\id ACT - Guaraní, Western Bolivian -Bolivia 2012 (DBL 2013) \h HECHOS \toc1 Los Hechos De Los Apóstoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 LOS HECHOS \mt2 DE LOS APÓSTOLES \c 1 \s1 Espíritu Santo outa \p \v 1 Teófilo, tenonde aicuatía ndeve vae pe amɨmbeu ndeve opaete Jesús uyapo vae jare jocua oporomboe jese vae. \v 2 Ndei oo ye ara pe mbove, umee mboroyocui reta Espíritu Santo rupi jemimondo uiparavo vae reta pe. \v 3 Jesús imano rendave pe, uyecuaa chupe reta. Jae reta uicuaa catu jae icove ye co jeta mbaembae uyapo jovaque vae jeco pegua. Jesús uyecuaa chupe reta cuarenta ara, jare umɨngueta reta Tumpa iporoyocuia re. \p \v 4 Jae reta uyembatɨ yave, Jesús oyocui agüɨye vaerã yugüɨraa tenta guasu Jerusalén güi. Oyocui uãro vaerã yandeRu umeeta chupe reta vae. Jesús jei chupe reta: \p —Jocua re chemiari ma peve. \v 5 Juan upurumbɨbautiza ɨ pe, ẽrei pe reta piyembɨbautizacata Espíritu Santo pe mbovɨ ara rupi —jei. \s1 Jesús oo ye ara pe \p \v 6 Jayave yatɨ vae reta upɨrandu Jesús pe: —OreYa, ¿nemaeñota pa Israel pegua reta re uyeyapo vaerã mburuvicha retarã cua ara reta rupi? \p \v 7 —Ndarau picuaa jocua ara regua —jei Jesús—. Jaeño cheRu jeita jocua re —jei—. \v 8 Ẽrei pe reta penoita Espíritu Santo imbaepuere, ou yave peve, jare pe reta chemɨmbeuta Jerusalén pe, opaete Judea rupi, Samaria rupi jare opaete ɨvɨ rupi —jei chupe reta. \p \v 9 Jare Jesús opa imiari chupe reta yave, oo ɨvate, jae reta umae jese rambueve. Jayave amapɨ̃tu umbɨyasoi Jesús, jare uecha'ã ma reta. \v 10 Jare umae ngatu ñugüɨnoi rambueve ara cotɨ, Jesús oo rambueve, mocui cuimbae uyecuaa jae reta iyɨpɨ pe. Cua cuimbae reta jemimonde tĩ asɨ. \v 11 Cua reta jei chupe reta: \p —Cuimbae Galilea pegua reta, ¿maera pa piyemboɨ pemae peĩ ara cotɨ? Jesús oo ma pegüi ara pe. Ẽrei jae etei ou yeta jucuarãi ete, peecha oo rami —jei reta. \s1 Uiparavo reta ĩru vae Judas ipepɨca pe \p \v 12 Jayave temimondo reta yugüeru ye Jerusalén pe ɨvɨtu guasu Olivos jee vae güi. Jocua ɨvɨtu guasu coiño oĩ Jerusalén güi. Judío reta iporoyocui umaeño uguata vaerã joco pe Jerusalén güi mbutuu ara pe. \v 13 Yugüeru uvãe yave, uique reta penti tenta pe, jare uyupi o ɨvate vae pe. Joco pe yugüɨreco Pedro, Jacobo, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Alfeo taɨ Jacobo jee vae, Simón Zelote jare Jacobo tɨvɨ Judas jee vae. \v 14 Opaete cua reta, jare Jesús ichɨ María jare ĩru cuña reta, jare Jesús tɨvɨ reta jecuae uyerure penti ramiño. \p \v 15 Upurugüɨrovia vae joco pe ñugüɨnoi vae reta ciento veinte rupi. Jare penti ara Pedro uyemboɨ ipɨte pe jare jei: \p \v 16 —Cherɨvɨ reta, jupi co uyeyapo vaerã David aracae uicuatía Judas re vae. Espíritu Santo etei cua umɨmbeu yandeve David rupi. Judas güɨraa cuimbae reta Jesús oĩ vae pe uipɨsɨca vaerã —jei—. \v 17 Jae icose yande ndive, jare uyeparavo co uyapo vaerã cua mbaravɨquɨ —jei—. \v 18 Jae uipɨsɨ corepoti icavi mbae vae uyapo vae re. Jayave corepoti pe ogua penti ɨvɨ. Joco pe oa ɨvate güi, jare jɨe osoro, jare opaete ichuri uyecuavo —jei Pedro—. \v 19 Cua jerãcua opaete Jerusalén pegua reta pe. Jáeramo jocua ɨvɨ jee Acéldama jae reta iñee pe —jei—. (Acéldama uipota jei: “Ɨvɨ tugüɨ jepɨcue”.) \v 20 Echa'ã uyecuatía oĩ Tumpa iñee pe Salmo reta pe cuarãi: \q1 ‘Tuyeyapo ɨvɨ ipo mbae ico vae, \q1 jare agüɨye quía tuico pɨpe.’ \m Jare: \q1 ‘Ĩru vae tuyapo chugüi iparavɨquɨ.’ \m Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei chupe reta—. \v 21-22 Ime cua pe ñugüɨnoi cua cuimbae reta. Jae reta yugüɨreco yande ndive, yandeYa Jesús ico yande ndive rambueve. Echa'ã yugüɨreco yande ndive Juan umbɨbautiza Jesús güive Jesús yandepɨte güi oo regua —jei Pedro—. Jáeramo icavi co cua cuimbae reta güi penti yaiparavo vaerã. Jae umɨmbeuta ĩru vae reta pe yande ndive Jesús icove ye co ou umanocue vae reta ipɨte güi —jei chupe reta. \v 23 Jayave uiparavo reta mocui cuimbae. Penti jee co José Barsabás - jae co uyembɨjee Justo pe vae. Ĩru cuimbae jee co Matías. \v 24 Jayave uyerure reta Tumpa pe cuarãi: \p —OreYa, nde ndicuaa opaete vae ipɨa. Eechaca oreve quía nunga ra ndiparavo ma cua mocui cuimbae güi, \v 25 jae omborɨ vaerã cua mbaravɨquɨ pe, jare ico vaerã nderemimondorã. Judas opia cua mbaravɨquɨ güi, icavi mbae vae uyapo ramo, jare oo ma jendarã jae uiparavo vae pe —jei reta Tumpa pe. \p \v 26 Jayave uyuguari reta jee re, uicuaa vaerã quía nunga ra Tumpa uiparavo ma. Jare uiparavo Matías, jare jae uyeyapo Jesús jemimondorã ĩru once reta ndive. \c 2 \s1 Espíritu Santo ou \p \v 1 Pentecostés ara pe opaete upurugüɨrovia vae reta penti ramiño uyembatɨ. \v 2 Jare aramoiño ou ara güi jɨapu vae penti ɨvɨtu tanta uyepeyu vae rami. Tanta jɨapu uguapɨ ñugüɨnoi vae pe. \v 3 Jayave uyecuaa chupe reta tataendɨ rami. Cua uyecuaa penti penti iyapɨte re. \v 4 Jayave opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta tɨnee Espíritu Santo pe, jare umbɨpɨ uyemɨngueta reta ambɨe vae iñee Espíritu Santo umee chupe reta uyemɨngueta vaerã vae pe. \p \v 5 Jare jocua ara reta pe yugüɨreco Jerusalén pe jeta judío ambɨembɨe ɨvɨ güi yugüeru vae reta. Cua reta umbɨadora Tumpa. \v 6 Jare cua jɨapu vae uyendu yave, uyembatɨ jeta vae, jare opaete vae ipɨacañɨ. Echa'ã upurugüɨrovia vae reta uyemɨngueta ñugüɨnoi, jare penti penti yatɨ vae reta uyandu iñeei pe jei vae. \v 7 Ipɨacañɨ reve jei reta: \p —¡Mase, Galilea pegua reta co opaete cua uyemɨngueta vae reta! \v 8 ¿Quirãi ra yayandu uyemɨngueta ñaniñee ñanemichi güive yayemɨngueta pɨpe vae pe? —jei reta—. \v 9 Yande co jae Parto pegua, Medo, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, \v 10-11 Frigia, Panfilia jare Egipto pegua, jare Africa pegua Cirene iyɨpɨ pe yaico vae, jare romano reta cua pe yaico vae, Creta jare Arabia pegua. Yande co jae judío reta jare judiorã yayeyapo vae reta. Opaete yayandu ñaniñee pe uyemɨngueta ñugüɨnoi mɨacañɨ Tumpa uyapo vae re —jei reta. \p \v 12 Jare opaete yatɨ vae reta ipɨacañi jare jei uyupe: \p —¿Mbae ra co cua? \p \v 13 Ĩru vae reta oyoyai. \p —Usavɨpo ñugüɨnoi —jei reta. \s1 Pedro umɨmbeu yatɨ vae reta pe \p \v 14 Jayave Pedro uyemboɨ jocua ĩru once Jesús jemimondo reta ndive, jare jei yatɨ vae reta pe iñeeãta reve: \p —Cuimbae Judea pegua reta, jare opaete pico Jerusalén pe vae. Cua regua pipota picuaa yave, piyapɨsaca chiñee re —jei—. \v 15 Pe reta pepɨa pe piyemɨngueta tẽi cua reta usavɨpo ñugüɨnoi. Ẽrei jucuarãi'ã co. Echa'ã neimboveño co —jei—. \v 16 Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Joel imiari cua re. Jae jei cuarãi: \q1 \v 17 ‘Jare ara taɨcuegua reta pe’ —jei Tumpa— ‘ameeta cheEspíritu opaete vae pe. \q1 Jare peraɨ reta jare perayɨ reta umɨmbeuta chiñee. \q1 Jare cunumi reta jare indechi vae reta upauta. \q1 \v 18 Jare jocua ara reta pe ameeta cheEspíritu cuimbae reta jare cuña reta uyeyocui cheve vae pe, \q1 jare umɨmbeuta reta chiñee. \q1 \v 19 Jare tambou mɨacañɨ reta ara re jare ɨvɨ pe. \q1 Imeta tugüɨ, tata jare tatãti. \q1 \v 20 Guarasɨ uñemɨpɨ̃tumimbita, jare yasɨ uyeyapota tugüɨ rami, \q1 ndei peYa ivãe ara ou mbove. \q1 Jocua ara opaete vae ipɨacañɨta co. \q1 \v 21 Jare opaete uyerureta peYa pe omborɨ vaerã vae reta uyembɨasacata co’ —jei. \m Jucuarãi jei Joel —jei Pedro chupe reta. \p \v 22 Pedro jei vi chupe reta: \p —Cuimbae Israel pegua reta, piyapɨsaca cua re. Tumpa uyapoca pepɨte pe mɨacañɨ reta Jesús Nazaret pegua pe. Jucuarãi Tumpa uechaca peve Jesús añete vae co. Cua picuaa catu co pe reta —jei—. \v 23 Cua Jesús uñemee umano vaerã, Tumpa jei vae uyeyapo vaerã. Tumpa uicuaa opaete ndei uyeyapo mbove. Ẽrei pe reta pipɨsɨ picutuca curusu re cuimbae jeco pochɨ vae reta pe piyucaca —jei—. \v 24 Ẽrei Tumpa oyora mano yandepɨsɨ pɨpe vae güi, jare umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Echa'ã mano ipuere'ã etei oyopia Jesús —jei Pedro—. \v 25 Echa'ã David jei Jesús re cuarãi: \q1 ‘Aecha cheYa jecuaeño cherovai. \q1 Cheacata pe oĩ ramo, ndarau aquɨye. \q1 \v 26 Jáeramo ayerovia chepɨa pe, \q1 jare chemiari ayecou reve. \q1 Aicota co aãro reve. \q1 \v 27 Echa'ã ndeeyata'ã cherecove umanocue vae reta ñugüɨnoi vae pe. \q1 Che co jae jupi vae. \q1 Nemaeñota'ã cheretecue re icumegua vaerã. \q1 \v 28 Ndicuaaca cheve quirãi aico vaerã ayerovia reve, \q1 jare ayerovia eteta vi nde ndive aĩ yave.’ \m Jucuarãi jei David —jei chupe reta—. \p \v 29 Cherɨvɨ reta, chepuere chemiari peve yandetenondegua David re. Jae umano jare uñeñotɨca, jare iñeñotɨcarenda imeño oĩ yande ndive —jei Pedro—. \v 30 Ẽrei Tumpa jei jee re David pe umbɨguapɨta co David iguapɨa pe David iñemoñaa reta güi penti oporoyocui vaerã. Jocua co jae Cristo, Tumpa ombou vae. Opaete cua David uicuaa. Echa'ã David Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae ico ramo, \v 31 uicuaa ndei uyeyapo mbove, jare imiari Cristo icove yeta ou umanocue vae reta ipɨte güi vae re. Echa'ã jei Cristo re uyeeyata'ã co jecove umanocue vae reta ñugüɨnoi vae pe, jare icumeguata'ã co jetecue —jei—. \v 32 Tumpa umbɨjecove ye cua Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi, jare ore opareve cua numɨmbeu ĩru vae reta pe —jei—. \v 33 Tumpa güɨraa ma ara pe imbaepuere pe, jare umee chupe jocua jei umeeta chupe Espíritu Santo vae. Jáeramo Jesús etei ombou cua peecha jare piyandu vae —jei Pedro chupe reta—. \v 34 Echa'ã David uyupi'ã ara pe. Ẽrei jae etei jei cuarãi: \q1 ‘YandeYa jei cheYa pe: \q1 Eguapɨ cheyɨpɨ pe cheacata cotɨ, \q1 \v 35 nderovaicho reta opa amɨamɨri regua’ —jei. \m Jucuarãi jei David —jei Pedro chupe reta—. \p \v 36 Pe reta co jae Israel pegua reta. Jáeramo picuaa catu cua. Pe reta picutuca Jesús, ẽrei Tumpa uyapo ma yandeYarã - jae co Cristo —jei Pedro. \p \v 37 Cua uyandu reta yave, tuicha rupi ipɨatɨtɨ reta, jare upɨrandu Pedro jare ĩru Jesús jemimondo reta pe: \p —Orerɨqueɨ reta, ¿mbae pa nduyapota? \p \v 38 Jayave Pedro jei chupe reta: \p —Peeya piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae, jare piyembɨbautizaca Jesucristo jee re, Tumpa umbɨasa vaerã peve pembaeyoa reta. Jare jae umeeta peve Espíritu Santo —jei—. \v 39 Echa'ã cua Tumpa jei umeeta vae co jae pembaerã, peraɨ reta peguarã, opaete mbɨrɨ ñugüɨnoi vae reta peguarã jare opaete yandeYa Tumpa uenita vae reta peguarã —jei. \p \v 40 Jare Pedro umbɨaracuaa jeta ye ye. Jei chupe reta: \p —Añave yugüɨreco vae reta icavi mbae vae uyapo. Piyembɨasaca pe reta cua reta güi —jei. \p \v 41 Jayave Pedro jei vae güɨrovia vae reta uyembɨbautizaca, jare jocua ara tres mil rupi uñemɨĩru upurugüɨrovia vae reta ndive. \v 42 Jare jecuae upurugüɨrovia vae reta uyemboe Jesús jemimondo reta iporomboe re, jare opaete penti ramiño ñugüɨnoi. Jecuae uyembatɨ, umbɨyao tembíu uyupe, jare uyerure Tumpa pe. \s1 Upurugüɨrovia vae reta uyapo vae \p \v 43 Jare opaete tenta guasu pegua reta ipɨacañɨ, jare Jesús jemimondo reta uyapo jeta mɨacañɨ reta. \v 44 Jare opaete upurugüɨrovia vae reta uyembatɨ, jare opaete imbaembae reta penti ramiño co. \v 45 Jare umee imbaembae reta, jare umbɨyao jepɨcue mbaetɨ mbae güɨnoi vae reta pe. \v 46 Jare opa ara yugüɨraa pãve uyembatɨ Tumpa jo pe. Jare tenta tenta rupi umbɨyao tembíu uyupe jare ucaru pãve reta uyerovia jare ipɨacatu reve. \v 47 Jae reta umbɨadora Tumpa, jare opaete tenta guasu pegua reta umae cavi jese reta. Jare opa ara yandeYa umɨĩru jae reta ndive uyembɨasaca vae reta. \c 3 \s1 Uguata mbae vae ucuera \p \v 1 Pedro jare Juan yugüɨraa pãve Tumpa jo pe, Tumpa pe uyerure vaerã, mbapɨ ora ma caaru yave. \v 2 Jare ĩru vae reta güeru opa ara rupi penti cuimbae ipuere mbae uguata vae oñono Tumpa jo jonque pe. Cua onque jee co ipõra vae. Cuimbae ichɨ güi oa güive ipuere'ã etei uguata. Jocua onque pe cuimbae uyerure corepoti re Tumpa jo pe uique vae reta pe. \v 3 Cuimbae uecha Pedro jare Juan ndei uique Tumpa jo pe mbove, jare uyerure corepoti re chupe reta. \v 4 Jayave Pedro jare Juan umae ngatu jese, jare Pedro jei: \p —Emae oreré. \p \v 5 Jayave cuimbae umae ngatu jese reta, umeeta echa mbae chupe ramo. \v 6 Ẽrei Pedro jei: \p —Mbaetɨ anoi corepoti jare oro. Ẽrei anoi vae tamee ndeve. Jesucristo Nazaret pegua jee re epũa jare eguata —jei chupe. \p \v 7 Jayave Pedro uipɨsɨ cuimbae ipo iyacata pe umupũa. Jare jupivoiño ipɨrãta cuimbae ipɨ jare ipɨñúa. \v 8 Jare cuimbae uyemboɨ voi. Jayave uguata jare uique jae reta ndive Tumpa jo pe. Uguata jare upɨrɨrɨquɨrɨquɨ oo, jare umbɨadora Tumpa. \v 9 Jare opaete tenta guasu pegua reta uecha uguata jare umbɨadora Tumpa. \v 10 Uicuaa reta jae co uguapɨse Tumpa jo jonque ipõra vae pe uyerure corepoti re vae. Jare ipɨacañɨ reta. Uquɨye reta vi cua uyeyapo cuimbae pe vae re. \s1 Pedro umɨmbeu yatɨ vae reta pe oca Salomón jee vae pe \p \v 11 Cuimbae ucuera ma vae uyepɨsɨ Pedro jare Juan re. Jare opaete tenta guasu pegua reta osi uyembatɨ ipɨacañɨ reve jae reta ñugüɨnoi vae pe oca Salomón jee vae pe. \v 12 Jayave Pedro uecha yave, jei tenta guasu pegua reta pe: \p —Cuimbae Israel pegua reta, ¿maera pa pepɨacañɨ cua re? ¿Maera pa pemae ngatu oreré? ¿Pepɨa pe piyemɨngueta pa oreiño nduyapo uguata vaerã cua cuimbae orembaepuere rupi ani jupi vae nduyapo ramo? Jucuarãi'ã co —jei—. \v 13 Abraham, Isaac, Jacob jare yandetenondegua reta iTumpa umbɨadoraca ma Jesús - jae co Tumpa Taɨ. Cua Jesús pe reta pemee, jare perɨ̃ro Pilato jovai. Echa'ã Pilato jei tẽi oyoraca vaerã —jei—. \v 14 Ẽrei pe reta perɨ̃ro cua Jesús - jae co iyoa mbae vae jare jupi vae - jare piyerure Pilato pe oyoraca vaerã peve penti upuruyuca vae —jei Pedro—. \v 15 Jare piyucaca jocua tecove umee yandeve vae. Jae co Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Jocua co ore numɨmbeu nduico —jei—. \v 16 Mburugüɨrovia Jesús jee re vae jeco pegua, jae jee umbɨgüera cua cuimbae pe reta peecha jare picuaa vae. Añete co, jocua mburugüɨrovia Jesús umee vae umbɨgüera cavi ete cua cuimbae opaete pe reta perovaque —jei chupe reta—. \p \v 17 Añave, cherɨvɨ reta, aicuaa peruvicha reta jare pe reta vi piyapo cua icavi mbae vae, picuaa'ã ramo —jei—. \v 18 Ẽrei jucuarãi uyapo Tumpa, opaete iñee aracae umɨmbeu vae reta jei rami. Echa'ã jei reta Cristo uiporarañotai co —jei—. \v 19 Jayave peeya piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae jare piyerova Tumpa cotɨ, pembaeyoa reta uyembai vaerã, jare ou vaerã yandeYa güi ara mbɨacatu pegua reta, \v 20 jare Tumpa ombou ye vaerã Jesucristo tenonde yave jerãcua peve vae —jei—. \v 21 Jae upɨtata ara pe opaete mbaembae uyeyapɨcatu cavi regua. Jocua mbaembae re Tumpa imiari oñono tee iñee umɨmbeu vaerã vae reta rupi aracae güive —jei Pedro chupe reta—. \v 22 Echa'ã Moisés jei yandetenondegua reta pe: ‘YandeYa Tumpa ombouta peve iñee umɨmbeuta vae perɨvɨ reta ipɨte güi, chembou rami. Piyapɨsacata jese opaete jeita peve vae re. \v 23 Jare ime yave quía uyapɨsacata'ã jocua Tumpa iñee umɨmbeuta vae re vae, Tumpa omombota co ĩru vae reta ipɨte güi’ —jei, jei Pedro—. \p \v 24 Jare jucuarãi vi jei opaete Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta Samuel güive. Opaete penti rami umɨerãcua cua ara reta —jei—. \v 25 Pe reta co jae Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta iñemoñaa reta, jare petenondegua reta pe Tumpa jei vae uyeyapota peve. Echa'ã Tumpa jei Abraham pe: ‘Niñemoñaa rupi ayapota co icavi vae opaete ɨvɨ pegua reta pe’ —jei, jei Pedro—. \v 26 Tumpa umbɨjecove ye Taɨ güeru umanocue vae reta ipɨte güi, jare ombou ma peve tenonde ete, uyapo vaerã icavi vae peve, penti penti piyerova vaerã Tumpa cotɨ pereco icavi mbae vae güi —jei Pedro chupe reta. \c 4 \s1 Pedro jare Juan mburuvicha reta jovai \p \v 1 Pedro jare Juan imiari ñugüɨnoi rambueve tenta guasu pegua reta pe, yugüeru sacerdote reta, Tumpa jo iyandarecoa reta juvicha jare saduceo reta. \v 2 Jae reta pochɨ Jesús jemimondo reta pe. Echa'ã Jesús jemimondo reta omboe tenta guasu pegua reta, jare umɨmbeu chupe reta Jesús icove ye co ou umanocue vae reta ipɨte güi. \v 3 Jayave jae reta uipɨsɨ Pedro jare Juan, jare oñono peresorɨru pe pɨareve regua. Echa'ã caaru ma co. \v 4 Ẽrei jeta ete Tumpa iñee uyandu vae reta güɨrovia. Cuimbae reta güɨrovia vae cinco mil rupi. \p \v 5 Pɨareve pe uyembatɨ Jerusalén pe mburuvicha reta, tenta guasu pegua reta itenondegua reta, mboroyocui re oporomboe vae reta, \v 6 Anás - jae co sacerdote tenondegua - Caifás, Juan, Alejandro jare opaete sacerdote tenondegua jentarã reta. \v 7 Jayave güeruruca Pedro jare Juan jae reta ipɨte pe, jare upɨrandu chupe reta: \p —¿Mbae nunga mbaepuere pe pa piyapo cua? Jare ¿quía jee re pa piyapo? \p \v 8 Jayave Pedro tɨnee Espíritu Santo pe, jare jei chupe reta: \p —Mburuvicha tenta guasu pegua reta jare tenondegua Israel pegua reta, \v 9 añave pepɨrandu peĩ oreve cua icavi vae uyeyapo vae re. Pipota picuaa quirãi ra cua cuimbae ucuera ma imbaerasɨ güi —jei Pedro—. \v 10 Picuaa catu opaete pe reta, jare tuicuaa opaete Israel pegua reta, Jesucristo Nazaret pegua jee re ucuera ma cua cuimbae perovaque oĩ vae. Pe reta picutuca curusu re cua Jesucristo, ẽrei Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi —jei—. \v 11 Cua Jesús pe reta perɨ̃ro, tenta ita pegua iyapoa reta penti ita güɨrɨ̃ro rami. Ẽrei jae uyeyapo ma ita uñeñono tenonde tentarã vae rami —jei—. \v 12 Jare mbaetɨ ye quía re yandepuere yayembɨasaca. Echa'ã uñemee'ã ɨvɨ pegua reta pe ĩru tee, jese uyembɨasaca vaerã —jei chupe reta. \p \v 13 Jayave yatɨ vae reta uecha quirãi Pedro jare Juan uquɨye mbae reve imiari, yepe tẽi mocui reve jeta'ã uyemboe. Jáeramo ipɨacañɨ reta jese. Jare uicuaa Jesús ndive yugüɨrecose vae. \v 14 Ẽrei uecha reta yave cuimbae ucuera vae uyemboɨ oĩ jae reta ndive, ipuere'ã jei mbae Jesús jemimondo reta cotɨ. \v 15 Jayave oyocui Pedro jare Juan oẽ rani vaerã ipɨte güi. Jayave uyemɨngueta reta. \p \v 16 —¿Mbae ra yayapota cua cuimbae reta pe? Echa'ã opaete Jerusalén pegua reta uicuaa penti mɨacañɨ tuicha vae uyapo reta co, jare yande yandepuere'ã yaicuacu —jei reta—. \v 17 Jayave yayocui cua reta agüɨye vaerã añave güive imiari quía pe cua cuimbae jee re, agüɨye vaerã ĩru vae reta uicuaa —jei reta. \p \v 18 Jayave ueni Pedro jare Juan, jare oyocui: \p —Agüɨye ye pemiari ani peporomboe Jesús jee re. \p \v 19 Ẽrei Pedro jare Juan jei chupe reta: \p —¿Mbae ra Tumpa uipota nduyapo vaerã? Nduyapo yave peporoyocui, ndarau nduyapo Tumpa iporoyocui. ¿Mbae nunga mboroyocui ra nduyapota? Pe reta pemɨmbeu oreve. \v 20 Echa'ã ore numɨmbeuñotai co nduecha jare nduyandu vae —jei reta. \p \v 21 Jayave yatɨ vae reta umɨnguɨye tẽi omondo Pedro jare Juan. Uinupaca'ã, tenta guasu pegua reta güi uquɨye ramo. Echa'ã opaete tenta guasu pegua reta umbɨadora Tumpa jocua uyeyapo vae jeco pegua. \v 22 Echa'ã cuimbae mɨacañɨ pe ucuera vae cuarenta año uasa ma güɨnoi. \s1 Upurugüɨrovia vae reta uyerure Tumpa pe umɨatangãtu vaerã \p \v 23 Jare Pedro jare Juan omoẽ ma yave, yugüɨraa iĩru reta pe, jare umɨmbeu chupe reta opaete sacerdote reta itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta jei chupe reta vae. \v 24 Jae reta cua uyandu yave, uyerure Tumpa pe: \p —OreYa Tumpa, nde co jae ara, ɨvɨ, ɨ guasu jare opaete mbaembae ñugüɨnoi pɨpe vae iyapoa —jei reta—. \v 25 Nde ndere nderembiocui David jee vae rupi cuarãi: \q1 ‘¿Maera pa pochɨ judío mbae vae reta? \q1 ¿Maera pa ɨvɨ pegua reta ipɨa pe uyemɨngueta uyapo vaerã icavi mbae vae? \q1 \v 26 Mburuvicha guasu ɨvɨ pegua reta \q1 jare ɨvɨ pegua reta itenondegua reta uyembatɨ penti rami \q1 yandeYa jare Cristo jovaicho retarã.’ \m Jucuarãi nde ndere David rupi —jei reta—. \p \v 27 Añete co, Herodes, Poncio Pilato, judío mbae vae reta jare Israel pegua reta uyembatɨ cua tenta guasu pe Jesús jovaicho retarã. Jesús co jae ndeRaɨ. Jae co jupi vae nde ndiparavo vae —jei reta—. \v 28 Uyembatɨ reta uyapo vaerã nde ndiyapoca vae. Aracae güive nde ndipota uyapo reta vaerã —jei reta Tumpa pe—. \v 29 Añave, oreYa, ndicuaa oremɨnguɨye tẽi vae reta jei vae. Jáeramo oremborɨ numɨmbeu vaerã niñee nduquɨye mbae reve. Echa'ã ore co nderembiocui. \v 30 Jare eechaca nembaepuere ndepurumbɨgüera vaerã, jare iyapo vi mɨacañɨ reta Jesús jee re. Jae co ndeRaɨ jupi vae —jei reta. \p \v 31 Jare opa uyerure yave, yatɨ ñugüɨnoi vae pe ɨvɨcãta vae echa. Jare opaete jae reta tɨnee Espíritu Santo pe, jare imiari Tumpa iñee re uquɨye mbae reve. \s1 Upurugüɨrovia vae reta uyemborɨ \p \v 32 Jare opaete upurugüɨrovia vae reta penti ramiño ñugüɨnoi. Mbaetɨ penti ave jei imbaembae re: “Jocua co chembae.” Echa'ã opaete imbaembae reta penti ramiño. \v 33 Jare mbaepuere tuicha vae reve Jesús jemimondo reta umɨmbeu yandeYa Jesús icove ye co ou umanocue vae reta ipɨte güi. Jare opaete jae reta ipɨacavi ete. \v 34 Mbaetɨ penti ave mbae uata chupe vae jae reta ipɨte pe. Echa'ã opaete ɨvɨ reta jare tenta reta güɨnoi vae reta umee, jare güeru jepɨcue, \v 35 jare oñono Jesús jemimondo reta jovai. Jayave umbɨyao reta uata chupe vae reta pe. \v 36-37 Jare penti levita ɨvɨ Chipre pegua José jee vae güɨnoi vi penti ɨvɨ. Jesús jemimondo reta umbɨjee cua cuimbae Bernabé. (Cua tee uipota jei: “Upurumbɨpɨacatu vae”.) Jae umee iɨvɨ jare güeru jepɨcue oñono Jesús jemimondo reta jovai. \c 5 \s1 Ananías jare Safira \p \v 1 Ẽrei ĩru cuimbae Ananías jee vae jembireco Safira jee vae ndive umee penti iɨvɨ. \v 2 Jayave Ananías uñuvatu iyupe mbovɨ ɨvɨ jepɨcue güi jembireco uicuaa reve, jare güeru mbovɨño oñono Jesús jemimondo reta jovai. \v 3 Jayave Pedro jei chupe: \p —Ananías, ¿maera pa nemaeño Satanás re umɨtɨnee vaerã ndepɨa icavi mbae vae pe? Niñuvatu ndiyupe mbovɨ ndeɨvɨ jepɨcue güi. Ndapu ma co Espíritu Santo pe —jei—. \v 4 Ndei nemee ndeɨvɨ mbove, nembae co. Jare nemee ma yave, jepɨcue vi nembae co. ¿Maera pa ndepɨa pe ndiyemɨngueta icavi mbae vae ndiyapo vaerã? Ndapu'ã co cuimbae reta peño. Ndapu Tumpa pe etei —jei Pedro Ananías pe. \p \v 5 Cua uyandu yave, Ananías oa ɨvɨ re, jare umano. Jare opaete cua regua uicuaa vae reta uquɨye ete. \v 6 Jayave upũa cuimbae taɨrusu vae reta, jare oñoma umanocue, jare güɨraa oñotɨ. \p \v 7 Mbapɨ ora ma uasa yave, uique jembireco. Jae uicuaa'ã mbae uyeyapo vae. \v 8 Jayave Pedro upɨrandu chupe: \p —Emɨmbeu cheve, ¿pemee pa peɨvɨ cuarãi pe? \p Cuña jei chupe: \p —Añete, jucuarãi pe co —jei. \p \v 9 —¿Maera pa pe reta piyemboemboe pembɨavai vaerã yandeYa iEspíritu? —jei Pedro chupe—. Co onque pe ma yugüeru neme iñotɨa reta. Jae reta ndereraata vi —jei. \p \v 10 Jare jupivoiño Safira oa Pedro jovai, jare umano. Uique ma yave cuimbae taɨrusu vae reta, uecha umano ma. Jayave güɨraa oñotɨ imecue iyɨpɨ pe. \v 11 Jare upurugüɨrovia vae reta jare opaete cua mbaembae regua uicuaa vae reta uquɨye ete. \s1 Jeta mɨacañɨ reta \p \v 12 Jare uyeyapo jeta mɨacañɨ reta tenta guasu pegua reta ipɨte pe Jesús jemimondo reta rupi. Jare opaete upurugüɨrovia vae reta uyembatɨ oca Salomón jee vae pe. \v 13 Jare opaete ĩru vae reta uquɨye uyembatɨ vaerã jae reta ndive. Ẽrei tenta guasu pegua reta uipɨu. \v 14 Jare jecuaeño jeta ĩru cuimbae reta jare cuña reta güɨrovia yandeYa re. \v 15 Jare tenta guasu pegua reta güɨraa imbaerasɨ vae reta oñono calle reta rupi jupa reve. Cua uyapo reta Pedro iguarasɨ̃a yepe oĩ vaerã amocue vae re, jae uasa oo oĩ yave. \v 16 Jare jeta vae yugüeru Jerusalén pe ĩru tenta guasu coiño Jerusalén güi ñugüɨnoi vae reta güi, jare güeru imbaerasɨ vae reta jare aña oya jese vae reta. Jare opareve ucuera. \s1 Mburuvicha reta uyapo icavi mbae vae Pedro jare Juan pe \p \v 17 Jayave sacerdote tenondegua jare opaete saduceo jae ndive ñugüɨnoi vae reta ñacatãa Jesús jemimondo reta re. \v 18 Jáeramo uipɨsɨ reta, jare oñono peresorɨru tenta guasu pegua pe. \v 19 Ẽrei pɨ̃tu yave penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae uipea peresorɨru jonque reta. Jayave güɨraa Pedro jare Juan oca pe, jare jei chupe reta: \p \v 20 —Pecua piyemboɨ Tumpa jo pe pemɨmbeu tenta guasu pegua reta pe cua tecove ipɨau vae regua. \p \v 21 Cua uyandu yave, Pedro jare Juan uique Tumpa jo pe neimbove asɨ jare oporomboe. \p Cua uyeyapo rambueve, sacerdote tenondegua jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta ueni opaete mburuvicha reta jare tenondegua Israel pegua reta. Jayave jae reta omondo sacerdote tenondegua jembiocui reta peresorɨru pe, jae reta güeru vaerã tẽi Jesús jemimondo reta. \v 22 Ẽrei uyeyocui vae reta yugüɨraa uvãe yave, uvãe'ã Jesús jemimondo reta peresorɨru pe. Jayave yugüeru ye yave, jei reta yatɨ vae reta pe: \p \v 23 —Nduecha peresorɨru jonque reta uyeyuquenda cavi oĩ, jare jãroa reta uyemboɨ ñugüɨnoi onque reta rupi. Ẽrei nduipea yave, nuvãe'ã quía japɨpe pe —jei reta. \p \v 24 Cua uyandu yave, sacerdote tenondegua, Tumpa jo iyandarecoa reta juvicha jare sacerdote reta itenondegua reta ipɨacañɨ. Jare uicuaa'ã mbae ra uyeyapota. \v 25 Jayave ou penti vae, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae piñono peresorɨru pe vae reta ime Tumpa jo pe ñugüɨnoi, jare omboe ñugüɨnoi tenta guasu pegua reta —jei. \p \v 26 Jayave Tumpa jo iyandarecoa reta juvicha oo sacerdote tenondegua jembiocui reta ndive, jare güeru cavi Jesús jemimondo reta uinupa mbae reve. Echa'ã uquɨye reta tenta guasu pegua reta güi. Ipɨa pe uyemɨngueta aramoi uyapita reta ita pe. \v 27 Jare güeru yave, oñono mburuvicha reta jovai. Jayave sacerdote tenondegua jei Jesús jemimondo reta pe: \p \v 28 —Poyocui tẽi ma agüɨye ye vaerã peporomboe jocua cuimbae jee re. Echa'ã pemɨmbeu ma opaete Jerusalén pegua reta pe cua moromboe. Jare pipota pemboya jocua cuimbae imano oreré —jei reta. \p \v 29 Jayave Pedro jare ĩru Jesús jemimondo reta jei chupe reta: \p —Icavi ete co nduyapo vaerã Tumpa iporoyocui, cuimbae reta iporoyocui güi. \v 30 Yandetenondegua reta iTumpa umbɨjecove ye Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Pe reta picutuca curusu re cua Jesús piyucaca —jei—. \v 31 Imbaepuere pe Tumpa uyapo ma cua Jesús tenondegua vae jare upurumbɨasa vae, Israel pegua reta ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae, jare Tumpa umbɨasa vaerã chupe reta imbaeyoa reta. \v 32 Jare ore numɨmbeu ĩru vae reta pe cua, jare Espíritu Santo vi umɨmbeu. Echa'ã Tumpa umee Espíritu Santo jei vae uyapo vae reta pe —jei reta. \p \v 33 Cua uyandu yave, yatɨ vae reta pochɨ chupe reta, jare uipota tẽi uyuca. \v 34 Ẽrei upũa penti fariseo Gamaliel jee vae yatɨ vae reta ipɨte pe. Jae co penti mboroyocui re oporomboe vae, jare opaete tenta guasu pegua reta uipɨu. Jae oyocui omondo reta rani vaerã michi pegua Jesús jemimondo reta oca pe. \v 35 Jayave jae jei yatɨ vae reta pe: \p —Cuimbae Israel pegua reta, pepɨa pe piyemɨngueta cavi mbae piyapota cua cuimbae reta pe vae re. \v 36 Echa'ã caramboe yave uyecuaa Teudas jee vae, jare uyereroviaca ĩru vae reta pe. Jare jeta cuimbae reta, aramoi cuatrocientos, uyembatɨ jae ndive. Ẽrei jae uyeyucaca, jare opaete jae ndive ñugüɨnoi vae reta opa uñemɨai, jare ipuere'ã ma mbae uyapo. \v 37 Jaɨcue rupi, mburuvicha reta upurupapa ñugüɨnoi yave, uyecuaa Galilea pegua Judas jee vae. Jae umbatɨ jeta tenta guasu pegua reta. Ẽrei jae vi umano, jare opaete jae ndive ñugüɨnoi vae reta opa uñemɨai —jei Gamaliel chupe reta—. \v 38 Jáeramo añave che jae peve cua: Agüɨye ma piyapo mbae cua cuimbae reta pe, jare pemaeño ma jese reta. Echa'ã imbaepuere peño yave jucuarãi imiari reta jare cua mbaembae uyapo reta, ndarau mbae uyapo reta —jei—. \v 39 Ẽrei cua Tumpa güi ou yave, ndarau pepuere pembai. Echa'ã aramoi piyovaichota Tumpa ndive —jei chupe reta. \p \v 40 Jare cua Gamaliel jei vae icavi chupe reta. Jayave ueni reta Jesús jemimondo reta, jare uinupa. Jayave oyocui reta agüɨye vaerã ma imiari ye Jesús jee re, jare omondo. \v 41 Jayave Jesús jemimondo reta oẽ yatɨ vae reta ñugüɨnoi vae güi. Uyerovia reta, Jesús umaeño uiporara reta ramo. Echa'ã uñererɨ̃roca reta, Jesús re güɨrovia ramo. \v 42 Jare opa ara jecuae oporomboe reta Tumpa jo pe jare tenta reta rupi. Umɨmbeu ĩru vae reta pe Jesucristo regua. \c 6 \s1 Siete cuimbae reta uyeparavoca \p \v 1 Jocua ara reta pe ĩru vae reta upurugüɨrovia jare uñemɨĩru ñugüɨnoi upurugüɨrovia vae reta ndive yave, griego pe uyemɨngueta vae reta iñeenguru hebreo pe uyemɨngueta vae reta cotɨ. Echa'ã uyandareco'ã reta ime umano vae reta griego iñee pe uyemɨngueta vae re, opa ara rupi mbae uñemee yave. \v 2 Jayave jocua doce Jesús jemimondo reta umbatɨ upurugüɨrovia vae reta, jare jei chupe reta: \p —Icavi ore ndoo numɨmbeu vaerã Tumpa iñee, cua reta numɨngaru vaerãve. \v 3 Jáeramo piparavo pepɨte güi, orerɨvɨ reta, siete cuimbae jerãcua cavi jese vae reta, tɨnee Espíritu Santo pe jare iyaracuaa catu vae reta. Jae reta uyapota yandeve cua mbaravɨquɨ —jei reta—. \v 4 Ẽrei ore jecuae nduyerureta Tumpa pe jare numɨmbeuta Tumpa iñee —jei reta. \p \v 5 Cua jei vae icavi opareve pe, jare uiparavo reta Esteban - jae co penti cuimbae upurugüɨrovia cavi jare tɨnee Espíritu Santo pe vae - Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas jare Nicolás - jae co tenta guasu Antioquía pegua judiorã uyeyapo vae. \v 6 Jayave güeru reta cua uiparavo vae reta Jesús jemimondo reta jovai. Jayave Jesús jemimondo reta uyerure Tumpa pe, jare oñono ipo jese reta. \p \v 7 Jare Tumpa iñee jecuae uñemɨai. Jeta vae upurugüɨrovia Jerusalén pe jare uñemɨĩru upurugüɨrovia vae reta ndive, jare jeta sacerdote reta vi upurugüɨrovia. \s1 Uipɨsɨ reta Esteban \p \v 8 Jare Esteban ipɨacavi ete, jare mbaepuere reve uyapo mɨacañɨ tuicha vae reta tenta guasu pegua reta ipɨte pe. \v 9 Jare yugüeru amocue cuimbae judío reta itupao pegua reta uyeaca Esteban ndive. Jocua judío reta itupao jee Esclavos Libertados. Cua tupao pegua reta yugüeru tenta guasu reta Cirene jare Alejandría, jare ɨvɨ reta Cilicia jare Asia güi. \v 10 Ẽrei jae reta ipuere'ã umɨamɨri Esteban. Echa'ã Esteban imiari iyaracuaa catu reve Espíritu Santo rupi. \v 11 Jayave jae reta omboemboe ĩru cuimbae reta iyapu vaerã Esteban re. \p —Nduyandu jei ñee icavi mbae vae Moisés jare Tumpa cotɨ —jei reta. \p \v 12 Jucuarãi jae reta umbɨarasɨca tenta guasu pegua reta, tenta guasu pegua reta itenondegua reta, jare mboroyocui re oporomboe vae reta. Jayave cua reta yugüeru uipɨsɨ Esteban, jare güɨraa mburuvicha reta uyembatɨ vae pe. \v 13 Joco pe jae reta güeru iyapu reve uñeapo jese vae reta. Cua reta jei: \p —Cua cuimbae jecuaeñoi jei ñee icavi mbae vae Tumpa jo re jare mboroyocui re. \v 14 Echa'ã nduyandu jei jocua Jesús Nazaret pegua umbaita cua Tumpa jo, jare ueyacata yandeve moromboe Moisés umee yandeve vae reta —jei reta. \p \v 15 Jayave opaete joco pe uguapɨ ñugüɨnoi vae reta umae ngatu Esteban re, jare jova penti ángel jova echa chupe reta. \c 7 \s1 Esteban imiari \p \v 1 Jayave sacerdote tenondegua upɨrandu Esteban pe: \p —¿Añete pa jucuarãi? \p \v 2 Jayave Esteban jei joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: \p —Cherɨqueɨ reta, tenta guasu pegua reta itenondegua reta, piyapɨsaca cheré. Tumpa yembɨadora pegua uyecuaa yandetenondegua Abraham pe, Mesopotamia pe ico yave, ndei oo ico Harán pe mbove —jei—. \v 3 Jare jei chupe: ‘Ecua ndeɨvɨ güi jare eeya nerentarã reta, jare ecua jocua ɨvɨ aechacata ndeve vae pe’ —jei, jei—. \v 4 Jayave Abraham oo Caldeo reta iɨvɨ güi, jare ico Harán pe. Jare tu umano yave, Tumpa ombou joco güi cua ɨvɨ añave pico pɨpe vae pe —jei—. \v 5 Ẽrei Tumpa umee'ã Abraham pe iɨvɨrã cua pe, umee'ã ipɨ jendarã yepe. Ẽrei jei umeeta co chupe jare iñemoñaa reta pe iɨvɨrã, yepe tẽi Abraham ndei taɨ —jei chupe reta—. \v 6 Jare Tumpa umɨmbeu chupe: ‘Niñemoñaa reta yugüɨrecota ĩru vae reta iɨvɨ pe, jare jocua ɨvɨ pegua reta uyapota jembiocui retarã, jare uyapota icavi mbae vae chupe reta cuatrocientos año pegua. \v 7 Ẽrei che aiporaracata jocua ɨvɨ pegua uyapota jembiocui retarã vae reta pe, jare taɨcue rupi niñemoñaa reta oẽta joco güi, jare uyeyocuita cheve cua ɨvɨ pe’ —jei, jei Esteban—. \v 8 Jare Tumpa jei Abraham pe jae jare opaete iñemoñaa cuimbae reta uñemɨcircuncidaca vaerã, imandúa reta vaerã Tumpa jei vae uyapota co. Jáeramo Abraham taɨ Isaac oa ma yave, Abraham umɨcircuncida, Isaac ocho ara ma güɨnoi yave. Jae ramiño vi Isaac umɨcircuncida taɨ Jacob, jare Jacob umɨcircuncida jocua doce taɨ yandetenondegua reta —jei—. \p \v 9 Jocua yandetenondegua reta umɨtarẽɨ José, jare umee corepoti re, José Egipto pe uyeyocui vaerã. Ẽrei Tumpa ico José ndive, \v 10 jare uepɨ opaete susere reta güi. Jare mburuvicha guasu Egipto pegua Faraón uicuaa Tumpa umee José pe ipɨacavi jare iyaracuaa catu vaerã. Jáeramo Faraón uyapo mburuvicharã, jare José oyocui opaete Egipto pegua reta jare Faraón jentarã reta —jei—. \p \v 11 Ẽrei caruai ou opaete Egipto jare Canaán pe, jare opaete vae uiporara. Jare jocua yandetenondegua reta uvãe'ã mbae ave jou vaerã —jei—. \v 12 Ẽrei Jacob uicuaa ime tembíu Egipto pe yave, omondo jocua yandetenondegua reta joco pe. Jaeramo etei jae reta yugüɨraa Egipto pe. \v 13 Jare Jacob omondo reta ye yave, José uyecuaaca tɨqueɨ reta pe, jare Faraón uicuaa José jentarã reta —jei—. \v 14 Jayave José ombou umɨmbeu tu pe yugüɨraa vaerã ipɨ jae jare opaete jentarã reta. Opaete rupi ñugüɨnoi setenta y cinco —jei—. \v 15 Jáeramo Jacob oo Egipto pe. Jare joco pe jae jare jocua yandetenondegua reta umano. \v 16 Taɨcue rupi iñemoñaa reta güeru jetecue reta Siquem pe, jare joco pe oñotɨ reta teõgüerenda Abraham oguacue pe. Echa'ã Abraham umbɨepɨ Hamor taɨ reta pe corepoti pe, Siquem pe oĩ yave —jei Esteban—. \p \v 17 Ẽrei coiño ma ou yave Tumpa uyapo vaerã Abraham pe jei vae, yandetenondegua reta jeta uñemoña Egipto pe. \v 18 Jayave ĩru cuimbae uyeyapo Egipto pegua reta juvicha guasurã. Ẽrei uicuaa'ã José —jei—. \v 19 Cua mburuvicha guasu iyaracuaa catu uyapo vaerã icavi mbae vae yandetenondegua reta pe. Jei chupe reta uicuaaca vaerã taɨ reta oa yave, uyucaca vaerã chugüi —jei—. \v 20 Jocua ara reta pe oa Moisés. Tumpa uau Moisés. Jare mbapɨ yasɨ Moisés ico tu jenta pe. \v 21 Jare uyecuaa yave, Faraón tayɨ uepɨ, jare umbɨcuacuaa imembɨ rami —jei—. \v 22 Jare Moisés uyemboe opaete aracuaa Egipto pegua re, jare uyemɨngueta cavi jare jatangãtu —jei Esteban chupe reta—. \p \v 23 Jare Moisés cuarenta año güɨnoi yave, uipota uecha quirãi ra yugüɨreco Israel pegua reta - jae reta co jae jentaɨgua reta. \v 24 Jare uecha penti Egipto pegua icavi mbae vae uyapo oĩ penti Israel pegua pe. Jayave uinupa uyuca Egipto pegua, jare jucuarãi uepɨ uiporara vae —jei—. \v 25 Moisés ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jentaɨgua reta uicuaata co Tumpa uepɨta jae rupi, ẽrei uicuaa'ã reta —jei Esteban—. \v 26 Pɨareve pe uecha mocui jentaɨgua reta uñerãro ñugüɨnoi, jare uipota tẽi uyapɨcatu cavi reta. Jáeramo jei chupe reta: ‘Cuimbae reta, pe reta penti tentaɨgua vae co. ¿Maera pa icavi mbae vae piyapo piyupe?’ —jei, jei Esteban—. \v 27 Ẽrei jocua cuimbae icavi mbae vae uyapo ĩru pe vae umɨaña Moisés, jare jei chupe: ‘¿Quía pa neñono oreruvicharã, orerãa vaerã? \v 28 ¿Ndipota pa cheyuca Egipto pegua caarumo ndiyuca rami?’ —jei, jei Esteban—. \v 29 Cua uyandu yave, Moisés osi, jare ico ɨvɨ ambɨe Madián jee vae pe. Joco pe uñemoña mocui taɨ —jei—. \p \v 30 Cuarenta año ma uasa yave, ñana pe coiño ɨvɨtu guasu Sinaí jee vae güi oĩ yave, penti ángel uyecuaa Moisés pe penti yai jendɨ oĩ vae pe —jei—. \v 31 Moisés uecha yave, ipɨacañɨ. Ẽrei oya jese yave, umae vaerã jese coi güi, uyandu yandeYa iñee jei: \v 32 ‘Che co jae ndetenondegua reta - jae co Abraham, Isaac jare Jacob - iTumpa’ —jei, jei—. Jayave Moisés urɨrɨ uquɨye ramo, jare uipɨu umae vaerã jese. \v 33 Jayave yandeYa jei chupe: ‘Emboi ndepɨpasa. Echa'ã ndiyemboɨ co neĩ Tumpa jupi vae jovai. \v 34 Che añetete aecha quirãi uiporara reta aiparavo vae reta Egipto pe, jare ayandu iyao. Jáeramo agüeyɨ aepɨ vaerã. Añave eyu toromondo Egipto pe’ —jei, jei Esteban—. \p \v 35 Cua Moisés co jae Israel pegua reta güɨrɨ̃ro vae. Echa'ã jae reta jei chupe: ‘¿Quía pa neñono oreruvicharã, orerãa vaerã?’ —jei reta, jei—. Tumpa omondoca cua Moisés ángel yai jendɨ vae pe uyecuaa chupe vae pe. Omondoca ico vaerã jae reta juvicharã jare uepɨ reta vaerã. \v 36 Moisés güɨnoẽ reta güeru, jare uyapo mɨacañɨ reta Egipto pe, Ɨ Guasu Pɨ̃ta jee vae pe, jare cuarenta año ñana rupi yugüɨreco rambueve —jei—. \v 37 Moisés jei Israel pegua reta pe: ‘YandeYa Tumpa ombouta peve iñee umɨmbeuta vae perɨvɨ reta ipɨte güi, chembou rami. Piyapɨsacata jese’ —jei, jei Esteban—. \v 38 Ángel umɨngueta Moisés ɨvɨtu guasu Sinaí pe, ñana pe uyembatɨ yave Moisés jare yandetenondegua reta. Tumpa umee Moisés pe iñee tecove pegua, jae umɨmbeu vaerã yandeve —jei—. \p \v 39 Ẽrei yandetenondegua reta uipota'ã uyapo Moisés jei vae, jare güɨrɨ̃ro reta. Jae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi yugüɨraa ye vaerã Egipto pe. \v 40 Jare jei reta Aarón pe: ‘Iyapo ñanetumpa retarã yugüɨraa vaerã yanderenonde. Echa'ã yaicuaa'ã mbae ra uyeyapo cua Moisés Egipto güi yandereru vae pe’ —jei reta, jei—. \v 41 Jayave uyapo reta penti vaca taɨrusu vae-raanga, jare uyuca reta maemɨmba umee vaerã jocua itumpa-raanga pe. Uyerovia reta jocua ipo pe uyapo vae re. \v 42 Jáeramo Tumpa uyerova chugüi reta, jare umaeño umbɨadora reta vaerã opaete ara regua reta. Echa'ã Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta itupapire pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 ‘¿Cheve ra pemee maemɨmba piyuca vae cuarenta año ñana pe pico rambueve, Israel pegua reta? \q1 \v 43 Jucuarãi'ã co. Pevoɨ peraa tumpa-raanga Moloc jee vae ico pɨpe vae, \q1 jare petumpa-raanga Renfán jee vae iyasɨtata-raanga. \q1 Jae reta jaanga piyapo pembɨadora vaerã. \q1 Jáeramo che pomondota Babilonia cutɨ.’ \m Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei Esteban chupe reta—. \p \v 44 Yandetenondegua reta güɨrecose o Tumpa uyemɨngueta chupe reta pɨpe vae ñana pe. Echa'ã Tumpa oyocui Moisés jocua tupao uyapo vaerã jae uechaca chupe rami etei. \v 45 Jocua tupao uñemee yandetenondegua reta pe, jare jae reta Josué ndive güeru, cua ɨvɨ judío mbae vae reta güi upɨ̃ro yave. Echa'ã Tumpa omombo reta yandetenondegua reta güi. Jare David ico mburuvicha guasurã yave, imeño cua pe oĩ jocua tupao —jei—. \v 46 Tumpa umae cavi David re, jare David uyerure Tumpa pe umaeño vaerã uyapo Tumpa jo. Echa'ã itenondegua Jacob umbɨadora co Tumpa. \v 47 Ẽrei Salomón uyapo Tumpa jo, \v 48 yepe teĩ Tumpa ara pe ico vae ico'ã yambɨadorarenda yande yayapo vae reta pe. Echa'ã Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae jei cuarãi: \q1 \v 49 ‘Ara co jae cheguapɨrenda, \q1 jare ɨvɨ co jae chepɨ jenda’ —jei Tumpa—. \q1 ‘¿Mbae nunga o ra piyapota cheve? \q1 ¿Quiape ra aputuuta? \p \v 50 Chepo pe co ayapo opaete cua mbaembae’ —jei. \m Jucuarãi jei Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae —jei Esteban chupe reta—. \p \v 51 Pe reta pepɨatanta. Pipota'ã piyeyocui Tumpa pe, jare pipota'ã ave piyapɨsaca jese. Jecuae piyovaicho Espíritu Santo ndive. Petenondegua reta uyapo rami, jucuarãi vi piyapo pe reta —jei—. \v 52 Petenondegua reta uyapo icavi mbae vae opaete Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta pe. Amocue Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta jei jocua jupi vae outa co. Petenondegua reta uyuca reta. Jare añave pe reta vi pemee piyucaca jocua jupi vae —jei—. \v 53 Echa'ã Tumpa umeeca peve iporoyocui ángel reta pe, ẽrei piyapo'ã —jei Esteban. \s1 Esteban imano \p \v 54 Jare yatɨ vae reta cua uyandu ma yave, pochɨ, jare umbɨquɨrɨrɨu jãi Esteban jei vae jeco pegua. \v 55 Ẽrei Esteban tɨnee Espíritu Santo pe, jare umae ngatu ara cotɨ, jare uecha Tumpa iyembɨadorarenda jare Jesús Tumpa iyacata cotɨ. \v 56 Jayave Esteban jei: \p —¡Mase! Aecha ara uyepea oĩ, jare aecha vi cuimbaerã uyeyapo vae uyemboɨ oĩ Tumpa iyacata cotɨ. \p \v 57 Jayave jae reta usapɨcai tanta, jare iyapɨsa oyopia. Jayave penti rami uepeña reta Esteban uipɨsɨ. \v 58 Jare güɨraa ma yave tenta guasu güi ñana cotɨ, uyapi reta ita pe. Jare jocua iyapu reve uñeapo jese vae reta omboi iyasoya, jare oñono penti cuimbae taɨrusu Saulo jee vae jovai. \v 59 Jare uyapi reta rambueve, Esteban uyerure: \p —CheYa Jesús, eraa cherecove. \p \v 60 Jayave uyeatɨca, jare iñeeãta reve jei: \p —CheYa, agüɨye tuiporara reta cua mbaeyoa jeco pegua. \p Jare cua jei yave, umano. \c 8 \s1 Saulo uyapo icavi mbae vae upurugüɨrovia vae reta pe \p \v 1 Jare Esteban imano icavi Saulo pe. Jare jocua ara upurugüɨrovia vae Jerusalén pe ñugüɨnoi vae reta jovaicho reta umbɨpɨ uiporaraca chupe reta. Jare Jesús jemimondo retaño upɨta Jerusalén pe. Opaete ĩru upurugüɨrovia vae reta uñemɨai ɨvɨ reta Judea jare Samaria rupi. \v 2 Jare amocue cuimbae umbɨadora Tumpa vae reta oñotɨ Esteban, jare ipɨatɨtɨ reta jese. \v 3 Ẽrei Saulo uiporaraca upurugüɨrovia vae reta pe. Echa'ã oo tenta tenta rupi, jare umbɨtɨrɨrɨ güɨraa cuimbae reta jare cuña reta oñono peresorɨru pe. \s1 Felipe umɨmbeu ñee icavi vae Samaria pe \p \v 4 Jayave jocua upurugüɨrovia vae uñemɨai vae reta umɨmbeu ñee icavi vae yugüɨraa vae rupi. \v 5 Felipe oo tenta guasu Samaria pe, jare umɨmbeu tenta guasu pegua reta pe Cristo regua. \v 6 Jare tenta guasu pegua reta uyandu yave, penti rami uyapɨsaca cavi Felipe umɨmbeu chupe reta vae re. Uecha vi mɨacañɨ uyapo vae reta. \v 7 Echa'ã aña reta usɨrɨ usapɨcai reve oya jese vae reta güi. Jare jeta ipuere mbae omɨ vae reta jare jeta uguata mbae vae reta ucuera. \v 8 Jare jocua tenta guasu pegua reta uyerovia. \p \v 9 Jare joco pe ico penti cuimbae Simón jee vae. Cua cuimbae ipaye vae co, jare umɨpɨacañɨ umbɨtavɨ Samaria pegua reta mbaembae uyapo vae pe. Jáeramo uyereroviaca catu. \v 10 Jare opaete sambiaɨ reta jare ucuacuaa vae reta uyapɨsaca cavi jese, jare jei reta: \p —Cua cuimbae güɨnoi Tumpa imbaepuere tuicha vae. \p \v 11 Jáeramo opaete vae uyapɨsaca cavi jese. Echa'ã jae ipaye vae ramo, ɨma ma uyapo mbaembae umɨpɨacañɨ reta vaerã. \v 12 Ẽrei Felipe umɨmbeu tenta guasu pegua reta pe ñee icavi vae. Imiari chupe reta Tumpa iporoyocuia re jare Jesucristo re. Jayave cuimbae reta jare cuña reta güɨrovia jare uyembɨbautizaca. \v 13 Jare Simón vi güɨrovia, jare uyembɨbautizaca güive upɨta Felipe ndive. Jare uecha yave mɨacañɨ tuicha vae uyeyapo vae reta, ipɨacañɨ. \p \v 14 Jare Jesús jemimondo Jerusalén pe ñugüɨnoi vae reta uicuaa yave quirãi Samaria pegua reta güɨrovia ma Tumpa iñee, omondo reta Pedro jare Juan. \v 15 Jare jae reta yugüɨraa uvãe yave Samaria pe, uyerure upurugüɨrovia vae reta re, Espíritu Santo ou vaerã chupe reta. \v 16 Echa'ã ndeiño ou Espíritu Santo chupe reta. Jaeño uyembɨbautizaca Jesús jee re. \v 17 Jayave Pedro jare Juan oñono ipo jese reta, jare Espíritu Santo ou chupe reta. \p \v 18 Jare Simón uecha Espíritu Santo ou, Jesús jemimondo reta ipo oñono jese reta yave. Jayave uipota tẽi umee corepoti chupe reta \v 19 jare jei: \p —Cheve vi pemee cua mbaepuere, ou vaerã ipotave vae pe Espíritu Santo, che añono chepo jese yave. \p \v 20 Ẽrei Pedro jei chupe: \p —Nde necañɨteita co ndecorepoti reve. Echa'ã ndepɨa pe ndiyemɨngueta tẽi ndepuere ndegua corepoti pe mbae Tumpa umee vae —jei—. \v 21 Nde ndepuere'ã nenoi cua nunga mbaepuere. Echa'ã ndepɨa jupi'ã Tumpa cotɨ. \v 22 Eeya cua icavi mbae vae, jare iyerure Tumpa pe. Aramoi umbɨasata ndeve cua ndepɨa pe ndiyemɨngueta vae re. \v 23 Echa'ã aicuaa nde niñemɨro, jare mbaeyoa jeco pegua ndepuere'ã ndiyapo icavi vae —jei. \p \v 24 Jayave Simón jei chupe reta: \p —Piyerure cheré yandeYa pe, agüɨye vaerã cua pere cheve vae uyeyapo cheve. \p \v 25 Jayave Pedro jare Juan umɨmbeu yave Tumpa iñee ĩru vae reta pe, yugüɨraa ye Jerusalén pe. Jare yugüɨraa rambueve, umɨmbeu ñee icavi vae jeta ĩru Samaria pegua tenta guasu-raɨ reta rupi. \s1 Felipe jare Etiopía pegua \p \v 26 Jayave penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae jei Felipe pe: \p —Epũa ecua sur cotɨ tape Jerusalén güi oo Gaza cotɨ vae rupi. \p Cua tape uasa ñana rupi. \v 27 Jayave Felipe upũa oo. Jare penti eunuco ɨvɨ Etiopía pegua oo ye jenta cotɨ Jerusalén güi. Echa'ã ou Jerusalén pe umbɨadora vaerã Tumpa. Cua eunuco co jae penti mburuvicha. Jae uyandareco ico Candace icorepoti jare ĩru imbaembae icavi vae re. Candace co jae Etiopía pegua reta juvicha guasu. \v 28 Jare eunuco oo ye yave jenta cotɨ, uguapɨ icarro pe umɨngueta oo Isaías uicuatiacue vae. Isaías co jae penti Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae. \v 29 Jare Espíritu Santo jei Felipe pe: \p —Ecua iñemɨĩru pea carro pe oo oĩ vae ndive. \p \v 30 Jayave Felipe osi oo carro cotɨ, jare uyandu cuimbae umɨngueta Tumpa iñee Isaías uicuatiacue vae. Jayave upɨrandu chupe: \p —¿Ndicuaa pa nemɨngueta neĩ vae? \p \v 31 Jare eunuco jei Felipe pe: \p —¿Quirãita pa aicuaa, mbaetɨ yave quía umɨmbeu cheve? \p Jare umɨñera Felipe uyupi vaerã icarro pe uguapɨ jae ndive. \p \v 32 Jare Tumpa iñee umɨngueta vae pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Penti ovecha rami uyereraaca umano vaerã. \q1 Jare jae quĩiño, penti ovecha-raɨ jocua uñapi vae jovai oĩ vae quĩiño oĩ rami. \q1 \v 33 Uñererɨ̃roca yave, uãa vae reta uyapo'ã jupi vae chupe. \q1 ¿Quía ra ipuere umɨerãcua jentaɨgua reta regua? \q1 Echa'ã jecove ucañɨ ɨvɨ güi.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 34 Jare eunuco jei Felipe pe: \p —Aipota nemɨmbeu vaerã cheve quía re ra jei cua Tumpa iñee umɨmbeu vae. ¿Jei pa iyee ani ĩru vae re? —jei. \p \v 35 Jayave Felipe umbɨpɨ cua Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae güi umɨmbeu chupe ñee icavi vae Jesús regua. \v 36 Jare tape rupi yugüɨraa rambueve, yugüɨraa uvãe ɨ jenda pe, jare eunuco jei: \p —Co oĩ ɨ. ¿Ime pa mbae ayapo vaerã ndei ayembɨbautizaca mbove? \p \v 37 —Ndepurugüɨrovia yave opaete ndepɨa pe, ndepuere ndiyembɨbautizaca —jei Felipe chupe. \p —Arovia Jesucristo co jae Tumpa Taɨ —jei eunuco Felipe pe. \p \v 38 Jayave eunuco umbɨyemboɨca carro, jare mocui reve ugüeyɨ ɨ pe. Jayave Felipe umbɨbautiza eunuco. \v 39 Jare oẽ reta ɨ güi yave, yandeYa iEspíritu güɨraa joco güi Felipe. Jare eunuco uecha'ã ye ma. Jayave uyerovia reve oo ye jenta cotɨ. \v 40 Jare Felipe uyecuaa tenta guasu Azoto pe. Jare joco güi oo tenta guasu Cesarea pe. Jare oo rambueve, umɨmbeu ñee icavi vae opaete tenta guasu reta rupi. \c 9 \s1 Saulo güɨrovia Jesús re \r (Hch 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Jare Saulo umumburu uyuca vaerã yandeYa re güɨrovia vae reta, jare oo sacerdote tenondegua pe. \v 2 Jare uyerure sacerdote tenondegua pe umee vaerã chupe tupapire, ipuere vaerã oo judío reta itupao tenta guasu Damasco pegua reta pe, jare uvãe yave joco pe cuimbae reta jare cuña reta Jesús re güɨrovia vae, ipuere vaerã uipɨsɨ güeru Jerusalén pe. \v 3 Jare coiño ma Damasco güi oo yave, aramoiño jembipe Saulo re penti tembipe tuicha vae ara güi. \v 4 Jayave Saulo oa ɨvɨ re, jare uyandu ñee jei chupe: \p —Saulo, Saulo, ¿maera pa ndiyapo icavi mbae vae cheve? \p \v 5 Jayave Saulo upɨrandu: \p —¿Quía pa co nde, cheYa? \p Jayave ñee jei chupe: \p —Che co jae Jesús. Nde ndiyapo icavi mbae vae cheve. Nde co jae penti güeye ɨvɨra jacuarovi vae re upatara vae rami. Jáeramo ndiporara neĩ. \p \v 6 Saulo urɨrɨ uquɨye ramo. \p —CheYa, ¿mbae pa ndipota ayapo vaerã? —jei. \p —Epũa ecua tenta guasu pe, jare amɨmbeucata ndeve mbae ndiyapota vae —jei yandeYa Saulo pe. \p \v 7 Jare cuimbae Saulo jupíe yugüɨraa vae reta uyemboɨ quĩiño ñugüɨnoi ipɨacañɨ güi. Echa'ã uyandu ñee, ẽrei uecha'ã quiave. \v 8 Jayave Saulo upũa ɨvɨ güi, jare umae tẽi, ẽrei ipuere'ã uecha quía. Jare jae jupíe yugüɨraa vae reta uipoco, jare güɨraa Damasco pe. \v 9 Jare Saulo joco pe oĩ mbapɨ ara umae mbae reve, jare ucaru'ã jare ɨ jou'ã. \p \v 10 Jare ico Damasco pe penti upurugüɨrovia vae Ananías jee vae. YandeYa jei chupe ique pe: \p —Ananías. \p Jare jae jei: \p —CheYa, co aĩ. \p \v 11 Jayave yandeYa jei chupe: \p —Epũa ecua calle Sɨmi jee vae pe, jare eeca Judas jenta pe penti Tarso pegua. Jae jee co Saulo. Echa'ã jae uyerure oĩ —jei—. \v 12 Jare jae uecha ma ique pe penti cuimbae Ananías jee vae uique jare oñono ipo jese, umae ye vaerã —jei Tumpa chupe. \p \v 13 Ẽrei Ananías jei: \p —CheYa, jeta vae umɨmbeu cheve cua cuimbae regua, quirãi jeta icavi mbae vae uyapo Jerusalén pe nderé güɨrovia vae reta pe. \v 14 Jare cua pe jae ime güɨnoi mbaepuere sacerdote reta itenondegua reta güi, uipɨsɨ vaerã opaete nderé güɨrovia vae reta —jei. \p \v 15 —Ecuaño —jei yandeYa chupe—. Echa'ã che aiparavo ma cherembiporurã, oo vaerã umɨmbeu cheregua judío mbae vae reta pe, mburuvicha reta pe jare Israel pegua reta pe. \v 16 Echa'ã che aicuaacata chupe quirãi uiporara eteta chereco pegua —jei. \p \v 17 Jayave Ananías oo uique tenta pe. Jare oñono ipo Saulo re jare jei chupe: \p —Cherɨvɨ Saulo, yandeYa Jesús uyecuaa ndeve, ndeyu tape rupi rambueve. Jae chembou nemae ye vaerã, jare netɨnee vaerã Espíritu Santo pe —jei. \p \v 18 Jare jupivoiño mbae uyeequi Saulo jesa güi yanderesapĩra uyeequi rami, jare Saulo umae cavi. Jayave upũa uyembɨbautizaca. \v 19 Jayave ucaru jare ipɨrãta ye ma. Jare upɨta mbovɨ ara upurugüɨrovia vae Damasco pe yugüɨreco vae reta ndive. \s1 Saulo uñemɨñee Damasco pe \p \v 20 Jayave Saulo umbɨpɨ umɨmbeu Jesús regua judío reta itupao reta pe. Jei chupe reta Jesús co jae Tumpa Taɨ. \v 21 Jare opaete uyandu vae reta ipɨacañɨ, jare jei: \p —¿Jae'ã ra cua Jerusalén pe cua Jesús re güɨrovia vae reta uiporaraca vae? Jare ou vi cua pe uipɨsɨ vaerã cua nunga reta güɨraa sacerdote reta itenondegua reta pe —jei reta. \p \v 22 Ẽrei Saulo uñemɨatangãtu, jare umɨamɨri judío Damasco pegua reta. Echa'ã uicuaaca chupe reta Jesús co jae Cristo. \s1 Judío reta uipota tẽi uipɨsɨ Saulo \p \v 23 Jare ɨma ma uasa yave, judío reta uyemboemboe uyuca vaerã Saulo. \v 24 Ẽrei cua jerãcua Saulo pe. Jae reta uãro tenta guasu jonque pe ara rupi jare pɨ̃tu rupi, uyuca vaerã tẽi. \v 25 Ẽrei upurugüɨrovia vae reta güɨraa Saulo pɨ̃tu yave umbɨasa tenta guasu iquesemba ita pegua vae iárambo rupi umbɨgüeyɨ canasta guasu pe. \s1 Saulo Jerusalén pe \p \v 26 Jare Saulo oo uvãe yave Jerusalén pe, uipota tẽi uñemɨĩru upurugüɨrovia vae reta ndive. Ẽrei opaete jae reta uyepɨu chugüi. Echa'ã güɨrovia'ã reta jae Jesús re güɨrovia ma co. \v 27 Ẽrei Bernabé güɨraa Saulo Jesús jemimondo reta pe, jare umɨmbeu chupe reta quirãi Saulo uecha yandeYa tape rupi, jare quirãi yandeYa umɨngueta vae. Jei vi chupe reta quirãi Saulo umɨmbeu uquɨye mbae reve Damasco pe Jesús regua. \v 28 Jayave Saulo uñemɨĩru upurugüɨrovia vae reta ndive Jerusalén pe. Jecuaeño oẽ Jerusalén güi jare uique ye. \v 29 Jare umɨmbeu uquɨye mbae reve yandeYa regua. Jare uyeaca vi griego pe uyemɨngueta vae reta ndive. Jáeramo jae reta uipota uyuca. \v 30 Jare upurugüɨrovia vae reta cua uicuaa yave, güɨraa reta Saulo Cesarea pe, jare joco güi omondo tenta guasu Tarso cotɨ. \p \v 31 Jayave umambeco'ã ma quía upurugüɨrovia vae reta, jare jae reta uñemɨmɨrãta opaete Judea rupi, Galilea rupi jare Samaria rupi. Jare yugüɨreco reta uipɨu cavi reve yandeYa, jare Espíritu Santo umbɨpɨacatu. Jare jecuaeño ĩru vae reta uñemɨĩru jae reta ndive. \s1 Eneas ucuera \p \v 32 Jare Pedro oo opou yave opaete upurugüɨrovia vae reta ñugüɨnoi vae rupi, oo uvãe tenta guasu Lida pegua reta pe. \v 33 Joco pe uvãe penti cuimbae Eneas jee vae ocho año ma ico jupa pe vae. Echa'ã ipuere mbae omɨ vae. \v 34 Jare Pedro jei chupe: \p —Eneas, Jesucristo nembɨgüera ma. Epũa ipɨso nderupa —jei. \p Jare jupivoiño jae upũa. \v 35 Jare opaete Lida pegua reta jare tenta tenta ñuu Sarón pegua reta uecha cua cuimbae, jare uyerova reta yandeYa cotɨ. \s1 Dorcas umano jare icove ye \p \v 36 Jare ico tenta guasu Jope pe penti cuña upurugüɨrovia vae Tabita jee vae. (Cua tee uipota jei ambɨe ñee pe: Dorcas.) Cua cuña uyapo jeta icavi vae, jare umeei jeta mbae iparavete vae reta pe. \v 37 Jayave imbaerasɨ, jare umano. Jare ĩru vae reta opa umbɨyau yave, oñono penti o ɨvate vae pe. \v 38 Jare Lida coiño oĩ Jope güi. Jare upurugüɨrovia vae Jope pegua reta uicuaa ma yave Pedro oĩ Lida pe, omondo icotɨ mocui cuimbae reta jei vaerã chupe: \p —Ecua Jope pe ɨmambae. \p \v 39 Jayave Pedro upũa ou jae reta jupíe. Jare ou uvãe yave, ĩru vae reta güɨraa o ɨvate vae pe. Joco pe opaete ime umano vae reta yatɨ uyao ñugüɨnoi, jare uechaca Pedro pe temimonde Dorcas jae reta ndive ico yave uyapocue vae reta. \v 40 Jayave Pedro omoẽ opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta. Jayave uyeatɨca jare uyerure Tumpa pe. Jayave uyerova umae teõgüe re jare jei: \p —Tabita, epũa. \p Jayave cuña umae, jare uecha Pedro yave, upũa uguapɨ. \v 41 Jayave Pedro uipɨsɨ ipo pe, jare umupũa. Jayave ueni upurugüɨrovia vae reta jare ime umano vae reta, jare uechaca chupe reta icove ye ma co. \v 42 Jare cua jerãcua opaete Jope pegua reta pe. Jare jeta vae güɨrovia yandeYa re. \v 43 Jare Pedro upɨta ɨma Jope pe. Ico penti guacapi umɨpɨ̃ta vae Simón jee vae jenta pe. \c 10 \s1 Pedro jare Cornelio \p \v 1 Ico Cesarea pe penti cuimbae Cornelio jee vae. Jae co sundaro reta juvicha penti atɨ Italiana jee vae pegua. \v 2 Jae jare opaete jenta pegua reta umbɨadora Tumpa, jare jae umeei jeta mbae iparavete vae reta pe, jare jecuaeñoi uyerure Tumpa pe. \v 3 Cua cuimbae uecha cavi ique pe penti ángel Tumpa pe uyeyocui vae uique jae oĩ vae pe mbapɨ ora ma caaru yave. Ángel jei chupe: \p —Cornelio. \p \v 4 Cornelio uquɨye reve umae ngatu ángel re jare upɨrandu: \p —¿Mbae pa, cheYa? \p Jare ángel jei chupe: \p —Tumpa imandúa ndiyerure reta jare mbae nemeei vae reta re. \v 5 Añave emondo cuimbae reta Jope pe, güeru vaerã penti cuimbae Simón jee vae. Jae uyembɨjee Pedro pe —jei—. \v 6 Jae ico penti guacapi umɨpɨ̃ta vae Simón ipɨ. Simón jenta oĩ ɨ guasu jembeɨ pe —jei. \p \v 7 Ángel uyemɨngueta jae ndive vae oo ma yave, Cornelio ueni mocui jembiocui reta jare penti sundaro umbɨadora Tumpa vae. Cua sundaro vi uyeyocui Cornelio pe. \v 8 Jare opa umɨmbeu cavi chupe reta yave, omondo Jope cotɨ. \p \v 9 Pɨareve pe guarasɨ ara mbɨteta ma yave, jae reta yugüɨraa tape rupi coiño ma Jope güi rambueve, Pedro uyupi tenta iárambo, uyerure vaerã Tumpa pe. \v 10 Jare iyembaɨ, jare uipota ucaru. Ẽrei ĩru vae reta omboyɨ ñugüɨnoi rambueve jembiurã, Pedro oque. \v 11 Jare ique pe uecha ara uyepea jare penti nieso tuicha vae rami vae ugüeyɨ ou icotɨ. Cua uyembɨgüeyɨ uyepɨsɨ reve irundɨ jembeɨ reta pe. \v 12 Cua nieso japɨpe pe ñugüɨnoi ipotave maemɨmba uguata vae reta jare opoñɨ vae reta, jare ipotave güɨra reta. \v 13 Jare ou Pedro pe penti ñee: \p —Pedro, epũa iyuca jeu. \p \v 14 Ẽrei Pedro jei: \p —Ndarau, cheYa. Jau'ã etei co mboroyocui jei agüɨye vaerã jau vae. Icavi'ã co —jei. \p \v 15 Jayave ñee jei chupe: \p —Tumpa umee ndeu vaerã vae, agüɨye erɨ̃ro. \p \v 16 Cua mbapɨ vese ma uyeyapo yave, nieso rami vae uyereraa ye ara pe. \v 17 Jare Pedro ipɨacañɨ reve ipɨa pe uyemɨngueta oĩ rambueve mbae re ra uyemɨjaanga cua ique pe uecha vae, cuimbae Cornelio ombou vae reta upɨrandu yugüeru Simón jenta re, jare yugüeru ma uvãe onque pe. \v 18 Jare jae reta ueni upɨrandu joco pe ra ico Simón uyembɨjee Pedro pe vae. \v 19 Jare Pedro ipɨa pe uyemɨngueta oĩ rambueve jocua ique pe uecha vae re, Espíritu Santo jei chupe: \p —Mase, mbapɨ cuimbae reta ndereca. \v 20 Epũa egüeyɨ ecua jae reta jupíe neatẽɨ mbae reve. Echa'ã che co ambou —jei. \p \v 21 Jayave Pedro ugüeyɨ cuimbae Cornelio ombou vae reta ñugüɨnoi vae pe, jare jei chupe reta: \p —Che co jae pe reta peeca vae. ¿Maera pa peyu chereca? \p \v 22 Jayave cuimbae reta jei Pedro pe: \p —Ime penti cuimbae Cornelio jee vae. Jae co cuimbae jupi vae. Umbɨadora co Tumpa. Jae co sundaro reta juvicha opaete judío reta uyemɨngueta cavi jese vae. Penti ángel Tumpa pe uyeyocui vae jei chupe ndereruca vaerã jenta pe, jae uyapɨsaca vaerã nemɨmbeuta chupe vae re —jei reta. \p \v 23 Jayave Pedro uruique cuimbae reta, jare umɨmbɨta joco pe. Jayave pɨareve pe Pedro upũa oo jae reta jupíe. Jare amocue upurugüɨrovia vae Jope pegua reta yugüɨraa jae jupíe. \p \v 24 Jare pɨareve pe yugüɨraa uvãe Cesarea pe. Jare Cornelio umbatɨ ma jentarã reta jare iĩru reta, jare uãro oĩ Pedro. \v 25 Jare Pedro uiqueta ma yave tenta pe, Cornelio oo oovãiti jare uyeatɨca Pedro jovai umbɨadora vaerã. \v 26 Ẽrei Pedro jei chupe: \p —Epũa. Che cuimbaeño vi co. \p Jare umupũa. \v 27 Jare uyemɨngueta jae ndive rambueve, Pedro uique tenta pe, jare uecha jeta vae yatɨ ñugüɨnoi joco pe. \v 28 Jayave Pedro jei chupe reta: \p —Pe reta picuaa cavi co quirãi penti judío ipuere'ã uñemɨĩru penti judío mbae vae ndive, jare quirãi ipuere'ã opou ipɨ. Ẽrei Tumpa uechaca cheve quirãi icavi'ã aeni vaerã penti vae yepe iquɨa vae, yepe tẽi uyapo'ã mboroyocui. \v 29 Jáeramo pe reta cherenica yave, ayu cheatẽɨ mbae reve. Añave tapɨrandu peve, ¿maera pa cherenica? —jei Pedro. \p \v 30 Jayave Cornelio jei chupe: \p —Irundɨ ara ma uasa cuarãi yave ayerure aĩ ayecuacu reve tembíu güi cua cherenta pe. Jare aramoiño mbapɨ ora ma caaru yave aecha penti cuimbae uyemboɨ oĩ cherovai. Jemimonde jembipe —jei—. \v 31 Jae jei cheve: Cornelio, ndiyerure uyendu ma, jare Tumpa imandúa ma mbae nemeei vae reta re. \v 32 Emondo quía Jope pe, jare eruruca Simón uyembɨjee Pedro pe vae. Jae ico penti guacapi umɨpɨ̃ta vae Simón ipɨ. Simón jenta oĩ ɨ guasu jembeɨ pe. Ou yave, jae nemɨnguetata —jei cheve, jei—. \v 33 Jáeramo jupivoiño amondo ndecotɨ, jare yasurupai ndeyu vae re. Añave ore co noĩ opaete cua pe Tumpa jovaque, nduyandu vaerã opaete Tumpa ndeocui vae re —jei. \p \v 34 Jayave Pedro jei chupe reta: \p —Añetete aicuaa ma quirãi Tumpa uau'ã penti vaeño ĩru vae güi. \v 35 Echa'ã jocua umbɨadora jare jupi vae uyapo vae ipotave ɨvɨ pegua icavi co Tumpa pe —jei—. \v 36 Tumpa ombou ñee icavi vae Israel pegua reta pe. Jae umɨmbeu chupe reta ime mbɨacatu Jesucristo re. Jesucristo co jae opaete vae iYa —jei Pedro—. \v 37-38 Juan umɨmbeu uyapɨsaca jese vae reta pe uyembɨbautizaca vaerã. Cua jaɨcue rupi Jesús Nazaret pegua jerãcua Galilea pe jare opaete Judea rupi. Jerãcua quirãi Tumpa umee chupe Espíritu Santo jare mbaepuere, jare quirãi jae oo opaete que rupi uyapo icavi vae, jare quirãi umbɨgüera opaete aña guasu uiporaraca chupe vae reta. Echa'ã Tumpa ico jae ndive. Opaete cua pe reta picuaa co —jei—. \v 39 Jare ore numɨmbeu ĩru vae reta pe opaete Jesús uyapo Judea rupi jare Jerusalén pe vae. Jayave judío reta uicutuca curusu re uyucaca —jei Pedro chupe reta—. \v 40 Ẽrei Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi mbapɨ ara umano rendave pe, jare umbɨyecuaa. \v 41 Umbɨyecuaa'ã opaete vae pe, jaeño oreve. Echa'ã tenonde ma Tumpa oreparavo numɨmbeu vaerã ĩru vae reta pe. Ore nducaru jare ɨ ndou jae ndive, icove ye yave ou umanocue vae reta ipɨte güi —jei—. \v 42 Jare jae oreocui numɨmbeu vaerã ĩru vae reta pe quirãi Tumpa uiparavo uãa vaerã icove vae reta jare umanocue vae reta —jei Pedro—. \v 43 Cua regua co umɨmbeu opaete Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta. Echa'ã jae reta jei Tumpa umbɨasata opaete jese güɨrovia vae reta pe imbaeyoa reta jae jeco pegua —jei. \s1 Espíritu Santo ou judío mbae vae reta pe \p \v 44 Jare Pedro imiari oĩ rambueve, Espíritu Santo ou opaete cua ñee uyandu vae reta pe. \v 45 Jare judío upurugüɨrovia vae Pedro jupíe yugüeru vae reta ipɨacañɨ quirãi judío mbae vae reta pe vi uñemee Espíritu Santo vae re. \v 46 Echa'ã jae reta uyandu uyemɨngueta reta ambɨe vae iñee pe. Jare uyandu vi umbɨadora Tumpa. \v 47 Jayave Pedro jei: \p —¿Quía pa umbɨavaita agüɨye vaerã uyembɨbautizaca cua reta? Echa'ã Espíritu Santo ou ma chupe reta, yandeve ou rami —jei. \p \v 48 Jayave Pedro oyocui uyembɨbautizaca vaerã yandeYa Jesús jee re. Jayave joco pegua reta umɨñera Pedro upɨta vaerã jae reta ndive mbovɨ ara pegua. \c 11 \s1 Pedro umɨmbeu upurugüɨrovia vae Jerusalén pegua reta pe \p \v 1 Jayave Jesús jemimondo reta jare ĩru upurugüɨrovia vae Judea rupi ñugüɨnoi vae reta uicuaa quirãi judío mbae vae reta vi güɨrovia Tumpa iñee. \v 2 Jayave Pedro oo ye uvãe yave Jerusalén pe, judío upurugüɨrovia vae reta uñeengata chupe. \v 3 Jae reta jei: \p —¿Maera pa ndique judío mbae vae reta jenta pe? ¿Maera pa ndecaru jae reta ndive? —jei reta. \p \v 4 Jayave Pedro iyɨpɨ güive umbɨpɨ umɨmbeu cavi chupe reta opaete uyeyapo vae. Jae jei chupe reta: \p \v 5 —Che ayerure aĩ yave tenta guasu Jope pe, cheque pe aecha penti nieso tuicha vae rami vae ugüeyɨ ou checotɨ. Cua uyembɨgüeyɨ ara güi uyepɨsɨ reve irundɨ jembeɨ reta pe ou uvãe cheve —jei—. \v 6 Amae ngatu jese yave, aecha maemɨmba uguata vae reta, amocue pochɨ vae jare amocue pochɨ mbae vae, jare maemɨmba opoñɨ vae reta, jare güɨra reta. \v 7 Jare ayandu vi penti ñee jei cheve: ‘Pedro, epũa iyuca jeu’ —jei, jei Pedro—. \v 8 Ẽrei che jae: ‘Ndarau, cheYa. Jau'ã etei co mboroyocui jei agüɨye vaerã jau vae. Icavi'ã co’ —jae chupe, jei—. \v 9 Ẽrei ñee ou ara güi vae jei cheve: ‘Tumpa umee ndeu vaerã vae, agüɨye erɨ̃ro’ —jei cheve, jei—. \v 10 Jare cua mbapɨ vese ma uyeyapo yave, opaete uyereraa ye ara pe. \v 11 Jare jupivoiño yugüeru uvãe che aico vae pe mbapɨ cuimbae Cesarea güi Cornelio ombou vae reta —jei Pedro—. \v 12 Jare Espíritu Santo jei cheve aa vaerã jae reta jupíe cheatẽɨ mbae reve. Jare cua seis upurugüɨrovia vae reta vi yugüɨraa cherupíe, jare nduique jocua cuimbae jenta pe —jei. \v 13 Jare jocua cuimbae umɨmbeu oreve quirãi uecha penti ángel uyemboɨ oĩ jae jo pe, jare quirãi ángel jei chupe: ‘Emondo cuimbae reta Jope pe eruruca penti cuimbae Simón jee vae. Jae uyembɨjee Pedro pe’ —jei chupe, jei—. \v 14 Jae umɨmbeuta ndeve ñee, nde jare opaete nerenta pegua reta piyembɨasaca vaerã —jei chupe, jei—. \v 15 Jayave che ambɨpɨ amɨngueta reta yave, Espíritu Santo ou chupe reta, yandeve tenonde yave ou rami. \v 16 Jayave chemandúa yandeYa jei yandeve vae re. Echa'ã jei: ‘Juan upurumbɨbautiza ɨ pe. Ẽrei pe reta piyembɨbautizacata Espíritu Santo pe’ —jei yandeYa, jei—. \v 17 Tumpa umee chupe reta Espíritu Santo yande yarovia yandeYa Jesucristo re vae pe umee vae. Jáeramo che chepuere'ã etei ambɨavai Tumpa uyapo vae —jei. \p \v 18 Jayave cua Pedro jei chupe reta vae uyandu yave, jae reta ipuere'ã ma mbae jei. Umbɨadoraño Tumpa, jare jei reta: \p —Tumpa umaeño vi judío mbae vae reta re ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae, güɨnoi vaerã tecove opa mbae vae. \s1 Upurugüɨrovia vae reta Antioquía pe \p \v 19 Jare Esteban uyuca yave, jovaicho reta uiporaraca upurugüɨrovia vae reta pe. Jare upurugüɨrovia vae reta opa uñemɨai, jare yugüɨraa uvãe ɨvɨ Fenicia, Chipre jare Antioquía pe. Jare jae reta umɨmbeu judío reta peño Tumpa iñee. \v 20 Ẽrei jae reta ipɨte pe ñugüɨnoi amocue cuimbae Chipre jare Cirene pegua. Cua reta yugüɨraa uvãe yave Antioquía pe, umɨngueta judío mbae vae reta pe vi, jare umɨmbeu chupe reta ñee icavi vae yandeYa Jesús regua. \v 21 Jare yandeYa omborɨ, jare jeta vae güɨrovia jare uyerova yandeYa cotɨ. \p \v 22 Jare cua jerãcua upurugüɨrovia vae Jerusalén pe ñugüɨnoi vae reta pe. Jayave jae reta omondo Bernabé Antioquía pe. \v 23 Jare jae oo uvãe yave, uecha jocua uyeyapo Tumpa ipɨacavi jeco pegua vae, jare uyerovia. Jayave jei chupe reta jecuaeño uguata cavi vaerã yandeYa ndive ipɨrãta reve ipɨa pe. \v 24 Echa'ã Bernabé co jae cuimbae ipɨacavi vae. Jae upurugüɨrovia cavi, jare tɨnee Espíritu Santo pe. Jare jeta vae güɨrovia yandeYa re jare uñemɨĩru upurugüɨrovia vae reta ndive. \p \v 25 Cua jaɨcue rupi Bernabé oo Tarso pe, ueca vaerã Saulo. Jare uvãe chupe yave, güeru Antioquía pe. \v 26 Jare joco pe uñemɨĩru reta penti año upurugüɨrovia vae reta ndive, jare omboe jeta vae. Jare Antioquía pe jaeramo etei ĩru vae reta umbɨpɨ jei upurugüɨrovia vae reta re: \p —Cua reta co jae cristiano reta. \p \v 27 Jare jocua ara reta pe amocue Tumpa iñee umɨmbeu vae reta yugüeru Jerusalén güi Antioquía pe. \v 28 Penti jee co Agabo. Jae upũa uyemboɨ, jare jei Espíritu Santo rupi imeta co caruai tuicha vae opaete ɨvɨ rupi. Cua uyeyapo Claudio mburuvicha guasurã ico yave. \v 29 Jayave penti penti upurugüɨrovia vae reta iquɨrẽɨ omondo ime güɨnoi vae güi, omborɨ vaerã upurugüɨrovia vae Judea rupi ñugüɨnoi vae reta. \v 30 Jare jucuarãi uyapo reta. Jare jae reta omondo upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta pe Bernabé jare Saulo ndive. \c 12 \s1 Herodes uyucaca Jacobo, jare oñonoca Pedro peresorɨru pe \p \v 1 Jocua ara reta pe mburuvicha guasu Herodes uipɨsɨca amocue upurugüɨrovia vae reta, uyapo vaerã icavi mbae vae chupe reta. \v 2 Jare uyucaca quɨse pe Jacobo - jae co Juan tɨqueɨ. \v 3 Jare Herodes uicuaa yave cua uyapo vae icavi judío reta pe, uipɨsɨca Pedro vi. Jocua ara reta pe judío reta jou ñugüɨnoi mbɨyape ovu mbae vae. \v 4 Jare uipɨsɨca ma yave, oñonoca peresorɨru pe. Umee irundɨ atɨ sundaro reta pe uyandareco jese vaerã. Penti penti atɨ güɨnoi irundɨ sundaro. Herodes uipota tẽi güɨnoẽca Pedro tenta guasu pegua reta jovai pascua uasa ma yave. \v 5 Jayave sundaro reta uyandareco Pedro re peresorɨru pe. Ẽrei upurugüɨrovia vae reta icueri mbae reve uyerure Tumpa pe jese. \s1 Pedro oẽ peresorɨru güi \p \v 6 Pɨareve pe ma Herodes güɨnoẽcata tẽi yave, jocua pɨ̃tu etei Pedro oque oĩ mocui sundaro ipãu pe, jare uñeapɨ̃ti oĩ mocui cadena pe. Jare sundaro reta peresorɨru jonque uãro ñugüɨnoi. \v 7 Jare aramoiño penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae uyecuaa, jare penti tembipe uesape peresorɨru pe. Jayave ángel uñatai Pedro iyɨque pe umbɨsareco vaerã, jare jei chupe: \p —Epũa voi. \p Jare cadena reta uyera ipapɨ güi. \v 8 Jayave ángel jei chupe: \p —Iyemonde jare emonde vi ndepɨpasa. \p Jare Pedro jucuarãi uyapo. Jayave ángel jei chupe: \p —Iñeñoma ndeasoya pe, jare eyu cheraɨcue. \v 9 Jayave Pedro oẽ oo ángel jaɨcue rupi. Jae uicuaa'ã añete ra ángel uyapo vae. Ipɨa pe uyemɨngueta tẽi opaete cua uecha oĩ ique pe vae. \v 10 Uasa ma yave mocui sundaro peresorɨru uãro vae, yugüɨraa uvãe onque fierro calle cotɨ oo vae pe. Cua onque jaei uyepea chupe reta. Jare oẽ reta ma yave, uguata reta penti calle rupi. Jayave aramoiño ángel oo Pedro güi ueya. \v 11 Jayave ramo Pedro uicuaa cua uyeyapo vae añete co, jare jei iyupe: \p —Añave aicuaa cheYa co ombou ángel jare cherepɨca Herodes güi jare opaete judío reta uipota uyapo cheve vae güi. \p \v 12 Cua re ipɨa pe uyemɨngueta rambueve, oo uvãe María jenta pe. María co jae Juan Marcos ichɨ. Joco pe jeta vae yatɨ uyerure ñugüɨnoi Tumpa pe. \v 13 Pedro ombopu onque, jare oẽ tenta güi penti cuñatai Rode jee vae uyapɨsaca vaerã. \v 14 Cua cuñatai uicuaa Pedro iñee, ẽrei uyerovia güi uipea'ã onque. Osi uique tenta pe, jare umɨmbeu ĩru reta pe Pedro co oĩ onque pe. \v 15 Ẽrei jae reta jei chupe: \p —Nembɨquere co. \p Ẽrei jae jeiete jei añete co. Jayave jae reta jei: \p —Ãngel uyandarecose jese vae co. \p \v 16 Ẽrei Pedro jecuae ombopu onque. Jare jae reta uipea yave, uecha jae co, jare ipɨacañɨ. \v 17 Ẽrei Pedro umupũa ipo umɨquĩi reta vaerã, jare umɨmbeu chupe reta quirãi yandeYa güɨnoẽ peresorɨru güi. Jare jei chupe reta: \p —Picuaaca cua Jacobo jare ĩru upurugüɨrovia vae reta pe. \p Jayave oẽ oo joco güi icotɨ'ã. \p \v 18 Jare cõe rupive sundaro reta uyemɨpɨa'ã ete. Echa'ã uicuaa'ã mbae ra uyeyapo Pedro pe. \v 19 Jare Herodes uecaca tẽi yave, Pedro uñevãe'ã. Jayave Herodes upɨrandu sundaro reta pe jese. Jayave oyocui sundaro reta uyeyucaca vaerã. Jayave Herodes oo Judea güi Cesarea pe, jare upɨta joco pe. \s1 Herodes umano \p \v 20 Jare Herodes pochɨ ico Tiro pegua reta jare Sidón pegua reta cotɨ. Jayave jae reta penti rami yugüeru ipɨ, jare uñemɨĩru reta penti mburuvicha guasu jembiocui tenondegua vae Blasto jee vae ndive. Jae reta jei chupe agüɨye vaerã mburuvicha guasu pochɨ chupe reta. Echa'ã jae reta güeru jembiurã mburuvicha guasu Herodes iɨvɨ güi. \v 21 Jare Herodes uiparavo penti ara imiari vaerã chupe reta. Jayave jocua ara Herodes uyemonde cavi, jare uguapɨ mburuvicha upuruãa vae pe, jare imiari chupe reta. \v 22 Jare jae reta iñeeãta reve jei: \p —Tumpa iñee co, cuimbae iñee'ã co. \p \v 23 Jare jupivoiño penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae umɨmbaerasɨ Herodes taso pe. Echa'ã Herodes umbɨadora'ã Tumpa. Jáeramo umano. \p \v 24 Ẽrei Tumpa iñee uñemɨai, jare jeta vae upurugüɨrovia. \p \v 25 Jare Bernabé jare Saulo yugüeru ye Jerusalén güi, iparavɨquɨ joco pe uyapo ma yave. Jare güeru jae reta jupíe Juan Marcos. \c 13 \s1 Bernabé jare Saulo yugüɨraa umɨmbeu ñee icavi vae \p \v 1 Jare yugüɨreco upurugüɨrovia vae Antioquía pe ñugüɨnoi vae reta ipɨte pe amocue Tumpa iñee umɨmbeu vae reta jare Tumpa iñee re oporomboe vae reta. Jae reta co Bernabé, Simón Niger, Lucio Cirene pegua, mburuvicha guasu Herodes jentarã Manaén jee vae jare Saulo. \v 2 Cua reta uyeyocui yandeYa pe jare uyecuacu tembíu güi rambueve, Espíritu Santo jei chupe reta: \p —Pemondo Bernabé jare Saulo uyapo vaerã mbaravɨquɨ che aiparavo ma chupeguarã vae. \p \v 3 Jare uyecuacu reta tembíu güi, jare uyerure reta Tumpa pe. Jayave ĩru reta oñono ipo jese reta jare omondo. \s1 Umɨmbeu reta ñee icavi vae Chipre pegua reta pe \p \v 4 Jayave Saulo jare Bernabé uyemondoca Espíritu Santo pe, jare yugüɨraa tenta guasu Seleucia pe, jare joco güi uasa ɨ guasu rupi ɨvɨ Chipre pe. \v 5 Jare yugüɨraa uvãe yave tenta guasu Salamina pe, umɨmbeu reta Tumpa iñee judío reta itupao reta pe. Jare Juan oo jae reta ndive omborɨ vaerã. \v 6 Jare opaete Chipre umbapɨ yave, yugüɨraa uvãe tenta guasu Pafos pe, jare joco pe uñevãe penti judío Barjesús jee vae ndive. Jae co penti ipaye vae, jare jei jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae. Cua jei upurumbɨtavɨ vaerã. \v 7 Cua cuimbae oĩ mburuvicha Sergio Paulo jee vae ndive. Cua mburuvicha iyaracuaa catu co. Jae ueni Bernabé jare Saulo, jare uipota uyapɨsaca Tumpa iñee re. \v 8 Ẽrei Elimas (cua tee uipota jei: “Ipaye vae”) umbɨavai, agüɨye vaerã tẽi mburuvicha upurugüɨrovia. \v 9 Ẽrei Saulo (uyembɨjee vi Pablo pe vae) tɨnee Espíritu Santo pe, jare umae ngatu Elimas re \v 10 jare jei chupe: \p —Nde co jae aña guasu taɨ upurumbɨtavɨ vae. Nde ndiyapo icavi mbae vae, jare ndipota'ã ĩru vae reta uyapo vaerã jupi vae. Jecuaeño ndeporoyopia yandeYa jape icavi vae güi. \v 11 Mase, añave yandeYa tombou ipo nderé, nderesa mbae ndico vaerã. Ndarau ndeecha guarasɨ mbovɨ ara pegua —jei. \p Jare jupivoiño Elimas ipuere'ã mbae uecha, pɨ̃tumimbi oĩ yave rami, jare cotɨ cotɨ uyerova ueca tẽi quía uipoco güɨraa vaerã. \v 12 Jayave mburuvicha cua uyeyapo vae uecha yave, güɨrovia Tumpa iñee. Echa'ã ipɨacañɨ yandeYa iporomboe re. \s1 Pablo jare Bernabé Antioquía Pisidia pegua pe \p \v 13 Jayave Pablo jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta yugüɨraa Pafos güi, jare uasa ɨ guasu rupi tenta guasu Perge ɨvɨ Panfilia pegua pe. Ẽrei Juan ueya reta oo ye Jerusalén cotɨ. \v 14 Jayave jae reta yugüɨraa Perge güi tenta guasu Antioquía Pisidia pegua cotɨ. Jare joco pe yugüɨraa uvãe yave, uique reta judío reta itupao pe mbutuu ara pe, jare uguapɨ reta. \v 15 Jare ĩru vae reta opa umɨngueta yave mboroyocui güi jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue güi, tupao pegua reta itenondegua reta omondo jei chupe reta: \p —Orerɨvɨ reta, ime yave ñee penoi orembɨaracuaa vaerã, pepuere piyemɨngueta. \p \v 16 Jayave Pablo upũa, jare umupũa ipo umɨquĩi reta vaerã. Jayave jei chupe reta: \p —Cuimbae Israel pegua reta jare opaete pe reta Tumpa re pipɨu vae, piyapɨsaca cheré. \v 17 Israel pegua reta iTumpa uiparavo yandetenondegua reta, jare umbutuichaca Egipto pe yugüɨreco rambueve. Ẽrei Egipto jae reta iɨvɨ'ã co. Jare Tumpa imbaepuere tuicha vae pe güɨnoẽ joco güi —jei—. \v 18 Jare cuarenta año urupɨa chupe reta ñana rupi. \v 19 Jare opa umbai yave Canaán güi siete ɨvɨ ambɨembɨe vae pegua reta, umee cua reta iɨvɨcue Israel pegua reta pe iɨvɨrã —jei—. \v 20 Cua jaɨcue rupi cuatrocientos cincuenta año rupi Tumpa umee chupe reta mburuvicha reta uãa vaerã Samuel oĩ regua. Samuel co jae Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae —jei—. \v 21 Jayave jae reta uyerure mburuvicha guasu re. Jayave Tumpa umee chupe reta Cis taɨ Saúl jee vae cuarenta año pegua. Jae co penti cuimbae Benjamín iñemoñaa pegua. \v 22 Jare Tumpa cua cuimbae omombo yave, umee chupe reta David juvicha guasurã. Jare Tumpa jei David re: ‘Che aicuaa Isaí taɨ David. Jae co penti cuimbae chembɨyerovia vae. Jae uyapota opaete che aipota vae’ —jei, jei Pablo—. \v 23 Cua David iñemoñaa reta güi Tumpa umee Jesús. Jae co Israel pegua reta umbɨasa vae. Jucuarãi Tumpa uyapo ma aracae jei vae —jei—. \v 24 Ndei Jesús ou mbove, Juan umɨmbeu opaete Israel pegua reta pe ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae, jare uyembɨbautizaca vaerã. \v 25 Jare Juan opata ma umɨmbeu chupe reta yave, jei: ‘Pe reta pepɨa pe piyemɨngueta tẽi che co jae. Ẽrei jucuarãi'ã. Co ou cheraɨcue ĩru vae. Jupi'ã co che amboi vaerã ipɨpasa’ —jei, jei—. \p \v 26 Cherɨqueɨ reta, pe reta co jae Abraham iñemoñaa reta jare ĩru vae reta pe reta Tumpa re pipɨu vae co. Tumpa ombou peve cua ñee piyembɨasaca vaerã. \v 27 Echa'ã Jerusalén pegua reta jare juvicha reta uicuaa'ã quía ra co jae Jesús. Uicuaa'ã vi Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue opa mbutuu ara pe jae reta umɨngueta tẽi vae. Jáeramo jae reta jei Jesús uyeyucaca vaerã, jare jucuarãi uyeyapo uyecuatía oĩ jese vae —jei Pablo—. \v 28 Jare yepe tẽi uvãe'ã teco Jesús re uyucaca reta vaerã, ẽrei uyerure Pilato pe uyucaca vaerã. \v 29 Jare jae reta opa ma uyapo chupe yave opaete jese uyecuatía oĩ vae, umbɨgüeyɨca reta curusu güi, jare oñonoca teõgüerɨru pe —jei—. \v 30 Ẽrei Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi. \v 31 Jare jeta ara uyecuaa jae jupíe yugüɨraa Galilea güi Jerusalén pe vae reta pe. Jae reta añave umɨmbeu ĩru vae reta pe —jei Pablo chupe reta—. \v 32-33 Jare ore vi numɨmbeu peve ñee icavi vae, quirãi Tumpa jei yandetenondegua reta pe vae Tumpa etei uyapo ma yandeve. Echa'ã umbɨjecove ye Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Uyecuatía oĩ Salmo mocui pe cuarãi: ‘Nde co jae cheRaɨ. Cua ara che co jae ndeRu.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 34 Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi, agüɨye vaerã etei jetecue icumegua. Jare cua re jei: ‘Tamee ndeve bendición reta David pe jae ameeta chupe vae’ —jei Tumpa, jei—. \v 35 Jáeramo jei ĩru Salmo pe: ‘Che co jae jupi vae. Nemaeñota'ã cheretecue re icumegua vaerã’ —jei, jei—. \v 36 Echa'ã David opa uyeyocui yave opaete jentaɨgua reta pe Tumpa uipota vae rupi, umano, jare uñeñotɨca itenondegua reta ñugüɨnoi vae pe, jare jetecue icumegua —jei—. \v 37 Ẽrei jocua Tumpa umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi vae jetecue icumegua'ã etei —jei—. \v 38 Jáeramo, cherɨqueɨ reta, picuaa cavi cua ore numɨmbeu ĩru vae reta pe vae. Tumpa umbɨasata peve pembaeyoa reta cua Jesús rupi. \v 39 Jare opaete güɨrovia jese vae reta uyembujupica ma. Echa'ã yandepuere'ã yayembujupica Moisés iporoyocui re —jei—. \v 40 Jáeramo piñemoa ngatu, agüɨye vaerã uyeyapo peve Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta jei vae. Echa'ã jei reta cuarãi: \q1 \v 41 ‘Mase, upurugüɨrɨ̃ro vae reta, pepɨacañɨ jare pecañɨtei’ —jei Tumpa—. \q1 ‘Echa'ã che ayapota penti mbaravɨquɨ pico rambueve. \q1 Pe reta ndarau perovia, yepe tẽi quía umɨmbeuta peve’ —jei. \m Jucuarãi jei reta —jei. \p \v 42 Jare oẽ reta yave judío reta itupao güi, judío mbae vae reta umɨñera umɨmbeu vaerã chupe reta cua ñee mbutuu ara outa vae pe. \v 43 Jare tupao pe yatɨ vae reta opa yugüɨraa yave, jeta judío reta jare judiorã uyeyapo vae umbɨadora Tumpa vae reta yugüɨraa Pablo jare Bernabé ndive. Cua mocui reve imiari chupe reta, jare oyocui jecuaeño uyeco reta vaerã Tumpa ipɨacavi re. \p \v 44 Jare mbutuu ara ou vae pe opaete seri tenta guasu pegua reta uyembatɨ, uyapɨsaca vaerã Tumpa iñee re. \v 45 Ẽrei judío reta uecha yave jeta vae yatɨ, uñemɨagüɨ̃ro, jare jei añete'ã co Pablo jei vae, jare jei icavi mbae vae Pablo cotɨ. \v 46 Jayave Pablo jare Bernabé imiari uquɨye mbae reve chupe reta. Jei reta: \p —Añete icavi co ore numɨmbeu vaerã peve rani Tumpa iñee. Ẽrei perɨ̃ro ma. Pipota'ã ma. Jucuarãi picuaaca oreve penoita'ã co tecove opa mbae vae. Jáeramo añave numɨmbeuta judío mbae vae reta pe. \v 47 Echa'ã yandeYa oreocui cuarãi: \q1 ‘Pomondo judío mbae vae reta pe, peraa vaerã tembipe chupe reta, \q1 jare pemɨmbeu vaerã opaete ɨvɨ pegua reta pe Tumpa umbɨasata co.’ \m Jocuarãi oreocui —jei reta. \p \v 48 Jare judío mbae vae reta uyandu yave cua ñee, tuicha uyerovia reta, jare umbutuicha Tumpa iñee. Jare güɨrovia opaete jocua Tumpa uiparavo tecove opa mbae vae güɨnoi vaerã vae reta. \v 49 Jare Tumpa iñee uñemɨai opaete jocua ɨvɨ rupi. \v 50 Ẽrei judío reta omboemboe cuña tenta guasu pegua reta itenondegua uipɨu Tumpa vae reta jare cuimbae tenta guasu pegua reta itenondegua reta, jare umbɨpɨ uiporaraca Pablo jare Bernabé pe, jare omombo reta iɨvɨ güi. \v 51 Jayave Pablo jare Bernabé umɨtɨmo ɨvɨcuii ipɨ güi, uechaca vaerã tenta guasu pegua reta co teco güɨnoi, jare yugüɨraa tenta guasu Iconio cotɨ. \v 52 Ẽrei upurugüɨrovia vae reta uyerovia ete, jare tɨnee Espíritu Santo pe. \c 14 \s1 Pablo jare Bernabé Iconio pe \p \v 1 Jare Iconio pe Pablo jare Bernabé uique pãve judío reta itupao pe, jare imiari reta joco pe ñugüɨnoi vae reta pe. Jáeramo jeta judío reta jare judío mbae vae reta upurugüɨrovia. \v 2 Ẽrei judío upurugüɨrovia mbae vae reta omboemboe judío mbae vae reta, jare umɨtarẽɨca chupe reta upurugüɨrovia vae reta. \v 3 Jáeramo Pablo jare Bernabé upɨta joco pe ɨma pegua, jare imiari ĩru vae reta pe uquɨye mbae reve yandeYa re. Jare yandeYa uechaca añete co iñee mbɨacavi regua mɨacañɨ Pablo jare Bernabé uyapo vae reta rupi. \v 4 Ẽrei tenta guasu pegua reta uyembɨyao uyugüi. Amocue uñemɨĩru judío reta ndive, jare amocue uñemɨĩru Jesús jemimondo reta ndive. \v 5 Jare judío reta jare judío mbae vae reta juvicha reta ndive uipota upurupeña Jesús jemimondo reta re, uyapo vaerã tẽi icavi mbae vae chupe reta jare uyapi vaerã tẽi ita pe. \v 6 Ẽrei Pablo jare Bernabé cua uicuaa yave, osi yugüɨraa tenta guasu reta Listra jare Derbe pe jare cua mocui tenta guasu iyɨpɨ rupi. Cua tenta guasu reta co ɨvɨ Licaonia pegua. \v 7 Jare joco pe vi jae reta umɨmbeu ñee icavi vae. \s1 Listra pegua reta uyapi Pablo ita pe \p \v 8 Jare Listra pe uguapɨ oĩ penti cuimbae ipuere mbae uguata vae. Ichɨ jɨe güi oa güive ipuere'ã etei uguata. \v 9 Cua cuimbae uyandu Pablo imiari oĩ. Jare Pablo umae ngatu jese, jare uecha güɨnoi mburugüɨrovia ucuera vaerã. \v 10 Jayave Pablo iñeeãta reve jei chupe: \p —Epũa iyemboɨ. \p Jare jae upũa voi uyemboɨ jare umbɨpɨ uguata. \v 11 Jayave yatɨ vae reta uecha yave Pablo uyapo vae, jei reta Licaonia pegua reta iñee pe iñeeãta reve: \p —Tumpa cuimbae reta rami vae reta ugüeyɨ yandeve. \p \v 12 Jare jae reta umbɨjee Bernabé Júpiter, jare umbɨjee Pablo Mercurio. Echa'ã Pablo icatu imiari vaerã. \v 13 Jare jocua tumpa-raanga Júpiter jee vae itupao oĩ tenta guasu jovai. Jare Júpiter isacerdote güeru güeye reta jare mbaepotɨ reta tenta guasu jonque pe, jare jae jare yatɨ vae reta uipota tẽi uyuca güeye reta umbɨadora vaerã Pablo jare Bernabé. \v 14 Ẽrei Jesús jemimondo reta cua uicuaa yave, omondoro reta jemimondei, jare osi yatɨ vae reta ipɨte pe, jare iñeeãta reve jei chupe reta: \p \v 15 —Cuimbae reta, ¿maera pa piyapo cua? Ore perapicha retaño co. Jare numɨmbeu peve piyerova vaerã cua icavi mbae vae piyapo vae güi Tumpa icove vae cotɨ. Echa'ã jae uyapo ara, ɨvɨ, ɨ guasu jare opaete mbaembae ime ñugüɨnoi pɨpe vae reta —jei reta—. \v 16 Tumpa umaeño aracae pegua reta re uyapo vaerã jae reta uipota vae. \v 17 Ẽrei jae jecuaeño uyecuaa chupe reta mbaembae icavi vae jae uyapo vae rupi. Echa'ã jae ombou yandeve ama jare umbɨcuacuaa cavi temitɨ reta yanderembiurã ime vaerã. Jare jucuarãi uyapo, yayerovia vaerã —jei reta. \p \v 18 Cua jei reta yave, añapea umbɨavai tenta guasu pegua reta agüɨye vaerã uyuca güeye reta umbɨadora vaerã. \p \v 19 Jayave amocue judío reta yugüeru Antioquía jare Iconio güi. Jae reta omboemboe tenta guasu pegua reta uyapi vaerã Pablo ita pe. Jare uyapi ma yave, umbɨtɨrɨrɨ güɨraa tenta guasu güi ñana cotɨ. Umano echa chupe reta. \v 20 Ẽrei upurugüɨrovia vae reta yugüeru uyembatɨ yave Pablo iyɨpɨ rupi, Pablo upũa oo ye tenta guasu pe. Jayave pɨareve pe oo Bernabé ndive Derbe cotɨ. \p \v 21 Jare umɨmbeu reta ñee icavi vae Derbe pe, jare jeta Derbe pegua reta güɨrovia Jesús re. Jayave Pablo jare Bernabé yugüeru ye Listra, Iconio jare Antioquía pe. \v 22 Jare cua tenta guasu reta pe jae reta umɨatangãtu upurugüɨrovia vae reta, jare umbɨaracuaa jecuaeño güɨnoi vaerã mburugüɨrovia Tumpa cotɨ. Jare jei vi chupe reta: \p —Jetañotai co yaiporara yaique vaerã Tumpa iporoyocuia pe. \p \v 23 Jare upurugüɨrovia vae reta uyembatɨmbatɨ vae pe Pablo jare Bernabé uiparavo upurugüɨrovia vae reta itenondegua retarã. Jare uyerure reta uyecuacu reve tembíu güi. Uyerure yandeYa pe jae uyandareco vaerã cua itenondegua reta re. Echa'ã güɨrovia reta ma yandeYa re. \s1 Yugüɨraa ye Antioquía Siria pegua pe \p \v 24 Jayave Pablo jare Bernabé uasa Pisidia rupi, jare yugüɨraa uvãe Panfilia pe. \v 25 Jayave umɨmbeu ma yave Tumpa iñee Perge pe, yugüɨraa tenta guasu Atalia pe. \v 26 Jare joco güi uasa ɨ guasu rupi Antioquía cotɨ. Echa'ã upurugüɨrovia vae reta Antioquía pegua tenonde yave uyerure Tumpa pe ipɨacavi oĩ vaerã jae reta ndive cua mbaravɨquɨ opa ma uyapo vae re. \v 27 Jare yugüɨraa uvãe yave, Pablo jare Bernabé uyembatɨ upurugüɨrovia vae reta ndive, jare umɨmbeu chupe reta opaete Tumpa uyapo chupe reta vae, jare quirãi Tumpa umaeño judío mbae vae reta re upurugüɨrovia vaerã. \v 28 Jare upɨta reta joco pe ɨma pegua upurugüɨrovia vae reta ndive. \c 15 \s1 Jerusalén pe uyeyapo vae \p \v 1 Jare yugüeru Judea güi amocue cuimbae reta, jare jei upurugüɨrovia vae reta pe: \p —Piñemɨcircuncidaca'ã yave Moisés iporoyocui pe jei rami, ndarau pepuere piyembɨasaca. \p \v 2 Jare Pablo jare Bernabé jeta uyeaca jae reta ndive cua re. Jayave upurugüɨrovia vae reta uiparavo Pablo jare Bernabé jare ĩru vae reta jae reta ipɨte güi, yugüɨraa vaerã Jerusalén pe uyemɨngueta cua re Jesús jemimondo reta jare upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive. \p \v 3 Jayave ĩru upurugüɨrovia vae reta omondo ma yave, jae reta uasa Fenicia jare Samaria rupi jare umɨmbeu joco pegua reta quirãi judío mbae vae reta uyerova Tumpa cotɨ. Jare umbɨyerovia ete upurugüɨrovia vae reta. \p \v 4 Jare yugüɨraa uvãe yave Jerusalén pe, Jesús jemimondo reta jare opaete upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive umbɨresive cavi reta. Jare Pablo jare Bernabé umɨmbeu chupe reta opaete Tumpa uyapo chupe reta vae. \v 5 Ẽrei amocue fariseo pegua upurugüɨrovia vae reta upũa jare jei: \p —Icavi co ñamɨcircuncidaca vaerã, jare yayocui uyapo vaerã Moisés iporoyocui. \p \v 6 Jayave Jesús jemimondo reta jare upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta uyembatɨ, uyemɨngueta vaerã cua re. \v 7 Jare uyeaca ma uyupii yave, Pedro upũa jare jei chupe reta: \p —Cherɨvɨ reta, picuaa catu co quirãi caramboe yave Tumpa cheparavo amɨmbeu vaerã judío mbae vae reta pe ñee icavi vae, jae reta güɨrovia vaerã. \v 8 Tumpa uicuaa opaete vae ipɨa pe oĩ vae, jare jae uechaca jae reta güɨrovia co. Echa'ã umee chupe reta Espíritu Santo, yandeve umee rami —jei Pedro—. \v 9 Jare Tumpa umbɨyuavɨ'ã etei yandegüi. Echa'ã oyoe ma ipɨa, jae reta güɨrovia yave —jei—. \v 10 Jayave ¿maera pa pipota pembɨavai Tumpa? Echa'ã mboroyocui penti tɨvɨta rami. Pe reta pipota pembɨvɨta jocua upurugüɨrovia vae reta. Ẽrei yandetenondegua reta jare yande vi yandepuere'ã yavoɨ —jei—. \v 11 Yande yarovia yayembɨasaca ma co yandeYa Jesús ipɨacavi re, jae reta rami —jei. \p \v 12 Jayave opaete yatɨ vae reta iquĩiño, jare uyapɨsaca Bernabé jare Pablo jei vae re. Jae reta umɨmbeu chupe reta opaete mɨacañɨ reta Tumpa uyapo jae reta rupi judío mbae vae reta ipɨte pe vae. \v 13 Jare jae reta opa imiari yave, Jacobo jei: \p —Cherɨvɨ reta, piyapɨsaca cheré. \v 14 Simón umɨmbeu ma yandeve quirãi Tumpa jaeramo etei uparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte pe, uiparavo vaerã chugüi reta amocue jae jee umbɨadora vaerã —jei—. \v 15 Cua re co jei vi Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta. Uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 \v 16 ‘Cua jaɨcue rupi ayu yeta, \q1 jare ayapo yeta David jenta opa usururu vae’ —jei yandeYa—. \q1 ‘Amupũa yeta usururucue, jare ambɨpɨauta, \q1 \v 17 opaete ĩru ɨvɨ pegua reta chereca vaerã, \q1 jare opaete judío mbae vae reta. \q1 Che co jae reta iYa. \q1 \v 18 Che aicuaaca cua aracae güive’ —jei yandeYa. \m Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei chupe reta—. \v 19 Jáeramo che jae agüɨye yamambeco jocua judío mbae vae uyerova Tumpa cotɨ vae reta. \v 20 Ẽrei yaicuatía chupe reta agüɨye vaerã jou soo tumpa-raanga pe uñemee vae, jare maemɨmba uyeyuvɨ vae isoo, jare soo jugüɨ reve, jare agüɨye vaerã uyapo aguasa —jei Jacobo—. \v 21 Echa'ã aracae güive yugüɨreco tenta guasu guasu pe Moisés iporoyocui umɨmbeu vae reta. Opa mbutuu ara jae reta umɨngueta Moisés iporoyocui itupao reta pe —jei. \p \v 22 Jayave Jesús jemimondo reta jare opaete upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive jei icavi co uyeparavo vaerã amocue cuimbae reta jae reta ipɨte güi, omondo vaerã Antioquía pe Pablo jare Bernabé ndive. Jayave uiparavo Judas Barsabás jare Silas. Jae reta co upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta. \v 23 Jare jae reta güɨraa tupapire. Cua tupapire pe jei cuarãi: “Ore co jae Jesús jemimondo reta jare opaete upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta ndive. Nomondo numbɨsaluda opaete judío mbae vae upurugüɨrovia vae Antioquía, Siria jare Cilicia pegua reta. \v 24 Jerãcua oreve quirãi amocue orepɨte güi yugüɨraa pemambeco. Jucuarãi uyapo reta, yepe tẽi ore ndoyocui'ã. Jáeramo pe reta picuaa'ã mbae piyapo vaerã. Echa'ã jei reta piñemɨcircuncidaca vaerã jare piyapo vaerã mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae. \v 25 Nduyemɨngueta ma cua re, jare ore opaete ndoe icavi co uyeparavo vaerã amocue orepɨte güi, nomondo vaerã pecotɨ Bernabé jare Pablo ndive. Nduau co Bernabé jare Pablo. \v 26 Jae reta iquɨrẽɨ umee jecove yandeYa Jesucristo pe uyeyocui vaerã. \v 27 Jáeramo nomondo pepɨ Judas jare Silas. Jae reta iñee pe etei umɨmbeuta vi peve cua. \v 28 Ore ndarau pumbɨavai. Cua mbovɨño numɨmbeuta peve. Cua icavi Espíritu Santo pe jare oreve vi. \v 29 Agüɨye peu soo tumpa-raanga pe uñemee vae, jare maemɨmba uyeyuvɨ vae isoo, jare soo jugüɨ reve. Jare agüɨye piyapo aguasa. Cua ore ndoe peve vae piyapo yave, icavita pico. Tumpa ndiveño.” Jucuarãi uyecuatía oĩ tupapire pe. \p \v 30 Jayave uyemondoca vae reta yugüɨraa uvãe Antioquía pe. Jare umbatɨ yave upurugüɨrovia vae reta, umee chupe reta tupapire. \v 31 Jare opa umɨngueta yave, opareve uyerovia cua ñee umbɨpɨacatu vae re. \v 32 Jare Judas jare Silas Tumpa iñee umɨmbeu vae reta co, jare jeta uyemɨngueta upurugüɨrovia vae reta pe, umbɨpɨacatu jare umɨmɨrãta vaerã. \v 33 Jare ɨma ma joco pe ñugüɨnoi yave, upurugüɨrovia vae reta omondo cavi ye ombou vae reta cotɨ. \v 34 Ẽrei icavi echa Silas pe upɨta vaerã joco pe. \v 35 Jare Pablo jare Bernabé upɨta Antioquía pe oporomboe Tumpa iñee re, jare umɨmbeu ñee icavi vae jeta ĩru vae reta ndive. \s1 Pablo ueya Bernabé, jare oo ye umɨmbeu ñee icavi vae \p \v 36 Mbovɨ ara rupi Pablo jei Bernabé pe: \p —Yaa ye yapou upurugüɨrovia vae reta pe opaete tenta guasu yamɨmbeu ma yandeYa iñee vae reta rupi, yaecha vaerã quirãi ra ñugüɨnoi. \p \v 37 Jare Bernabé uipota tẽi güɨraa jae reta jupíe Juan Marcos. \v 38 Ẽrei Pablo jei icavi'ã güɨraa vaerã jae reta jupíe. Echa'ã Juan Marcos ou ye Panfilia güi chugüi reta, jare oo'ã jae reta jupíe Tumpa iparavɨquɨ uyapo vaerã. \v 39 Jare uyeaca reta uyupii cua re. Jáeramo uyembɨyao reta uyugüi. Marcos oo Bernabé jupíe, jare jae reta uasa ɨ guasu rupi Chipre pe. \v 40 Ẽrei Pablo uiparavo Silas iguataĩrurã, jare upurugüɨrovia vae reta uyerure yandeYa pe ipɨacavi oĩ vaerã jae reta ndive. Jayave jae reta yugüɨraa. \v 41 Jare uasa reta ɨvɨ Siria jare Cilicia rupi umɨatangãtu reve upurugüɨrovia vae reta uyembatɨmbatɨ vae rupi. \c 16 \s1 Timoteo oo Pablo jare Silas jupíe \p \v 1 Jayave yugüɨraa uvãe Derbe pe, jare joco güi yugüɨraa Listra pe. Jare joco pe ico penti upurugüɨrovia vae Timoteo jee vae. Ichɨ co jae penti judía upurugüɨrovia vae, jare tu co jae penti griego. \v 2 Upurugüɨrovia vae Listra jare Iconio pe ñugüɨnoi vae reta uyemɨngueta cavi Timoteo re. \v 3 Pablo uipota güɨraa Timoteo jae reta jupíe. Jáeramo umɨcircuncidaca, jocoropi judío ñugüɨnoi vae reta jeco pegua. Echa'ã opaete vae uicuaa jae tu griego co. \v 4 Jare yugüɨraa rambueve tenta guasu reta rupi, umɨmbeu upurugüɨrovia vae reta pe Jesús jemimondo reta jare upurugüɨrovia vae reta itenondegua Jerusalén pe ñugüɨnoi vae reta uicuatía chupe reta vae, jae reta uyapo vaerã. \v 5 Jayave upurugüɨrovia vae reta uyembatɨmbatɨ vae rupi uñemɨatangãtu Tumpa cotɨ, jare opa ara rupi ĩru vae reta güɨrovia Jesús re jare uñemɨĩru jae reta ndive. \s1 Cuimbae Macedonia pegua \p \v 6 Jare Pablo jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta uasa ɨvɨ Frigia jare Galacia rupi. Jare Espíritu Santo oyopia reta, agüɨye vaerã umɨmbeu Tumpa iñee Asia pe. \v 7 Jare ɨvɨ Misia pe yugüɨraa uvãe yave, uipota tẽi yugüɨraa ɨvɨ Bitinia pe. Ẽrei Espíritu Santo umaeño'ã yugüɨraa vaerã. \v 8 Jayave uasa reta coiño Misia güi, jare yugüɨraa uvãe tenta guasu Troas pe. \v 9 Jare pɨ̃tu yave Pablo uecha ique pe penti cuimbae ɨvɨ Macedonia pegua uyemboɨ oĩ joco pe. Jare cuimbae uyerure Pablo pe: \p —Ecua Macedonia pe oremborɨ. \p \v 10 Jare cua uecha ma yave, jupivoiño nduipota ndoo Macedonia cotɨ. Echa'ã nduicuaa ma Tumpa orereni numɨmbeu vaerã Macedonia pegua reta pe ñee icavi vae. \s1 Peresorɨru pe Filipos pe \p \v 11 Jayave ndoo nduasa sɨmi ɨ guasu rupi Troas güi ɨvɨ Samotracia pe. Jayave pɨareve pe ndoo nuvãe tenta guasu Neápolis pe. \v 12 Jayave joco güi ndoo tenta guasu Filipos pe. Cua co tenta guasu tenondegua ɨvɨ Macedonia pegua, jare cua pe yugüeru yugüɨreco vaerã Roma pegua reta. Cua tenta guasu pe ndupɨta mbovɨ ara. \v 13 Jare mbutuu ara pe ndoo tenta guasu jonque rupi ɨãca jembeɨ pe. Joco pe oĩ penti yerurerenda. Jare joco pe nduguapɨ ma yave, oremiari cuña joco pe yatɨ vae reta pe. \v 14 Jare penti cuña Lidia jee vae tenta guasu Tiatira pegua uyapɨsaca oĩ. Cua cuña umbɨadora Tumpa. Jae co temimonde pɨ̃ta vae umee vae. Jare yandeYa uparavɨquɨ ipɨa pe, jae uyapɨsaca cavi vaerã Pablo jei vae re. \v 15 Jare jae jare jentarã reta uyembɨbautizaca ma yave, jae jei oreve: \p —Perovia yave che arovia cavi yandeYa re, peyu pepɨta cherenta pe. \p Jare oremɨñera ndupɨta vaerã joco pe. \p \v 16 Jare ndoo yave yerurearenda pe, orerovãiti penti cuñatai aña oya jese vae. Cua cuñatai iya reta umɨngana jeta corepoti jese. Echa'ã cuñatai umɨmbeu ĩru vae reta pe aña imbaepuere rupi mbae uyeyapota vae. \v 17 Cua cuñatai oo oreraɨcue, jare iñeeãta reve jei: \p —Cua cuimbae reta Tumpa ɨvate pegua jembiocui reta co. Jae reta umɨmbeu yandeve quirãi yandepuere yayembɨasaca —jei. \p \v 18 Jare jeta ara jucuarãi uyapo cuñatai. Jayave cua umambeco Pablo, jare jae uyerova jei aña pe: \p —Jesucristo jee re ndoyocui: ¡Esɨrɨ chugüi! \p Jare jupivoiño aña usɨrɨ chugüi. \p \v 19 Jare cuñatai iya reta uicuaa yave umɨnganata'ã ma co jese, uipɨsɨ reta Pablo jare Silas, jare güɨraa reta plaza pe mburuvicha reta pe. \v 20 Jare mburuvicha reta pe güɨraa ma yave, jei reta: \p —Cua cuimbae reta judío reta co, jare umambeco ete ñanerenta guasu pegua reta. \v 21 Jupi'ã yambɨresive vaerã ani yayapo vaerã cua moromboe umɨmbeu yandeve vae. Echa'ã yande Roma pegua reta co —jei reta mburuvicha reta pe. \p \v 22 Jayave yatɨ vae reta penti rami uepeña reta. Jare mburuvicha reta omondoro Pablo jare Silas jemimonde reta, jare uinupaca ɨvɨra pe. \v 23 Jare jeta ma uinupaca reta yave, umɨingueca reta peresorɨru pe. Jare oyocui reta peresorɨru iyandarecoa uãro cavi vaerã, agüɨye vaerã osi. \v 24 Cua uyandu yave, peresorɨru iyandarecoa umɨingue reta peresorɨru japɨpe cotɨ ete oĩ vae pe, jare oñono ipɨ ɨvɨracua pe. \p \v 25 Ẽrei pɨare mbɨte ma yave Pablo jare Silas uyerure Tumpa pe, jare ucanta ñugüɨnoi umbɨadora Tumpa. Jare ĩru pereso reta uyapɨsaca ñugüɨnoi jese reta. \v 26 Jare aramoiño tanta ucãta ɨvɨ, jare uñemɨcãta peresorɨru iguapɨca. Jare jupivoiño uyepea opaete onque reta, jare uyera opaete cadena pereso reta uñeapɨ̃ti pɨpe vae reta. \v 27 Jayave peresorɨru iyandarecoa usareco, jare uecha uyepea ñugüɨnoi peresorɨru jonque reta. Jayave uequi iquɨsepucu jɨru güi, uyeyuca vaerã. Echa'ã jae jei tẽi pereso reta opa ma co osi. \v 28 Ẽrei Pablo iñeeãta reve jei: \p —Agüɨye iyeyuca. Echa'ã opareveño noĩ cua pe —jei. \p \v 29 Jayave peresorɨru iyandarecoa ueni quía güeru vaerã chupe tembipe. Jayave osi peresorɨru japɨpe pe, jare uyeatɨca Pablo jare Silas jovai. Urɨrɨ oĩ uquɨye ramo. \v 30 Jayave güɨnoẽ reta oca pe jare jei chupe reta: \p —Carai reta, ¿mbae pa ayapota ayembɨasaca vaerã? \p \v 31 Jayave jae reta jei chupe: \p —Erovia yandeYa Jesucristo re, jare ndiyembɨasacata co, jare nerenta pegua reta vi. \p \v 32 Jayave jae reta umɨmbeu Tumpa iñee chupe jare opaete jenta pegua reta pe. \v 33 Jare jocua ora voi peresorɨru iyandarecoa güɨraa Pablo jare Silas oyoe ipere. Jayave jae jare opaete jenta pegua reta uyembɨbautizaca. \v 34 Jayave peresorɨru iyandarecoa güɨraa jenta pe umɨngaru Pablo jare Silas. Jare jae jare opaete jenta pegua reta uyerovia ete. Echa'ã güɨrovia reta ma Tumpa re. \p \v 35 Jare cõe ma yave, mburuvicha reta ombou amocue sundaro reta jei vaerã: \p —Iyora jocua cuimbae reta. \p \v 36 Jare peresorɨru iyandarecoa umɨmbeu cua ñee Pablo pe. Jei chupe: \p —Mburuvicha reta ombou cheocui poyora vaerã. Jáeramo añave pepuere peẽ jare peo cavi. \p \v 37 Ẽrei Pablo jei sundaro reta pe: \p —Mburuvicha reta orenupaca opaete vae jovaque orereco mbae reve, jare oremɨingueca peresorɨru pe, yepe tẽi ore co jae romano reta. Jare añave uipota oreyoraca vɨari. Ndarau uyapo jucuarãi. Tuyugüeru jae reta etei oreyora vaerã —jei. \p \v 38 Jayave sundaro reta yugüɨraa umɨmbeu cua ñee mburuvicha reta pe. Jayave mburuvicha reta uquɨye, uicuaa yave jae reta romano reta co. \v 39 Jayave yugüeru peresorɨru pe ueca vaerã ñee cavi Pablo jare Silas pe. Jayave güɨnoẽ oca pe, jare umɨñera yugüɨraa vaerã tenta guasu güi. \v 40 Jayave Pablo jare Silas yugüɨraa peresorɨru güi Lidia jenta pe. Jare uecha upurugüɨrovia vae reta, jare umbɨaracuaa. Jayave yugüɨraa joco güi. \c 17 \s1 Tecorai Tesalónica pe \p \v 1 Pablo jare Silas uasa yave tenta guasu Anfípolis jare Apolonia rupi, yugüɨraa uvãe tenta guasu Tesalónica pe. Joco pe oĩ penti judío reta itupao. \v 2 Jare Pablo oo tupao pe. Echa'ã jucuarãi uyapo opaete tenta guasu reta rupi. Jare mbapɨ mbutuu ara uyeaca judío reta ndive. \v 3 Uechaca chupe reta Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae, jare uicuaaca quirãi Cristo uiporarañotai co jare icove yeñotai co ou umanocue vae reta ipɨte güi. Jare jei chupe reta: \p —Cua Jesús che amɨmbeu peve vae co jae Cristo. \p \v 4 Jayave amocue güɨrovia Pablo jei vae, jare jae reta, jare jeta griego umbɨadora Tumpa vae reta, jare jeta cuña tenta guasu pegua reta itenondegua reta uñemɨĩru Pablo jare Silas ndive. \v 5 Ẽrei judío güɨrovia mbae vae reta ñacatãa Pablo jare Silas re, jare güeru amocue cuimbae iyaquɨ vae reta. Jeco pochɨ co cua cuimbae reta. Jayave umbatɨ jeta ĩru vae reta, jare uyapo tecorai. Jayave upurupeña reta Jasón jenta re ueca tẽi Pablo jare Silas. Uipota tẽi güɨraa tenta guasu pegua reta jovai. \v 6 Ẽrei uvãe'ã chupe reta. Jayave uipɨsɨ güɨraa Jasón jare amocue upurugüɨrovia vae reta mburuvicha tenta guasu pegua reta pe, jare iñeeãta reve jei reta: \p —Jocua cuimbae umambeco opaete ɨvɨ pegua reta vae reta yugüeru vi cua pe. \v 7 Jare Jasón güɨnoi jenta pe. Jare opaete jae reta oyovaicho César iporoyocui ndive. Echa'ã jei reta ime ĩru mburuvicha guasu Jesús jee vae —jei reta. \p \v 8 Jayave tenta guasu pegua reta jare juvicha reta cua uyandu yave, uyemɨpɨa'ã. \v 9 Jare Jasón jare ĩru vae reta umbɨepɨ chupe reta yave, jae reta umaeño yugüɨraa ye vaerã. \s1 Pablo jare Silas Berea pe \p \v 10 Jare jupivoiño upurugüɨrovia vae reta omondo Pablo jare Silas pɨ̃tu yave tenta guasu Berea jee vae cotɨ. Jare jae reta yugüɨraa uvãe yave joco pe, yugüɨraa judío reta itupao pe. \v 11 Jare joco pegua judío reta iyaracuaa catu Tesalónica pegua reta güi. Iquɨrẽɨ uyapɨsaca Tumpa iñee re, jare opa ara umɨngueta cavi Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae, uicuaa vaerã añete ra Pablo jei vae. \v 12 Jare jeta joco pegua reta güɨrovia. Jare güɨrovia vi jeta griega reta itenondegua reta, jare jeta griego reta. \v 13 Ẽrei judío Tesalónica pegua reta uicuaa yave Pablo umɨmbeu Berea pegua reta pe vi Tumpa iñee, yugüɨraa joco pe omboemboe umambeco vaerã joco pegua reta. \v 14 Jayave upurugüɨrovia vae reta omondo Pablo ɨ guasu cotɨ. Ẽrei Silas jare Timoteo upɨta Berea pe. \v 15 Jare Pablo jupíe yugüɨraa vae reta güɨraa tenta guasu Atenas pe. Jayave Pablo oyocui jae reta umɨmbeu vaerã Silas jare Timoteo pe yugüeru vaerã icotɨ ɨmambae, ipuere yave. Jayave jae reta yugüeru ye Berea cotɨ. \s1 Pablo Atenas pe \p \v 16 Jare Pablo uãro oĩ rambueve Atenas pe, uecha yave jeta tumpa-raanga reta ñugüɨnoi tenta guasu rupi, uyemɨpɨa'ã. \v 17 Jayave uyeaca judío reta itupao pe judío reta jare ĩru umbɨadora Tumpa vae reta ndive. Jare uyeaca vi opa ara plaza pe joco pe ñugüɨnoi vae reta ndive. \v 18 Jare amocue iyaracuaa vae reta uyeaca Pablo ndive. Jae reta co Epicúreo jare Estoico jee vae reta. Amocue jei: \p —¿Mbae ra uipota jei cua iyemɨnguetase vae? \p Jare ĩru vae reta jei: \p —Aramoi jae umɨmbeu ĩru tumpa yaicuaa mbae vae reta regua. \p Echa'ã Pablo umɨmbeu chupe reta ñee icavi vae Jesús regua, jare quirãi jae icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi. \v 19 Jare jae reta güɨraa Pablo ɨvɨtu Areópago jee vae pe. Jare jei reta chupe: \p —Emɨmbeu oreve mbae nunga moromboe ipɨau vae ra cua nemiari jese vae. \v 20 Echa'ã cua nemɨmbeu ma oreve vae jaeramo nduyandu. Jáeramo nduipota nduicuaa mbae ra uipota jei cua —jei reta. \p \v 21 Echa'ã opaete Atenas pegua reta jare quetɨ güi yugüeru yugüɨreco joco pe vae reta jaeño ma yugüɨreco imiari vaerã jare uyapɨsaca mbae ipɨau vae re. \p \v 22 Jayave Pablo uyemboɨ Areópago pe jeta vae reta ipɨte pe, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae Atenas pegua reta, aecha ma pe reta pembɨadora co tumpa reta. \v 23 Echa'ã aguata rambueve tenta guasu rupi, amae jocua pembɨadora vae reta re, jare aecha penti yembɨadorarenda, jare jese uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Tumpa yaicuaa mbae vae’. Jucuarãi uyecuatía oĩ. Jáeramo tamɨmbeu peve pe reta picuaa'ã reve pembɨadora vae —jei—. \p \v 24 Tumpa uyapo ɨvɨ jare opaete oĩ pɨpe vae. Jae co ara jare ɨvɨ iYa. Jae ico'ã yembɨadorarenda vae rupi yande yayapo vae reta pe. \v 25 Tumpa ueca'ã etei ɨvɨ pegua reta umee vaerã mbae chupe. Echa'ã jae etei co umee yandeve tecove, jare ñaneputũé, jare opaete mbaembae —jei chupe reta—. \p \v 26 Jare Tumpa uyapo penti cuimbae, jare opaete ɨvɨ pegua reta iñemoñaa reta co. Jucuarãi Tumpa uyapo, jae reta yugüɨreco vaerã opaete ɨvɨ iárambo. Tumpa etei co umee quirãi yave ɨvɨ pegua reta yugüɨreco vaerã, jare umbɨyaoyao ɨvɨ chupe reta yugüɨreco tee tee vaerã —jei Pablo—. \v 27 Opaete cua Tumpa uyapo, ɨvɨ pegua reta ueca vaerã Tumpa, jare aramoi uvãe vaerã iyupe. Echa'ã añetete jae mbɨrɨ'ã oĩ penti penti güi. \v 28 Jese yaicove jare ñamɨ, yaico vaerã. Jare jucuarãi vi amocue pepɨte pe oĩ vae jei uicuatía vae pe: ‘Echa'ã jese yaico’ —jei, jei—. \v 29 Jare Tumpa umee yandeve tecove ramo, icavi'ã yae vaerã Tumpa co jae oro pegua, ani corepoti pegua, ani ita pegua. Echa'ã cuimbae reta uyapo cua nunga iyaracuaa rupiño. \v 30 Aracae ɨvɨ pegua reta uicuaa'ã ramo, Tumpa umaeño jese reta. Ẽrei añave jae oyocui opaete ɨvɨ pegua reta ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae —jei chupe reta—. \v 31 Echa'ã Tumpa uiparavo ma penti ara uãaca vaerã jupi rupi ɨvɨ pegua reta jocua cuimbae jae uiparavo vae pe. Jare cua uicuaaca opaete ɨvɨ pegua reta pe. Echa'ã Tumpa umbɨjecove ye jocua uiparavo vae güeru umanocue vae reta ipɨte güi —jei. \p \v 32 Jare uyandu reta yave icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi vae regua, amocue vae oyoyai. Ẽrei ĩru vae reta jei Pablo pe: \p —Nduyapɨsaca yeta nderé ĩru ara pe cua re. \p \v 33 Jayave Pablo oo chugüi reta. \v 34 Ẽrei amocue vae güɨrovia Tumpa iñee, jare uñemɨĩru Pablo ndive. Cua reta ipɨte pe ñugüɨnoi penti Areópago pegua Dionisio jee vae, penti cuña Dámaris jee vae, jare ĩru vae reta. \c 18 \s1 Pablo Corinto pe \p \v 1 Cua jaɨcue rupi Pablo oo Atenas güi tenta guasu Corinto pe. \v 2 Jare uñevãe joco pe penti judío Aquila jee vae ndive. Jae co Ponto pegua. Cua judío ou ramo uvãe Italia güi jembireco Priscila jee vae ndive. Echa'ã mburuvicha guasu Claudio jee vae oyocui opaete judío reta yugüɨraa vaerã Roma güi. Jayave Pablo opou ipɨ. \v 3 Jare Pablo icatu uyapo Aquila iparavɨquɨ. Jáeramo Pablo upɨta jae reta ndive, jare uparavɨquɨ pãve reta. Jae reta co o reta guacapi pegua iyapoa. \v 4 Jare opa mbutuu ara Pablo uyeaca judío reta itupao pe. Cua uyapo, judío reta jare judío mbae vae reta güɨrovia vaerã. \p \v 5 Jare Silas jare Timoteo yugüeru uvãe yave Macedonia güi, Pablo uñemɨatangãtu umɨmbeu vaerã Tumpa iñee. Umɨmbeu judío reta pe Jesús co jae Cristo, Tumpa ombou vae. \v 6 Ẽrei judío reta oyovaicho jae ndive, jare jei reta icavi mbae vae icotɨ. Jáeramo Pablo umɨtɨmo jemimonde, jare jei chupe reta: \p —Pecañɨteita co, jare pe retaño penoita teco. Che anoi'ã ma teco. Añave güive aata amɨmbeu judío mbae vae reta pe —jei. \p \v 7 Jayave oo joco güi cuimbae Justo jee vae jenta pe. Cua cuimbae umbɨadora Tumpa, jare jae jenta oĩ judío reta itupao iyɨpɨ pe. \v 8 Jare judío reta itupao pegua reta itenondegua Crispo jee vae jare opaete jenta pegua reta güɨrovia yandeYa re. Jare jeta Corinto pegua reta uyandu Pablo umɨmbeu vae yave, güɨrovia jare uyembɨbautizaca. \v 9 Jare yandeYa jei Pablo pe pɨ̃tu yave ique pe: \p —Agüɨye equɨye. Nemiari jare agüɨye nequĩi. \v 10 Echa'ã che aĩ nde ndive, jare ndarau quía ipuere nderé, uyapo vaerã icavi mbae vae ndeve. Echa'ã ime jeta cheré güɨrovia vae reta cua tenta guasu pe —jei. \p \v 11 Jare Pablo upɨta joco pe penti año jare seis yasɨ, jare umɨmbeu Tumpa iñee tenta guasu pegua reta pe. \p \v 12 Ẽrei Galión jee vae ico mburuvicha ɨvɨ Acaya pe yave, judío reta oyovaicho penti rami Pablo ndive, jare güɨraa mburuvicha upuruãa vae pe \v 13 jare jei reta: \p —Cua cuimbae omboe yave tenta guasu pegua reta umbɨadora vaerã Tumpa, omboe'ã mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae rupi. \p \v 14 Jare Pablo omoẽta ma yave iñee, Galión jei judío reta pe: \p —Judío reta, cua cuimbae uyapo yave icavi mbae vae pecotɨ, ani jeco pochɨ yave, icavita tẽi ayapɨsaca vaerã peré. \v 15 Ẽrei pipota yave aãa vaerã ñee reta re, tee reta re jare peporoyocui re, ndarau ayapɨsaca peré. Pe reta etei pepuere peãa. Echa'ã che aipota'ã aãa cua nunga re —jei chupe reta. \p \v 16 Jayave Galión omondo reta upuruãa vae güi. \v 17 Jayave griego reta uipɨsɨ judío reta itupao pegua itenondegua Sóstenes jee vae, jare ocua jese mburuvicha upuruãa vae jovai. Ẽrei Galión uyemambeco'ã etei jese. \p \v 18 Jare cua rendave pe Pablo upɨta ye jeta ara joco pe. Jayave oo upurugüɨrovia vae reta güi, jare uasa ɨ guasu rupi Siria cotɨ Priscila jare Aquila jupíe. Jare tenta guasu Cencrea pe Pablo uipẽpica iñãca. Echa'ã tenonde yave jei Tumpa pe uyapota mbae chupe ndei uipẽpica iñãca mbove. \v 19 Jare yugüɨraa uvãe yave tenta guasu Efeso pe, Pablo ueya Priscila jare Aquila. Jayave uique judío reta itupao pe, jare uyeaca judío reta ndive. \v 20 Jare judío reta umɨñera yave upɨta vaerã joco pe, uipota'ã. \v 21 Jare oota ma yave chugüi reta, jei: \p —Aata co Jerusalén pe, ayapo vaerã pascua uyaro ma oĩ vae. Ẽrei Tumpa uipota yave, tayu ye pepɨ curi —jei. \p Jayave oo ɨ guasu rupi Efeso güi. \s1 Pablo oo ye Antioquía güi umɨmbeu ñee icavi vae \p \v 22 Jare oo uvãe yave Cesarea pe, oo umbɨsaluda vaerã upurugüɨrovia vae reta Jerusalén pe. Jayave oo joco güi Antioquía pe. \v 23 Jare mbovɨ ara joco pe oĩ yave, oo umbapɨ opaete tenta tenta Galacia jare Frigia rupi umɨatangãtu vaerã opaete upurugüɨrovia vae reta. \s1 Apolos uñemɨñee Efeso pe \p \v 24 Jare ou Efeso pe penti judío Alejandría pegua Apolos jee vae. Cua cuimbae ipuere imiari cavi, jare uicuaa cavi Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae. \v 25 Cua cuimbae uyemboe ma yandeYa iporomboe re. Jatangãtu, jare imiari jare oporomboe jaecavi yandeYa re. Ẽrei uicuaa moromboe Juan upurumbɨbautizase jese vaeño. \v 26 Jae umbɨpɨ imiari uquɨye mbae reve judío reta itupao pe. Ẽrei Priscila jare Aquila uyandu yave jei vae, güɨraa jenta pe, jare omboe cavi quirãi yaico vaerã Tumpa cotɨ vae re. \v 27 Jare Apolos uipota oo yave Acaya pe, upurugüɨrovia vae reta umɨatangãtu jese, jare uicuatía reta penti tupapire upurugüɨrovia vae reta pe, umbɨresive cavi reta vaerã Apolos. Jare jae oo uvãe yave joco pe, omborɨ jocua Tumpa ipɨacavi jeco pegua upurugüɨrovia vae reta. \v 28 Jae imiari mbaepuere reve, jare umɨamɨri judío reta tenta guasu pegua reta jovaque. Echa'ã uechaca chupe reta Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae pe Jesús co jae Cristo. \c 19 \s1 Pablo Efeso pe \p \v 1 Apolos Corinto pe oĩ rambueve, Pablo ou uvãe Efeso pe, opa yave umbapɨ opaete tenta guasu-raɨ-raɨ guarasɨ oẽ vae cotɨ ñugüɨnoi vae reta rupi. Jare Efeso pe uñevãe amocue upurugüɨrovia vae reta ndive. \v 2 Jare Pablo upɨrandu chupe reta: \p —¿Ou pa Espíritu Santo peve pepurugüɨrovia yave? \p Jae reta jei chupe: \p —Nduicuaa'ã etei Espíritu Santo ou vae regua. \p \v 3 Jayave Pablo upɨrandu chupe reta: \p —¿Mbae nunga moromboe re pa piyembɨbautizaca? \p Jare jae reta jei chupe: \p —Juan iporomboe re nduyembɨbautizaca. \p \v 4 Jayave Pablo jei chupe reta: \p —Juan umbɨbautiza jocua reta ueya iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae. Jare jei chupe reta güɨrovia vaerã outa jaɨcue rupi vae re. Cua uipota jei Jesús re. Jesús co jae Cristo —jei—. \v 5 Jare cua uyandu yave, uyembɨbautizaca yandeYa Jesús jee re —jei chupe reta. \p \v 6 Jayave Pablo oñono ipo jese reta, jare ou chupe reta Espíritu Santo, jare jae reta uyemɨngueta ambɨe vae iñee pe, jare umɨmbeu reta Tumpa iñee. \v 7 Jare cua cuimbae reta uepitɨ doce rupi. \p \v 8 Jayave Pablo oo judío reta itupao pe, jare imiari uquɨye mbae reve. Jare mbapɨ yasɨ uyeaca judío reta ndive Tumpa iporoyocuia re. \v 9 Ẽrei amocue ipɨatanta jare uipota'ã güɨrovia, jare jei reta ñee icavi mbae vae tenta guasu pegua reta jovaque upurugüɨrovia vae reta ipurugüɨrovia cotɨ. Jayave Pablo oo chugüi reta, jare güɨraa jae ndive upurugüɨrovia vae reta, jare uyeaca opa ara rupi Tiranno jo tuicha vae pe. \v 10 Jare jucuarãi uyapo mocui año. Jáeramo opaete judío jare judío mbae vae Asia pegua reta uyandu ñee yandeYa Jesús regua. \v 11 Jare Tumpa uyapo mɨacañɨ tuicha vae reta Pablo rupi. \v 12 Echa'ã ĩru vae reta güɨraa yave mbaembae Pablo omonde vae imbaerasɨ vae reta pe, imbaerasɨ vae reta ucuera, jare aña reta usɨrɨ oya jese vae reta güi. \p \v 13 Jayave amocue judío reta umbɨpɨ tẽi ueni yandeYa Jesús jee aña reta oya jese vae reta re. Cua nunga judío reta uguata opaete que rupi umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi. Jae reta jei: \p —Poyocui Jesús Pablo umɨmbeu vae jee re. \v 14 Jare penti judío Esceva jee vae güɨnoi siete taɨ reta. Esceva co jae penti sacerdote reta itenondegua. Jare cua cuimbae taɨ reta vi jucuarãi jei aña pe. \v 15 Ẽrei aña jei chupe reta: \p —Che aicuaa co Jesús, jare aicuaa catu quía co jae Pablo. Ẽrei ¿quía pa co pe reta? \p \v 16 Jare jocua cuimbae aña oya jese vae upurupeña jese reta, jare umɨamɨri. Jare jae reta opa osi jocua tenta güi nani jare ipere reve. \v 17 Jare cua jerãcua opaete judío jare judío mbae vae Efeso pegua reta pe. Jáeramo opareve uquɨye, jare umbɨadora yandeYa Jesús jee. \p \v 18 Jare jeta upurugüɨrovia vae reta yugüeru umɨmbeu jeco icavi mbae vae ueya ma vae regua. \v 19 Jare jeta ipaye vae reta güeru itupapire reta, jare uapɨ opaete vae jovaque. Jare cua tupapire reta jepɨ uyepapa yave, uepitɨ cincuenta mil corepoti tĩ vae. \v 20 Echa'ã Tumpa iñee mbɨrɨ rupi ma uñemɨai, jare mbaepuere tuicha vae güɨnoi. \p \v 21 Cua jaɨcue rupi Pablo jei oo vaerã Macedonia jare Acaya rupi Jerusalén pe. Jare jae jei: \p —Joco güi aata vi co Roma pe. \p \v 22 Jayave omondo Macedonia cotɨ mocui imborɨa reta Timoteo jare Erasto jee vae. Ẽrei jae upɨta ye mbovɨ ara Asia pe. \s1 Tecorai Efeso pe \p \v 23 Jare jocua ara reta pe oĩ tecorai upurugüɨrovia vae reta ipurugüɨrovia re. \v 24 Echa'ã penti cuimbae Demetrio jee vae umɨndɨcui corepoti, jare uyapo tupao-raanga michi vae corepoti pegua reta. Efeso pegua reta umbɨadora itumpa-raanga Diana jee vae cua nunga tupao-raanga michi vae pe. Jare Demetrio umbɨepɨ cavi omborɨ uyapo vae reta pe. \v 25 Cua cuimbae umbatɨ omborɨ uyapo vae reta jare ĩru cua nunga mbaravɨquɨ uyapo vae reta, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae reta, picuaa catu co cua mbaravɨquɨ güi ñamɨngana yaicocatu vaerã. \v 26 Jare peecha jare piyandu ma quirãi cua Pablo umbɨyerova jeta vae Efeso pe jare opaete seri Asia rupi jae iporomboe pe. Echa'ã jae jei tumpa-raanga cuimbae reta uyapo vae tumpa'ã co reta —jei—. \v 27 Jare aramoi tenta guasu pegua reta güɨrɨ̃rota cua yandeparavɨquɨ. Jare aramoi güɨrɨ̃rota vi tumpa cuña uyembɨadora vae Diana itupao, jare ndarau ma quía umbɨadora. Echa'ã añave opaete Asia pegua reta jare opaete ɨvɨ pegua reta umbɨadora —jei chupe reta. \p \v 28 Cua uyandu reta yave, pochɨ ete, jare iñeeãta reve jei: \p —Uyembɨadora co Diana Efeso pegua. \p \v 29 Jare tecorai uñemɨai opaete tenta guasu rupi. Jare jeta vae penti rami osi tenta guasu pegua reta uyuvanga vae pe. Jare uipɨsɨ güɨraa joco pe Pablo iguataĩru reta Gayo jare Aristarco. Cua reta co Macedonia pegua. \v 30 Jayave Pablo uipota tẽi uique tenta guasu pegua reta yatɨ ñugüɨnoi vae pe. Ẽrei upurugüɨrovia vae reta umaeño'ã jese. \v 31 Jare amocue Asia pegua mburuvicha Pablo ndive uyepocuaa vae reta omondo umɨmbeu Pablo pe agüɨye vaerã oo tenta guasu pegua reta uyuvanga vae pe. \v 32 Jare opaete yatɨ vae reta iñeeãta, ẽrei oyovaque'ã iñee reta. Tecorai tuicha vaeño uyapo reta. Echa'ã jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta uicuaa'ã maera ra uyembatɨ joco pe. \v 33 Jayave judío reta umɨaña jenonde Alejandro jee vae yatɨ vae reta ipɨte güi, iñee omoẽ vaerã. Jayave Alejandro umupũa ipo umɨquĩi vaerã tẽi. Echa'ã uipota tẽi imiari tenta guasu pegua reta pe, agüɨye vaerã jae reta umbɨjeco judío reta. \v 34 Ẽrei yatɨ vae reta uicuaa yave jae co judío, opaete penti rami mocui ora seri iñeeãta reve jei: \p —Uyembɨadora co Diana Efeso pegua. \p \v 35 Jayave tenta guasu pegua reta juvicha umɨquĩi yatɨ vae reta, jare jei chupe reta: \p —Cuimbae Efeso pegua reta. Diana co jae tumpa cuña uyembɨadora vae. Cua tenta guasu pegua reta uyandareco Diana itupao re. Jare uyandareco vi ita Diana echa vae Júpiter güi ou vae re. Opaete vae uicuaa cua —jei—. \v 36 Jayave ipuere'ã quía cua uicuacu ramo, icavi co pequĩi vaerã, agüɨye vaerã mbae piyapo güɨrave ndei pepɨa pe piyemɨngueta mbove. \v 37 Echa'ã peru cua cuimbae reta cua pe, yepe tẽi oñomi'ã mbae yandetupao güi, jare jei'ã vi mbae icavi mbae vae ñanetumpa cuña cotɨ —jei chupe reta—. \v 38 Demetrio jare imborɨa reta uipota yave uñeapo quía re, ime mburuvicha reta ñugüɨnoi uyapɨsaca vaerã jese reta. \v 39 Ẽrei pipota yave piñeapo ĩru mbae re, mburuvicha reta uyapɨcatuta, uyembatɨ yave —jei chupe reta—. \v 40 Echa'ã aramoi mburuvicha reta yanembɨjecota yayapo vae re. Jei tẽita yaipota ñañerãro jae reta ndive. Echa'ã yaicuaata'ã mbae ra yaeta chupe reta, jae reta upɨrandu yandeve yave maera ra yayapo cua tecorai —jei. \p \v 41 Jare tenta guasu pegua reta juvicha cua jei yave, opa omondo yatɨ vae reta. \c 20 \s1 Pablo oo Macedonia jare Grecia pe \p \v 1 Opa ma tecorai yave, Pablo ueni upurugüɨrovia vae reta. Jayave opa umbɨaracuaa reta yave, uicuãva jare oo chugüi reta Macedonia cotɨ. \v 2 Jare umbapɨ opaete jocua tenta guasu reta rupi umbɨaracuaa cavi reve upurugüɨrovia vae reta. Jayave oo uvãe ɨvɨ Grecia pe. \v 3 Jare upɨta joco pe mbapɨ yasɨ. Jare ɨ guasu rupi oota yave joco güi Siria cotɨ, judío reta uyemboemboe uyapo vaerã icavi mbae vae chupe. Jáeramo Pablo jei oota Macedonia rupi. \v 4 Jare yugüɨraa jae jupíe Sópater Berea pegua, Aristarco jare Segundo Tesalónica pegua reta, Gayo Derbe pegua, Timoteo, jare Tíquico jare Trófimo Asia pegua reta. \v 5 Cua reta yugüɨraa orerenonde, jare oreraãro Troas pe. \v 6 Ẽrei ara reta mbɨyape ovu mbae vae pegua uasa yave, ore ndoo ɨ guasu rupi Filipos güi, jare pandepo ara pe ndoo nuvãe Troas pe. Joco pe nuñevãe ĩru reta ndive, jare ndupɨta joco pe siete ara. \s1 Pablo opou Troas pe \p \v 7 Jare domingo ara pe upurugüɨrovia vae reta uyembatɨ tembíu umbɨyao vaerã uyupe. Jayave Pablo pɨareve pe oota ramo, ipɨare mbɨte rupi omboe reta. \v 8 Jare jeta tembipe ñugüɨnoi jocua o ɨvate vae pe yatɨ ñugüɨnoi vae pe. \v 9 Jare jocua tenta co mbapɨ o ɨvate vae. Jare penti cunumi Eutico jee vae uguapɨ oĩ ventana pe, jare tanta oque oĩ. Jare Pablo jecuae omboe oĩ rambueve, cunumi oque oĩ ramo, oa joco güi oca cotɨ ɨvɨ pe. Jare ĩru vae reta yugüɨraa uupi yave, uecha umano ma. \v 10 Jayave Pablo ugüeyɨ jare ipe cunumi iárambo. Jayave uicuãva jare jei: \p —Agüɨye pepɨatɨtɨ. Jecoveño oĩ. \p \v 11 Jayave Pablo uyupi ye, jare joco pe ñugüɨnoi vae reta umbɨyao uyupe tembíu, jare ucaru reta. Jayave Pablo icõe omboe. Jayave oo chugüi reta. \v 12 Jare joco pe yatɨ vae reta güɨraa cunumi icove ye vae, jare ipɨacatu reta. \s1 Troas güi Mileto pe \p \v 13 Jare ore rani ndoo nduasa ɨ guasu rupi tenta guasu Asón pe. Nduipota nuñevãe Pablo ndive joco pe, jae jei rami. Echa'ã jae uipota oo ɨvɨ rupi. \v 14 Jare nuñevãe yave jae ndive Asón pe, Pablo uyupi chalana guasu pe, jare ndoo pãve ɨvɨ Mitilene pe. \v 15 Jare joco güi ndoo ye ɨ guasu rupi, jare pɨareve pe ndoo nuvãe ɨvɨ Quío jovai. Pɨareve pe ndoo nuvãe ɨvɨ Samos pe. Jayave ndupɨta ɨvɨ Trogilio pe, jare pɨareve pe ndoo nuvãe tenta guasu Mileto pe. \v 16 Pablo iquɨrẽɨ uasa güɨrave Efeso güi, agüɨye vaerã uyembɨavai Asia pe. Echa'ã jae uipota uvãe vaerã Jerusalén pe Pentecostés ara pe, ipuere yave. \s1 Pablo imiari Mileto pe \p \v 17 Jayave Mileto güi Pablo omondo Efeso pe uenica upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta. \v 18 Jare jae reta yugüeru uvãe yave Pablo oĩ vae pe, jae jei chupe reta: \p —Pe reta picuaa catu co quirãi aico pe reta ndive tenonde ete Asia pe ayu güive. \v 19 Ayeyocui yandeYa pe añemɨmichi reve jare ayao reve. Judío reta chembɨavai ete. Echa'ã jecuaeño iquɨrẽɨ reta uyapo icavi mbae vae cheve —jei—. \v 20 Aipɨu'ã amɨmbeu vaerã peve opaete icavi peve peguarã vae. Jare pomboe jeta vae ipɨte pe jare perenta rupi vi. \v 21 Jare amɨmbeu judío reta jare judío mbae vae reta pe ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae jare uyerova vaerã Tumpa cotɨ, jare güɨrovia vaerã yandeYa Jesucristo re —jei chupe reta—. \v 22 Jare añave aa Jerusalén cotɨ, Espíritu Santo chemondo ramo. Jare aicuaa'ã mbae ra uyeyapota cheve joco pe —jei—. \v 23 Ẽrei opaete tenta guasu reta rupi Espíritu Santo umɨmbeu cheve ĩru vae reta cheñonota co peresorɨru pe jare aiporarata. \v 24 Ẽrei aquɨye'ã. Chepɨa pe ayemɨngueta'ã etei ayerepɨ vaerã. Jaeño aipota ambapɨ cheguata Tumpa cotɨ vae ayerovia reve. Aipota ayapo mbaravɨquɨ yandeYa Jesús umee cheve vae. Echa'ã jecuaeño aipota amɨmbeu ĩru vae reta pe ñee icavi vae Tumpa ipɨacavi regua —jei Pablo chupe reta—. \v 25 Amɨmbeu ma pepɨte rupi Tumpa iporoyocuia regua, jare añave aicuaa catu co pe reta ndarau ma cherecha ye. \v 26 Jáeramo añave amɨmbeu peve che anoi'ã etei co teco pecotɨ —jei—. \v 27 Echa'ã aipɨu'ã etei amɨmbeu vaerã peve opaete Tumpa jei vae. \v 28 Jáeramo piñemoa ngatu, jare piyandareco opaete upurugüɨrovia vae reta re, penti ovecha iyandarecoa ovecha reta re uyandareco rami. Echa'ã Espíritu Santo co peparavo piyandareco vaerã jese reta. Jare pemɨmbeu Tumpa iñee yandeYa re güɨrovia vae reta pe, penti ovecha reta iyandarecoa ovecha reta umɨngaru rami. Echa'ã yandeYa uepɨ reta jae jugüɨ pe —jei—. \v 29 Che aicuaa catu co che aa ma yave, yugüeruta pepɨte pe ĩru vae reta. Cua reta uyapota icavi mbae vae upurugüɨrovia vae reta pe, yaguapɨ̃ta ou jou ovecha reta rami —jei—. \v 30 Jare pepɨte güi etei imeta cuimbae moromboe pɨchɨ̃i vae re oporomboeta vae reta. Cua reta ombopata upurugüɨrovia vae reta. \v 31 Jáeramo piñemoa ngatu, jare pemandúa quirãi chiyao reve pumbɨaracuaa vae re. Mbapɨ año ma jucuarãi ayapo, ara rupi jare pɨ̃tu rupi —jei—. \p \v 32 Añave ayerure Tumpa pe uyandareco vaerã peré, jare aeya pe reta ndive iñee ipɨacavi regua. Echa'ã cua ñee ipuere pemɨmɨrãta jare umee peve pembaerã opaete jocua ĩru uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta ndive —jei Pablo—. \v 33 Aipota'ã anoi ĩru vae icorepoti, ioro jare jemimonde. \v 34 Pe reta picuaa catu co quirãi chepo pe etei aparavɨquɨ, mbaembae uata cheve vae anoi vaerã, jare amee vaerã cheĩru reta pe —jei—. \v 35 Opaete rupi aicuaaca ma peve quirãi icavi co yaparavɨquɨ vaerã, yamborɨ vaerã mbae uata chupe vae reta. Yanemandúa yandeYa Jesús etei jei vae re. Echa'ã jae jei: ‘Tumpa umbɨyerovia eteta mbae umeeiño vae mbae umbɨresive vae güi’ —jei, jei Pablo. \p \v 36 Jare cua opa ma jei yave, Pablo uyeatɨca jare uyerure Tumpa pe opaete jae reta ndive. \v 37 Jayave opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta uyao, jare uicuãva reta Pablo jare uyurupɨte reta. \v 38 Jare jae reta tuicha ipɨatɨtɨ, Pablo jei chupe reta ndarau ma uecha ye ramo. Jayave jae reta yugüɨraa jae jupíe chalana guasu oĩ vae pe. \c 21 \s1 Pablo oo Jerusalén pe \p \v 1 Jare ndoo ma yave chugüi reta, nduasa sɨmi ɨ guasu rupi tenta guasu Cos pe. Jare pɨareve pe nduasa tenta guasu Rodas pe. Jayave joco güi nduasa tenta guasu Pátara pe. \v 2 Jare nuvãe joco pe chalana guasu oota Fenicia pe vae. Jayave nduyupi pɨpe, jare ndoo. \v 3 Jare Chipre nduecha oreaso cotɨ, jare nduasa. Jare jecuae ndoo Siria cotɨ, jare ndoo nuvãe tenta guasu Tiro pe. Echa'ã joco pe chalana guasu ueyata jɨvɨta. \v 4 Jare nuñevãe upurugüɨrovia vae joco pegua reta ndive, jare ndupɨta joco pe siete ara. Jare jae reta Espíritu Santo rupi jei Pablo pe agüɨye vaerã oo Jerusalén pe. \v 5 Jocua ara reta uasa yave, ndoo tenta guasu güi, jare opaete upurugüɨrovia vae reta jembireco reta jare isambiaɨ reta ndive oremɨĩru. Jayave nduyeatɨca ɨ guasu jembeɨ pe nduyerure Tumpa pe. \v 6 Jayave nuñecuãva yave jae reta ndive, nduyupi chalana guasu pe, jare jae reta yugüɨraa ye jenta pe. \p \v 7 Jayave Tiro güi ndoo nuvãe tenta guasu Tolemaida pe. Jare joco pe numbɨsaluda upurugüɨrovia vae reta, jare ndupɨta jae reta ipɨ penti ara. \v 8 Pɨareve pe ndoo chugüi reta Pablo jupíe Cesarea pe, jare joco pe nduique ndupɨta Felipe ñee icavi vae umɨmbeu vae jenta pe. Jae co jocua siete vae güi penti. \v 9 Cua cuimbae güɨnoi irundɨ tayɨ Tumpa iñee umɨmbeu vae. Cua irundɨ reve ndei umenda. \v 10 Jare ndupɨta joco pe mbovɨ ara. Jare Tumpa iñee umɨmbeu vae Agabo jee vae ou Judea güi. \v 11 Jare jae ou ore noĩ vae pe, jare uequi Pablo jumbɨcuaa. Jayave uñeapɨ̃ti ipɨ rupi jare ipo rupi jare jei: \p —Cua jei Espíritu Santo: ‘Cuarãi Jerusalén pe judío reta uñapɨ̃tita cua tumbɨcuaa iya, jare umeeta reta judío mbae vae reta pe’ —jei, jei Agabo. \p \v 12 Cua nduyandu yave, ore jare joco pegua reta numɨñera tẽi Pablo agüɨye vaerã oo Jerusalén pe. \v 13 Ẽrei Pablo jei: \p —¿Maera pa piyao jare chembɨpɨatɨtɨ? Echa'ã aipɨu'ã añeapɨ̃ti vaerã Jerusalén pe. Aipɨu'ã vi amano vaerã joco pe yandeYa Jesús jeco pegua —jei. \p \v 14 Jayave ndoe'ã ye ma mbae chupe cua re, orepuere'ã jese ramo. Jayave ndoe: \p —Tuyeyapo yandeYa jei vae. \p \v 15 Jare jocua ara reta uasa yave, nduyeyapɨcatu ndoo Jerusalén cotɨ. \v 16 Jare yugüɨraa vi orerupíe Cesarea güi amocue upurugüɨrovia vae joco pegua reta. Oo vi jae reta jupíe Chipre pegua Mnasón jee vae. Echa'ã ndupɨtata Mnasón jenta pe. Cua Mnasón tenonde voi güɨrovia Jesús re. \s1 Uipɨsɨ reta Pablo Tumpa jo pe \p \v 17 Jare ndoo nuvãe yave Jerusalén pe, upurugüɨrovia vae reta orembɨresive uyerovia reve. \v 18 Jayave pɨareve pe Pablo oo ore ndive opou Jacobo pe. Jare opaete upurugüɨrovia vae reta itenondegua reta uyembatɨ joco pe. \v 19 Jare opa ma umbɨsaluda yave, Pablo umɨmbeu chupe reta quirãi jae uparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte rupi, jare quirãi Tumpa jeta mbaembae uyapo chupe reta. \v 20 Jae reta uyandu yave, umbɨadora Tumpa. Jayave jei reta Pablo pe: \p —Orerɨvɨ, ndicuaa ma quirãi jeta ete judío reta güɨrovia ma co Jesús re, jare opaete jae reta uñemɨatangãtu mboroyocui re. \v 21 Ẽrei jerãcua chupe reta quirãi nde nemboe opaete judío judío mbae vae reta ipɨte rupi ñugüɨnoi vae reta agüɨye vaerã uyapo Moisés iporoyocui. Echa'ã jerãcua quirãi nde ndere chupe reta agüɨye vaerã umɨcircuncidaca taɨ reta, jare agüɨye vaerã uyapo yande yayapoñoi vae —jei reta Pablo pe—. \v 22 ¿Mbae pa yayapota? Uyembatɨta co jeta vae. Echa'ã jae reta uicuaata nde ndeyu ma co cua pe. \v 23 Jáeramo iyapo cua ndoeta ndeve vae. Ime cua pe ñugüɨnoi irundɨ cuimbae tenonde yave jei mbae uyapota Tumpa pe vae. \v 24 Eraa cua cuimbae reta jare iyeyoe Tumpa cotɨ mboroyocui jei rami jae reta ndive, jare embɨepɨ iñãca uñeapĩca reta vaerã. Jayave opaete vae uicuaata añetete'ã nererãcua chupe reta vae. Echa'ã jae reta uicuaata nde vi co ndiyapo ndico mboroyocui —jei reta—. \v 25 Ẽrei yaicuatía ma judío mbae vae upurugüɨrovia vae reta pe agüɨye vaerã uyapo mboroyocui. Jaeño agüɨye tou reta soo tumpa-raanga pe uñemee vae, jare soo jugüɨ reve, jare maemɨmba uyeyuvɨ vae isoo, jare agüɨye tuyapo aguasa —jei reta. \p \v 26 Jayave Pablo oo jocua cuimbae reta jupíe, jare pɨareve pe uyeyoe Tumpa cotɨ mboroyocui jei rami jae reta ndive, jare uique Tumpa jo pe umɨmbeu mbae ara pe opata uyeyoe vae. Echa'ã jocua ara penti penti umeeta iofrenda. \p \v 27 Jare cua rendave pe siete ara opata ma yave, judío Asia pegua reta uecha Pablo Tumpa jo pe, jare uyapo reta tecorai jeta vae ndive. Jayave uipɨsɨ reta Pablo, \v 28 jare iñeeãta reve jei: \p —Cuimbae Israel pegua reta, oremborɨ. Cua cuimbae oporomboe opaete que rupi opaete ĩru vae reta oyovaicho vaerã yande ndive, mboroyocui ndive jare cua Tumpa jo ndive. Jare jae güeru griego reta uruique Tumpa jo pe, jare jucuarãi umɨnguɨaca cua o Tumpa oĩ pɨpe vae —jei reta. \p \v 29 Echa'ã tenonde yave uecha reta tenta guasu pe Efeso pegua Trófimo jee vae Pablo ndive. Jare ipɨa pe uyemɨngueta tẽi Pablo uruique jocua cuimbae Tumpa jo pe. \p \v 30 Jare opaete tenta guasu pegua reta pochɨ. Jáeramo uyembatɨ reta, jare uipɨsɨ reta Pablo umbɨtɨrɨrɨ Tumpa jo güi oca pe. Jare jupivoiño Tumpa jo iyandarecoa reta uyuquenda onque reta. \v 31 Jayave yatɨ vae reta uipota tẽi uyuca Pablo. Ẽrei jerãcua sundaro reta juvicha pe opaete Jerusalén pegua reta uyapo ñugüɨnoi tecorai. \v 32 Jare jupivoiño jae osi ou yatɨ vae reta cotɨ sundaro reta jare sundaro reta juvicha reta ndive. Jare tenta guasu pegua reta uecha yave sundaro reta jare juvicha, ocua'ã ma Pablo re. \v 33 Jayave sundaro reta juvicha oo Pablo cotɨ jare uipɨsɨ. Oyocui sundaro reta uñapɨ̃ti vaerã mocui cadena pe. Jayave upɨrandu quía ra co jae jare mbae ra co uyapo. \v 34 Amocue tenta guasu pegua reta iñeeãta, ẽrei oyovaque'ã iñee reta. Jare tecorai jeco pegua sundaro reta juvicha ipuere'ã uicuaa mbae ra añete vae. Jáeramo oyocui sundaro reta güɨraa vaerã Pablo jae reta yugüɨreco vae pe. \v 35 Jare uyupi ñugüɨnoi yave sundaro reta yugüɨreco vae pe, sundaro reta ovoɨ güɨraa Pablo, yatɨ vae reta uipota uipɨsɨ ramo. \v 36 Echa'ã opaete yatɨ vae reta yugüɨraa sundaro reta jaɨcue, jare iñeeãta reve jei: \p —Tumano jocua cuimbae. \s1 Pablo imiari tenta guasu pegua reta pe \p \v 37 Jare sundaro reta uruiqueta ma yave yugüɨreco vae pe, Pablo jei sundaro reta juvicha pe: \p —¿Nemaeñota pa mbae jae ndeve? \p Jae jei Pablo pe: \p —¿Ndicuaa pa griego iñee? \v 38 Caramboe yave penti Egipto pegua omboemboe cuatro mil upuruyuca vae reta uñerãro vaerã mburuvicha reta ndive, jare güɨraa ñana pe. ¿Nde pa co jae jocua Egipto pegua? —jei. \p \v 39 Jayave Pablo jei chupe: \p —Che co jae penti judío Tarso pegua. Jocua tenta guasu oĩ Cilicia pe, jare tuicha co. Emaeño tachemiari tenta guasu pegua reta pe —jei. \p \v 40 Jayave sundaro reta juvicha jei Pablo pe imiari vaerã. Jayave Pablo uyemboɨ ɨvate oĩ vae pe, jare umupũa ipo tenta guasu pegua reta cotɨ. Jare opaete vae quĩi yave, Pablo imiari chupe reta hebreo iñee pe. Jei chupe reta: \c 22 \p \v 1 —Cherɨvɨ reta jare cherɨqueɨ reta, piyapɨsaca che jaeta peve chiyee vae re. \p \v 2 Jare tenta guasu pegua reta uyandu yave jae imiari chupe reta hebreo iñee pe, opareve quĩi ngatu. Jayave Pablo jei chupe reta: \p \v 3 —Che co jae penti judío. Aa Tarso Cilicia pegua pe, ẽrei acuacuaa cua tenta guasu pe. Gamaliel chemboe cavi yandetenondegua reta iporoyocui re. Che aipota ayapo Tumpa jei vae, opaete pe reta añave pipota rami —jei—. \v 4 Che ayapo icavi mbae vae opaete Jesús re güɨrovia reve yugüɨreco vae reta pe. Jare aipɨsɨ amɨingueca peresorɨru pe cuimbae reta jare cuña reta. Ayucaca vi amocue vae —jei Pablo—. \v 5 Sacerdote tenondegua jare opaete tenta guasu pegua reta itenondegua reta ipuere umɨmbeu peve cheregua. Jae reta uicuatía umee cheve tupapire araa vaerã ĩru judío reta pe. Jayave aa Damasco cotɨ, aipɨsɨ vaerã tẽi Jesús re güɨrovia vae joco pe ñugüɨnoi vae reta, jare aru vaerã tẽi Jerusalén pe, aiporaraca vaerã tẽi chupe reta —jei—. \s1 Pablo jei quirãi güɨrovia Jesús re \r (Hch 9.1-19; 26.12-18) \p \v 6 Ẽrei che coiño ma Damasco güi aa yave, guarasɨ ara mbɨte rupi yave, aramoiño penti tembipe tuicha vae ara güi jembipe cheré. \v 7 Jare aa ɨvɨ re, jare ayandu penti ñee jei cheve: ‘Saulo, Saulo, ¿maera pa ndiyapo icavi mbae vae cheve?’ \v 8 Jayave che jae: ‘¿Quía pa co nde, cheYa?’ Jayave jae jei cheve: ‘Che co jae Jesús Nazaret pegua. Nde ndiyapo icavi mbae vae cheve’ —jei, jei Pablo—. \v 9 Jare che ndive ñugüɨnoi vae reta uecha co tembipe, jare uquɨye reta. Ẽrei uicuaa'ã mbae jei jocua uyemɨngueta cheve vae. \v 10 Jayave che apɨrandu: ‘¿Mbae pa ayapota, cheYa?’ Jare yandeYa jei cheve: ‘Epũa ecua Damasco pe, jare joco pe amɨmbeucata ndeve opaete mbae ndoyocuita jese vae’ —jei, jei—. \v 11 Jayave che ndive ñugüɨnoi vae reta chepoco chereraa chereruvãe Damasco pe. Echa'ã chepuere'ã etei amae, jocua tembipe jembipe cheré vae jeco pegua —jei—. \v 12 Jare ico joco pe penti cuimbae Ananías jee vae. Jae uipɨu Tumpa mboroyocui uyapo reve, jare opaete judío joco pe yugüɨreco vae reta uyemɨngueta cavi jese. \v 13 Jae ou chepɨ. Uyemboɨ cheyɨpɨ pe jare jei: ‘Saulo, nde co jae cherɨvɨ. Emae ye.’ Jare jupivoiño chepuere amae, jare aecha Ananías joco pe oĩ —jei Pablo—. \v 14 Jayave jae jei cheve: ‘Yandetenondegua reta iTumpa ndeparavo, ndicuaa vaerã jae jei vae, jare ndeecha vaerã jocua jupi vae, jare ndiyandu vaerã iñee. \v 15 Echa'ã nemɨmbeuta co jesegua opaete ɨvɨ pegua reta pe. Nemɨmbeuta chupe reta ndeecha jare ndiyandu vae’ —jei, jei—. \v 16 ‘¿Maera pa añave neãro neĩ? Epũa iyembɨbautizaca ndiyerure reve chupe, nembaeyoa reta uyembai vaerã’ —jei, jei Pablo—. \s1 Jesús omondo Pablo judío mbae vae reta pe \p \v 17 Jayave ayu ye Jerusalén pe, jare ayerure aĩ rambueve Tumpa jo pe, cheque pe aecha. \v 18 Jare aecha Jesús, jare jae jei cheve: ‘Ecua ɨmambae Jerusalén güi. Echa'ã ndarau uipota güɨrovia nde nemɨmbeuta cheregua chupe reta vae’ —jei cheve, jei—. \v 19 Jayave che jae chupe: ‘CheYa, jae reta uicuaa catu co quirãi che aase opaete judío reta itupao reta rupi añonoca vaerã peresorɨru pe jare ainupaca vaerã nderé güɨrovia vae reta. \v 20 Jare uyuca reta yave Esteban nderegua umɨmbeu vae, che vi aĩ joco pe, jare icavi cheve imano. Jare che ayandareco upuruyuca vae reta jemimonde re’ —jae chupe, jei—. \v 21 Jayave jae jei cheve: ‘Ecua. Echa'ã che nomondota mbɨrɨ judío mbae vae reta cotɨ’ —jei cheve, jei. \s1 Sundaro reta uipɨsɨ Pablo \p \v 22 Jare Pablo cua jei yave, tenta guasu pegua reta uipota'ã ma uyapɨsaca jese. Iñeeãta reve jei reta: \p —Tumano jocua cuimbae. Echa'ã icavi'ã ico vaerã —jei reta. \p \v 23 Jare iñeeãta reta rambueve, umbɨvava jemimonde, jare ɨvɨcuii omombo ɨvate. \v 24 Jayave sundaro reta juvicha oyocui sundaro reta uruique vaerã Pablo jae reta yugüɨreco vae pe. Jare oyocui vi uinupa reta vaerã chicote pe upɨrandu chupe reve, uicuaa cavi vaerã maera ra tenta guasu pegua reta iñeeãta jucuarãi icotɨ. \v 25 Ẽrei sundaro reta uñapɨ̃ti yave tɨmasa pe, Pablo jei sundaro reta juvicha joco pe oĩ vae pe: \p —¿Jupi pa pinupa vaerã penti romano peãa mbae reve? \p \v 26 Cua uyandu yave, sundaro reta juvicha oo itenondegua pe jare jei chupe: \p —¿Mbae pa ndiyapota? Echa'ã jocua cuimbae penti romano co. \p \v 27 Jayave sundaro reta juvicha itenondegua ou Pablo oĩ vae pe jare jei chupe: \p —Emɨmbeu cheve, ¿romano pa co nde? \p Jayave Pablo jei chupe: \p —Jae co che. \p \v 28 Jayave sundaro reta juvicha itenondegua jei chupe: \p —Che jeta ambɨepɨ ayeyapo vaerã romanorã. Jayave Pablo jei chupe: \p —Ẽrei che pɨpe voi aa. \p \v 29 Jayave yugüɨraa Pablo güi upɨranduta tẽi chupe vae reta. Jare sundaro reta juvicha itenondegua uquɨye, uicuaa yave jae romano co, uñapɨ̃tica ramo. \s1 Pablo mburuvicha reta jovai \p \v 30 Jare pɨareve pe sundaro reta juvicha itenondegua uipota uicuaa cavi mbae re ra judío reta umbɨjeco Pablo. Jáeramo oyora Pablo, jare oyocui sacerdote reta itenondegua reta jare opaete ĩru mburuvicha reta uyembatɨ vaerã. Jayave güɨraa Pablo oñono jae reta jovai. \c 23 \p \v 1 Jayave Pablo umae ngatu mburuvicha reta re jare jei: \p —Cherɨqueɨ reta, che jecuaeño aico cavi, chepɨa icavi anoi vaerã Tumpa cotɨ. \p \v 2 Jayave sacerdote tenondegua Ananías jee vae oyocui Pablo iyɨpɨ pe ñugüɨnoi vae reta ocua vaerã iyuru re. \v 3 Jayave Pablo jei chupe: \p —Tumpa tocua nderé. Echa'ã nde co jae ɨguambɨ tĩ asɨ vae rami. Nde ndeguapɨ co neĩ cherãa vaerã mboroyocui jei vae rupi. Ẽrei ndiyavɨ mboroyocui. Echa'ã ndiyocui reta ocua vaerã cheré —jei. \p \v 4 Jayave joco pe ñugüɨnoi vae reta jei chupe: \p —¿Maera pa nde ndere ñee icavi mbae vae Tumpa isacerdote tenondegua pe? \p \v 5 Jayave Pablo jei: \p —Cherɨqueɨ reta, aicuaa'ã jae co sacerdote tenondegua. Echa'ã uyecuatía oĩ: ‘Ndereta'ã ñee icavi mbae vae nderuvicha cotɨ’ —jei. \p \v 6 Jare Pablo uecha yave amocue jae reta saduceo reta jare amocue fariseo reta, iñeeãta reve jei mburuvicha reta ipɨte pe: \p —Cherɨqueɨ reta, che co jae penti fariseo, jare cheru vi co jae penti fariseo. Che arovia umanocue vae reta icove yeta co. Cua jeco pegua pe reta cherãa peĩ —jei. \p \v 7 Jare cua jei yave, uyembɨyao uyugüi yatɨ vae reta, jare fariseo reta uyeaca saduceo reta ndive. \v 8 Echa'ã saduceo reta jei umanocue vae reta ndarau ma icove ye. Jei vi mbaetɨ co oĩ ángel jare espíritu. Ẽrei fariseo reta güɨrovia ime co. \v 9 Jare uyeaca reta uyupii. Jare upũa amocue fariseo pegua mboroyocui re oporomboe vae reta jare jei: \p —Ore nuvãe'ã etei teco cua cuimbae re. Aramoi penti espíritu ani ángel imiari chupe. Agüɨye yayovaicho Tumpa ndive —jei reta. \p \v 10 Jare jeiete uyeaca reta uyupii yave, sundaro reta juvicha itenondegua ipɨa pe uyemɨngueta aramoi uyucata reta Pablo, jare oyocui sundaro reta yugüeru vaerã güɨraa Pablo jae reta ipɨte güi sundaro reta yugüɨreco vae pe. \p \v 11 Jare pɨareve pe pɨ̃tu yave yandeYa uyecuaa Pablo pe jare jei chupe: \p —Iñemɨatangãtu, Pablo. Chemɨmbeu ma Jerusalén pe. Chemɨmbeuta vi co Roma pe. \s1 Judío reta uipota tẽi uyuca Pablo \p \v 12 Jayave pɨareve pe amocue judío reta uyemboemboe, jare uyepɨpeyu reve iyee jei ucaruta'ã jare jouta'ã ɨ, uyuca regua Pablo. \v 13 Jare cuimbae cua jei uyepɨpeyu reve iyee vae reta cuarenta uasa. \v 14 Jayave jae reta yugüɨraa sacerdote reta itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta pe jare jei chupe reta: \p —Ore ndoe ma nduyepɨpeyu reve oriyee nducaruta'ã, nduyuca regua Pablo. \v 15 Jáeramo pe reta ĩru mburuvicha reta ndive pemɨmbeu sundaro reta juvicha itenondegua pe tugüeru Pablo peve pɨareve. Jae ipɨa pe uyemɨngueta tẽita pe reta pipota pepɨrandu cavi ete chupe mbae uyapo vae re. Jayave ore nucuatɨ̃rota noĩ jese nduyuca vaerã, ndei ou uvãe mbove —jei reta. \p \v 16 Ẽrei Pablo jindɨ imembɨ cuimbae vae uicuaa yave jae reta ucuatɨ̃rota Pablo re vae, oo uique sundaro reta yugüɨreco vae pe, jare umɨmbeu Pablo pe. \p \v 17 Jayave Pablo ueni sundaro reta juvicha jare jei chupe: \p —Eraa cua cunumi nderuvicha pe. Echa'ã uipota mbae umɨmbeu chupe —jei. \p \v 18 Jayave sundaro reta juvicha güɨraa cunumi juvicha tenondegua vae pe, jare jei chupe: \p —Pablo uyepɨsɨ oĩ vae chereni, jare chemɨñera aru vaerã ndepɨ cua cunumi. Echa'ã uipota mbae umɨmbeu ndeve —jei. \p \v 19 Jayave sundaro reta juvicha itenondegua uipɨsɨ cunumi ipo pe, jare güɨraa ĩru vae reta ñugüɨnoi vae güi. Jayave upɨrandu chupe: \p —¿Mbae pa nemɨmbeuta cheve? \p \v 20 Jayave cunumi jei chupe: \p —Judío reta uyemboemboe ma, jare nemɨñerata Pablo nderaaca vaerã curiye mburuvicha reta pe. Uipota nde ndepɨa pe ndiyemɨngueta tẽi vaerã jae reta upɨrandu cavi eteta chupe mbae uyapo vae re —jei—. \v 21 Ẽrei agüɨye erovia. Echa'ã judío reta ucuatɨ̃rota jese. Jae reta cuarenta uasa. Jei reta uyepɨpeyu reve iyee ucaruta'ã jare jouta'ã ɨ, uyuca regua Pablo. Jare añave uãro ñugüɨnoi, aramoi nderaaca pegua —jei chupe. \p \v 22 Jayave sundaro reta juvicha itenondegua jei cunumi pe: \p —Agüɨye emɨmbeu quía pe cua nemɨmbeu cheve vae. \p Jayave omondo cunumi. \s1 Omondo reta Pablo mburuvicha guasu Félix jee vae pe \p \v 23 Jayave sundaro reta juvicha itenondegua ueni mocui sundaro reta juvicha jare jei chupe reta: \p —Piyapɨcatu cavi doscientos sundaro reta, jare setenta sundaro cavayu re opo vae reta, jare doscientos sundaro güɨraa uɨ vae reta, yugüɨraa vaerã Cesarea pe nueve ora ma pɨ̃tu yave. \v 24 Jare peeca Pablo opo vaerã, peraa cavi vaerã mburuvicha guasu Félix pe —jei chupe reta. \p \v 25 Jayave jae uicuatía penti tupapire pe cuarãi: \v 26 “Félix. Nde co jae mburuvicha guasu uyembutuichaca vae. Che co jae Claudio Lisias. Numbɨsaluda. \v 27 Judío reta uipɨsɨ cua cuimbae, jare uyucata tẽi. Jayave che aa sundaro reta ndive aepɨ chugüi reta. Echa'ã jerãcua cheve jae romano co. \v 28 Jare aipota aicuaa maera ra jae reta umbɨjeco. Jáeramo araa judío reta juvicha reta upuruãa vae pe. \v 29 Joco pe aicuaa jae reta umbɨjeco iporoyocui re. Ẽrei jae uyapo'ã teco umano vaerã ani oĩ vaerã peresorɨru pe. \v 30 Ẽrei jerãcua cheve judío reta ucuatɨ̃rota jese. Jáeramo jupivoiño amondo ndecotɨ. Jare ayocui umbɨjeco vae reta uñeapo vaerã jese ndeve teco uyapo chupe reta vae re. Jaeño ma.” Jucuarãi uicuatía. \p \v 31 Jayave pɨ̃tu yave sundaro reta güɨraa Pablo tenta guasu Antípatris pe, juvicha oyocui rami. \v 32 Jayave pɨareve pe sundaro cavayu re opo vae reta güɨraa Pablo, jare ĩru sundaro reta yugüeru ye yugüɨreco vae pe. \v 33 Jare yugüɨraa uvãe yave Cesarea pe, sundaro reta umee Pablo tupapire reve mburuvicha guasu pe. \v 34 Jare opa umɨngueta yave tupapire, mburuvicha guasu upɨrandu Pablo pe quía tenta guasu pegua ra co jae. Jare uicuaa yave Cilicia pegua co, \v 35 jei Pablo pe: \p —Tayapɨsaca nderé, yugüeru yave nembɨjeco vae reta. \p Jayave oyocui sundaro reta uyandareco vaerã jese mburuvicha Herodes jenta pe. \c 24 \s1 Pablo imiari Félix pe \p \v 1 Pandepo ara ma uasa yave, yugüeru sacerdote tenondegua Ananías, amocue tenta guasu pegua reta itenondegua reta jare penti cuimbae Tértulo jee vae. Cua cuimbae iyaracuaa catu uyemɨngueta vaerã. Jae reta uñeapo Pablo re mburuvicha pe. \v 2 Jare Pablo uñeeni ma yave, Tértulo umbɨpɨ umbɨjeco Pablo. Jae jei Félix pe: \p —Ndereco pegua orepɨacatu nduico. Ndearacuaa jeco pegua ndeporoyocui cavi jeta mbaembae re oreɨvɨ pe. \v 3 Nde co jae oreruvicha numbutuicha vae. Opaete que rupi jecuaeño nduyapo yasurupai ndeve opaete cua re —jei—. \v 4 Ndepɨacavi ramo, numɨñera ndiyapɨsaca vaerã oriñee re michi peguaño, agüɨye vaerã numambeco mbatee —jei—. \v 5 Echa'ã nduicuaa ma cua cuimbae upurumbɨavai penti mbaerasɨ rami. Jae omboemboe judío opaete ɨvɨ rupi ñugüɨnoi vae reta. Jare jae co penti nazareno pegua reta itenondegua —jei Tértulo Félix pe—. \v 6 Jae uipota vi uyapo jupi mbae vae Tumpa jo pe. Ẽrei ore nduipɨsɨ, jare nuãata tẽi oreporoyocui pe uyecuatía oĩ vae rupi. \v 7 Ẽrei sundaro reta juvicha itenondegua Lisias ou umɨãta oregüi jare upɨ̃ro güɨraa oregüi. \v 8 Jare oyocui umbɨjeco vae reta yugüeru vaerã ndepɨ. Nde etei neãa yave, ndicuaata opaete numbɨjeco vae —jei. \p \v 9 Judío reta vi jei añete co opaete cua mbaembae. \v 10 Jayave mburuvicha guasu upuvẽe Pablo re uyemɨngueta vaerã. Jayave Pablo jei: \p —Che aicuaa catu co nde ɨma ete ma neãa cua ɨvɨ pegua reta. Jáeramo ayerovia reve chemiarita ayerepɨ vaerã —jei—. \v 11 Nde ndepuere ndicuaa rami, doce ara ramo aa güive Jerusalén pe, ambɨadora vaerã Tumpa. \v 12 Jare cua reta cherecha'ã ayeaca quía ndive, ani amboemboe tenta guasu pegua reta Tumpa jo pe, ani itupao reta pe, ani tenta guasu rupi —jei—. \v 13 Añete chembɨjeco ma cua mbaembae re. Ẽrei mbaetɨ mbae añete vae ipuere umɨmbeu ndeve cua mbaembae re —jei Pablo—. \v 14 Ẽrei cua amɨmbeu ndeve. Che aico Jesús re arovia reve, jare jucuarãi ayeyocui chetenondegua reta iTumpa pe, yepe tẽi judío reta jei aico penti moromboe añete mbae vae re. Echa'ã che arovia opaete mboroyocui pe uyecuatía oĩ vae, jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue —jei—. \v 15 Che arovia Tumpa umbɨjecove yeta co umanocue vae reta. Jae umbɨjecoveta jupi vae reta jare jupi mbae vae reta. Jucuarãi cua reta güɨrovia vi. \v 16 Jáeramo che jecuaeño aipota chepɨa icavi anoi vaerã Tumpa cotɨ jare ɨvɨ pegua reta cotɨ —jei—. \p \v 17 Che mbovɨ año ma aico'ã cheɨvɨ pe. Jaeramo ayu ye, corepoti aru vaerã iparavete vae reta peguarã jare Tumpa peguarã. \v 18 Jare cua ayapo aĩ rambueve, amocue Asia pegua judío reta cherecha Tumpa jo pe. Joco pe ayeyoe aĩ Tumpa cotɨ mboroyocui jei rami. Ayembatɨ'ã co jeta vae ndive. Ayapo'ã vi tecorai —jei—. \v 19 Icavi tẽi co jocua judío reta yugüeru vaerã cua pe uñeapo cheré ndeve, ime yave mbae chembɨjeco jese vae —jei Pablo Félix pe—. \v 20 Cua reta etei tumɨmbeu ndeve mbae nunga teco uvãe cheré, mburuvicha reta jovai ayemboɨ yave. \v 21 Aramoi jaeño penti mbae re ipuere chembɨjeco. Mburuvicha reta ipɨte pe aĩ rambueve, chiñeeãta reve jae: ‘Umanocue vae reta icove yeta vae re pe reta cherãa peĩ cua ara.’ Jucuarãi jae —jei. \p \v 22 Jare Félix cua uyandu yave, oyopia judío reta. Echa'ã jae uicuaa catu Jesús re güɨrovia vae reta ipurugüɨrovia regua. Jáeramo jei judío reta pe: \p —Sundaro reta juvicha itenondegua Lisias ou yave, aãata cua pemɨmbeu cheve vae re. \p \v 23 Jayave Félix oyocui sundaro reta juvicha uyandareco vaerã Pablo re. Ẽrei oyocui vi umaeño vaerã icoiño, jare agüɨye vaerã oyopia jentarã reta, ou yave ipɨ uyeyocui chupe vaerã. \p \v 24 Mbovɨ ara rupi Félix ou jembireco Drusila jee vae ndive. Drusila co jae penti judía. Jayave Félix ueni Pablo, jare uyapɨsaca quirãi yaroviata co Jesucristo re vae re. \v 25 Jare Pablo jei chupe quirãi icavi yayapo vaerã jupi vae, jare yayopia vaerã yanderete uipota vae güi, jare quirãi Tumpa uãata ɨvɨ pegua reta. Jayave Félix uquɨye jare jei Pablo pe: \p —Ecuaño rani. Chepuere yave, turueni ye curi. \p \v 26 Ẽrei Félix uipota tẽi vi Pablo umee vaerã corepoti chupe, oyoraca vaerã. Jáeramo güeruruca aveiño, uyemɨngueta vaerã jae ndive. \v 27 Ẽrei mocui año ma uasa yave, Porcio Festo ou uipepɨca Félix. Jare Félix uipota umbɨyerovia judío reta ramo, ueya Pablo peresorɨru pe. \c 25 \s1 Pablo uipota oo mburuvicha guasu César jee vae pe \p \v 1 Festo ou uvãe yave jocua ɨvɨ pe, mbapɨ ara ma uasa yave, oo Cesarea güi Jerusalén pe. \v 2 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare judío reta itenondegua reta imiari chupe Pablo jeco re, jare umɨñera \v 3 uyapo vaerã icavi vae chupe reta, güeruruca vaerã Pablo Jerusalén pe. Jare jae reta ucuatɨ̃rota jese tape rupi, uyuca vaerã tẽi. \v 4 Ẽrei Festo jei chupe reta: \p —Ore nduyandareco noĩ Pablo re Cesarea pe, jare che aata joco pe curi. \v 5 Pepuere yave, pecua cherupíe. Jare uyapo yave teco icavi mbae vae jocua cuimbae, piñeapo jese —jei chupe reta. \p \v 6 Jayave Festo upɨta yave joco pe aramoi ocho ani diez ara, ou ye Cesarea pe. Jayave pɨareve pe uguapɨ upuruãa vae pe, jare güeruruca Pablo. \v 7 Jare Pablo ou ma yave, judío Jerusalén güi yugüeru vae reta uyemboɨ Pablo iyɨpɨ rupi jare umbɨjeco jeta icavi mbae vae re. Ẽrei ipuere'ã uicuaaca cua teco uipota omboya jese vae añete co. \v 8 Jayave Pablo jei uyerepɨ vaerã: \p —Ayovaicho'ã etei judío reta iporoyocui ndive, ani Tumpa jo ndive, ani César ndive. \p \v 9 Ẽrei Festo uipota umbɨyerovia judío reta. Jáeramo upɨrandu Pablo pe: \p —¿Ndipota pa ndeo Jerusalén pe, che nuãa vaerã joco pe cua teco reta re? \p \v 10 Ẽrei Pablo jei chupe: \p —César ndeocui nepuruãa vaerã, jare icavi co nde cherãa vaerã cua pe. Ayapo'ã etei teco judío reta cotɨ. Nde etei ndicuaa cua —jei—. \v 11 Ime yave teco ayapo icotɨ, ani ime yave mbae ayapo amano vaerã, ndarau ayerure ndeve ayerepɨ vaerã mano güi. Ẽrei cua teco uipota omboya cheré vae ayapo'ã yave, ndarau quía ipuere chemee chupe reta. Aipota César cherãa vaerã —jei chupe. \p \v 12 Jayave Festo uyemɨngueta ĩru mburuvicha reta ndive. Jayave jei Pablo pe: \p —Ndipota César nerãa vaerã. César pe ndeota —jei. \s1 Pablo Agripa jare Berenice jovai \p \v 13 Jare mbovɨ ara ma uasa yave, mburuvicha guasu Agripa jare jindɨ Berenice yugüeru Cesarea pe, umbɨsaluda vaerã Festo. \v 14 Jare mbovɨ ara ma joco pe ñugüɨnoi yave, Festo umɨmbeu mburuvicha guasu pe Pablo regua. Jei chupe: \p —Ime cua pe oĩ penti cuimbae Félix ueya peresorɨru pe vae. \v 15 Jerusalén pe aa yave, judío pegua sacerdote reta itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta umɨmbeu cheve cua cuimbae regua. Jae reta chemɨñera che jae vaerã icavi co uyeyucaca vaerã —jei—. \v 16 Ẽrei che jae chupe reta: ‘Romano reta uyepocua'ã umee vaerã quía, ndei umbɨjeco vae reta yugüeru uñeapo jese mbove jare ndei uyerepɨ umbɨjeco vae reta güi mbove’ —jae chupe reta, jei—. \v 17 Jáeramo jae reta yugüeru uvãe yave, aãro'ã. Pɨareve pe aguapɨ apuruãa vae pe, jare aruruca jocua cuimbae —jei—. \v 18 Jare umbɨjeco vae reta joco pe ñugüɨnoi, ẽrei umɨmbeu'ã cheve jocua nunga teco che chepɨa pe ayemɨngueta tẽi omboyata jese vae. \v 19 Jaeño umbɨjeco reta jae ipurugüɨrovia re, jare penti cuimbae Jesús jee vae re. Jocua Jesús umano ma. Ẽrei Pablo jei icove ye co —jei—. \v 20 Che aicuaa'ã mbae ra ayapota cua re. Jáeramo apɨrandu Pablo pe uipota ra oo Jerusalén pe, joco pe che aãa vaerã cua mbaembae re. \v 21 Ẽrei Pablo uipota nduyandareco vaerã jese, Augusto uãa vaerã. Jáeramo ayocui sundaro reta uyandareco vaerã jese, César pe chepuere amondo regua —jei. \p \v 22 Jayave Agripa jei Festo pe: \p —Che vi aipota ayapɨsaca jocua cuimbae re. \p Jayave Festo jei chupe: \p —Curiye ndiyapɨsacata jese. \p \v 23 Jayave pɨareve pe Agripa jare Berenice yugüeru jemimonde ipõra vae ndive, jare uique reta Festo upuruãa vae pe sundaro reta juvicha itenondegua reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta ndive. Jayave Festo oyocui güeru vaerã Pablo. \v 24 Jayave Festo jei: \p —Mburuvicha guasu Agripa, jare opaete pe reta cua pe peĩ vae, co oĩ cua cuimbae. Opaete judío Jerusalén pegua reta jare cua pegua reta chemɨñera iñeeãta reve jae umano vaerã —jei—. \v 25 Ẽrei che avãe'ã teco jese umano vaerã. Jare jae etei uipota mburuvicha guasu Augusto uãa vaerã. Jáeramo chepɨa pe ayemɨngueta ma amondo vaerã icotɨ —jei—. \v 26 Ẽrei aicuaa'ã mbae ra aicuatiata cheruvicha pe. Jáeramo aruruca perovai, jare nderovai etei, mburuvicha guasu Agripa, aicuaa vaerã mbae ra aicuatiata, opa yapɨrandu chupe yave —jei chupe reta—. \v 27 Echa'ã icavi'ã co yamondo vaerã penti pereso yamɨmbeu mbae reve mbae pereso re uñeapo vae reta umbɨjeco jese vae —jei. \c 26 \s1 Pablo imiari Agripa pe \p \v 1 Jayave Agripa jei Pablo pe: —Ndepuere nemiari ndiyee. \p Jayave Pablo umupũa ipo, jare cuarãi imiari iyee: \p \v 2 —Mburuvicha guasu Agripa, ayerovia quirãi añave chemiarita chiyee nderovai opaete judío reta chembɨjeco vae re. \v 3 Echa'ã nde ndicuaa catu opaete judío reta iyemboe jare iyeaca. Jáeramo numɨñera ndiyapɨsaca vaerã cheré ndepɨaquɨrẽɨ reve —jei—. \s1 Quirãi Pablo uyapo ndei güɨrovia Jesús re mbove \p \v 4 Chetaɨrusu güive aico cherentarã reta ndive Jerusalén pe, jare judío reta uicuaa catu quirãi aico. \v 5 Jae reta uicuaa catu vi quirãi iyɨpɨ güive che aico moromboe fariseo pegua re. Cua moromboe pegua reta uipota yayapo cavi ete vaerã iporomboe jei vae. Jae reta ipuere chemɨmbeu ndeve, uipota yave —jei—. \v 6 Jare añave che arovia Tumpa uyapota co yandetenondegua reta pe jei chupe vae. Jáeramo judío reta uñeapo cheré —jei Pablo—. \v 7 Jare jocua doce yandetenondegua reta iñemoñaa reta vi güɨrovia Tumpa uyapota co jei chupe vae. Jáeramo uyeyocui reta Tumpa pe iquɨrẽɨ reve ara rupi jare pɨ̃tu rupi. Mburuvicha guasu Agripa, cua che arovia ramo, judío reta chembɨjeco —jei—. \v 8 ¿Maera pa perovia'ã Tumpa ipuere umbɨjecove ye umanocue vae reta? —jei chupe reta—. \s1 Pablo uyapo icavi mbae vae upurugüɨrovia vae reta pe \p \v 9 Che chepɨa pe ayemɨngueta tẽi icavi co ayapo vaerã jeta icavi mbae vae Jesús Nazaret pegua re güɨrovia vae reta cotɨ. \v 10 Jare jucuarãi ayapo Jerusalén pe. Sacerdote reta itenondegua reta mbaepuere umee cheve yave, añono peresorɨru pe jeta upurugüɨrovia vae reta. Jare ndei uyeyucaca mbove, che jae vi umanota co reta —jei—. \v 11 Jare jeta ainupaca opaete judío reta itupao reta rupi, jare aipota jae reta jei vaerã icavi mbae vae Jesús cotɨ. Jare chepochɨ ete ma chupe reta ramo, ayapo icavi mbae vae chupe reta tenta guasu ambɨe vae reta rupi —jei—. \s1 Pablo jei quirãi güɨrovia Jesús re \r (Hch 9.1-19; 22.6-16) \p \v 12 Cua ayapo aico rambueve, sacerdote reta itenondegua reta umee cheve mbaepuere chemondo Damasco cotɨ. \v 13 Jare guarasɨ ara mbɨte ma oĩ yave tape rupi aa rambueve, mburuvicha guasu, aecha penti tembipe ara güi jembipe ete guarasɨ güi vae. Jembipe cheré jare cherupíe yugüɨraa vae reta re —jei—. \v 14 Jare opareve ndoa ɨvɨ re, jare che ayandu penti ñee hebreo iñee pe jei cheve: ‘Saulo, Saulo, ¿maera pa ndiyapo icavi mbae vae cheve? Nde co jae penti güeye ɨvɨra jacuarovi vae re upatara vae rami. Jáeramo ndiporara neĩ’ —jei cheve, jei—. \v 15 Jayave che apɨrandu: ‘¿Quía pa co nde, cheYa?’ Jare yandeYa jei: ‘Che co jae Jesús. Nde ndiyapo icavi mbae vae cheve. \v 16 Ẽrei epũa iyemboɨ. Che aipota ndiyeyocui vaerã cheve, jare nemɨmbeu vaerã aicuaaca ndeve jare aicuaacata ndeve vae. Echa'ã cua jeco pegua ayecuaa ndeve’ —jei, jei Pablo—. \v 17 ‘Jare che nduepɨta nerentaɨgua reta güi jare judío mbae vae reta güi. Echa'ã nomondota icotɨ, \v 18 nemɨmae reta vaerã, jare uyerova reta vaerã pɨ̃tumimbi güi tembipe cotɨ, jare Satanás güi Tumpa cotɨ. Cua uyapo reta yave, Tumpa umbɨasata chupe reta imbaeyoa reta cheré güɨrovia ramo, jare umeeta chupe reta imbaerã ĩru uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta ndive’ —jei, jei—. \s1 Pablo uyapo Jesús oyocui vae \p \v 19 Jáeramo, mburuvicha guasu Agripa, cheatẽɨ'ã ayapo vaerã Tumpa uicuaaca cheve ayapo vaerã vae. \v 20 Echa'ã tenonde amɨmbeu Damasco pegua reta pe. Jayave amɨmbeu vi Jerusalén pegua reta pe, opaete Judea pegua reta pe jare judío mbae vae reta pe. Amɨmbeu chupe reta ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae, jare uyerova vaerã Tumpa cotɨ. Amɨmbeu vi chupe reta uyapo vaerã icavi vae, ĩru vae reta uicuaa vaerã ueya ma co iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae —jei—. \v 21 Cua jeco pegua, amocue judío reta chepɨsɨ Tumpa jo pe, jare uipota tẽi cheyuca. \v 22 Ẽrei Tumpa chemborɨ ramo, imeño aico cua ara. Moisés jare ĩru Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta jei uyeyapota vae re. Jocuaño che vi amɨmbeu sambiaɨ reta jare ucuacuaa vae reta pe —jei—. \v 23 Echa'ã jae reta jei Cristo uiporarañotai co, jare jae tenonde icove yeta co ou umanocue vae reta ipɨte güi, uechaca vaerã tembipe judío reta jare judío mbae vae reta pe —jei Pablo chupe reta. \s1 Pablo jei tẽi Agripa pe upurugüɨrovia vaerã \p \v 24 Jare Pablo jucuarãi imiari iyee yave, Festo iñeeãta reve jei: \p —Pablo, nembɨquere ma. Jeta mbaembae re ndiyemboe ramo, nembɨquere ma —jei chupe. \p \v 25 Ẽrei Pablo jei chupe: \p —Chembɨquere'ã co, mburuvicha guasu Festo. Che jae ndeve vae añete vae jare aracuaa pegua co —jei—. \v 26 Echa'ã mburuvicha guasu Agripa uicuaa catu cua mbaembae regua, jare chepuere chemiari chupe aipɨu mbae reve. Aicuaa jae uicuaa catu cua mbaembae regua. Echa'ã cua uyeyapo vɨari'ã —jei chupe—. \v 27 Mburuvicha guasu Agripa, ¿nderovia pa Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue? Che aicuaa nderovia co —jei Agripa pe. \p \v 28 Jayave Agripa jei Pablo pe: \p —Ndipota tẽi ndipo ɨmambae cheapo cristianorã. \p \v 29 Jayave Pablo jei chupe: \p —Ayerure Tumpa pe, ɨmambae ani ɨma pe, nde jare opaete ĩru añave uyapɨsaca cheré vae reta piyeyapo vaerã che rami, ẽrei agüɨye vaerã penoi cua nunga cadena —jei. \p \v 30 Jare Pablo jucuarãi jei ma yave, uyemboɨ reta mburuvicha guasu Agripa, mburuvicha guasu Festo, Berenice jare jae reta ndive uguapɨ ñugüɨnoi vae reta. \v 31 Jare oẽ reta oca pe yave, jei uyupe: \p —Cua cuimbae uyapo'ã mbae umano vaerã ani oĩ vaerã peresorɨru pe. \p \v 32 Jare Agripa jei Festo pe: \p —Yayorata tẽi cua cuimbae, uipota'ã yave César uãa vaerã. \c 27 \s1 Omondo reta Pablo Roma pe \p \v 1 Jare mburuvicha reta ipɨa pe uyemɨngueta ma yave icavi co ndoo vaerã ɨvɨ Italia pe, umee reta Pablo jare amocue ĩru pereso reta sundaro reta juvicha Julio jee vae pe. Jae co penti atɨ Augusto jee vae pegua. \v 2 Jare ndoo joco güi penti chalana guasu tenta guasu Adramitio pegua pe. Cua oota Asia pegua tenta guasu ɨ guasu jembeɨ pe ñugüɨnoi vae reta pe. Jare oo orerupíe Aristarco Tesalónica pegua. Tesalónica ɨvɨ Macedonia pegua co. \v 3 Pɨareve pe ndoo nuvãe tenta guasu Sidón pe. Jare Julio ipɨacavi Pablo pe. Jáeramo umaeño jese oo vaerã opou iĩru reta pe, jae reta uyandareco vaerã jese. \v 4 Jayave joco güi ndoo ye ɨ guasu rupi, jare nduasa Chipre icupe rupi, agüɨye vaerã ɨvɨtu orerovãiti. \v 5 Jayave nduasa ɨ guasu Cilicia jare Panfilia jovai oĩ vae rupi, jare ndoo nuvãe tenta guasu Mira pe. Mira ɨvɨ Licia pegua co. \p \v 6 Jare joco pe sundaro reta juvicha uvãe penti chalana guasu Alejandría pegua oota Italia cotɨ vae pe, jare pɨpe orembuyupi. \v 7 Jeta ara ndoo ndeve, jare yavai ete ndoo vaerã nuvãe tenta guasu Gnido jovai, ɨvɨtu orerovãiti ramo. Jare Gnido güi ndoo ɨvɨ Creta icupe rupi ɨvɨ Salmón jovai. \v 8 Jare ndoo ɨvɨ iyɨpɨ rupi, ẽrei yavai ete ndoo vaerã nuvãe Buenos Puertos pe. Cua güi coiño oĩ tenta guasu Lasea. \p \v 9 Jare ɨma ete ma nduguata ramo, icavi'ã ma ndoo ye vaerã ɨ guasu rupi. Echa'ã uyaro ma roɨ vaerã, jare jocua yasɨ reta rupi uguata'ã chalana guasu reta. Jayave Pablo umbɨaracuaa jei: \p \v 10 —Cherɨvɨ reta, yaaño yave, che aicuaa ucañɨta co tɨvɨta reta jare chalana guasu, jare yande vi aramoi ñamanota —jei. \p \v 11 Ẽrei sundaro reta juvicha güɨrovia chalana guasu uruguata vae reta juvicha jare chalana guasu iya Pablo güi. \v 12 Jare jocua chalana uñeapɨ̃tiarenda ɨ guasu jembeɨ pe icavi'ã ndupɨta vaerã opaete roɨ guasu iara reta uasa regua. Jáeramo jeta ore ndive ñugüɨnoi vae reta umbɨaracuaa ndoo vaerã joco güi. Jei reta aramoi orepuereta ndoo nuvãe tenta guasu Fenice pe, ndupɨta vaerã joco pe roɨ guasu iara pegua. Fenice co jae penti chalana uñeapɨ̃tiarenda Creta pegua. Joco güi ɨ guasu uyecuaa guarasɨ oẽ vae cotɨ. \s1 Ivɨtu tanta vae ɨ guasu pe \p \v 13 Jare ɨvɨtu umbɨpɨ uyepeyu ndeve catu sur cotɨ güi yave, jae reta jei tẽi icavita ndoo vaerã. Jayave chalana guasu uruguata vae reta uupi chalana iyepɨtasoca, jare ndoo Creta iyɨpɨ rupi coiño ɨvɨ güi. \v 14 Ẽrei ndei ɨma mbove uñeovãiti chalana guasu ndive tanta ɨvɨtu cusumirón ndive Euroclidón jee vae. \v 15 Jare ɨvɨtu uipota umbɨyerova chalana guasu, jare orepuere'ã ma numɨsɨmi ɨvɨtu cotɨ. Jayave numaeño ɨvɨtu re orereraa vaerã. \v 16 Jayave ndoo yave ɨvɨ michi vae Clauda icupe rupi, añapea nduupi chalana-raɨ chalana guasu jaɨcue numbɨtɨrɨrɨ ndugüɨraa vae. \v 17 Jare nduupi ma yave chalana guasu pe, chalana guasu uruguata vae reta oyocua chalana guasu piola pe. Jare ipɨa pe uyemɨngueta aramoi oota upãa Sirte jee vae pe, jare uquɨye reta. Echa'ã Sirte pe ɨ tɨpɨ'ã co. Jáeramo umbɨgüeyɨ reta ɨvɨtu umɨaña chalana guasu pɨpe vae tuicha vae ɨvate güi. Jare jucuarãi ɨvɨtu orereraa. \v 18 Jare jecuaeño tanta ete ɨvɨtu oreve. Jáeramo pɨareve pe chalana guasu uruguata vae reta umbɨpɨ omombo tɨvɨta reta. \v 19 Jare mbapɨ ara uasa ma yave orepo pe etei nomombo jocua ɨvɨtu umɨaña chalana guasu pɨpe vae ɨvate güi umbɨgüeyɨ reta vae. \v 20 Uyecuaa'ã guarasɨ jare yasɨtata jeta ara ma, jare jecuaeño tanta ɨvɨtu oreve. Nduicuaa'ã ma quirãi nduyembɨasa vaerã. \p \v 21 Jare ɨma ma nducaru'ã yave, Pablo uyemboɨ orepɨte pe jare jei: \p —Cuimbae reta, piyapɨsacata tẽi co chiñee re, agüɨye vaerã tẽi yayu Creta güi pemɨcañɨ cua mbaembae. \v 22 Ẽrei añave che jae peve piñemɨatangãtu vaerã. Echa'ã ndarau quía umano pepɨte pe. Jaeño chalana guasu ucañɨta —jei—. \v 23 Echa'ã pɨare uyecuaa cheve penti ángel Tumpa pe uyeyocui vae. Che co jae Tumpa imbae, jare chupe ayeyocui —jei Pablo—. \v 24 Ángel jei cheve: ‘Pablo, agüɨye equɨye. Ndeoñotai co ndiyemboɨ César jovai. Jare Tumpa ipɨacavi nde ndive ramo, uepɨta vi opaete cua nderupíe yugüɨraa vae reta’ —jei cheve, jei—. \v 25 Jáeramo, cuimbae reta, piñemɨatangãtu. Echa'ã che arovia Tumpa, jare jae jei cheve vae uyeyapota co. \v 26 Ẽrei yaañotai co ñavãe penti ɨvɨ oĩ vae pe —jei. \p \v 27 Jare catorce ara uasa ma yave, ɨvɨtu orereraa rambueve ɨ guasu Adriático rupi, pɨare catu yave chalana guasu uruguata vae reta uicuaa coiño ma yugüɨraa ɨvɨ güi. \v 28 Jayave umbɨgüeyɨ ɨ tɨpɨ pe umɨaanga vaerã, jare uicuaa ɨ tɨpɨcue oĩ treinta y seis metro rupi. Jare ndoo catu ye ma yave, umɨaanga ye, jare uicuaa ɨ tɨpɨcue oĩ veintisiete metro rupi. \v 29 Jayave ipɨa pe uyemɨngueta aramoi upãata ita reta re, jare uquɨye reta. Jayave umbɨgüeyɨ reta chalana guasu jaɨcue cotɨ irundɨ chalana iyepɨtasoca reta. Jare uipota echa ma cõe vaerã tẽi chupe reta. \v 30 Jare chalana guasu uruguata vae reta uipota tẽi osi chalana guasu güi. Jáeramo umbɨgüeyɨ chalana-raɨ ɨ pe. Uipota ĩru reta ipɨa pe uyemɨngueta vaerã jae reta umbɨgüeyɨta chalana guasu jenonde cotɨ chalana iyepɨtasoca reta. \v 31 Jayave Pablo jei sundaro reta juvicha jare sundaro reta pe: \p —Cua reta upɨta'ã yave chalana guasu pe, ndarau pepuere piyembɨasa. \p \v 32 Jayave sundaro reta uyasɨa chalana-raɨ ichã, jare umaeño oo ucañɨ. \p \v 33 Jare cõeta ma yave, Pablo umbɨaracuaa opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta ucaru vaerã. Jei chupe reta: \p —Catorce ara ma piyemɨpɨa'ã, jare pecaru'ã. \v 34 Jáeramo che pumɨñera pecaru, pepɨrãta vaerã. Echa'ã ndarau ucañɨ pea ave peãca güi —jei. \p \v 35 Jare cua jei yave, uipɨsɨ mbɨyape, jare umee yasurupai Tumpa pe opaete vae jovaque. Jayave upɨsãa mbɨyape jare jou. \v 36 Jayave opaete jae reta uñemɨatangãtu, jare ucaru reta vi. \v 37 Jare opaete nduico chalana guasu pe vae co doscientos setenta y seis. \v 38 Jare opareve iyangapɨɨ yave, omombo reta trigo ɨ pe, jare jucuarãi umbɨvevɨ chalana guasu. \s1 Chalana guasu icumegua \p \v 39 Jare cõe ma yave, uicuaa'ã reta jocua ɨvɨ. Ẽrei uecha reta penti ɨ jugua jare ɨvɨ ipecavi joco pe. Jáeramo jocotɨ uipota reta omondo chalana guasu, ipuere yave. \v 40 Jayave jae reta omombo ueya ɨ pe chalana iyepɨtasoca reta, jare umungúe timón ichã. Jayave uupi ɨvɨtu umɨaña chalana guasu pɨpe vae michi vae, jare güɨraa ɨ jembeɨ cotɨ. \v 41 Jayave chalana guasu oo uyererocua ɨvɨcuĩti re upãa ndei oo uvãe ɨ jugua pe mbove. Echa'ã joco pe ɨ uyuasa oĩ. Jare chalana guasu itĩ uyeatɨca upɨta, jare omɨ'ã ye. Jayave ɨ yacarachi ete ramo, oyoca chalana guasu jaɨcue cotɨ. \v 42 Jare sundaro reta uipota tẽi uyuca pereso reta, agüɨye vaerã quía osi, uɨtai yave. \v 43 Ẽrei sundaro reta juvicha uipota uepɨ Pablo. Jáeramo jei sundaro reta pe agüɨye vaerã uyuca reta. Oyocui ipuere uɨtai vae reta rani oa vaerã ɨ pe, yugüɨraa vaerã uvãe ɨvɨ pe. \v 44 Jare oyocui ĩru reta yugüɨraa vaerã ɨvɨrape re ani ipotave chalana guasu pe oĩ vae re. Jare jucuarãi opareve yugüɨraa cavi uvãe ɨvɨ pe. \c 28 \s1 Pablo Malta pe \p \v 1 Opareve noẽ ma ɨvɨ pe yave, nduicuaa jocua ɨvɨ jee Malta. \v 2 Jare joco pegua reta ipɨacavi oreve. Echa'ã orembɨresive cavi, jare uyatapɨ, ama oquɨ jare roɨ ramo. \v 3 Jare Pablo umbatɨ yepea, jare oñono tata pe. Jayave penti mboi tata güi oẽ osi, jare uñemama Pablo ipo re, uichuu yave. \v 4 Jare joco pegua reta uecha yave mboi usagüɨgüɨ oĩ Pablo ipo re, jei reta uyupe: \p —Añetete yepe cua cuimbae upuruyuca vae. Yepe tẽi umano'ã ɨ guasu pe, ẽrei ndarau ipuere icoño, jupi'ã ramo. \p \v 5 Ẽrei Pablo umɨtɨmo ipo güi mboi tata pe, jare uyeyapo'ã mbae chupe. \v 6 Jare joco pegua reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi iruruta ani aramoi oata jare umanota. Ẽrei jae reta uãro tẽi ma ɨma yave, uecha uyeyapo'ã mbae chupe. Jayave jae reta jei'ã ma tenonde rami. Jei reta ma: \p —Cua cuimbae penti tumpa co. \p \v 7 Jare jocua ɨvɨ pegua reta juvicha Publio jee vae güɨnoi jocoropi iɨvɨ reta. Jae orembɨresive cavi, jare oremɨngaru mbapɨ ara. \v 8 Jare Publio tu imbaerasɨ oĩ jupa pe. Jacu jare jepotiugüɨ. Pablo oo umae jese. Jare uyerure Tumpa pe yave, oñono ipo jese, jare umbɨgüera. \v 9 Jare cua uyeyapo yave, ĩru imbaerasɨ vae jocua ɨvɨ pegua reta yugüeru, jare Pablo umbɨgüera vi. \v 10 Jayave jae reta umeei oreve jeta mbaembae. Jare nduyupi ye yave chalana guasu pe, umbuyupi vi oreve mbaembae nduipota vae. \s1 Pablo oo uvãe Roma pe \p \v 11 Jare mbapɨ yasɨ ma uasa yave, ndoo joco güi penti chalana guasu Alejandría pegua pe. Cua chalana guasu upɨta jocua ɨvɨ pe, roɨ iara umbɨasa vaerã. Chalana guasu itĩ re ñugüɨnoi choguaquiri-raanga ɨvɨra pegua Cástor jare Pólux jee vae. \v 12 Jayave ndoo nuvãe tenta guasu Siracusa pe, jare ndupɨta joco pe mbapɨ ara. \v 13 Jayave joco güi nduyere jare ndoo nuvãe tenta guasu Regio pe. Jayave pɨareve pe ɨvɨtu uyepeyu sur cotɨ güi, jare pɨareve ye pe ndoo nuvãe tenta guasu Puteoli pe. \v 14 Jare joco pe nuñevãe upurugüɨrovia vae reta ndive. Jare jae reta uparea oreve ndupɨta vaerã jae reta ndive siete ara pegua. Jare joco güi ndoo tenta guasu Roma cotɨ. \v 15 Jare orererãcua upurugüɨrovia vae Roma pegua reta pe, jare amocue jae reta yugüeru orerovãiti Foro Apio pe, jare ĩru vae reta yugüeru orerovãiti Tres Tabernas pe. Jare Pablo uecha yave cua reta, umee yasurupai Tumpa pe, jare uñemɨatangãtu. \v 16 Jare ndoo nuvãe yave Roma pe, sundaro reta juvicha umee pereso reta penti sundaro reta juvicha tenondegua vae pe. Ẽrei umaeño Pablo re icoiño vaerã penti sundaro uyandareco jese vae ndive. \s1 Pablo umɨmbeu ñee icavi vae Roma pe \p \v 17 Jare mbapɨ ara ma uasa yave, Pablo uenica judío reta itenondegua reta. Jare uyembatɨ reta yave, Pablo jei chupe reta: \p —Cherɨqueɨ reta, yepe tẽi ayapo'ã mbae nunga teco ñanerentaɨgua reta cotɨ ani yandetenondegua reta iyemboe cotɨ, ẽrei Jerusalén pegua reta chemee romano reta pe, jare romano reta cheñono peresorɨru pe —jei—. \v 18 Jare jae reta upɨrandu yave cheve, uipota tẽi cheyora, ayapo'ã mbae nunga teco amano vaerã ramo. \v 19 Ẽrei judío reta oyovaicho cheré ramo, ayapo'ã vaerã mbae, jaeño ayu vaerã cherãa César, yepe tẽi mbaetɨ mbae ambɨjeco vaerã cherentaɨgua reta jese vae —jei chupe reta—. \v 20 Jáeramo che pueni puecha vaerã, jare ayemɨngueta vaerã pe reta ndive. Echa'ã Israel pegua reta güɨrovia vae jeco pegua añeapɨ̃ti aĩ cua cadena pe —jei. \p \v 21 Ẽrei jae reta jei chupe: \p —Mbaetɨ quía ombou tupapire oreve Judea güi nemɨmbeu vaerã oreve. Jare ou'ã penti ave ñanerentaɨgua joco güi umɨmbeu vaerã oreve icavi mbae vae nderegua. \v 22 Ẽrei nduipota nduicuaa mbae ndepɨa pe ndiyemɨngueta vae. Echa'ã nduicuaa opaete que rupi jei reta icavi'ã co cua moromboe —jei reta. \p \v 23 Jayave jei reta Pablo pe ĩru ara rupi yugüeruta co. Jayave jocua ara jeta vae yugüeru Pablo jenta pe. Jare neimbove güive Pablo icaaru umɨmbeu chupe reta Tumpa iporoyocuia regua. Jare Moisés iporoyocui rupi jare Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae reta uicuatiacue vae rupi umɨmbeu vi chupe reta Jesús regua. Cua uyapo, jae reta güɨrovia vaerã. \v 24 Jare amocue güɨrovia Pablo jei vae. Ẽrei ĩru vae reta güɨrovia'ã. \v 25 Jáeramo uyembɨyao reta uyugüi, jare yugüɨraa Pablo jenta güi, Pablo opa yave jei chupe reta cua ñee: \p —Jupi co jei Espíritu Santo Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Isaías rupi yandetenondegua reta pe. Echa'ã jei cuarãi: \q1 \v 26 ‘Ecua tenta guasu pegua reta pe, jare ere chupe reta: \q1 Piyandu tẽita, ẽrei ndarau picuaa. \q1 Peecha tẽita, ẽrei ndarau picuaa cavi. \q1 \v 27 Echa'ã cua reta ipɨatanta, \q1 jare iyapɨsa pe uyandu tẽi, \q1 jare usapɨmiño, \q1 agüɨye vaerã uecha jesa pe, \q1 jare agüɨye vaerã uyandu iyapɨsa pe, \q1 jare agüɨye vaerã uicuaa ipɨa pe, \q1 jare agüɨye vaerã uyerova checotɨ’ —jei Tumpa—. \q1 ‘Echa'ã uyerova checotɨ yave, ambaita tẽi imbaeyoa reta’ —jei. \m Jucuarãi jei —jei Pablo chupe reta—. \p \v 28 Picuaa cavi cua: Tumpa umɨmbeucata cua ñee judío mbae vae reta pe, jae reta uyembɨasaca vaerã. Echa'ã jae reta uyapɨsacata jese —jei. \p \v 29 Jare cua Pablo opa ma jei yave, judío reta yugüɨraa uyeaca reve uyupii. \p \v 30 Jare Pablo uiporu penti o umbɨepɨ reve, jare ico joco pe mocui año. Jare umbɨresive opaete yugüeru opou ipɨ vae reta. \v 31 Jare jecuaeño umɨmbeu Tumpa iporoyocuia regua, jare oporomboe yandeYa Jesucristo re uquɨye mbae reve, jare mbaetɨ quía umbɨavai.