃a ñanaroquɨ pegua, penti nembaerã, penti Moisés peguarã jare penti Elías peguarã —jei. \p Echa'ã Pedro uicuaa'ã mbae jei vae. \p \v 34 Jare Pedro cua jei rambueve, ou amapɨ̃tu umɨguarasɨ̃a reta. Jare jae reta uquɨye amapɨ̃tu umɨguarasɨ̃a yave. \v 35 Jayave uyendu ñee amapɨ̃tu güi jei: \p —Cua co jae cheRaɨ aau ete vae. Piyapɨsaca jese —jei. \p \v 36 Jare ñee opa ma yave, jae reta uecha'ã quía joco pe, jaeño Jesús. Jare jocua ara reta pe jae reta umɨmbeu'ã quía pe ave mbaembae uecha vae. \s1 Jesús umbɨgüera cunumi aña oya jese vae \r (Mt 17.14-21; Mr 9.14-29) \p \v 37 Jare pɨareve pe ɨvɨtu guasu güi ugüeyɨ reta yave, jeta vae yugüeru uñeovãiti jae reta ndive. \v 38 Jayave penti cuimbae yatɨ vae reta ipɨte pe oĩ vae jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, ayerure ndeve nemae vaerã cheraɨ re. Jae co cheraɨ jae vaeño. \v 39 Aramoiño penti aña oya jese jare umbɨsapɨcai. Jayave umbɨrɨrɨ ete jare cunumi iyuru tɨrɨyai. Jayave uyembɨpere. Jecuaeño uyapo jucuarãi chupe —jei—. \v 40 Ayerure tẽi ma nderemimboe reta pe umbɨsɨrɨ vaerã aña chugüi, ẽrei ipuere'ã reta —jei. \p \v 41 Jayave Jesús jei joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: \p —Yavai ete pe reta cua ɨvɨ pe pico vae pepurugüɨrovia vaerã. ¿Quirãi regua ra apɨtata pe reta ndive? ¿Quirãi regua ra arupɨata peve? —jei. \p Jayave jei cunumi tu pe: \p —Eru nderaɨ cua pe. \p \v 42 Jare cunumi ou rambueve, aña uipɨaca jare umbɨrɨrɨ ete. Jayave Jesús uñeengata aña pe. Jayave umbɨgüera cunumi jare umee ye tu pe. \v 43 Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta ipɨacañɨ Tumpa imbaepuere tuicha vae re. Ẽrei ipɨacañɨ rambueve opaete Jesús uyapo vae re, Jesús jei jemimboe reta pe: \s1 Jesús umɨmbeu ye umanota co \r (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32) \p \v 44 —Piyapɨsaca cavi cua jae peve vae re. Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae penti vae chemeeta cherovaicho reta pe —jei. \p \v 45 Ẽrei jae reta uicuaa cavi'ã mbae Jesús jei chupe reta vae. Yavai chupe reta uicuaa vaerã, jare uipɨu reta upɨrandu vaerã chupe jese. \s1 Tenondegua vae \r (Mt 18.1-5; Mr 9.33-37) \p \v 46 Jayave jae reta umbɨpɨ uyemɨngueta quía ra tenondegua ĩru reta güi vae. \v 47 Jare Jesús uicuaa chugüi reta ipɨayemɨngueta. Jayave ueni penti sambiaɨ jare oñono iyɨpɨ pe. \v 48 Jayave jei jemimboe reta pe: \p —Ime yave quía uyapo icavi vae cua nunga sambiaɨ pe cheree pe vae, cheve co uyapo icavi vae. Jare jocua cheve uyapo icavi vae, uyapo vi icavi vae chembou vae pe. Echa'ã pepɨte pe oĩ vae uñemɨmichi vae icota tenondeguarã —jei. \s1 Oyovaicho'ã yande ndive vae yanemborɨ co \r (Mr 9.38-40) \p \v 49 Jayave Juan jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, nduecha penti cuimbae nderee pe umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi, jare ndoe chupe agüɨye ma uyapo vaerã. Echa'ã jae ñaneĩru'ã co —jei. \p \v 50 —Agüɨye pere chupe jucuarãi —jei Jesús chupe—. Echa'ã oyovaicho'ã yande ndive vae yanemborɨ co —jei. \s1 Jesús uñeengata Jacobo jare Juan pe \p \v 51 Jare outa ma uvãe Jesús oo ye vaerã ara pe. Jáeramo iquɨrẽɨ ete oo Jerusalén pe. \v 52 Jayave omondo amocue jemimboe reta jenonde. Jae reta yugüɨraa penti tenta guasu-raɨ ɨvɨ Samaria pegua pe uyapɨcatu vaerã Jesús peguarã. \v 53 Ẽrei joco pegua reta uipota'ã Jesús upɨta vaerã joco pe. Echa'ã uicuaa reta jae oo Jerusalén cotɨ. \v 54 Jare Jesús jemimboe reta Jacobo jare Juan cua uicuaa yave, jei reta Jesús pe: \p —OreYa, ¿ndipota pa ore ndoyocui tata ou vaerã ara güi opa vaerã uapɨ cua tenta guasu-raɨ pegua reta Elías uyapo rami? \p \v 55 Ẽrei Jesús uyerova icotɨ jare uñeengata chupe reta. Jei chupe reta: \p —Agüɨye pere jucuarãi. \v 56 Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu apurumbɨasa vaerã. Ayu'ã apurumɨcañɨtei vaerã —jei. \p Jayave yugüɨraa ĩru tenta guasu-raɨ cotɨ. \s1 Uipota oo Jesús jupíe vae \r (Mt 8.19-22) \p \v 57 Jare tape rupi uguata reta rambueve, penti cuimbae jei Jesús pe: \p —Taa nderupíe opaete que rupi ndeo vae rupi. \p \v 58 Jayave Jesús jei chupe: \p —Aguara reta güɨnoi icua reta, jare güɨra reta güɨnoi jaitɨ reta. Ẽrei che cuimbaerã ayeyapo vae mbaetɨ cherenta —jei. \p \v 59 Jare Jesús jei ĩru cuimbae pe: \p —Eyu cherupíe. \p Ẽrei cuimbae jei: \p —Emaeño rani cheré aa vaerã aico cheru re umano regua. \p \v 60 Jayave Jesús jei chupe: \p —Tecove opa mbae vae güɨnoi mbae vae reta toñotɨ umano vae reta. Ẽrei nde ecua emɨmbeu Tumpa iporoyocuia —jei. \p \v 61 Jayave ĩru cuimbae jei Jesús pe: \p —Taa nderupíe, cheYa. Ẽrei emaeño rani cheré aa vaerã cherenta pe amɨmbeu vaerã chupe reta jáema co aa —jei. \p \v 62 Ẽrei Jesús jei chupe: \p —Tamɨjaanga umbɨara vae. Umbɨara vae umae yave jaɨcue cotɨ, ndarau sɨmi oo. Jae ramiño vi che amɨmbaravɨquɨ yave quía, uyapo cavi'ã yave iparavɨquɨ, ndarau icavi ico vaerã Tumpa iporoyocuia pe —jei. \c 10 \s1 Jesús omondo setenta vae reta \p \v 1 Cua jaɨcue rupi yandeYa uiparavo ĩru setenta cuimbae reta jare omondo jenonde mocui mocui rupi opaete tenta guasu reta jae oota joco pe vae pe. \v 2 Jare jei chupe reta: \p —Jeta ete co yaavɨro vaerã. Ẽrei mbovɨ ete co umbaevɨro vae reta. Jáeramo pe reta piyerure yandeYa pe omondo vaerã uparavɨquɨ vae reta umbaevɨro reta vaerã —jei—. \v 3 Pecua. Mase, pomondo icavi mbae vae uyapo vae reta ipɨte rupi. Pe reta ovecha-raɨ reta rami co. Jae reta yaguapɨ̃ta reta rami co —jei Jesús chupe reta—. \v 4 Agüɨye peraa corepoti, jare urupucu, jare pepɨpasa. Jare agüɨye pemiariño quía perovãiti yave tape rupi —jei—. \v 5 Jare pique yave penti tenta pe, pere rani: ‘Tipɨacatu cua tenta pegua reta’ —pere, jei—. \v 6 Jare ime yave quía jocua tenta pe mbɨacatu uipota vae, jae ipɨacatuta co. Uipota'ã yave, ndarau ipɨacatu —jei—. \v 7 Jare pepɨta jocua tenta pe etei. Peu ipotave umee peu vaerã vae. Echa'ã icavi co ĩru vae reta umbɨepɨ vaerã uparavɨquɨ vae pe. Agüɨye cotɨ cotɨño pepɨta —jei—. \v 8 Jare penti tenta guasu pe peo pevãe yave, joco pegua reta pembɨresive cavi yave, peu ipotave umee peu vaerã vae —jei chupe reta—. \v 9 Pembɨgüera imbaerasɨ vae joco pe ñugüɨnoi vae reta. Jare pere chupe reta: ‘Tumpa iporoyocuia coiño ma peve’ —pere, jei—. \v 10 Ẽrei peo yave penti tenta guasu pe, joco pegua reta uipota'ã yave pepɨta vaerã joco pe, peguata calle rupi jare pere joco pegua reta pe: \v 11 ‘Numɨtɨmo orepɨ güi ɨvɨcuii, cua tenta guasu pegua reta picuaa vaerã pe reta co teco penoi. Ẽrei turumɨmbeu peve cua: Tumpa iporoyocuia coiño ma peve’ —pere, jei—. \v 12 Ẽrei che jae peve, Tumpa uãa yave ɨvɨ pegua reta, jocua tenta guasu pegua reta tanta uiporarata Sodoma pegua reta güi —jei—. \s1 Tenta guasu pegua uiporarata vae reta \r (Mt 11.20-24) \p \v 13 Corazín pegua reta uiporarata co. Betsaida pegua reta uiporarata co. Echa'ã jeta mɨacañɨ reta ayapo ipɨte pe chembaepuere pe. Jucuarãi mona ayapo yave Tiro jare Sidón pe, joco pegua reta ueyata tẽi aracae ma iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae. Omondeta tẽi temimonde jaimbe vae jare oñonota tẽi tanimbu iñãca re uicuaaca vaerã ipɨatɨtɨ co —jei—. \v 14 Ẽrei Tumpa upuruãa yave, Corazín jare Betsaida pegua reta tanta uiporarata Tiro jare Sidón pegua reta güi —jei—. \v 15 Jare Capernaum pegua reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi icavi co yugüɨreco vaerã Tumpa ndive. Ẽrei Tumpa omondota reta yugüɨreco vaerã cañɨtei pe —jei—. \v 16 Uyapɨsaca peré vae uyapɨsaca co cheré. Ẽrei pererɨ̃ro vae chererɨ̃ro co. Jare chererɨ̃ro vae güɨrɨ̃ro chembou vae —jei. \s1 Setenta vae reta yugüeru ye \p \v 17 Jare jocua setenta vae reta yugüeru ye yave Jesús oĩ vae pe, uyerovia jare jei Jesús pe: \p —OreYa, nderee re nonoi mbaepuere aña reta re. \p \v 18 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Che aecha Satanás oa ara güi ama uvera vae rami. \v 19 Mase, amee ma peve mbaepuere pepuere vaerã pepɨ̃ro mboi re jare chumɨcarape re, jare penoi vaerã mbaepuere tovaicho re, yepe tẽi jae güɨnoi vi mbaepuere. Ipuereta'ã mbae uyapo peve —jei—. \v 20 Ẽrei agüɨye piyerovia mbaepuere aña reta re penoi vae re. Ẽrei piyerovia peree uyecuatía ma oĩ ara pe vae re —jei. \s1 Jesús uyerovia \r (Mt 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Jocua ora pe etei Jesús uyerovia jare jei: \p —Amee yasurupai ndeve, cheRu, quirãi nde nemaeño'ã cua ɨvɨ pegua iyaracuaa vae reta re uicuaa vaerã cua mbaembae, ẽrei ndicuaaca sambiaɨ rami vae reta pe. Icavi co, cheRu. Echa'ã icavi co ndeve ndiyapo vaerã jucuarãi. Nde co jae ara pegua reta jare ɨvɨ pegua reta iYa —jei. \p \v 22 Jayave jei vi: \p —CheRu umee ma cheve opaete. Mbaetɨ quía uicuaa cavi cheregua, jaeño cheRu. Jae ramiño vi mbaetɨ quía uicuaa cavi cheRu regua, jaeño che jare che aicuaaca chupe vae reta —jei. \p \v 23 Jayave uyerova umae jemimboe reta re jare jei chupe retaño: \p —Tumpa pemɨvendise ma. Echa'ã umaeño peré peecha vaerã jeta mbaembae —jei—. \v 24 Che jae peve, jeta Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta jare mburuvicha guasu reta uipota tẽi uecha pe reta peecha ma vae, ẽrei uecha'ã. Jae ramiño vi jae reta uipota tẽi uyandu pe reta piyandu ma vae, ẽrei uyandu'ã —jei. \s1 Samaria pegua ipɨacavi vae \p \v 25 Penti ara penti mboroyocui re oporomboe vae uyemboɨ Jesús jovai jare jei chupe: \p —Oporomboe vae, ¿mbae pa ayapota anoi vaerã tecove opa mbae vae? \p Uipota tẽi uyavɨca Jesús pe. \p \v 26 Jayave Jesús jei chupe: \p —¿Mbae pa uyecuatía oĩ mboroyocui pe? ¿Mbae pa nemɨngueta joco pe? —jei. \p \v 27 Jayave jei Jesús pe: \p —Uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Eau ndeYa Tumpa opaete ndepɨa reve, jare opaete nderecove reve, jare opaete nepɨrãta reve jare opaete ndepɨayemɨngueta reve. Jae ramiño vi eau nderapicha nde ndiyerau rami.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei. \p \v 28 Jayave Jesús jei chupe: \p —Icavi co ndere. Cuarãi iyapo jare nenoita tecove opa mbae vae —jei. \p \v 29 Mboroyocui re oporomboe vae uipota uicuaaca jupi co jae. Jáeramo upɨrandu Jesús pe: \p —¿Quía pa co jae cherapicha? \p \v 30 Jayave Jesús jei chupe: \p —Penti cuimbae oo Jerusalén güi tenta guasu Jericó cotɨ. Jare aramoiño imonda vae reta uipɨsɨ. Jae reta omboi jemimonde chugüi jare umbɨpere. Uyuca raɨ raɨ ueya reta tape rupi —jei—. \v 31 Jare aramoiño ou penti sacerdote jocua tape rupi. Jare uecha yave cuimbae ipere vae, uipota'ã etei oya jese. Mbɨrɨ rupiño uasa chugüi —jei—. \v 32 Jae ramiño vi ou penti levita jocua tape rupi. Jare uecha yave cuimbae ipere vae, uipota'ã etei oya jese. Mbɨrɨ rupiño vi uasa chugüi —jei—. \v 33 Ẽrei penti Samaria pegua ou jocua tape rupi, jare ou uvãe cuimbae ipere vae oĩ vae pe. Jare Samaria pegua uecha yave, uiparareco —jei—. \v 34 Jayave oya jese jare uequi moa uipɨano vaerã chugüi ipere vae jare umbɨyasoi ipere. Jayave uupi imburica re jare güɨraa penti tenta pe, jare joco pe uyandareco jese —jei—. \v 35 Jare pɨareve pe Samaria pegua oota ma joco güi yave, uequi corepoti mocui ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua jare umee tenta iya pe. Jei chupe: ‘Iyandareco mi jese. Jare jeta ete cua güi ndiyemɨngasta yave, ambɨepɨta ndeve ayu ye yave’ —jei, jei—. \p \v 36 Añave tapɨrandu ndeve: ¿Quía nunga pa co jae jocua imonda vae reta uipɨsɨ vae japicha añetete vae? Echa'ã mbapɨ cuimbae uasa jocoropi —jei. \p \v 37 Jare mboroyocui re oporomboe vae jei Jesús pe: \p —Jocua uiparareco vae. \p Jayave Jesús jei chupe: \p —Ecua iyapo jae uyapo vae rami. \s1 Jesús opou Marta jare María ipɨ \p \v 38 Jesús jare jemimboe reta jecuae yugüɨraa Jerusalén cotɨ. Jayave yugüɨraa uvãe penti tenta guasu-raɨ pe. Joco pe penti cuña Marta jee vae umbɨresive cavi jenta pe Jesús. \v 39 Jare Marta ipɨquɨɨ co jee María. Jare María uguapɨ yandeYa iyɨpɨ pe uyapɨsaca vaerã jese. \v 40 Ẽrei Marta uyemɨpɨa'ã tembiurã uyapo oĩ vae re. Jayave ou Jesús oĩ vae pe jare jei chupe: \p —CheYa, chepɨquɨɨ chemborɨ'ã. Jáeramo cheño ayapo aĩ tembiurã. ¿Icavi ra ndeve uyapo vaerã cuarãi? Iyocui chemborɨ vaerã —jei. \p \v 41 Jayave yandeYa jei chupe: \p —Marta, Marta, ndiyemɨpɨa'ã jeta mbaembae re. \v 42 Ẽrei yaipota'ã jeta mbaembae. Cua María uiparavo icavi vae ndegüi. Ndarau quía ipuere uequi chugüi —jei. \c 11 \s1 Jesús oporomboe yerure re \r (Mt 6.9-15; 7.7-11) \p \v 1 Jare penti ara Jesús uyerure oĩ Tumpa pe. Jare opa ma yave, penti jemimboe jei chupe: \p —CheYa, oremboe nduyerure vaerã Tumpa pe Juan vi omboe jemimboe reta rami. \p \v 2 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Piyerure Tumpa pe yave, pere cuarãi: \q1 ‘OreRu ara pe neĩ vae, tuyembɨadoraca nderee. \q1 Tou ndeporoyocuia. \q1 Tuyeyapo nde ndere vae cua ɨvɨ pe ara pe uyeyapo oĩ rami. \q1 \v 3 Emee oreve opa ara orerembiurã. \q1 \v 4 Embɨasa oreve orembaeyoa reta, ore numbɨasa ipotave iyoa orecotɨ vae pe rami. \q1 Jare agüɨye emaeño aña guasu re uyapoca vaerã oreve mbaeyoa. \q1 Orerepɨ aña guasu güi’ —pere, jei. \p \v 5 Jayave jei vi chupe reta: \p —Yamɨjaanga penti cuimbae jare iamigo. Cuimbae oo yave iamigo jenta pe pɨare mbɨte rupi uyerure vaerã chupe mbae re, aramoi jeita chupe: ‘Cheamigo, iporuca cheve mbapɨ mbɨyape. \v 6 Echa'ã penti cheamigo ou uvãe chepɨ, jare mbaetɨ mbae anoi amee jou vaerã.’ Aramoi jucuarãita jei —jei—. \v 7 Jare aramoi iamigo ombouta chupe iñee japɨpe güi: ‘Agüɨye chemambeco. Echa'ã uyeyuquenda ma oĩ cheronque, jare che jare opaete chesambiaɨ reta nduyapacua ma noĩ ndoque vaerã. Chepuere'ã ma apũa amee vaerã ndeve.’ Aramoi jucuarãita jei —jei—. \v 8 Che jae peve, yepe tẽi uipota'ã upũa, jocua cuimbae co jae iamigo ramo, ẽrei jocua cuimbae jecuaeño ueni oĩ yave, upũata co umee vaerã chupe opaete uipota vae —jei—. \v 9 Jare che jae peve, piyerure Tumpa pe mbae re, jare Tumpa umeeta peve. Peeca, jare pevãeta. Pembopu onque, jare uyepeata peve —jei—. \v 10 Echa'ã uyerure yave quía Tumpa pe mbae re, Tumpa umeeta chupe. Jare ueca yave quía mbae, uvãeta. Jare ombopu yave quía onque, uyepeata chupe —jei—. \v 11 Nde nenoi yave penti nderaɨ, nderaɨ uyerure yave ndeve mbɨyape re, ndarau nemee chupe penti ita mbɨyape ipepɨca pe. Jae ramiño vi nderaɨ uyerure yave ndeve pira re, ndarau nemee chupe penti mboi pira ipepɨca pe —jei—. \v 12 Jae ramiño vi nderaɨ uyerure yave ndeve ururupía re, ndarau nemee chupe penti chumɨcarape ururupía ipepɨca pe —jei—. \v 13 Yepe tẽi pe reta jecuaeño piyapo icavi mbae vae, ẽrei pemee co mbaembae icavi vae pesambiaɨ reta pe. Jáeramo peRu ara pe oĩ vae iquɨrẽɨ ete umee Espíritu Santo uyerure chupe jese vae reta pe —jei. \s1 Jei reta icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ \r (Mt 12.22-30; Mr 3.20-27) \p \v 14 Penti ara Jesús umbɨsɨrɨ aña penti cuimbae iupa vae güi. Jare aña usɨrɨ ma chugüi yave, cuimbae uyemɨngueta. Jare jeta vae joco pe ñugüɨnoi vae ipɨacañɨ. \v 15 Ẽrei amocue vae jei: \p —Aña guasu Beelzebú imbaepuere pe umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi. \p \v 16 Jare ĩru vae reta uipota uicuaa mbae ra Jesús ipuere uyapo. Jáeramo jei reta Jesús pe uyeyapo vaerã mbae ara re jae reta uicuaa vaerã quía co jae. \v 17 Ẽrei Jesús uicuaa ipɨayemɨngueta, jare jei chupe reta: \p —Penti tenta guasu pegua reta oyovaicho uyupii yave, opata co jocua tenta guasu. Jae ramiño vi penti tenta pegua reta oyovaicho uyupii yave, opata co jocua tenta —jei—. \v 18 Jae ramiño vi Satanás pochɨ iyupe yave, opata co iporoyocuia. Echa'ã pe reta pere che ambɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi aña guasu Beelzebú imbaepuere pe —jei Jesús chupe reta—. \v 19 Ẽrei che ambɨsɨrɨ yave aña reta oya jese vae reta güi Beelzebú imbaepuere pe, ¿quía imbaepuere pe ra umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi perentarã reta? Pepuere pepɨrandu chupe reta jese —jei—. \v 20 Ẽrei che ambɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi Tumpa imbaepuere pe. Jáeramo pepuere picuaa ou ma co uvãe peve Tumpa iporoyocuia —jei—. \p \v 21 Penti cuimbae ipɨrãta vae mboca güɨnoi vae uyandareco yave jenta re, ipuere'ã quía upɨ̃ro chugüi imbaembae —jei—. \v 22 Ẽrei ou yave ĩru cuimbae ipɨrãta ete chugüi vae uñerãro vaerã jae ndive, umɨamɨrita co jare upɨ̃rota chugüi imboca güɨrovia catu tẽi uyerepɨ vaerã pɨpe vae. Jae ramiño vi upɨ̃rota chugüi imbaembae umbɨyao vaerã umee iĩru reta pe —jei—. \p \v 23 Ime yave quía uipota'ã ico cheĩrurã vae, oyovaicho co che ndive. Jae ramiño vi ime yave quía chemborɨ'ã vae, uyapo co icavi mbae vae checotɨ —jei chupe reta—. \s1 Aña usɨrɨ jare ou ye vae \r (Mt 12.43-45) \p \v 24 Penti aña usɨrɨ ma yave oya jese vae güi, uguata ñana rupi ueca quiape ico vaerã. Ẽrei ipuere'ã yave uvãe quiape ico vaerã, jei iyupe: ‘Taa ye jocua chero ayu chugüi vae pe’ —jei, jei—. \v 25 Echa'ã yandepuere yamɨjaanga penti o jocua cuimbae aña usɨrɨ ma chugüi vae re. Aña ou ye uvãe yave jocua o pe, uecha o iya utupei ma jare opa oñono cavi —jei—. \v 26 Jayave oo ye aña güeru siete aña icavi mbae ete chugüi vae reta jocua o pe. Jayave ocho reve uique o pe, joco pe yugüɨreco vaerã. Tenonde yave, penti aña oya jese yave, jocua cuimbae uiporara. Ẽrei taɨcue rupi ocho ma aña reta oya jese. Jáeramo tanta uiporara —jei. \s1 Tumpa umɨvendiseta vae reta \p \v 27 Jare Jesús cua mbaembae re imiari yave, penti cuña joco pe ñugüɨnoi vae reta ipɨte pe oĩ vae iñeeãta reve jei: \p —Tumpa tumɨvendise ndesɨ. Echa'ã nde ndea co chugüi jare jae nemɨcambu —jei. \p \v 28 Ẽrei Jesús jei: \p —Añete co. Ẽrei Tumpa umɨvendiseta opaete uyapɨsaca iñee re vae reta, uyapo yave jae jei vae —jei. \s1 Uipota reta uecha mɨacañɨ \r (Mt 12.38-42; Mr 8.12) \p \v 29 Jare jeta vae yugüeru Jesús oĩ vae pe. Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Añave yugüɨreco vae reta icavi mbae vae uyapo vae reta co. Jae reta uipota ayapo vaerã mbae aicuaaca vaerã chupe reta quía co che. Ẽrei jaeño uyeyapota mbae Jonás pe uyeyapo vae rami, jae reta uicuaa vaerã quía co che —jei—. \v 30 Echa'ã Jonás pe uyeyapo vae uicuaaca Nínive pegua reta pe Jonás jei chupe reta vae añete vae co. Jae ramiño vi uyeyapota cheve vae uicuaacata añave yugüɨreco vae reta pe quía co che. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae —jei—. \v 31 Tumpa upuruãa yave, jocua cuña mburuvicha guasu ico sur cotɨ vae upũata umbɨjeco vaerã añave yugüɨreco vae reta. Echa'ã jae ou mbɨrɨ ete güi uyapɨsaca vaerã Salomón iyaracuaa catu vae re. Ẽrei che chearacuaa catu ete Salomón güi —jei—. \v 32 Tumpa upuruãa yave, Nínive pegua reta upũata umbɨjeco vaerã añave yugüɨreco vae reta. Echa'ã jae reta ueya iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae, Jonás umɨmbeu chupe reta yave Tumpa iñee. Ẽrei chembaepuere tuicha ete co Jonás imbaepuere güi —jei—. \s1 Mechero yamɨendɨ yave \r (Mt 5.14-16; 6.22-23) \p \v 33 Mechero yamɨendɨ yave, ndarau ñañomi. Ndarau ñañono yapepo uyembovapo oĩ vae igüɨ pe. Ñañono co mechero jenda pe, o pe uique vae reta güɨnoi vaerã tembipe —jei—. \v 34 Tembipe uique yanderete pe yanderesa rupi. Icavi yave nderesa, nderete tɨneeta tembipe pe. Ẽrei icavi'ã yave nderesa, nderete tɨneeta pɨ̃tumimbi pe —jei—. \v 35 Jáeramo iñemoa ngatu agüɨye vaerã nderete tɨnee pɨ̃tumimbi pe. Echa'ã tɨneeta tẽi tembipe pe —jei—. \v 36 Nderete tɨnee yave tembipe pe, ndarau ico joco pe pɨ̃tumimbi. Opaete tɨneeta tembipe pe, penti tembipe tuicha vae nembɨesape vae rami —jei. \s1 Jesús umbɨjeco fariseo reta jare boroyocui re oporomboe vae reta \r (Mt 23.1-36; Mr 12.28-40; Lc 20.45-47) \p \v 37 Jare jucuarãi imiari ma yave Jesús, penti fariseo uparea chupe ucaru vaerã jae ndive. Jayave Jesús oo fariseo jenta pe jare uguapɨ ucaru vaerã. \v 38 Jare fariseo cua uecha yave, ipɨacañɨ jese. Echa'ã Jesús uyepoe'ã ndei ucaru mbove. \v 39 Jayave yandeYa jei: \p —Pe reta co jae fariseo reta. Pe reta co jae taza jare plato icupe rupiño uyeyoe vae rami. Ẽrei pepɨa iquɨa co. Echa'ã pipota ĩru vae reta imbaembae jare piyapo icavi mbae vae —jei—. \v 40 Pe reta co jae iyaracuaa mbae vae reta. Echa'ã Tumpa uyapo opaete yandepuere yaecha vae. Ẽrei uyapo vi opaete yandepuere mbae yaecha vae —jei—. \v 41 Pemee pequɨrẽɨ reve mbaembae iparavete vae reta pe. Cua piyapo yave, picuaacata ĩru vae reta pe iquɨa mbae co pepɨa —jei—. \p \v 42 Pe reta co jae fariseo reta. Piporarata co. Echa'ã pemee Tumpa pe diezmo temitɨ reta penoi vae güi. Ẽrei piyapo'ã jupi piyapo vaerã vae, jare peau'ã Tumpa. Icavi co pemee vaerã Tumpa pe jocua nunga diezmo. Ẽrei piyapota tẽi jupi co piyapo vaerã vae, jare peauta tẽi Tumpa —jei—. \v 43 Pe reta co jae fariseo reta. Piporarata co. Echa'ã pipota peguapɨ tenda tenondegua vae reta pe tupao pe, jare pipota ĩru vae reta pe piyembɨsaludaca vaerã calle reta rupi —jei—. \v 44 Pe reta co jae mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta. Piporarata co. Echa'ã pepurumbɨtavɨñoi. Pe reta co jae teõgüerɨru reta quía uecha'ã vae rami. Yepe tẽi ĩru vae reta upɨ̃ro jese reta, uicuaa'ã joco pe ñugüɨnoi vae —jei. \p \v 45 Jayave penti mboroyocui re oporomboe vae jei Jesús pe: \p —Cua añave ndere vae rupi ndere vi icavi mbae vae oreve. \p \v 46 Jayave Jesús jei: \p —Pe reta co jae mboroyocui re oporomboe vae reta. Pe reta vi piporarata co. Echa'ã pe reta pere ĩru vae reta pe uyapo vaerã yavai uyapo vaerã vae. Yamɨjaanga penti tɨvɨta. Pe reta pere ĩru vae reta pe ovoɨ vaerã penti tɨvɨta poɨ ete vae. Ẽrei pe reta pemborɨ'ã etei ovoɨ vaerã. Pe reta piyavɨquɨ'ã etei tɨvɨta —jei—. \v 47 Piporarata co. Echa'ã pe reta piyapo Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta iteõgüerɨru reta. Jare petenondegua reta uyuca reta —jei—. \v 48 Jucuarãi picuaaca petenondegua reta uyapo vae icaviño co peve. Echa'ã jae reta uyuca reta, jare pe reta piyapo iteõgüerɨru reta —jei chupe reta—. \v 49 Jucuarãiño vi Tumpa iyaracuaa catu vae jei: ‘Amondota peve chiñee umɨmbeu vae reta jare cheremimondo reta, jare pe reta piyucata amocue vae jare piyapota icavi mbae vae ĩru reta pe’ —jei, jei—. \v 50 Jare pe reta añave pico vae penoita teco opaete Tumpa iñee umɨmbeu vae reta ɨvɨ uyeyapo güive uyeyucaca vae imano re —jei—. \v 51 Tenonde voi Abel uyeyucaca, jare taɨcue rupi Zacarías uyeyucaca. Echa'ã Zacarías umano maemɨmba uyeyucacue uñemeearenda jare Tumpa jo ipãu pe. Añete che jae peve, cua reta jare opaete ĩru vae reta imano re pe reta añave pico vae piyembɨjecota —jei—. \p \v 52 Pe reta co jae mboroyocui re oporomboe vae reta. Piporarata co. Echa'ã pemboe'ã ĩru vae reta uicuaa vaerã Tumpa. Pe reta etei picuaa'ã Tumpa. Ĩru vae reta uipota tẽi uicuaa Tumpa, ẽrei pe reta piyopia agüɨye vaerã uicuaa —jei. \p \v 53 Jare jucuarãi jei ma yave chupe reta, mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta pochɨ ete chupe, jare umbɨpɨ upɨrandu chupe jeta mbaembae re. \v 54 Jecuaeño jae reta uyapɨsaca cavi jese. Echa'ã uipota tẽi uyandu jei mbae ipuere umbɨjeco jese vae. \c 12 \s1 Piñemoa ngatu fariseo reta güi \p \v 1 Jare jeta ete uyembatɨ Jesús oĩ vae pe, jare uñemɨañamɨaña. Jayave Jesús jei jemimboe reta pe rani: \p —Piñemoa ngatu fariseo reta güi. Echa'ã jae reta upurumbɨtavɨ vae reta co. Jare tavɨ ipuere uñemɨai levadura rami —jei—. \v 2 Ime yave mbae uyeyasoi vae, uyeechacañotai co. Jae ramiño vi ime yave mbae uñeñomi vae, uyecuaañotai co —jei—. \v 3 Jáeramo pɨ̃tumimbi pe pere vae uyenduta tembipe pe, jare perenta japɨpe pe pere vɨari vae jerãcuata opaete vae uyandu vaerã —jei—. \s1 Pequɨye Tumpa güi \r (Mt 10.26-31) \p \v 4 Jare che jae peve, cherɨvɨ reta, agüɨye pequɨye upuruyuca vae reta güi. Echa'ã upuruyuca yave, mbaetɨ ye mbae icavi mbae vae ipuere uyapo peve —jei—. \v 5 Ẽrei tamɨmbeu peve quía güi pequɨye vaerã. Icavi co pequɨye vaerã Tumpa güi. Echa'ã jae güɨnoi mbaepuere upuruyuca vaerã jare oporomondo vaerã cañɨtei pe. Añete che jae peve, pequɨye chugüi —jei—. \p \v 6 Picuaa co quirãi umaemee vae reta umee pandepo güɨra-raɨ mbovɨ ete corepoti re. Ẽrei Tumpa ñacañɨ'ã penti yepe güɨra-raɨ güi —jei—. \v 7 Tumpa uicuaa mbovɨ pea penoi peãca re vae. Jáeramo agüɨye pequɨye. Echa'ã Tumpa perau ete jeta güɨra-raɨ reta güi —jei—. \s1 Ĩru vae reta jovaque uyecuaaca vae \r (Mt 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Jae ramiño vi che jae peve cua: Ime yave quía ĩru vae reta jovaque jei yave: ‘Che co jae Jesús jemimboe’, che cuimbaerã ayeyapo vae jaeta ángel Tumpa pe uyeyocui vae reta jovaque: ‘Cua co jae cheremimboe’ —jaeta, jei Jesús—. \v 9 Ẽrei ime yave quía ĩru vae reta jovaque checuacu vae, che vi aicuacuta ángel Tumpa pe uyeyocui vae reta jovaque —jei—. \p \v 10 Jare ime yave quía jei icavi mbae vae che cuimbaerã ayeyapo vae cotɨ vae, Tumpa umbɨasata chupe. Ẽrei ime yave quía jei icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ vae, Tumpa ndarau etei umbɨasa chupe —jei Jesús chupe reta—. \p \v 11 Jare ĩru vae reta pereraa yave pemee vaerã tupao reta pe jare mburuvicha reta pe jare ĩru vae reta mbaepuere güɨnoi vae pe, agüɨye piyemɨpɨa'ã mbae pereta chupe reta vae re —jei—. \v 12 Echa'ã Espíritu Santo uicuaacata peve jocua ora pe etei mbae pere vaerã —jei. \s1 Cuimbae icocatu vae iyaracuaa mbae vae \p \v 13 Jayave penti cuimbae jeta vae ipɨte pe oĩ vae jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, ere cherɨqueɨ pe umbɨyao vaerã cheve oreru ueya vae. \p \v 14 Jayave Jesús jei chupe: \p —Cuimbae, che chepuere'ã co ayapɨcatu jocua nunga. Ndarau ambɨyao peve nderu ueya vae —jei. \p \v 15 Jayave Jesús jei opaete vae pe: \p —Piñemoa ngatu agüɨye vaerã pipota ĩru vae reta imbaembae. Echa'ã ndarau yaico cavi jeta mbaembae ñanoi vae ramoño —jei. \p \v 16 Jayave jei chupe reta umɨjaanga reve: \p —Penti cuimbae icocatu vae iavati yagüɨye cavi. \v 17 Jare cuimbae jei iyupe ipɨa pe: ‘¿Mbae ra ayapota? Mbaetɨ ma cheavati jendarã’ —jei, jei—. \v 18 Jayave jei iyupe ipɨa pe: ‘Aicuaa ma. Ambaita cheavatío reta jare ambutuicha eteta cheavatío reta, jare joco pe añuvatuta opaete cheavati jare opaete uyeavɨro vae’ —jei, jei—. \v 19 Jayave che jaeta cherecove pe cuarãi: ‘Cherecove, jeta ete ma mbaevɨro niñuvatu. Uepitɨta jeta año pegua. Eputuu, ecaru, ecau jare iyerovia.’ Cuarãi jaeta —jei, jei—. \v 20 Ẽrei Tumpa jei jocua cuimbae pe: ‘Nde co jae iyaracuaa mbae vae. Echa'ã cua pɨ̃tu aequita nderecove ndegüi. Jare jayave ¿quía ra güɨnoita opaete jocua mbaembae niñuvatu ndiyupeguarã vae?’ —jei, jei. \p \v 21 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Ime yave quía jeta mbaembae uñuvatu iyupeguarã vae, ẽrei icocatu'ã yave Tumpa cotɨ, uyeyapota chupe jocua cuimbae icocatu vae pe uyeyapo rami —jei. \s1 Agüɨye piyemɨpɨa'ã mbaembae re \r (Mt 6.25-34) \p \v 22 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: \p —Jáeramo che jae peve, agüɨye piyemɨpɨa'ã perembiurã vae re. Jae ramiño vi agüɨye piyemɨpɨa'ã peremimonderã vae re —jei—. \v 23 Ndarau pepuere pico cavi jecuaeño piyemɨpɨa'ã yave perembiurã vae re, jare peremimonderã vae re —jei—. \v 24 Pemae güɨra reta re. Echa'ã jae reta umaetɨ'ã jare umbaevɨro'ã vi. Mbaetɨ vi güɨnoi avatío uñuvatu vaerã iavati. Ẽrei Tumpa umɨngaru reta. Jare Tumpa perau ete güɨra reta güi —jei—. \v 25 Aramoi piyemɨpɨa'ã pipota tẽi pepucu ramo. Ẽrei ndarau etei pepuere piyembɨcuacuaa pepucu ete vaerã —jei Jesús chupe reta—. \v 26 Mbaetɨ etei mbae pepuere piyapo cua re. Ẽrei cua yavai'ã co Tumpa pe. Jáeramo agüɨye piyemɨpɨa'ã ĩru mbaembae re —jei—. \v 27 Pemae mbaepotɨ reta re, quirãi ucuacuaa reta. Uparavɨquɨ'ã reta. Umaepova'ã reta vi. Ẽrei che jae peve, mbaepotɨ reta ipõra ete Salomón jemimonde ipõra vae güi. \v 28 Tumpa omopõra ñana, yepe tẽi penti ara ñana oĩ co pe jare pɨareve pe ocai. Jáeramo Tumpa umeeta co peve peremimonderã. Michi ete co pepurugüɨrovia —jei—. \v 29 Agüɨye piyemɨpɨa'ã perembiurã vae re, jare agüɨye piyemɨpɨa'ã ĩru mbaembae re —jei—. \v 30 Echa'ã opaete ɨvɨ pegua reta uyemɨpɨa'ã cua mbaembae re. Ẽrei peRu uicuaa icavi co penoi vaerã cua mbaembae —jei—. \v 31 Ẽrei icavi co pipota ete vaerã Tumpa iporoyocuia, jare Tumpa umeeta peve opaete cua mbaembae —jei—. \s1 Mbaembae ara pegua \r (Mt 6.19-21) \p \v 32 Agüɨye pequɨye, yepe tẽi pe reta mbovɨ ete co. Echa'ã Tumpa umeeta co pe reta pico vaerã iporoyocuia pe —jei—. \v 33 Pemee corepoti re pembaembae, jare pemee corepoti uata chupe vae reta pe. Cuarãi piyapo yave, penoita mbaembae ara pegua. Jae co peurupucu ara pe penoita vae rami. Jocua nunga urupucu ndarau etei indechi jare jocua mbaembae icavi vae peurupucu ara pegua pe penoi vae ndarau ucañɨ. Echa'ã imonda vae ndarau oya jese jare cupii ndarau urucumegua —jei—. \v 34 Echa'ã piñuvatu yave mbaembae icavi vae piyupeguarã ɨvɨ pe, jecuaeño pepɨa pe piyemɨnguetata ɨvɨ pegua re. Ẽrei piñuvatu yave mbaembae icavi vae piyupeguarã ara pe, jecuaeño pepɨa pe piyemɨnguetata ara pegua re —jei—. \s1 Uyeyocui vae jecuaeño uãro vae \p \v 35-36 Yamɨjaanga peré uyeyocui vae reta. Uyeyocui vae reta ipatrón oo umenda vaerã yave, uyeyocui vae reta uãro ñugüɨnoi ipatrón ou ye regua. Uãro reta jare jecuaeño jendɨ imechero reta. Jare ipatrón ou ye uvãe yave ombopu onque, jupivoi jembiocui reta uipea onque ipatrón ipuere vaerã uique jenta pe —jei—. \v 37 Uyeyocui vae reta jecuaeño uãro ñugüɨnoi yave ipatrón ou ye uvãe yave, uyeroviata reta. Añete che jae peve, ipatrón uyembɨcuata toalla pe, jare jeita jembiocui reta pe uguapɨ vaerã mesa pe, jare ipatrón etei umɨngaruta jembiocui reta —jei Jesús—. \v 38 Aramoi ipatrón ou yeta uvãe pɨ̃tu ma yave ani pɨare mbɨte rupi. Ẽrei jae uecha yave jembiocui reta uãro ñugüɨnoi, jae reta uyeroviata co —jei—. \v 39 Aipota picuaa vaerã cua: Penti tenta iya uicuaa yave mbae ora pe outa uvãe imonda vae oñomi vaerã imbaembae, uñemɨcuatɨ̃rota tẽi jare ndarau tẽi umaeño imonda vae re güɨraa vaerã imbaembae chugüi —jei—. \v 40 Jae ramiño vi pe reta peãro, agüɨye vaerã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ye avãe piyandareco'ã peĩ yave —jei chupe reta. \s1 Uyeyocui vae uyapo'ã ipatrón jei vae \r (Mt 24.45-51) \p \v 41 Jayave Pedro jei Jesús pe: \p —CheYa, cua ndere ma nemɨjaanga reve. ¿Oreve peguarãño pa co cua? ani ¿opaete vae peguarã pa? —jei. \p \v 42 Jayave yandeYa jei: \p —Penti uyeyocui vae iyaracuaa vae uyapo ipatrón jei chupe uyapo vaerã vae. Jare ipatrón umee chupe ico vaerã ĩru jembiocui reta juvicharã, jare umee vaerã chupe reta jembiurã opa ara —jei—. \v 43 Ipatrón ou ye uvãe yave jenta pe, uecha yave jocua jembiocui uyapo oĩ iparavɨquɨ, jocua jembiocui uyeroviata co —jei chupe reta—. \v 44 Añete che jae peve, ipatrón umeeta chupe uyandareco vaerã opaete imbaembae re —jei Jesús—. \v 45 Ẽrei aramoi uyeyocui vae jei iyupe ipɨa pe: ‘Chepatrón ndarau ou ye ɨmambae.’ Jare umbɨpɨ uinupa ĩru uyeyocui vae reta - cuimbae reta jare cuñatai reta - jare ucaru jare ucau jare usavɨpo —jei—. \v 46 Jayave penti ara ipatrón ou yeta uvãe jembiocui uyandareco'ã oĩ yave. Jocua ora pe etei ipatrón uipocouta. Jayave ipatrón uiporaraca eteta chupe jare omondota ico vaerã ipatrón iporoyocui uyapo mbae vae reta ndive —jei—. \v 47 Ipatrón uiporaraca eteta. Echa'ã uyeyocui vae uicuaa tẽi ipatrón iporoyocui, ẽrei uyapo'ã —jei chupe reta—. \v 48 Ẽrei ime yave uyeyocui vae uicuaa'ã ipatrón iporoyocui vae, yepe tẽi uiporarata co uyapo'ã ipatrón iporoyocui ramo, ẽrei ipatrón ndarau uiporaraca ete chupe. Echa'ã ipatrón uicuaaca yave jembiocui pe iporoyocui, icavi co jembiocui uyapo vaerã uicuaa vae rupi —jei—. \s1 Ayu uyembɨyao vaerã uyugüi ɨvɨ pegua reta \r (Mt 10.34-36) \p \v 49 Che ayu cua ɨvɨ pe tata ambɨyepota vaerã, jare chequɨrẽɨ ete opa cheparavɨquɨ ayapo —jei—. \v 50 Che aiporara eteta co jare yavai eteta cheve opa uyeyapo regua —jei—. \v 51 ¿Pepɨa pe piyemɨngueta pa che ayu amee vaerã mbɨacatu ɨvɨ pegua reta pe? Che jae peve, jucuarãi'ã co. Che ayu uyembɨyao vaerã uyugüi ɨvɨ pegua reta —jei chupe reta—. \v 52 Echa'ã añave güive yugüɨreco yave pandepo penti tenta pe, uyembɨyaota co uyugüi reta. Mbapɨ oyovaichota mocui ndive, jare mocui oyovaichota mbapɨ ndive —jei—. \v 53 Tu oyovaichota taɨ ndive, jare taɨ oyovaichota tu ndive. Ichɨ oyovaichota imembɨ cuña ndive, jare imembɨ cuña oyovaichota ichɨ ndive. Imesɨ oyovaichota imembɨ-tatɨ ndive, jare imembɨ-tatɨ oyovaichota imesɨ ndive —jei. \s1 Picuaa'ã etei mbae añave uyeyapo oĩ vae \r (Mt 16.1-4; Mr 8.11-13) \p \v 54 Jare Jesús jei yatɨ vae reta pe: \p —Peecha yave amapɨ̃tu uyeyapo oĩ guarasɨ uique vae cotɨ, jupivoi pere: ‘Oquɨta co.’ Jare jucuarãi uyeyapo —jei—. \v 55 Jae ramiño vi tanta ɨvɨtu yave, pere: ‘Aracuta co.’ Jare jucuarãi uyeyapo —jei—. \v 56 Pe reta co jae upurumbɨtavɨ vae reta. Echa'ã ara jare ɨvɨ re pemae yave, picuaa mbae uyeyapota vae. Ẽrei picuaa'ã etei mbae añave uyeyapo oĩ vae —jei chupe reta—. \s1 Iyeyapɨcatu nderovaicho ndive \r (Mt 5.25-26) \p \v 57 ¿Maera pa peatẽɨ picuaa mbae jupi piyapo vaerã vae? —jei—. \v 58 Ndeo yave uipota uñeapo nderé mbae re vae ndive mburuvicha pe, tape rupi peo rambueve iyeyapɨcatu jae ndive, agüɨye vaerã jae uñeapo nderé mburuvicha pe. Echa'ã mburuvicha nemondota peresorɨru iyandarecoa pe, jare peresorɨru iyandarecoa neñonota peresorɨru pe —jei—. \v 59 Che jae ndeve, ndarau etei neẽ peresorɨru güi ndei opaete ndepía nembɨepɨ mbove —jei. \c 13 \s1 Peeya piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae \p \v 1 Jare amocue joco pe ñugüɨnoi vae reta umɨmbeu Jesús pe quirãi Pilato uyucaca amocue Galilea pegua reta, jae reta maemɨmba uyeyucacue reta umee Tumpa pe ñugüɨnoi rambueve. \v 2 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Aramoi pe reta pepɨa pe piyemɨngueta jucuarãi uyeyapo jocua Galilea pegua reta pe, jae reta iyoa ete opaete ĩru Galilea pegua reta güi ramo. \v 3 Che jae peve, jucuarãi'ã co. Jare peeya'ã yave piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae, pe reta pecañɨteita vi —jei—. \v 4 Jare jocua torre Siloé pe oĩse vae usururu jocua dieciocho vae re jare uyuca reta. Aramoi pe reta pepɨa pe piyemɨngueta jocua dieciocho vae iyoa ete opaete ĩru Jerusalén pegua reta güi —jei—. \v 5 Che jae peve, jucuarãi'ã co. Jare peeya'ã yave piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae, pe reta pecañɨteita vi —jei. \s1 Ɨva ía mbae vae \p \v 6 Jayave Jesús jei chupe reta umɨjaanga reve: \p —Penti cuimbae güɨnoi ico pe penti ɨva. Oo tẽi ueca ɨva ía. Uvãe'ã chupe —jei—. \v 7 Jayave jei ico pe uparavɨquɨ chupe vae pe: ‘Mase, mbapɨ año ma ayu tẽi aeca cua ɨva ía jare avãe'ã chupe. Iyasɨa. Ñañotɨta tẽi ĩru temitɨ jendacue pe’ —jei, jei—. \p \v 8 Jayave co pe uparavɨquɨ vae jei co iya pe: ‘Patrón, emaeño tupɨta ye penti año pegua. Tayoo rani iyɨpɨ rupi jare tañono vacarepoti iyɨpɨ rupi’ —jei, jei—. \v 9 ‘Jayave ía yave, icavita co. Ẽrei ia'ã yave, ndepuereta ndiyasɨaca’ —jei, jei. \s1 Jesús umbɨgüera cuña mbutuu ara pe \p \v 10 Jare Jesús oporomboe oĩ penti judío reta itupao pe mbutuu ara pe. \v 11 Jare uecha joco pe penti cuña dieciocho año ma imbaerasɨ vae. Jecuaeño ipe ete. Ipuere'ã etei uyemboɨ cavi. \v 12 Jare Jesús uecha ma yave, jei chupe: \p —Eyu checotɨ, cuña. Ndecuera ma co nembaerasɨ güi —jei. \p \v 13 Jayave Jesús oñono ipo cuña iñãca re. Jare jupivoi cuña ipuere uyemboɨ cavi jare umbɨpɨ umbɨadora Tumpa. \p \v 14 Jayave tupao re uyandareco vae pochɨ cua re. Echa'ã Jesús umbɨgüera cuña mbutuu ara pe. Jáeramo tupao re uyandareco vae jei joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: \p —Icavi co yaparavɨquɨ vaerã seis ara. Peyu jocua seis ara pecuera vaerã. Agüɨye peyu pecuera vaerã mbutuu ara pe —jei. \p \v 15 Ẽrei yandeYa jei chupe: \p —Pe reta co jae upurumbɨtavɨ vae reta. Pe reta piyora pegüeye jare pemburica jenda güi mbutuu ara pe peraa vaerã pembɨu —jei—. \v 16 Mase, cua cuña Abraham iñemoñaa reta pegua co. Ẽrei Satanás dieciocho año ma umɨmbaerasɨ. ¿Icavi'ã pa che ambɨgüera vaerã cua mbaerasɨ güi mbutuu ara pe? —jei. \p \v 17 Jare cua Jesús jei ma yave, opaete Jesús jovaicho reta imara. Echa'ã opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta uyerovia opaete icavi ete vae Jesús uyapo vae re. \s1 Mostaza jãɨcue \r (Mt 13.31-32; Mr 4.30-32) \p \v 18 Jayave Jesús jei: \p —¿Mbae ra ipuere uyemɨjaanga Tumpa iporoyocuia re? ¿Mbae ra amɨjaangata jese? \v 19 Yandepuere yamɨjaanga jese penti mostaza jãɨcue —jei—. Uñeñotɨ yave, ucuacuaa jare uyeyapo ɨvɨra tuicha vae. Jare güɨra reta yugüeru uyapo jaitɨrã jese —jei. \s1 Levadura \r (Mt 13.33) \p \v 20 Jayave jei chupe reta: \p —¿Mbae ra amɨjaangata Tumpa iporoyocuia re? \v 21 Yandepuere yamɨjaanga jese levadura —jei—. Cuña umbɨyea levadura jeta catu harina ndive, levadura uñemɨai vaerã opaete masa rupi —jei. \s1 Onque ipɨ-raɨ vae \r (Mt 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Jare Jesús uguata opaete tenta guasu reta jare tenta guasu-raɨ reta rupi, jare oporomboe joco pe. Jare jecuaeño oo Jerusalén cotɨ. \v 23 Jayave penti vae upɨrandu Jesús pe: \p —CheYa, ¿ime pa mbovɨ catu uyembɨasacata vae? \p Jayave Jesús jei joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: \p \v 24 —Piñemɨmɨrãta pique vaerã onque ipɨ-raɨ vae rupi. Echa'ã che jae peve, jeta vae uipota tẽita uique, ẽrei ndarau ipuere —jei—. \v 25 Echa'ã tenta iya uyequenda ma yave onque, pe reta pepɨtata oca pe. Jayave pemboputa tẽi onque jare pereta tẽi: ‘OreYa, ipea onque oreve.’ Ẽrei jae jeita peve: ‘Che pucuaa'ã’ —jeita, jei—. \v 26 Jayave pereta: ‘Nducaru nderovaque, jare nde ndeporomboe orecalle reta rupi’ —pereta, jei—. \v 27 Ẽrei jae jeita peve: ‘Che jae peve, che pucuaa'ã. Pe reta co jae icavi mbae vae uyapo vae reta. Pesɨrɨ chegüi’ —jeita peve, jei—. \v 28 Jayave piyaota jare perãi pembɨquɨrɨrɨuta. Echa'ã peechata Abraham jare Isaac jare Jacob jare opaete Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta Tumpa iporoyocuia pe ñugüɨnoi. Ẽrei pe reta oca pe pẽita —jei—. \v 29 Yugüeruta reta opaete que rupi rupi güi, jare uguapɨta reta Tumpa iporoyocuia pe —jei—. \v 30 Ẽrei pemandúa cua re: Amocue añave uñemɨmichi vae uyembɨtenondecata co, jare amocue añave uyembutuicha vae uyembɨtaɨcuecata co —jei. \s1 Jesús ipɨatɨtɨ Jerusalén pegua reta re \r (Mt 23.37-39) \p \v 31 Jocua ara yugüeru Jesús oĩ vae pe amocue fariseo reta. Jae reta jei Jesús pe: \p —Ecua cua güi. Echa'ã Herodes uipota ndeyucaca. \p \v 32 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Herodes co jae penti aguara rami. Pecua ipɨ jare pemɨmbeu chupe quirãi jecuae ambɨsɨrɨta aña reta oya jese vae reta güi jare ambɨgüerata imbaerasɨ vae reta añave jare curiye. Jare cõeramo opata co cheparavɨquɨ —jei—. \v 33 Añete co, icavi co jecuaeño aa Jerusalén cotɨ añave jare curiye jare cõeramo. Echa'ã Jerusalén peño judío reta uyuca Tumpa iñee umɨmbeu vae reta —jei—. \p \v 34 Jerusalén pegua reta, pe reta piyuca Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta. Pe reta piyapi ita pe piyuca Tumpa ombou peve vae reta. Jeta vese ma chequɨrẽɨ tẽi pumbatɨ, uru umbatɨ imembɨ reta ipepo igüɨ pe rami, ẽrei pe reta pipota'ã —jei—. \v 35 Mase, Tumpa usɨrɨta ma pegüi. Che jae peve, ndarau ma cherecha pere regua: ‘Tuyembɨadoraca yandeYa jee re ou vae’ —jei. \c 14 \s1 Cuimbae opaete jete iruru vae \p \v 1 Jare penti mbutuu ara pe Jesús oo uique penti fariseo reta itenondegua jenta pe ucaru vaerã jae ndive. Jare fariseo reta umae ñugüɨnoi Jesús re. \v 2 Jare Jesús uecha joco pe penti cuimbae opaete jete iruru vae. \v 3 Jayave Jesús upɨrandu mboroyocui re oporomboe vae reta jare fariseo reta pe: \p —¿Jei pa mboroyocui yandepuere yambɨgüera vaerã quía mbutuu ara pe? \p \v 4 Ẽrei jae reta quĩiño. Jayave Jesús oñono ipo cuimbae imbaerasɨ vae re jare umbɨgüera. Jayave jei chupe oo vaerã. \v 5 Jayave Jesús jei joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: \p —Pemburica ani pegüeye uasavi yave penti ɨvɨcua pe mbutuu ara pe, jupivoi peo penoẽ joco güi —jei. \p \v 6 Jare joco pe ñugüɨnoi vae reta ipuere'ã mbae jei Jesús pe cua regua. \s1 Agüɨye eguapɨ tenda tenondegua vae pe \p \v 7 Jayave Jesús uecha quirãi opaete tenta iya uparea chupe vae reta uiparavo tenda icavi vae. Jayave jei chupe reta umɨjaanga reve: \p \v 8 —Penti cuimbae uparea ndeve yave menda vae pe, agüɨye eguapɨ tenda tenondegua vae pe. Echa'ã aramoi tenta iya uparea vi ĩru uipɨu ete ndegüi vae pe —jei—. \v 9 Jayave tenta iya güeruta jocua ĩru vae ndeguapɨ vae pe jare jeita ndeve: ‘Emee cua cuimbae pe nerenda.’ Jayave nde nemarata co ndeo ndeguapɨ tenda taɨcuegua vae pe —jei—. \v 10 Ẽrei tenta iya uparea ndeve yave, ecua eguapɨ tenda taɨcuegua vae pe. Echa'ã ou yave tenta iya, aramoi jeita ndeve: ‘Cheamigo, ecua eguapɨ penti tenda tenondegua vae pe.’ Jucuarãi ndiyepɨucata opaete yugüeru ucaru vaerã vae reta jovaque —jei—. \v 11 Echa'ã ime yave quía uyembutuicha vae, uñemɨmichicata co. Jare ime yave quía uñemɨmichi vae, uyembutuichacata co —jei. \p \v 12 Jayave Jesús jei tenta iya pe: \p —Ndipota yave ndepurumɨngaru, agüɨye eparea neamigo reta jare nerentarã reta jare nerentaɨgua icocatu vae reta pe. Echa'ã chupe reta ndeparea yave, jae reta upareata ndeve nde ndeparea chupe reta ramo —jei—. \v 13 Ẽrei ndipota yave ndepurumɨngaru, eparea iparavete vae reta jare ipo chutu vae reta jare icõcho vae reta jare jesa mbae vae reta pe —jei—. \v 14 Jucuarãi ndiyapo yave, Tumpa nemɨvendiseta. Echa'ã jae reta ndarau ipuere nemɨngaru. Ẽrei Tumpa umbɨjecoviata ndeve jupi vae reta icove ye yave yugüeru umanocue vae reta ipɨte güi —jei. \s1 Cuimbae jeta vae pe uparea ucaru vaerã vae \r (Mt 22.1-10) \p \v 15 Jare penti jae ndive uguapɨ oĩ mesa pe vae cua uyandu yave, jei Jesús pe: \p —Tumpa iporoyocuia pe ucaruta vae uyemɨvendiseta co. \p \v 16 Jayave Jesús jei chupe: \p —Penti cuimbae uyapoca jeta tembíu jare uparea jeta vae pe ucaru vaerã. \v 17 Tembíu oyɨ ma yave, omondo jembiocui jei vaerã uparea chupe vae reta pe: ‘Peyu. Echa'ã opaete uñeñono ma mesa pe’ —jei, jei—. \v 18 Ẽrei penti penti jei uyeyocui vae pe ipuere'ã oo ucaru vaerã. Penti vae jei chupe: ‘Agua ma checorã jare icavi co aa vaerã amae jese. Jáeramo chepuere'ã aa. Ere ndepatrón pe chembɨasa vaerã’ —jei, jei—. \v 19 Jare ĩru vae jei chupe: ‘Agua ma diez güeye. Aata amboporova reta. Jáeramo chepuere'ã aa. Ere ndepatrón pe chembɨasa vaerã’ —jei, jei—. \v 20 Jare ĩru vae jei chupe: ‘Amenda ramo ete. Jáeramo chepuere'ã aa’ —jei, jei—. \v 21 Jayave uyeyocui vae ou ye ipatrón pe jare umɨmbeu chupe opaete cua regua. Jayave ipatrón pochɨ reve jei jembiocui pe: ‘Ecua voi opaete calle rupi jare eru cua pe iparavete vae reta jare ipo chutu vae reta jare icõcho vae reta jare jesa mbae vae reta’ —jei, jei—. \v 22 Uyapo ma yave jucuarãi, uyeyocui vae jei ipatrón pe: ‘Patrón, ayapo ma ndeporoyocui, jare imeño ĩru vae reta jendarã’ —jei, jei—. \v 23 Jayave ipatrón jei jembiocui pe: ‘Ecua ye opaete tape rupi jare ere nevãe chupe vae reta pe yugüeru vaerã, tɨnee vaerã cherenta’ —jei, jei—. \v 24 ‘Echa'ã che jae peve, mbaetɨ penti ave jocua tenonde voi aparea chupe vae ucaruta cherenta pe’ —jei, jei. \s1 Yavai co oĩ oo vaerã Cristo jupíe \r (Mt 10.37-38) \p \v 25 Jare jeta vae uyembatɨ Jesús oĩ vae pe. Jayave Jesús umae jese reta jare jei chupe reta: \p \v 26 —Ime yave quía uipota oo cherupíe vae, cherau ete'ã yave tu jare ichɨ jare jembireco jare isambiaɨ reta jare jentarã reta güi, jare uyerau ete yave chegüi, ndarau ipuere ico cheremimboerã —jei—. \v 27 Jare ime yave quía ovoɨ'ã icurusu oo vaerã cherupíe vae, ndarau ipuere ico cheremimboerã —jei—. \v 28 Penti cuimbae iquɨrẽɨ yave uyapo torre, uguapɨta rani uipapa vaerã mbovɨ ra jepɨta, uicuaa vaerã icorepoti uepitɨta ra opa uyapo vaerã —jei chupe reta—. \v 29 Echa'ã uyapo'ã yave jucuarãi, aramoi oñonota torre iguapɨcarã, ẽrei ndarau uepitɨ icorepoti opa uyapo vaerã. Jáeramo opaete uecha vae reta oyoyaita jocua cuimbae —jei—. \v 30 Echa'ã jeita reta: ‘Jocua cuimbae umbɨpɨ tẽi uyapo torre, ẽrei ipuere'ã opa uyapo’ —jeita, jei—. \v 31 Jae ramiño vi penti mburuvicha guasu iquɨrẽɨ yave oo uñerãro ĩru mburuvicha guasu ndive, uguapɨta rani ipɨa pe uyemɨngueta cavi vaerã jese, uicuaa vaerã jocua diez mil isundaro reta ipuereta ra umɨamɨri jocua veinte mil sundaro reta jovaicho güɨnoi vae —jei—. \v 32 Echa'ã ipɨa pe uyemɨngueta yave isundaro reta ndarau umɨamɨri jovaicho isundaro reta, mbɨrɨ jovaicho güi oĩ rambueve, omondota amocue vae reta uyerure vaerã chupe agüɨye vaerã uñerãro jae ndive —jei—. \v 33 Jae ramiño vi ime yave quía pepɨte pe opaete imbaembae ueya'ã vae, ndarau ipuere ico cheremimboerã —jei chupe reta—. \s1 Yuquɨ jembochɨ mbae vae \r (Mt 5.13; Mr 9.50) \p \v 34 Yuquɨ icavi co yau vaerã. Ẽrei jembochɨ'ã ma yave, ¿quirãita ra jembochɨ ye? —jei—. \v 35 Icavi'ã ma mbaerã. Icavi'ã yepe ɨvɨ peguarã. Yamomboño. Uipota uyandu vae tuyapɨsaca cua re —jei. \c 15 \s1 Ovecha ucañɨ vae \r (Mt 18.10-14) \p \v 1 Jayave uyembatɨ Jesús oĩ vae pe jeta mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare teco icavi mbae vae uyapo vae reta. \v 2 Jayave fariseo reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta iñeenguru jese. Jae reta jei: \p —Cua cuimbae uñemɨĩru teco icavi mbae vae uyapo vae reta ndive, jare ucaru jae reta ndive. \p \v 3 Jayave Jesús jei chupe reta umɨjaanga reve: \p \v 4 —Penti cuimbae güɨnoi yave cien ovecha, umɨcañɨ yave penti, ueya ĩru noventa y nueve ñana pe jare oo ueca ucañɨ vae uvãe chupe regua —jei—. \v 5 Jare uvãe ma chupe yave, ovoɨ güeru ye iyatiɨ re uyerovia reve —jei—. \v 6 Jare ou ye uvãe yave jenta pe, umbatɨ opaete iamigo reta jare jentaɨgua reta, jare jei chupe reta: ‘Piyerovia che ndive. Avãe ye ma cheovecha ucañɨ vae’ —jei, jei—. \v 7 Che jae peve, jae ramiño vi ara pegua reta uyerovia eteta iyoa vae ueya yave iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae. Jucuarãita'ã uyerovia noventa y nueve ‘jupi co che’ jei vae reta re. Echa'ã jae reta jei tẽi: ‘Mbaetɨ anoi yemɨngueta icavi mbae vae chepɨa pe’ —jei reta, jei—. \s1 Corepoti ucañɨ vae \p \v 8 Jae ramiño vi penti cuña güɨnoi yave diez corepoti, umɨcañɨ yave penti, umɨendɨ mechero jare utupei opaete tenta rupi. Ueca cavi uvãe chupe regua —jei—. \v 9 Jare uvãe ma chupe yave, umbatɨ opaete iamiga reta jare jentaɨgua reta, jare jei chupe reta: ‘Piyerovia che ndive. Avãe ye ma corepoti amɨcañɨ vae’ —jei, jei—. \v 10 Che jae peve, jae ramiño vi ángel Tumpa pe uyeyocui vae reta uyerovia ete iyoa vae ueya yave iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae —jei. \s1 Taɨ ucañɨ vae \p \v 11 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Penti cuimbae güɨnoi mocui taɨ. \v 12 Jare taɨ taɨcuegua vae jei tu pe: ‘Cheru, emee cheve añave voi mbaembae nde nemano ma yave anoita vae’ —jei, jei—. Jayave tu umbɨyao imbaembae umee taɨ reta pe —jei—. \v 13 Jayave mbovɨ ara rupi taɨ taɨcuegua vae umbatɨ umee opaete imbaembae jare oo mbɨrɨ ambɨe ɨvɨ pe. Joco pe uyapo jeta parea jare jucuarãi opa umɨngasta iyugüi opaete icorepoti —jei—. \v 14 Jare opa icorepoti umɨngasta yave, ou caruai tuicha vae jocua ɨvɨ pe, jare cuimbae mbaetɨ ma mbae güɨnoi jou vaerã —jei—. \v 15 Jayave oo uyerure penti patrón pe umee vaerã chupe mbaravɨquɨ. Jayave jocua patrón omondo jenta pe umɨngaru vaerã cuchi reta —jei—. \v 16 Jare cuimbae uipota tẽi uyemɨngapɨɨ ɨvope cuchi reta jou vae pɨpe. Jare mbaetɨ quía umee chupe jou vaerã —jei—. \v 17 Jare cuimbae uicuaa ma quirãi uyapo iyaracuaa mbae vae uyapo vae rami. Jayave jei iyupe ipɨa pe: ‘Cheru umɨmbaravɨquɨ vae reta jeta güɨnoi jou vaerã. Ẽrei che amanota ma aĩ yembaɨ pɨpe’ —jei, jei—. \v 18 Taa ye cua güi cheru pe jare tae chupe: ‘Cheru, cheyoa ma Tumpa cotɨ jare ndecotɨ vi. \v 19 Jupi'ã ma aico vaerã nderaɨrã. Emee cheve mbaravɨquɨ ĩru nemɨmbaravɨquɨ vae reta pe nemee rami’ —jaeta, jei, jei—. \v 20 Jayave uñatima ye tu jenta cotɨ. \p Ẽrei mbɨrɨ catu oĩ rambueve, tu uecha jare uiparareco. Jayave tu osi oovãiti taɨ, jare uicuãva jare uyurupɨte —jei—. \v 21 Jayave taɨ jei tu pe: ‘Cheru, cheyoa ma Tumpa cotɨ jare ndecotɨ vi. Jupi'ã ma aico vaerã nderaɨrã’ —jei, jei—. \v 22 Ẽrei tu jei jembiocui reta pe: ‘Peru voi temimonde icavi vae pemondeca chupe. Jae ramiño vi piñono moãcaregua ipoãca re jare mbɨapasa ipɨ re’ —jei, jei—. \v 23 ‘Jare peru cua pe vaca taɨrusu vae amɨnguɨra vae piyuca. Yacaru jare yayerovia’ —jei, jei—. \v 24 ‘Echa'ã tenonde yave cua cheraɨ penti umanocue vae rami co cheve, ẽrei añave icove ye ma cheve. Tenonde yave ucañɨ chegüi, ẽrei añave avãe ye ma chupe’ —jei, jei—. Jare umbɨpɨ reta uyembɨyerovia —jei—. \p \v 25 Jare taɨ tenondegua vae uparavɨquɨ oĩ co pe. Jare ou ye oĩ yave coiño ma tenta güi, uyandu uyemimbɨ ñugüɨnoi tenta pe —jei—. \v 26 Jayave ueni penti tu jembiocui jare upɨrandu chupe mbae ra co jocua uyandu vae —jei—. \v 27 Jayave uyeyocui vae jei chupe: ‘Nderɨvɨ ou ye ma, jare nderu uyucaca vaca taɨrusu vae umɨnguɨra vae, taɨ ou ye icavi uvãe ramo’ —jei, jei—. \v 28 Jayave taɨ tenondegua vae pochɨ jare uique'ã tenta pe. Jayave tu oẽ tenta güi jare jei taɨ pe uique vaerã —jei—. \v 29 Jayave taɨ tenondegua vae jei tu pe: ‘Mase, jeta año ma ayeyocui ndeve. Jecuaeño ayapo ndeporoyocui. Ẽrei nemee'ã etei cheve capura-raɨ yepe, aparea vaerã cheamigo reta pe nducaru vaerã’ —jei, jei—. \v 30 ‘Jare cua nderaɨ ico cuña aguasa rupi ico vae reta ndive jare jucuarãi umɨngasta opaete nde nemee chupe vae. Ẽrei jae ou ye uvãe rupive, ndiyucaca chupe vaca taɨrusu vae nemɨnguɨra vae’ —jei, jei—. \v 31 Jayave tu jei taɨ tenondegua vae pe: ‘Cheraɨ, jecuaeño nde ndico che ndive, jare opaete chembae nembae co’ —jei, jei—. \v 32 ‘Icavi co yayerovia vaerã. Echa'ã tenonde yave cua nderɨvɨ penti umanocue vae rami co cheve, ẽrei añave icove ye ma cheve. Tenonde yave ucañɨ chegüi, ẽrei añave avãe ye ma chupe’ —jei, jei. \c 16 \s1 Uyeyocui vae ipatrón imbaembae opa umɨngasta vae \p \v 1 Jare Jesús jei jemimboe reta pe: —Ico penti patrón icocatu vae jare ime güɨreco jembiocui. Jerãcua patrón pe quirãi jembiocui opa umɨngasta imbaembae —jei—. \v 2 Jayave jocua patrón ueni jembiocui jare jei chupe: ‘¿Mbae pa co cua nererãcua cheve vae? Emɨmbeu cheve mbae ndiyapo opaete chembaembae ndive vae. Echa'ã nomoẽta co’ —jei, jei—. \v 3 Jayave uyeyocui vae jei iyupe ipɨa pe: ‘¿Mbae ra ayapota? Echa'ã chepatrón chemoẽta. Chepuere'ã ayoo ɨvɨ corepoti amɨngana vaerã. Chepuere'ã vi ayerure ĩru vae reta pe mbaembae re. Echa'ã chemarata co’ —jei, jei—. \v 4 ‘Aicuaa ma mbae ayapota vae. Cuarãi ayapo yave, chepatrón chemoẽ ma yave, ĩru vae reta uyandarecota cheré’ —jei, jei—. \v 5 Jayave omondo umɨmbeu vaerã opaete ipatrón pe mbae re ipía vae reta yugüeru vaerã ipɨ. Jayave upɨrandu tenonde ou vae pe: ‘¿Mbovɨ pa ndepía chepatrón pe?’ —jei, jei—. \v 6 ‘Cien lata aceite’ —jei, jei—. Jayave uyeyocui vae jei chupe: ‘Co oĩ ndetupapire. Eguapɨ voi jare icuatía cincuenta lata’ —jei, jei—. \v 7 Jayave upɨrandu ĩru vae pe: ‘¿Mbovɨ pa ndepía chepatrón pe?’ —jei, jei—. ‘Cien arroba trigo’ —jei, jei—. Jayave uyeyocui vae jei chupe: ‘Co oĩ ndetupapire. Icuatía ochenta arroba’ —jei, jei—. \v 8 Jare patrón icocatu vae jei jembiocui jupi mbae vae uyapo vae pe: ‘Icavi ete ndiyapo ndiyupe. Ndearacuaa co’ —jei, jei—. Echa'ã cua ɨvɨ pegua reta iyaracuaa ete corepoti re Tumpa pe uyeyocui vae reta güi —jei—. \p \v 9 Che pumbɨaracuaa piporu vaerã pecorepoti pemborɨ vaerã ĩru vae reta. Jayave jae reta uyeyapota peamigo retarã. Echa'ã pemano yave, opata peeya pecorepoti. Ẽrei ara pe peamigo reta pembɨresiveta jare joco pe picota jaeño mai pegua —jei Jesús chupe reta—. \v 10 Ime yave quía yandepuere yarovia catu mbae michi vae re vae, yandepuere vi yarovia catu mbae tuicha vae re. Jae ramiño vi ime yave quía upurumbɨtavɨ mbae michi vae re vae, upurumbɨtavɨta vi mbae tuicha vae re —jei—. \v 11 Jáeramo Tumpa ipuere'ã yave pererovia catu corepoti re, ndarau vi pererovia catu mbaembae icavi vae ara pegua re —jei—. \v 12 Jare ime yave quía yandepuere'ã yarovia catu ĩru vae icorepoti re vae, ndarau ñamee chupe corepoti güɨnoi vaerã iyupeguarã —jei—. \p \v 13 Penti uyeyocui vae uipota yave uyeyocui mocui patrón pe, umɨtarẽɨta penti patrón jare uauta ĩru vae, ani uparavɨquɨ cavita penti patrón pe jare güɨrɨ̃rota ĩru vae. Pepuere'ã piyeyocui Tumpa pe corepoti peau reve —jei. \p \v 14 Jare fariseo reta cua uyandu yave, oyoyai Jesús. Echa'ã jae reta uipota ete corepoti. \v 15 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Pe reta piyembujupi ĩru vae reta jovaque. Ẽrei Tumpa uicuaa pepɨa pe oĩ vae. Jare yepe tẽi ĩru vae reta pepɨu, ẽrei Tumpa uicuaa piyapo vae icavi mbae co —jei—. \s1 Mboroyocui jare Tumpa iporoyocuia \p \v 16 Ndei Juan ou mbove, Tumpa umɨmbeu yandeve yayapo vaerã mboroyocui jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta jei vae. Ẽrei Juan umbɨpɨ umɨmbeu ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia regua, jare opaete vae uipota uique Tumpa iporoyocuia pe —jei—. \v 17 Ara jare ɨvɨ opata. Ẽrei yandepuere'ã etei yambai mboroyocui —jei—. \s1 Omombo jembireco vae \r (Mt 19.1-10; Mr 10.1-12) \p \v 18 Ime yave quía omombo jembireco vae, güɨreco yave ĩru vae jembirecorã, uyuvanga menda re. Jare ime yave quía uyemombo ma vae güɨreco vae, jae vi uyuvanga menda re —jei—. \s1 Cuimbae icocatu vae jare Lázaro \p \v 19 Ico penti cuimbae icocatu vae. Jecuaeño uyemonde icavi ete jare opa ara rupi uyapoca tembíu icavi vae —jei—. \v 20 Jare ico vi ĩru cuimbae Lázaro jee vae. Jae co iparavete vae. Lázaro ituyu yepai ico. Opa ara rupi uguapɨ cuimbae icocatu vae jonque jovai —jei—. \v 21 Lázaro uipota jou tembíu usururucue cuimbae icocatu vae imesa güi oa vae. Jare yɨmba reta yugüeru uere Lázaro ituyu —jei—. \v 22 Jare penti ara jocua cuimbae iparavete vae umano, jare ángel reta güɨraa ara pe Abraham oĩ vae pe. Jae ramiño vi cuimbae icocatu vae umano jare uñeñotɨca —jei—. \v 23 Jare cañɨtei pe cuimbae icocatuse vae uiporara ete oĩ. Jayave jovaɨva jare uecha Abraham mbɨrɨ oĩ chugüi. Uecha vi Lázaro Abraham ndive —jei—. \v 24 Jayave iñeeãta reve jei: ‘Cheru Abraham, cheparareco. Embou Lázaro oñono vaerã ipoãca ɨ pe umãquɨ vaerã checũ. Echa'ã aiporara ete aĩ cua tata pe’ —jei, jei—. \v 25 Ẽrei Abraham jei chupe: ‘Cheraɨ, nemandúa quirãi nde ndico ɨvɨ pe yave, nde nenoise mbaembae icavi vae. Jae ramiño vi Lázaro ico ɨvɨ pe yave, mbaembae icavi mbae vae uyeyapo chupe. Ẽrei añave jae ipɨacatu oĩ jare nde ndiporara neĩ’ —jei, jei—. \v 26 ‘Jae ramiño vi ime oĩ mbae ñanepãu pe yandepuere'ã yaasa vae. Jáeramo nduipota yave ndoo pepɨ, ndarau orepuere. Jae ramiño vi pipota yave peyu orepɨ, ndarau pepuere’ —jei, jei—. \v 27 Jayave cuimbae icocatuse vae jei Abraham pe: ‘Cua jeco pegua ayerure ndeve, cheru, nemondo vaerã Lázaro cheru jenta pe’ —jei, jei—. \v 28 ‘Echa'ã che ime anoi pandepo cherɨvɨ reta. Emondo umɨmbeu vaerã chupe reta, agüɨye vaerã jae reta vi yugüeru cua jasɨ catu noĩ vae pe’ —jei, jei—. \v 29 Jayave Abraham jei chupe: ‘Ime güɨnoi Moisés iporoyocui jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatía vae. Tumɨngueta reta jocua’ —jei, jei—. \v 30 Jayave cuimbae icocatuse vae jei Abraham pe: ‘Ndarau umɨngueta reta, cheru Abraham. Ẽrei uyecuaa yave chupe reta umanocue vae, ueyata reta iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae’ —jei, jei—. \v 31 Jayave Abraham jei chupe: ‘Uipota'ã yave uyapɨsaca Moisés iporoyocui jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatía vae re, ndarau uyapo Tumpa jei uyapo vaerã vae yepe tẽi quía icove ye oo chupe reta umanocue vae reta ipɨte güi’ —jei, jei. \c 17 \s1 Mbaeyoa uyapoca vae \r (Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42) \p \v 1 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: —Jecuaeño yugüɨrecota upurumbɨavai vae reta. Ẽrei upurumbɨavai vae reta uiporarata co —jei—. \v 2 Icavita tẽi co ĩru vae reta uñapɨ̃ti vaerã iyayu re penti ita tuicha vae umbaeso pɨpe vae, jare omombo vaerã ɨ guasu pe, agüɨye vaerã uyapoca tẽi mbaeyoa penti cheré güɨrovia vae pe —jei—. \v 3 Piñemoa ngatu. Nderɨvɨ uyapo yave icavi mbae vae ndeve, embɨaracuaa. Jare jae ipɨatɨtɨ yave jeco re, embɨasa chupe —jei—. \v 4 Jare uyapo yave icavi mbae vae ndeve siete vese penti ara pe, jare jei yave ndeve siete vese jocua ara pe: ‘Ndarau ma ayavɨ ndecotɨ’, embɨasa chupe —jei. \s1 Mburugüɨrovia re \p \v 5 Jayave yandeYa jemimondo reta jei chupe: —Emɨmbeu oreve quirãi orepurugüɨrovia ipuere uñemɨĩru. \p \v 6 Jayave yandeYa jei chupe reta: \p —Aramoi pepurugüɨrovia michi ete penti mostaza jãɨcue michi-raɨ vae rami. Ẽrei jocua nunga mburugüɨrovia penoi yave, pepuereta pere cua ɨvɨra sicómoro jee vae pe: ‘Ecua cua güi epɨta ɨ guasu pe’, jare ɨvɨra uyapota pere vae —jei—. \s1 Uyeyocui vae uyapo vae \p \v 7 Aramoi penti uyeyocui vae oo co pe umbɨara vaerã ani umɨngaru vaerã maemɨmba reta. Iparavɨquɨ opa ma uyapo yave, ou ye ipatrón jenta pe. Ẽrei ipatrón jei'ã etei chupe: ‘Eyu eguapɨ cua mesa pe ecaru.’ Jucuarãi'ã jei chupe —jei—. \v 8 Echa'ã ipatrón jei chupe: ‘Ecua rani emboyɨ mbae jau vaerã. Jayave javoi pegua eru cheve cherembiurã. Jare che opa ma acaru yave, ndepuereta ndecaru’ —jei, jei—. \v 9 Jare ipatrón umee'ã etei yasurupai jembiocui pe jembiocui uyapo jei vae ramo —jei—. \v 10 Jae ramiño vi pe reta piyapo ma yave opaete Tumpa jei peve piyapo vaerã vae, pere piyupe: ‘Ayapo'ã mbae ayembutuichaca vaerã cheYa pe. Echa'ã jaeño ayapo jupi ayapo vaerã vae.’ Jucuarãi pere —jei. \s1 Diez cuimbae ipire ocui vae reta \p \v 11 Jare Jesús ooñoi Jerusalén cotɨ. Jayave oo uvãe Samaria jare Galilea ipãu pe. \v 12 Jare oo penti tenta guasu-raɨ pe uvãe, jare joco pe yugüeru Jesús cotɨ diez cuimbae ipire ocui vae reta. Ẽrei jae reta upɨta mbɨrɨ catu Jesús güi. \v 13 Jayave jae reta iñeeãta reve jei Jesús pe: \p —Jesús, oporomboe vae, oreparareco. \p \v 14 Jare Jesús uecha reta yave, jei chupe reta: \p —Pecua sacerdote reta pe, jae reta umae vaerã peré —jei. \p Jare yugüɨraa rambueve, aramoiño ocui'ã ma ipire. \v 15 Jare penti cuimbae ou ye ĩru cuimbae reta ipɨte güi jare iñeeãta reve jei: \p —Tumpa tuyembɨadoraca. \p Echa'ã uicuaa ucuera ma co imbaerasɨ güi. \v 16 Jayave uyeatɨca Jesús jovai jare umee yasurupai chupe. Jae co Samaria pegua. \v 17 Jayave Jesús jei: \p —Ambɨgüera diez cuimbae reta. Ẽrei nueve yugüeru'ã ye —jei—. \v 18 Cua pentiño ou ye umbɨadora vaerã Tumpa. Jare cua judio'ã co —jei. \p \v 19 Jayave jei cuimbae pe: \p —Epũa iyemboɨ jare ecua nerenta pe. Ndecuera ma, nderovia cheré ramo —jei. \s1 Tumpa iporoyocuia outa co \r (Mt 24.23-28, 36-41) \p \v 20 Jare fariseo reta upɨrandu Jesús pe quirãi yave ra uyecuaata Tumpa iporoyocuia. Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Tumpa iporoyocuia ndarau uyecuaa pe reta pesareco jese vae rupi —jei—. \v 21 Jae ramiño vi ndarau quía jei: ‘Mase, co oĩ’, ani: ‘Mase, pee oĩ.’ Echa'ã Tumpa iporoyocuia ime ma pepɨte pe oĩ —jei. \p \v 22 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: \p —Outa ara reta pipota vaerã tẽi cherecha - che cuimbaerã ayeyapo vae - penti ara yepe, ẽrei ndarau cherecha —jei—. \v 23 Jayave ĩru vae reta jeita peve: ‘Mase, co oĩ’, ani: ‘Mase, pee oĩ.’ Ẽrei agüɨye pecua jae reta ndive —jei—. \v 24 Tamɨjaanga ama uvera vae. Ama uvera vae uyecuaa opaete ara re. Jae ramiño vi che cuimbaerã ayeyapo vae ayecuaata opaete vae pe ayu ye yave —jei—. \v 25 Ẽrei aiporara eteta rani jare añave yugüɨreco vae reta ndarau uipota aico vaerã juvicha guasurã —jei—. \v 26 Picuaa co quirãi ɨvɨ pegua reta uyapo icavi mbae vae Noé ico rambueve. Jae ramiño vi uyapota reta icavi mbae vae che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ye yave —jei—. \v 27 Echa'ã Noé ico rambueve, ɨvɨ pegua reta ucaruñoi jare ucauñoi yugüɨreco, jecuaeño cuimbae reta umenda cuñatai reta ndive jare tu reta umee tayɨ reta cuimbae reta pe umenda jae ndive vaerã. Ẽrei penti ara Noé uique jocua chalana guasu pe. Jayave ou ɨporu guasu jare opa uyuca reta —jei—. \v 28 Jae ramiño vi Lot ico rambueve, Sodoma pegua reta ucaruñoi jare ucauñoi jare jecuaeño ogua mbaembae jare umee mbaembae, jare jecuaeño umaetɨ jare uyapo jenta retarã —jei—. \v 29 Ẽrei jocua ara Lot oẽ Sodoma güi yave, Tumpa ombou tata jare azufre jare opa uyuca Sodoma pegua reta —jei—. \v 30 Jucuarãita vi uyeyapo che cuimbaerã ayeyapo vae ayecuaa yave —jei—. \p \v 31 Jocua ara ime yave penti cuimbae o cupe re oĩ vae, o cupe güi ugüeyɨ yave, agüɨye tuique jo pe güɨraa vaerã imbaembae. Jae ramiño vi ime yave penti cuimbae co pe oĩ vae, agüɨye tou ye jenta pe —jei Jesús chupe reta—. \v 32 Pemandúa Lot jembireco pe uyeyapo vae re —jei—. \v 33 Uipota uñuvatu jecove vae ndarau ipuere uñuvatu. Ẽrei jocua umeeta jecove vae uñuvatuta co —jei—. \v 34 Che jae peve, jocua pɨ̃tu mocui vae uyapacuata ñugüɨnoi jupa pe. Tumpa güɨraacata penti vae jare ĩru vae upɨtata jupa pe —jei—. \v 35 Jae ramiño vi mocui cuña umbaesota ñugüɨnoi. Tumpa güɨraacata penti cuña jare ĩru cuña upɨtata —jei—. \v 36 Jae ramiño vi mocui cuimbae ñugüɨnoita co pe. Tumpa güɨraacata penti cuimbae jare ĩru cuimbae upɨtata co pe —jei. \p \v 37 Jayave Jesús jemimboe reta upɨrandu chupe: \p —OreYa, ¿quiape pa uyeyapota cua? \p Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Umano vae jetecue oĩ vae pe uyembatɨta uruvɨ reta. \c 18 \s1 Cuña ime umano vae jare mburuvicha upuruãa vae \p \v 1 Jare penti ara Jesús imiari ye jemimboe reta pe umɨjaanga reve. Uipota uicuaaca chupe reta quirãi icavi co jecuaeño uyerure vaerã Tumpa pe jare agüɨye vaerã icueri chugüi. \v 2 Jáeramo jei chupe reta: \p —Ico penti tenta guasu pe penti mburuvicha upuruãa vae. Uquɨye'ã Tumpa güi jare güɨrɨ̃ro ĩru vae reta —jei—. \v 3 Jae ramiño vi ico jocua tenta guasu pe penti cuña ime umano vae. Penti ara cuña ime umano vae oo mburuvicha upuruãa vae pe jare jei chupe: ‘Cherepɨ cherovaicho güi’ —jei, jei—. \v 4 Mburuvicha upuruãa vae uyapo'ã mbae uepɨ vaerã cuña. Ẽrei mbovɨ ara rupi jei iyupe ipɨa pe: ‘Yepe tẽi aquɨye'ã Tumpa güi jare arɨ̃ro ĩru vae reta, \v 5 ẽrei cua cuña ime umano vae chemambeco ramo, aepɨta co. Echa'ã aepɨ'ã yave, jecuaeño outa chepɨ jare ndarau umaeño aputuu’ —jei, jei. \p \v 6 Jayave yandeYa jei: \p —Jucuarãi co jei jocua mburuvicha upuruãa vae jupi mbae vae uyapo vae. \v 7 Ẽrei Tumpa jupi co. Jáeramo uepɨta co uiparavo vae ara rupi jare pɨ̃tu rupi uyerure chupe vae reta, yepe tẽi aramoi ndarau uepɨ voi —jei—. \v 8 Che jae peve, ɨmambae Tumpa uepɨta reta. Ẽrei che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ye yave ɨvɨ pe, ¿imeta ra ñugüɨnoi upurugüɨrovia vae reta? —jei. \s1 Fariseo jare mburuvicha peguarã ocovara vae \p \v 9 Jare Jesús oĩ vae pe ñugüɨnoi amocue uyembujupi ipɨayemɨngueta pe vae. Jae reta güɨrɨ̃ro ĩru vae reta. Jare Jesús jei chupe reta umɨjaanga reve: \p \v 10 —Mocui cuimbae yugüɨraa Tumpa jo pe uyerure vaerã Tumpa pe. Penti co fariseo jare ĩru vae mburuvicha peguarã ocovara vae co —jei—. \v 11 Fariseo uyemboɨ jare uyerure iyupe ipɨa pe cuarãi: ‘Tumpa, amee yasurupai ndeve. Echa'ã che aico'ã ĩru cuimbae reta yugüɨreco rami. Che apurumbɨtavɨ'ã apɨ̃ro vaerã quía güi imbaembae. Ayapo'ã jupi mbae vae. Ayuvanga'ã menda re. Ayapo'ã vi jocua mburuvicha peguarã ocovara vae uyapo rami’ —jei, jei—. \v 12 ‘Che ayecuacu tembíu güi mocui vese semana pe, jare amee ndeve diezmo opaete anoi vae güi’ —jei, jei—. \v 13 Jare mburuvicha peguarã ocovara vae uyemboɨ oĩ mbɨrɨ catu fariseo güi, jare uipota'ã jovaɨva. Jaeño ocua iyee ipɨtía re jare jei: ‘Tumpa, cheparareco. Echa'ã che cheyoa vae co’ —jei, jei—. \v 14 Che jae peve, Tumpa umbɨasa mburuvicha peguarã ocovara vae pe imbaeyoa reta, jare jae oo ye jenta pe. Ẽrei umbɨasa'ã fariseo pe imbaeyoa reta. Echa'ã ime yave quía uyembutuicha vae, uñemɨmichicata co. Jare ime yave quía uñemɨmichi vae, uyembutuichacata co —jei. \s1 Jesús uyerure Tumpa pe sambiaɨ reta re \r (Mt 19.13-15; Mr 10.13-16) \p \v 15 Jare amocue vae güeru Jesús oĩ vae pe sambiaɨ reta, Jesús oñono vaerã ipo jese reta. Ẽrei Jesús jemimboe reta uecha reta yave, uñeengata güeru vae reta pe. \v 16 Ẽrei Jesús ueni sambiaɨ reta jare jei: \p —Pemaeño sambiaɨ reta re yugüeru vaerã checotɨ. Agüɨye piyopia. Echa'ã cua nunga uyeyocui Tumpa pe iporoyocuia pe —jei—. \v 17 Añete che jae peve, pipota'ã yave Tumpa pe piyeyocui vaerã penti sambiaɨ uipota rami, ndarau pico Tumpa iporoyocuia pe —jei. \s1 Mburuvicha icocatu vae \r (Mt 19.16-30; Mr 10.17-31) \p \v 18 Jare penti mburuvicha jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, nde ndepɨacavi co. ¿Mbae pa ayapota anoi vaerã tecove opa mbae vae? —jei. \p \v 19 Jayave Jesús jei chupe: \p —¿Maera pa ndere cheve chepɨacavi vae co? Mbaetɨ quía ipɨacavi, jaeño co Tumpa —jei—. \v 20 Nde ndicuaa co mboroyocui reta: ‘Agüɨye iyuvanga menda re. Agüɨye epuruyuca. Agüɨye nemonda. Agüɨye ndapu ĩru vae re. Ipɨu nderu jare ndesɨ’ —jei Jesús chupe. \p \v 21 —Ayavɨ'ã penti ave cua mboroyocui reta chemichi güive —jei. \p \v 22 Jare Jesús cua uyandu yave, jei chupe: \p —Ime mbae uata ndiyapo vaerã. Emee opaete mbaembae nenoi vae corepoti re, jare emee ndecorepoti iparavete vae reta pe, jare ndicocatuta ara pe. Jayave eyu cherupíe —jei. \p \v 23 Ẽrei mburuvicha cua uyandu yave, tuicha ipɨatɨtɨ. Echa'ã icocatu ete co. \p \v 24 Jare Jesús uecha yave mburuvicha ipɨatɨtɨ upɨta, jei: \p —Yavai ete co icocatu vae reta uique vaerã Tumpa iporoyocuia pe. \v 25 Yavai ete icocatu vae uique vaerã Tumpa iporoyocuia pe, maemɨmba camello jee vae yuu jesacua rupi uasa vaerã güi —jei. \p \v 26 Jayave cua uyandu vae reta jei: \p —Jucuarãi yave, ¿quía pa ipuere uyembɨasaca? \p \v 27 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Ɨvɨ pegua reta ipuere'ã uyembɨasa. Ẽrei Tumpa ipuere umbɨasa reta —jei. \p \v 28 Jayave Pedro jei Jesús pe: \p —Mase, ore opaete mbaembae ndueya, ndoyu vaerã nderupíe. \p \v 29 —Añete che jae peve —jei Jesús—, ime yave quía ueya jenta, ani tu, ani ichɨ, ani tɨqueɨ reta, ani tɨvɨ reta, ani jembireco, ani isambiaɨ reta Tumpa iporoyocuia jeco pegua vae, \v 30 jeta ete jecoviata co chupe ɨvɨ pe ico rambueve, jare taɨcue rupi Tumpa umeeta chupe tecove opa mbae vae —jei. \s1 Jesús umɨmbeu ye umanota co \r (Mt 20.17-19; Mr 10.32-34) \p \v 31 Jayave Jesús ueni jocua doce jemimboe reta, jare jei chupe reta: \p —Mase, yaa co ñaĩ Jerusalén pe, jare opaete Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue cuimbaerã uyeyapo vae regua uyeyapota co cheve —jei—. \v 32 Echa'ã ĩru vae reta chemeeta judío mbae vae reta pe. Jare jae reta cheyoyaita, uyapota icavi mbae vae cheve, jare undɨvɨta cheré —jei—. \v 33 Jayave chenupata chicote pe jare cheyucata. Ẽrei mbapɨ ara rupi aicove yeta ayu umanocue vae reta ipɨte güi —jei. \p \v 34 Ẽrei Jesús jemimboe reta uicuaa'ã mbae ra uipota jei cua Jesús jei chupe reta vae. Yavai ete chupe reta uicuaa vaerã mbae jei vae. \s1 Cuimbae jesa mbae vae \r (Mt 20.29-34; Mr 10.46-52) \p \v 35 Jare Jesús coiño ma ou Jericó güi yave, penti cuimbae jesa mbae vae uguapɨ uyerure oĩ mbae re tape jembeɨ pe. \v 36 Jae uyandu jeta vae uasa ñugüɨnoi jocoropi, jare upɨrandu mbae ra uyeyapo oĩ. \v 37 Jayave uasa vae reta umɨmbeu chupe Jesús Nazaret pegua uasa oĩ. \v 38 Jayave jesa mbae vae iñeeãta reve jei: \p —Cheparareco, Jesús. Nde co jae David iñemoñaa reta pegua —jei. \p \v 39 Jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta uñeengata chupe. Uipota tẽi umɨquĩi. Ẽrei jesa mbae vae jeiete iñeeãta reve jei: \p —Nde co jae David iñemoñaa reta pegua. Cheparareco —jei. \p \v 40 Jayave Jesús uyemboɨ, jare jei joco pe ñugüɨnoi vae reta pe güeru vaerã jesa mbae vae. Jare jesa mbae vae ou yave Jesús oĩ vae pe, Jesús upɨrandu chupe: \p \v 41 —¿Mbae pa ndipota ayapo vaerã ndeve? \p —Tamae, cheYa —jei. \p \v 42 Jayave Jesús jei chupe: \p —Emae. Ndecuera ma, nderovia cheré ramo —jei. \p \v 43 Jare jupivoi ipuere umae, jare oo Jesús jaɨcue umbɨadora reve Tumpa. Jare opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta vi cua uecha yave, umbɨadora Tumpa. \c 19 \s1 Jesús jare Zaqueo \p \v 1 Jare Jesús uique Jericó pe jare oo ye joco güi. \v 2 Jare ico joco pe penti cuimbae Zaqueo jee vae. Jae co mburuvicha peguarã ocovara vae reta itenondegua jare jae co icocatu vae. \v 3 Jare Zaqueo uipota tẽi uecha Jesús. Ẽrei ipuere'ã uecha. Echa'ã jeta vae ñugüɨnoi Jesús uasa vae rupi, jare Zaqueo ipucu'ã co. \v 4 Jáeramo Zaqueo osi oo penti ɨvɨra sicómoro jee vae tape jembeɨ pe oĩ vae pe, jare uyupi jese uecha vaerã Jesús. Echa'ã Jesús uasata oĩ jocoropi. \v 5 Jare Jesús oo uvãe yave ɨvɨra oĩ vae pe, jovaɨva umae jare uecha Zaqueo. Jayave jei chupe: \p —Egüeyɨ, Zaqueo. Echa'ã añave aipota apou ndepɨ —jei. \p \v 6 Jayave Zaqueo ugüeyɨ voi, jare güɨraa Jesús jenta pe uyerovia reve. \v 7 Jare opaete ĩru vae reta cua uecha yave, iñeenguru reve jei reta: \p —Jae oo opou penti cuimbae iyoa vae pe. \p \v 8 Ẽrei Zaqueo uyemboɨ yandeYa jovai jare jei chupe: \p —Mase, cheYa, ameeta chembaembae mbɨte rupi iparavete vae reta pe. Jare ime yave quía güi apɨ̃ro mbae chugüi vae, irundɨ ye ambɨjecoviata chupe —jei. \p \v 9 Jayave Jesús jei chupe: \p —Cua ara yembɨasa ou cua tenta pegua reta pe. Echa'ã nde vi co jae Abraham iñemoñaa reta pegua —jei—. \v 10 Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu aeca vaerã jare ambɨasa vaerã ucañɨ Tumpa güi vae reta —jei. \s1 Diez corepoti jare uyeyocui vae reta \r (Mt 25.14-30) \p \v 11 Jare Jesús ndive ñugüɨnoi vae reta cua uyandu ma yave, Jesús imiari ye chupe reta umɨjaanga reve. Echa'ã oo ma uvãe coiño Jerusalén güi, jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi ɨmambae ete co uyecuaata Tumpa iporoyocuia. \v 12 Jáeramo Jesús jei chupe reta: \p —Penti mburuvicha oota iɨvɨ güi ambɨe ɨvɨ mbɨrɨ oĩ vae pe uyeyapo vaerã iɨvɨ pegua reta juvicha guasurã. Jare taɨcue rupi ou yeta —jei—. \v 13 Jare ndei oo mbove, ueni diez jembiocui reta jare umee penti penti pe corepoti jepɨ ete vae, jare jei chupe reta: ‘Piporu cua corepoti ayu ye regua’ —jei, jei—. \v 14 Ẽrei mburuvicha jentaɨgua reta umɨtarẽɨ mburuvicha, jare mburuvicha oo ma yave ambɨe ɨvɨ pe, jae reta omondo jei vaerã: ‘Nduipota'ã jocua cuimbae ico vaerã oreruvicha guasurã’ —jei reta, jei—. \p \v 15 Ẽrei mburuvicha uyeyapo jentaɨgua reta juvicha guasurã. Jayave ou ye uvãe iɨvɨ pe jare ueni jembiocui corepoti umee chupe vae reta uyembatɨ vaerã, jae uicuaa vaerã mbovɨ ra penti penti umɨngana —jei—. \v 16 Penti jembiocui jei chupe: ‘Patrón, amɨmbaravɨquɨ corepoti nemee cheve vae, jare añave anoi diez corepoti’ —jei, jei—. \v 17 Jayave ipatrón jei jocua jembiocui pe: ‘Icavi ndiyapo. Nde co jae cherembiocui icavi vae. Cua amee ndeve vae mbovɨño. Ẽrei nemɨmbaravɨquɨ cavi. Jáeramo che toroñono diez tenta guasu pegua reta juvicharã’ —jei, jei—. \v 18 Jayave ĩru jembiocui jei chupe: ‘Patrón, amɨmbaravɨquɨ corepoti nemee cheve vae, jare añave anoi pandepo corepoti’ —jei, jei—. \v 19 Jayave ipatrón jei jocua jembiocui pe: ‘Icavi ndiyapo. Che toroñono pandepo tenta guasu pegua reta juvicharã’ —jei, jei—. \v 20 Jayave ĩru jembiocui jei chupe: ‘Mase, patrón, co oĩ corepoti nemee cheve vae. Ayapɨcua añuvatu ndeve’ —jei, jei—. \v 21 ‘Echa'ã aquɨye ndegüi ndepɨapochɨ ramo. Nde nepɨ̃ro mbaembae ĩru vae reta güi jare ndeavɨro ĩru vae reta oñotɨ vae’ —jei, jei—. \v 22 Jayave ipatrón jei jocua jembiocui pe: ‘Nde ndere vae rupi etei che nuãata co. Nde co jae cherembiocui icavi mbae vae. Ndicuaa chepɨapochɨ co jare quirãi apɨ̃ro mbaembae ĩru vae reta güi jare quirãi aavɨro ĩru vae reta oñotɨ vae’ —jei, jei—. \v 23 ‘¿Maera pa nderaa'ã checorepoti banco pe? Echa'ã jucuarãi ndiyapo yave, ayu ye yave nemeeta tẽi co cheve corepoti amee ndeve vae jare mbovɨ ye banco pegua reta umɨĩruta tẽi jae ndive vae’ —jei, jei—. \v 24 Jayave ipatrón jei ĩru jembiocui joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: ‘Pepɨ̃ro chugüi jocua corepoti jare pemee jocua diez corepoti güɨnoi vae pe’ —jei, jei—. \v 25 Ẽrei jae reta jei ipatrón pe: ‘Patrón, jae güɨnoi ma diez corepoti.’ \v 26 ‘Añete co’ —jei ipatrón chupe reta, jei—. ‘Ẽrei che jae peve, güɨnoi vae pe uñemɨĩruta, jare mbaetɨ güɨnoi vae güi mbovɨ ete güɨnoi vae uyeequita’ —jei, jei—. \v 27 ‘Ẽrei peru cua pe jocua cherovaicho reta. Jae reta uipota'ã che aico vaerã juvicha guasurã. Piyuca cherovaque’ —jei, jei. \s1 Jesús oo Jerusalén pe \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19) \p \v 28 Jare Jesús cua jei ma chupe reta yave, uguata ye ĩru vae reta jenonde oo Jerusalén cotɨ. \v 29 Jare yugüɨraa uvãe coiño tenta guasu-raɨ reta Betfagé jare Betania güi. Joco pe oĩ ɨvɨtu guasu Olivos. Jayave Jesús oyocui mocui jemimboe reta. \p \v 30 —Pecua pea tenta guasu-raɨ yanderovai oĩ vae pe —jei chupe reta—. Peo pevãe rupive, pevãeta penti mburica taɨrusu vae uñeñapɨ̃ti oĩ. Ndei ave etei quía opo jese. Piyora jare peru —jei—. \v 31 Jare ime yave quía jei peve vae: ‘¿Maera pa piyora?’ pere chupe cuarãi: ‘YandeYa uipota uiporu’ —pere, jei. \p \v 32 Jayave Jesús omondo vae reta yugüɨraa, jare uvãe mburica taɨrusu vae Jesús umɨmbeu chupe reta rami. \v 33 Jare oyora ñugüɨnoi yave, mburica iya reta upɨrandu chupe reta: \p —¿Maera pa piyora peĩ mburica? \p \v 34 —YandeYa uipota uiporu —jei reta. \p \v 35 Jayave güeru reta mburica taɨrusu vae Jesús oĩ vae pe. Jayave Jesús jemimboe reta oñono iyasoya mburica icupe re, jare Jesús opo jese. \v 36 Jare Jesús oo rambueve Jerusalén cotɨ, joco pe ñugüɨnoi vae reta uipɨso iyasoya tape rupi mburica jenonde. \p \v 37 Jare umbɨpɨ reta ugüeyɨ ɨvɨtu guasu Olivos güi. Coiño ma yugüeru Jerusalén güi. Jayave opaete Jesús jemimboe reta umbɨpɨ uyerovia. Umbɨadora reta Tumpa iñeeãta reve opaete mɨacañɨ uecha Jesús uyapo vae reta re. \v 38 Jare jei reta: \p —Tuyembɨadoraca yandeRuvicha Guasurã yandeYa jee re ou vae. Mbɨacatu toĩ ara pe. Ara pegua reta tumbɨadora Tumpa —jei reta. \p \v 39 Jare amocue fariseo reta jeta vae ipɨte pe ñugüɨnoi vae jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, iñeengata nderemimboe reta pe. \p \v 40 Ẽrei Jesús jei chupe reta: \p —Che jae peve, cua reta quĩi yave, jupivoiño ita reta uyemɨnguetata iñeeãta reve —jei. \p \v 41 Jare Jesús coiño ma Jerusalén güi ou uvãe yave, umae Jerusalén re jare umbɨpɨ uyao. \v 42 Jare jei: \p —Ndicuaa'ã quirãi ra ndepuere nenoi mbɨacatu. Cua ara reta pe ndicuaata tẽi co. Ẽrei añave ndarau ndicuaa —jei—. \v 43 Outa ma uvãe nderovaicho reta nequẽse vaerã jare ndarau umaeño ndepɨte pe yugüɨreco vae reta re oẽ vaerã ndegüi —jei—. \v 44 Jare jae reta opata nembusururu jare uyucata opaete ndepɨte pe yugüɨreco vae reta. Ndarau ueya reta penti ita ĩru ita iárambo, ndicuaa'ã Tumpa umeeta tẽi mbɨacatu ndeve ramo —jei. \s1 Jesús Tumpa jo pe uyapo vae \r (Mt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22) \p \v 45 Jayave Jesús uique Tumpa jo pe, jare umbɨpɨ omoẽ joco güi umaemee vae reta jare mbae ogua vae reta. \v 46 Jare jei chupe reta: \p —Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Chero co jae piyerure cheve pɨpe vae.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ. Ẽrei pe reta piyapo ma imonda vae reta iñemia rami —jei. \p \v 47 Jayave Jesús oporomboe Tumpa jo pe opa ara rupi. Ẽrei sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta ueca quirãi ipuere uyucaca vaerã Jesús. \v 48 Ẽrei uicuaa'ã reta quirãita ra uyucaca. Echa'ã opaete tenta guasu pegua reta uipota ete uyapɨsaca Jesús re. \c 20 \s1 Jesús imbaepuere \r (Mt 21.23-27; Mr 11.27-33) \p \v 1 Jare penti ara Jesús oporomboe oĩ Tumpa jo pe, jare umɨmbeu joco pe ñugüɨnoi vae reta pe ñee icavi vae. Jayave yugüeru vi joco pe sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta. \v 2 Jayave jae reta jei Jesús pe: \p —Emɨmbeu oreve, ¿mbae nunga mbaepuere pa nenoi cua mbaembae ndiyapo vaerã? ¿Quía pa umee ndeve mbaepuere cua ndiyapo vaerã? —jei reta. \p \v 3 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Che vi tapɨrandu peve mbae re. Yaecha pepuere pemɨmbeu cheve —jei—. \v 4 ¿Quía pa ombou Juan upurumbɨbautiza vaerã? ¿Tumpa pa ombou? ani ¿ɨvɨ pegua reta pa ombou? —jei. \p \v 5 Jayave jae reta jei uyupe: \p —Yae yave: ‘Tumpa co ombou’, jae jeita yandeve: ‘Jucuarãi yave, ¿maera pa perovia'ã?’ \v 6 Ẽrei yae yave: ‘Ɨvɨ pegua reta co ombou’, opaete tenta guasu pegua reta yandeapita ita pe yandeyuca. Echa'ã jae reta güɨrovia Juan co jae penti Tumpa iñee umɨmbeu vae —jei reta. \p \v 7 Jáeramo jei reta Jesús pe: \p —Nduicuaa'ã quía ra ombou Juan. \p \v 8 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Che vi ndarau amɨmbeu peve mbae nunga mbaepuere anoi cua mbaembae ayapo vaerã —jei. \s1 Co iporúa icavi mbae vae reta \r (Mt 21.33-44; Mr 12.1-11) \p \v 9 Jayave Jesús umbɨpɨ imiari joco pe ñugüɨnoi vae reta pe umɨjaanga reve. \p —Penti cuimbae oñotɨ jeta uva ico pe. Jayave uiporuca ico ĩru vae reta pe, jae reta uyandareco vaerã jese. Jayave co iya oo mbɨrɨ ambɨe ɨvɨ pe upɨta vaerã ɨma pegua —jei—. \v 10 Jare uva yagüɨye ma yave, co iya ombou penti jembiocui co iporúa reta pe, jae reta umbɨyao vaerã tẽi uva chupe reta, iya güɨnoi vaerã imbaerã. Ẽrei co iporúa reta uinupa co iya jembiocui, jare omondo ye. Umee'ã etei chupe güɨraa vaerã —jei—. \v 11 Jayave co iya ombou ye tẽi ĩru jembiocui. Ẽrei co iporúa reta uinupa jare uyapo icavi mbae vae chupe, jare omondo ye. Umee'ã etei chupe güɨraa vaerã —jei—. \v 12 Jayave co iya ombou ye tẽi ĩru jembiocui. Ẽrei co iporúa reta umbɨpere, jare omondo ye —jei—. \v 13 Jayave co iya jei iyupe: ‘¿Mbae ra ayapota? Amondota cheraɨ aau ete vae. Aramoi jae reta uipɨuta cheraɨ’ —jei, jei—. \v 14 Ẽrei co iporúa reta uecha yave co iya taɨ, jei reta uyupe: ‘Cua co jae iyarã vae. Yaa yayuca, jare yande yaicota co iyarã’ —jei reta, jei—. \v 15 Jayave jae reta omombo co güi, jare uyuca. \p Jáeramo ¿mbae ra uyapota co iya jocua co iporúa reta pe? —jei—. \v 16 Outa, opa uyuca vaerã jocua co iporúa reta, jare uiporucata ico ambɨe vae reta pe —jei. \p Jayave cua uyandu vae reta jei: \p —Tumpa mona jei agüɨye uyeyapo. \p \v 17 Jayave Jesús umae jese reta jare jei: \p —¿Mbae ra uipota jei cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae? \q1 ‘Ita tenta iyapoa reta omombo vae uyeyapo ma ita tenondegua vae.’ \p \v 18 Ime yave quía jocua ita re uyepɨaca vae, uñemopẽta co. Jare ime yave quía jocua ita oa jese vae, opata umbɨperasoraso —jei. \p \v 19 Jayave jupivoi sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uipota tẽi uipɨsɨ Jesús. Echa'ã uicuaa cua Jesús umɨjaanga reve jei vae uicuaaca quirãi jae reta teco güɨnoi. Ẽrei uquɨye tenta guasu pegua reta güi. \s1 ¿Jupi pa yambɨepɨ vaerã César pe? \r (Mt 22.15-22; Mr 12.13-17) \p \v 20 Jare jecuaeño jae reta umae Jesús re. Jare omondo vi ĩru vae reta uipiãro vaerã Jesús. Cua reta uipota tẽi umbɨtavɨ Jesús, Jesús ipɨa pe uyemɨngueta vaerã tẽi jae reta jupi co. Ẽrei jae reta uipota tẽi umbɨjeco mbae jei vae re, uñeapo vaerã jese mburuvicha pe. \v 21 Jayave jae reta jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, nduicuaa nde ndere vae jare ndeporomboe jese vae añete co. Nde nembutuicha'ã penti ave ĩru vae güi. Nde ndeporomboe cavi quirãi Tumpa uipota yaico vaerã vae re —jei reta—. \v 22 César yandeocui yambɨepɨ vaerã chupe corepoti pe. ¿Jupi pa yambɨepɨ vaerã chupe? ani ¿jupi'ã pa? —jei reta. \p \v 23 Ẽrei Jesús uicuaa jae reta uipota tẽi co umbɨtavɨ, jare jei chupe reta: \p —¿Maera pa pipota piyavɨca cheve? \v 24 Peru cheve penti corepoti taecha —jei—. ¿Quía jova íã pa cua? ¿Quía jee pa cua uyecuatía oĩ vae? —jei. \p —Cua César imbae co —jei reta. \p \v 25 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Pemee César pe César pegua, jare pemee Tumpa pe Tumpa pegua —jei. \p \v 26 Jare jae reta ipuere'ã umbɨjeco Jesús mbae jei vae re tenta guasu pegua reta jovaque. Ipɨacañɨ cua jei vae re, jare jei'ã ye mbae ave chupe. \s1 ¿Icove yeta pa umanocue vae reta? \r (Mt 22.23-33; Mr 12.18-27) \p \v 27 Jayave yugüeru Jesús oĩ vae pe amocue saduceo reta. Opaete saduceo reta jei umanocue vae reta icove ye'ã co. Saduceo yugüeru vae reta jei Jesús pe: \p \v 28 —Oporomboe vae, Moisés uicuatía ueya yandeve cuarãi: ‘Penti tiqueɨ vae umano yave, jembirecocue mbaetɨ imembɨ chupe yave, cuimbae amɨri tɨvɨ tumenda jocua cuña ndive. Jayave cuña imembɨ yave, cuimbae tumbɨjee sambiaɨ tɨqueɨ amɨri jee pe.’ Jucuarãi uicuatía Moisés —jei reta—. \v 29 Ico penti cuimbae seis tɨvɨ reta güɨnoi vae. Cua cuimbae umenda, jare umano umɨmembɨ mbae reve. \v 30 Cuimbae amɨri jaɨcue rupigua umenda jembirecocue ndive, ẽrei umano vi umɨmembɨ mbae reve. \v 31 Jayave jaɨcue rupigua ye umenda cuña ndive, jare umano vi umɨmembɨ mbae reve. Opaete siete reve umenda jocua cuña ndive, jare opaete siete reve umano umɨmembɨ mbae reve —jei reta—. \v 32 Taɨcue rupi cuña umano vi. \v 33 Jayave umanocue vae reta icove ye yave, ¿quía nunga vae jembirecorã pa icota jocua cuña? Echa'ã opaete siete reve umenda jae ndive —jei reta. \p \v 34 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Cua ɨvɨ pe yugüɨreco rambueveño cuimbae reta umenda cuña reta ndive jare cuña reta umenda cuimbae reta ndive. \v 35 Ẽrei icavita co Tumpa pe umbɨjecove ye vaerã amocue vae güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Jae reta yugüɨreco yeta co, ẽrei cuimbae reta ndarau umenda cuña reta ndive jare cuña reta ndarau umenda cuimbae reta ndive icove reta ye yave —jei—. \v 36 Jae ramiño vi ndarau umano ye. Echa'ã yugüɨrecota ángel reta yugüɨreco rami. Yugüɨrecota Tumpa taɨ retarã. Echa'ã Tumpa umbɨjecove yeta güeru umanocue vae reta ipɨte güi —jei—. \v 37 Tamɨmbeu peve umanocue vae reta regua. Icove yeta co. Moisés uicuaaca cua uicuatía yave jocua yai jendɨ vae regua. Echa'ã Moisés umɨmbeu quirãi yandeYa Tumpa jei: ‘Che co jae Abraham, Isaac jare Jacob iTumpa.’ Cua umɨmbeu Moisés —jei—. \v 38 Echa'ã Tumpa mbaetɨ co umanocue vae reta iTumpa. Jae co tecove güɨnoi vae reta iTumpa. Yepe tẽi ñamano, yanderecove imeño oĩ —jei. \p \v 39 Jayave amocue mboroyocui re oporomboe vae reta jei Jesús pe: \p —Oporomboe vae, icavi ndere. \p \v 40 Jare jocua güive uquɨye reta upɨrandu vaerã chupe mbae re. \s1 ¿Quía iñemoñaa reta pegua pa co Cristo? \r (Mt 22.41-46; Mr 12.35-37) \p \v 41 Jayave Jesús upɨrandu joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: \p —¿Maera pa jei mboroyocui re oporomboe vae reta Cristo co jae David iñemonaa reta pegua? \v 42 Echa'ã David etei jei Salmo reta pe cuarãi: \q1 ‘YandeYa Tumpa jei cheYa pe: \q1 Eguapɨ cheyɨpɨ pe cheacata cotɨ, \q1 \v 43 nderovaicho reta opa amɨamɨri regua’ —jei Tumpa. \m Jucuarãi jei David —jei—. \v 44 ¿Maera pa jei reta Cristo co jae David iñemoñaa reta pegua? Echa'ã David etei jei chupe: ‘CheYa’ —jei. \s1 Jesús umbɨjeco mboroyocui re oporomboe vae reta \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 11.37-54) \p \v 45 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta jovaque: \p \v 46 —Piñemoa ngatu mboroyocui re oporomboe vae reta güi. Jae reta jecuaeño uipota uguata jemimonde pucu vae reve, jare uipota ĩru vae reta pe uyembɨsaludaca vaerã calle reta rupi. Jare yugüɨraa yave tupao pe jare parea pe, jecuaeño uipota uguapɨ tenda tenondegua vae reta pe —jei—. \v 47 Jae reta upɨ̃ro cuña ime umano vae reta güi opaete imbaembae, jare pucu uyerure Tumpa pe upurumbɨtavɨ vaerã. Jae reta uiporara eteta co —jei. \c 21 \s1 Cuña ime umano vae umee corepoti Tumpa pe \r (Mr 12.41-44) \p \v 1 Jare Jesús Tumpa jo pe oĩ yave, uecha icocatu vae reta oñono icorepoti corepoti jɨru pe. \v 2 Jare uecha vi penti cuña ime umano vae iparavete vae oñono mocui riare corepoti jɨru pe. \v 3 Jayave Jesús jei: \p —Añete che jae peve, cua cuña ime umano vae iparavete vae uyapo jeta ete opaete ĩru oñono vae reta güi. \v 4 Echa'ã opaete ĩru reta güeru oñono mbovɨ jeta güɨnoi vae güi. Ẽrei cua cuña, yepe tẽi iparavete, oñono opaete güɨnoi vae. Jocua co jembíu jepɨrã tẽi vae —jei chupe reta. \s1 Tumpa jo uyeitɨta \r (Mt 24.1-2; Mr 13.1-2) \p \v 5 Jare amocue vae uyemɨngueta ñugüɨnoi Tumpa jo re. Jei reta icavi ete co ita reta jare mbaembae tenta guasu pegua reta güeru omopõra vaerã vae. Jayave Jesús jei: \p \v 6 —Outa co uvãe ara cua o reta añave peecha vae uyeitɨ vaerã. Ndarau upɨta penti ave ita ĩru ita iárambo —jei. \s1 Mbaesusere reta uyeyapota vae \r (Mt 24.3-28; Mr 13.3-23) \p \v 7 Jayave Jesús jemimboe reta upɨrandu chupe: \p —Oporomboe vae, ¿quirãi yave pa cua uyeyapota? Jare opaete cua uyeyapota ma yave, ¿quirãita pa nduicuaa? —jei reta. \p \v 8 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Piñemoa ngatu agüɨye vaerã petavɨ. Echa'ã yugüeruta jeta cheree pe uyembɨjeeta vae reta. Jae reta jeita: ‘Che co jae Cristo. Outa co uvãe jocua ara reta’ —jeita, jei—. Ẽrei agüɨye piñemɨĩru jae reta ndive —jei—. \v 9 Imeta co ñerãro reta jare tecorai reta. Ẽrei piyandu yave cua reta regua, agüɨye pequɨye. Cua susere reta uyeyapoñotai co. Ẽrei cua susere reta ndei ave co opa vaerã —jei—. \p \v 10 Penti ɨvɨ pegua reta uñerãrota ambɨe ɨvɨ pegua reta ndive, jare mburuvicha reta uñerãrota ĩru mburuvicha reta ndive. \v 11 Jare ɨvɨ tanta ucãtata jeta que rupi. Jare imeta caruai reta jare mbaerasɨ reta jeta vae uyucata vae. Jare mbaembae ara re uyecuaata vae upurumɨnguɨyeta co —jei—. \v 12 Ẽrei ndei cua uyeyapo mbove, ĩru vae reta pepɨsɨta jare uyapota icavi mbae vae peve. Jae reta pereraata itupao reta pe jare peñonota peresorɨru pe, jare pereraata mburuvicha guasu reta jovai chereco pegua —jei—. \v 13 Ẽrei jucuarãi uyapo reta peve yave, pepuereta pemɨmbeu cheregua —jei—. \v 14 Agüɨye piyemɨpɨa'ã cua re jare agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta mbae ra pereta vae —jei—. \v 15 Echa'ã che aicuaacata peve mbae pere vaerã, jare che pumbɨaracuaata agüɨye vaerã perovaicho reta uicuaa mbae ra ipuere jei peve —jei—. \v 16 Jare peru jare pesɨ, jare perɨqueɨ reta jare perɨvɨ reta, jare perentarã reta jare peamigo reta pemeeta perovaicho reta pe, jare amocue pe reta piyeyucacata co —jei—. \v 17 Jare piñemɨtarẽɨcata opaete vae pe chereco pegua. \v 18 Ẽrei ndarau penti ave pea ucañɨ —jei—. \v 19 Jare perõsa peo pevãe iyapɨ pe yave, piyembɨasacata co —jei—. \p \v 20 Jare peecha jeta sundaro reta Jerusalén oñova yave, picuaata ou ma co uvãe Jerusalén uyembai vaerã —jei—. \v 21 Jayave Judea pe ñugüɨnoi vae reta tosi ɨvɨtu guasu cotɨ. Jare Jerusalén pe ñugüɨnoi vae reta toẽ tosi joco güi. Jare jocua coiño Jerusalén güi ñugüɨnoi vae reta agüɨye tuyugüɨraa Jerusalén pe —jei—. \v 22 Echa'ã jocua ara reta pe ɨvɨ pegua reta uiporara eteta, jare opaete Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae uyeyapota co —jei chupe reta—. \v 23 Jare ipurúa vae reta jare umɨcambu vae reta uiporara eteta jocua ara reta pe. Echa'ã cua ɨvɨ pegua reta uiporara eteta. Echa'ã Tumpa uiporaracata co chupe reta —jei—. \v 24 Jare jeta cua ɨvɨ pegua reta uyeyucacata quɨsepucu pe. Jare jovaicho reta güɨraata jeta cua ɨvɨ pegua reta ambɨe ɨvɨ reta pe. Jare judío mbae vae reta yugüɨrecota Jerusalén pe judío mbae vae reta iara reta opa regua —jei Jesús chupe reta—. \s1 Cuimbaerã uyeyapo vae ou yeta \r (Mt 24.29-44; Mr 13.24-37) \p \v 25 Jayave ɨvɨ pegua reta uechata mbae uyecuaa oĩ guarasɨ jare yasɨ jare yasɨtata reta re. Jare opaete ɨvɨ pegua reta uiporarata jare ndarau uicuaa mbae uyapo vaerã. Jare ɨ guasu reta jɨapu eteta —jei—. \v 26 Jare ɨvɨ pegua reta uquɨye eteta. Uquɨye eteta mbae ɨvɨ pe uyeyapo oĩ vae güi. Jare ara re mbaepuere güɨnoi vae reta ucãtata —jei—. \v 27 Jayave ɨvɨ pegua reta cherechata ayu amapɨ̃tu reve. Che cuimbaerã ayeyapo vae anoita mbaepuere tuicha vae, jare ayembɨadoracata opaete vae pe —jei—. \v 28 Jare opaete cua mbaembae umbɨpɨ uyeyapo yave, piñemɨatangãtu. Echa'ã ɨmambae Tumpa perepɨta —jei chupe reta. \p \v 29 Jayave Jesús jei chupe reta umɨjaanga reve: \p —Tamɨjaanga ɨva jare opaete ɨvɨra reta. \v 30 Uyembɨpɨ joquɨ yave, picuaa uyaro ma co ama oquɨ vaerã —jei—. \v 31 Jae ramiño vi pe reta peecha yave cua mbaembae uyeyapo ñugüɨnoi vae, picuaata coiño ma co ou Tumpa iporoyocuia —jei Jesús chupe reta—. \p \v 32 Añete che jae peve, cua ɨvɨ pe añave yugüɨreco vae reta ndarau opa umano ndei opaete cua mbaembae uyeyapo mbove —jei—. \v 33 Ara jare ɨvɨ opata, ẽrei chiñee ndarau opa —jei—. \p \v 34 Piñemoa ngatu, agüɨye vaerã pecau jare pesavɨpo, jare agüɨye vaerã piyemɨpɨa'ã mbaembae ɨvɨ pegua re. Echa'ã jucuarãi piyapo yave, outa uvãe jocua ara peãro mbae peĩ reve —jei chupe reta—. \v 35 Echa'ã jocua ara uipocouta opaete ɨvɨ pegua reta ñuai oporomboa rami —jei—. \v 36 Jáeramo piñemoa ngatu, jare jecuaeño piyerure Tumpa pe icavi vaerã chupe perepɨ vaerã opaete cua uyeyapota vae güi jare piyemboɨ vaerã cherovai. Che co jae cuimbaerã uyeyapo vae —jei. \p \v 37 Jare opa ara rupi Jesús oporomboe oĩ Tumpa jo pe. Ẽrei caaru ma yave oo joco güi upɨta ɨvɨtu guasu Olivos re. \v 38 Jare opaete tenta guasu pegua reta yugüeru neimbove asɨ Tumpa jo pe uyapɨsaca vaerã Jesús re. \c 22 \s1 Uipota reta uyucaca Jesús \r (Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53) \p \v 1 Jare pascua uyaro ma oĩ. Jocua ara pe judío reta jou mbɨyape ovu mbae vae. \v 2 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta ueca ñugüɨnoi quirãi ipuere uyucaca Jesús. Ẽrei uquɨye tenta guasu pegua reta güi. \p \v 3 Jayave Satanás etei oya Judas Iscariote re - Judas co jae jocua doce vae güi penti. \v 4 Jayave Judas oo sacerdote reta itenondegua reta jare Tumpa jo re uyandareco vae reta ñugüɨnoi vae pe uyemɨngueta vaerã jae reta ndive quirãi ra ipuere umee Jesús chupe reta. \v 5 Jayave jae reta uyerovia, jare jei Judas pe umeeta co chupe corepoti. \v 6 Jayave Judas jei chupe reta umeeta co Jesús chupe reta. Jayave umbɨpɨ ueca quirãi ipuere umee Jesús chupe reta tenta guasu pegua reta mbaetɨ Jesús ndive ñugüɨnoi yave. \s1 Jesús ucaru jemimboe reta ndive \r (Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Cor 11.23-26) \p \v 7 Jare ou uvãe pascua. Jocua ara judío reta jecuaeño uyuca ovecha jare umbɨpɨ jou mbɨyape ovu mbae vae. \v 8 Jayave Jesús jei Pedro jare Juan pe: \p —Pecua piyapɨcatu yau vaerã tembíu pascua pegua. \p \v 9 Jayave jei reta chupe: \p —¿Quiape pa ndipota nduyapɨcatu vaerã? \p \v 10 —Mase, peo pevãe yave tenta guasu pe, peovãitita penti cuimbae ɨ güɨraa ɨru pe vae —jei—. Pecua jaɨcue. Jae uiqueta penti tenta pe. Pique vi pe reta —jei—. \v 11 Jayave pere tenta iya pe: ‘Oporomboe vae jei: ¿Quiape pa ime oĩ o, joco pe jau vaerã tembíu pascua pegua cheremimboe reta ndive’ —jei, pere chupe, jei Jesús—. \v 12 Jayave tenta iya uechacata peve penti o tuicha vae jo ɨvate pe, opaete mbaembae yaiporuta vae reve. Joco pe piyapɨcatu yandeve —jei. \p \v 13 Jayave Pedro jare Juan yugüɨraa jare uvãe Jesús jei chupe reta rami. Jare uyapo reta tembiu pascua pegua Jesús jare jemimboe reta jou vaerã. \v 14 Jare ora ou ma uvãe yave, Jesús uguapɨ mesa pe jocua doce jemimondo reta ndive. \v 15 Jayave jei chupe reta: \p —Chequɨrẽɨ ete jau cua tembíu pascua pegua pe reta ndive, ndei amano mbove. \v 16 Che jae peve, ndarau ye jau, opaete cua uyemɨjaanga jese vae Tumpa iporoyocuia pe uyeyapo regua —jei. \p \v 17 Jayave Jesús uipɨsɨ copa, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave jei: \p —Opaete pe reta peu cua vino. \v 18 Che jae peve, ndarau ye jau vino, Tumpa iporoyocuia ou regua —jei. \p \v 19 Jayave Jesús uipɨsɨ mbɨyape, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa mbɨyape jare umee chupe reta. \p —Cua co jae cherete —jei—. Añemeeta amano vaerã peré. Peu cua cheré pemandúa vaerã —jei. \p \v 20 Jae ramiño vi uipɨsɨ copa, opa ma ucaru reta yave, jare jei: \p —Cua vino co jae Tumpa jei pɨau ye vae cherugüɨ pe ayapota vae. Cherugüɨ uyepɨyereta peré —jei—. \p \v 21 Ẽrei yandepɨte pe uguapɨ oĩ cherovaicho reta pe chemeeta vae —jei—. \v 22 Añete co, che cuimbaerã ayeyapo vae amanota. Cua Tumpa jei vae co. Ẽrei jocua cuimbae chemeeta vae uiporarata co —jei. \p \v 23 Jayave jemimboe reta umbɨpɨ upɨrandu uyupe quía ra uyapota chupe jucuarãi. \s1 ¿Quía pa icota tenondeguarã vae? \p \v 24 Jare Jesús jemimboe reta umbɨpɨ uyemɨngueta uyupe quía ra icota tenondeguarã vae. \v 25 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Ɨvɨ pegua reta juvicha guasu reta oyocui reta. Jare jae reta uipota ĩru vae reta jei icavi vae jesegua —jei—. \v 26 Ẽrei pepɨte pe icavi'ã jucuarãi piyapo vaerã. Ime yave quía pepɨte pe uipota ico vaerã tenondeguarã vae, tuyeyapo penti taɨrusu vae ĩru vae reta pe uyeyocui vae rami —jei—. \v 27 Mesa pe uguapɨ ucaru vaerã vae co tenondegua tembíu güeru vae güi. Ẽrei che aico pepɨte pe ayeyocui peve vaerã —jei—. \p \v 28 Pe reta jecuaeño pepɨta che ndive opaete cua aiporara rambueve —jei—. \v 29 Jare che puparavo ma pico vaerã Tumpa iporoyocuia pe, cheRu cheparavo rami —jei chupe reta—. \v 30 Jáeramo pecaruta chemesa pe cheporoyocuia pe. Jae ramiño vi penoita mbaepuere peãa vaerã jocua doce atɨ Israel pegua reta —jei—. \s1 Pedro uicuacuta Jesús \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38) \p \v 31 Simón, Simón, mase, Satanás uipota tẽi güɨnoi mbaepuere peré, trigo yambɨveve vae rami —jei—. \v 32 Ẽrei che ayerure Tumpa pe nderé jecuaeño nenoi vaerã mburugüɨrovia. Jare ndiyerova ye yave Tumpa cotɨ, emborɨ nderɨvɨ reta ipɨrãta vaerã ipurugüɨrovia re —jei. \p \v 33 Jayave Pedro jei Jesús pe: \p —CheYa, apɨtata co nde ndive, peresorɨru pe neñono reta yave. Ndarau ndueya, yepe tẽi aramoi ĩru vae reta cheyuca —jei. \p \v 34 —Che jae ndeve, Pedro —jei Jesús—, ndei uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta —jei. \s1 Añave peraa mbaembae \p \v 35 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: \p —Che pomondo yave chiñee peraa vaerã, amɨmbeu peve agüɨye vaerã peraa corepoti, jare peurupucu, jare pepɨpasa. ¿Uata pa mbae peve? —jei. \p —Uata'ã —jei reta. \p \v 36 Jayave jei chupe reta: \p —Ẽrei añave tamɨmbeu peve cua: Corepoti penoi yave, peraa. Jae ramiño vi peurupucu penoi yave, peraa. Jare mbaetɨ yave penoi quɨsepucu, pemee peremimonde pegua vaerã quɨsepucu —jei—. \v 37 Echa'ã che jae peve, uyeyapota co cheve Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Ĩru vae reta jei tẽi jae vi co penti icavi mbae vae.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ. Jare opaete cheré uyecuatía oĩ vae uyeyapota co cheve —jei. \p \v 38 Jayave jae reta jei chupe: \p —Mase, oreYa, ime nonoi mocui quɨsepucu. \p —Icaviño ma co —jei chupe reta. \s1 Jesús uyerure Getsemaní pe \r (Mt 26.36-46; Mr 14.32-42) \p \v 39 Jayave Jesús oẽ o güi oo vaerã ɨvɨtu guasu Olivos pe jae jecoño mai rami. Jare jemimboe reta vi yugüɨraa jae ndive. \v 40 Jare oo uvãe yave upɨta vae pe, Jesús jei jemimboe reta pe: \p —Piyerure Tumpa pe agüɨye vaerã peyoa. \p \v 41 Jayave Jesús usɨrɨ catu chugüi reta, jare uyeatɨca uyerure Tumpa pe. \p \v 42 —CheRu —jei—, nde ndipota yave, embɨasa chegüi cua aiporarata vae. Ẽrei tuyeyapo cheve nde ndere vae. Agüɨye tuyeyapo che jae vae —jei. \p \v 43 Jayave uyecuaa Jesús pe penti ángel ara güi ou vae umɨmɨrãta vaerã. \v 44 Jesús uiporara ete oĩ, jare jeiete uyerure Tumpa pe. Jeta ipireipo oĩ. Tugüɨ rami utɨquɨ ɨvɨ pe. \p \v 45 Jare Tumpa pe uyerure ma yave, upũa ye jare ou ye jemimboe reta ñugüɨnoi vae pe. Uecha oque ñugüɨnoi ipɨatɨtɨ güi. \v 46 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —¿Maera pa peque peĩ? Pepũa piyerure Tumpa pe, agüɨye vaerã peyoa —jei. \s1 Uipɨsɨ reta Jesús \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11) \p \v 47 Jare uyemɨngueta oĩ rambueve, uyecuaa jeta vae. Jare Judas - jae co jocua doce vae güi penti - ou jocua jeta vae jenonde. Jayave ou uvãe Jesús oĩ vae pe, jare uyurupɨte. \v 48 Jayave Jesús jei chupe: \p —Judas, ¿penti yurupɨte rupi pa chemee cua reta pe? \p \v 49 Jare Jesús jemimboe reta uyemboɨ ñugüɨnoi Jesús iyɨpɨ pe. Jare uicuaa mbae uyeyapota vae ramo, jei Jesús pe: \p —OreYa, ¿nduiporuta pa quɨsepucu jese reta? \v 50 Jayave penti Jesús jemimboe uiporu iquɨsepucu sacerdote tenondegua jembiocui inambi re, jare uyasɨa inambi chugüi. \v 51 Jayave Jesús jei: \p —Pemaeño cheré ayapo vaerã cua. \p Jayave uyavɨquɨ cuimbae inambi jendacue, jare cuimbae ucuera. \p \v 52 Yugüeru vi joco pe sacerdote reta itenondegua reta jare Tumpa jo re uyandareco vae reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta. Jare Jesús jei chupe reta: \p —¿Maera pa peru quɨsepucu reta jare ɨvɨra reta chepɨsɨ vaerã, imonda vae pipɨsɨ vae rami? \v 53 Opa ara aico pe reta ndive Tumpa jo pe, ẽrei chepɨsɨ'ã. Ẽrei ora uvãe ma chepɨsɨ vaerã. Cuarãi piyapo peĩ Satanás imbaepuere pe —jei. \s1 Pedro uicuacu Jesús \r (Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27) \p \v 54 Jayave uipɨsɨ reta Jesús jare güɨraa sacerdote tenondegua jenta pe. Jare Pedro oo jae reta jaɨcue, ẽrei mbɨrɨño oo chugüi. \v 55 Jayave joco pe ñugüɨnoi vae reta uyapo tata sacerdote tenondegua joca pe jare uguapɨ joco pe. Jare Pedro vi uguapɨ joco pe jae reta ipɨte pe. \v 56 Ẽrei penti cuñatai uecha Pedro uguapɨ oĩ tataɨpɨ pe. Umae ngatu jese. Jayave jei: \p —Cua cuimbae vi icose jocua ĩru cuimbae ndive. \p \v 57 Jayave Pedro uicuacu Jesús. \p —Aicuaa'ã jocua cuimbae —jei Pedro cuñatai pe. \p \v 58 Ndei ɨma mbove penti cuimbae vi uecha Pedro jare jei chupe: \p —Nde co jae iĩru vi. \p —Che'ã co —jei Pedro cuimbae pe. \p \v 59 Jare penti ora rupi ma uasa yave, ĩru cuimbae jeiete jei: \p —Añete co, cua cuimbae icose jocua ĩru cuimbae ndive. Echa'ã Galilea pegua co —jei. \v 60 —Aicuaa'ã mbae ndere vae —jei Pedro cuimbae pe. \p Jare uyemɨngueta rupive, uru cuimbae uñee. \v 61 Jayave yandeYa uyerova jare umae Pedro re. Jayave Pedro imandúa yandeYa jei chupe vae re: ‘Ndei uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta.’ \v 62 Jayave Pedro oẽ joco güi, jare tanta ipɨatɨtɨ reve uyao. \s1 Uyapo reta icavi mbae vae Jesús pe \r (Mt 26.67-68; Mr 14.65) \p \v 63 Jare cuimbae uyandareco ñugüɨnoi Jesús re vae reta oyoyai jare uinupa. \v 64 Jayave jae reta uesañoma Jesús jare ocua jova re. Jayave jei reta chupe: \p —Emɨmbeu oreve quía ra ocua nderé. \p \v 65 Jare jeta icavi mbae vae jei reta chupe. \s1 Jesús mburuvicha reta jovai \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24) \p \v 66 Jare cõe ma yave, tenta guasu pegua reta itenondegua reta jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uyembatɨ. Jayave güeruruca reta Jesús. Jayave jei reta chupe: \p \v 67 —¿Nde pa co jae Cristo, Tumpa ombou vae? Emɨmbeu oreve. \p —Che amɨmbeu yave peve, ndarau chererovia —jei Jesús—. \v 68 Jare che apɨrandu yave peve mbae re, ndarau pemɨmbeu cheve, jare ndarau cheyora —jei—. \v 69 Ẽrei che cuimbaerã ayeyapo vae aguapɨta curi Tumpa mbaepuere güɨnoi vae iyɨpɨ pe iyacata cotɨ —jei. \p \v 70 Jayave opaete jae reta upɨrandu chupe: \p —¿Nde pa co jae Tumpa Taɨ? \p —Pe reta pere rami jae co che —jei Jesús chupe reta. \p \v 71 Jayave jae reta jei: \p —¿Maera pa yaeca ye ĩru vae reta uñeapo vaerã jese? Echa'ã yande etei yayandu mbae jei vae —jei reta. \c 23 \s1 Jesús Pilato jovai \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Jayave opaete jae reta upũa jare güɨraa Jesús Pilato pe. \v 2 Jare umbɨpɨ reta uñeapo Jesús re. Jei reta: \p —Cua cuimbae umɨmbeu tenta guasu pegua reta pe uyapo vaerã icavi mbae vae. Echa'ã jei chupe reta agüɨye vaerã umbɨepɨ corepoti César peguarã. Jare jei jae co mburuvicha guasu Cristo jee vae —jei reta. \p \v 3 Jayave Pilato upɨrandu Jesús pe: \p —¿Nde pa co jae judío reta juvicha guasu? \p —Nde ndere rami jae co che —jei Jesús chupe. \p \v 4 Jayave Pilato jei sacerdote reta itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta pe: \p —Avãe'ã teco cua cuimbae re. \v 5 Jayave jae reta jeiete jei: \p —Omboepochɨ tenta guasu pegua reta. Oporomboe opaete Judea rupi. Umbɨpɨ Galilea pe jare añave ou uvãe cua pe oporomboe oĩ —jei reta. \s1 Jesús Herodes jovai \p \v 6 Pilato uyandu yave jei reta vae, upɨrandu penti Galilea pegua ra jocua cuimbae. \v 7 Jayave umɨmbeu reta Pilato pe Galilea pegua co Jesús. Jayave Pilato güɨraaca Jesús Herodes pe. Echa'ã Herodes co jae Galilea pegua reta juvicha guasu. Jare jocua ara reta pe Herodes opou oĩ Jerusalén pe. \v 8 Jare Herodes uecha Jesús yave, uyerovia ete, ɨma ma uipota uecha ramo. Echa'ã uyandu ma jeta Jesús regua, jare uipota uecha Jesús uyapo penti mɨacañɨ. \v 9 Jayave Herodes upɨrandu Jesús pe jeta mbaembae re, ẽrei Jesús jei'ã mbae ave chupe. \v 10 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uyemboɨ Herodes jovai jare iñeeãta reve uñeapo Jesús re. \v 11 Jare Herodes jare isundaro reta güɨrɨ̃ro jare oyoyai Jesús. Jayave omondeca chupe temimonde ipõra vae. Jayave Herodes güɨraaca ye Pilato pe. \v 12 Jare jocua ara etei Pilato jare Herodes uyeyapɨcatu ye. Echa'ã tenonde yave uñemɨtarẽɨ. \s1 Pilato jei Jesús umanota co \r (Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.6) \p \v 13 Jayave Pilato umbatɨca sacerdote reta itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta ndive. \v 14 Jare jei chupe reta: \p —Pe reta peru cua cuimbae cheve jare pere cheve omboepochɨ co tenta guasu pegua reta. Mase, che apɨrandu chupe jocua re perovaque, jare avãe'ã etei teco jocua pe reta piñeapo cheve jese vae re —jei—. \v 15 Jae ramiño vi Herodes uvãe'ã teco cua cuimbae re. Echa'ã che pomondo Herodes pe. Mase, mbaetɨ mbae teco uyapo umano vaerã —jei Pilato chupe reta—. \v 16 Jáeramo ainupacañota jare ayoraca yeta —jei. \p \v 17 Echa'ã opa año tenta guasu pegua reta uyerure chupe oyoraca vaerã penti pereso pascua ara rupi, jare Pilato oyoracañoi penti pereso. \v 18 Jayave opaete vae iñeeãta reve jei: \p —Iyucaca cua cuimbae. Iyoraca oreve Barrabás —jei reta. \p \v 19 (Tenonde yave Barrabás upuruyuca Jerusalén pe, mburuvicha reta ndive uñerãro yave. Jáeramo umɨingue peresorɨru pe.) \p \v 20 Ẽrei Pilato uipota tẽi oyoraca Jesús. Jáeramo jei ye chupe reta. \v 21 Ẽrei iñeeãta reve jei reta: \p —Icutuca curusu re. Icutuca curusu re. \p \v 22 Jayave Pilato upɨrandu ye chupe reta: \p —¿Mbae pa uyapo? Avãe'ã mbae icavi mbae vae jese umano vaerã. Jáeramo ainupacañota jare ayoraca yeta —jei. \p \v 23 Ẽrei jeiete iñeeãta reve jei reta uicutuca vaerã Jesús curusu re. Jare sacerdote reta itenondegua reta jare ĩru joco pe ñugüɨnoi vae reta iñee umɨquɨrẽɨ Pilato. \v 24 Jayave Pilato jei uyeyapo vaerã Jesús pe jae reta uipota vae. \v 25 Jayave oyoraca chupe reta tenonde yave mburuvicha reta ndive uñerãro yave upuruyuca ramo peresorɨru pe umɨingue vae, jae reta uipota rami. Ẽrei umee Jesús chupe reta uyeyapo vaerã chupe jae reta uipota vae. \s1 Jesús uyecutuca curusu re \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27) \p \v 26 Jayave güɨraa reta Jesús joco güi. Jare penti cuimbae Simón jee vae tenta guasu Cirene pegua, ou uvãe tenta guasu cotɨ. Jocoropi uasa oĩ yave, sundaro reta uipɨsɨ Simón jare güɨraaca chupe Jesús icurusu. Jayave Simón güɨraa curusu Jesús jaɨcue. \v 27 Jare yugüɨraa vi Jesús jaɨcue jeta vae. Jare jae reta ipɨte pe yugüɨraa cuña reta. Jae reta uapĩro yugüɨraa Jesús. \v 28 Ẽrei Jesús uyerova umae jese reta jare jei chupe reta: \p —Jerusalén pegua cuña reta, agüɨye piyao cheré. Piyao piyee jare pemembɨ reta re —jei—. \v 29 Mase, outa uvãe ara reta jei reta vaerã: ‘Uyerovia co imembɨ mbae vae. Uyerovia co umɨcambu mbae etei vae’ —jeita, jei—. \v 30 Jayave umbɨpɨta tẽi jei ɨvɨtu guasu pe: ‘Piyapara oreárambo. Oreasoi’ —jeita, jei—. \v 31 Uyapo reta icavi mbae vae cheve yave, ¿mbae ra uyapota peve? —jei. \p \v 32 Jare sundaro reta güɨraa vi Jesús ndive mocui cuimbae icavi mbae vae uyapo vae uyuca vaerã. \v 33 Jare yugüɨraa uvãe Ãcacüerenda jee vae pe. Jayave joco pe sundaro reta uicutu curusu re Jesús jare cuimbae reta icavi mbae vae uyapo vae. Oñono reta penti Jesús iyacata cotɨ jare ĩru iyaso cotɨ. \v 34 Jayave Jesús jei: \p —CheRu, embɨasa chupe reta. Uicuaa'ã mbae uyapo ñugüɨnoi vae —jei. \p Jayave sundaro reta uyuguari Jesús jemimonde re, uicuaa vaerã mbae nunga penti penti güɨraa iyupe vaerã. \v 35 Jare tenta guasu pegua reta uyemboɨ ñugüɨnoi jocoropi umae Jesús re. Jare tenta guasu pegua reta itenondegua joco pe ñugüɨnoi vae reta oyoyai Jesús. Jei reta: \p —Jae uepɨ ĩru vae reta. Añave tuyerepɨ, jae co Cristo yave, jae co Tumpa uiparavo vae yave —jei reta. \p \v 36 Jare sundaro reta vi oyoyai Jesús. Oya reta jese jare umee vinagre chupe. \v 37 Jare jei reta: \p —Nde co jae judío reta juvicha guasu yave, iyerepɨ. \p \v 38 Jare oñono reta curusu re Jesús iñãca iárambo uyecuatía jesegua vae: “Cua co jae judío reta juvicha guasu.” Uyecuatía oĩ griego iñee pe jare latín pe jare hebreo iñee pe. \p \v 39 Jare penti cuimbae icavi mbae vae uyapo vae uyecutuca vae uñeengata Jesús pe. \p —Nde co jae Cristo, Tumpa ombou vae yave, iyerepɨ jare orerepɨ vi —jei. \p \v 40 Ẽrei ĩru cuimbae uñeengata chupe. \p —¿Ndequɨye'ã pa Tumpa güi? Echa'ã nde vi nemano neĩ cua ĩru vae rami —jei—. \v 41 Jare jupi co yande ñamano vaerã. Echa'ã yande ñamanota ñaĩ icavi mbae vae yayapo vae jeco pegua. Ẽrei cua cuimbae uyapo'ã mbae icavi mbae vae —jei. \p \v 42 Jayave jei Jesús pe: \p —Jesús, nemandúa cheré ndeporoyocuia pe neĩ yave. \p \v 43 Jayave Jesús jei chupe: \p —Añete che jae ndeve, cua ara neĩta che ndive ara pe —jei. \s1 Jesús umano \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.18-30) \p \v 44 Jare guarasɨ ara mbɨte güive mbapɨ ora rupi uñemɨpɨ̃tumimbi opaete ɨvɨ pe. \v 45 Guarasɨ jembipe'ã etei. Jayave Tumpa jo umbɨyao vae osoro mbɨte rupi. \v 46 Jayave Jesús tanta usapɨcai. Jayave jei: \p —CheRu, amee ndeve cherecove. \p Jare cua jei ma yave, umano. \p \v 47 Jare cien sundaro vae juvicha joco pe oĩ vae uecha mbae uyeyapo vae. Jayave umbɨadora Tumpa jare jei: \p —Añetete co, cua cuimbae co jae jupi vae. \p \v 48 Jare opaete joco pe yatɨ vae reta vi uecha mbae uyeyapo vae jare ocua iyee ipɨtía re. Jayave opaete vae yugüɨraa ye jenta jenta pe. \v 49 Jare opaete Jesús uicuaa vae reta jare cuña Jesús ndive Galilea güi yugüeru vae reta uyemboɨ ñugüɨnoi mbɨrɨ curusu güi. Umae ñugüɨnoi mbae uyeyapo vae re. \s1 José oñono Jesús jetecue teõgüerɨru pe \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42) \p \v 50 Jare joco pe oĩ vi penti cuimbae José jee vae. Jae co penti mburuvicha. Ipɨacavi jare jupi. \v 51 (Jae uipota'ã tẽi ĩru mburuvicha reta uyapo vaerã icavi mbae vae Jesús pe.) Jae co tenta guasu Arimatea pegua. (Arimatea Judea pegua co.) José vi uãro ico Tumpa iporoyocuia. \v 52 Cua cuimbae oo Pilato pe, jare uyerure chupe Jesús jetecue re. \v 53 Jayave umbɨgüeyɨ Jesús jetecue, jare oñoma nieso pe. Jayave oñono penti teõgüerɨru itape uyeyoo vae pe, ndei quía uñeñono pɨpe vae pe. \v 54 Jocua ara opaete judío reta uyeyapɨcatu ñugüɨnoi pɨareve peguarã. Echa'ã pɨareve pe co mbutuu ara. \p \v 55 Jare cuña Jesús ndive Galilea güi yugüeru vae reta, yugüɨraa José jaɨcue jare uecha teõgüerɨru jare quirãi José oñono pɨpe Jesús jetecue vae. \v 56 Jayave yugüɨraa ye jenta jenta pe jare uyapɨcatu mbaembae ipiche cavi vae. Jayave uputuu reta mbutuu ara pe. Echa'ã jucuarãi uyecuatía oĩ mboroyocui pe. \c 24 \s1 Jesús icove ye \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10) \p \v 1 Jare neimbove asɨ domingo ara pe cuña reta yugüɨraa ye teõgüerɨru cotɨ. Güɨraa reta mbaembae ipiche cavi vae uyapɨcatu ma vae. \v 2 Jare uecha ita tuicha vae uyembɨsɨrɨ ma teõgüerɨru jonque güi. \v 3 Jayave uique reta teõgüerɨru pe, ẽrei uvãe'ã yandeYa Jesús jetecue joco pe. \v 4 Ipɨacañɨ ete reta cua re, ẽrei aramoiño uyecuaa uyemboɨ ñugüɨnoi iyɨpɨ pe mocui cuimbae. Jocua mocui cuimbae jemimonde uvera oĩ. \v 5 Jáeramo cuña reta uquɨye jare ipe cuimbae reta jovai. Jayave cuimbae reta jei chupe reta: \p —¿Maera pa peeca peĩ icove ye vae umanocue vae reta ipɨte pe? \v 6 Mbaetɨ ma cua pe oĩ. Jae icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi. Pemandúa jae icose pe ndive Galilea pe yave jei peve vae re —jei reta—. \v 7 Echa'ã jae jei peve: ‘Chemeeta cuimbae icavi mbae vae uyapo vae reta pe. Jae reta checututa curusu re. Ẽrei che cuimbaerã ayeyapo vae aicove yeta ayu umanocue vae reta ipɨte güi mbapɨ ara rupi’ —jei, jei reta. \p \v 8 Jayave jae reta imandúa Jesús jei chupe reta vae re. \v 9 Jayave yugüeru ye teõgüerɨru güi jare umɨmbeu opaete uyeyapo vae jocua once vae jare opaete ĩru vae reta pe. \v 10 Jocua cuña reta co jae María Magdalena, jare Juana, jare Jacobo ichɨ María jee vae, jare ĩru cuña jae reta jupíe yugüɨraa vae reta. Cua reta umɨmbeu Jesús jemimondo reta pe mbae uyeyapo vae. \v 11 Ẽrei iyapu echa reta Jesús jemimondo reta pe. Güɨrovia'ã reta. \v 12 Jayave Pedro osi oo teõgüerɨru cotɨ. Jare joco pe oo uvãe yave, ipe umae vaerã teõgüerɨru japɨpe pe, jare uecha nieso reta joco pe oĩ. Jayave ou ye joco güi. Ipɨacañɨ uyeyapo vae re. \s1 Jesús jare mocui jemimboe reta \r (Mr 16.12-13) \p \v 13 Jare jocua ara etei mocui Jesús jemimboe reta yugüɨraa tape rupi Jerusalén güi tenta guasu-raɨ Emaús cotɨ. Emaús oĩ mocui legua Jerusalén güi. \v 14 Jare tape rupi yugüɨraa rambueve, imiari uyupe opaete uyeyapo vae re. \v 15 Jare aramoiño uyemɨngueta ñugüɨnoi rambueve, Jesús uyecuaa chupe reta jare oo jae reta jupíe. \v 16 Ẽrei jae reta uicuaa'ã Jesús. Echa'ã Jesús ndei uipota uyecuaaca chupe reta. \v 17 Jayave Jesús upɨrandu chupe reta: \p —¿Mbae re pa pemiari piyupe peguata rambueve? ¿Maera pa pepɨatɨtɨ? —jei. \p \v 18 Jare penti Cleofas jee vae upɨrandu Jesús pe: \p —¿Ndico'ã pa Jerusalén pe? ¿Ndicuaa'ã pa cua ara reta pe opaete uyeyapo vae? —jei. \p \v 19 —¿Mbae pa? —jei chupe reta. \p —Jesús Nazaret pegua pe uyeyapo vae —jei reta chupe—. Jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae. Uyapo jeta mbae icavi vae mbaepuere reve, jare icavi oporomboe. Uyeyocui cavi Tumpa pe jare opaete tenta guasu pegua reta umbɨadora —jei reta Jesús pe—. \v 20 Ẽrei sacerdote reta itenondegua reta jare oretenondegua reta umee mburuvicha guasu pe, jae uyucaca vaerã. Jare uicutuca reta curusu re —jei reta—. \v 21 Ẽrei ore ndugüɨrovia tẽi jae uepɨta Israel pegua reta. Jare cua ara mbapɨ ara ma opaete cua uyeyapo vae güi —jei reta—. \v 22 Ẽrei amocue cuña ore ndive uyeyocuise Jesús pe vae reta iyei neimbove yugüɨraa teõgüerɨru pe, jare yugüeru ye yave, oremɨpɨacañɨ ete. \v 23 Echa'ã jae reta uvãe'ã Jesús jetecue, jare yugüeru ye yave, jei oreve quirãi uecha ángel reta joco pe jare quirãi ángel reta jei Jesús icove ye ma oĩ —jei reta—. \v 24 Jayave amocue ore ndive ñugüɨnoi vae yugüɨraa vi teõgüerɨru pe, jare yugüeru ye yave, umɨmbeu oreve mbaetɨ joco pe oĩ Jesús jetecue cuña reta jei oreve rami —jei reta. \p \v 25 Jayave Jesús jei chupe reta: \p —Pe reta co jae iyaracuaa mbae vae reta rami. Yavai co oĩ peve perovia vaerã opaete Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue vae —jei—. \v 26 Picuaata tẽi ma jae reta uicuatía co quirãi Cristo, Tumpa ombou vae, uiporarañotai rani co jare quirãi jocua jaɨcue rupi uyembɨadoracata co —jei. \p \v 27 Jayave Jesús umɨmbeu chupe reta jeta Moisés jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue vae güi, jare umɨmbeu cavi chupe reta quirãi opaete jocua uyecuatía oĩ vae imiari Cristo re. \p \v 28 Jare yugüɨraa ma uvãe coiño Emaús güi. Echa'ã jocua mocui vae upɨtata joco pe. Jare Jesús uasata tẽi oo cutɨ. \v 29 Ẽrei jae reta jei chupe: \p —Epɨta ore ndive. Echa'ã caaru ma. Pɨ̃tuta co ndeve —jei reta. \p Jayave Jesús upɨta jae reta jenta pe. \v 30 Jare uguapɨ rambueve mesa pe ucaru vaerã, Jesús uipɨsɨ mbɨyape jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa umee chupe reta. \v 31 Jayave ramo uicuaa reta Jesús. Echa'ã Jesús umaeño ma jese reta uicuaa vaerã. Jayave jupivoiño Jesús ucañɨ chugüi reta. \v 32 Jayave jei reta uyupe: \p —Añete co, jae yanembɨyerovia ete, tape rupi imiari yandeve rambueve. Echa'ã uicuaaca yandeve Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae —jei reta. \v 33 Jayave jocua ora pe etei jae reta upũa mesa güi jare yugüɨraa ye Jerusalén pe. Joco pe uvãe jocua once vae yatɨ ĩru vae reta ndive. \p \v 34 —Añete co, yandeYa icove ye ma ou umanocue vae reta ipɨte güi —jei yatɨ vae reta—. Echa'ã uyecuaa co Simón pe. \p \v 35 Jayave jocua mocui vae vi umɨmbeu yatɨ vae reta pe mbae tape rupi uyeyapo vae jare quirãi Jesús uyecuaaca chupe reta mbɨyape upɨsãa yave. \s1 Jesús uyecuaa jemimboe reta pe \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23) \p \v 36 Jare uyemɨngueta ñugüɨnoi rambueve, Jesús etei uyecuaa uyemboɨ oĩ ipɨte pe, jare jei chupe reta: \p —Mbɨacatu toĩ pe ndive. \p \v 37 Ẽrei jae reta uquɨye ete. Ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jocua co Jesús iãcue. \v 38 Ẽrei Jesús jei chupe reta: \p —¿Maera pa pequɨye? ¿Maera pa pepɨa pe piyemɨngueta jucuarãi? —jei—. \v 39 Pemae chepo jare chepɨ re. Che co jae. Pepuere cheavɨquɨ picuaa vaerã jae co che. Echa'ã penti vae iãcue güɨnoi'ã soo jare maecãgüe. Ẽrei pepuere peecha che ime co anoi soo jare maecãgüe —jei. \p \v 40 Jare cua jei ma yave, uechaca chupe reta ipo jare ipɨ. \v 41 Jae reta ipɨacañɨ, jare uyerovia ete ramo ndei ipuere güɨrovia ete. Jayave Jesús upɨrandu chupe reta: \p —¿Ime pa penoi cua pe mbae jau vaerã? \p \v 42 Jayave umee reta chupe pira oyɨcue iperaso jare mbovɨ ei. \v 43 Jare Jesús uipɨsɨ jou jae reta jovaque. \v 44 Jayave jei chupe reta: \p —¿Pemandua'ã pa pe reta ndive aico rambueve che jae peve vae re? Echa'ã Moisés iporoyocui jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue vae jare Salmo reta chemɨmbeu. Jare amɨmbeu peve quirãi opaete cua chemɨmbeu vae uyeyapota co —jei. \p \v 45 Jayave umee chupe reta uicuaa cavi vaerã Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae. \v 46 Jayave jei chupe reta: \p —Cuarãi uyecuatía oĩ quirãi Cristo, Tumpa ombou vae, uiporarañotai co jare icove yeta co ou umanocue vae reta ipɨte güi mbapɨ ara rupi, \v 47 jare quirãi jerãcuata ĩru vae reta pe Cristo jee re ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae Tumpa umbɨasa vaerã chupe reta imbaeyoa reta. Jerãcuata rani Jerusalén pe. Jayave joco güi jerãcuata opaete ɨvɨ pegua reta pe —jei—. \v 48 Jare pe reta pemɨmbeuta opaete cua regua —jei—. \v 49 Mase, ambouta peve cheRu jei umeeta co peve vae. Ẽrei pepɨta tenta guasu Jerusalén pe mbaepuere güɨnoi vae ara güi ou peve regua —jei. \s1 Jesús oo ara pe \r (Mr 16.19-20) \p \v 50 Jayave Jesús güɨraa reta Betania pe. Jayave uupi ipo ara cotɨ jare umɨvendise reta. \v 51 Jare umɨvendise oĩ rambueve, oo chugüi reta ara cotɨ. \v 52 Jayave jae reta umbɨadora. Jayave yugüɨraa ye Jerusalén pe uyerovia reve. \v 53 Jare jecuaeño yugüɨraa Tumpa jo pe umbɨadora reve Tumpa. Amén.