\id 2TI \h Timote Ɗiɗaɓol \toc1 Ɗerewol ɗiɗaɓol ŋol Pol winnani Timote \toc2 Timote Ɗiɗaɓol \mt2 Ɗerewol ɗiɗaɓol ŋol Pol winnani \mt1 Timote \is1 Haala Puɗɗirka \ip Pol wittoy kade Roma, oo laatii nanŋaaɗo. Amma oo woodi toora jooni ɓuri de o nanŋanoo der siire nen. Himɓe woɓɓe accii mo, Luka tan nun wondi e makko. E nandi hande Pol winnii ɗerewol ŋol hakkune duuɓi 66 e 68. \ip Pol ƴamii Timote wara law go dabbune waɗa. To oo wara bo, o wadda gulunfaare Pol e ɗereeji guri mum. O hoolaaki naa ɓe jiidan, gam oo anni no wakkati dillugo makko yottake. Gam majjum ɗerewol ŋol ɗo laatii binnaaŋol ɗalaa, hakko o maayata. Der ɗerewol ŋol, Pol yeeƴitake ɓaawo dow ko waɗunoo, oo batana bo ko waɗotoo jooni de o winnata ŋol, waato kiita makko e ko waɗoytoo yeeso seɗɗa, waato maayde makko ne woɗɗaa kade. \ip Der ɗerewol ŋol, Pol hollii Timote ko haani waɗa o laatoroo koolaaɗo der ekkitinooje ɗe o heɓi. Wakkati mum goonɗinɓe e tooreno, faa ɗum waɗi Pol maɓɓaa der kasu, ekkitinooje leliiɗe bo e toora eklesiyaaji. Gam majjum o semmiɗinta Timote, o munyana tooraaji, o daroo ɓaawo gooŋa. O acca jeddi ɗi nafataa, o woɗɗodoo janŋinooɓe ko lelii, o takkoo ko o ekkitinaa, o waajoo haala Alla, «gam Binni Ceniini fu ƴiwii diga e kollitinki Alla, nii nafa gam janŋingo gooŋa, e foortugo neɗɗo, e hollugo boofi, e moƴƴingo ɗi, e ekkitingo wonaago no Alla yiɗiri». \iot Tokkontirki haalaaji \io1 1. Haala puɗɗirka, 1.1-2 \io1 2. Yettoore e tiiɗinki, 1.3-2.13 \io1 3. Pol e bata Timote hakkilana hoore mum, 2.14-4.5 \io1 4. Heennyitoode goonki Pol, 4.6-18 \io1 5. Cannooje, 4.19-22. \c 1 \s1 Sannoore \p \v 1 Ɗerewol ŋol ƴiwii diga e am, min Pol, lilaaɗo Yeesu Almasiihu e sago Alla. Mi lilaama gam mi fiina haala dow yonki ki Alla haɓɓani en alkawal, sabbu kawtal men e Yeesu Almasiihu. \v 2 Mi sannii maa, an Timote ɓiyam jiɗaaɗo. Alla Baaba meeɗen, e Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu enɗee, hokkee moƴƴere e jam! \s1 Pol e semmiɗina Timote \p \v 3 Mii yetta Alla mo cujidananmi e cuuɗiiɗum ɓerne laaɓuɗum, hande no kaakiraaɓe am waɗunoo. Emi siwtoree jemma e nyalooma fu der du'aaje am. \v 4 Mii siwtora gonɗi maa. Mii woodi kumpa yi'itaago maa puy, gam mi seyoo puy. \v 5 Mii siwtora goonɗinki maa ki walaa munaafitaare. Maama maa Loyis e inna maa Enis e artu maa woodugo ki. Mii hoolii an bo aa woodi ki. \v 6 Gam majjum mii hattinee, accu dokkal ŋal Alla hokku maa no jowumi juuɗe am dow maa ɓeydoo. \v 7 Gam Ruuhu ŋu Alla hokki en, laatintaa en hulooɓe. Amma Ruuhu kokkoowo en semme, e yidde, e nantaare o hokki en. \p \v 8 Gam majjum taa sentu seedanaago Joomiraawo meeɗen. Taa sentu bo seedanaago am, min maɓɓaaɗo der kasu gam makko. Hawtu e am der tooraaji gam linjiila, jaka baawɗe ɗe Alla hokku maa. \v 9 Kanko hisini en, noddi en gam laatanoɗen mo. Hinaa gam gaɗu meeɗen o hisiniri en, amma gam nun nun o yiɗiri ɗum e moƴƴere makko. Moƴƴere nen o waɗani en diga e Yeesu Almasiihu, diga hanne bane. \v 10 Jooni, moƴƴere nen hollitake e garki kisinoowo meeɗen Yeesu Almasiihu. Kanko halki baawɗe maayde. Diga e linjiila o holliti yonki tabitintooki. \p \v 11 Gam sabbu linjiila kan, Alla waɗimmi baajotooɗo, lilaaɗo e janŋinoowo. \v 12 Sabbu majjum tooreteemi tooraaji ɗii ɗo, amma mi sentiray ɗum. Gam mii anni mo goonɗinmi. Mii hoolii bo o waawan ko reeni ko o halfinimmi faa nyalaane darŋal yottoo. \v 13 Joga haala gooŋaha ka nanuɗaa diga e am. Gollir ka e goonɗinki, e yidde ne keɓuɗen gam een kawti e Yeesu Almasiihu, ka laatanee misaalu. \v 14 Joga geetum ɗum kalfinaɗaa e ballal Ruuhu Ceniiɗo gonuɗo der meeɗen. \p \v 15 Aa anni, himɓe leydi Asiya fu accii am, Figelus e Hermogenes na'on der maɓɓe. \v 16 Joomiraawo enɗoo himɓe saare Onesifor, gam o deƴƴitinii am. O sentiray bo nanŋoode am der kasu, \v 17 accu du no o wari Roma, o dartii am e tinnaare mawne faa o yiitimmi. \v 18 Alla Joomiraawo hokka mo enɗam nyaanne darŋal. An e hoore maa aa anni no wooɗi, golle ɗe o waɗanimmi der siire Efesu. \c 2 \s1 Gollantooɗo Yeesu kooliniiɗo \p \v 1 Gam majjum ɓiyam, accu moƴƴere ne keɓuɗen sabbu kawtal men e Yeesu Almasiihu semmiɗinee. \v 2 Ko nanuɗaa diga e am yeeso seedeeɓe ɗuuɓɓe, halfin ɗum himɓe hooliniiɓe, waawooɓe ko janŋini woɓɓe. \p \v 3 Jaɓu geɗu toora maa hande soogeeru Yeesu Almasiihu yeeru. \v 4 To soogeeru jahooru konu e yiɗi fottango mawɗo mum, hakkilantaa haajuuji duuniyaaru. \v 5 Nun nun bo, to gaɗoowo doggudu yawtontire ɗowtanaaki sariyaaji doggudu, heɓataa meetalol. \v 6 Demoowo golliiɗo puy, kan nun haani arta nyaama ɓiɓɓe deme mum. \v 7 Miija ka batu maa mi faa wooɗa, Joomiraawo faaminte huune fu. \p \v 8 Siwtor Yeesu Almasiihu mo lenyol Dawda. O fintii e maayde, hande no linjiila ka baajootomi bati. \v 9 Linjiila kan nun acci mii tooree faa kaɓɓaami e callalluuji, hande gaɗuɗo kalluɗum. Amma haala Alla haɓɓaaka. \v 10 Gam majjum munyanmi huune fu, sabbu suɓaaɓe Alla heɓa kamɓe bo, Yeesu Almasiihu hisina ɓe, ɓe keɓa tedduŋal makko tabitiiŋal. \v 11 Daa ɗo haala kooliniika: \q1 To en maaydii e makko, en buuridan e makko bo. \q1 \v 12 To en munyanii tooraaji, en laamodoto e makko bo, \q1 to en calike mo, kanko bo o saloto en. \q1 \v 13 To en laataaki hooliniiɓe, kanko o tabitinto oo kooliniiɗo, \q1 gam o waawataa ko yeddi hoore makko. \s1 Gollotooɗo mo Alla yerdii \p \v 14 Kanjum haani ciwtoraa goonɗinɓe, eelaa ɓe yeeso Alla ɓe acca jeddi dow haalahon. Jeddi iri ɗii ɗon nafataa goɗɗum, sey majjingo hettiniiɓe. \v 15 Tinna daroɗaa yeeso Alla aa koolaaɗo. Laata gollotooɗo mo sentintaake der golle mum. Laatoɗaa bo janŋinoowo haala gooŋaha, hande no fotti. \v 16 Seedu e haalaaji baanji baanji, centiniiɗi. Batooɓe ɗi e ɓeydoo woɗɗodaago Alla. \v 17 Haala maɓɓe e nandi hande ɓuure kokkollaare, layoore. Himeneyus e Filetus na'on caka maɓɓe. \v 18 Ɓe celii laawol gooŋa. Ɓe accii woɓɓe woppi goonɗinki mum e wi'ugo pintol maayɓe waɗii yawtii. \v 19 Amma Alla daɗɗii daɗɗa ka dimmataako. Nani ɗo ko winnaa dow makka: «Joomiraawo e anni laataniiɓe ɗum.» Nunnun bo: «Noddoowo inne Joomiraawo fu, woɗɗoo waɗugo ko halli.» \p \v 20 Der suudu manŋol, keeɗe gaɗiraaɗe janɗe geete e kanŋeeri tan bane woni ɗon. Keeɗe gaɗiraaɗe leɗɗe e loope na'on ɗon. Goɗɗe, gollirte golle ɗe tedduŋal, goɗɗe bo golliree golle ɗe walaa tedduŋal. \v 21 To goɗɗo laaɓinii hoore mum e kujje ɗee fu, joomum laatoto hande heeɗo gollirteeŋo golle tedduɗe. O laatoto, cenaaɗo, nafoowo joomum, ciriyiiɗo waɗugo golle booɗɗe fu. \v 22 Doggu suunooji gojankaaku. Dartu foonnitaare e goonɗinki, e yidde, e jam, an e noddooɓe inne Joomiraawo e ɓerɗe laaɓuɗe fu. \v 23 Amma an, woɗɗoda haalaaji ɗi walaa hoore, e jeddi baanji baanji. Aa anni ɗi umminan nun kaɓe. \v 24 Gollantooɗo Joomiraawo haaniraa e hawre. Amma o laatoo ɗigguɗo yeeso himɓe fu, o laatoo bo baawuɗo janŋingo, e munyuɗo. \v 25 E haani o foorta yeddooɓe mo e jam. Waɗoto Alla walla ɓe, ɓe tuuba, ɓe paama gooŋa. \v 26 Den hakkilooji maɓɓe wittaan, ɓe daɗa pitti Seyɗan nanŋunooɗo ɓe, e waɗina ɓe sago mum. \c 3 \s1 Jaamanuuru sakitiineeru \p \v 1 Annu der jaamanuuji cakitiiɗi, wakkatiiji caɗuɗi waran. \v 2 Himɓe laatoto yiɗuɓe ko'e mum tan, suunaaɓe ceede, ɓe laatoto jurotooɓe e mawnitintooɓe, ɓe jennan haala Alla. Ɓe ɗowtantaako saareeji maɓɓe, ɓe annaa gaɗu, ɓe teddintaa ko senii. \v 3 Ɓe laatoto ɓe ɓerɗe mum yoori, ɓe cawrantaako goɗɗo, nyo'ooɓe himɓe, ɓe galaa nantaare, ɓe yonki bonki, ɓe banyan ko wooɗi. \v 4 Ɓe laatoto jammotooɓe, dulluɓe hakkillo, ɓe jiɗan welwelo duuniyaaru ɓura Alla. \v 5 Ɓe nandinan ko'e maɓɓe hande hulooɓe Alla, amma ɓee jedda baawɗe mum. Woɗɗoda iri himɓe ɓen. \v 6 Woɓɓe maɓɓe e naata e wurooji, ɓee ƴoyra rewɓe ɓe galaa hakkillo, ɓe hakkeeji nyoƴƴi, go suunooji feere feere e wifita ɗum. \v 7 Rewɓe ɓen e ekkitoo wakkati fu, amma abada ɓe baawataa ko yottii annal gooŋa. \v 8 Hande no Yannes e Yamberes haɓidiri Muusa, nunnun himɓe ɓen haɓidirta e gooŋa. Hakkillo maɓɓe wuurake, goonɗinki maɓɓe walaa nafuwe. \v 9 Amma ɓe keɓataa saa'a, gam haaŋaare maɓɓe laaɓanan himɓe fu, hande no ɗum laatii e Yannes e Yamberes. \s1 Haalaaji cakitiiɗi \p \v 10 Amma an Timote, a yi'i no janŋinirmi. A yi'ii jikku am, e anniya am, e goonɗinki am, e munyal am, e yidde am, e tinnaare am. \v 11 Aa anni tooraaji am, e boneeji am. A yi'ii ko heɓimmi Antiyokiya e Ikoniya, e Listira fu. A yi'i bo no munyirmi dow tooraaji ɗi keɓumi. Amma Joomiraawo wurtinii am e majji ɗi fu. \v 12 Hawtuɓe e Yeesu Almasiihu, go e yiɗi hulugo Alla, ɓe toorete. \v 13 Amma halluɓe e hiilooɓe, ɓeydoto e halla. Ɓe majjinan woɓɓe, gam kamɓe bo ɓee majji. \v 14 Amma an, joga ko ekkitiɗaa, e ko kooliiɗaa e semme. Aa anni moy ekkitin maa ɗum. \v 15 Diga sukaaku maa, aa anni Dewte ceniiɗe. Kanje ɗe baawan ko hokku maa faamu, jiitiraa kisidam keɓeteeɗam diga e goonɗingo Yeesu Almasiihu. \v 16 Binni ceniini fu ƴiwii diga e kollitinki Alla. Nafuwe majje woni, janŋingo gooŋa, e hollugo boofi, e moƴƴingo ɗi, e ekkitingo wonaago no fottiri. \v 17 Nunnun neɗɗo Alla fu laatortoo kebbuɗo, ciriyiiɗo waɗugo golle geete. \c 4 \s1 Tinna aa waajoo \p \v 1 Mii eelee yeeso Alla e yeeso Yeesu Almasiihu, kiitotooɗo wuuruɓe e maayɓe. Mii eelee bo sabbu wittoygo makko e Laamaare makko: \v 2 Waaja haala Alla, waajita ka wakkati fu, baa ɗum fottanii ɓe, baa ɗum fottanay ɓe. Felu ɓe, semmiɗin ɓe e munyal, aa janŋina ɓe. \v 3 Gam wakkati waran de himɓe salotoo nanugo ekkitinol poortiiŋol. Ɓe tokkoto suunooji maɓɓe. Ɓe dartanan ko'e maɓɓe janŋinooɓe ɗuuɓɓe, janŋinanɓe ɓe ko ɓe jiɗi nanugo. \v 4 Ɓe cukkan noppi maɓɓe gam to ɓe nanu gooŋa, ɓe baylitinto far to taalaaji. \v 5 Amma an, nantu hoore maa der huune fu. Munyan tooraaji, waɗu golle baajotooɗo linjiila, heennyitin golle maa faa wooɗa. \p \v 6 Amma min, mi ɓadike laataago sadaka, hande kiriseteeɗi, wakkati yawtugo am ɓadake. \v 7 Mi haɓii hawre wooɗune, mi yottinii doggudu am, mii joggii goonɗinki. \v 8 Diga jooni, Joomiraawo kiitotooɗo e gooŋaaku, e resanimmi riiba kokketeeka poonnitiiɗo nyaanne darŋal. Min tan bane hokketee ka. Amma, min e hettiniiɓe, yiɗuɓe wittoygo makko fu, o hokkata ka. \s1 Ka Pol bati dow ɓe o gollodii \p \v 9 Tinna garaa to am law. \v 10 Gam Demas accii am, sabbu yidde duuniyaaru, o yahii Tesalonika. Kereskes yahii Galaatiya, Titus bo yahii Dalmatiya. \v 11 Luka tan nun wondi e am. Waddu Marku to aa wara, o nafan am sanne der golle am. \v 12 Tikikus, mi lilii ɗum Efesu. \v 13 To aa wara, gaddanaa am gulunfaare am ne accumi Torowas, wuro Karpus. Gaddanaa am bo dewte am, ko jogii am ɓuri woni, dewte am ɗe guri. \p \v 14 Aleksandire bahillo waɗanii am ko halli puy. Joomiraawo yoɓan mo ko o waɗi. \v 15 An bo, hakkilan mo, gam o salake waaji amen e semme. \p \v 16 Nyalaane arandeere ne darinaami yeeso kiitoowo gam mi toontano hoore am, baa gooto wallay am, ɓe fu ɓe accii am. To Alla liman ɓe ɗum gacce! \v 17 Amma Joomiraawo wallii am, semmiɗinimmi. Kan acci keennyitimmi golle waaji am. Himɓe lenyi janani fu nanii waaji ɗin. Nunnun daɗirmi diga e hunnuko jaggere. \v 18 Joomiraawo daɗinan am ko halli fu, o yottinammi jam to Laamaare makko ne kammu. Tedduŋal laatanoo mo faa abada. Aami! \s1 Heennyitirde e cannooje \p \v 19 Mi sannii Pirisilla e Akilas, mi sannii getti wuro Onesifor. \v 20 Erastus darake Korintu, Torofimus bo, mi accii ɗum Miletus oo nyawi. \v 21 Tinna garaa go dabbune waɗa. Ebulus e Pudes e Linus e Kalawdiya e sakikiraaɓe wonɓe ɗo fu, sannii maa. \p \v 22 Joomiraawo wonda e maa! Moƴƴere Alla wonda e mooɗon.