\id 1PE - Fulfulde Benin \h Piyer Aranol \toc1 Ɗerewol Piyer Aranol \toc2 Piyer Aranol \mt1 Ɗerewol Piyer Aranol \is1 Haala Puɗɗirka \ip Piyer laati nun gooto der aahiiɓe Yeesu Almasiihu. O batii no o seedake tooraaji Almasiihu. O laati nun ɓii Yuhaana, mo Baytisayda, der leydi Galili. Yeesu noddii mo o laatoo aahiijo mum. \ip Kanko e Yuhaana e Yaakuuba nun takkii Yeesu ɓuri, kanko nun bo arti anniti no Yeesu laati nun Almasiihu, Ɓiɗɗo Alla. Amma e nun fu, no gite wojji, Piyer yeddii faa de tati wi'i annaa Yeesu. Amma o annitii boofol makko, Yeesu bo yaafanake mo. Piyer waɗii golle mawɗe der nyalaane juulɗe Pantekosta, Golle Lilaaɓe 2. Non bo kade o gollake no hawriine mawne waɗetee Urusaliima, Golle Lilaaɓe 15. Yeesu batii no Piyer maayirta, Yuhaana. 21.18. \ip Kanko nun winni ɗerewol noddiraaŋol inne makko diga e junŋo Silaasi. Goonɗinɓe Yeesu Almasiihu sankitiiɓe der leydi Asiya, to noddetee hanne Turkiya nun o winnani ɗerewol makko. O winnanii ɓe gam o semmiɗina ɓe, o tiiɗina ɓe der tooraaji ɗi ɓe keɓata gam goonɗinki maɓɓe. O wi'i ɓe kakkilana goonki maɓɓe, ɓe gonoo der laaɓal, der kawtal maɓɓe e Almasiihu. \ip Boliiɗe Piyer goɗɗe e hollita no himɓe ɓen tooraama, takkanaa haalaaji ɗi ɓe annanaa. Gam majjum o yiɗi wittinoygo hakkillooji himɓe ɓen dow Yeesu Almasiihu, mo hoolaare maɓɓe woni dow mum, ko ɓe tooree. Almasiihu e hoore mum tooraama, amma o yowanii hoore makko Alla kiitotooɗo e gooŋaaku. \ip De Piyer du'oto, e maanta Alla, o siwtorii himɓe ɓen no Alla hisiniri ɗum, e no o hokkiri ɓe tammuwe gooŋaare diga e maayde e pintol Ɓiɗɗo makko Yeesu Almasiihu. Piyer tabbitinanii ɓe no munyal maɓɓe e tinnaare maɓɓe dow Almasiihu waɗataa baanji. \iot Tokkontirki haalaaji \io1 1. Cannooje 1.1-2 \io1 2. Tammuwe gooŋaare 1.3-12 \io1 3. Jogaago hoore mum der laaɓal 1.13-2.3 \io1 4. Hayre yonkinteere e himɓe seniiɓe 2.4-10 \io1 5. Goonki gollantooɓe Alla 2.11-25 \io1 6. Joonne der teegal 3.1-7 \io1 7. Tooraago gam gooŋaaku 3.8-4.19 \io1 8. Hiinnaago baali Alla 5.1-11 \io1 9. Cannooje 5.12-14 \c 1 \s1 Sannoore \p \v 1 Min Piyer lilaaɗo Yeesu Almasiihu winnani on, onon ɓe Alla suɓi laatiiɓe hoɓɓe e sankitii der leyɗe ɗee ɗo: Pontus e Galaatiya e Kapadosiya e Asiya e Bitiniya. \v 2 Alla Baaba suɓii on hande no o resirnoo, o seni on e Ruuhu makko, gam ɗowtanoɗon Yeesu Almasiihu, mo ƴiiƴam mum laaɓini on. Alla ɗuuɗinana on moƴƴere e jam! \s1 Tammuwe gooŋaare \p \v 3 En jettee Alla, Baaba Joomiraawo men Yeesu Almasiihu, dimitoriiɗo en e enɗam mum mawɗam. E pintol Yeesu Almasiihu diga maayɓe, o hokkiri en tammuwe gooŋaare. \v 4 Een goodi tammuwe heɓugo donŋu ŋu nyolataa, ŋu biisataako, ŋu ɗaylataa bo. Kanŋu Alla resani on dow kammu. \v 5 O reenirii on e baawɗe makko gam on goonɗinii mo. O reenii on gam o hokka on kisidam ciriyiiɗam hollitaago der wakkati cakitiiki. \p \v 6 Oon ceyorii ɗum, baa no jooni doole tooraaji feere feere e tampina on der wakkati seɗɗa. \v 7 Tooraaji ɗin nun foonnata goonɗinki mon. Hande no kanŋeeri ni tabitintaako lootirtee der yiite, hande non goonɗinki mon ɓuruki kanŋeeri saman faa to woɗɗi, foonnirtee, ki heɓan maanteego, e tedduŋal, e manŋu, nyaanne Yeesu Almasiihu suppitoytoo. \v 8 Yeesu on, baa no on ji'ay mo, oon jiɗi mo, baa no on ji'ataa mo jooni, e nun oon goonɗini mo. Ɗum hebbinii ɓerɗe mooɗon seyo ŋo tedduŋal, ɓuruŋo bataneego. \v 9 On keɓan riiba goonɗinki mon, kan woni kisidam yonkiiji mon. \p \v 10 Annabiiɓe waɗii annabaaku dow moƴƴere ne desanaɗon, ɓe dartii, ɓe biɗitii gam faamugo haala kisidam ɗam. \v 11 Ruuhu Almasiihu gonɗo der maɓɓe, hollii ɓe ɗum diga wakkati majjum waray, o sappake ɓe tooraaji Almasiihu, e tedduŋal ɗi ŋal waddata. Annabiiɓe ɓen dartii faamugo dey ɗum waɗata, e no ɗum waɗirta. \v 12 Alla hollii ɓe no habaruuji ɗi ɓe baajotoo, ko'e maɓɓe bane ɓe baajantoo, amma onon ɓe baajantoo. Jooni, waajotooɓe linjiila ɓen yottinii on habaru diga e baawɗe Ruuhu Ceniiɗo, ƴiwuɗo dow kammu. Malaykaaɓe e hoore mum bo dartii faamugo ɗum no wooɗi. \s1 Jogaago hoore mum der laaɓal \p \v 13 Gam majjum accee hakkillo mon e fini, jogee ko'e mon, jowee tammuwe mooɗon fu dow moƴƴere ne Alla hokkata on nyaanne Yeesu Almasiihu suppitoytoo. \v 14 Laatee hande sukaaɓe ɗowtiiɓe, to on tokkee suunooji mon ɗi gonnoɗon der muuɗum wakkati on annaano Almasiihu. \v 15 Amma laatee seniiɓe der yaadu mon fu, hande no Alla nodduɗo on oo Ceniiɗo, \v 16 gam Alla wi'i der dewtere: «Laatee seniiɓe gam min mii Ceniiɗo\x + \xo 1.16 \xt Farillaaji Leewinkeeɓe 19.2.\x*.» \p \v 17 Der du'aaje mon, oon nodda Alla «Baaba» mon, kanko woni kiitotooɗo moy fu deydey gaɗu muuɗum, o suttontirtaa himɓe, gam majjum nyaamee goonki mooɗon der duuniyaaru ɗo e kulol Alla. \v 18 Oon anni on cooditaama diga e goonki baanjahi ki donunoɗon diga e kaakiraaɓe mooɗon. On cooditiraaka e huune ko heennyata, hande cardi maa bo kanŋeeri. \v 19 On cooditiraama e ƴiiƴam Almasiihu tedduɗam, Almasiihu nanduɗo e jawgiiri ni walaa elande, ni walaa tuuni. \v 20 Alla suɓii mo diga duuniyaaru tagaaka, amma o hollitii mo der jaamanuuji cakitiiɗi gam mooɗon. \v 21 Diga e makko goonɗinɗon Alla, pintinɗo mo diga e maayde, hokki mo tedduŋal, gam goonɗinki mon e tammuwe mon fu daroo dow Alla. \p \v 22 Jooni no ɗowtaniɗon gooŋa, on cenii ko'e mooɗon, on jiɗii banniraaɓe e yidde ne walaa munaafitaare. Gam majjum, jiɗontiree e yidde gooŋaare, e ɓerɗe mon fu. \v 23 On dimitaaɓe de ɗiɗawre, hinaa e awdi nyoloori, amma e awdi ni nyolataa, e haala Alla yonkinteha, tabitiika. \v 24 E winnaa: \q1 «Ɓii-Aadama e nandi hande fuɗo, \q1 Tedduŋal maɓɓe nandi hande pinni fuɗo, \q1 to fuɗo yoori pinni mum saaman, \q1 \v 25 amma haala Joomiraawo tabitinto faa abada\x + \xo 1.25 \xt Esaaya 40.68.\x*.» \m Kanka woni linjiila ka baajaɗon \c 2 \p \v 1 Gam majjum boppee ko boni fu, hande jamma, fewre, munaafitaare, nawniraagu, e nyoore, \v 2 hande no sukahon keccon yiɗiri kosam ɗam jillontiraaka, nun haani onon bo jiɗiron haala Alla, gam mawnon der makka, kison. \v 3 Hande no Binni Ceniini wi'i: «On mettii no Joomiraawo weliri\x + \xo 2.3 \xt Jabuura 34.9.\x*». \s1 Hayre yonkinteere e himɓe seniiɓe \p \v 4 Ɓattee Joomiraawo, laatiiɗo hayre yonkinteere, ne himɓe woppi, goodune saman, ne Alla suɓi. \v 5 Onon bo, on laati nun hande kaaƴe ɗe yonki, garee mahireɗon suudu ruuhunkewol, gam laatoɗon waalde limaamiiɓe seniiɓe, yaaranooɓe Alla sadakaaji ruuhunkeeji ɗi o jaɓata diga e Yeesu Almasiihu. \v 6 Gam e winnaa der dewtere: \q1 «Mi yowan dow Siyoona hayre gooraare, suɓaane, ne saman. \q1 Goonɗinɗo ne fu sentintaake.» \m \v 7 Onon goonɗinɓe, hayre nee e woodi tedduŋal dow mooɗon, amma dow ɓee ɗo goonɗinay, Dewtere wi'i dow maɓɓe: \q1 «Hayre ne mahooɓe woppi \q1 Kayre laatii ɓurune fottugo der gooraare suudu, \q1 \v 8 Kayre ferginta himɓe, kayre bo doƴƴata ɓe» \m Saliiɓe goonɗingo haala kan, fergoto dow mayre, kanjum Alla resani ɓe. \p \v 9 Amma onon, on laati nun lenyol cuɓaaŋol, on limaamiiɓe gollantooɓe Laamiiɗo, on himɓe lenyol ceniiŋol, on himɓe ɓe o suɓani hoore makko, gam baajoɗon haala golle makko geete. Kanko woni nodduɗo on, wurtini on der niwre, yaari on der jaygol mum kayniiŋol. \v 10 Aran, on laataakino himɓe Alla, amma jooni on laatake himɓe makko, on keɓayno enɗam makko, amma jooni on keɓii ɗam. \s1 Goonki gollantooɓe Alla \p \v 11 Banniraaɓe am yiɗaaɓe, on laati nun hoɓɓe e jananɓe. Gam majjum mii eela on, boɗɗodee jiɗaali ɓannu dartooji halka yonkiiji mooɗon. \v 12 Accee joonne mooɗon e wooɗi yeeso himɓe ɓe goonɗinay, gam baa to ɓe gaccake on, e wi'ugo on, on halluɓe, ɓe ji'a golle mooɗon booɗuɗe, ɓe teddina Alla nyaanne o hollitanii ɓe. \p \v 13 Gam sabbu Joomiraawo, ɗowtanee mawɓe fu, ɗowtanee laamiiɗo leydi bo, gam kanko ɓuri ɓe. \v 14 Ɗowtanee mawɓe genni bo, gam kamɓe laatii lilaaɓe makko, gam ɓe pooɗa noppi waɗooɓe ko halli, ɓe jetta waɗooɓe ko wooɗi. \v 15 Gam ko Alla yiɗi woni, gaɗon ko wooɗi, muɓɓiron kunnuɗe himɓe batooɓe ko ɓe annaa. \v 16 Laatee rinɗinaaɓe, to on coomee ko halli der dimaaku mooɗon, gonee hande maccuɓe Alla. \v 17 Teddinee himɓe fu, jiɗee banniraaɓe goonɗinɓe, kulee Alla, teddinee laamiiɗo. \s1 Yemmingo Almasiihu \p \v 18 Onon jaggiiɓe, ɗowtanee joomiraaɓe mooɗon, hinaa yeeɗɗuɓe e ɗigguɓe tan, amma e saɗuɓe fu. \v 19 To on munyanii tooraaji ɗi kaandaa heɓugo on, gam daliila Alla, on gaɗii ko wooɗi. \v 20 To on munyanii piiɗe ɗe piyeteɗon gam on gaɗii ko wooɗaa, toy tedduŋal mon woni? Amma to on munyanii tooraaji ɗi keɓoton gam sabbu gaɗu mon geetu, eɗum fottani Alla, \v 21 gam kanjum Alla noddani on, Almasiihu e hoore mum toorake, gam mooɗon bo o toorii. O hollii on laawol gam tokkon koyɗe makko. \v 22 Daɗey o waɗay hakke, goɗɗo meeɗay ko nani fewre der hunnuko makko. \v 23 No ɓe jennata mo, o yennitaaki ɓe, de ɓe kollata mo bone, o wattaaki ɓe. Amma o yowanii hoore makko Alla, kiitotooɗo e gooŋaaku \v 24 Almasiihu roonake hakkeeji meeɗen dow ɓannu mum dow leggal palaaŋal, gam laatoɗen maayuɓe wecco hakke, amma laatoɗen foofooɓe der ko foonniti. On joofake sabbu looci ɗi o fiyaa. \v 25 Gam on laatino nun hande baali majjuɗi, amma jooni on bittoy to duroowo, deenoowo yonkiiji mooɗon. \c 3 \s1 Joonne der teegal \p \v 1 Onon rewɓe bo, moy mooɗon fu ɗowtanoo gorko muuɗum. Gam to woɓɓe maɓɓe goonɗinay haala Alla, jikku mon waawa ko wayliti ɓe, baa to on batay woliine. \v 2 Gam ɓe ji'an ko gaɗoton no laaɓiri, e no teddinirton Alla. \v 3 To on dartee ŋari ki yaasi, diga e moorɗi, ɗum bo kanŋeeri, maa bo gineeji ŋariiɗi. \v 4 Accee ŋari mooɗon ƴiwa diga der ɓerɗe, ŋari ki heennyataa, kan woni hakkillo ɗigguŋo, e deƴƴuŋo, kanjum laatii ko teddi yeeso Alla. \v 5 Hande nun rewɓe seniiɓe ɓe diga den, yowuɓe tammuwe mum dow Alla, wooɗiniri ko'e mum. Ɓee ɗowtanii worɓe maɓɓe. \v 6 Nun Saratu ɗowtoranii Iburahiima, faa o noddi mo joomiraawo. Onon woni ɓiɓɓe makko, to on gaɗii ko wooɗi, laatoo on kulay goɗɗum. \p \v 7 Onon worɓe bo, jooɗodee moy mon fu e debbo mum, der gondal pottuŋal. Annitee no rewɓe hewtay worɓe semme. Teddinee ɓe, gam kamɓe bo ɓe donidan e mon, yonki ki Alla hokkata der moƴƴere mum, heɓa to goɗɗum haɗu du'aaje mon. \s1 Tooraago gam gooŋaaku \p \v 8 Ɓaawo majjum, on fu laatee wooduɓe miilo wooto, jurmontiree, jiɗontiree hande mawniraaɓe e miiraaɓe, enɗontiree, leesinee ko'e mon. \v 9 To goɗɗo waɗanii on ko wooɗaa, to on battee mo, jennuɗo on bo to on jennitee ɗum: Amma barkiɗinee joomum, kanjum Alla noddani on gam donon barke. \v 10 Hande no Binni Ceniini wi'i: \q1 «Jiɗɗo wuurugo guurnam geetam, yi'a nyalaaɗe geete, \q1 sey waawa ɗenŋal mum dow ko halli, hunnuko mum acca batugo pewe. \q1 \v 11 O acca ko halli, o waɗa ko wooɗi, \q1 o darta jam e semme makko fu. \q1 \v 12 Gam Joomiraawo e hakkilani foonnitiiɓe, \q1 oo nana du'aaje maɓɓe. \q1 Amma oo hokka waɗooɓe ko halli ɓaawo.» \p \v 13 Moy toorata on to oon tinnii waɗugo ko wooɗi? \v 14 Amma baa to on tooraama gam waɗugo ko foonnitii, on barkiɗinaaɓe. To on kulee himɓe, to on accee hakkillooji mooɗon jiɓoo! \v 15 Teddinee Almasiihu Joomiraawo der ɓerɗe mooɗon. Wakkati fu ciriyee toontaago ƴamuɗo on daliila tammuwe mooɗon. \v 16 Amma toontee ɓe e ɗiggere, e hakkillo fukkiiŋo. Goodee miilooji ɓerɗe laaɓuɗi, den gaccotooɓe on, e yenna on, gam joonne mooɗon wooɗune der kawtal mon e Almasiihu senta. \v 17 Tooreego dow waɗugo ko wooɗi to nun Alla yiɗiri, e ɓuri tooreego dow waɗugo ko halli. \v 18 Gam Almasiihu e hoore mum maayi de woore, sabbu hakkeeji ɓiɓɓe Aadama. Kanko poonnitiiɗo, o maayanii en enen woofuɓe gam o yaara en to Alla. Himɓe warii mo, amma Ruuhu Ceniiɗo fintinii mo. \v 19 E Ruuhu on Yeesu yahi waajoroy baa e yonkiiji maɓɓaaɗi der kasu. \v 20 Kanji woni ruuhuuji himɓe ɓe ɗowtanaakino Alla der jaamanu Nuuhu, baa no o munyanii ɓe. De Nuuhu seɓunoo laana diyam mum, himɓe seɗɗa tan naati ŋa, kamɓe jeetato daɗi diyam ɗam. \v 21 Diyam ɗam laati nun misaalu batisi kisinan on ɗum jooni, hinaa batisi moytoojum tuuni ɓannu, amma haɓɓidingo e Alla alkawal e ɓerɗe laaɓuɗe nun, diga e pintol Yeesu Almasiihu. \v 22 Kanko, o eencii dow kammu, oo jooɗi nyaamo Alla. Malaykaaɓe e mawɓe, e wooduɓe baawɗe fu, e ɗowtanii mo. \c 4 \s1 Goonki kesi \p \v 1 Almasiihu yarii bone der ɓannu muuɗum, onon bo goodee iri miilooji ɗin. Jaruɗo bone der ɓannu muuɗum seedi e hakke. \v 2 Diga jooni faa balɗe mooɗon koriiɗe der duuniyaaru, sey goniron hande no Alla yiɗiri, ceedon e suunooji ɓannu. \v 3 Goonki mon ki nyaamunoɗon naane, gaɗuɗon hande heeferɓe, ki heƴi, on gonakeno der hallumaru, e suunooji e jarɗe bagi, e fijooji kalluɗi, e jaamanuuji jarɗe bagi, caafuɗon tooruuje karmuɗe. \v 4 No caliɗon hawtugo e maɓɓe der fijooji kalluɗi, kanjum haaynii ɓe jooni, go ɓee biisa inɗe mon. \v 5 Amma ɓe daroyto yeeso Alla, ciriyiiɗo hiitaago wuuruɓe e maayɓe, ɓe toontoto mo. \v 6 Kanjum waɗi maayɓe bo waajaa linjiila, ɓe kiitaa dow ko ɓe gaɗi, hande no himɓe fu hiitortee der ɓannu, heɓa ɓe buurda e Alla der ruuhu. \p \v 7 Huune fu ɓadake heennyugo, gam majjum gaɗee hakkillo, jogee ko'e mon gam gaɗon du'aaje. \v 8 Ko ɓuri fu, jiɗontiree e yidde hebbune, gam yidde e yaafoo hakkeeji ɗuuɗɗi\x + \xo 4.8 \xt Ballaaji 10.12\x*. \v 9 Beernontiree hakkune mon, hinaa e dumbitaago. \p \v 10 Baamoy mon heɓii dokkal Alla. Golliree ŋal gam nafon woɓɓe. Hande nun kollitirton oon gollira dokke moƴƴere feere feereeje ɗe Alla hokki on. \v 11 Baajotooɗo fu, sey waajoo haala Alla. Jaggotooɗo bo, jaggoo e semme ne Alla hokki ɗum, gam der huune ko gaɗoton fu, teddinon Alla diga e Yeesu Almasiihu, mo tedduŋal e baawɗe wonani faa abada! Aami \s1 Yarugo bone gam Almasiihu \p \v 12 Banniraaɓe am yiɗaaɓe, to on accee tooraaji buluɗi keɓanɗi on gam foonnugo on haaynoo on, hande huune koɗum. \v 13 Amma to oon kawti e Almasiihu der toora mum, ceyee oon belbelta booɗum to tedduŋal makko suppitoyke. \v 14 To on jennaama gam inne Almasiihu, barke laatanto on, gam Ruuhu tedduɗo, laatiiɗo Ruuhu Alla e wondi e mooɗon. \v 15 To goɗɗo e mooɗon yaru bone gam oo laatii baroowo himɓe, ɗum bo gam emo laatii gujjo, maa bo gaɗoowo ko halli, to ɗum bo dow naatugo haala ka yaalay ɗum. \v 16 Amma to o tooraama gam oo tokkii Almasiihu, to o sentir ɗum, o yetta Alla gam oo noddee goonɗinɗo Almasiihu. \p \v 17 Gam wakkati kiita faanake, Alla fuɗɗiran hiitaago himɓe muuɗum, to ka fuɗɗirii en enen, noy ɗum laatantoo himɓe ɓe jaɓay linjiila Alla? \v 18 Binni Ceniini wi'i: \q1 «To poonnitiiɗo hisiri no boni, \q1 ume laatantoo kalluɗo e gaɗoowo hakke?» \m \v 19 Gam ɗum ɗon fu, tooreteeɓe no Alla yiɗiri, yowa yonkiiji mum dow Alla tagoowo, koolaaɗo, ɓe tokka waɗugo ko wooɗi. \c 5 \s1 Hiinnaago baali Alla \p \v 1 Jooni emii badda dottiiɓe eklesiya wonɓe caka mon, gam min bo mii dottiijo hande maɓɓe. Mi seedake tooraaji Almasiihu, mi wonoto der tedduŋal ŋal o hollitoyta. \v 2 Duree himɓe Alla ɓe jowanaɗon. To on gaɗee ɗum e doole, amma e ɓerɗe goote, hande no Alla yiɗiri, to on duree ɓe gam heɓugo joddi kalluni, amma gam oon jiɗi ɗum puy. \v 3 To on kollee himɓe ɓe Alla yowani on semme, amma laatanee ɓe misaalu. \v 4 To Duroowo mawɗo yottake, on meelete meetalol tedduŋal ŋol hiiɗɗataa. \p \v 5 Onon gojankeeɓe ɗowtanee dottiiɓe. On fu, ɓornee yakkinaare hande toggoore hakkune mon, gam e winnaa der Dewtere Ceniine: «Alla e haɓida mawnitiiɓe, amma ɓuytuɓe ko'e mum oo hokka ɓe moƴƴere makko.» \v 6 Gam majjum ɓuytee ko'e mon yeeso Alla mo semme, heɓa o mawnina on to wakkati yottake. \v 7 Doontiree sugullaaji mooɗon fu dow makko, gam emo hakkilani on. \p \v 8 Kakkilee, oon deeni! Gam ganyo mooɗon Ibiliisa e yiilito hande jaggere kalɓoore, dartoore mo ne ƴakkata. \v 9 Kaɓidee e makko, tiiɗee der goonɗinki, gam oon anni banniraaɓe mooɗon sankitiiɓe der duuniyaaru nu, e woodi iri tooraaji ɗii kanun bo. \v 10 Amma to on jarii bone der wakkati seɗɗa, Alla mo moƴƴere nodduɗo on gam naaton der tedduŋal mum tabitiiŋal e Almasiihu, kanko o tiiɗinan on, o semmiɗina on, o hebbina on, o darna on. \v 11 Baawɗe wonana mo faa abada! Aami. \s1 Cannooje \p \v 12 Silaasi banniraawo men koolaaɗo wallii am winnango on ɗereyel pettel ŋel, gam tiiɗingo on e seedanaago on no habaru moƴƴere Alla ne dariɗon dow mum laati nun gooŋa. \p \v 13 Eklesiya gonuka Babiila ka Alla suɓi sannii on. Marku ɓiyam bo e sanna on. \v 14 Cannontiree cannooje ɗe yidde. Jam wona dow mooɗon onon hawtuɓe der Almasiihu.