\id ROM Bible in Fouta-Jalon Pular \ide UTF-8 \ide © Pioneer Bible Translators - Republic of Guinea, West Africa -- April 2009 \rem For any non-Paratext use of this text, permission must be obtained from the copyright holder. \mt ƁATAKURU PUULUSA HAA E ƁE ROOMU ƁEN \c 1 \p \v 1 Immorde e an min Puulusa, nduu kurkaadu Iisaa Almasiihu on, noddaaɗo wonugol *sahaabaajo, waɗaaɗo feere fii yottingol Kibaaru Moƴƴo Alla on. \v 2 Hari Allaahu on fodiriino oo Kibaaru immorde e annabaaɓe ɓen e nder bindi seniiɗi ɗin. \v 3 Tawi ko on Kibaaru sifii ko fii Ɓiɗɗo makko on: ka baŋŋe ɓandu ko e bolondaa Daawuuda o jibinaa, \v 4 ka baŋŋe *Ruuhu Seniiɗo on, immintineede makko e hakkunde mayɓe ɓen ɓanginirii bawgal ko o *Ɓiɗɗo Alla, ɗun ko Iisaa Almasiihu Joomi men on. \v 5 Ko kanko men heɓiri moƴƴere e sahaabankaaku fii ardagol yimɓe e nder leƴƴi ɗin fow e innde makko fii gomɗingol mo e ɗoftagol mo. \v 6 Onon kadi hiɗon tawdaa e maɓɓe, onon ɓee ɓe Alla noddi yo wonu ɓe Iisaa Almasiihu on. \v 7 Onon wonɓe Roomu ɓen fow, noddaaɓe wonugol ɓe Alla yiɗi e jeyaaɓe Alla: yo ɓuttu e moƴƴere wonan on immorde e Alla, on Baabaajo men, e Iisaa Almasiihu Joomi on. \s Fii Yela Puulusa on Yahugol Roomu \p \v 8 Miɗo jarnude taho on Alla an, immorde e Iisaa Almasiihu on, fii mon on fow, ko fii gomɗinal mon ngal ko lollungal e aduna on fow. \v 9 Alla, on mo mi rewirta ruuhu an on e nder yottingol Kibaaru Moƴƴo Ɓiɗɗo makko on, ko seedee an wonde miɗo maandinde fii mon ɲande woo ka toraaje an. \v 10 Awa kadi miɗo toraade Alla soono woo, si tawii ko faale makko heɓugol feere no mi yaara ka mon jooni. \v 11 Ko fii miɗo faalaa yi'ude on fota fii hewtingol on dokkal goo iwrungal e Ruuhu Alla on fii no tabitiron, \v 12 maaɗun fii no wakkilindiriren ka mon, mo kala e men wakkilora gomɗinal oya ngal. \p \v 13 Mi faalaaka yo on ronku andude, yo musiɓɓe an, wonde soono woo mi eɓɓay yahugol yi'a on, fii no mi soɲitira battane moƴƴe hakkunde mon, onon kadi, wano ɓeya ɓe wonaa Yahuudiyanke heddiiɓe non. Kono haa jooni mi heɓaali feere. \v 14 Ko fii no farlii mi andingol *Gereekiyankeeɓe ɓen e leƴƴi ɗi finaa ɗin, e faamuɓe ɓen e njofooɓe ɓen. \v 15 Ko ɗun waɗi si miɗo faalaa yottingol e mon Kibaaru Moƴƴo on, onon wonɓe Roomu ɓen kadi. \p \v 16 Ko fii mi hersiraa Kibaaru Moƴƴo on, ɗun ko bawgal Alla fii kisiyee wonannde kala gomɗinɗo, ko adii kon taho ko *Yahuudiyankeeɓe ɓen, hikki ɗon ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen. \v 17 Ko ɗun waɗi, peewal Alla ngal no ɓanginireede Kibaaru Moƴƴo on, gila ka gomɗinal fuɗɗi haa ka ngal hatti, wano windori non: «Feewuɗo on wuuriray gomɗinal ngal.»\f a 1.17 Hab. 2.4 \f* \s Fii Tikkere Alla nden e hoore Yedduɓe mo ɓen \p \v 18 Tikkere Alla nden no ɓangi iwrude ka kammu e hoore kala junuubu e kala bone ko yimɓe suuɗirayɓe goonga on kuuɗe mun bonɗe waɗata. \v 19 Ko fii ko waawaa andeede e Alla kon no feeɲani ɓe kamɓe, ɓay Alla feɲɲinanii ɓe ɗun. \v 20 Ɓay, ko yi'otaako kon e Alla, ɗun ko bawgal makko poomayankewal ngal e allankaaku makko ngun, kuuɗe makko ɗen no ɓangini ɗun fota gila ka fuɗɗoode aduna. Ɓe alaa lamitorgal. \v 21 Ko fii nde ɓe andunoo Alla, ɓe ronki mo mawninirde wa Alla, awa kadi ɓe jarnaali mo, kono ɓe majjiri haalaaji mehi, ɓerɗe maɓɓe ɗe alaa faamu ɗen kadi yollii ka nder niɓe. \v 22 E nder ko ɓe mantorta ko ɓe faamuɓe kon, ɓe laatii njofooɓe. \v 23 Ɓe lontiniri mangu Alla, mo maayataa on, mbaadiiji lontiiɗi neɗɗanke maayayɗo e colli e kulle yaarooje koyɗe nay e kulle daasotooɗe. \p \v 24 Ko ɗun waɗi si Alla accidi ɓe e himmeeji ɓerɗe maɓɓe e angal laaɓal, fii no ɓe hayfinira ɓalli maɓɓe ɗin kamɓe tigi. \v 25 Ɗun ko ɓen lontinirɓe goonga Alla on fenaande, yanganiiɓe rewi ko tagaa kon, ɗoo e ɓe yanganaade rewa Taguɗo on, on mo mantoore wonani haa poomaa. Aamiina! \p \v 26 Ko ɗun si Alla accidi ɓe e himmeeji maɓɓe hersiniiɗi ɗin. Ko fii rewɓe maɓɓe ɓen lontinirii dewle mun ɗen e kuuɗe harmuɗe. \v 27 Worɓe ɓen kadi wano non, ɓe seli yiidugol e rewɓe ɓen, hiɓe huɓɓani faaleeji hakkunde maɓɓe kamɓe worɓe ɓen, hiɓe yiida hakkunde maɓɓe e mbalndi, hiɓe hettude njoddi handundi e majjere maɓɓe nden. \v 28 Ɓay ɓe sikkii moƴƴaa ka ɓe anda Alla, Alla accidi ɓe e ngun faamu ɓoyliingu, fii waɗugol piiji ɗi haanaa. \v 29 Ko ɓe heewuɓe nooneeji ɗi feewaa e bonkiiji e miile e bone e nawliigu e warugol e yeddondiral e kippugu e hunƴeendi e baddi. \v 30 Ko ɓe ɲo'ooɓe, aɲuɓe Alla, yennooɓe. Ko ɓe mawnintiniiɓe e mantiiɓe e sincooɓe ko boni e murtanɓe mawɓe mun, \v 31 ɓe aldaa e faamu, ɓe sellaa kongol, ɓe aldaa e giggol, ɓe aldaa e yurmeende. \v 32 Fii kala hiɓe andi yamiroore Alla feewunde nden ko wi'i kon wonde ɓen waɗayɓe ɗin piiji ko fodduɓe e mayde, hiɓe waɗude ɗun, hiɓe jaɓani kadi ɓen wonɓe waɗude ɗun. \c 2 \s Fii Ɲaawoore Alla Feewunde nden \p \v 1 An kadi non, oo feloowo, a maraa lamitorgal woo. Ko fii nde hiɗa fela ɓeya, haray hiɗa fawude hoore maa ɲaawoore an tigi. Ko fii an, wonɗo felude on, hiɗa waɗirde wa maɓɓe. \v 2 Hiɗen andi, ɓen warrooɓe non, Alla ɲaawiray ɓe goonga on. \v 3 An oo feloowo ɓen waɗirooɓe non, hara hiɗa waɗira non tigi, a sikku a daɗay ɲaawoore Alla nden? \v 4 Kaa a yawiti ngaluuji moƴƴere makko nden e muɲal makko ngal e yondinaare makko nden, e ɓaawo andugol wonde moƴƴere Alla nden no pooɗude ma e tuubuubuyee? \p \v 5 Kono sabu sattere maa fii nden e ɓernde maa yoorunde nden, hiɗa mooɓa tikkere fii ɲalaande tikkere nden, ɗun ko fii ɲande feeɲugol ɲaawoore Alla feewunde nden, \v 6 on Jonnitoyoowo mo kala njoddi kuuɗe mun ɗen. \v 7 Ngurndan poomayankejan* ɗan wonanay ŋaɲɲiiɓe e waɗugol ko moƴƴi, ɗaɓɓa darja on e teddungal e ngurndan ɗan lannataa ɗan, \v 8 kono wonduɓe e haasidi ɓen, salii ɗoftaade goonga on fii ɗoftagol angal peewal ngal: tikkere e monee no maranaa ɓe. \v 9 Satteende e annde wonanii kala waɗoowo ko boni, ko adii kon ko Yahuudiyankeeɓe ɓen, hikki ɗon ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen. \v 10 Kono darja e teddungal e ɓuttu wonanii kala on waɗoowo ko moƴƴi, ko adii kon ko Yahuudiyankeeɓe ɓen, hikki ɗon ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen. \v 11 Ko fii giɗaale alaa ka Alla. \p \v 12 Kala ɓen waɗuɓe junuubu e ɓaawo andugol Sariya on, mulay e ɓaawo Sariya on. E kala non kadi waɗuɗo junuubu e hoore andugol Sariya on, ɲaawirte Sariya on. \v 13 Ko ɗun waɗi, hinaa heɗotooɓe Sariya on woni feewuɓe yeeso Alla, kono ko ɗoftotooɓe Sariya on jogortee feewuɓe. \v 14 Si tawii non ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen, ɓen ɓe maraa Sariya, waɗii ko Sariya on wi'i kon tigi, ɗun ko ɓen ɓe maraa Sariya, haray hiɓe mari sariya fii maɓɓe kamɓe tigi. \v 15 Ɗun haray ɓe ɓanginii wonde kuugal Sariya on no windii ka ɓerɗe maɓɓe, fondo maɓɓe ngon no seeditaade ɗun, miijooji maɓɓe ɗin kadi no felude ɓe e saa'i goo, e saa'i goo no dandude ɓe. \v 16 Ko ɗun fow feeɲoyta ɲande Alla ɲaawoyta miijooji ɓerɗe yimɓe suuɗiiɗi ɗin, o ɲaawiroya ɗi Iisaa Almasiihu on, wano Kibaaru Moƴƴo mo mi yottini on holliri non. \s Fii Yahuudiyankeeɓe ɓen e Sariya on \p \v 17 An oo wi'itiiɗo Yahuudiyanke, hoolorɗo Sariya on, wonɗo mantorde Alla, \v 18 anduɗo faale makko on, waawuɗo sendindirde ko ɓuri moƴƴude kon, ɓay ko a jangirɗo Sariya on, \v 19 an oo hooliiɗo wonay ardotooɗo bumɓe, hoolii kadi wonanay ɓen wonɓe ka niwre ndaygu, \v 20 andinoowo ɓen ɓe alaa faamu, karamokoojo fayɓe, ɓay hiɗa mari gandal timmungal e goonga selluɗo ka nder Sariya: \v 21 awa an, oo wonɗo jannude ɓeya, e hara a alaa jannitaade an tigi? An, oo waajotooɗo wota wujje, hinaa hiɗa wujjude? \v 22 An, oo wonɗo wi'ude wota jeene, hinaa hiɗa jeenude? An, oo aɲuɗo sanamu, hinaa hiɗa wujjude ɗi, huutoraa? \v 23 An, oo darjinorɗo Sariya on, hinaa hiɗa hayfinirde Alla bonnugol Sariya on? \v 24 Ko fii no windii: «Sabu mon innde Alla nden no hoyneede e hakkunde ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen.»\f b 2.24 Isa. 52.5 e Haz. 36.22 \f* \p \v 25 No fellitaa wonde *sunninegol no hitti, si tawii a huutorii Sariya on, kono si a bonnii Sariya on, haray ko sunninaɗaa kon wonii meere. \v 26 Si tawii non mo sunninaaka on ɗoftike yamirooje Sariya on, hara angal sunninegol makko ngol jaɓirtaake wa sunninaaɗo? \v 27 Awa, on neɗɗo mo sunninaaka e ɓandu, timminɗo Sariya on, ɲaawete an oo mo ɗoftaaki Sariya on, fii kala hiɗa wondi e bindi ɗin e sunninannde nden. \v 28 Yahuudiyankeyaagal wonaa ka kene, sunninannde kadi hinaa feeɲunde e ɓandu nden. \v 29 Kono Yahuudiyankeejo, ko wonɗo ɗun ka nder. Sunninannde haqiiqaare nden ko nde ka ɓernde, yaadunde e Ruuhu Allaahu on, hara hinaa yaadunde e bindi nden. Mantoore sifa on Yahuudiyankeejo wonaa e yimɓe ɓen iwrata, kono ko e Alla. \c 3 \s Fii Angal Peewal Yimɓe ɓen \p \v 1 Ko ɓural hongal Yahuudiyanke mari? E ko honɗun woni nafa *sunninegol? \v 2 No mari nafa e ɗi fow. Ko adii kon, daaluyeeji Alla ɗin ko Yahuudiyankeeɓe ɓen halfinaa. \v 3 E ko honɗun si woɓɓe e maɓɓe wonaali sella-findeeɓe? E hara ngal angal sella-findeyaagal maɓɓe ɗuytay goɗɗun e sella-findeyaagal Alla ngal? \v 4 Pellet hinaa non! Hay si yimɓe ɓen fow ko fenooɓe, Alla kan ko goongaajo, wano windori non wonde: «Peewal maa ngal no feeɲira konguɗi maa ɗin, nde ɲaawaɗaa woo wonaa fooluɗo.»\f c 3.4 Zab. 51.6 \f* \p \v 5 Si tawii non angal peewal men ngal feɲɲinii wonde Alla ko feewuɗo, haray ko honɗun wi'eten? Kere si Alla tippinii tikkere makko nden, haray hinaa o Feewuɗo? (Ɗun ko haala neɗɗanke non!) \v 6 Pellet hinaa non! Si hinaa ɗun, ko honno Alla ɲaawirta aduna on? \v 7 E si tawii fenaande an nden no ɓurtude ɓanginde goonga Alla on fii darja makko on, haray ko fii honɗun min tigi mi ɲaawirtee wa junuubankeejo haa jooni? \v 8 Awa ko honɗun haɗi wi'en, wano aybinooɓe goo wi'irta wonde hiɗen wi'a: «Waɗen ko boni, fii ko moƴƴi yo yaltu.»? Donkineede ɓen yimɓe ko ko feewi! \s Fii no Fow Woniri e nder Junuubi \p \v 9 Awa, enen Yahuudiyankeeɓe, ko honɗun ɓurɗen ɓeya? Hay fus! Ko fii en ɓanginii wonde kala Yahuudiyankeejo e mo wonaa Yahuudiyanke no e nder junuubu, \v 10 wano windori non: \q «Feewuɗo alaa, hay e gooto non! \q \v 11 Hay gooto alaa faamu, \q2 hay gooto alaa ɗaɓɓude Alla. \q \v 12 Fow ko huccuɓe Alla, \q2 awa kadi ɓe fow ko ɓe ɓoyliiɓe, \q2 hay gooto alaa wonɗo waɗude ko moƴƴi, \q2 hinaa non hay e gooto! \q \v 13 Kononɗi maɓɓe ɗin ko genaale udditiiɗe, \q2 hiɓe huutora ɗenɗe maɓɓe ɗen fii janfagol, \q2 tuutaaɗe toni maɓɓe ɗin ko tooke mboddi. \q \v 14 Kundule maɓɓe ɗen no heewi kuddi e hahhannde, \q \v 15 koyɗe maɓɓe ɗen no hawjani hibbugol ƴiiƴan, \q \v 16 yeebaare e tampere no ka ɗate maɓɓe. \q \v 17 Ɓe andaali ɗatal ɓuttu ngal, \q \v 18 awa kadi kulol Alla alaa e gite maɓɓe.»\f d 3.10-18 Zab. 5.9, 10.7, 14.1-3, 36.2, 53.2-4, 140.3, e Isa. 59.7-8 \f* \m \v 19 Hiɗen andi wonde ko Sariya on wi'i kon fow ko wonɓe e ley Sariya on wi'aa, fii no kala hunduko ombiree, e no Alla ɲaawira yimɓe aduna on fow. \v 20 Ko fii hay gooto jogortaake feewuɗo yeeso Alla fii ko o ɗoftii Sariya on kon, ko fii ko immorde e Sariya on junuubu andori. \s Fii Peewal Immorde e Gomɗinal \p \v 21 Kono jooni, Alla feɲɲinii ko honno goɗɗo waawetee jogoreede feewuɗo yeeso Alla e ɓaawo Sariya on, wano Sariya on e annabaaɓe ɓen seeditori non. \v 22 Alla jogoray yimɓe ɓen feewuɓe sabu ko ɓe gomɗini Iisaa Almasiihu on kon, ɗun ko gomɗinɓe ɓen fow. Ko fii sendondiral alaa: \v 23 fow waɗii junuubu, ɓe waawataa hewtude mangu Alla ngun. \v 24 Awa ko tippude e dokkal moƴƴuki makko kin ɓe jogoraa feewuɓe rewrude e cottudi wondi e Iisaa Almasiihu on ndin, \v 25 on mo Alla toɗɗii wonugol sadaka fii, rewrude e ƴiiƴan makko ɗan, no gomɗinɓe mo ɓen heɓira yaafuyee junuubaaji. Alla waɗi ɗun fii ɓangingol peewal mun ngal, ko fii o donkinaali ɓee waɗunooɓe junuubi feƴƴunooɗi ɗin fewndo muɲal makko ngal. \v 26 O faalaama ɓanginde peewal makko ngal e oo saa'i fewndiiɗo, ɗun fow ko fii no andiree ko o Feewuɗo, o jogitora on gomɗinɗo Iisaa wa feewuɗo. \p \v 27 Ko dalil honɗun non mantortee? Dalil woo alaa! Maa ko sabu honɗun? Hara ko kuuɗe ɗen? Oo'o, kono ko gomɗinal ngal. \v 28 Ko fii hiɗen wi'a wonde ko sabu gomɗinal ngal neɗɗo jogoraa feewuɗo, e ɓaawo ɗoftagol Sariya on. \v 29 Kaa hara Alla ko Alla Yahuudiyankeeɓe ɓen tun? E hinaa o Alla ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen kadi? Hiiyii, ko o Alla ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen kadi! \v 30 Ɓay ko Alla gooto woni jogorɗo sunninaaɓe ɓen feewuɓe sabu gomɗinal maɓɓe ngal, o jogora ɓe sunninaaka ɓen kadi feewuɓe sabu gomɗinal mun ngal. \v 31 E hara ɗun no firi wonde en bonnitirii Sariya on gomɗinal ngal? Pellet wonaa non! Ka liddu ɗun, hiɗen tambitaade Sariya on! \c 4 \s Misal Ƴettaangal e Ibraahiima \p \v 1 Awa ko honɗun wi'eten fii Ibraahiima, oo maamiraawo amen iwrude ka ƴiiƴan? Ko honɗun o heɓi? \v 2 Si tawno ko sabu kuuɗe ɗen Ibraahiima jogoranoo feewuɗo, harayno himo mari feere mantagol. Kono hinaa non woniri yeeso Alla! \v 3 Ko honɗun bindi ɗin wi'i e ɗun? «Ibraahiima gomɗini Alla, ngal gomɗinal makko jogoranaa mo peewal.»\f ɗ 4.3 Fuɗ. 15.6 \f* \v 4 E hin-le, on mo golli, njoddi makko ndin jogitoranaaka mo wa dokkal, kono ko ko haani. \v 5 On mo gollaali non, kono gomɗini Alla on Jogoroowo ɓe feewaa ɓen feewuɓe, haray gomɗinal makko ngal no jogoranaa mo peewal. \v 6 Daawuuda kadi no haali fii maloore neɗɗo mo Allaahu on jogitori feewuɗo e ɓaawo kuugal: \q \v 7 «Maloore wonanii ɓen ɓe bonkiiji mun ɗin yaafaa, \q2 ɓe tawata junuubaaji mun ɗin montaama. \q \v 8 Maloore wonanii on neɗɗo, \q2 mo Joomiraaɗo on jogoraali junuubu mun.»\f e 4.8 Zab. 32.1-2 \f* \m \v 9 E hara nden maloore ko fii sunninaaɓe ɓen tun, kaa ko fii ɓe sunninaaka ɓen kadi? Ko fii hiɗen wi'a: «Ibraahiima gomɗini Alla, ngal gomɗinal makko jogoranaa mo peewal.» \v 10 Ko honno o wa'unoo kanko Ibraahiima fewndo ngal jaɓanaa mo? Hari o teddinaama, kaa o teddinaaka? Hari o teddinaaka taho, ko mo o teddinaaka wonnoo \v 11 fewndo o hendii maande *sunninegol ngol, wa ɓattatere peewal ngal o heɓiri gomɗinal ngal, fewndo ko o teddinanooka. Ko non o woniri ben kala gomɗinɗo, hay ɓe sunninanooka ɓen, fii no ɓe jogoree feewuɓe. \v 12 O laatii kadi ben sunninaaɓe ɓen, hinaa non sunninaaɓe ɓen tun, kono kadi ko o ben ɓen jokkuɓe laawi gomɗinal ngal kanko ben men Ibraahiima o heɓunoo ngal wa fewndo ko o teddinanooka taho. \p \v 13 Ko ɗun waɗi, hinaa tippude e Sariya on Ibraahiima e jurriya mun on fodiraa ronugol aduna on, kono ko tippude e peewal iwrungal e gomɗinal ngal. \v 14 Si tawno ko tippude e Sariya on ronirten, harayno gomɗinal ngal ko fus, awa kadi harayno fodaari ndin firtaama. \v 15 Ko fii Sariya on ko tikkere rimata. Ka Sariya on non alaa ɗon, haray bonnugol Sariya on alaa. \p \v 16 Awa, ko ɗun waɗi ko gomɗinal ngal fodaari ndin ronirtee, fii no laatora dokkal moƴƴere, fii no jurriya on fow hendora fodaari ndin, wonaa non jogiiɓe Sariya on tun, kono ko hay jogiiɓe gomɗinal Ibraahiima maama men ngal en fow, \v 17 wano windori non: «Mi waɗii ma maamaajo leƴƴi ɗuuɗuɗi.»\f f 4.17 Fuɗ. 17.5 \f* Ko o maama men en fow yeeso Alla, on mo o gomɗini, on Yeɗoowo mayɓe ɓen ngurndan, on Woodinoowo ko woodanooka. \v 18 O tanƴinii ka tama'u alaa, o gomɗini. Ko nii o woniri maamaajo leƴƴi ɗuuɗuɗi, wano daaliranoo non: «Ko nii jurriya maa on ɗuuɗiroyta!»\f g 4.18 Fuɗ. 15.5 \f* \v 19 E ɓaawo lo'angol gomɗinal ngal, o tawi ɓandu makko ndun fayda ko mayndu, ko fii hari moggo o teeminii, awa kadi hari dimdimol Saarata ngol ko mayngol. \v 20 Awa o hutitoraali fodaari Alla ndin sabu angal gomɗinal, kono o wonti tiiɗa-gomɗinaljo, o mawnini Alla. \v 21 O felliti wonde Alla no mari bawgal hunnugol ko o fodi kon. \v 22 Ko ɗun waɗi si gomɗinal makko ngal jogoranaa mo peewal. \v 23 Hinaa fii makko kanko tun ɗun windiraa, \v 24 kono ko fii men, enen kadi, enen ɓee jogorteeɓe feewuɓe, gomɗinɓe on Immintinɗo Joomi men on Iisaa e hakkunde mayɓe ɓen, \v 25 ittaaɗo sadaka fii bonnereeji men ɗin, e immintinaaɗo fii yo en jogoree wa feewuɓe. \c 5 \s Fii Humondiral e Alla \p \v 1 Nde tawnoo en jogoraama feewuɓe sabu gomɗinal men ngal, hiɗen mari ɓuttu e Alla rewrude e Iisaa Almasiihu Joomi men on. \v 2 Ko sabu makko heɓirɗen, iwrude e gomɗinal ngal, naatirgal e oo sulfu, mo wonɗen e mun, tabituɗen. Hiɗen mantorde on tama'u mo marɗen fii mangural Alla ngal. \v 3 Ko ɓeyditii e ɗun, hiɗen mantorde hay e nder tampereeji ɗin, e hoore andugol wonde tampereeji ɗin rimay ŋaɲɲagol, \v 4 ŋaɲɲagol ngol kadi ardoo haa e jikku timmuɗo, jikku timmuɗo on kadi adda tama'u. \v 5 E hin-le tama'u on hersinoytaa, ko fii Alla juuriri giggol makko ngol ka ɓerɗe men *Ruuhu Seniiɗo mo yeɗaɗen on. \p \v 6 Ko fii fewndo tawnoo en maraa doole, e saa'i toɗɗaaɗo on *Almasiihu on mayno fii ɓe rewataa Alla ɓen. \v 7 Ko karahan goɗɗo jaɓirta maayande aaden feewuɗo, kono no gasa ka goɗɗo wakkiloo maayangol neɗɗo moƴƴo. \v 8 Kono e nder ɗun, Alla ɓanginii giggol mun ngol fii men: wa fewndo wonnoɗen junuubankeeɓe, Iisaa Almasiihu on mayno fii men. \p \v 9 Jooni, ɓay en jogoraama feewuɓe sabu ƴiiƴan makko ɗan, haray ko honno ronkirten dandireede tikkere nden sabu makko? \v 10 Si tawii fewndo wonnoɗen ayɓe makko kanko Alla, o moƴƴintinirii hakkunde men e makko sabu mayde Ɓiɗɗo makko on, haray ko haa honto non dandirteɗen ngurndan makko ɗan, enen moƴƴintinidaaɓe e makko kanko Alla ɓen! \v 11 Ko ɓeyditii e ɗun, hiɗen mantorde Alla sabu Iisaa Almasiihu Joomi men on, on wonɗo sabu moƴƴintingol hakkunde men e Alla. \s Fii Eɓɓindirgol Aadama e Iisaa Almasiihu on \p \v 12 Ko ɗun waɗi, ko wano non, sabu aaden gooto, junuubu naatiri e aduna on, e sabu on junuubu kadi mayde nden ari, ko wano non kadi mayde nden rewiri e hoore yimɓe ɓen fow, ko fii fow waɗii junuubu. \v 13 Ko fii, haa fewndo addegol Sariya on, hari junuubu on no e nder aduna on, kono junuubu ndaaretaake si sariya alaa. \v 14 Kono mayde nden laamii gila e *Aadama haa e Muusaa, hay e hoore ɓe waɗaano junuubu ɓen wa bonnere Aadama nden, on mo tawata ko mbaadi Aroyoowo on. \v 15 Kono bonnere Aadama nden e dokkal Alla ngal wonaa gootun. Si tawii buy maayii sabu bonnere aaden gooto, ɗun ko Aadama, haray ko haa honto non moƴƴere Alla nden, e dokkal iwrungal e moƴƴere on aaden gooto, ɗun ko Iisaa Almasiihu on, layirta haa heewa e hoore ɗuuɗuɓe! \v 16 Ko wano non, battane junuubu aaden gooto e dokkal Alla ngal wonaa gootun. Ko fii ɲaawoore nden ɓawto junuubu gooto ko addi ko donkineede, e hin-le dokkal ngal ɓawto bonnereeji ɗuuɗuɗi ko addi ko jogoreede wa feewuɓe. \v 17 Si tawii, sabu bonnere aaden gooto, ɗun ko Aadama, mayde nden laamorii immorde e makko kanko tun, haray ko haa honto heɓuɓe moƴƴere heewunde e dokkal peewal ɓen laamotoo ka ngurndan, sabu oo gooto, ɗun ko Iisaa Almasiihu on! \v 18 Ko ɗun waɗi, si tawii donkinannde bonnere aaden gooto hewtii yimɓe ɓen fow, ko wano non kadi, ko sabu kuugal feewungal gootal, peewal yeɗayngal ngurndan ngal hewtiri yimɓe ɓen fow. \v 19 Nde tawnoo ɗuuɗuɓe laatike junuubankeeɓe sabu angal ɗoftaare aaden gooto, ɗun ko Aadama, ko wano non kadi ɗuuɗuɓe laatortoo feewuɓe sabu ɗoftaare aaden gooto, ɗun ko Iisaa Almasiihu on. \v 20 E hin-le ko Sariya on arani, ko fii yo bonnereeji ɗin ɓeydo. Kono ka junuubu on ɓeydii ɗon, ko ɗon sulfu on ɓeydii ɓeydaadee. \v 21 Ko wano junuubu on ɓanginiri bawgal mun mayde non, ko wano non kadi sulfu Alla on ɓanginiri bawgal mun ngal peewal nawrayngal e *ngurndan poomayankejan ɗan immorde e Iisaa Almasiihu Joomi men on. \c 6 \s Fii Maayugol e telen-ma Junuubu, Wuurana Alla e Almasiihu on \p \v 1 Awa ko honɗun wi'eten? En duumoto e waɗugol junuubu on fii yo sulfu on ɓeydo? \v 2 Pellet hinaa non! Enen, ɓee mayɓe e telen-ma junuubu, ko honno non wuurirten e nder junuubu kadi? \v 3 E on andaa wonde, enen ɓee *lootaaɓe maande kisiyee e nder humondiral e Iisaa Almasiihu on fow, ko e mayde makko nden tawdaɗen? \v 4 Awa, en surridaama e makko ka nder mayde rewrude e looteede maande kisiyee nden, fii, wano *Almasiihu on imminiraa non e hakkunde mayɓe ɓen rewrude e mangu Baabaajo on, enen kadi, yo en wuuru ngurndan kesan. \v 5 Ko ɗun waɗi, si en yuɓɓondirii e makko ka mayde makko, pellet en woniray kadi wano non ka immintineede makko. \v 6 Ko fii hiɗen andi ngurndan men kiɗɗan ɗan fempidaama e makko, fii no ndun ɓandu junuubankeeru muliree, fii wota en laato hande kadi maccuɓe junuubu. \v 7 Ko fii kala mayɗo fuutike bawgal junuubu. \v 8 Si tawii en maayidii e Almasiihu on, haray hiɗen gomɗini wonde en wuuriday e makko. \v 9 Ko fii hiɗen andi wonde Almasiihu on immitike e hakkunde mayɓe ɓen, o maayataa hande kadi, mayde nden maraa doole hande kadi e hoore makko. \v 10 Nden mayde nde o maayi, ko e telen-ma junuubu o maayi, nde wootere ko yoni haa poomaa. Jooni non himo wuuri, ko Alla o wuurani. \v 11 Onon kadi wano non, jogoree hoore mon wa mayɓe e telen-ma junuubu, e wa wuuranɓe Alla e nder humondiral e Iisaa Almasiihu on. \p \v 12 Awa, wota junuubu laamo ɓalli mon maayayɗi ɗin, e wota on ɗofto himmeeji majji ɗin. \v 13 Wota on weeɓitan tere mon ɗen junuubu, wa aala fii angal peewal, kono wattee hoore mon onon tigi e Alla, wa wuuruɓe iwɓe e mayde, sakkanoɗon Alla tere mon ɗen wa aalaaji fii peewal ngal. \v 14 Ɗun, junuubu foolataa on, ko fii hinaa e ley Sariya on wonɗon, kono ko e ley sulfu on. \s Fii Maccuɓe Peewal ngal \p \v 15 Jooni non, ko honno? E hara en jokkay waɗugol junuubu, ɓay hinaa e ley Sariya on wonɗen, kono ko e ley sulfu Alla on? Pellet waawataa wonde! \v 16 E on andaa, si on waɗii hoore mon maccuɗo goɗɗo fii ɗoftagol mo, haray on wonii maccuɗo on mo ɗoftiɗon? Ko si on wonu maccuɓe junuubu nawroowo e mayde, maa si on wonu maccuɓe ɗoftaare nawraynde e peewal. \v 17 Kono ko yettude Alla, ɓawto on wonude maccuɓe junuubu on, on ɗoftorii ɓernde noone jannde nde hewtinaɗon nden. \v 18 Ɓay on jattinaama junuubu on, on wontii maccuɓe peewal ngal. \v 19 (Ko wano neɗɗanke'en nii mi woni yewtirde, sabu lo'ere ɓalli mon ɗin.) Wano waɗirnoɗon tere mon ɗen wa kurkantooɗe angal laaɓal e angal peewal, fii sakkitorgol ka angal peewal, jooni kadi waɗiree wano non tere mon ɗen wa kurkantooɗe peewal ngal fii sakkitorgol laaɓal ngal. \p \v 20 Ko fii, fewndo wonnoɗon maccuɓe junuubu, hari on alaa kurkanaade peewal ngal. \v 21 Ko honɗun heɓunoɗon e ɗen kuuɗe ɗe waɗunoɗon, ɗen ɗe tawata hiɗon hersiri jooni? Ko fii sakkitoode majje on ko mayde. \v 22 Jooni non, onon jattinaaɓe junuubu ɓen, ko on maccuɓe Alla, ko marɗon tono ko laaɓal, sakkitoode nden kadi ko *ngurndan poomayankejan. \v 23 Ko fii, njoddi junuubu ko mayde, kono dokkal Alla ngal ko ngurndan poomayankejan e nder humondiral e Iisaa Almasiihu Joomi men on. \c 7 \s Misal Ƴettaangal e Dewgal \p \v 1 E on andaa yo musiɓɓe wonde Sariya on ardoto goɗɗo fannin himo wuuri? (Miɗo yewtude on wano mi yewtirta yimɓe anduɓe Sariya on.) \v 2 Ko sariya on humindiri debbo ƴettaaɗo e moodi mun, yeru on no wuuri. Kono si moodi makko maayii, haray on debbo seedii e on sariya humindirnooɗo mo e moodi makko. \v 3 Si tawii non e nder ngurndan moodi makko, o wonii ɓeyngu gorko goo, haray o wontii jeenoowo. Kono si tawii moodibbo on maayii, haray o sendaama e sariya on. Ɗun, si goɗɗo goo ƴettii mo, haray hinaa o jeenoowo. \p \v 4 Onon kadi ko wano non, yo musiɓɓe an, on maayii e telen-ma Sariya on wondude e ɓandu Iisaa Almasiihu on, fii no jeyireɗon e goɗɗo goo, on immintinaaɗo e hakkunde mayɓe ɓen, fii no waɗiren kuuɗe welayɗe Alla. \v 5 Ko fii, fewndo jokkunoɗen mbeleeɗe ɓandu men ndun, hari faaleeji bonɗi yaaduɗi e junuubu immorde e Sariya on no ardotonoo tere men ɗen, fawa en kadi kuuɗe nawrayɗe e mayde. \v 6 Kono jooni, en seedii e Sariya on, ko fii en maayii e telen-ma kon ko waɗunoo en maccuɓe. Ko ɗun waɗi, jooni hiɗen kurkorande Alla noone keso tippude e Ruuhu makko on, hara hinaa e oya noone kiɗɗo mo Sariya. \s Hakkunde Sariya on e Junuubu \p \v 7 Awa ko honɗun wi'eten jooni: Sariya on ko junuubu? Pellet hinaa ɗun! Kono ko sabu Sariya on mi andiri junuubu. Ko fii mi andataano ko woni himme si Sariya on wi'aano «wota mo himma!» \v 8 Onsay junuubu on ɓaarori yamiroore nden, o waɗi e an kala noone himme. Ko fii, si Sariya on araano, hanno junuubu on ko mayɗo. \v 9 E telen-ma an min, si Sariya on alaano, hanno miɗo wuuri. Kono ɓay yamiroore nden arii, junuubu on wuuri, min mi maayi. \v 10 Onsay yamiroore nawraynde e ngurndan nden nawrimmi ka mayde. \v 11 Ko fii junuubu on ɗaynimmi ɓaarori yamiroore nden, warimmi. \v 12 Ɗun non, Sariya on ko *seniiɗo, yamiroore nden kadi ko seniinde, feewunde moƴƴere. \v 13 Awa hara ko moƴƴi kon wonanii lan mayde? Pellet oo'o! Kono ko junuubu on, fii yo o feeɲu junuubu, o waɗirii e an mayde rewrude e ko moƴƴi kon, fii yo junuubu on feeɲir no laaɓiri poy junuubu sabu yamiroore nden. \p \v 14 E hoore ɗun, hiɗen andi wonde Sariya on ko e Alla iwri, kono min, ko mi neɗɗanke maccinaniiɗo junuubu. \v 15 Ko fii mi faamaa ko mi woni waɗude kon. Ko mi yiɗi kon kadi mi alaa waɗude ɗun, kono ko ko mi aɲi kon mi woni waɗude. \v 16 Si tawii miɗo waɗude ko mi faalaaka kon, haray miɗo jaɓi wonde Sariya on ko moƴƴo. \v 17 Jooni non, hinaa min han kadi woni waɗude ɗun, kono ko junuubu wonɗo e an on. \v 18 Ko fii miɗo andi wonde ko moƴƴi kon alaa e an, e maanaa ka ɓandu an. Ko fii min tigi miɗo wondi e faale waɗugol ko moƴƴi, kono mi alaa waɗude ɗun. \v 19 Mi alaa waɗude moƴƴere nde mi faalaa nden, kono miɗo waɗude bone mo mi faalaaka on. \v 20 Si tawii miɗo waɗude ko mi faalaaka, haray hinaa min tigi hande kadi woni waɗude ɗun, kono ko junuubu wonɗo e an on. \p \v 21 Awa e hino sariya mo mi tawi on: tuma mi faalaa waɗude ko moƴƴi woo, haray bone on no e an. \v 22 Ko fii Sariya Alla on no welammi ka ɓernde, \v 23 kono miɗo yi'ude ka tere an sariya goo, wonɗo dartaade sariya faamu an ngun, wonɗo lan e wattude maccuɗo sariya junuubu, wonɗo e tere an ɗen. \v 24 Min e tampere an! Hara ko hombo jattintammi e nduu ɓandu maayooru? \v 25 Ko yettude Alla, immorde e Iisaa Almasiihu Joomi men on! Ko ɗun waɗi, si ka ɓernde an ko mi maccuɗo Sariya Alla on, fii kala ka ɓandu an ko mi maccuɗo sariya junuubu on. \c 8 \s Fii Wuurirgol Ruuhu Allaahu on \p \v 1 Jooni donkinannde woo alanaa ɓen humondirɓe e Iisaa Almasiihu on. \v 2 Ko fii sariya Ruuhu ngurndan wonɗo e Iisaa Almasiihu on jattinii lan sariya junuubu e mayde on. \v 3 Ko fii Alla timminii ko Sariya on ronki kon, ɓay lo'ere neɗɗanke nden mehinɗinii mo. Alla muncii bawgal junuubu on ka ɓandu e nder addirgol Ɓiɗɗo makko on ɓandu nanditayndu e junuubankeeru neɗɗanke ndun. \v 4 Alla waɗiri ɗun fii no peewal Sariya on timmira e men, enen wonɓe jokkude Ruuhu Allaahu on, hara hinaa e mbeleeɗe ɓandu. \p \v 5 Ko ɗun waɗi, wuurirɓe mbeleeɗe ɓandu ɓen ko fii mayru miijotoo, kono wuurirɓe Ruuhu Allaahu on no miijoo fii faale Ruuhu Allaahu on. \v 6 Jokkugol mbeleeɗe ɓandu ko mayde, jokkugol non faaleeji Ruuhu Allaahu on ko ngurndan e ɓuttu. \v 7 Ko fii mbeleeɗe ɓandu no aɲi Alla, ɓay ɓandu ndun yankinantaako Sariya Alla on, ko ɓay non ndu waawataa! \v 8 Ko fii wonɓe e ley mbeleeɗe ɓandu ndun waawataa welude Alla. \p \v 9 Onon non, on alaa e ley mbeleeɗe ɓandu han kadi, kono ko e ley faale Ruuhu on, ɓay Ruuhu Allaahu on no e mon. Ko fii on mo Ruuhu *Almasiihu on alaa e mun, haray hinaa mo makko. \v 10 Si tawii Almasiihu on no e mon, haray ɓandu ndun maayii sabu junuubu on, kono haray ruuhu on no wuuri sabu peewal ngal. \v 11 E si tawii Ruuhu makko kanko Immintinɗo Iisaa e hakkunde mayɓe ɓen no e mon, haray on Immintinɗo Iisaa Almasiihu on e hakkunde mayɓe ɓen yeɗay ɓalli mon mayooji ɗin ngurndan immorde e Ruuhu makko Wonɗo e mon on. \p \v 12 Ɗun haray, yo musiɓɓe, no woodi ko fawii en, hara hinaa wuurirgol mbeleeɗe ɓandu. \v 13 Si tawii ko mbeleeɗe ɓandu wuurirɗon, on maayay. Kono si tawii ko Ruuhu Allaahu on warirɗon mbeleeɗe ɓandu ɗen, on wuuray. \v 14 Ko fii kala ɓe Ruuhu Alla on ardii, ko ɓiɓɓe Alla. \v 15 Awa Ruuhu mo heɓuɗon on hinaa ruuhu maccangaaku fii wonugol fahin e nder kulol, kono ko Ruuhu Waɗuɗo on ɓiɓɓe Alla. Immorde e makko kanko Ruuhu on en ewnoto Alla «Abba!», ɗun ko «Baaba!» \v 16 Ruuhu Allaahu on tigi no seeditanaade ruuhu men on wonde ko en ɓiɓɓe Alla. \v 17 Ko ɗun waɗi, si tawii ko en ɓiɓɓe makko, haray kadi ko en ronooɓe mo kanko Alla, ronidooɓe e Almasiihu on, si tawii e nder haqiiqa hiɗen tampidude e makko fii no tawireɗen e mangural makko ngal. \s Fii Mangu Aroyoowu ngun \p \v 18 Miɗo felliti tampereeji oo saa'i fewndiiɗo foddaa eɓɓindireede e mangu aroyoowu feɲɲinanoyteengu en ngun. \v 19 Awa kadi tageefo ngon no habbori no tiiɗiri fii feɲɲineede ɓiɓɓe Alla ɓen. \v 20 Ko fii tageefo ngon ko e ley ɓitteende waɗaa, hinaa tippude e yiɗi maggo, kono ko tippude e yiɗi Waɗuɗo ngo e ley ɓitteende on, e hoore tanƴinagol wonde \v 21 ngon tageefo tigi jattinte maccangaaku mayde e ɲolugol, ngo heɓa geɓal ka ndimu ɓiɓɓe Alla darjinngu ngun. \v 22 Ko fii hiɗen andi tageefo ngon fow no woytaade tampere haa hande wa muuseendi ŋata. \v 23 Ko ɓeyditii e ɗun, enen kadi, ɓee adiiɓe hendaade Ruuhu Allaahu on, hiɗen woytaade ka ɓerɗe men e nder ko habbiɗen haa Alla waɗa en ɓiɓɓe makko, o sotta ɓalli men ɗin. \v 24 Ko fii ko e nder ndee tanƴinaare dandaɗen. E hin-le si en yi'ii ko tanƴiniɗen kon, haray ɗun wonaa tama'u hande kadi. E hara ko hombo tanƴinortoo ko yi'i kon? \v 25 Kono si hiɗen tanƴinii ko en yi'aali, haray hiɗen habbori ɗun ŋaɲɲaare. \p \v 26 Ko wano non kadi Ruuhu Allaahu on wallitorta en tuma lo'uɗen. Ko fii en andaa ko haanuɗen toraade Alla e nder torndeeji men ɗin, kono on Ruuhu tigi faaboto en e fee woytaangooji ɗi waawotaako sifaade. \v 27 Ko fii Liɲoowo ɓerɗe on no andi ko honɗun woni miijo Ruuhu mun on, ɓay ko e yiɗi Alla, on Ruuhu fattoranta gomɗinɓe ɓen. \s Fii Ɓurɓe Foolude ɓen \p \v 28 Hiɗen andi wonde piiji ɗin fow no yaadude fii moƴƴere ɓen yiɗuɓe Alla, noddiraaɓe sabu eɓɓoore makko nden. \v 29 Ko fii, ko ɓen ɓe o andunoo, ko ɓen o muuyani nandugol e mbaadi Ɓiɗɗo makko on, fii no on Ɓiɗɗo wonira Afo e hakkunde musiɓɓe ɗuuɗuɓe. \v 30 Ɓen ɓe o muuyannoo, o noddi ɓe. Ɓen ɓe o noddi, o jogori ɓe kadi feewuɓe. Ɓen ɓe o jogori feewuɓe non, o darjini ɓe kadi. \p \v 31 Ko honɗun non wi'eten e ɗun? Si tawii Alla no wonani en, haray ko hombo dartotoo en? \v 32 On mo salanaaki en Ɓiɗɗo mun Bajjo on, kono o itti mo sadaka fii men en fow, ko honno o ronkirta en okkirde piiji ɗin fow wondude e Ɓiɗɗo on, sabu moƴƴere makko nden! \v 33 Ko hombo tooɲata suɓaaɓe Alla ɓen? Hay gooto, ɓay ko Alla woni Jogoroowo wa feewuɗo. \v 34 Ko hombo donkinta ɓe? Hay gooto, ɓay ko Iisaa Almasiihu on woni maayunooɗo on, e hoore ɗun o immintinaama, himo ka sengo ɲaamo Alla, himo tefande en. \v 35 Ko hombo sendindirta en e giggol Almasiihu on? Hara ko tampereeji ɗin, kaa ko annde nden, kaa ko jokkereeji ɗin, kaa ko heege ngen, kaa ko kolngal ngal,\f h 8.35 Maa: \it «kolndan ɗan».\it* \f* kaa ko masiibo ngon, kaa ko kaafa kan? \v 36 Wano windori non: \q «Ɲallal ngal fow meɗen weeɓitanii mayde fii maa, \q men jogoree wa baali hirseteeɗi!» \f i 8.36 Zab. 44.23 \f* \p \v 37 Kono e nder ɗun fow, ko en fooluɓe, hiɗen ɓuri fooluɓe kadi, sabu Yiɗuɗo en on. \v 38 Ko fii miɗo felliti, hinaa mayde nden, hinaa ngurndan ɗan, hinaa malaa'ikaaɓe ɓen, hinaa mbawdiiji ɗin, hinaa ko fewndii kon, hinaa ko aroyta kon, hinaa doole ɗen, \v 39 hinaa tagoore nden ka dow, hinaa tagoore nden ka ley, hinaa tagu goo kadi woo waawata en sendude e giggol Alla wongol e Iisaa Almasiihu Joomi men on! \c 9 \s Fii no Alla Suɓori Jamaa Mun on \p \v 1 Miɗo wowlude goonga e nder humondiral an e *Almasiihu on, mi fenataa, fondo an ngon no seeditorande lan *Ruuhu Seniiɗo on: \v 2 miɗo wondi e sokola tiiɗuɗo e muuseendi duumiindi ka ɓernde. \v 3 Ko fii mi yeloyto wonugol min tigi malkisaaɗo, sendee e Almasiihu on fii musiɓɓe an ɓen, ɗun ko musidal an ngal ka ƴiiƴan, \v 4 ɓen ɓe tawata ko *Isra'iilayankeeɓe. Ko kamɓe Alla jogori wa ɓiɓɓe. Ko ɓen mangu ngun e *ahadiiji ɗin e Sariya on e dewal ngal e fodaariiji ɗin, \v 5 e maamankaaku Isra'iila'en ngun wonani. Awa kadi Almasiihu on ko ƴiiƴan maɓɓe, on Wonɗo Alla e dow kala huunde, mo mantoore wonani haa poomaa. Aamiina! \p \v 6 Hinaa fii daaluyee Alla on ko meereejo. Ko fii hinaa jurriya Isra'iila ndin fow woni Isra'iilayanko. \v 7 Wonaa jurriya Ibraahiima on fow woni ɓiɓɓe makko, kono no windii: «Ko e *Issaaqa jurriya maa on nodditirtee.» \f j 9.7 Fuɗ. 21.12 \f* \v 8 E maanaa, hinaa ɓiɓɓe ɓen ka ƴiiƴan woni fayɓe Alla, kono ko ɓiɓɓe fodaari ndin toɗɗaa wonugol jurriya. \v 9 Awa e hino kongol fodaari ndin: «E oo saa'i tigi mi aray, Saarata heɓa ɓiɗɗo.»\f k 9.9 Fuɗ. 18.10 \f* \p \v 10 Ko ɓeyditii e ɗun, Rifqatu siwti ɗiɗo, ɓe tawata ko oo maamiraawo men wi'eteeɗo Issaaqa woni ben maɓɓe. \v 11-12 Hay fewndo tawnoo fayɓe ɓen heɓaaka taho, sakko ɓe waɗa ko boni maa ko moƴƴi, Alla daalanno Rifqatu wonde: «Ko mawɗo on kurkanoytoo tosooko on»,\f m 9.12 Fuɗ. 25.23 \f* fii no eɓɓoore Alla nden fii suɓagol tabitira, ɗun non wonaa e kuuɗe maɓɓe ɗen tippi, kono ko e kanko Alla, Noddoowo on, \v 13 wano no windori non: «Mi yiɗii Yaaquuba, mi aɲii Iisu.»\f n 9.13 Mal. 1.2-3 \f* \p \v 14 Ko honɗun wi'eten jooni? Hara angal peewal no e Alla? Pellet oo'o! \v 15 Ko fii himo daalani Muusaa wonde: «Mi yurmete on mo mi faalaa yurminde, mi moƴƴoo e on mo mi faalaa moƴƴaade e mun.» \f ɲ 9.15 Egg. 33.19 \f* \v 16 Ko ɗun waɗi, ɗun hinaa immorde e faale neɗɗanke, maa e wakkilaare makko, kono ko immorde e Alla, on Yurmeteeɗo. \v 17 Ko fii bindi ɗin no wi'i Fir'awna: «Mi ɓantii ma tun fii ɓangingol bawgal an ngal e hoore maa, e fii no innde an nden lolliniree e hoore leydi ndin fow.» \f ŋ 9.17 Egg. 9.16 \f* \p \v 18 Awa ɗun no holli wonde himo yurmina on mo o faalaa, o sattina ɓernde on mo o faalaa. \p \v 19 Miɗo andi a wi'ay lan: «Ɓay ko nii, ko honɗun Alla feliranta yimɓe ɓen? Ko fii ko hombo waawi dartaade faale makko on?» \v 20 An non taho, ko hombo wonu-maa ka yeddondiraa e Alla? E hara loonde wi'ay moƴƴinɗo nde on: «Ko honɗun moƴƴiniranɗaa mi nii?» \v 21 E hara daaloyankeejo waawataa mahirgol loopal no o faaliraa woo, o moƴƴina ngal loopal gootal looɗe: wonde nden fii haaju hittuɗo, ndeya fii haajuhoy tosokoy? \p \v 22 E si tawii, e nder ko Alla faalaa hollude tikkere mun nden e ɓangingol bawgal makko ngal kon, o muɲɲanike ɗen looɗe handunooɗe e tikkere makko nden e nder muɲal tiiɗungal, ɗun ko ɗen eɓɓananooɗe fii hayrannde nden? \v 23 E si tawii non o faalaama andinde ɗen looɗe ɗe o yurmaa ngalu darja makko on, ɗen ɗe o eɓɓannoo fii darja makko on, \v 24 e maanaa ɗun ko enen ɓe o noddi ɓen, hinaa non tun e hakkunde Yahuudiyankeeɓe ɓen, kono kadi e ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen? \v 25 Wano o daaliri non ka deftere oo wi'eteeɗo Husaa'a: \q «On mo wonaano jamaa an, mi nodday mo jamaa an, \q on mo wonaano kadi giɗo an, mi nodday mo giɗo an», \b \q \v 26 e: «Ka ɓe wi'anoo ɗon tigi: ‹hinaa on jamaa an!› \q ko ɗon ɓe noddoytee ɓiɓɓe Alla Wuuruɗo on.» \f p 9.26 Hus. 2.1 e 2.25 \f* \m \v 27 Isaaya* kadi no wi'i fii Isra'iilayankeeɓe ɓen: \q «Nde adadu Isra'iilayankeeɓe ɓen ɗuuɗiroyi wa njaareendi ndin ka baharu, \q ko heddiiɓe seeɗaaɓe tun dandetee, \q \v 28 ko fii Joomiraaɗo on laatinay kongol ɲaawoore mun nden ka hoore leydi no yaawiri haa timma!» \f q 9.28 Isa. 10.22-23 \f* \m \v 29 Wano Isaaya wiirunoo non: \q «Si tawno Joomiraaɗo Jom Bawɗe on accanaano en jurriya, \q hanno en wa'iino wa ɗee ca'e ɗiɗi, ɗun ko *Saduuma e Amuura!» \f r 9.29 Isa. 1.9 \f* \s Fii Angal Gomɗinal Isra'iilayankeeɓe ɓen \p \v 30 Ko honɗun non wi'eten jooni? Ɓe wonaa Yahuudiyanke, ɓe ɗaɓɓataano peewal ngal ɓen, ɓe heɓii peewal, ngal peewal iwrungal e gomɗinal ngal. \v 31 E hin-le Isra'iilayankeeɓe, ɗaɓɓaynooɓe peewal iwrungal e Sariya on ɓen, ɓe laatinaano waɗugol ko Sariya on yamiri kon fow. \v 32 Fii honɗun? Ko fii Isra'iilayankeeɓe ɓen hinaa gomɗinal ɗaɓɓiraynoo peewal ngal, kono ko wa si tawii ko kuuɗe ɗen peewal heɓorta. Ɓe buɓɓii e hayre fegginaynde nden, \v 33 wano windori non: \q «Miɗo tippinde ka hoore Fello *Siyuuna hayre fegginaynde, \q e fetere liɓaynde. \q Kala gomɗinɗo e makko hersinoytaake.» \f s 9.33 Isa. 8.14 e 28.16 \f* \c 10 \p \v 1 Musiɓɓe an, faale ɓernde an nden, e ko mi woni toraade Alla fii *Isra'iilayankeeɓe ɓen, ko yo ɓe dande. \v 2 Kono miɗo seeditanaade ɓe ɗunɗoo: hiɓe himmani fii Alla, kono hinaa tippude e gandal. \v 3 Ɓay ɓe andaali peewal iwrungal e Alla ngal, e ɓay ɓe ɗaɓɓii no ɓe tabintinira peewal maɓɓe ngal kamɓe tigi, ɓe ronki yankinanaade peewal Alla ngal. \v 4 Ko fii, ko *Almasiihu on woni timmoode Sariya on fii no kala gomɗinɗo heɓira peewal. \p \v 5 Ko ɗun waɗi, Muusaa no windi fii peewal iwrungal e Sariya on ngal, o wi'i: «Kala ɗoftiiɗo ɗee yamirooje, o wuuriray ɗe.»\f t 10.5 Lew. 18.5 \f* \v 6 Kono e hino ko peewal iwrungal e gomɗinal ngal wi'i kon: «Wota a miijo ka ɓernde maa: ‹ko hombo ƴawata ka kammu?› » (ɗun haray ko tippingol Almasiihu on), \v 7 «maa: ‹ko hombo tippotoo ka *gaygii ngii alaa kattudi ngin?› » (ɗun haray ko suutugol Almasiihu on e hakkunde mayɓe ɓen). \v 8 Awa ko honɗun bindi ɗin wi'i? Ko: «Daaluyee on no takko maa, ɗun ko ka nder hunduko maa e ka ɓernde maa.»\f u 10.6-8 Yaɲ. 30.12-14 \f* On-le ko daaluyee gomɗinal ngal, on mo men woni yottinde \v 9 wonde: si a qirritorii hunduko maa kon ko Iisaa woni Joomi on, e si a gomɗinii ka ɓernde maa wonde Allaahu on immintinii mo e hakkunde mayɓe ɓen, a dandete. \v 10 Ko fii ko ɓernde nden gomɗinirtee, ontigi jogoree wa feewuɗo, ko hunduko kon qirritortee, ontigi dandee. \v 11 Wano bindi ɗin wi'iri non: «Kala gomɗinɗo e makko hersinoytaake.»\f w 10.11 Isa. 28.16 \f* \v 12 Awa, alaa ko sendindiri Yahuudiyanke e ɓe wonaa Yahuudiyanke, ɓe fow ko Joomiraaɗo gooto ɓe mari, on Alɗanɗo kala jantiiɗo mo. \v 13 Ko fii: «Onsay kala jantotooɗo innde Joomiraaɗo on dandoyte.»\f y 10.13 Yul. 3.5 \f* \p \v 14 Ko honno non ɓe jantoroyta innde on mo ɓe gomɗinaali? E ko honno ɓe gomɗinirta on mo ɓe nanaali fii mun no wowlee? E ko honno ɓe nanirta fii makko no wowlee e ɓaawo waajotooɗo? \v 15 E ko honno ɓe waajorta si ɓe imminaaka? Ko fii no windii: «Emba teppe yottinooɓe Kibaaru Moƴƴo on no labaa!»\f ƴ 10.15 Isa. 52.7 \f* \p \v 16 Kono hinaa fow ɗoftii Kibaaru Moƴƴo on. Ɓay Isaaya wi'uno: «Joomiraaɗo, ko hombo gomɗini waaju amen ngun?»\f z 10.16 Isa. 53.1 \f* \v 17 Ko ɗun waɗi, gomɗinal ko e nanugol iwata, ko nanetee kon kadi ko e kongol Almasiihu on iwi. \v 18 Kono mi wi'i: hara ɓe nanaali? Oo'o: \q «Hito kammuuli ɗin yahii e leydi ndin fow, \q e konguɗi majji ɗin yottoyike haa ka kattudi leydi.» \f a 10.18 Zab. 19.5 \f* \m \v 19 Kono mi wi'i: e hara Isra'iilayankeeɓe ɓen faamaali ɗun? Ko Muusaa adii wi'ude wonde Allaahu on daalii: \q «Mi nawliniray on ɓe wonaa jamaa tigi, \q mi moninira on jamaa mo alaa faamu.»\f b 10.19 Yaɲ. 32.21 \f* \m \v 20 Awa Isaaya heɓuno cuucal haa o wi'i wonde Allaahu on daalii: \q «Ɓe alaa lan ɗaɓɓude ɓen heɓii lan, \q mi feeɲanii ɓe alaano landaade fii an ɓen.»\f c 10.20 Isa. 65.1 \f* \m \v 21 Kono e telen-ma Isra'iilayankeeɓe ɓen, o daali: \q «Ɲallal ngal fow miɗo fontande juuɗe an ɗen jamaa murtuɗo yeddi.»\f d 10.21 Isa. 65.2 \f* \c 11 \s Seedee fii Allaahu on Bugitaaki Jamaa Isra'iila on \p \v 1 Awa miɗo landoo: e hara Alla bugitike jamaa mun on? Pellet oo'o! Ko fii min kadi ko mi *Isra'iilayankeejo, jurriya Ibraahiima, ko mi jeyaaɗo e oo bolondaa *Buniyamiinu. \v 2 Alla bugitaaki jamaa makko mo o andunoo ko adii fow. E on andaa ko bindi ɗin wi'i kon ka cortewol ka Iiliiya wullitii e Alla ɗon e hoore Isra'iilayankeeɓe ɓen? \v 3 O wi'i: «Joomiraaɗo, ɓe warii annabaaɓe maa ɓen, ɓe waylitii layyorɗe maa ɗen! Jooni ko min tun lutti, awa kadi hiɓe ɗaɓɓa no ɓe ittirammi e oo aduna!»\f ɗ 11.3 1Lam. 19.10 \f* \v 4 Ko honɗun woni jaabannde Alla nden? O daali: «Miɗo maritori yimɓe guluuje njeeɗiɗo, ɓe sujjanaali sanamuuru wi'eteendu *Baalu ndun.»\f e 11.4 1Lam 19.18 \f* \v 5 Ko wano non kadi e oo saa'i fewndiiɗo, no woodi heddiiɓe ɓe Alla suɓori sulfu mun on. \v 6 Si tawii non ko sulfu on o suɓori ɓe, haray hinaa rewrude e kuuɗe ɗen hande kadi. Si hinaa ɗun, haray sulfu on wonaa sulfu. \v 7 Awa ko honɗun? Ko Isra'iilayankeeɓe ɓen ɗaɓɓaynoo kon ɓe heɓaali, kono suɓaaɓe ɓen hendike ɗun. Ɓeya, ɓerɗe mun ɗen sattinaa, \v 8 wano windori non: \q «Alla yeɗii ɓe hakkillaaji ɗaaniiɗi, \q2 e gite ɗe yi'ataa, \q2 e noppi ɗi nanataa, \q haa weetaango hande ngoo.»\f f 11.8 Yaɲ. 29.3 e Isa. 29.10 \f* \m \v 9 Daawuuda kadi wi'i: \q «Yo ndaɗɗule ka ɓe ɲaamata ɗon \q2 wonan ɓe pircol e ngantan, \q2 e peggal e njoddi kuuɗe! \p \v 10 Yo gite maɓɓe ɗen niɓɓitu haa tawa ɓe yi'ataa, \q e yo ɓe laato saa'i kala turiiɓe!»\f g 11.10 Zab. 69.23-24 \f* \s Misal Ƴettaangal e Calɗi Tokkaaɗi \p \v 11 Awa miɗo landoo: Ɓay ɓe feggike, ɓe yanuno, ngal ɓe immotaako? Pellet oo'o! Kono ko sabu bonnere maɓɓe nden kisiyee on yeɗiraa ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen fii memmingol nawliigu Isra'iilayankeeɓe ɓen. \v 12 E hin-le, si tawii bonnere maɓɓe nden ko ngalu oo aduna, e si tawii faɗannde maɓɓe nden ko ngalu ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen, haray ko ittiri ngalu hongu ɓeydotoo ka tawdegol maɓɓe e kisiyee on. \v 13 Awa mi andinii on, onon ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen, min oo *sahaabaajo fii ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen, min miɗo teddini fii golle an ɗen, \v 14 fii, si tawii no gasa, memmingol nawliigu e hakkunde leɲol an ngol, e dandugol woɓɓe ɓen. \v 15 Si tawii waɗeede maɓɓe sera addii moƴƴintingol hakkunde aduna on e Alla, ko honɗun artireede maɓɓe nden wonoyta si hinaa immintineede ka mayde? \v 16 E hin-le, si tawii bireediije arane ɗen ko Alla wonani, haray farin piyaaɗo on men. Si tawii kadi ɗaɗol ngol ko Alla wonani, haray calɗi ɗin men. \p \v 17 Si tawii non goɗɗi e calɗi ɗin saltaama, e an non, ki *zaytuunihi buruurehi, a tokkaama batte majji, haa tawii a tawdaama e ɗaɗol ngol e enɗan zaytuuni ɗan, \v 18 wota a mantor calɗi ɗin. Si tawii a mantoray, andu tun wonde hinaa an jogii ɗaɗol ngol, kono ko ɗaɗol ngol jogi-maa. \p \v 19 Haray ko wi'ataa: «Calɗi saltaama fii min yo mi tokke.» \v 20 Andaa fota wonde ko ɗi taƴiraa ko angal gomɗinal majji on. An, a siŋorii ɗon sabu gomɗinal maa ngal. Awa wota a mawnintino, kono hulu. \v 21 Ko fii, si Allaahu on accaali calɗi ko ngal wondunoo kon, an kadi o accataa ma. \p \v 22 Awa anditu fii moƴƴere Alla nden e yagginannde makko nden, yagginannde makko nden e hoore yanuɓe ɓen, e moƴƴere Alla nden e hoore maa, si a duumike e nder nden moƴƴere. Si hinaa ɗun, an kadi, a soppete. \v 23 Kamɓe kadi wano non. Si ɓe duumaaki e angal gomɗinal ngal, ɓe tokkete, ko fii Alla no mari bawgal tokkugol ɓe kadi. \v 24 Si tawii an a soppaama e zaytuunihi buruurehi, a tokkaama e zaytuunihi tutaaki, woopondirki e mbaadi maa ndin, ittii e sikke si kamɓe ɓe tokkete e mbaadi maɓɓe ndin, e zaytuunihi maɓɓe kin tigi. \s Fii no Jamaa Isra'iilayanko on fow Dandirtee \p \v 25 Ko fii, yo musiɓɓe an, mi yiɗaa yo on ronku andude oo gundoo ɗoo fii wota on sikku hiɗon mari faamu feƴƴitungu: sattere ɓernde no e hoore woɓɓe e jamaa Isra'iilayankeeɓe ɓen haa yeru ko timmi e ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen naata. \v 26 Ontuma non Isra'iilayanko fow wonay dandaaɓe, wano windori non: \q «Jattinoowo on iwray *Siyuuna, \q o pottina e bolondaa Yaaquuba on kala ko yaadaa e faale Alla on. \q \v 27 Ko ɗun wonoyta *ahadi an ndin hakkunde an e maɓɓe \q nde mi ɓooroyi junuubaaji maɓɓe ɗin.»\f h 11.26-27 Isa. 59.20-21, 27.9 e Yer. 31.33-34 \f* \m \v 28 E telen-ma Kibaaru Moƴƴo on, ko ɓe ayɓe sabu mon, kono e telen-ma suɓeede nden, ko ɓe yiɓɓe Allaahu on sabu baabiraaɓe maɓɓe ɓen. \v 29 Ko fii, dokke Alla ɗen e noddaandu makko ndun hinaa ko jaɓitotoo. \v 30 Hari on ɗoftanooki Alla, kono jooni on heɓirii yurmeende sabu angal ɗoftaare Yahuudiyankeeɓe ɓen. \v 31 Ko wano non jooni, kamɓe kadi ɓe wontiri ɓe ɗoftotaako Alla fii no ɓe heɓiroya yurmeende nden kamɓe kadi, sabu yurmeende nde waɗanaɗon nden. \v 32 Ko fii Alla dumbii yimɓe ɓen fow e nder geddi fii no o yurmiree fow. \s Mantoore fii Alla \p \v 33 Ko haa honto ngalu Alla ngun \q e faamu makko ngun e gandal makko ngal luggi! \q Hay gooto waawataa sifaade ɲaawooje makko ɗen, \q hay gooto waawataa andude eɓɓooje makko ɗen! \p \v 34 Ko fii ko hombo andi miijo Joomiraaɗo on, \q maa ko hombo woni waajotooɗo mo on, \q \v 35 ko hombo adii mo okkorde, si o yoɓita mo? \p \v 36 Ko fii fow ko immorde e makko, \q tippude e makko, e fii makko. \q Ko kanko mangu wonani haa poomaa. Aamiina! \c 12 \s Fii Sadaka Wuuruɗo \p \v 1 Awa mi wakkilinii on, yo musiɓɓe an, sabu yurmeende Alla nden, okkitirgol ɓalli mon ɗin wa sadaka wurɗo laaɓuɗo, weloowo mo, ko ɗun wonanoyta on dewal haanungal. \v 2 Wota on ɲembu aduna fewndiiɗo on, kono wonee waylaaɓe, ɓe hakkillaaji mun heyɗintinaa, fii no andiron ko honɗun woni faale Alla on: ɗun ko ko moƴƴi kon e ko welata mo kon e ko timmi kon. \p \v 3 Tippude e moƴƴere nde o yeɗimmi nden, mi wi'ay kala e mon wota o miijo himo hitti haa feƴƴiti, kono yo o miijito fii hoore makko wano haaniri non, mo kala embere gomɗinal ngal Alla yeɗi ɗun ngal. \v 4 Wano tawiri non hiɗen mari tere buy e nder ɓandu wooturu, awa kadi tere ɗen fow hinaa golle goote mari, \v 5 ɗun non, fii kala hiɗen ɗuuɗi, en fow ko en ɓandu wooturu e nder humondiral e *Almasiihu on, en fow ko en tere jogondirɗe. \v 6 Kono hiɗen mari dokke seeduɗe, wano Alla yeɗiri mo kala e men moƴƴere non. Si tawii ko dokkal haalugol ko Alla longini ɗun, yo taw ko ko yaadi e gomɗinal. \v 7 Si ko dokkal fii wallugol, yo o wallu, si ko dokkal jannugol, yo o jannu. \v 8 Mo no mari kadi dokkal wakkilingol, yo o wakkilin. On marɗo kadi dokkal okkugol, yo o okkir no yaajiri. On marɗo dokkal ardagol kadi, yo o ardor no kelɗiri. On marɗo dokkal yurmeende kadi, yo o waɗir ɗun weltaare. \s Fii Giggol Sellungol ngol \p \v 9 Yo giggol ngol wonu sellungol. Aɲon ko boni kon, humoɗon no tiiɗiri e ko moƴƴi kon. \v 10 Yiɗindiron giggol siɗɗankaaku, mo kala e mon jogitora oya wa burɗo ɗun teddude. \v 11 Wakkiloɗon hara on aamaali, kurkoranon Joomiraaɗo on ɓerɗe mon ɗen fow. \v 12 Weltee e hoore tanƴinagol, ŋaɲɲoɗon tampereeji ɗin, duumoɗon e toraare Alla. \v 13 Faaboron gomɗinɓe ɓen ko ɓe handi kon, newanoɗon wernugol. \p \v 14 Du'anoɗon cukkotooɓe on ɓen, du'ee, wota on huɗu. \v 15 Weltodee e ɓen wonɓe weltaade, wullidon e wonɓe wullude ɓen. \v 16 Miijondiranee miijo wooto, wota on mawnintino, kono jaɓon jippinde hoore mon. Wota on waɗu hoore mon faamuɓe. \v 17 Wota on yoɓitir gooto bone bone. Waɗee ko yimɓe ɓen fow ndaarata tawa no moƴƴi. \v 18 Si tawii no gasa, yeru hiɗon waawi, wondee e yimɓe ɓen fow e nder ɓuttu. \v 19 Wota on yottano hoore mon onon tigi, yo yiɗaaɓe an, kono accee tikkere Alla nden yottoo, ko fii no windii: «Joomiraaɗo on wi'i: Ko min yottannde wonani, ko min woni Yoɓoowo.»\f i 12.19 Yaɲ. 32.35 \f* \v 20 Ko fii no windii kadi: \q «Si gaɲo maa no weelaa, okkor mo, o ɲaama, \q si himo ɗonɗaa, okkor mo, o yara. \q2 Ko fii warrugol non, \q haray no wa'i wa si ko ƴulɓe yiite mooɓuɗaa ka hoore makko.»\f j 12.20 Tin. 25.21-22 \f* \m \v 21 Wota bone foolu on, kono fooliree bone on moƴƴere. \c 13 \s Fii Yankinanagol Laamu ngun \p \v 1 Yo kala neɗɗo yankinano laamuuji ɗin, ko fii alaa laamu ngu tawata hinaa e Alla iwri, ko fii laamuuji wooduɗi ɗin, ko Alla joɗɗini ɗi. \v 2 Ko ɗun waɗi, kala on dartiiɗo laamu ngun, haray dartike yamiroore Alla nden, ɓen dartiiɓe non, haray fawii hoore mun ɲaawoore. \v 3 Laamiiɓe ɓen hulɓinaaki si tawii ko ko moƴƴi wonaa waɗeede, kono ko si tawii ko ko boni. Si a faalaaka hulude laamu ngun, waɗu ko moƴƴi, ɗun a heɓay kuluujaa maggu on. \v 4 Ko fii ko kangu woni kurkaadu Alla fii nafa maa kan. Kono si hiɗa waɗude ko boni, haray wonu e nder kulol, ɓay hinaa meere ngu jogori kaafa, ko fii ko kangu woni kurkaadu Alla fii yottingol tikkere makko nden e hoore on waɗoowo ko boni. \v 5 Awa jaka yankinanagol laamu ngun no hitti, hinaa fii nden tikkere tun non, kono kadi ko sabu ɓernde ontigi nden. \v 6 Ko sabu ɗun kadi hiɗon yoɓa sagalle, ko fii laamiiɓe ɓen ko liggantooɓe Alla, duumiiɓe e waɗugol ɗen golle no moƴƴiri. \v 7 Jonnitee mo kala ko handi kon, jonniton sagalle ɗen on mo haanuɗon jonnude, hulon on mo haanuɗon hulude, teddinon on mo haanuɗon teddinde. \s Fii Yiɗindirgol \p \v 8 Wota ɲamaande woo wonu hakkunde mon e goɗɗo si wonaa yiɗindirgol, ko fii kala yiɗuɗo wondiɓɓe mun ɓen, haray timminii Sariya on. \v 9 Ko fii yamirooje ɗen, ɗun ko «wota mo jeena», «wota mo itta hoore», «wota mo wujja», «wota mo seeditoo fenaande», «wota mo himmana ko goɗɗo jeyi», e ɗeya yamirooje fow\f k 13.9a Egg. 20.13-17 \f* no ɲoggaa e nder ngol daalol ɗoo: «Yo a yiɗir ɲokondo maa on wano yiɗirɗaa hoore maa non.»\f m 13.9b Lew. 19.18 \f* \v 10 Giggol waɗataa ɲokondo mun ko boni, awa jaka ko giggol woni timmoode Sariya on. \p \v 11 Ɓay hiɗon andi ko e saa'i hombo wonɗen, awa immee, hinaa saa'i ɗaanagol nii! Ko fii jooni kisiyee on ɓurtii en ɓattaade edii fewndo arɗen e gomɗinde. \v 12 Jemma on muutike, ɓadike weetude, awa ɓortoɗen kuuɗe niwre nden, ɓornoɗen aalaaji ndaygu ngun. \v 13 Wuuriren no feewiri, wa tumbere ɲalorma, e ɓaawo *fasaadu e mandilugol e jinaa e jiiɓaare e yeddondiral e nawliigu. \v 14 Kono ɓornoɗon Iisaa Almasiihu Joomi men on, hara on ɗaɓɓaali mbeleeɗe ɓandu fii weltingol himmeeji. \c 14 \s Fii Hakkunde Tiiɗuɓe e ɓe Tiiɗaa Gomɗinal ɓen \p \v 1 Jaɓee on mo tiiɗaa gomɗinal e ɓaawo feloore. \v 2 Goɗɗo on no sikka no waawi ɲaamude ko woni woo, oya mo tiiɗaa gomɗinal kadi ko ɓiɓɓe naakoo tun ɲaamata. \v 3 On ɲaamoowo ko woni woo, wota ɲiddin few mo ɲaamataa ko woni woo on. On mo ɲaamataa kadi, wota felu ɲaamoowo on, ko fii Alla no jaɓi mo kala. \v 4 Ko hombo wonu-maa an, oo feloowo kurkaadu goɗɗo goo? Si tawii himo darii maa si himo yani, ɗun ko jeyɗo mo on wonani. Kono o daroto, ko fii Joomiraaɗo on no mari bawgal tambitagol mo. \p \v 5 Woɓɓe no wi'i wonde ɲalaaɗe ɗen no ɓurdi, woɓɓe ɓen no jogitii ɗe fow hiɗe fota. Awa yo mo kala hoolor ko miijii kon. \v 6 On mo ɓurdindini ɲalaaɗe ɗen, haray ko fii teddingol Joomiraaɗo on o waɗiri ɗun. On mo no ɲaama kadi, haray ko fii teddingol Joomiraaɗo on o woni ɲaamande, ko fii himo jarnude Alla. On mo alaa ɲaamude, haray ko fii teddingol Joomiraaɗo on haɗi o ɲaama, ko fii kanko kadi himo jarnude Alla. \v 7 Ko ɗun waɗi, hay gooto e men alaa wuurande hoore mun tigi, e hay gooto alaa maayande hoore mun tigi. \v 8 Ko fii si en wuuru, haray ko Joomiraaɗo on wuuranɗen, si en maayu, haray ko Joomiraaɗo on maayanɗen. Woni en wuuru maa en maayu, ko Joomiraaɗo on jeyi en. \v 9 Ko ɗun waɗi si *Almasiihu on maayi, o immitii, fii wonugol Jom mayɓe ɓen e wurɓe ɓen. \v 10 Kono an, ko honɗun felantaa musiɗɗo maa on? Maa an, ko honɗun ɲiddinantaa musiɗɗo maa on? Ko fii en fow en daroyto yeeso ɲaawoore Alla nden. \v 11 Ko fii no windii wonde, Joomiraaɗo on no daali: \q «Fodde ko goonga miɗo wuuri, \q kala howru jiccoto yeeso an, \q kala ɗenngal mantay Alla.»\f n 14.11 Isa. 45.23 \f* \m \v 12 Ko ɗun waɗi, mo kala e men qirritoto yeeso Alla fii hoore mun tigi. \v 13 Awa, wota en ɲaawindir hande kadi, ɗun-le wuren ardinee hakkil, fii wota on waɗu yeeso musiɗɗo mon on hayre fegginaynde maa wonon sabu yanal. \v 14 Miɗo andi, miɗo felliti e nder humondiral an ngal e Iisaa Joomi on, huunde alaa ko tuunani hoore mun, kono si goɗɗo no miijii wonde goɗɗun laaɓaa, haray ɗun laaɓanaa mo. \v 15 Si tawii musiɗɗo maa aanii sabu ko ɲaamataa kon, haray a woniraa giggol hande kadi. Wota ko ɲaamataa kon wonu sabu hayrannde on mo Almasiihu on maayi fii mun. \v 16 Wota ko moƴƴani on kon wowlire wa ko boni. \v 17 Ko fii *laamu Alla ngun hinaa ɲaametee maa njaram, kono ko peewal e ɓuttu e weltaare ko *Ruuhu Seniiɗo on yeɗata kon. \v 18 On mo kurkorani nii Almasiihu on, haray no wela Alla, no mari kadi teddungal yimɓe ɓen. \p \v 19 Awa ɗaɓɓen ko ɓeydata ɓuttu e ko tiiɗinta hakkundeeji men e nder gomɗinal ngal. \v 20 Wota a bonnir golle Alla ɗen ɲaametee. Ka haqiiqa, ɲaameteeji ɗin fow no laaɓi, kono moƴƴanaa neɗɗo ka o ɲaama goɗɗun ko wonata sabu feggingol goɗɗo. \v 21 No moƴƴani goɗɗo hara o ɲaamaali teewu, o yaraali njaram mandilinayɗan, maa waɗugol kala ko fegginta musiɗɗo mun. \v 22 Ngal gomɗinal ngal marɗaa, maru ngal fii maa yeeso Alla. Maloore wonanii on mo fawaali hoore mun ɲaawoore e nder anniyeeji mun. \v 23 Kono on ɲaamuɗo ko sikkitii, haray fawtike ɲaawoore, ko fii ɗun hinaa e gomɗinal ngal iwri. Ko fii kala ko iwraa e gomɗinal ngal, haray ko junuubu. \c 15 \p \v 1 Enen tiiɗuɓe e gomɗinal ɓen, hiɗen haani tambitaade lo'ereeji ɓen ɓe tiiɗaa ka gomɗinal, e wota en ɗaɓɓu ko welata en kon. \v 2 Yo mo kala e men weltinir ɲokondo mun on ko moƴƴi fii tiiɗingol mo ka gomɗinal. \v 3 Ko fii *Almasiihu on ɗaɓɓaano ko welata mo kon, kono wano bindi ɗin holliri non: «Hoyreeji wonɓe ma hoynude ɓen yanii e hoore an.»\f ɲ 15.3 Zab. 69.9 \f* \v 4 E hin-le ko adanoo windeede kon fow wonanii en jannde, fii no heɓiren tama'u on sabu ŋaɲɲaare nden e wakkilaare iwrunde e bindi ɗin. \p \v 5 Yo Alla, Jom ŋaɲɲaare nden e Jom wakkilaare nden, yeɗu on wonugol miijo wooto, e nder jokkugol misal Iisaa Almasiihu on, \v 6 fii no mawniniron Alla, on Ben Iisaa Almasiihu Joomi men on, e nder nanondiral e kongol gootol. \p \v 7 Jaɓɓondiree no moƴƴiri, wano Almasiihu on jaɓɓori on non, fii mangu Alla ngun. \v 8 Ko mi woni wi'ude, ko Almasiihu on wonii kurkaadu Yahuudiyankeeɓe ɓen fii ɓangingol goonga Alla on, e nder haqinqingol fodaariiji waɗanaaɗi baabiraaɓe ɓen, \v 9 fii no ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen mawninira Alla fii yurmeende makko nden, wano windori ka Zabuura non: \q «Mi mantete e hakkunde leƴƴi ɗin, \q mi beyta fii teddingol innde maa nden.»\f ŋ 15.9 2Sam. 22.50 e Zab. 18.50 \f* \m \v 10 No windii ton kadi: \q «Ko onon, yo leƴƴi, weltodee e jamaa makko on!»\f p 15.10 Yaɲ. 32.43 \f* \m \v 11 No windii ton kadi fahin: \q «Onon leƴƴi ɗin fow, jarnee Joomiraaɗo on, \q awa kadi yo jamaaji ɗin fow mantu mo!»\f q 15.11 Zab. 117. 1 \f* \m \v 12 Isaaya kadi no wi'i: \q «Geeƴol Yassaa'u ngol feeɲoyay, \q ko ngol immoytoo fii ardagol leƴƴi ɗin, \q leƴƴi ɗin tanƴinora ngol.»\f r 15.12 Ko Yassaa'u woni ben Daawuuda. Isa. 11.10 \f* \m \v 13 Yo Alla, Jom tama'u on, hebbin on weltaare e ɓuttu fow e nder gomɗinal ngal, fii no heewiron tanƴinaare immorde e bawgal *Ruuhu Seniiɗo on. \s Fii Golle Puulusa ɗen \p \v 14 E telen-ma mon, yo musiɓɓe an, min tigi miɗo felliti hiɗon heewi moƴƴere e faamu timmungu, e hiɗon waawi waajondirde. \v 15 Ko ɗun waɗi, e nooneeji goo mi windiranii on cuucal, fii andintingol on toɓɓe goo ɗe jangunoɗon, sabu moƴƴere nde Alla waɗanimmi nden \v 16 wonangol Iisaa Almasiihu on kurkaadu fii ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen, e nder ko Alla toɗɗii mi kon fii Kibaaru Moƴƴo makko on, fii no ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen wonirana mo sadaka weloowo mo, laɓɓiniraaɗo* Ruuhu Seniiɗo on. \p \v 17 Sabu humondiral an e Iisaa Almasiihu on, miɗo waawi mantorde golle ɗe mi woni gollande Alla ɗen. \v 18 Ko fii mi suusataa wowlude si wonaa ko Almasiihu on waɗiri e an kon fii addugol ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen ɗoftorgol Alla kongol e kuugal, \v 19 tippude e doole maandeeji e kaawakeeji moƴƴi e bawgal Ruuhu Alla on. Ko wano non, gila *Yerusalaam mi taarori non haa hewti Iliriiya, mi yottini Kibaaru Moƴƴo Almasiihu on fow. \v 20 Awa anniyee an on ko feɲɲingol Kibaaru Moƴƴo on nokku ka tawata Almasiihu on andaaka, fii wota mi darnu e hoore didol goɗɗo. \v 21 Kono wano windori non: \q «Ɓen ɓe feɲɲinananooka yi'oyay, \q e ɓen ɓe nanaano kadi faamoyay.»\f s 15.21 Isa. 52.15 \f* \m \v 22 Ko ɗun wonnoo mi haɗude soono woo yahugol ka mon. \s Eɓɓooje Puulusa ɗen fii Yahugol Roomu \p \v 23 Kono jooni mi gaynii golle an ɗen e ɗii nokkeeli. Gila duuɓi buy miɗo faalanoo yahude ka mon. \v 24 Nde miɗo yaha Espaaɲi, miɗo tanƴinii yiidugol e mon e nder ko mi rewata ɗon kon, mi weltora wondugol e mon seeɗa. Onsay, wallon mi no yahugol e ndin leydi neworanammi. \v 25 Fewndo ɗoo miɗo yahude Yerusalaam fii kurkanagol yimɓe Alla ɓen. \v 26 Ko fii ɓe Masedonii ɓen e ɓe Akaaya ɓen no faalaa mooɓindirde goɗɗun e nder jawle maɓɓe ɗen fii miskinɓe wonɓe e hakkunde yimɓe Alla ɓen Yerusalaam. \v 27 Awa, hiɓe weltori waɗugol ɗun, ɓay hiɓe haani ɓe waɗande. Ko fii, si ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen heɓirii barkiiji Alla ɗin sabu Yahuudiyankeeɓe ɓen, kamɓe ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen kadi hiɓe haani ɓe wallirde keyeeji aduna. \v 28 Si mi gaynii jonnude ko mooɓindiraa kon haanuɓe hendaade ɓen, mi rewoyay ka mon, nde miɗo yaha Espaaɲi. \v 29 Miɗo andi, nde miɗo yaha ka mon, mi yaaday e barki timmuki Almasiihu on. \p \v 30 Mi wakkilinii on sabu Iisaa Almasiihu Joomi men on yo musiɓɓe an, e sabu giggol Ruuhu Alla on, dartodugol e an e nder fewtingol Alla toraaje fii an, \v 31 fii no mi hettora e juuɗe yedduɓe wonɓe ka diiwal *Yahuuda ɓen, e fii no gomɗinɓe ɓen jaɓira dokke, ɗe mi naɓata Yerusalaam ɗen, no moƴƴiri. \v 32 Ɗun, mi hewtiday ka mon e weltaare, si tawii ko ɗun woni faale Alla on, hara en fow en heyɗintinoday. \v 33 Yo Alla Jom ɓuttu on wondu e mon on fow. Aamiina! \c 16 \s Fii Salminanɗe ɗen ka Rawnoode \p \v 1 Mi halfinii on oo bandiraawo men wi'eteeɗo Fibii, wallitotooɗo ka *moftal wongal Kenkere, \v 2 fii no jaɓɓoron mo e innde Joomiraaɗo on, e noone no haanirani gomɗinɓe ɓen. Wattitoɗon e juuɗe makko fii kala huunde nde haaju makko yanoyi e mon, ko fii o wallitike ɗuuɗuɓe, min kadi men o wallitike lan. \p \v 3 Hiwranee lan Piriskiila e Akiila, ɓen wondiɓɓe an e golle e nder humondiral e Iisaa Almasiihu on, \v 4 ɓen weeɓituɓe ngurndan mun fii hiwugol ngurndan an ɗan. Hinaa min tun non weltanii ɓe, kono ko mofte ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen fow kadi. \v 5 Salminanee lan kadi moftal wongal ka suudu maɓɓe ngal. Salminanon mi kadi oo giɗo an wi'eteeɗo Apayniiti, on adiiɗo gomɗinde *Almasiihu on e hakkunde ɓe *Aazii ɓen. \v 6 Salminanon mi Mariyama, on gollannooɗo on fota. \v 7 Salminanon mi kadi Andoroniiki e Yuniyaasi, ɗun ko ɓee musiɓɓe an e wondiɓɓe an ka kaso, ɗun ko ɓen ɓe *sahaabaaɓe ɓen hoolii fota, adiiɓe lan jeyeede e Almasiihu on. \v 8 Salminanon mi kadi Ampiliyaasi, on giɗo an e nder humondiral e Joomiraaɗo on. \v 9 Salminanon mi kadi Urbaanu, ɗun ko oo wondiɗɗo men e golle e nder humondiral e Almasiihu on, e oo giɗo an wi'eteeɗo Astakiisi. \v 10 Salminanon mi kadi Apeliisi, on mo gomɗinal mun e Almasiihu on seeditaa fii mun. Salminanon mi ɓee jeyaaɓe e nduu suudu oo wi'eteeɗo Aristobuulu. \v 11 Salminanon mi oo musiɗɗo an wi'eteeɗo Herodiyuuna. \p Salminanon mi kadi ɓee jeyaaɓe e nduu suudu oo wi'eteeɗo Narkiisu, humondirɓe e Joomiraaɗo on. \v 12 Salminanon mi kadi Tarifayna e Tarifuusa, ɗun ko ɓee rewɓe gollanooɓe Joomiraaɗo on. Salminanon mi kadi Persiisa, giɗo an on, on kadi gollanii Joomiraaɗo on fota. \v 13 Salminanon mi kadi Rufuusa, oo suɓaaɗo Joomiraaɗo on. Salminanon mi kadi yumma makko, on mo tawata kadi ko yumma an. \v 14 Salminanon mi kadi Asinkiriiti e Filiguuna e Hermiisi e Patrobaasi e Hermasa e musiɓɓe wonduɓe e maɓɓe ɓen fow. \v 15 Salminanon mi kadi Filolooge e Yuliyaa e Niriyuusa, wondude e bandiraawo makko on, e Olimpaasi e wondiɓɓe maɓɓe gomɗinɓe ɓen fow. \v 16 Salmondiree, hirbondiron hirbondiral laaɓungal. Mofte* Almasiihu on ɗen fow salminii on. \p \v 17 Mi wakkilinii on, yo musiɓɓe an, e reenagol ko wonata sabu sendondire e pegge ko luutondiri e jannde nde hendiɗon nden. Woɗɗitee ɓen wonayɓe sabu ɗun. \v 18 Ko fii sifa ɓen yimɓe kurkantaako Almasiihu on, on Joomi men, kono ko deedi maɓɓe ɗin tun ɓe kurkantoo. Ɓe faljinira ɓerɗe ɓen ɓe bonnaa, konguɗi maɓɓe welɗi e waccooje. \v 19 Onon non, ɗoftaare mon nden ko nde yimɓe ɓen fow andi. Awa miɗo weltori fii mon on, e miɗo yiɗi yo on wonu faamuɓe e telen-ma ko moƴƴi kon, e ɗayɓe e telen-ma ko boni kon. \v 20 Alla Jom ɓuttu on muncay Ibuliisa ka ley koyɗe mon ko neeɓaa. Yo moƴƴere Iisaa Joomi men on wonu e mon. \v 21 Timotee, oo wondiɗɗo an e golle, salminii on, wondude e Lukiyuusi e Yaasuunu e Sosipaate, ɓee musiɓɓe an. \v 22 E innde Joomiraaɗo on, min oo wi'eteeɗo Tertiyuusi, mi salminii on, ɗun ko min oo winduɗo nduu ɓatakuru. \v 23 Gayuusi wernuɗo lan on, werni moftal ngal fow kadi, salminii on. \p Arastuusa kadi, ɗun ko halfinaaɗo jawdi saare nden, salminii on, wondude e oo musiɗɗo wi'eteeɗo Kawartuusu. \p \v 24 Yo moƴƴere Iisaa Almasiihu Joomi men on wonu e mon on fow. Aamiina! \s Jaaroore Rawnorde nden \p \v 25 Mangu wonanii Alla, on Waawuɗo tabintinde on, immorde e Kibaaru Moƴƴo an on e waajuuji fii Iisaa Almasiihu on, ko yaadi e feɲɲinannde gundoo suuɗinooɗo on gila ka fuɗɗoode saa'iiji ɗin, \v 26 kono o feɲɲiniraama jooni defte annabaaɓe ɓen, wano Alla poomayankeejo on yamiri non, o feɲɲinanaama leƴƴi ɗin fow fii yo ɓe gomɗin mo, ɓe ɗoftoo mo. \p \v 27 Mangu wonanii on Alla Bajjo, Jom Faamu, immorde e Iisaa Almasiihu on haa poomaa. Aamiina!