\id TIT Fulfulde Burkina Faso \h Tiitu \mt2 Ɓataaki Pool yaade to \mt1 Tiitu \c 1 \p \v 1 Ɓataaki ki to am ƴuuri, miin Pool. Mi maccuɗo Laamɗo, mi nulaaɗo Iisaa Almasiihu faa mi waɗa suɓaaɓe Laamɗo ɓeen ngoonɗina ɗum, ɓe annda du goonga potuɗo e kulol Laamɗo. \v 2 Goonɗinal e anndal ngaal na njowii dow jikke meeɗen heɓude nguurndam nduumiiɗam. Laamɗo, mo fenataa, mo bonnataa amaana oon, aadinoo hokkude nguurndam ɗaam gilla jamaanuuji puɗɗaay. \v 3 Nde sarɗi\f + \fr 1:3 \fk sarɗi \ft wo wakkati podanooɗo.\f* makko oon yottinoo ndeen, kanko Laamɗo kisinoowo en oon, o ɓangini konngol makko, katin du o yamirii mi halfinee waajaade ngol. \v 4 Tiitu, miɗo jowte. A ɓiyam jaati saabe goonɗinal Iisaa ngal kawtuɗen e muuɗum ngaal. Wo Laamɗo Baaba meeɗen e Iisaa Almasiihu kisinoowo en kokke moƴƴere e jam. \s1 No Tiitu golliri ley Kereta \p \v 5 Mi wayrii ma e ruunde Kereta faa ponnditaa golleeji keddiiɗi, faa njoƴƴinaa du mawɓe kawrital goonɗinɓe ley wuro fuu hono no njamirmaami ni. \v 6 Tawee mawɗo oon walaa feloore, wo jom deekiiwo gooto, tawee ɓiɓɓe muuɗum du wo goonɗinɓe ɓe yimɓe mbaawaa feldude ɗum'en e rafi nanngitaare naa salaare. \v 7 Sabo hooreejo kawrital goonɗinɓe, wo golle Laamɗo o halfinaa. Ndelle ina tilsi joomum tawee walaa feloore, wanaa mawninkiniiɗo, wanaa jaawɗo ɓernde, wanaa jaroowo doro, wanaa kaɓeteeɗo, wanaa nyaamoowo riba. \v 8 Joomum ina haani laataade jippinoowo weerɓe, jiɗɗo ko wooɗi, hakkilanteejo, ponnditiiɗo, kulɗo Laamɗo, nanngitiiɗo. \v 9 Sanaa tawee joomum ina haɓɓodii e konngol koolniingol ngol sanne, no ngol waajoraa ni. Hono noon joomum waawirta semmbinirde yimɓe e waaju celluɗo oon, katin du waawa liɓude yeddooɓe ɗum ɓeen. \p \v 10 Sabo heewɓe calake jokkude goonga, laatake haalooɓe haalaaji ɓoli, hiilooɓe yimɓe. Ko ɓuri heewude wo hakkunde Alhuudiyankooɓe goonɗinɓe Iisaa. \v 11 Ina tilsi kunnduɗe maɓɓe muɓɓee, sabo iɓe mbonnira galleeji keewɗi waaju mo haanaa waajeede, faa ɓe keɓira ɗum ceede no harmiri. \p \v 12 E ley keretankooɓe, gooto maɓɓe mo ɓe njogorii wo annabaajo, wi'i: «Keretankooɓe wo fenooɓe wakkati fuu, wo ɓe daabaaji bonɗi, ɓe guugaaɓe jaayɓe.» \v 13 Ko keretanke oon wi'i ɗuum wo goonga. Ɗum le, dartin ɓe e semmbe, faa ɓe keɓa goonɗinal cellungal, \v 14 ɓe ŋootta jokkude taali Alhuudiyankooɓe, kam e jamirooje yimɓe yoppuɓe goonga ɓeen. \v 15 Huunde fuu ina laaɓani laaɓuɓe. Ammaa tuunɓe ɓerɗe e ɓe nganaa goonɗinɓe ɓeen, fay huunde laaɓanaay ɗum'en, sabo hakkillooji maɓɓe e miilooji ɓerɗe maɓɓe fuu ina tuuni. \v 16 Iɓe mbi'a iɓe anndi Laamɗo, ammaa golleeji maɓɓe ina kolla ɓe anndaa mo. Wo ɓe nyiddiniiɓe, saliiɓe, fay gollal lobbal gootal ɓe mbaawaa gollude. \c 2 \s1 Haala waaju celluɗo \p \v 1 Aan kaa, mbaajoɗaa ko hawrata e waaju celluɗo oon. \v 2 Worɓe nayeeɓe, mbi'aa ɓe laatoo reentiiɓe, ne'iiɓe, nanngitiiɓe, ɓe laatoo du selluɓe e ley goonɗinal e njinngu e munyal. \v 3 Rewɓe nayeeɓe du mbuurda e senaare, taa ɓe laatoo mbonkotooɓe yimɓe, taa ɓe acca doro jaaloo ɓe. Ɓe laatoo faaminooɓe ko wooɗi, \v 4 faa ɓe mbaajoo sukaaɓe rewɓe ɓeen yiɗude goriraaɓe muɓɓen e sukaaɓe muɓɓen. \v 5 Ɓe mbaajoo ɓeen laatoo nanngitiiɓe, laaɓuɓe, hilniiɓe cuuɗi muɓɓen, lobbuɓe, ɗowtantooɓe goriraaɓe muɓɓen, faa taa konngol Laamɗo ngool mbonkee. \v 6 Sukaaɓe worɓe du, mbaajoroɗaa ɗum'en noon faa ɓe laatoo hakkilɓe e \v 7 huunde fuu. Aan e hoore maa, laatanoɗaa ɓe alhaali e ley gollal lobbal fuu. Mbaajoroɗaa ɓernde laaɓunde e teddeengal \v 8 e haala celluka ka yeddataake, yalla wayɓe en ina cemta, kunngoo heɓude e meeɗen feloore. \v 9 Maccuɓe du, mbaajoɗaa ɗum'en ɗowtanoo joomiraaɓe muɓɓen e huunde fuu, ɓe mbelna ɓerɗe muɓɓen, taa ɓe njedda ɗum'en. \v 10 Taa ɓe mbujja ɗum'en, ammaa ɓe laatoo hoolniiɓe hiɓɓuɓe, faa ɓe ŋarɗina tindinoore haala Laamɗo kisinoowo en e ley huunde fuu. \p \v 11 Sabo Laamɗo ɓanginii moƴƴere muuɗum, laawol kisindam saabe yimɓe fuu. \v 12 Inde ekintina en no celirten huunde fuu ko Laamɗo wanyi, kam e muuyɗe adunaaru ndu. Inde ekintina en katin no laatortoɗen nanngitiiɓe, fonnditiiɓe, hulɓe Laamɗo ley adunaaru ndu, \v 13 tawa eɗen ndoomi jikke belnoowo en hoore oon e wakkati mo Laamɗo mawɗo, Iisaa Almasiihu kisinoowo en oon ɓangidata e teddeengal muuɗum. \v 14 Kam hokkitiri yonki muuɗum saabe meeɗen, faa rimɗina en e ko boni fuu, laamna en, laatoɗen lenyol muuɗum, tinniingol e gollude golleeji lobbi. \p \v 15 Kulle limtanooɗe ɗeen, njannginaa ɗe, mbaajoɗaa ɗe, peliraa ɗe yimɓe haddi baawɗe maa fuu. Taa fay gooto huyfine. \c 3 \s1 No goonɗinɓe Iisaa kaani worrude \p \v 1 Miccintin goonɗinɓe ɗowtanoo kaanankooɓe e dawrooɓe, ɓe cegilanoo gollal lobbal fuu. \v 2 Taa ɓe mbonkoo fay gooto. Sey ɓe laatoo jom'en heese, newiiɓe, ɓe kolla yimɓe fuu leeƴinkinaare hiɓɓunde. \v 3 Sabo arande enen du en famɗunooɓe hakkillo, salinooɓe, majjunooɓe. En laatakeno maccuɓe muuyɗe yonki keewɗe e ko weli terɗe fuu. Eɗen ngondunoo e nganyaandiiji e haasidaaku\f + \fr 3:3 \ft Maanaa \fk haasidaaku \ft ɗo wo nganyaandi ƴuurundi e yiɗande hoorem tan. Joomum yiɗaa goɗɗo heɓa.\f*, eɗen mbanyanoo, eɗen mbanyundurnoo. \v 4 Ammaa nde Laamɗo kisinoowo en oon ɓanginnoo moƴƴuki muuɗum e njinngu muuɗum ndeen, \v 5 o hisinii en. Wanaa saabe golleeji men lobbi o hisiniri en, wo saabe yurmeende makko. O hisinirii en lootagol rimteede, keyɗintiniroowol en saabe Ruuhu Ceniiɗo. \v 6 O yuppii Ruuhu oon dow meeɗen saabe Iisaa Almasiihu kisinoowo en oon faa keewɗen. \v 7 O waɗirii ɗum faa o ndaarda en fonnditiiɓe saabe hinney makko, ndonen nguurndam nduumiiɗam ɗam keɗiɗen ɗaam. \v 8 Kaan woni haala koolniika. \p Miɗo yiɗi tilsinaa kulle ɗeen faa goonɗinɓe Laamɗo ɓeen tinnoo e golleeji lobbi. Ɗum woni ko wooɗi, ko nafata yimɓe. \v 9 Ammaa mboɗɗoɗaa kalalaaji ɓoli e mantoragol lenyi e kalala e luural dow Tawreeta. Ɗiin golleeji ngalaa fayda, walaa ko ɗi nafata. \v 10 Cenndoowo yimɓe fuu, sappan ɗum nde wootere naa nde ɗiɗi. Si joomum jaɓanaay ma, mboɗɗoɗaa ɗum. \v 11 Anndaa ga'uɗo hono noon wo majjuɗo, wo luttoowo, joomum waddanii hoore muuɗum sariya. \s1 Baynundural \p \v 12 Tiitu, si mi nelii e maa Artema naa Tikuku fuu, tinnoɗaa ngaraa law tawaa kam Nikopolis, sabo toon anniyiimi dabbude. \v 13 Tinnoɗaa mballaa Jenas jannguɗo sariya leydi oon, kam e Apolos e dow dillol muɓɓen ngool, taa fay huunde nyaka ɓe. \v 14 Yimɓe meeɗen ɓeen du ekitoo gollude golleeji lobbi, ɓe mballa haajaaɓe walleede ɓeen taa nguurndam maɓɓe laatoo ɓolum. \p \v 15 Wonduɓe e am ɓeen fuu ina njowte. Aan du njowtaa yiɗuɓe min goonɗinɓe Iisaa ɓeen fuu. \p Hinney Laamɗo wondu e mooɗon, on fuu.