\id JAS - Guaraní, Western Bolivian -Bolivia 2012 (DBL 2013) \h SANTIAGO \toc1 La Carta De Santiago \toc2 Santiago \toc3 Stg \mt2 LA CARTA DE \mt1 SANTIAGO \c 1 \p \v 1 Che co jae Santiago. Che co jae Tumpa jare yandeYa Jesucristo jembiocui. Aicuatía aĩ cua tupapire doce atɨ Israel pegua uñemɨai ñugüɨnoi vae reta pe. Tumpa ndiveño peĩ. \s1 Aracuaa Tumpa umee vae \p \v 2 Cherɨvɨ reta, amo pe yavai ete peve pico cavi vaerã Tumpa cotɨ. Ẽrei jucuarãi yave, piyerovia eteño. \v 3 Echa'ã picuaa co quirãi mbaembae pembɨavai vae uicuaaca peve ipɨrãta co pepurugüɨrovia. Jare cua picuaa yave, pepɨaguasu ucuacuaa. \v 4 Ẽrei pemaeño pepɨaguasu re ucuacuaa cavi vaerã, pepɨaguasu ete vaerã. Jucuarãi yave, ndarau mbae uata peve. Piyeyocui cavita Tumpa pe. \v 5 Ime yave quía aracuaa uata chupe vae, tuyerure Tumpa pe jese. Echa'ã Tumpa uipota ete umee aracuaa penti penti pe. Ndarau uñeengata quía pe mbaetɨ aracuaa güɨnoi ramo. Umeeta co aracuaa chupe. \v 6 Ẽrei tuyerure Tumpa pe jese mburugüɨrovia reve. Agüɨye tuyerure chupe jese mburugüɨrovia mbae reve. Echa'ã uyerure chupe jese mburugüɨrovia mbae reve vae ɨaparoa ɨ guasu pe oĩ vae rami co. Echa'ã ɨvɨtu uyepeyu yave, cotɨ cotɨ güɨraa. \v 7 Jocua uyerure yandeYa Tumpa pe aracuaa re mburugüɨrovia mbae reve vae agüɨye ipɨa pe tuyemɨngueta Tumpa umeeta co mbae chupe. \v 8 Echa'ã yepe tẽi uyerure Tumpa pe mbae re, ẽrei güɨrovia'ã Tumpa umeeta co chupe. Jocua nunga uicuaa'ã etei mbae uyapo vaerã. \p \v 9 Penti upurugüɨrovia vae iparavete vae tuyerovia jeta Tumpa umee chupe vae re. \v 10 Ẽrei upurugüɨrovia vae icocatu vae tuyerovia Tumpa umɨmichi ramo. Echa'ã yepe tẽi icocatu, ẽrei umanota co penti mbaepotɨ umano rami. \v 11 Guarasɨ jasɨ yave jare ɨvɨtu jacu ou yave, ñana ipiru jare mbaepotɨ reta umano. Ipõra'ã ma. Jae ramiño vi icocatu vae aramoiño umanota. \s1 Ipɨaguasu vae uicuaata ipurugüɨrovia ipɨrãta co \p \v 12 Tuyerovia ipɨaguasu vae jocua mbaembae umbɨavai vae ou chupe yave. Echa'ã uicuaata ipurugüɨrovia ipɨrãta co jare uñemeeta chupe tecove opa mbae vae. Echa'ã yandeYa jei umee vaerã tecove opa mbae vae opaete uau vae reta pe. \v 13 Ime yave quía yavai ete chupe ico cavi vaerã Tumpa cotɨ vae, jare jocua jeco pegua uipota yave uyapo mbaeyoa, agüɨye tei: “Tumpa uipota ayapo vaerã mbaeyoa.” Echa'ã Tumpa uipota'ã etei uyapo mbaeyoa. Jae ramiño vi uipota'ã etei quía uyapo vaerã mbaeyoa. \v 14 Ẽrei penti penti ipɨayemɨngueta icavi mbae vae rupi uipota uyapo mbaeyoa. Echa'ã jocua mbaeyoa icavi echa chupe uyapo vaerã. \v 15 Ipɨayemɨngueta icavi mbae vae reta uyapoca mbaeyoa reta. Jare taɨcue rupi mbaeyoa upuruyuca. \p \v 16 Agüɨye petavɨ, cherɨvɨ reta aau vae. \v 17 Tumpa umee mbaembae yandeve ipɨacavi ramo, jare opaete umee yandeve vae icavi ete co. Jae uyapo tembipe jare uyepepɨca'ã etei. Jecuaeño ipɨacavi yandeve. \v 18 Tumpa uipota ramo, yandeapo taɨ retarã ñee añete vae rupi, ñaneñono tee vaerã iyupeguarã, mbae yagüɨye vae reta tenondegua vae Tumpa pe uñeñono tee rami. \s1 Piyapo ñee piyapɨsaca jese vae \p \v 19 Jáeramo, cherɨvɨ reta aau vae, penti penti tuipota ete tuyapɨsaca, agüɨye tiñee rai, agüɨye tipochɨ rai. \v 20 Echa'ã pochɨ vae ndarau uyapo jupi vae Tumpa uipota tẽi uyapo vaerã vae. \v 21 Jáeramo peeya opaete pɨchɨ̃i vae jare opaete icavi mbae vae. Jare perovia piñemɨmichi reve ñee pepɨa pe uñeñono vae. Echa'ã jucuarãi yave, piyembɨasacata co. \p \v 22 Ẽrei piyapo ñee piyapɨsaca jese vae. Agüɨye piyapɨsacaiño jese. Echa'ã piyapɨsacaiño yave ñee re, piyembɨtavɨiño co peĩ. \v 23 Ime yave quía ñee uyapɨsaca jese vae uyapo'ã vae - uyapɨsacaiño jese - jae co espejo pe umae iyee vae rami. \v 24 Yepe tẽi umae ma iyee, ẽrei joco güi oo rupive ñacañɨ uyeecha vae güi. \v 25 Ẽrei ime yave quía jecuaeño mboroyocui icavi ete vae oporoyora vae re uyapɨsaca cavi vae, ñacañɨ'ã yave uyapo vaerã mboroyocui jei vae uyapɨsaca jese yave, Tumpa umɨvendiseta uyapo ramo. \p \v 26 Ime yave quía mbaembae uyapo vae rupi Tumpa pe uyeyocui echa vae, tuñemoa cavi mbae jei vae re. Echa'ã uñemoa cavi'ã yave mbae jei vae re, uyembɨtavɨ co oĩ, jare mbaembae uyapo vae umbɨyerovia'ã etei Tumpa. \v 27 Añetete yaipota yave yayapo mbaembae yayeyocui vaerã yandeRu Tumpa pe, yaa yapou tɨrẽɨ reta jare cuña ime umano vae reta uiporara ñugüɨnoi vae ipɨ, jare agüɨye yayapo icavi mbae vae upurugüɨrovia mbae vae reta uyapo vae. \c 2 \s1 Icocatu vae reta jare iparavete vae reta \p \v 1 Cherɨvɨ reta, pe reta perovia yandeYa Jesucristo re. Jae uyembɨadoraca ma. Jáeramo agüɨye piparavo pipɨu vaerã icocatu vae reta jare perɨ̃ro vaerã iparavete vae reta. \v 2 Aramoi uiqueta piyembatɨa pe cuimbae icocatu vae jare cuimbae iparavete vae. Cuimbae icocatu vae jemimonde ipõra ete jare güɨnoi ipoãcaregua oro pegua vae. Ẽrei cuimbae iparavete vae jemimonde indechi ete. \v 3 Pemae cavi yave jemimonde ipõra ete vae re jare pere yave chupe: “Eguapɨ cua pe. Cua tenda icavi co”; jare pere yave iparavete vae pe: “Iyemboɨ joco pe”; ani: “Eguapɨ ɨvɨ pe”, \v 4 pipɨu co peĩ jocua icocatu vae jare perɨ̃ro co peĩ iparavete vae. Icavi'ã jucuarãi pepuruyapo vaerã. Icavi mbae co pepɨa pe piyemɨngueta. \p \v 5 Piyapɨsaca cheré, cherɨvɨ reta aau vae. Tumpa uiparavo iparavete vae reta icocatu vaerã ipurugüɨrovia re jare güɨnoi vaerã imbaerã iporoyocuia pe. Echa'ã jocua Tumpa jei umeeta opaete uau vae reta pe. \v 6 Ẽrei pe reta perɨ̃ro iparavete vae reta. Picuaa co quirãi icocatu vae reta uyembɨiya pembaembae re jare uñeapo peré. \v 7 Tumpa peparavo Jesucristo jee re. Ẽrei picuaa co quirãi icocatu vae reta jei icavi mbae vae jocua tee icavi vae cotɨ. \p \v 8 Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Eau nderapicha nde ndiyerau rami.” Cua co jae mboroyocui Tumpa iporoyocuia pegua. Piyapo yave cua mboroyocui, piyapo co icavi vae. \v 9 Ẽrei piparavo yave pipɨu vaerã icocatu vae reta jare perɨ̃ro vaerã iparavete vae reta, piyapo mbaeyoa. Echa'ã mboroyocui uicuaaca peve piyavɨ co mboroyocui. \v 10 Ime yave quía opaete mboroyocui jei vae uyapo cavi vae, penti uyavɨ yave, uyavɨ ma opaete mboroyocui. \v 11 Mboroyocui pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Agüɨye iyuvanga menda re.” Ẽrei jae ramiño vi uyecuatía oĩ cuarãi: “Agüɨye epuruyuca.” Aramoi nde ndiyuvanga'ã menda re. Ẽrei ndepuruyuca yave, ndiyavɨ ma mboroyocui. \v 12 Tumpa perãata mboroyocui oporoyora vae rupi. Jáeramo piyemɨngueta cavi jare piyapo icavi vae. \v 13 Echa'ã ime yave quía uiparareco'ã japicha vae, Tumpa uãata uiparareco mbae reve, yepe tẽi Tumpa upuruparareco uyerovia reve upuruãa yave. \s1 Mburugüɨrovia jare mboroyocui jei vae \p \v 14 Cherɨvɨ reta, aramoi quía jei güɨnoi co mburugüɨrovia, ẽrei uyapo'ã mboroyocui jei vae. Jucuarãi yave, ipurugüɨrovia mbae'ã co. Ndarau uyembɨasaca ipurugüɨrovia rupi. \v 15 Aramoi penti perɨvɨ ani penti perindɨ mbaetɨ güɨnoi jemimonderã jare jembiurã. \v 16 Pere yave chupe: “Tumpa reño ecua”, ẽrei pemee'ã yave chupe mbaembae uata chupe vae, jocua pere vae mbae'ã co. \v 17 Jae ramiño vi piyapo'ã yave mboroyocui jei vae, jaeño mburugüɨrovia penoi, jare jocua mbae'ã co. \p \v 18 Aramoi quía jeita: “Nde ndere nenoi co mburugüɨrovia jare che jae ayapo mboroyocui jei vae.” Nde ndepuere'ã ndicuaaca cheve ndepurugüɨrovia. Echa'ã ndiyapo'ã mboroyocui jei vae. Ẽrei che aicuaacata ndeve chepurugüɨrovia mboroyocui jei vae ayapo vae rupi. \v 19 Nde nderovia ime co pentiño Tumpa. Icavi co jocua nderovia vaerã. Ẽrei aña reta vi güɨrovia jocua. Ẽrei jae reta urɨrɨ uquɨye ramo. \v 20 Nde co jae iyaracuaa mbae vae. ¿Ndipota pa aicuaaca vaerã ndeve quirãi ndepurugüɨrovia mbae'ã co, ndiyapo'ã yave mboroyocui jei vae? \v 21 Nemandúa yandetenondegua Abraham re. Jae uyembujupica uyapo vae re, umee taɨ Isaac Tumpa pe uñemeearenda pe yave. \v 22 Ndepuere ndicuaa quirãi Abraham ipurugüɨrovia uyapoca chupe Tumpa jei chupe uyapo vaerã vae. Abraham uyapo vae uicuaaca icavi ete co ipurugüɨrovia. \v 23 Jare uyeyapo Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: “Abraham güɨrovia Tumpa, jare Tumpa umbujupi ipurugüɨrovia jeco pegua. Jare Abraham uyembɨjee Tumpa iamigo pe.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 24 Jáeramo pepuere picuaa quirãi Tumpa umbujupi mboroyocui jei vae uyapo vae. Umbujupi'ã mburugüɨroviaño güɨnoi vae. \p \v 25 Jae ramiño Rahab aguasa rupi ico vae uyembujupica uyapo vae re, Israel pegua reta Josué omondo vae re umaeño upɨta vaerã jenta pe yave jare omondo ye ambɨe tape rupi yave. \p \v 26 Penti jete tecove mbaetɨ güɨnoi vae umano ma co. Jae ramiño vi ndepurugüɨrovia mbae'ã co, ndiyapo'ã yave mboroyocui jei vae. \c 3 \s1 Ñanecũ \p \v 1 Cherɨvɨ reta, agüɨye pipota opaete piyeyapo vaerã oporomboe vae retarã. Echa'ã picuaa quirãi oporomboe vae reta uyavɨ yave, uyembɨjeco ete ĩru vae reta güi. \v 2 Echa'ã yande opaete yayavɨ. Ime yave quía uyavɨ'ã jei vae re vae, jae icavi ete co. Jocua nunga güɨnoi mbaepuere opaete jete re. \v 3 Mase, ñañono cavayu reta iyuru pegua iyuru pe, jae reta yugüɨraa vaerã yaipota vae cotɨ. Jucuarãi yandepuere yarovarova cavayu reta. \v 4 Jae ramiño vi yepe tẽi chalana guasu reta tuicha ete jare yepe tẽi amo pe ɨvɨtu tanta vae güɨraa ɨ guasu rupi, yepe tẽi chalana guasu itimón michi ete, ẽrei pɨpe chalana guasu uruguata vae ipuere güɨrovarova chalana guasu jae uipota vae cotɨ. \v 5 Jae ramiño vi ñanecũ michi co, ẽrei pɨpe yandepuere yayembɨcate ete. \p Penti tata michi ete jendɨ vae ipuere uapɨ ñuu guasu. \v 6 Jare ñanecũ penti tata rami co. Uyapoca jeta ete icavi mbae vae. Yepe tẽi yanderete pegua co, ẽrei uyapo icavi mbae vae opaete yanderete pegua pe. Echa'ã tata mbaembae uapɨ rami, ñanecũ uyapoca yandeve icavi mbae vae. Jare cua icavi mbae vae ou cañɨtei güi etei. \v 7 Ɨvɨ pegua reta umɨmaso ma ipotave maemɨmba reta, jare güɨra reta, jare mboi reta, jare jevae ɨ rupigua reta. Güɨnoi reta mbaepuere umɨmaso vaerã. \v 8 Ẽrei yandepuere'ã etei ñamɨmaso ñanecũ. Yandepuere'ã jese. Jecuaeño uyapoca yandeve jeta ete icavi mbae vae. Imbayachi ete vae rami co. \v 9 Ñanecũ pe yambɨadora yandeRu Tumpa. Jae ramiño vi ñanecũ pe yayepɨpeyu ĩru vae reta re, yepe tẽi Tumpa uyapo reta jae etei rami. \v 10 Ñanecũ pe yambɨadora Tumpa jare yayepɨpeyu ĩru vae reta re. Cherɨvɨ reta, icavi'ã yayapo vaerã cuarãi. \v 11 Ɨ icavi vae jare ɨ iro vae ipuere'ã etei oẽ penti ɨcua ɨ oẽ vae güiño. \v 12 Ɨva ipuere'ã etei umee saini reta. Jae ramiño vi uva ipuere'ã etei umee ɨva reta. Jae ramiño vi penti ɨcua ɨ oẽ vae ipuere'ã etei umee ɨ icavi vae jare ɨ iro vae. \s1 Piyerure Tumpa pe aracuaa re \p \v 13 Ime yave quía pepɨte pe iyaracuaa vae, tuico cavi. Jucuarãi yave, icavi vae uyapo vae uicuaacata quirãi iyaracuaa co uñemɨmichi reve. \v 14 Ẽrei peacatãa yave ĩru vae reta re jare pepochɨ yave chupe reta, agüɨye piyembɨcate. Echa'ã piyembɨcate yave, peapu co. Piyapo'ã peĩ añete vae rupi. \v 15 Jucuarãi piyapo yave, piyerure'ã peĩ Tumpa pe umee vaerã peve aracuaa. Pico upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami. Pico pere vae reño. Pico aña reta yugüɨreco rami. \v 16 Echa'ã peacatãa yave ĩru vae reta re jare pepochɨ yave chupe reta, piñerãrota uyupii jare piyapota opaete mbae icavi mbae vae. \v 17 Ẽrei piyerure yave Tumpa pe umee vaerã peve aracuaa, ndarau piyapo pɨchɨ̃i vae. Pepɨacatuta co. Pepɨaguasuta co. Piyapota co Tumpa uipota piyapo vaerã vae. Pipararecota co opaete vae. Pepɨacavita co. Pepɨrãta co pepurugüɨrovia re. Ndarau pepurumbɨtavɨ. \v 18 Pe reta penoi yave mbɨacatu, pico pepɨacatu reve. Jucuarãi yave, piyapota jupi vae. \c 4 \s1 Cua ɨvɨ pegua iamigo oyovaicho Tumpa ndive \p \v 1 ¿Maera pa piñerãro uyupii? Tamɨmbeu peve. Piñerãro uyupii, ime ñugüɨnoi icavi mbae vae pepɨa pe ramo. \v 2 Pipota tẽi mbaembae, ẽrei penoi'ã. Pepuruyuca jare jecuae pipota tẽi mbaembae, ẽrei pepuere'ã penoi. Piñerãro uyupii. Ẽrei penoi'ã, piyerure'ã Tumpa pe jese ramo. \v 3 Piyerure tẽi mbaembae re Tumpa pe, ẽrei jae umee'ã peve. Piyerure cavi'ã. Echa'ã piyerure mbaembae re piporu vaerã pepɨa jei vae reño. \v 4 Pe reta menda re uyuvanga vae reta rami co. ¿Picuaa'ã pa quirãi cua ɨvɨ pegua iamigo oyovaicho Tumpa ndive? Jáeramo pipota yave piyeyapo ɨvɨ pegua iamigorã, piyeyapota co Tumpa jovaichorã. \v 5 Añete vae co cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae: “Espíritu Santo yandepɨa pe ico vae yanderau ete.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 6 Ẽrei Espíritu Santo umee yandeve jeta ete ipɨacavi. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa oyovaicho uyembɨcate vae reta ndive. Ẽrei umee ipɨacavi uñemɨmichi vae reta pe.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 7 Jáeramo piyapo Tumpa uipota piyapo vaerã vae. Piñerãro aña guasu ndive, jare jae osita pegüi. \v 8 Peya Tumpa re jare Tumpa oyata peré. Pe reta co jae iyoa vae reta. Agüɨye ma piyapo pɨchɨ̃i vae. Piyoe pepɨa agüɨye vaerã penoi pepɨayemɨngueta icavi mbae vae. \v 9 Pepɨatɨtɨ jare piyao. Pepɨatɨtɨ pepuca vaerãve. Pepɨatɨtɨ piyerovia vaerãve. \v 10 Piñemɨmichi yandeYa jovai, jare jae pembutuichacata. \s1 Agüɨye pere icavi mbae vae uyucotɨ \p \v 11 Cherɨvɨ reta, agüɨye pere icavi mbae vae uyucotɨ. Ime yave quía jei icavi mbae vae tɨvɨ cotɨ vae, uãa co oĩ tɨvɨ. Jocua nunga jei oĩ icavi mbae vae mboroyocui cotɨ jare uãa co oĩ mboroyocui. Ẽrei neãa yave mboroyocui, ndiyapo'ã mboroyocui jei vae. Jaeño neãa mboroyocui. \v 12 Jaeño Tumpa umee mboroyocui jare ipuere upuruãa. Jae ipuere upurumbɨasa jare ipuere upurumbai. Nde ndepuere'ã etei ndepuruãa. \s1 Picuaa'ã mbae ra uyeyapota pɨareve pe \p \v 13 Piyapɨsaca michi pegua cua re. Echa'ã pe reta pere cuarãi: “Añave ani curiye yaata jocua tenta guasu pe, jare yaicota joco pe penti año pegua. Yaguata mbaembae jare ñameeta mbaembae ñamɨngana vaerã corepoti.” Jucuarãi pere. \v 14 Ẽrei pe reta picuaa'ã mbae ra uyeyapota pɨareve pe. Picuaa'ã imeñota ra peĩ pɨareve pe. Echa'ã perecove ɨvɨ̃ti rami co. Uyecuaa michi peguaño. Jayave ɨmambae mbaetɨ ma oĩ. \v 15 Jáeramo pereta tẽi cuarãi: “YandeYa uipota yave, yaicota joco pe jare yayapota jocua jocua.” Jucuarãi pereta tẽi. \v 16 Pere'ã yave jucuarãi, piyembɨcate co peĩ pe reta etei piyapota vae re. Jare jucuarãi piyembɨcate yave, piyapo icavi mbae vae. \p \v 17 Jáeramo picuaa yave mbae icavi piyapo vaerã vae, piyapo'ã yave, peyoa co. \c 5 \s1 Icocatu vae icavi mbae vae uyapo vae reta \p \v 1 Piyapɨsaca michi pegua, picocatu vae reta. Piporara eteta co. Jáeramo piyao pesapɨcai reve. \v 2 Jeta ete penoi vae jepɨta'ã mbae ave, jare cupii reta urucumeguata peremimonde ipõra ete vae reta. \v 3 Oro jare corepoti penoi vae opata iyuquɨrɨ. Jare jocua uicuaacata pe reta piyapo co icavi mbae vae. Jáeramo piporarata co, tata yanderapɨ yave yaiporara rami. Picocatu co. Ẽrei ndarau penoi ara reta piyerovia vaerã jeta ete penoi vae re. \v 4 Mase, uparavɨquɨ peve vae reta umbaevɨro peco reta pe, ẽrei pembɨepɨ'ã chupe reta. Jae reta iñeengueta peve. Jare yandeYa uyandu ma quirãi iñeengueta peve jocua umbaevɨro vae reta. \v 5 Cua ɨvɨ pe pico rambueve, piyecou tembíu icavi vae pe jare piporu pecorepoti piyapo vaerã jeta icavi mbae vae. Piyemɨnguɨra ma co. Ẽrei ɨmambae pemanota. \v 6 Pe reta pembɨjeco jocua jupi vae jare piyuca vi. Jare jae ipuere'ã uyerepɨ pegüi. \s1 Pepɨaguasu jare piyerure Tumpa pe \p \v 7 Jáeramo, cherɨvɨ reta, pepɨaguasu yandeYa ou ye regua. Tamɨjaanga umaetɨ vae. Umaetɨ yave, uãro ɨma güɨnoi vaerã mbaevɨro. Ipɨaguasu ete. Echa'ã oquɨñoi yave, temitɨ ucuacuaa jare yagüɨye. \v 8 Jae ramiño vi pe reta pepɨaguasu. Jecuaeño piñemɨatangãtu. Echa'ã uyaro ma yandeYa ou ye vaerã. \p \v 9 Agüɨye piñeenguru piyupe, cherɨvɨ reta. Echa'ã piñeenguru yave piyupe, piyembɨjecota. Echa'ã upuruãa vae ɨmambae outa uvãe. \v 10 Cherɨvɨ reta, pemandúa Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta re. Jae reta imiari ĩru vae reta pe yandeYa jee re. Jae reta uicuaaca yandeve quirãi yaiporara yave, icavi co ñamɨaguanta vaerã yandepɨaguasu reve. \v 11 Añete co, yande yae uyerovia ma co jucuarãi umɨaguanta vae reta. Picuaa co quirãi Job ipɨaguasu ete, jare quirãi yandeYa umɨvendise ete taɨcue rupi. Echa'ã yandeYa yanderau jare yandeparareco ete. \p \v 12 Ẽrei, cherɨvɨ reta, agüɨye mbae pere ara jee re ani ɨvɨ jee re ani mbae jee re ave. Pere “añete co” ani “añete'ã co.” Uasa pere yave, peyoata co jare Tumpa perãata co. \p \v 13 Ime yave quía pepɨte pe uyemɨpɨa'ã oĩ vae, tuyerure Tumpa pe. Ime yave quía pepɨte pe uyerovia vae, tumbɨadora Tumpa canta pe. \v 14 Ime yave quía pepɨte pe imbaerasɨ vae, tueni upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta. Jayave jae reta toñono aceite imbaerasɨ vae re yandeYa jee re, jare tuyerure Tumpa pe jese. \v 15 Jare mburugüɨrovia reve uyerure reta yave, imbaerasɨ vae ucuerata. Echa'ã yandeYa umbɨgüerata. Jare imbaerasɨ vae uyapo yave mbaeyoa reta, Tumpa umbɨasata chupe. \v 16 Peyoa yave uyucotɨ, pemɨmbeu piyupe. Jayave piyerure piyee Tumpa pe, Tumpa pembɨgüera vaerã. Penti jupi vae uyerure yave ipɨa reve, Tumpa uyapota jeta ete chupe. \v 17 Elías co jae penti ɨvɨ pegua yande rami. Ẽrei jae uyerure ipɨa reve Tumpa pe agüɨye vaerã oquɨ. Jare oquɨ'ã etei mbapɨ año jare seis yasɨ. \v 18 Jayave Elías uyerure ye Tumpa pe jare uyembɨpɨ oquɨ jare temitɨ ucuacuaa ye. \p \v 19 Cherɨvɨ reta, ime yave quía pepɨte pe añete vae güi opia vae, jare ĩru vae omborɨ yave umɨñatima ye vaerã añete vae pe, \v 20 picuaa cua: Jocua oporomborɨ vae uepɨ opia vae jecove mano güi, jare jucuarãi omborɨ ramo, Tumpa umbɨasata opia vae pe opaete imbaeyoa.