\id 1CO - Guaraní, Western Bolivian -Bolivia 2012 (DBL 2013) \h 1 CORINTIOS \toc1 Primera Carta Del Apostol San Pablo A Los Corintios \toc2 1 Corintios \toc3 1 Cor \mt2 PRIMERA CARTA DEL APOSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 CORINTIOS \c 1 \p \v 1 Che co jae Pablo. Tumpa cheparavo aico vaerã Jesucristo jemimondorã. Echa'ã cua co jae Tumpa jei vae. Cherɨvɨ Sóstenes ime cua pe oĩ che ndive. \v 2 Aicuatía cua tupapire opaete pepurugüɨrovia vae Corinto pe piyembatɨ vae reta pe. Pe reta co jae Tumpa imbae. Tumpa peparavo peñono tee vaerã iyupeguarã. Cuarãi Tumpa uyapo Cristo Jesús rupi. Jae ramiño vi Tumpa uiparavo opaete yondeYa Jesucristo re güɨrovia vae reta. Jae reta opaete que rupi ñugüɨnoi. Jae reta iYa co jae yandeYa Jesucristo. \v 3 YandeRu Tumpa jare yandeYa Jesucristo tumee peve ipɨacavi jare ipɨacatu. \s1 Yasurupai umee Tumpa pe Corinto pegua reta re \p \v 4 Jecuaeño amee yasurupai Tumpa pe peré, Tumpa umee ipɨacavi peve Cristo Jesús rupi ramo. \v 5 Echa'ã Tumpa pemɨvendise ete, pepuere vaerã pemɨmbeu ĩru vae reta pe jare picuaa cavi vaerã. \v 6 Jare jucuarãi pe reta picuaaca ĩru vae reta pe añetete vae co jocua amɨmbeu peve Cristo regua vae. \v 7 Jucuarãi uata'ã etei peve penti ave mbaepuere Espíritu Santo umee vae. Jare jecuaeño peãro piyerovia reve yandeYa Jesucristo ou ye vaerã. \v 8 YandeYa Jesucristo jecuaeño pemɨmɨrãtata jae ou ye regua, agüɨye vaerã quía ipuere pembɨjeco mbae re jocua ara. \v 9 Tumpa jecuaeño uyapo jei uyapota vae. Echa'ã jae peparavo, pico vaerã Taɨ ndive. Jae co yandeYa Jesucristo. \s1 Upurugüɨrovia vae reta uyembɨyao uyugüi \p \v 10 Cherɨvɨ reta, che pumɨñera, yandeYa Jesucristo jee re agüɨye vaerã piyeaca uyupii, jare agüɨye vaerã piyembɨyao piyugüi. Pumɨñera pico vaerã penti ramiño. Toyovaque pepɨa pe piyemɨngueta oĩ vae jare pearacuaa. \v 11 Echa'ã Cloé jenta pegua reta umɨmbeu cheve peregua, cherɨvɨ reta, quirãi piyeaca pico uyupii. \v 12 Amocue pe reta pere: “Che co jae Pablo regua.” Jare amocue pere: “Che co jae Apolos regua.” Jare ĩru pe reta pere: “Che co jae Pedro regua.” Jare ĩru pe reta pere: “Che co jae Cristo regua.” Jáeramo tae peve cua: \v 13 Cristo uyembɨyao'ã etei. Che amano'ã co curusu re pembaeyoa reta jeco pegua. Piyembɨbautizaca'ã co cheree re. \v 14 Amee yasurupai Tumpa pe quirãi mbovɨño pumbɨbautiza. Jaeño ambɨbautiza Crispo jare Gayo. \v 15 Jáeramo pepuere'ã etei pere cheree re piyembɨbautizaca co. \v 16 Añete yepe, ambɨbautiza Estéfanas jenta pegua reta vi. Ẽrei chemandua'ã ambɨbautiza ra ĩru vae. \v 17 Echa'ã Cristo chembou'ã apurumbɨbautiza vaerã. Jaeño chembou amɨmbeu vaerã ñee icavi vae. Ẽrei aiporu'ã ñee iyaracuaa catu vae pegua. Echa'ã jocua nunga ñee aiporu yave, aramoi ñee Cristo icurusu regua ndarau tẽi mbaepuere güɨnoi. \s1 Cristo co jae Tumpa iyaracuaa jare imbaepuere \p \v 18 Echa'ã yamɨmbeu yave ñee Cristo icurusu regua, cañɨtei pe yugüɨraata vae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi jae penti mbɨquere co. Ẽrei cua ñee rupi Tumpa uicuaaca yandeve imbaepure. Echa'ã yande yayemɨasaca co. \v 19 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Che aicuaacata quirãi iyaracuaa catu echa vae reta añetete iyaracuaa'ã etei co” —jei Tumpa—. \q1 “Jae ramiño vi aicuaacata quirãi opaete mbaembae uicuaa cavi echa vae reta añetete uicuaa cavi'ã etei co” —jei. \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \p \v 20 ¿Quía ra co jae iyaracuaa catu vae? ¿Quía ra co jae mboroyocui re oporomboe vae? ¿Quía ra co jae ipoqui cua ɨvɨ pe uyeaca vaerã vae? Echa'ã Tumpa uicuaaca quirãi aracuaa cua ɨvɨ pegua mbae'a co. \v 21 Ɨvɨ pegua reta ipuere'ã uicuaa Tumpa jae reta iyaracuaa catu echa vae rupi. Ẽrei Tumpa umbɨasa upurugüɨrovia vae ñee icavi vae yamɨmbeu vae rupi, yepe tẽi penti mbɨquere echa ĩru vae reta pe. \p \v 22 Echa'ã judío reta uipota yayapo vaerã penti mɨacañɨ jae reta uecha vaerã. Jare judío mbae vae reta uipota yayemɨngueta vaerã iyaracuaa catu vae cua ɨvɨ pegua reta uyemɨngueta rami. \v 23 Ẽrei yande yamɨmbeu chupe reta quirãi Cristo umano curusu re. Ẽrei cua yamɨmbeu vae penti yembɨavai judío reta pe, jare judío mbae vae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi penti mbɨquere co. \v 24 Ẽrei Tumpa uiparavo vae reta pe Tumpa uicuaaca Cristo rupi quirãi tuicha ete co imbaepuere jare quirãi iyaracuaa catu ete co. Tumpa uiparavo vae reta co jae judío reta jare judío mbae vae reta. \v 25 Ime amocue ɨvɨ pegua iyaracuaa catu vae. Ẽrei Tumpa iyaracuaa catu ete ye cua reta güi, yepe tẽi jae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi penti mbɨquere co Tumpa Cristo rupi uyapo vae. Jae ramiño vi ime amocue ɨvɨ pegua mbaepuere güɨnoi vae. Ẽrei Tumpa imbaepuere tuicha ete cua reta imbaepuere güi, yepe tẽi jae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi Tumpa Cristo rupi uyapo vae jucuarãi uyapo mbaetɨ mbaepuere güɨnoi ramo. \v 26 Cherɨvɨ reta, pemandúa Tumpa peparavo vae re, yepe tẽi jeta'ã co iyaracuaa catu vae reta pepɨte pe - jucuarãi jei chupe reta ɨvɨ peguareta - jare jeta'ã co mbaepuere güɨnoi vae reta, jare jeta'ã co mburuvicha reta iñemoñaa reta. \v 27 Echa'ã Tumpa uiparavo iyaracuaa mbae vae reta cua ɨvɨ pegua re vae reta, iyaracuaa catu vae reta uicuaa vaerãa iyaracuaa mbae'ã co Tumpa pe. Jae ramiño vi Tumpa uiparavo mbaepuere güɨnoi mbae vae reta cua ɨvɨ pegua re vae reta, mbaepuere güɨnoi vae reta uicuaa vaerã imbaepuere mbae'ã co Tumpa pe. \v 28 Jae ramiño vi Tumpa uiparavo iparavete vae reta jare uñererɨ̃roca vae reta. Uiparavo vi mbaembae uyembutuichaca mbae vae, uicuaaca vaerã mbae'ã co mbaembae uyembutuichaca vae. \v 29 Jare jucuarãi uyapo Tumpa, agüɨye vaera quía uyembɨcate jae jovaque. \v 30 Ẽrei Tumpa etei peapo penti ramiño Cristo Jesús ndive. Echa'ã Cristo Jesús rupi Tumpa umee yandeve aracuaa. Jae ramiño vi Cristo Jesús rupi Tumpa yanembujupi jare ñaneñono tee iyupeguarã jare yanderepɨ mbaeyoa güi. \v 31 Jáeramo yayapo Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae rami. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: “Ime yave quía uipota uyembɨcate vae, tuyembɨcate yandeYa re.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \c 2 \s1 Umɨmbeu quirãi Cristo umano curusu re \p \v 1 Jare aa pepɨ yave, cherɨvɨ reta, amɨmbeu peve añete vae Tumpa regua. Aipota'ã pepɨa pe piyemɨngueta vaerã aicatu co chemiari vaerã ani chearacuaa catu co. \v 2 Echa'ã pepɨte pe aĩ rambueve, chequɨrẽɨ amɨmbeu peve cuaño - Jesucristo jare quirãi jae umano curusu re. \v 3 Jare pepɨte pe aĩ rambueve, chepɨa pe ayemɨngueta aramoi ndarau piyapɨsaca cheré. Jáeramo arɨrɨ aquɨye ramo. \v 4 Jare chemiari peve yave amɨmbeu vaerã peve ñee icavi vae, aiporu'ã ñee reta cuimbae iyaracuaa catu vae uiporu vae aicuaaca vaerã peve ñee icavi vae añete co. Echa'ã chemiari peve yave, aicuaaca peve ñee icavi vae añete co Espíritu Santo imbaepuere rupi. \v 5 Jare cua ayapo agüɨye vaerã cuimbae iyaracuaa catu vae jei vae jeco pegua pepurugüɨrovia. Aipota pepurugüɨrovia vaerã Tumpa imbaepuere jeco pegua. \s1 Tumpa uicuaaca yandeve Espíritu Santo rupi vae \p \v 6 Ẽrei ore nduiporu ñee aracuaa pegua ipɨrãta ipurugüɨrovia re vae reta ipɨte rupi. Ẽrei cua aracuaa ɨvɨ pegua'ã co jare jae'ã vi co ɨvɨ pegua reta juvicha reta iyaracuaa. Echa'ã cua juvicha reta ɨmambae opata. \v 7 Ẽrei ore ndoe vae aracuaa Tumpa güi ou vae co. Cua aracuaa tenonde yave uyecuaa'ã. Echa'ã tenonde yave Tumpa uicuaaca'ã etei. Ẽrei iyɨpɨ güive Tumpa iquɨrẽɨ uicuaaca yandeve cua aracuaa, yayembɨasaca vaerã. \v 8 Ẽrei mbaetɨ penti ave ɨvɨ pegua reta juvicha uicuaa cua aracuaa. Echa'ã mburuvicha reta uicuaa yave mona, ndarau tẽi uyuca curusu re yandeYa yembɨadora pegua vae. \v 9 Ẽrei Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: \q1 “Mbaetɨ quía uecha jare mbaetɨ quía uyandu jocua mbaembae Tumpa umɨcuatɨ̃ro ma uau Tumpa vae reta pe vae. \q1 Mbaetɨ vi quía ipɨa pe uyemɨngueta jese.” \m Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 10 Ẽrei Tumpa uicuaaca yandeve Espíritu Santo rupi. Echa'ã Espíritu Santo uicuaa opaete. Uicuaa vi opaete Tumpa regua yavai ete yaicuaa vaerã vae. \p \v 11 Penti vae ipuere'ã uicuaa ĩru vae ipɨa pe uyemɨngueta vae. Jae eteiño uicuaa. Jae ramiño vi mbaetɨ quiave uicuaa Tumpa ipɨayemɨngueta. Jaeño Tumpa iEspíritu uicuaa. \v 12 Jare Tumpa umee ma yandeve Espíritu Santo. Jáeramo yandepɨa pe yayemɨngueta'ã ma upurugüɨrovia mbae vae reta ipɨa pe uyemɨngueta rami. Echa'ã Espíritu Santo uicuaaca yandeve mbaembae Tumpa umee yandeve ipɨacavi jeco pegua vae. \v 13 Jare ore numɨmbeu ĩru vae reta pe cua mbaembae. Ẽrei nduiporu'ã ñee iyaracuaa catu vae oporomboe jese vae reta. Ore nduiporu ñee Espíritu Santo oremboe jese vae reta: Jáeramo nduicuaaca ĩru vae reta pe mbaembae Espíritu Santo pegua ñee Espíritu Santo oremboe jese vae reta pe. \p \v 14 Ẽrei upurugüɨrovia mbae vae uipota'ã güɨrovia Tumpa iEspíritu oporomboe jese vae. Echa'ã mbae'ã echa chupe. Ipuere'ã uicuaa. Echa'ã jaeño Espíritu Santo ico ipɨa pe vae ipuere uicuaa. \v 15 Echa'ã Espíritu Santo ico ipɨa pe vae ipuere uicuaa cavi opaete cua mbaembae. Ẽrei upurugüɨrovia mbae vae ipuere'ã uicuaa cavi upurugüɨrovia vae regua. \v 16 Echa'ã mbaetɨ quía uicuaa cavi yandeYa ipɨayemɨngueta, jare mbaetɨ quía ipuere omboe yandeYa mbaembae re. Ẽrei yande yandepɨa pe yayemɨngueta Cristo ipɨa pe uyemɨngueta rami. \c 3 \s1 Uyeyocui reta Tumpa pe \p \v 1 Cherɨvɨ reta, chepuere'ã pumɨngueta ipɨrãta ipurugüɨrovia re vae reta pe ayemɨngueta rami. Pumɨngueta jei vae rupiño yugüɨreco vae reta pe ayemɨngueta rami jare Cristo re güɨrovia ramo vae reta pe ayemɨngueta rami. \v 2 Pe reta co jae sambiaɨ necheño jou vae reta rami. Pe reta jae'ã co ucuacuaa vae tembíu ipuere jou vae reta rami. Echa'ã che pomboe mbaembae yavai'ã etei yaicuaa vaerã vae re. Chepuere'ã pomboe mbaembae yavai yaicuaa vaerã vae re. Echa'ã jecuaeño pepuere'ã picuaa yavai vae. \v 3 Pe reta pepɨa pe piyemɨngueta jei vae rupiño yugüɨreco vae reta ipɨa pe uyemɨngueta rami. Echa'ã peacatãa jare piyovaicho uyupii. Cua uicuaaca quirãi pico upurugüɨrovia mbae vae reta yugüɨreco rami. Echa'ã jae reta yugüɨreco jei vae reño. \v 4 Echa'ã amocue pe reta pere: “Che co jae Pablo regua.” Jare ĩru pe reta pere: “Che co jae Apolos regua.” Cua uicuaaca quirãi pepɨa pe piyemɨngueta jei vae reño yugüɨreco vae reta ipɨa pe uyemɨngueta rami co. \p \v 5 Che mbae'ã co, jare Apolos mbae'ã co. Jaeño nduyeyocui yandeYa pe, pe reta perovia vaerã jese. Jare penti penti nduyapo mbaravɨquɨ yandeYa umee oreve vae. \v 6 Che rani amɨmbeu peve ñee icavi vae perovia vaerã jare taɨcue rupi Apolos pemborɨ picuaa cavi vaerã. Ẽrei Tumpa co jae pemɨmɨrãta pepurugüɨrovia re vae. Yamɨjaanga penti temitɨ. Che co jae temitɨ oñotɨ vae rami, jare Apolos co jae temitɨ umbɨu vae rami. Ẽrei Tumpa etei umbɨcuacuaa temitɨ. \v 7 Jáeramo che mbae'ã co, yepe tẽi che co jae temitɨ oñotɨ vae rami. Jae ramiño vi Apolos mbae'ã co, yepe tẽi jae co temitɨ umbɨu vae rami. Mbaravɨquɨ Tumpa iparavɨquɨ co. Echa'ã jae umbɨcuacuaa temitɨ. \v 8 Jare temitɨ oñotɨ vae jare temitɨ umbɨu vae uparavɨquɨ penti ramiño. Jare Tumpa umbɨepɨta penti penti pe iparavɨquɨ rupi. \v 9 Echa'ã ore nduparavɨquɨ nduico Tumpa ndive. Pe reta co jae temitɨ Tumpa ico pe ñugüɨnoi vae reta rami. Jae ramiño vi pe reta co jae penti tenta Tumpa uyapo oĩ vae rami. \v 10 Che co jae icatu tenta uyapo vae rami. Jare Tumpa umaeño cheré jae ipɨacavi jeco pegua añono vaerã tenta iguapɨcarã. Jare ĩru vae co jae tenta oñono oĩ iguapɨca iárambo vae rami. Ẽrei penti penti tuñemoa ngatu quirãi uparavɨquɨ tenta iguapɨca iárambo. \v 11 Echa'ã Jesucristo co jae tenta iguapɨca rami. Tenta iguapɨca uñeñono ma co. Mbaetɨ ye co ĩru tenta iguapɨca. \v 12 Tenta iyapoa reta ipuere oñono tenta iguapɨca iárambo oro jare corepoti jare ita ipõra ete vae, ani ipuere oñono ɨvɨra reta jare capii jare atiɨgüe. \v 13 Penti penti iparavɨquɨ uyecuaata co jocua ara Tumpa uicuaaca yave. Echa'ã jocua ara imeta co tata, jare tata uicuaacata mbae nunga mbaravɨquɨ penti penti uyapo vae. \v 14 Mbaravɨquɨ tenta iguapɨca iárambo uyeyapo vae ocai'ã yave, Tumpa umbɨepɨta jocua mbaravɨquɨ uyapo vae pe. \v 15 Mbaravɨquɨ ocai yave, Tumpa ndarau umbɨepɨ jocua mbaravɨquɨ uyapo vae pe. Ẽrei mbaravɨquɨ uyapo vae etei uyembɨasacata co, penti cuimbae oyepe tata güi vae rami. \p \v 16 Picuaa co quirãi pe reta co jae Tumpa jo jare quirãi Tumpa iEspíritu ico pepɨa pe. \v 17 Ime yave quía Tumpa jo urucumegua vae, jocua Tumpa umbaita. Echa'ã Tumpa jo uñeñono tee Tumpa peguarã. Pe reta co jae Tumpa jo. \p \v 18 Agüɨye quía tuyembɨtavɨ. Ime yave quía ipɨa pe uyemɨngueta iyaracuaa catu co aracuaa ɨvɨ pegua re vae, tuicuaa uicuaa cavi'ã co mbae. Jucuarãi uicuaa yave, añetete iyaracuaa catuta co. \v 19 Echa'ã Tumpa uicuaaca quirãi aracuaa cua ɨvɨ pegua mbae'ã co. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa umɨamɨri iyaracuaa catu vae reta aracuaa jae reta güɨnoi vae re.” \v 20 Jare: “YandeYa uicuaa quirãi iyaracuaa catu vae reta ipɨayemɨngueta mbae'ã co.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 21 Jáeramo agüɨye quía tuyembɨcate cuimbae reta re. Echa'ã Tumpa uyapo opaete mbaembae pemborɨ vaerã. \v 22 Echa'ã Tumpa umee peve Pablo jare Apolos jare Cefas pemborɨ vaerã. Umee vi peve mbaembae ɨvɨ pegua piporu vaerã. Jae ramiño vi umee peve tecove pico cavi vaerã, jare pemano yave icavita peve. Opaete añave uyeyapo vae jare opaete uyeyapota vae icavita peve. \v 23 Jare pe reta co jae Cristo imbae, jare Cristo co jae Tumpa imbae. \c 4 \s1 Uyeyocui reta Tumpa pe Tumpa jei vae rupi \p \v 1 Oreré pepɨa pe piyemɨngueta yave, pemandúa cua re: Ore co jae Cristo jembiocui reta. Tumpa uicuaaca oreve jocua tenonde yave uyecuaa mbae vae, ore nduicuaaca vaerã ĩru vae reta pe. \v 2 Jare penti upurumɨmbaravɨquɨ vae jecuaeño uipota jembiocui uyapo vaerã jei vae. \v 3 Ẽrei pe reta cherãa yave ani ĩru vae reta cherãa yave, mbae'ã co cheve. Che añeãa'ã vi. \v 4 Yepe tẽi aicuaa'ã co mbae ayembɨjeco jese vaerã, cua uipota'ã jei anoi'ã co teco. Echa'ã yandeYa co jae cherãa vae. \v 5 Jáeramo agüɨye ñapuruãa añave. Peãro yandeYa ou ye regua. Echa'ã jae güeruta tembipe opaete mbaembae añave uñemi pɨ̃tumimbi pe vae uyecuaa cavi vaerã. Echa'ã yandeYa uicuaacata opaete vae ipɨayemɨngueta. Jayave Tumpa umbɨyeroviata penti penti. \v 6 Cherɨvɨ reta, cua moromboe amɨmbeu ma peve chiyee jare Apolos re, piyemboe vaerã cua pemɨngueta oreré vae rupi quirãi icavi'ã pembutuicha vaerã cuimbae retaño. Pepɨa pe piyemɨngueta cuimbae reta re uyecuatía oĩ vae rupiño. Jare agüɨye pembutuicha penti vae ĩru vae güi. Echa'ã jucuarãi piyapo yave, perɨ̃ro jocua ĩru vae. \v 7 ¿Quía ra co jei nde icavi ete ĩru vae güi? ¿Mbae ra co nenoi Tumpa umee'ã ndeve vae? Tumpa co umee ndeve opaete nenoi vae. Jáeramo ¿maera pa ndiyembɨcate? ¿Ndepɨa pe ndiyemɨngueta ra Tumpa umee'ã co ndeve? \p \v 8 Pe reta piyerovia iyangapɨɨ vae reta uyerovia rami. Jare piyembɨcate icocatu vae reta uyembɨcate rami. Jae ramiño vi piyembɨcate mburuvicha reta uyembɨcate rami, jare pepɨa pe piyemɨngueta ndipo jucuarãi piyeyapo ore pomborɨ mbae reve. Ẽrei tome piyeyapo mburuvicha añetete vae retarã, ore vi ndoporoyocui vaerã pe reta ndive. \v 9 Ore co jae Cristo jemimondo reta. Ẽrei chepɨa pe ayemɨngueta quirãi Tumpa oreñono opaete vae jaɨcue. Ore co jae jocua cuimbae uyeparavo umano vaerã vae reta rami. Opaete vae umae oreré. Ángel reta umae oreré, jare ɨvɨ pegua reta umae oreré. \v 10 Ore nduyeyocui Cristo pe ramo, ĩru vae reta orereni imbɨquere vae reta. Ẽrei pe reta pepɨa pe piyemɨngueta pearacuaa catu co Cristo re. Ore co jae ipɨrãta mbae vae reta rami, jare pe reta co jae ipɨrãta vae reta rami. Pe reta piyepɨuca ĩru vae reta pe, ẽrei ĩru vae reta orererɨ̃ro. \v 11 Jecuaeño oriyembaɨ jare oreúe. Jecuaeño uata oreve temimonde. Ĩru vae reta orenupa. Mbaetɨ co orerenta. \v 12 Jecuaeño orecandɨ nduparavɨquɨ orepo pe. Ĩru vae reta uyepɨpeyu oreré, ẽrei ore nduyerure Tumpa pe uyapo vaerã chupe reta icavi vae. Ĩru vae reta uyapo mbaembae icavi mbae vae oreve, ẽrei ore orepɨaguasu chupe reta. \v 13 Ĩru vae reta iyapu oreré, ẽrei ore oremiari cavi chupe reta. Jecuaeño ĩru vae reta oremombo ipɨte güi, ɨtɨ jare icavi'ã ma uyeporu vaerã vae uyemombo rami. \p \v 14 Aicuatia'ã cuarãi pumɨmaraca vaerã. Pe reta co jae cherɨvɨ aau vae reta. Jáeramo cuarãi pumbɨaracuaa. \v 15 Echa'ã yepe tẽi jocua pemboe Cristo re vae reta uyepapa diez mil, ẽrei jeta'ã co peru. Echa'ã che co jae peru mburugüɨrovia Cristo Jesús regua re. Echa'ã che amɨmbeu peve ñee icavi vae. \v 16 Jáeramo che pumɨñera pico vaerã peecha che aico rami. \p \v 17 Cua jeco pegua amondo ma peve Timoteo. Jae co cherɨvɨ aau vae, jare jae uyeyocui cavi yandeYa pe. Jae pemɨmanduata co quirãi che aico Cristo re, jare quirãi cuarãi amboe opaete upurugüɨrovia vae uyembatɨmbatɨ vae reta opaete que rupi. \v 18 Ẽrei amocue pepɨte pe ñugüɨnoi vae uyembutuicha, ipɨa pe uyemɨngueta tẽi ndarau ma aa pepɨ ramo. \v 19 Ẽrei aata ɨmambaeño pepɨ, yandeYa uipota yave. Jare aa yave, aicuaata mbae ipuere uyapo jocua uyembutuicha vae reta. Ndarau apɨrandu mbae ra jei reta. \v 20 Echa'ã yayeyocui Tumpa pe yave, ñanoi mbaepuere. Yayemɨnguetaiño'ã. \v 21 ¿Mbae nunga ra pipota? ¿Pipota ra aa vaerã pepɨ aiporaraca peve vaerã? Ani ¿pipota ra añemɨmichi reve aicuaaca vaerã peve chepuruau? \c 5 \s1 Menda re uyuvanga vae uñeãa \p \v 1 Jeta vae uicuaa quirãi penti pepɨte pe oĩ vae güɨreco ichɨ-raanga. Jocua uyuvanga menda re vae mbae pɨchɨ̃i ete vae uyapo. Echa'ã uicuaa'ã Tumpa vae reta umaeño'ã etei uyapo vaerã jucuarãi. \v 2 Agüɨyeta tẽi piyembɨcate mbae re. Pemara eteta tẽi ma cua re. Pemombota tẽi pepɨte güi jocua cuimbae jucuarãi jeco vae. \v 3 Echa'ã yepe tẽi che aĩ'ã co pepɨ, ẽrei jecuaeño chepɨa pe ayemɨngueta peré, jare aãa ma jocua cuimbae jucuarãi jeco vae. Jucuarãi aãata tẽi pepɨ aĩ yave. \v 4 Piyembatɨ yave pembɨadora vaerã yandeYa Jesús, pemandúa quirãi che chepɨa pe ayemɨngueta aĩ peré jare quirãi yandeYa Jesús imbaepuere penoita co. \v 5 Agüɨye pemaeño jocua cuimbae re uyembatɨ vaerã pe reta ndive. Jucuarãi imarata uyapo vae re, jare jecove uyembɨasacata yandeYa ou ye yave. \p \v 6 Icavi'ã co piyembɨcate pico vaerã. Picuaa co jocua yae vae: “Mbovɨño levadura umbɨayasɨ opaete masa uñemona vae.” \v 7-8 Yamɨjaanga judío reta pascua pe uyapo vae. Echa'ã judío reta omombo mbɨyape indechi vae levadura güɨnoi vae, jare fiesta uyapo yave jou mbɨyape ipɨau vae levadura güɨnoi mbae vae. Jae ramiño vi pe reta co jae mbɨyape ipɨau vae levadura mbaetɨ güɨnoi vae rami. Jáeramo agüɨye ma yayapo icavi mbae vae yayapose vae. Echa'ã Cristo uyeyucaca yanderé, pascua pe maemɨmba reta uyeyucaca uñemee vaerã Tumpa pe rami. Jáeramo jecuaeño yayapo icavi vae añete vae rupi. \p \v 9 Che aicuatía peve ĩru tupapire, jare joco pe che poyocui agüɨye vaerã piñemɨĩru aguasa uyapo vae reta ndive. \v 10 Poyocui'ã etei piyembɨyao vaerã opaete cua ɨvɨ pegua aguasa uyapo vae reta güi, jare ĩru vae reta imbaembae uipota vae reta güi, jare ĩru vae reta güi imbaembae upɨ̃ro vae reta güi, jare tumpa-raanga reta umbɨadora vae reta güi. Echa'ã jucuarãi piyapo yave, pepuereta'ã tẽi pico cua ɨvɨ pe. \v 11 Ẽrei aicuatía co peve agüɨye vaerã piñemɨĩru penti upurugüɨrovia vae jei iyupe vae ndive aguasa uyapo yave, ani ĩru vae reta imbaembae uipota yave, ani tumpa-raanga reta umbɨadora yave, ani icavi mbae vae japicha reta cotɨ jei yave, ani jecuaeño usavɨpo yave, ani ĩru vae reta güi imbaembae upɨ̃ro yave. Agüɨye etei pecaru jocua nunga ndive. \v 12-13 Echa'ã chepuere'ã etei aãa upurugüɨrovia mbae vae reta. Tumpa uãata co jocua reta. Ẽrei pe reta penoi mbaepuere peãa vaerã upurugüɨrovia vae reta. Jáeramo pembɨsɨrɨ pepɨte güi cuimbae jocua icavi mbae vae uyapo vae. \c 6 \s1 Ñeapo reta \p \v 1 Ime yave quía pepɨte pe oĩ vae ĩru vae mbae re umbɨjeco vae, icavi'ã co uñeapo vaerã ĩru vae re upurugüɨrovia mbae vae reta pe. ¿Maera pa uñeapo'ã jese uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta pe? \v 2 ¿Picuaa'ã pa uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta uãata co ɨvɨ pegua reta? Jáeramo ¿maera pa pepuere'ã pepuruãa mbaembae yavai'ã ñapuruãa jese vaerã vae re? Echa'ã pe reta peãata ɨvɨ pegua reta. \v 3 Picuaa co quirãi yande ñaãata ángel reta. Jáeramo ¿maera pa pepuere'ã pepuruãa cua ɨvɨ pegua teco re? Echa'ã cua mbaembae yavai'ã co ñapuruãa jese vaerã. \v 4 Jáeramo ime yave quía ĩru vae cua ɨvɨ pegua teco re umbɨjeco vae, agüɨye pemaeño upurugüɨrovia mbae vae reta re uãa vaerã. \v 5 Cuarãi jae pumɨmaraca vaerã. ¿Mbaetɨ pa co penti iyaracuaa catu vae pepɨte pe? ¿Mbaetɨ pa quía pepɨte pe penti ñeapo ipuere uyapɨcatu vae? \v 6 Echa'ã upurugüɨrovia vae reta uñeapo iyee upurugüɨrovia mbae vae reta pe. \p \v 7 Ẽrei jucuarãi piñeapo piyee yave, penti teco tuicha vae co. Agüɨye piñeapo piyee, yepe tẽi penti vae uyapo icavi mbae vae ĩru vae pe ani penti vae umbɨtavɨ ĩru vae. \v 8 Pe reta piyapo icavi mbae vae ĩru upurugüɨrovia vae reta pe jare pembɨtavɨ ĩru upurugüɨrovia vae reta. \p \v 9 Picuaa co quirãi jupi mbae vae reta ndarau ico Tumpa iporoyocuia pe. Agüɨye piyembɨtavɨ. Aguasa uyapo vae reta, jare tumpa-raanga umbɨadora vae reta, jare menda re uyuvanga vae reta, jare cuimbae uyupii uyereco vae reta, \v 10 jare imonda vae reta, jare ĩru vae reta imbaembae uipota vae reta, jare usavɨpo vae reta, jare uyepɨpeyu vae reta, jare ĩru vae reta güi imbaembae upɨ̃ro vae reta ndarau ico Tumpa iporoyocuia pe. \v 11 Jare jucuarãi piyapose amocue pe reta. Ẽrei yandeRu Tumpa iEspíritu oyoe pegüi opaete cua mbaembae icavi mbae vae, jare peñono tee Tumpa peguarã, jare pembujupi. Cuarãi uyeyapo peve yandeYa Jesucristo jee re. \s1 Pembɨadora Tumpa perete pe \p \v 12 Chepuere ayapo opaete aipota vae. Ẽrei icavi'ã opaete ayapo vaerã. Añete co, chepuere ayapo opaete aipota vae. Ẽrei ndarau che amaeñoca cheré mbae pe. \v 13 Tembíu yanderɨe peguarã co, jare yanderɨe tembíu pegua co. Ẽrei Tumpa umbaita co mocui reve. Ẽrei ñanoi'ã yanderete yayapo vaerã aguasa. Ñanoi yanderete yayeyocui vaerã yandeYa pe, jare yandeYa ipuere umee yandeve opaete yanderete uipota vae. \v 14 Jare Tumpa umbɨjecove ye yandeYa güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Jae ramiño vi umbɨjecove yeta yanderete güeru umanocue vae reta ipɨte güi imbaepuere pe. \p \v 15 Picuaa co perete co jae Cristo jete pegua. Jáeramo agüɨye etei peya cuña iaguasapota vae re. \v 16 ¿Picuaa'ã pa quirãi cuimbae uñemɨĩru penti cuña iaguasapota vae ndive vae uyeyapo pentiño jae ndive? Echa'ã Tumpa jei cuarãi: “Mocui reve uyeyapota penti ramiño.” Jucuarãi jei. \v 17 Ẽrei jocua uñemɨĩru yandeYa ndive vae uyeyapo pentiño yandeYa ndive Espíritu Santo rupi. \p \v 18 Agüɨye piyapo aguasa. Opaete ĩru mbaeyoa piyapo vae piyapo'ã co perete pe. Ẽrei aguasa piyapo yave, perete cotɨ etei mbaeyoa piyapo. \v 19 ¿Picuaa'ã pa perete co jae Espíritu Santo ico pɨpe vae? Echa'ã Tumpa ombou peve Espíritu Santo, jare jae ico pepɨa pe. Jáeramo pe reta pico'ã ma piyupeguarã. \v 20 Echa'ã Tumpa umbɨepɨ jeta peré, peapo vaerã jae imbaerã. Jáeramo pembɨadora Tumpa perete pe jare perecove pe. Echa'ã mocui reve Tumpa imbae co. \c 7 \s1 Menda regua \p \v 1 Añave aipota aicuatía peve jocua mbaembae picuatía cheve jese vae re. Icavi tẽi co cuimbae agüɨye vaerã güɨreco cuña. \v 2 Ẽrei agüɨye vaerã piyapo aguasa, penti penti cuimbae tugüɨnoi jembirecoi jare penti penti cuña tugüɨnoi imei. \v 3 Cuimbae tuico jembireco ndive, uyupii reta icavi yugüɨreco vaerã vae rupi. Jae ramiño vi cuña tuico ime ndive, uyupii reta icavi yugüɨreco vaerã vae rupi. \v 4 Cuña ipuere'ã uyapo jete pei jae uipota uyapo vae rupi. Echa'ã jete ime imbae co. Jae ramiño vi cuimbae ipuere'ã uyapo jete pei jae uipota uyapo vae rupi. Jae jete jembireco imbae co. \v 5 Mocui reve pipota'ã pepoco piyee yave mbovɨ ara pegua piyerure vaerã Tumpa pe, icaviño jucuarãi piyapo. Ẽrei agüɨye piyeeya ete. Taɨcue rupi pepoco ye piyee, agüɨye vaerã Satanás pe perẽgua pepuere'ã ma piyopia yave perete uipota vae güi. \v 6 Ẽrei cua che jae peve picuaa vaerã mbae icavi piyapo vaerã. Poyocui'ã co mbae re. \v 7 Ẽrei aipota tẽi opaete cuimbae reta yugüɨreco vaerã che aico rami. Ẽrei penti penti güɨnoi Tumpa umee chupe vae. Jare Tumpa umee penti vae pe vae uyuavɨ umee ĩru vae pe vae güi. \p \v 8 Jáeramo che jae ndeiño umenda vae reta pe jare ime umano vae reta pe cua: Icavi tẽi co agüɨye vaerã umenda, che amenda'ã rami. \v 9 Ẽrei ipuere'ã yave oyopia jete uipota vae güi, icavi co umenda vaerã. Echa'ã ipuere'ã yave uyapo jete uipota ete uyapo vae, uiporara eteta co. Jáeramo icavi co umenda vaerã. \p \v 10 Jare ayocui umenda vae reta cuarãi - ẽrei cheño'ã ayocui, echa'ã yandeYa vi oyocui cuarãi: Cuña agüɨye tomombo ime. \v 11 Ẽrei omombo yave ime, tuico umenda mbae reve, ani tuñatima ye ime pe tuico ye jae ndive. Jare cuimbae agüɨye tomombo jembireco. \p \v 12 Ẽrei ĩru reta pe che jae cua - mboroyocui yandeYa umee vae'ã co: Ime yave penti cuimbae upurugüɨrovia vae jare jembireco upurugüɨrovia'ã yave, jembireco uipota yave ico jae ndive, agüɨye tomombo. \v 13 Jae ramiño vi ime yave penti cuña upurugüɨrovia vae jare ime upurugüɨrovia'ã yave, ime uipota yave ico jae ndive, agüɨye tomombo. \v 14 Echa'ã cuimbae upurugüɨrovia mbae vae aramoi güɨroviata Cristo re jembireco upurugüɨrovia vae jeco pegua. Jae ramiño vi cuña upurugüɨrovia mbae vae aramoi güɨroviata Cristo re ime upurugüɨrovia vae jeco pegua. Jare uyemombo reta yave, isambiaɨ reta ndarau ndipo güɨrovia Cristo re. Ẽrei uyemombo'ã reta yave, aramoi güɨroviata Cristo re. \v 15 Ẽrei upurugüɨrovia mbae vae omombo yave upurugüɨrovia vae, cua mboroyocui amɨmbeu peve vae upurugüɨrovia vae peguarã'ã co. Echa'ã Tumpa yandeparavo yaico cavi vaerã yandepɨacatu reve. \v 16 Echa'ã nde, cuña, ndicuaa'ã uyembɨasacata ra neme ndereco pegua. Jae ramiño vi nde, cuimbae, ndicuaa'ã uyembɨasacata ra nembireco ndereco pegua. \p \v 17 Ẽrei penti penti jecuaeño tuyapo mbaravɨquɨ yandeYa umee chupe uyapo vaerã vae. Penti penti tuico, Tumpa ueni uyembɨasaca vaerã yave ico rami. Jare jucuarãi ayocui opaete upurugüɨrovia vae uyembatɨmbatɨ vae reta. \v 18 Aramoi Tumpa ueni uñemɨcircuncidaca vae uyembɨasaca vaerã. Tupɨta jucuarãiño. Jae ramiño vi aramoi Tumpa ueni uñemɨcircuncidaca mbae vae uyembɨasaca vaerã. Agüɨye tuñemɨcircuncidaca. \v 19 Ñañemɨcircuncidaca yave, mbae'ã co. Jae ramiño vi ñañemɨcircuncidaca'ã yave, mbae'ã co. Jaeño icavi yayapo vaerã Tumpa iporoyocui reta. \v 20 Penti penti jecuaeño tuico Tumpa ueni uyembɨasaca vaerã yave ico rami. \v 21 Aramoi Tumpa ueni penti uyeyocui vae uyembɨasaca vaerã. Agüɨye tipɨatɨtɨ jocua re. Ẽrei ipuere yave uyeyora ipatrón güi, icavi co uyapo vaerã. \v 22 Echa'ã yandeYa ueni yave uyeyocui vae uyembɨasaca vaerã, yandeYa oyora ma opaete imbaeyoa güi. Jae ramiño vi yandeYa ueni yave uyeyocui mbae vae uyembɨasaca vaerã, jae uyeyapo ma Cristo jembiocuirã. \v 23 Tumpa umbɨepɨ ma perepɨ vaerã. Jáeramo piyeyocui chupe. \v 24 Cherɨvɨ reta, penti penti tuico Tumpa ueni uyembɨasaca vaerã yave ico rami. Jucuarãi tuyeyocui Tumpa pe. \p \v 25 Añave taicuatía peve ndeiño umenda vae re. Anoi'ã mboroyocui yandeYa güi jesegua. Ẽrei che tupumbɨaracuaa. Jare pepuere chererovia, yandeYa cheparareco ramo. \v 26 Jáeramo che jae icavi co penti cuimbae oĩ vaerã añave oĩ rami, cua ara reta pe yaiporara ramo. \v 27 Jocua cuimbae umenda ma vae agüɨye tomombo jembireco. Jare jocua cuimbae ndeiño umenda vae, agüɨye tueca jembirecorã. \v 28 Ẽrei umenda yave, iyoa'ã co. Jae ramiño vi cuñatai umenda yave, iyoa'ã vi co. Ẽrei yemɨpɨa'ã ɨvɨ pegua güɨnoita umenda vae reta, jare che aipota'ã piyemɨpɨa'ã vaerã jucuarãi. \p \v 29 Ẽrei che jae peve cua, cherɨvɨ reta: Mbaetɨta ma ɨma yaico vaerã. Jáeramo mbaetɨ ma tiempo jembireco güɨnoi vae reta uyemɨpɨa'ã ete vaerã jembireco re. \v 30 Jae ramiño vi mbaetɨ ma tiempo ipɨatɨtɨ vae reta uyao vaerã. Jae ramiño vi mbaetɨ ma tiempo uyerovia vae reta upuca vaerã. Jae ramiño vi mbaembae ogua vae reta mbaetɨ ma güɨnoi tiempo opa vaerã uiporu imbaembae. \v 31 Jare mbaembae cua ɨvɨ pegua uiporu vae agüɨye tuipota ete. Echa'ã mbaembae cua ɨvɨ pegua opata co. \p \v 32 Ẽrei aipota'ã mbae pemɨpɨa'ã vaerã. Cuimbae umenda mbae vae uyandareco yandeYa iparavɨquɨ re. Echa'ã uipota umbɨyerovia yandeYa. \v 33 Ẽrei cuimbae umenda vae uyandareco mbaembae ɨvɨ pegua re. Echa'ã uipota umbɨyerovia jembireco. \v 34 Jae ramiño vi cuña ime reve vae uyuavɨ cuñatai ndeiño umenda vae güi. Echa'ã ndeiño umenda vae uyandareco yandeYa iparavɨquɨ re. Echa'ã uipota jete jare jecove uñeñono tee vaerã Tumpa peguarã. Ẽrei umenda vae uyandareco mbaembae ɨvɨ pegua re. Echa'ã uipota umbɨyerovia ime. \p \v 35 Jare cua che jae peve icavi peve vaerã. Aipota'ã etei poyopia menda güi. Jaeño aipota piyapo vaerã jocua icavi piyapo vaerã vae, pepuere vaerã piyeyocui yandeYa pe piyemɨpɨa'ã mbae reve. \p \v 36 Ẽrei penti cuimbae uicuaa yave uyapo'ã co jupi vae tayɨ ndeiño umenda vae cotɨ - echa'ã aramoi tayɨ taɨrusu'ã ma jare uipota tẽi umenda. Tumaeño tayɨ re umenda vaerã. Jucuarãi uyapo yave, iyoa'ã co. \v 37 Ẽrei aramoi ĩru cuimbae ipɨa pe ipɨrãta jare güɨnoi mbaepuere uyapo vaerã iquɨrẽɨ uyapo vae yepe tẽi yavai chupe, jare jae ipɨa pe uyemɨngueta cavi tayɨ re agüɨye vaerã umaeño jese umenda vaerã. Jucuarãi yave, icavi uyapo. \v 38 Jáeramo cuimbae umaeño tayɨ re umenda vaerã vae icavi uyapo. Ẽrei cuimbae umaeño'ã tayɨ re umenda vaerã vae icavi ete uyapo. \p \v 39 Mboroyocui jei vae rupi cuña ime pegua co ime ico rambueve. Ẽrei ime umano yave, cuña ipuere umenda ye jae uipota vae ndive. Ẽrei tumenda cuimbae yandeYa re güɨrovia vae ndive. \v 40 Ẽrei che jae icavi eteta co chupe umenda'ã ye yave. Jare aicuaa Tumpa iEspíritu chembɨaracuaa che jae vaerã cuarãi. \c 8 \s1 Soo uñemee tumpa-raanga pe vae \p \v 1 Añave taicuatía peve soo uñemee tumpa-raanga pe vae re. Añete co, opaete yaicuaa cua regua. Yaicuaaño yave yayembɨcate co, ẽrei yayerau yave ñañemɨmɨrãta co. \v 2 Ime yave quía ipɨa pe uyemɨngueta iyee uicuaa co mbaembae, jae uicuaa'ã vɨteño mbae uicuaata tẽi vae. \v 3 Ẽrei ime yave quía uau Tumpa vae, Tumpa uicuaa cua nunga. \p \v 4 Jayave yayemɨngueta soo uñemee tumpa-raanga pe vae re. Yaicuaa co tumpa-raanga güɨnoi'ã co tecove. Jare yaicuaa vi Tumpa pentiño co. \v 5 Ime mbaembae ɨvɨ pegua reta umbɨjee tumpa vae. Cua mbaembae ñugüɨnoi ɨvɨ pe jare ara re. Jeta co jocua tumpa reta, jare jeta vi co ɨvɨ pegua iya reta. \v 6 Ẽrei yande yaicuaa ime co pentiño Tumpa. Jae co yandeRu. Jae uyapo opaete, jare yande yaico yambɨadora vaerã. Ime vi co pentiño yandeYa. Jae co Jesucristo. Jae vi uyapo opaete, jare jae umee yandeve tecove. \p \v 7 Ẽrei ime amocue cua regua uicuaa mbae vae. Echa'ã jae reta tenonde yave umbɨadora tumpa-raanga, jare jecuaeño ipɨa pe uyemɨngueta quirãi soo jou vae uñemee co tumpa-raanga pe. Jáeramo jou yave, ipɨa pe uyemɨngueta tẽi mbae icavi mbae vae co uyapo oĩ. Echa'ã ipɨrãta'ã ipurugüɨrovia re. \v 8 Ẽrei yau yave, mbae'ã co Tumpa pe. Echa'ã yau yave, Tumpa ndarau jei mbae icavi vae co yayapo. Jare yau'ã yave, Tumpa ndarau jei mbae icavi mbae vae co yayapo. \v 9 Pepuere peu jocua nunga soo. Ẽrei piñemoa agüɨye vaerã cua piyapo vae rupi jocua ipɨrãta'ã ipurugüɨrovia re vae uyapo mbae icavi mbae echa chupe vae. \v 10 Echa'ã nde ndicuaa cavi co cua regua. Ẽrei jocua ipɨrãta'ã ipurugüɨrovia re vae nderecha yave ndeguapɨ neĩ tumpa-raanga jo pe soo ndeu vaerã, aramoi jae ipɨa pe uyemɨnguetata jae vi co ipuere jou soo uñemee tumpa-raanga pe vae. \v 11 Jáeramo ipɨrãta'ã ipurugüɨrovia re vae opiata ndipo nde ndicuaa ndiyupe vae jeco pegua. Ẽrei jese vi co Cristo umano. \v 12 Jáeramo jucuarãi peyoa yave ĩru upurugüɨrovia vae ipurugüɨrovia re ipɨrãta'ã vae cotɨ, Cristo cotɨ peyoa vi co. Echa'ã jocua ĩru upurugüɨrovia vae uyapo mbae ipɨa pe uyemɨngueta tẽi icavi'ã uyapo vaerã vae. \v 13 Jáeramo ĩru upurugüɨrovia vae iyoa yave che jau vae jeco pegua, ndarau ye jau soo, agüɨye vaerã ĩru upurugüɨrovia vae iyoa ayapo vae jeco pegua. \c 9 \s1 Temimondo ipuere uyapo vae \p \v 1 Che vi chepuere ayapo che aipota vae rupi. Echa'ã che co jae penti temimondo. Che aecha yandeYa Jesús. Jare pe reta perovia yandeYa re che aparavɨquɨ chupe ramo. \v 2 Aramoi ĩru vae reta jei'ã che co jae penti temimondo. Ẽrei pe reta picuaa cavi che co jae penti temimondo. Echa'ã pe reta perovia yandeYa re, jare cua uicuaaca che co jae penti temimondo. \p \v 3 Cua co che jae iñera cheré vae reta pe: \v 4 Orepuere co ndou ipotave tembíu. \v 5 Nduipota yave, ore vi orepuere numenda cuña upurugüɨrovia vae ndive jare ndugüɨraa orerupíe, ĩru temimondo reta jare yandeYa tɨvɨ reta jare Pedro uyapo rami. \v 6 Aramoi pepɨa pe piyemɨngueta tẽi jaeño Bernabé jare che orepuere'ã nduico nduparavɨquɨ mbae reve. \v 7 Ime yave quía oo uñerãro vaerã vae, omondo vae umbɨepɨ co chupe. Uva oñotɨ vae jou co uva iacue. Jae ramiño vi ovecha reta re uyandareco vae jou co ovecha ineche. \v 8 Cua mbaembae che jae ɨvɨ pegua reta jei rami. Ẽrei jucuarãi vi jei mboroyocui. \v 9 Echa'ã Moisés iporoyocui pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Güeye trigo umbɨpiriri oĩ yave, agüɨye iyuruyocua.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. Ẽrei Tumpa cua jei yave, jei'ã co güeye reta reño. \v 10 Jei vi oreré. Echa'ã ore co jae co pe uparavɨquɨ vae reta rami. Umaetɨ vae jare trigo umbɨpiriri vae uãro pãve uyerovia reve. Echa'ã mocui reve uipota ucaru iparavɨquɨ güi. \v 11 Ore co jae umaetɨ vae rami. Echa'ã numɨmbeu peve mbaembae Espíritu pegua. Jae ramiño vi ore co jae umbaevɨro vae rami. Echa'ã yavaita'ã tẽi peve ore nonoi vaerã mbaembae ɨvɨ pegua jocua penoi vae güi. \v 12 Ĩru vae reta ipuere yave güɨnoi mbaembae pegüi, orepuere eteta tẽi chugüi reta. Ẽrei yepe tẽi orepuere nonoi mbaembae pegüi, ẽrei nduyerure'ã peve jese. Opaete numɨaguanta, agüɨye vaerã numbɨavai ñee icavi vae Cristo regua. \v 13 ¿Picuaa'ã pa quirãi Tumpa jo pe uparavɨquɨ vae reta jou tembíu Tumpa jo pegua? Echa'ã maemɨmba uyeyucacue Tumpa pe uñemeearenda pe vae uparavɨquɨ vae reta jou maemɨmba uyeyucacue isoo. \v 14 Jae ramiño vi yandeYa oyocui ĩru vae reta umbɨepɨ vaerã ñee icavi vae umɨmbeu vae reta pe. \v 15 Ẽrei che aipota'ã etei ĩru vae reta umbɨepɨ vaerã cheve. Aicuatia'ã vi cua mbaembae peve, pe reta pembɨepɨ vaerã cheve. Ayerovia cua chepuere jae peve vae re. Icavi ete co amano vaerã pe reta pembɨepɨ cheve vaerãve. \p \v 16 Yepe tẽi amɨmbeu ñee icavi vae, ẽrei ayembɨcate'ã etei. Echa'ã yandeYa cheocui amɨmbeu vaerã. Amɨmbeu'ã yave ñee icavi vae, aramoi mbae icavi mbae vae uyeyapota cheve. \v 17 Echa'ã che ayapo yave cua mbaravɨquɨ che etei aipota ramo, icavita tẽi ĩru vae reta umbɨepɨ vaerã cheve. Ẽrei ayapo cua mbaravɨquɨ, yandeYa cheocui ayapo vaerã ramo. Jáeramo ñee icavi vae amɨmbeu yave, ayeyocui aĩ Tumpa pe. \v 18 Ayerovia ete quirãi amɨmbeu ñee icavi vae acovara mbae reve. Jare Tumpa umbɨepɨ cheve cua yerovia anoi vae pe. Echa'ã yepe tẽi amɨmbeu ñee icavi vae, jare yepe tẽi icavi co ĩru vae reta umbɨepɨ vaerã ñee icavi vae umɨmbeu vae pe, ẽrei che aipota'ã ĩru vae reta umbɨepɨ vaerã cheve. \p \v 19 Jáeramo ĩru vae reta ipuere'ã cheocui mbae ayapo vaerã. Ẽrei ayeyapo ma opaete vae jembiocuirã, jeta vae güɨrovia vaerã Cristo re chereco pegua. \v 20 Judío reta ndive aico yave, che aico vi penti judío ico rami, judío reta güɨrovia vaerã Cristo re chereco pegua. Mboroyocui jei vae uyapo vae reta ndive aico yave, che aico vi penti mboroyocui jei vae uyapo vae ico rami, jae reta vi güɨrovia vaerã Cristo re chereco pegua. Cuarãi ayapo, yepe tẽi añave aico'ã ma mboroyocui jei vae re. \v 21 Moisés iporoyocui güɨnoi'ã vae reta ndive aico yave, che aico vi penti Moisés iporoyocui güɨnoi'ã vae ico rami, jae reta vi güɨrovia vaerã Cristo re chereco pegua. Cua uipota'ã jei aico'ã ma Tumpa iporoyocui re. Echa'ã che aico Cristo iporoyocui re. \v 22 Ipɨrãta'ã ipurugüɨrovia re vae reta ndive aico yave, che aico vi penti ipɨrãta'ã ipurugüɨrovia re vae ico rami, jae reta vi güɨrovia vaerã Cristo re chereco pegua. Jecuaeño ayemboyovaque penti penti ndive, amocue vae uyembɨasaca vaerã chereco pegua. \v 23 Jare opaete cua ayapo ĩru vae reta güɨrovia vaerã ñee icavi vae, jae reta uñemɨĩru vaerã che ndive. \p \v 24 Pe reta picuaa co quirãi amocue vae uñeñocui yave, opaete jae reta osi, ẽrei pentiño upurumɨamɨri jare güɨnoi upurumɨamɨri vae pe uñemee vae. Pico penoi vaerã upurumɨamɨri vae pe uñemeeta vae. \v 25 Jare penti penti uipota upurumɨamɨri vae uyecuacu opaete mbaembae icavi'ã chupe vae güi. Jare jae reta jucuarãi uyapo güɨnoi vaerã upurumɨamɨri vae pe uñemee vae ɨmambae icumegua vae. Ẽrei yande yaipota ñanoi mbae jaeño mai pegua icota vae. \v 26 Jáeramo che aico penti uñeñocui vae sɨmi osi vae rami, mbaetɨ osiiño vae rami. Che aico penti uñerãro vae uipota upurumɨamɨri vae rami. \v 27 Echa'ã aiporaraca cherete pe, uyapo vaerã che aipota uyapo vaerã vae, agüɨye vaerã che etei anoi'ã upurumɨamɨri vae pe uñemeeta vae, yepe tẽi amɨmbeu ĩru vae reta pe. \c 10 \s1 Tumpa-raanga regua \p \v 1 Jare aipota picuaa cavi vaerã, cherɨvɨ reta, quirãi opaete Israel pegua reta yugüɨraa jocua amapɨ̃tu igüɨ pe, jare opaete jae reta uasa ɨ guasu. \v 2 Jare opaete vae uyeyapo pentiño Moisés ndive amapɨ̃tu igüɨ pe yugüɨraa yave jare ɨ guasu uasa reta yave. \v 3 Jare opaete vae jou tembíu Espíritu Santo umee chupe reta vae. \v 4 Jare opaete vae jou ɨ Espíritu Santo umee chupe reta vae. Jare opaete vae jou jocua ita Espíritu pegua jae reta jupíe oo vae güi. Jare jocua ita Cristo co. \v 5 Ẽrei Tumpa pochɨ jeta vae pe. Jáeramo opa uyucaca ueya ñana pe. \p \v 6 Jare Tumpa uechaca yandeve cua mbaembae uyeyapo chupe reta vae, agüɨye vaerã yande yaipota mbaembae icavi mbae vae jae reta uipota vae rami. \v 7 Jáeramo agüɨye pembɨadora tumpa-raanga, amocue jae reta umbɨadora tumpa-raanga rami. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Jae reta uguapɨ ucaru vaerã. Jayave upũa reta upɨrae vaerã.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 8 Agüɨye vi yayapo aguasa, amocue jae reta uyapo rami. Jare jucuarãi uyapo ramo, umano veintitrés mil jocua ara. \v 9 Agüɨye vi yayapo icavi mbae vae yaicuaa vaerã tuicha ra yandeYa ipɨaguasu. Echa'ã jucuarãi uyapo amocue jae reta, jare uyucaca reta mboi reta pe. \v 10 Agüɨye vi piñeenguru yandeYa cotɨ. Echa'ã jucuarãi uyapo amocue jae reta, jare Tumpa uyucaca penti ángel pe. \p \v 11 Ẽrei Tumpa uechaca opaete cua mbaembae uyeyapo chupe reta vae, jare uyecuatía oĩ yanembɨaracuaa vaerã. Echa'ã yande yaico ara taɨcuegua vae reta pe. \v 12 Jáeramo ipɨa pe uyemɨngueta ipɨrãta co ipurugüɨrovia re vae tuñemoa ngatu agüɨye vaerã iyoa. \v 13 Jecuaeño aña guasu pepiãro uyavɨca peve vaerã. Echa'ã jucuarãi uyapo opaete vae pe. Ẽrei jecuaeño pepuere perovia catu Tumpa pemborɨ vaerã. Echa'ã Tumpa ndarau umaeño perẽgua ete vaerã aña guasu pe. Echa'ã aña guasu pepiãro yave, Tumpa uicuaacata peve quirãi pepuere piyapo agüɨye vaerã peyoa, jare jucuarãi pepuereta pemɨamɨri aña guasu. \p \v 14 Jáeramo, cherɨvɨ reta, agüɨye pembɨadora tumpa-raanga. \v 15 Che jae cua peve, jare chepɨa pe ayemɨngueta pe reta co jae iyaracuaa vae reta. Pe reta etei pepuere picuaa añete ra cua che jae peve vae. \v 16 Ñamee yasurupai yandeYa pe jocua vino re. Vino uyemɨjaanga icavi vae yandeYa uyapo yandeve vae re. Jucuarãi yayapo yave, yaicuaaca quirãi yande ñaĩ pentiño Cristo ndive Cristo jugüɨ uyepɨyere vae jeco pegua. Jae ramiño vi ñapɨsãa yave mbɨyape, yaicuaaca quirãi yande ñaĩ pentiño Cristo ndive Cristo jete umano vae jeco pegua. \v 17 Echa'ã yepe tẽi yande co jeta vae, ẽrei yande co jae Cristo jete pegua reta. Jáeramo yande ñaĩ penti rami. Echa'ã mbɨyape pentiño co, jare opaete vae yau jocua mbɨyape. \p \v 18 Yamɨjaanga Israel pegua reta. Jae reta jou maemɨmba uyeyucacue Tumpa pe uñemee vae isoo, jare jucuarãi uicuaaca quirãi jae reta uñemɨĩru Tumpa ndive jocua maemɨmba uyeyucacue vae jeco pegua. \v 19 Aipota'ã etei jae penti tumpa-raanga co jae penti tumpa añetete vae. Aipota'ã vi jae soo tumpa-raanga pe uñemee vae ĩru soo rami'ã co. \v 20 Ẽrei che jae peve cua: Jocua reta umee maemɨmba uyeyucacue vae isoo aña reta pe. Umee'ã Tumpa pe. Jare aipota'ã piñemɨĩru vaerã aña reta ndive. \v 21 Icavi'ã etei peu vaerã vino uyemɨjaanga yandeYa jugüɨ re vae vino aña reta pe uñemee vae ndive. Jae ramiño vi icavi'ã etei peu vaerã mbɨyape uyemɨjaanga yandeYa jete re vae soo aña reta pe uñemee vae ndive. \v 22 Agüɨye ñamɨñemɨro yandeYa aña reta pe. YandeYa ipuere ete co yandegüi. \s1 Opaete mbae piyapo vae rupi pembɨadora Tumpa \p \v 23 Chepuere ayapo opaete aipota vae. Ẽrei icavi'ã opaete ayapo vaerã. Añete co, chepuere ayapo opaete aipota vae. Ẽrei opaete'ã yanemborɨ ñanepɨrãta vaerã. \v 24 Agüɨye quía tuyapo jae uipota uyapo vaeño. Penti penti tuipota tomborɨ ĩru vae reta. \p \v 25 Pepuere peu ipotave soo mercado pe uñemee vae. Agüɨye pepɨrandu uñemee ra tumpa-raanga pe. Echa'ã picuaa yave, aramoi pepɨa pe piyemɨnguetata jupi'ã co peu vaerã. \v 26 Echa'ã cua ɨvɨ jare opaete ɨvɨ pegua co jae yandeYa imbae. \p \v 27 Penti upurugüɨrovia mbae vae uparea yave peve pecaru vaerã jae ndive, pipota yave peo, peu ipotave umee peve peu vaerã vae. Agüɨye pepɨrandu uñemee ra soo tumpa-raanga pe. Echa'ã picuaa yave, aramoi pepɨa pe piyemɨnguetata jupi'ã co peu vaerã. \v 28 Ẽrei aramoi uparea peve vae jeita peve: “Uyuca reta cua maemɨmba umee vaerã tumpa-raanga pe.” Jucuarãi jei peve yave, agüɨye peu umɨmbeu peve vae jeco pegua. Echa'ã aramoi jae ipɨa pe uyemɨnguetata jupi'ã co peu vaerã. \v 29 Añave chemiari aĩ ĩru vae ipɨa pe uyemɨngueta jese vae re, pe reta pepɨa pe piyemɨngueta'ã jese vae re. Ẽrei aramoi pepɨa pe piyemɨnguetata cuarãi: “Ẽrei ¿maera pa ndere cheve chepuere'ã co jau soo ĩru vae ipɨa pe uyemɨngueta jese vae jeco pegua? \v 30 Echa'ã jecuaeño che amee yasurupai Tumpa pe cherembíu re. Jáeramo ¿maera pa chembɨjeco jese? Echa'ã amee yasurupai Tumpa pe jese.” Jucuarãi ndipo pepɨa pe piyemɨnguetata. \v 31 Ẽrei che jae peve cua: Jecuaeño pembɨadora Tumpa. Opaete mbaembae peu vae rupi jare opaete mbaembae piyapo vae rupi pembɨadora Tumpa. \v 32 Agüɨye piyapo icavi mbae echa ĩru vae reta pe vae - judío reta pe, jare judío mbae vae reta pe, jare Tumpa uiparavo vae reta pe. Echa'ã piyapo yave, aramoi pembɨavaita. \v 33 Jucuarãiño vi che ayapo opaete mbaembae icavi echa opaete ĩru vae reta pe vae. Aico'ã che ayembɨyerovia vaeraño. Jaeño aipota amborɨ jeta ĩru vae reta, jae reta uyembɨasaca vaerã. \c 11 \p \v 1 Pico che aico rami. Echa'ã jecuaeño che aico Cristo uipota aico vaerã rami. \s1 Cuña reta jemimonde \p \v 2 Jare ayerovia peré, cherɨvɨ reta, quirãi jecuaeño pemandúa cheré, jare jecuaeño piyapo che amɨmbeu peve rami. \v 3 Ẽrei aipota picuaa vaerã cua: Cuimbae reta uyeyocui Cristo pe, jare cuña reta uyeyocui ime pe, jare Cristo uyeyocui Tumpa pe. \v 4 Penti cuimbae uyerure Tumpa pe yave ani umɨmbeu Tumpa iñee ĩru vae reta pe yave, uñeãcasoi reve, penti ñemɨmaraca co. \v 5 Ẽrei penti cuña uyerure Tumpa pe yave ani umɨmbeu Tumpa iñee ĩru vae reta pe yave, uñeãcasoi mbae reve, penti ñemɨmaraca vi co. Echa'ã jae oyovaque cuña opaete iñãca uñeãpi vae ndive. \v 6 Cuña uñeãcasoi mbae vae tuñeãpi ía. Echa'ã penti ñemɨmaraca co cuña ía chutu ete yave ani opaete iñãca uñeãpi yave. Jáeramo cuña tuñeãcasoi. \v 7 Añete co, icavi'ã cuimbae uñeãcasoi vaerã. Echa'ã cuimbae uyemɨjaanga Tumpa re jare Tumpa yaruanda vae re. Ẽrei cuña uyemɨjaanga cuimbae yaruanda vae re. \v 8 Echa'ã Tumpa uyapo'ã cuimbae cuña güi. Uyapo cuña cuimbae güi. \v 9 Jae ramiño vi Tumpa uyapo'ã cuimbae cuña iĩrurã. Uyapo cuña cuimbae iĩrurã. \v 10 Jáeramo icavi co cuña uñeãcasoi vaerã uicuaaca vaerã uyeyocui co cuimbae pe, jare ángel reta uecha vaerã. \v 11 Ẽrei cuimbae ipuere'ã ico cuña mbae reve. Jae ramiño vi cuña ipuere'ã ico cuimbae mbae reve. YandeYa uyapo reta yugüɨreco vaerã penti rami. \v 12 Añete co, Tumpa uyapo cuña cuimbae güi. Ẽrei cuimbae oa cuña güi. Jare Tumpa uyapo opaete. \p \v 13 Tapɨrandu peve cua re: ¿Icavi ra cuña uyerure vaerã Tumpa pe uñeãcasoi mbae reve? \v 14 Opaete vae yaicuaa quirãi penti cuimbae iavucu yave, penti ñemɨmaraca co. \v 15 Ẽrei penti cuña iavucu yave, iyaruandaca co. Echa'ã Tumpa umee cuña pe ía iñãca uyasoi vaerã. \v 16 Ẽrei ime yave quía uipota uyeaca cua re vae, tuicuaa quirãi ore nduyemboe jucuarãi. Jae ramiño vi upurugüɨrovia vae opaete que rupi uyembatɨmbatɨ umbɨadora vaerã Tumpa vae reta jucuarãi vi uyemboe. \s1 Icavi mbae uyapo vae, yandeYa re imandúa yave \p \v 17 Ẽrei chepuere'ã ayerovia peré añave aicuatiata peve jese vae re. Echa'ã piyembatɨ yave, piyapo icavi mbae vae, icavi vae piyapo vaerãve. \v 18 Cua rani tae peve: Jerãcua cheve quirãi piyembɨyao piyugüi, piyembatɨ yave pembɨadora vaerã Tumpa. Jare chepɨa pe ayemɨngueta aramoi añete co. \v 19 Echa'ã imeta co yembɨyao reta pepɨte pe, añetete upurugüɨrovia vae reta uyecuaa vaerã pepɨte pe. \v 20 Jáeramo piyembatɨ yave pemandúa vaerã yandeYa re, añetete'ã co pemandúa yandeYa re tembíu peu yave. \v 21 Echa'ã amocue pe reta pembɨpɨ peu tembíu peru vae ndei ĩru reta yugüeru mbove. Jáeramo penti vae iyembaɨ, jare ĩru vae usavɨpo. \v 22 Pipota yave pecaru cavi, pepuere pecaru perenta pei. Agüɨye perɨ̃ro ĩru Tumpa uiparavo vae reta. Agüɨye pemɨmaraca mbaetɨ mbae güɨnoi vae reta. ¿Mbae ra jaeta peve? ¿Ayeroviata ra peré cua jeco pegua? Ndarau etei co. \s1 Pablo oporomboe quirãi yanemandúa vaerã yandeYa re \r (Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20) \p \v 23 Echa'ã yandeYa umɨmbeu cheve che amɨmbeu-yuapɨ ye peve vae. Jae co cua: YandeYa uipɨsɨ mbɨyape jocua pɨare uñemeeta umano vaerã yave. \v 24 Jayave yasurupai Tumpa pe umee yave, upɨsãa mbɨyape jare jei: “Pipɨsɨ peu. Cua co jae cherete peré ameeta vae. Peu cua, pemandúa vaerã cheré.” Jucuarãi jei. \v 25 Jae ramiño vi yandeYa uipɨsɨ copa opa ma ucaru reta yave, jare jei: “Cua vino co jae Tumpa jei pɨau ye vae cherugüɨ pe ayapota vae. Peu ñave ñave, pemandúa cheré.” Jucuarãi jei. \v 26 Echa'ã mbɨyape jare vino peu ñave ñave, picuaacata quirãi yandeYa umano co, jare jucuarãi piyapota yandeYa ou ye regua. \p \v 27 Jáeramo ime yave quía jou mbɨyape jare vino yanemɨmandúa yandeYa re vae cua icavi mbae vae uyapo reve vae, iyoa co yandeYa jete jare jugüɨ cotɨ. \v 28 Ẽrei penti penti tuñeãa ipɨa pe. Jayave tou jocua mbɨyape jare jocua vino. \v 29 Echa'ã ime yave quía jou mbɨyape jare vino cua icavi mbae vae uyapo reve vae, uyembɨjeco jou ramo. Echa'ã uyandareco'ã yandeYa jete re. \v 30 Cua jeco pegua jeta pepɨte pe ñugüɨnoi vae reta imbaerasɨ jare ipɨtu mbaerasɨ jeco pegua, jare jeta ma umano. \v 31 Echa'ã ñañeãa yave, yandeYa ndarau uiporaraca yandeve. \v 32 Ẽrei yaiporara yandeYa ñanenupa ramo, icavi vaerã yandeve, agüɨye vaerã yayembɨjeco upurugüɨrovia mbae vae reta ndive. \p \v 33 Jáeramo, cherɨvɨ reta, piyembatɨ yave pecaru vaerã, piñeraãro rani. \v 34 Jare ime yave quía iyembaɨ vae, tucaru rani jenta pe, agüɨye vaerã yandeYa uiporaraca peve, piyembatɨ yave. Jare opaete ĩru mbaembae ayapɨcatuta aa pepɨ yave. \c 12 \s1 Mbaepuere reta Espíritu Santo umee vae \p \v 1 Añave, cherɨvɨ reta, aipota amɨmbeu peve mbaepuere reta Espíritu Santo umee vae regua. Aipota'ã pico vaerã picuaa mbae reve. \p \v 2 Picuaa cavi quirãi ndei perovia yandeYa re mbove, pembɨadorase tumpa-raanga reta, piyemboe jese rami, yepe tẽi tumpa-raanga reta iñee'ã etei. \v 3 Jáeramo aipota picuaa vaerã cua: Tumpa iEspíritu rupi piyemɨngueta yave, ndarau piyepɨpeyu Jesús re. Jare jaeño Espíritu Santo rupi ipuere quía jei: “Jesús co jae cheYa.” \p \v 4 Jare mbaepuere Espíritu Santo umee vae reta uyuavɨ, ẽrei Espíritu Santo pentiño co. \v 5 Jare jocua mbaravɨquɨ yayapo yayeyocui vaerã yandeYa pe vae reta uyuavɨ, ẽrei yandeYa pentiño co. \v 6 Jare yepe tẽi mbaravɨquɨ yayapo vae reta uyuavɨ, Tumpa pentiño co, jare Tumpa umbupuere opaete vae opaete mbaravɨquɨ reta uyapo vaerã. \v 7 Ẽrei Espíritu Santo umee mbaepuere penti penti pe, penti penti ipuere vaerã omborɨ ĩru vae reta. \v 8 Echa'ã Espíritu Santo umee penti vae pe uyemɨngueta vaerã iyaracuaa catu reve. Jare jae etei umee ĩru vae pe uyemɨngueta vaerã uicuaa cavi reve. \v 9 Jare Espíritu Santo umee ĩru vae pe mburugüɨrovia. Jare jae etei umee ĩru vae pe umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta. \v 10 Umee ĩru vae pe uyapo vaerã mɨacañɨ reta, jare ĩru vae pe umɨmbeu vaerã Tumpa iñee. Umee ĩru vae pe uicuaa vaerã ou ra penti ñee Espíritu Santo güi ani ambɨe cotɨ güi. Umee ĩru vae pe uyemɨngueta vaerã ambɨembɨe vae iñee reta pe, jare ĩru vae pe umɨmbeu vaerã mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyendu vae. \v 11 Ẽrei pentiño co Espíritu Santo opaete cua mbaepuere reta güɨnoi vae reta umbupuere vae. Jare jae umee mbaepuere uyuavɨ vae reta jae uipota vae rupi. \s1 Cristo jete pegua reta pentiño co \p \v 12 Echa'ã pentiño co yanderete. Ẽrei yanderete pe ñanoi yandepɨ jare yandepo jare yandeapɨsa jare yanderesa jare jeta ĩru ĩru vae. Jare opaete yanderete pegua reta uyapo pentiño yanderete, yepe tẽi jeta uyuavɨ vae co. Jae ramiño vi Cristo jete pegua reta pentiño co. \v 13 Echa'ã pentiño co Espíritu Santo jare jae yanembɨbautiza opaete, Cristo jete yayeyapo vaerã. Pentiño vi co Cristo jete. Jucuarãi Espíritu Santo uyapo judío reta jare judío mbae vae reta pe. Jae ramiño vi jae uyapo uyeyocui vae reta jare uyeyocui mbae vae reta pe. Jare pentiño co Espíritu Santo cua uyapo yandeve vae. \p \v 14 Ime jeta yanderete pegua reta, pentiño'ã co. \v 15 Aramoi yandepɨ jeita: “Che ipo'ã co. Jáeramo che jete pegua'ã co.” Ẽrei yepe tẽi jucuarãi jeita, ẽrei yanderete pegua co. \v 16 Jae ramiño vi aramoi yandeapɨsa jeita: “Che jesa'ã co. Jáeramo che jete pegua'ã co.” Ẽrei yepe tẽi jucuarãi jeita, ẽrei yanderete pegua co. \v 17 Opaete yanderete yanderesa catuii yave, ndarau tẽi yandepuere mbae yayandu. Jae ramiño vi opaete yanderete yandeapɨsa catuii yave, ndarau tẽi yandepuere mbae ñaetu. \v 18 Ẽrei Tumpa oñono penti penti yanderete pegua reta yanderete pe jae uipota vae rupi. \v 19 Jare ime yave pentiño yanderete pegua, ndarau tẽi yanderete. \v 20 Ẽrei ime co jeta yanderete pegua reta, ẽrei pentiño co yanderete. \p \v 21 Jare yanderesa ipuere'ã jei yandepo pe: “Che aipota'ã nde chemborɨ vaerã.” Jae ramiño vi ñaneãca ipuere'ã jei yandepɨ pe: “Che aipota'ã nde chemborɨ vaerã.” \v 22 Añete, jucuarãi'ã co. Echa'ã yanderete pegua reta iparavɨquɨ'ã echa vae uparavɨquɨ ete co. \v 23 Jare yanderete pegua reta icavi'ã echa yandeve vae ñamopõra. Jae ramiño vi yanderete pegua reta ñanemara jese vae yamɨemonde cavi. \p \v 24 Ẽrei yanderete pegua reta icavi tẽi yandeve vae ñamopõra'ã. Ẽrei Tumpa umbɨyuapɨyuapɨ opaete yanderete pegua reta, jare uipɨuca jocua yanderete pegua yande yaipɨu'ã vae reta. \v 25 Jucuarãi uyapo, agüɨye vaerã yanderete pegua reta uyembɨyao uyugüi, opaete yanderete pegua reta uyandareco cavi vaerã iyee. \v 26 Jare penti yanderete pegua uiporara yave, opaete yanderete pegua reta uiporara pãve. Jae ramiño vi penti yanderete pegua uyepɨuca yave, opaete yanderete pegua reta uyerovia pãve. \p \v 27 Jare pe reta co jae Cristo jete, jare penti penti co jae Cristo jete pegua. \v 28 Jare Tumpa oñono amocue vae upurugüɨrovia vae reta ipɨte pe temimondo retarã yugüɨreco vaerã. Oñono vi ĩru vae reta Tumpa iñee umɨmbeu vaerã. Oñono vi ĩru vae reta omboe vaerã upurugüɨrovia vae reta. Oñono vi ĩru vae reta uyapo vaerã mɨacañɨ reta, jare ĩru vae reta umbɨgüera vaerã imbaerasɨ vae reta, jare ĩru vae reta omborɨ vaerã ĩru upurugüɨrovia vae reta, jare ĩru vae reta ipuere vaerã oyocui ĩru upurugüɨrovia vae reta, jare ĩru vae reta uyemɨngueta vaerã ambɨembɨe vae iñee reta pe. \v 29 Opaete'ã co temimondo reta vae. Opaete'ã vi co Tumpa iñee umɨmbeu vae reta. Opaete'ã vi co upurugüɨrovia vae reta omboe vae reta. Opaete'ã vi co mɨacañɨ reta uyapo vae reta. \v 30 Opaete'ã vi co imbaerasɨ vae reta umbɨgüera vae reta. Opaete'ã vi co ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae reta. Opaete'ã vi co mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyendu vae umɨmbeu vae reta. \v 31 Ẽrei pipota ete penoi vaerã mbaepuere icavi ete ĩru reta güi vae reta. Ẽrei amɨmbeuta peve mbae icavi ete cua mbaembae reta güi vae. \c 13 \s1 Mburuau icavi ete \p \v 1 Aramoi chepuere ayemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe jare ángel reta iñee pe. Ẽrei apuruau'ã yave, che jae vae mbae'ã co, jare ayeyapo campana ipu rami ani temimbɨ iñee rami. \v 2 Jare aramoi ime anoi mbaepuere Tumpa iñee amɨmbeu cavi vaerã. Jare aramoi aicuaa mbaembae ĩru vae reta pe uyecuaa mbae vae jare mbaembae ĩru vae reta uicuaa mbae vae. Jare aramoi ime anoi mburugüɨrovia tuicha ete vae chepuere vaerã ambɨsɨrɨ ɨvɨtu guasu reta. Ẽrei apuruau'ã yave, che mbae'ã co. \v 3 Jare aramoi ameeta opaete chembaembae amɨngaru vaerã iparavete vae reta. Jare aramoi ameeta cherete etei amano vaerã tata pe. Ẽrei apuruau'ã yave, mbae'ã co cheve. \p \v 4 Yapuruau yave, yandepɨaguasu jare yandepɨacavi ĩru vae reta pe. Yapuruau yave, yaipota'ã ĩru vae reta imbaembae, yayemɨtenonde'ã, yayembɨcate'ã, \v 5 yayapo'ã icavi mbae vae, yaipota'ã mbae yandeyupeguarãño, yandearasɨ'ã, yanemandua'ã icavi mbae vae ĩru vae reta uyapo yandeve vae re, \v 6 yayerovia'ã ĩru vae reta iyoa yave, ẽrei yayerovia añete vae re. \v 7 Yapuruau yave, ñamɨaguanta opaete yapurugüɨrovia reve, jare ñaãro yandepɨaguasu reve. \p \v 8 Mburuau ndarau etei opa. Ẽrei mbaepuere Tumpa iñee umɨmbeu vaerã ñanoi vae opata co. Jae ramiño vi mbaepuere ambɨembɨe vae iñee reta pe yayemɨngueta vaerã ñanoi vae opata co. Jare mbaepuere mbaembae yaicuaa vaerã ñanoi vae opata co. \v 9 Echa'ã mbovɨño co jocua yaicuaa vae, jare Tumpa iñee yamɨmbeu yave mbovɨño vi co jocua yamɨmbeu vae. \v 10 Ẽrei opaete uyecuaa yave, jocua mbovɨño vae opata co. \p \v 11 Che chemichi yave, ayemɨngueta penti sambiaɨ uyemɨngueta rami, jare aicuaa penti sambiaɨ uicuaa rami, jare chepɨa pe ayemɨngueta penti sambiaɨ ipɨa pe uyemɨngueta rami. Ẽrei acuacuaa ma yave, ayapo'ã ma penti sambiaɨ uyapo rami. \v 12 Ñamae yave yanderova re espejo pe, yayeecha cavi'ã. Jucuarãiño vi añave yaicuaa cavi'ã mbaembae regua. Ẽrei ñamae yave ĩru vae re coiño güi, yaecha cavi. Jucuarãiño vi penti ara yaicuaa cavita mbaembae regua. Echa'ã añave mbovɨño aicuaa. Ẽrei jocua ara aicuaata opaete, Tumpa checuaa rami. \v 13 Ẽrei jecuae yapurugüɨroviata, jare ñaãrota yayerovia reve, jare yapuruauta. Ẽrei mburuau icavi ete cua ĩru mocui güi. \c 14 \s1 Ambɨembɨe vae iñee reta \p \v 1 Jecuaeño pepuruau. Jare penoi quɨrẽɨ pipota vaerã mbaepuere Espíritu Santo umee vae reta. Ẽrei pemɨtenonde mbaepuere Tumpa iñee pepuere pemɨmbeu vaerã. \v 2 Echa'ã ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae uyemɨngueta Tumpa pe, ĩru vae reta pe'ã. Echa'ã quía uicuaa'ã mbae jei vae. Jae uyemɨngueta Espíritu Santo rupi uyecuaa mbae vae re. \v 3 Ẽrei Tumpa iñee umɨmbeu vae uyemɨngueta ĩru vae reta pe, umɨmɨrãta jare umbɨaracuaa jare umbɨpɨacatu vaerã. \v 4 Ambɨe vae iñee pe uyemɨngueta vae jaeño uñemɨmɨrãta. Ẽrei Tumpa iñee umɨmbeu vae umɨmɨrãta ĩru upurugüɨrovia vae reta. \p \v 5 Che aipota opaete pe reta piyemɨngueta vaerã ambɨembɨe vae iñee reta pe. Ẽrei aipota ete pemɨmbeu vaerã Tumpa iñee. Echa'ã Tumpa iñee umɨmbeu vae uyeyocui ete ĩru upurugüɨrovia vae reta pe ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae güi. Ẽrei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyemɨngueta vae umɨmbeu yave mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyandu vae, uyeyocui vi ĩru upurugüɨrovia vae reta pe. Echa'ã umɨmbeu yave, umɨmɨrãta ĩru upurugüɨrovia vae reta. \v 6 Jáeramo, cherɨvɨ reta, che aa yave pepɨ, jare ayemɨngueta yave ambɨembɨe vae iñee reta pe, ndarau etei mbae icavi vae ayapo peve, aicuaaca'ã peve yave Tumpa uicuaaca cheve vae, ani amɨmbeu peve mbae aicuaa vae, ani Tumpa iñee, ani pomboe mbae re. \p \v 7 Yamɨjaanga mbaembae tecove güɨnoi mbae vae ipu vae. Temimbɨ ñamɨñee yave ani miori yambopu yave, yambopu cavi'ã yave, ndarau quía uicuaa mbae nunga canta ra ipu oĩ vae. \v 8 Picuaa co quirãi sundaro reta uñerãrota yave, penti temimbɨ uñee sundaro reta uyeyapɨcatu uñerãro vaerã. Ẽrei uñee cavi'ã yave temimbɨ, ndarau quía uyeyapɨcatu uñerãro vaerã. \v 9 Jae ramiño vi pe reta piyemɨngueta'ã yave ñee ĩru vae reta ipuere uicuaa cavi vae pe, ndarau quía uicuaa mbae pere vae. Piyemɨngueta yuvangaiño. \v 10 Añete co, ime jeta ñee uyuavɨ vae reta cua ɨvɨ pe, jare opaete vae uicuaa iñeeñeei. \v 11 Jáeramo aicuaa'ã yave ĩru vae iñee, ayemɨngueta chupe yave, jae uicuaata che co jae ambɨe ɨvɨ pegua, jare jae uyemɨngueta cheve yave, che aicuaata jae co ambɨe ɨvɨ pegua. \v 12 Jae ramiño vi pe reta pipota ete penoi vaerã mbaepuere Espíritu Santo umee vae reta. Jáeramo pipota ete jocua mbaepuere pɨpe ĩru upurugüɨrovia vae reta pepuere pemɨmɨrãta vae reta. \p \v 13 Jáeramo ambɨe vae iñee pe uyemɨngueta vae tuyerure Tumpa pe ipuere vaerã umɨmbeu mbae uipota jei ambɨe vae iñee pe uyandu vae. \v 14 Echa'ã che ayerure yave Tumpa pe ambɨe vae iñee pe, aicuaa'ã che jae vae. Echa'ã cheespirituño co uyerure. \v 15 Jáeramo ¿mbae ra ayapota? Cheespíritu uyerure reve ayerureta Tumpa pe, jare ayerureta Tumpa pe aicuaa reve vi. Jae ramiño vi cheespíritu ucanta reve acantata, jare acantata aicuaa reve vi. \v 16 Echa'ã nde nemee yave yasurupai Tumpa pe ndeespíritu peño, ñee ndiyemɨngueta pɨpe vae uicuaa mbae vae ndarau ipuere uñemɨĩru nde ndive, yasurupai Tumpa pe nemee yave. Echa'ã uicuaa'ã mbae ndere vae. \v 17 Añete co, icavi ete nde nemee yasurupai Tumpa pe, ẽrei jocua ĩru vae nemɨmɨrãta'ã pɨpe. \v 18 Che amee yasurupai Tumpa pe quirãi jeta ete ayemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe opaete pe reta güi. \v 19 Ẽrei ayembatɨ yave ĩru upurugüɨrovia vae reta ndive, aipota ete jae pandepo ñeeño aicuaa reve amboe vaerã ĩru vae reta, diez mil ñee ambɨe vae iñee pe jae vaerãve. \p \v 20 Cherɨvɨ reta, agüɨye pepɨa pe piyemɨngueta sambiaɨ reta ipɨa pe uyemɨngueta rami. Agüɨye piyapo icavi mbae vae, sambiaɨ-raɨ reta uyapo'ã icavi mbae vae rami. Ẽrei pepɨa pe piyemɨngueta mbaembae re ucuacuaa vae reta ipɨa pe uyemɨngueta rami. \v 21 Mboroyocui pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Ayemɨnguetata cua ɨvɨ pegua reta pe ambɨe ɨvɨ pegua reta iñee pei uyemɨngueta vae rupi. Ẽrei jeseve ndarau uyapɨsaca cheré” —jei yandeYa. Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 22 Jáeramo ambɨembɨe vae iñee reta pe yayemɨngueta yave, yaicuaaca Tumpa imbaepuere upurugüɨrovia mbae vae reta pe, upurugüɨrovia vae reta pe'ã. Ẽrei Tumpa iñee yamɨmbeu yave, yaicuaaca upurugüɨrovia vae reta pe, upurugüɨrovia mbae vae reta pe'ã. \v 23 Jáeramo opaete pepurugüɨrovia vae reta piyembatɨ yave, opaete pe reta piyemɨngueta yave ambɨembɨe vae iñee reta pe, jare uique yave pepɨte pe cua nunga ñee reta uicuaa mbae vae reta ani upurugüɨrovia mbae vae reta, jae reta jeita pembɨquere co. \v 24 Ẽrei opaete pe reta pemɨmbeu yave Tumpa iñee, jare uique yave pepɨte pe penti upurugüɨrovia mbae vae ani penti uicuaa mbae vae, jae uicuaata iyugüi quirãi jae co iyoa vae jare uñeãata, uyandu yave opaete pe reta pere vae. \v 25 Jare jucuarãi uyecuaata chupe opaete ipɨa pe oĩ vae, jare uyeatɨcata umbɨadora reve Tumpa, jare jeita quirãi añetete Tumpa ico pepɨte pe. \s1 Piyapo cavi opaete mbɨacatu reve \p \v 26 Jáeramo, cherɨvɨ reta, ¿mbae ra yaeta? Piyembatɨ yave, penti penti pipota pembɨadora Tumpa pecanta reve, ani pipota peporomboe, ani pipota piyemɨngueta ambɨe vae iñee pe, ani pipota picuaaca ĩru reta pe Tumpa uicuaaca peve vae, ani pipota pemɨmbeu mbae uipota jei ambɨe vae iñee pe uyendu vae. Piyapo opaete piñemɨmɨrãta vaerã. \v 27 Ime yave quía reta uipota uyemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe vae, tuyemɨngueta mocui ani mbapɨño, jare tuñeraãro tuyemɨngueta, jare penti vae tumɨmbeu mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyendu vae. \v 28 Ẽrei joco pe oĩ'ã yave mbae uipota jei ambɨembɨe vae iñee reta pe uyendu vae ipuere umɨmbeu vae, agüɨye quía tuyemɨngueta ambɨe vae iñee pe uyembatɨa pe. Jaeño ipuere uyemɨngueta iyupe jare Tumpa pe ambɨe vae iñee pe. \v 29 Jae ramiño vi tuyemɨngueta mocui ani mbapɨ Tumpa iñee umɨmbeu vae reta, jare uyapɨsaca jese vae reta ipɨa pe tuyemɨngueta icavi ra jocua uyandu vae. \v 30 Ẽrei Tumpa uicuaaca yave mbae ĩru vae uguapɨ oĩ vae pe, uyemɨngueta oĩ vae tiquĩi. \v 31 Echa'ã jucuarãi opaete pe reta pepuere pemɨmbeu Tumpa iñee penti penti rupi, opaete vae piyemboe vaerã jare piyembɨpɨacatu vaerã. \v 32 Jare Tumpa iñee umɨmbeu vae reta ime mbaepuere güɨnoi uñeraãro vaerã. \v 33 Echa'ã Tumpa uipota opaete piyapo vaerã mbɨacatu reve. Uipota'ã piyapo vaerã tecorai piyembatɨa pe. Echa'ã jucuarãi Tumpa uipota opaete uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta uyembatɨmbatɨa pe. \p \v 34 Piyembatɨ yave, tiquĩi toĩ cuña reta. Echa'ã ñamaeño'ã jese reta oporomboe vaerã. Penti penti tuyapo ime jei vae. Echa'ã jucuarãi jei mboroyocui. \v 35 Jare ime yave mbae cuña uipota uicuaa vae, tupɨrandu ime pe jenta pe. Echa'ã piyembatɨa pe cuña reta uyemɨngueta yave, penti ñemɨmaraca co. \p \v 36 Pemandúa quirãi pe reta rani'ã co pemɨmbeu Tumpa iñee, jare pe retaño'ã co piyandu Tumpa iñee. \v 37 Aramoi quía ipɨa pe uyemɨngueta iyee jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae ani mbaepuere Espíritu Santo umee vae güɨnoi vae. Jocua nunga tuicuaa quirãi cua mbaembae aicuatía peve vae yandeYa iporoyocui reta co. \v 38 Ẽrei uipota'ã yave uicuaa, tupɨta uicuaa mbae reve. \p \v 39 Jáeramo, cherɨvɨ reta, penoi quɨrẽɨ pipota vaerã pemɨmbeu Tumpa iñee, jare agüɨye piyopia uipota uyemɨngueta ambɨembɨe vae iñee reta pe vae. \v 40 Ẽrei piyapo cavi opaete mbɨacatu reve. \c 15 \s1 Cristo icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi \p \v 1 Añave, cherɨvɨ reta, aipota pumɨmandúa ñee icavi vae amɨmbeu peve vae re. Echa'ã pe reta perovia cua ñee icavi vae jare pepɨrãta jese. \v 2 Jare piyembɨasaca ñee icavi vae rupi pemandúa yave amɨmbeu peve vae re, añetete pegua pepurugüɨrovia yave. \p \v 3 Echa'ã cua rani amɨmbeu peve, quirãi Cristo umano yanembaeyoa reta re, cuarãi Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ rami. Cua co uyecuaaca cheve vae. \v 4 Amɨmbeu vi peve quirãi Cristo uñeñotɨ jare mbapɨ ara rupi icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, cuarãi Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ rami. \v 5 Jocua jaɨcue rupi uyecuaa Pedro pe, jare jocua rendave pe uyecuaa jocua doce vae pe. \v 6 Jocua rendave pe uyecuaa jeta upurugüɨrovia vae reta yatɨ vae pe. Jocua reta quinientos uasa. Jare jeta jocua reta imeño co ñugüɨnoi. Ẽrei amocue umano ma. \v 7 Jocua rendave pe uyecuaa Jacobo pe, jare joco güi uyecuaa opaete temimondo reta pe. \p \v 8 Jare taɨcue ete uyecuaa cheve vi. Che co jae penti sambiaɨ ocua seri vae echa rami. \v 9 Echa'ã che co jae penti temimondo, ẽrei opaete ĩru temimondo reta uyepɨuca chegüi. Jupi'ã ayembɨjee vaerã temimondo pe. Echa'ã che ayapose icavi mbae vae Tumpa uiparavo vae reta pe. \v 10 Che co jae penti temimondo Tumpa ipɨacavi rupi. Jare ipɨacavi umee cheve vae ucañɨ'ã etei. Echa'ã che aparavɨquɨ tanta ete opaete ĩru reta güi. Ẽrei chei'ã co aparavɨquɨ. Tumpa ipɨacavi umee cheve vae chemɨmbaravɨquɨ. \v 11 Aicuaa'ã quía ra umɨmbeu peve quirãi Cristo icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, che ani ĩru reta. Ẽrei jucuarãi numɨmbeu, jare jucuarãi pe reta perovia. \s1 Umanocue vae reta icove yeta co \p \v 12 Jáeramo ¿maera pa jei amocue pepɨte pe ñugüɨnoi vae mbaetɨ quía ipuere icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi? Echa'ã ore numɨmbeu peve quirãi Cristo icove ye co ou umanocue vae reta ipɨte güi. \v 13 Ẽrei mbaetɨ yave quía ipuere icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, Cristo vi icove yeta'ã tẽi ou umanocue vae reta ipɨte güi. \v 14 Jare Cristo icove ye'ã yave ou umanocue vae reta ipɨte güi, cua numɨmbeu peve vae mbaetɨta tẽi co mbae, jare pepurugüɨrovia vi mbaetɨta tẽi co mbae. \v 15 Jare jucuarãi yave, oreaputa tẽi Tumpa re. Echa'ã ore numɨmbeu quirãi Tumpa umbɨjecove ye Cristo güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Ẽrei quía ipuere'ã yave icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, Tumpa umbɨjecove yeta'ã tẽi Cristo güeru umanocue vae reta ipɨte güi. \v 16 Echa'ã quía ipuere'ã yave icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, Cristo icove yeta'ã tẽi ou umanocue vae reta ipɨte güi. \v 17 Jare Cristo icove ye'ã yave ou umanocue vae reta ipɨte güi, pepurugüɨrovia mbaetɨta tẽi co mbae, jare uyembaita'ã tẽi pembaeyoa reta. \v 18 Jae ramiño vi, jucuarãi yave, Cristo re güɨrovia vae reta umano ma vae ucañɨteita tẽi co. \v 19 Cua ɨvɨ pe ñaĩ rambueve ñaãro tẽi yave yayerovia reve Cristo re, yandepɨatɨtɨ eteta tẽi upurugüɨrovia mbae vae reta güi. \p \v 20 Ẽrei yaicuaa Cristo icove ye co ou umanocue vae reta ipɨte güi. Jae rani icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi, uicuaaca vaerã opaete umanocue vae reta icove yeta co. \v 21 Echa'ã mano uique cua ɨvɨ pe penti cuimbae mbaeyoa uyapo vae jeco pegua. Jae ramiño vi umanocue vae reta icove yeta ĩru cuimbae uyapo vae jeco pegua. \v 22 Echa'ã Adán co jae opaete vae itenondegua. Jáeramo opaete vae umano. Jae ramiño vi yande yaico Cristo re. Jáeramo opaete yaicove yeta co. \v 23 Cristo rani icove ye. Ẽrei Cristo ou ye yave, opaete güɨrovia Cristo re vae reta icove yeta. \v 24 Jare taɨcue ete opata co opaete, Cristo uequi ma yave imbaepuere opaete mburuvicha reta ara pegua jare ɨvɨ pegua jare ipotave mbaepuere güɨnoi vae güi, jare umee ma yave iporoyocuia Tumpa pe - jae co yandeRu. \v 25 Echa'ã Cristo oyocuita co opaete ɨvɨ pegua reta, umɨamɨri opaete jovaicho reta regua. \v 26 Jare taɨcue ete Cristo umbaita mano. \v 27 Echa'ã Tumpa umee ma Cristo pe mbaepuere umɨamɨri vaerã opaete. Echa'ã jucuarãi jei Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Ẽrei cua opaete jei vae uipota'ã jei Tumpa etei. Echa'ã Tumpa umee mbaepuere Cristo pe. \v 28 Jare Tumpa Taɨ umɨamɨri ma yave opaete, jae etei uyeyocuita Tumpa pe. Echa'ã Tumpa umee chupe mbaepuere umɨamɨri vaerã opaete. Jayave Tumpa oyocuita opaete. \p \v 29 Jare amocue vae uyembɨbautizaca umanocue vae reta ipepɨca pe. ¿Maera ra uyapo reta jucuarãi? Echa'ã ndarau icove ye yave umanocue vae reta, ¿maera ra uyembɨbautizaca umanocue vae reta ipepɨca pe? \p \v 30 Jare ¿maera ra orequɨrẽɨ nduiporara nduico opa ara rupi? \v 31 Opa ara ĩru vae reta uipota cheyuca. Cua añete co, cherɨvɨ reta, yerovia anoi peré vae añete rami. Echa'ã ayerovia peré yandeYa Jesucristo re. \v 32 Yandepuere yae yamɨjaanga reve che añerãro maemɨmba pochɨ vae reta ndive Efeso pe. Ẽrei ¿mbae pe ra icavi cheve? Umanocue vae reta ndarau icove ye yave, yandepuere yae: “Yayecou. Echa'ã pɨareve ñamanota co.” \p \v 33 Agüɨye petavɨ. Pochɨ vae reta ndive ñañemɨĩru yave, jae reta yanembopochɨ vi. \v 34 Piyerova Tumpa cotɨ piyapo vaerã jupi vae. Agüɨye ma peyoa. Echa'ã amocue pe reta picuaa'ã Tumpa. Cua jae peve pemara vaerã. \s1 ¿Quirãita ra icove ye umanocue vae reta? \p \v 35 Ẽrei aramoi quía jeita: “¿Quirãita ra icove ye umanocue vae reta? Jare ¿mbae nunga jete ra güɨnoita?” \v 36 Jucuarãi jei vae iyaracuaa'ã co. Echa'ã penti temitɨ jãɨcue ñañotɨ yave, umano co jeñɨ vaerã. \v 37 Jare jocua ñañotɨ vae oyovaque'ã co temitɨ ucuacuaa ma vae ndive. Ñañotɨ jãɨcueño, aramoi trigo jãɨcue ani ĩru temitɨ jãɨcue. \v 38 Ẽrei Tumpa umbɨcuacuaa, temitɨ oĩ vaerã Tumpa jei vae rupi. Jare Tumpa umbuyuavɨ opaete temitɨ reta. \v 39 Jae ramiño vi oyovaque'ã opaete jete. Echa'ã ime cuimbae jete, jare maemɨmba jete, jare jevae ɨ rupigua jete, jare güɨra jete. Opaete uyuavɨ uyugüi. \v 40 Jae ramiño vi ime mbaembae ara re ñugüɨnoi vae, jare ime mbaembae ɨvɨ pe ñugüɨnoi vae. Mbaembae ara re ñugüɨnoi vae ipõra. Jare mbaembae ɨvɨ pe ñugüɨnoi vae ipõra. Ẽrei ipõra vae pe uyuavɨ uyugüi. \v 41 Ipõra co guarasɨ jare yasɨ jare yasɨtata reta. Ẽrei ipõra vae pe uyuavɨ uyugüi. Jae ramiño vi opaete yasɨtata reta ipõra vae pe uyuavɨ uyugüi. \v 42 Jucuarãita vi uyeyapo, umanocue vae reta icove ye yave. Echa'ã uñeñotɨ yave, umano vae jetecue icumegua. Ẽrei icove ye yave ndarau etei icumegua. \v 43 Uñeñotɨ yave, mbaetɨ co mbae yaipɨu vaerã. Ẽrei icove ye yave, ipõra eteta co. Uñeñotɨ yave, güɨnoi'ã etei mbaepuere. Ẽrei icove ye yave, ipɨrãta eteta co. \v 44 Umano vae jetecue uñeñotɨ yave, ɨvɨ pegua co. Ẽrei icove ye yave, ara pegua co. Ime co jete ɨvɨ pegua. Jae ramiño vi ime jete ara pegua. \p \v 45 Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa umee tecove cuimbae tenondegua vae pe - jae co Adán. Jocua Adán taɨcuegua vae - jae co Cristo - tecove ara pegua umee vae co.” Cuarãi uyecuatía oĩ. \v 46 Ẽrei ara pegua tenonde'ã oĩ. Jocua ɨvɨ pegua tenonde oĩ, jare taɨcue oĩ ara pegua. \v 47 Cuimbae tenondegua vae ɨvɨ pegua co. Echa'ã Tumpa uyapo ɨvɨ güi. Ẽrei cuimbae taɨcuegua vae co jae yandeYa ara güi ou vae. \v 48 Yanderete ɨvɨ pegua oyovaque cuimbae ɨvɨ pegua jete ndive. Jae ramiño vi yanderete ara pegua oyovaqueta cuimbae ara pegua jete ndive. \v 49 Yaguacatu ma cuimbae ɨvɨ pegua. Jae ramiño vi yaguacatuta cuimbae ara pegua. \p \v 50 Jare cua che jae peve, cherɨvɨ reta: Yanderete ɨvɨ pegua ndarau uique Tumpa iporoyocuia pe. Jae ramiño vi mbae icumegua vae ndarau uique icumegua mbae oĩ vae pe. \v 51 Mase, tamɨmbeu peve ndeiño uyecuaa vae. Ndarau opaete ñamano, ẽrei opaete ñanoita yanderete ipɨau vae. \v 52 Jare cua uyeyapota ɨmambae pegua penti jei vae pe Tumpa itrompeta uñee yave. Echa'ã Tumpa itrompeta uñeeta co, jare umanocue vae reta icove yeta güɨnoi vaerã jete ndarau etei icumegua vae. Jare yande imeño ñaĩ vae vi ñanoita yanderete ipɨau vae. \v 53 Echa'ã yanderete icumegua vae uyepepɨcata yanderete ndarau etei icumegua vae ndive. Jae ramiño vi yanderete ipuere umano vae uyepepɨcata yanderete ndarau etei ipuere umano vae ndive. \v 54 Jare ñanoi yave yanderete ndarau etei icumegua vae yanderete icumegua vae ipepɨca pe, jare ñanoi yave yanderete ndarau etei ipuere umano vae yanderete ipuere umano vae ipepɨca pe, uyeyapota ma co Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: “Tumpa umɨamɨri mano jare umbai. \v 55 Mano güɨnoi'ã etei mbaepuere yanderé. Ñanemɨamɨri'ã etei.” Jucuarãi uyecuatía oĩ. \v 56 Añave mano güɨnoi mbaepuere yanderé mbaeyoa jeco pegua. Jare mboroyocui uicuaaca mbaeyoa. \v 57 Ẽrei ñamee yasurupai Tumpa pe. Echa'ã jae umɨamɨri mano yandeve yandeYa Jesucristo rupi. \p \v 58 Jáeramo, cherɨvɨ reta aau vae, piñemɨatangãtu jare piñemɨmɨrãta. Jecuaeño tanta peparavɨquɨ yandeYa pe. Echa'ã picuaa quirãi peparavɨquɨ yave yandeYa pe, yandeYa umbɨjecoviata peve. \c 16 \s1 Corepoti umbatɨta oporomborɨ vaerã \p \v 1 Añave tamɨmbeu peve quirãi pembatɨ vaerã corepoti pemborɨ vaerã ĩru uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta. Ayocui ma cua re upurugüɨrovia vae reta Galacia rupi uyembatɨmbatɨ vae. Jae ramiño vi pe reta piyapo jucuarãi. \v 2 Domingomingo pe penti penti piñuvatu corepoti Tumpa pembupuere rupi, agüɨye vaerã pembatɨ che aa pepɨ yave ramo. \v 3 Jare che aa avãe yave pepɨ, ameeta tupapire reta piparavo vae reta pe jare amondota reta Jerusalén pe güɨraa vaerã corepoti pemeeta vae. \v 4 Jare icavi yave cheve che vi aa vaerã, jae reta yugüɨraata cherupíe. \s1 Pablo ipɨa pe uyemɨngueta uyapo vaerã vae re \p \v 5 Jare che aata pepɨ, Macedonia rupi aasa yave. Echa'ã aasata co Macedonia rupi. \v 6 Jare aramoi apɨtata pe reta ndive. Aramoi apɨtata pepɨ ambɨasa opaete roɨ ara reta, pe reta chemborɨ vaerã aa ye yave icotɨ'ã perenta güi. \v 7 Aipota'ã apou pepɨ michi peguaño. Echa'ã aipota apɨta pepɨ ɨma pegua, yandeYa uipota yave. \v 8 Ẽrei apɨtata cua pe Efeso pe Pentecostés ara ou uvãe regua. \v 9 Echa'ã ime cua pe jeta mbaravɨquɨ chepuere ayapo yandeYa pe vae, jare ime vi jeta oyovaicho yandeYa iparavɨquɨ ndive vae reta. \p \v 10 Ẽrei Timoteo oo yave pepɨ, piyandareco cavi jese, ipɨagüive oĩ vaerã pepɨte pe. Echa'ã jae vi uparavɨquɨ yandeYa pe, che ayapo rami. \v 11 Agüɨye quía tugüɨrɨ̃ro. Ẽrei outa yave checotɨ perenta güi, pemborɨ ou vaerã checotɨ ipɨacatu reve. Echa'ã aipota jae ou vaerã chepɨ ĩru yanderɨvɨ reta jupíe. \p \v 12 Tamɨmbeu peve yanderɨvɨ Apolos. Chequɨrẽɨ ete jae oo vaerã pepɨ ĩru yanderɨvɨ reta jupíe. Ẽrei uipota'ã etei oo pepɨ añave. Ẽrei oota co jae ipuere yave. \s1 Saludo reta \p \v 13 Piñemoa, pepɨrãta pepurugüɨrovia re, piyembucuimbae, piñemɨatangãtu. \v 14 Opaete piyapo vae piyapo pepuruau reve. \p \v 15 Añave, cherɨvɨ reta, pe reta picuaa quirãi Estéfanas jenta pegua reta rani güɨrovia Cristo re Acaya pe, jare quirãi jae reta jecuaeño uparavɨquɨ tanta uyeyocui vaerã ĩru uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta pe. \v 16 Jáeramo aipota pe reta piyeyocui vaerã cua nunga pe, jae reta peocui yave, jare vi piyeyocui vaerã opaete oremborɨ vae reta jare uparavɨquɨ yandeYa pe vae reta pe, jae reta peocui yave. \v 17 Ayerovia Estéfanas jare Fortunato jare Acaico yugüeru chepɨ vae re. Echa'ã jae reta uyapo cheve icavi vae pe reta pepuere'ã piyapo cheve vae. \v 18 Echa'ã jae reta chembɨyerovia co. Jae ramiño vi jae reta pembɨyerovia. Jáeramo pepuere pipɨu cua nunga reta. \p \v 19 Upurugüɨrovia vae reta Asia rupi uyembatɨmbatɨ vae jei peve Tumpa ndiveño peĩ. Aquila jare Priscila jare upurugüɨrovia vae reta uyembatɨ jae reta jenta pe vae jei vi peve Tumpa ndiveño peĩ yandeYa re perovia ramo. \v 20 Opaete yanderɨvɨ reta jei peve Tumpa ndiveño peĩ. Saludo reta piyapo piyupe yave, piñecuãva piyerau reve. \p \v 21 Che aicuatía cua chepo pe etei. Che vi jae peve Tumpa ndiveño peĩ. \p \v 22 Ime yave quía uau'ã yandeYa Jesucristo vae, Tumpa uiporaracata chupe. YandeYa outa. \p \v 23 YandeYa Jesucristo tumee peve ipɨacavi. \v 24 Chepuruau toĩ opaete pe reta perovia Cristo Jesús re vae ndive. Amén.