\id EPH \h Efeesunkooɓe \toc1 Ɓataaki Pool faade e Efeesunkooɓe \toc2 Efeesunkooɓe \toc3 Efs. \mt2 Ɓataaki Pool faade e \mt1 Efeesunkooɓe \c 1 \p \v 1 Oo ɓataaki ga am iwri miin Pool \w nelaaɗo\w* Iisaa \w Almasiihu\w* e sago Laamɗo. Miɗo jowta seniiɓe hoolniiɓe e ley haɓɓagol mum'en e Iisaa Almasiihu ɓee. \v 2 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e \w Baabiraaɗo\w* men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. \s1 No Laamɗo hokkirta yimɓe moƴƴere saabe Almasiihu \p \v 3 Jettooje ngoodanii Laamɗo \w Baaba\w* Joomiraaɗo men Iisaa \w Almasiihu\w* gaɗanɗo en barkeeji ɗi \w Ruuhu\w* oo hokkata ɗii fuu to dow kammu too saabe haɓɓagol men e Almasiihu. \v 4 Sabi fade aduna oo tageede, Laamɗo suɓiima en saabe Almasiihu, yalla eɗen laatoo seniiɓe ɓe ngalaa feloore yeeso makko. Saabe jilli makko \v 5 o hoddiranii en gila arannde laato-ɗen ɓiɓɓe makko saabe Iisaa Almasiihu. Ɗum woni ko o yiɗani en saabe moƴƴuki makko \v 6 yalla omo yettiree moƴƴere makko mawnde nde walaa ɗo haaɗi ndee. Nden moƴƴere o hokki en saabe \w Ɓiyiiko\w* korsuɗo oo. \v 7 E haɓɓagol men e makko coottitira-ɗen ƴiiƴam makko ɗam, luutti meeɗen njaafaa ko waarata e keewal makko hinnee. \v 8 Oon hinnee o wayli e meeɗen, o hokki en hakkilantaaku kiɓɓuɗo e anndal kiɓɓungal, \v 9 mo anndini en sago makko suuɗinoongo ngoo. Gila arannde mo anniyorii tabintinirde ngo Ɓiyiiko oo saabe moƴƴuki makko. \v 10 Sago ngoo yo hawrintinde huunde fuu e hawju hooreejo gooto, ɗum woni Almasiihu, wanaa ko woni dow kammu wanaa ko woni e leydi. Laamɗo timminan sago mum ngoo so wakkati hiɓɓii. \p \v 11-12 E ley haɓɓagol men e makko, en cuɓaama, enen fawɓe jikke men e Almasiihu gila jooni ɓee. Laamɗo tabintiniroowo huunde fuu no muuyiri oo, hoddiranii en laataade sabaabu mawnineede teddeengal mum. \p \v 13 Saabe Almasiihu, onon duu, on nanii konngol goonga ngol, ɗum woni \w Kabaaru Lobbo\w* kisinɗo on oo. Nde ngoonɗin-ɗon Almasiihu ndee, Laamɗo waɗii e mon maande mum nde loowi e mon Ruuhu Ceniiɗo podanooɗo oo ndee. \v 14 Oon Ruuhu Ceniiɗo woni piɓiraaɗo moƴƴereeji desanaaɗi en, faa ɲannde keɓaten soottiteede. Hono non Laamɗo yettirtee saabe teddeengal muuɗum. \s1 Haala duwaawu Pool \p \v 15 Kammari majjum, gila nan-mi kabaaru goonɗinal mooɗon Joomiraaɗo men Iisaa, kaɲum e jilli ɗi njogani-ɗon seniiɓe ɓee fuu ɗii, \v 16 mi seerataa e yettude Laamɗo kammari mooɗon nde ɲaagantoo-mi on Laamɗo fuu. \v 17 Miɗo ɲaagoo Laamɗo Joomiraaɗo meeɗen Iisaa \w Almasiihu\w* oo, \w Baabiraaɗo\w* Jom darja, hokka on \w Ruuhu\w* mum Ceniiɗo gaɗoowo on hakkilante'en, ɓannginanoowo on Laamɗo faa anndon ɗum. \v 18 Kasen duu miɗo ɲaagoo Laamɗo uddita ɓerɗe mooɗon faa paamon jikke mo o hokki on nde o noddi on ndee, paamon no moƴƴereeji desanaaɗi seniiɓe ɗii keewiri e no teddiri, \v 19 paamon kasen no baawɗe makko mawɗe ɗe ngalaa kaaddi ɗee ngorri e meeɗen, enen goonɗinɓe ɓee. Ɗeen baawɗe keewɗe semmbe \v 20 o holli e ley Almasiihu nde o wuurtini ɗum e hakkunde maayɓe so o joƴƴini ɗum ɲaamo makko dow kammu, \v 21 ton o ɓurni ɗum laamu e baawɗe e semmbe e kaanankaaku fuu, kaɲum e inɗe fuu baawɗe inndeede, wanaa ɗe hannde ɗee tan, ɗe janngo ɗee duu. \v 22 Laamɗo fawii Almasiihu dow huunde fuu, hokkii mo laataade hooreejo deental goonɗinɓe, hokkii mo ɓurde huunde fuu. \v 23 Deental goonɗinɓe ngal yo terɗe Almasiihu. Ngal hebbinaama mo kanko keewoowo huunde fuu e yimɓe fuu oo. \c 2 \s1 No kisinirte-ɗen saabe hinnee Laamɗo \p \v 1 Onon, on maaynooɓe saabe junuubaaji mooɗon e luutti mooɗon, \v 2 on jokkunooɓe laawol bonngol ngol aduna oo jokki ngol, on ɗowtaninooɓe laamiiɗo baawɗe gonɗe dow mbeeyu ɗee oo. Laamiiɗo oo yo \w Ibiliisa\w* golloowo faa hannde ley yimɓe saliiɓe Laamɗo ɓee. \v 3 En fuu e maɓɓe njeyano-ɗen, e giɗaaɗe yonki men ngonno-ɗen, en jokkunooɓe giɗaaɗe ɗee, en jokkunooɓe miilooji men bonɗi. No ngorruno-ɗen nii jaati, eɗen kaandunoo e jukkungo Laamɗo ngoo no maɓɓe nii. \v 4 Kaa Laamɗo yo keewɗo yurmeende. Saabe jilli mawɗi ɗi mo yiɗi en ɗii \v 5 mo wuurtindinii en e \w Almasiihu\w*, enen maaynooɓe saabe luutti men ɓee. Goonga, saabe hinnee Laamɗo oo kisinira-ɗon. \v 6 E ley haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu, Laamɗo wuurtindinii en e makko, joƴƴindinii en e makko to dow kammu too. \v 7 Hono nii o ɓannginirta no hinnee makko ɓurdi huunde fuu mawnude. Jamaanuuji garooji ɗii fuu njiyan moƴƴuki makko ki o waɗani en e Iisaa Almasiihu. \v 8 Saabe hinnee Laamɗo oo kisinira-ɗon e dow hoolaade mon Almasiihu. Ɗam kisindam, wanaa e golle mooɗon haɓɓii, ko ɗam haɓɓii e mum dee, e dokkal Laamɗo. \v 9 Ɗam wanaa njoɓdi golle neɗɗo pati fay gooto heɓa mantoraade ɗam. \v 10 Sabi Laamɗo waɗi en ko ngon-ɗen jooni koo: e ley haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu o tagiri en faa ngollen golleeji lobbi ɗi o lanndinanii en gila arannde ɗii. \s1 No Almasiihu waɗiri en leɲol gootol \p \v 11 Jooni miɗo haalda e mon onon heeforɗirnooɓe arannde ɓee. Mantortooɓe yo «taadiiɓe» ana koyna on noddira on «yimɓe ɓe taadaaki» fay so \w taadagol\w* maɓɓe ngol ko junngo ɓii-aadama gollata e terɗe tan. Ndennoo onon, miccitee ko ngonno-ɗon arannde koo: \v 12 oon wakkati, on ngalaano \w Almasiihu\w*, on jananɓe woɗɗiiɓe leɲol \w Israa'iila\w* ngol Laamɗo suɓii ngol, on ngalaano e \w aadiiji\w* pawiiɗi e fodoore Laamɗo ɗii, on nguurdiino on ngalaano jikke, on ngalaano Laamɗo e ley aduna oo. \v 13 Kaa jooni, e haɓɓagol mooɗon e Iisaa Almasiihu, onon woɗɗunooɓe arannde ɓee on ɓattiniraama saabe ƴiiƴam makko ɗam. \p \v 14 Sabi kanko Almasiihu, kanko woni jam meeɗen ko o waɗi \w Yahuudiyankooɓe\w* e \w leɲi goɗɗi\w* fuu leɲol gootol koo. Nde o hokkitirnoo hoore makko ndee, nden o wurjini kokowol palaangol ngol, ɗum woni o ittii ngaɲaandi hakkunde leɲi ɗii. \v 15 O ittii jamirooje e kaɗaaɗi \w Sariya\w* Muusaa fuu faa o waɗa Yahuudiyankooɓe e leɲi goɗɗi leɲol gootol kesol e ley haɓɓagol mum e makko. Nii mo waɗiri jam oo. \v 16 E maaygol makko dow \w leggal bardugal\w* o ittiri ngaɲaandi ndii, mo reentini leɲi ɗii laatii terɗe goote, mo rewrintini ɗe e Laamɗo. \v 17 O warii waajaade on jam onon woɗɗunooɓe ɓee, o warii waajaade ɓadinooɓe ɓee duu jam. \v 18 Sabi kammari makko en fuu keɓirten laawol yottaade \w Baabiraaɗo\w* saabe \w Ruuhu Ceniiɗo\w* gooto oo. \p \v 19 Ndennoo, on nganaa jananɓe hankasen, on nganaa hoɓɓe duu, ko ngon-ɗon dee, on wonduɓe e seniiɓe, on jeyaaɓe e suudu Laamɗo. \v 20 On mahaama e dow ko \w nelaaɓe\w* e annabaaɓe ɲiɓi, Iisaa Almasiihu e hoore mum woni haayre dooɓiraande maadi ndii. \v 21 Kanko waɗata maadi ndii fuu nanngondira, faa ndi toowa ndi laatoo suudu Joomiraaɗo seniindu. \v 22 Ley haɓɓagol mon e makko on mahondiraama faa laati-ɗon hoɗorde Laamɗo ɗo o hoɗiri Ruuhu makko ɗoo. \c 3 \s1 No Pool halfiniraa golle banngal ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe \p \v 1 Saabe ɗum miɗo diccanoo Laamɗo, miin Pool uddaaɗo kasu saabe Iisaa \w Almasiihu\w* mo ngollanan-mi hakkunde mon onon \w ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe\w* ɓee. \v 2 Taƴoral on nanii kabaaru golle mo Laamɗo halfini kam e ley moƴƴuki mum faa nafa on oo ana haalee. \v 3 Sabi o ɓannginanii kam sirri makko. Mi winndanii on haala majjum no raɓɓiɗiri, \v 4 so on njanngii ɗum on anndan no paamir-mi sirri haala Almasiihu oo. \v 5 Oon sirri anndinanooka ɓiɓɓe aadama ley jamaanuuji jawtuɗi ɗii, kaa jooni Laamɗo ɓannginirii mo \w Ruuhu Ceniiɗo\w* oo faa \w nelaaɓe\w* mum e annabaaɓe mum seniiɓe fuu paami mo. \v 6 Annii no sirri oo worri: saabe \w Kabaaru Lobbo\w* oo, ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee keɓii ngeɗu e moƴƴereeji desaaɗi ɗii no \w Yahuudiyankooɓe\w* ɓee keɓiri nii, kasen duu ɓe ndeentii e mum'en terɗe goote, ɓe ndeentii e mum'en fodoore nde Laamɗo fodi saabe haɓɓagol maɓɓe e Iisaa Almasiihu. \p \v 7 Oon Kabaaru Lobbo laatii-mi golloowo mum. Golle oo yo moƴƴere nde Laamɗo waɗirani kam baawɗe mum. \v 8 Miin ɓurɗo seniiɓe ɓee fuu famɗude oo, mi waɗanaama moƴƴere faa mi waajoo ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe barkeeji gonɗi e Almasiihu ɗi ngalaa ɗo kaaɗi ɗii. \v 9 Mi waɗanaama kasen famminde yimɓe fuu no Laamɗo taguɗo huunde fuu oo tabintinirta sirri mum cuuɗinooɗo gila arannde oo, \v 10 yalla laamu e baawɗe gonɗe e mbeeyu ɗe njiyataake ɗee fuu ana paama no anndal Laamɗo yaajiri e huunde fuu, paamira ɗum kammari deental goonɗinɓe ngal \v 11 ko waarata e anniya ɓooyɗo mo Laamɗo tabintiniri Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. \v 12 E ley haɓɓagol men e makko kanko Almasiihu eɗen mbaawi ɓadoraade Laamɗo hoolaare saabe ko ngoonɗin-ɗen mo koo. \v 13 Saabe ɗum, miɗo ndaarda on pati taƴon jikke saabe torraaji kewtotooɗi kam kammari mooɗon ɗii, sabi ɗiin torraaji yo teddeengal mooɗon. \s1 Haala jilli ɗi Almasiihu yiɗi en \p \v 14 Saabe majjum, miɗo nii diccanoo \w Baabiraaɗo\w* \v 15 jeyɗo leɲol gonngol dow kammu e gonngol e leydi fuu oo. \v 16 Miɗo ɲaagoo mo kanko jom teddeengal manngal oo o hokka on semmbe saabe \w Ruuhu\w* makko Ceniiɗo oo \v 17 faa \w Almasiihu\w* wona e ley ɓerɗe mooɗon ko ngoonɗin-ɗon mo koo. Miɗo ɲaagoo mo kasen o ɲiiɓina on e ley jilli, o tabintina on ley majji. \v 18 Non paamirton, onon e seniiɓe ɓee fuu, no jilli Almasiihu daɗuɗi hakkille ɗii poti mawnude faa ngalaa ɗo ɗi kaaɗi, \v 19 anndon ɗi yalla oɗon keewa kiɓɓal Laamɗo ngal. \p \v 20 Taƴoral, Laamɗo gollirɗo ley meeɗen baawɗe mawɗe oo ana waawi gollude ko ɓuri \w duwaawuuji\w* men e miilooji men. \v 21 Yo teddeengal woodan mo ley deental goonɗinɓe saabe Iisaa Almasiihu e ley jamaanuuji ɗii fuu faa abada abadin! Aamiina. \c 4 \s1 No goonɗinɓe Iisaa ɓee laatorii terɗe goote \p \v 1 Miin uddaaɗo kasu saabe gollande Joomiraaɗo oo, miɗo ndaarda on: nguuron nguurndam kawroojam e noddaango ngo Laamɗo noddi on e mum ngoo \v 2 tawee e leyɗinkinaare e newaare e muɲal. Tiiɗondiron e ley jilli. \v 3 \w Ruuhu Ceniiɗo\w* waɗirii on gooto e jam kaɓɓondirɗo on oo. Tiinno-ɗon e heddaade ley oon ngootummaaku. \v 4 On terɗe goote, oɗon njogii Ruuhu gooto, no jikke mo Laamɗo noddi on faade e mum oo yo gooto nii. \v 5 Kasen Joomiraaɗo gooto woodi, goonɗinal gootal woodi, \w batisima\w* gooto woodi, \v 6 kaɲum e Laamɗo gooto Baaba yimɓe fuu, tiimɗo ɓe fuu, golliroowo ɓe fuu, gonɗo e maɓɓe ɓe fuu. \p \v 7 Homo e men fuu heɓii moƴƴere Laamɗo ko waarata no \w Almasiihu\w* hokkiri ɗum nii. \v 8 Sabi nii winndorii: \q1 «O ŋabbii dow, o naɓorii honaaɓe heewɓe, \q1 o hokkii yimɓe dokke.»\f + \fr 4:8 \ft Jabuura 68.19\f* \m \v 9 Koɗum woni maanaa «o ŋabbii»? Walaa ko woni maanaa majjum, so wanaa o jippinoke e nokkuuje ɓurɗe fuu leyɗude e leydi ndii. \v 10 Jippinooɗo oo, kaɲum e hoore mum woni ŋabbuɗo faa tiimi kammuuji ɗii fuu, yalla ana heewa aduna oo fuu. \v 11 Dokke makko ɗee annii: o waɗi yogaaɓe \w nelaaɓe\w*, yogaaɓe haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en, yogaaɓe waajotooɓe, yogaaɓe durooɓe yimɓe kaɲum e jannginooɓe. \v 12 Ko o waɗiri non, faa o lanndina seniiɓe ɓee faa mbaawa gollande deental goonɗinɓe, yalla terɗe Almasiihu ɗee – ɗum woni deental goonɗinɓe ngal – ana yaara yeeso e ley goonɗinal, \v 13 laato-ɗen daande wootere e ley goonɗinal meeɗen e anndugol meeɗen \w Ɓii Laamɗo\w* oo, kasen duu laato-ɗen hiɓɓuɓe, njotto-ɗen darnde Almasiihu hiɓɓunde ndee. \v 14 Ndennoo, en laatataako sukaaɓe naɓiraaɓe bempeeje e kenuuli no laana nii. Jannde yimɓe yiɗuɓe naɓude woɓɓe ley majjere ƴoɲɲataa en hankasen. \v 15 Ko laatoto-ɗen dee, haalooɓe goonga ley jilli, yaarooɓe yeeso e huunde fuu faade e Almasiihu, oon laatiiɗo hooreejo oo. \v 16 Kanko waddani terɗe ɗee fuu nanngondirde faa gasa saabe jokkolɗe ɗe ɗe ndokkaa ɗee. Hono non, so tergal fuu gollii golle mum, nden terɗe ɗee mawnan, njahan yeeso ley jilli. \s1 Haala neɗɗaaku keso ley Almasiihu \p \v 17 Ndennoo, ko jokkata koo mbiyan-mi on: miɗo ndaarda on yeeso Joomiraaɗo pati nguurdon hankasen no heeferɓe nii, sabi miilooji maɓɓe ɗii yo ɓoli, \v 18 hakkillaaji maɓɓe njiiɓike, ɓe njeyaaka e nguurndam ɗam Laamɗo hokkata ɗam saabe majjere maɓɓe e tiiɗugol maɓɓe ko'e. \v 19 Ɓe ngalaa yaage, ɓe ngaɗii ko'e maɓɓe jaahili'en, ɓe ŋoottataa gollude kuɗɗe coɓuɗe. \v 20 Kaa onon, wanaa non njanngir-ɗon haala \w Almasiihu\w*. \v 21 Taƴoral, on nanii kabaaru makko, on njanngii goonga gonɗo e makko oo. \v 22 Ndennoo, ittee ko hiiɗɗi ko woni ley mon koo, njoppee nguurndam mooɗon aranam bonniraaɗam muuyooji jaayrooji ɗam, \v 23 ɗalon yonkiiji mon e hakkillaaji mon keyɗintinee. \v 24 Njogitee neɗɗaaku keso mo Laamɗo tagi dow mbaadi mum ley senaare e fooccitaare goongaraare. \p \v 25 Ndennoo, celon fenaande, homo fuu haalda e tanaa mum goonga, sabi homo e men fuu ana jeydaa e goɗɗo no calɗi neɗɗo gooto njeydiri nii. \v 26 So on mettaama, pati luuttee. Pati janal naange tawdu on e tikkere. \v 27 Pati ndokkon \w Ibiliisa\w* laawol e ley mon. \v 28 Yo gujjo ŋoottu wujjude, ko haani waɗude dee, wuura e semmbe terɗe mum, yalla ana waawa wallude hasindinɓe. \v 29 Pati konngol bonngol yaltu e kunduɗe mon, ko kaan-ɗon waɗude tan yo haalde haalaaji nafooji baawɗi naɓude woɓɓe ɓee yeeso e ley goonɗinal, yalla oɗon ngaɗana hettintooɓe on ɓee ko moƴƴi. \v 30 Pati cuŋlinee \w Ruuhu\w* Laamɗo Ceniiɗo oo, kanko waɗi maande makko e mon kammari ɲannde coottitaari mon ndee. \v 31 Ittee metti fuu e ɓerɗe mooɗon, ceeron e konnaagu e tikkere e dukooji e ɲoore, kaɲum e ko boni fuu. \v 32 Moƴƴondiree e ko'e mon, njurmondiron, njaafondiron no Laamɗo yaaforii on e ley haɓɓagol mon e Almasiihu nii. \c 5 \s1 Haala wuurde e ley fooyre \p \v 1 Ndennoo, laatee ɲemmbooɓe Laamɗo kammari on ɓiɓɓe makko ɓe o horsini. \v 2 Nguurdon e yiɗondirde, no \w Almasiihu\w* yiɗiri en so hokkitiri hoore mum saabe men no layyaari nii, no \w sadaka\w* belɗo Laamɗo nii. \v 3 Ko on seniiɓe Laamɗo koo, on kaanaa fay haalde haala huunde fuu ko wartata e fijirde e ko soɓi e joote. \v 4 Pati kaalee haalaaji bonɗi naa ɓoli naa coɓuɗi, sabi hono majji kaanaa taweede e mon. Ko kaan-ɗon waɗude dee, njetton Laamɗo. \v 5 Paamee ɗum ɗoo faa gasa: pijoowo e coɓuɗo e jootaaɗo, ɗum woni dewoowo tooruuji, kamɓe ɓe ngalaa ngeɗu e laamu Almasiihu e Laamɗo oo. \v 6 Pati fay gooto jaayrira on haalaaji ɓoli, sabi hono majji cabinbinta tikkere Laamɗo e dow saliiɓe mo ɓee. \v 7 Ndennoo, pati njokkondiree e ɓeen. \v 8 Arannde e nimre njeyano-ɗon, kaa jooni e haɓɓagol mon e Joomiraaɗo e fooyre njeya-ɗon. Ndennoo nguurdee no ɓiɓɓe fooyre nii, \v 9 sabi fooyre rimata moƴƴuki e fooccitaare e goonga fuu. \v 10 Tewton faamude ko welata Joomiraaɗo. \v 11 Pati ngaɗon juuɗe mon e golleeji ɗi ngalaa nafaa golleteeɗi e ley nimre, ko haani dee, njaltinon ɗi. \v 12 Ko ɓeen yimɓe ngaɗata e cuucuukka koo, ana yaannii fay jantaade. \v 13 Kaa huunde fuu ko yaltinaa, ɓanngan ley fooyre, \v 14 huunde fuu ko ɓannginaa fooynan. Ɗum waɗi so ana wiyee: \q1 «Aan ɗaaniiɗo, fin! \q1 Imma e hakkunde maayɓe, \q1 fooyre Almasiihu ndee yaaynan e maa.» \p \v 15 Ndennoo, ngaɗee hakkille faa sanne no nguurdaton nii, tawee wanaa no nuykaaɓe nii, no hakkilante'en nii. \v 16 Wakkati fuu mo keɓ-ɗon, nawtoro-ɗon ɗum, sabi jamaanu oo yo bonɗo. \v 17 Saabe ɗum, pati laatee ɓe ngalaa hakkille, paamee ko woni sago Joomiraaɗo. \v 18 Pati njaree doro faa cigiron, sabi ɗum naannan on e laalu. Ko haani dee, keewee \w Ruuhu\w*, \v 19 mbaajondiron jime Jabuura e jettooje e jime ɗe Ruuhu hokkata on ɗee, njimanon Joomiraaɗo, njettiron mo ɓerɗe laaɓuɗe. \v 20 Njetton \w Baabiraaɗo\w* men Laamɗo wakkati fuu dow huunde fuu saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. \v 21 Homo e mon fuu ɗowtanoo banndum saabe teddinde Almasiihu. \s1 Haala rewɓe e worɓe mum'en \p \v 22 Onon rewɓe, ɗowtano-ɗon worɓe mon no ɗowtiranto-ɗon Joomiraaɗo nii. \v 23 Sabi gorko woni hoore jom suudu mum no \w Almasiihu\w* woniri hoore deental goonɗinɓe ngal nii, ɗum woni terɗe mum ɗe hisini ɗee. \v 24 No deental goonɗinɓe ngal ɗowtiranii Almasiihu nii, hono non debbo fuu haani ɗowtiranaade jom suudu mum e huunde fuu. \v 25 Onon worɓe, njiɗiree rewɓe mon no Almasiihu yiɗiri deental goonɗinɓe ngal so hokkitiri hoore mum saabe maggal \v 26 faa senna ngal nii, caggal o laɓɓinirii ngal lootogal e haala makko, \v 27 yalla omo darna deental goonɗinɓe ngal yeeso makko tawee ngal teddinaangal, ngal ceniingal, ngal walaa ayiibe naa tuundi naa ɲoofi-ɲoofi naa ko nanndi e mum fuu. \v 28 Hono non, ana tilsi e worɓe njiɗa rewɓe mum'en no njiɗiri terɗe mum'en nii. Neɗɗo fuu jiɗɗo jom suudu mum, hoore mum yiɗi. \v 29 Sabi fay gooto waɲaa calɗi mum, ko waɗata dee, ɲamminan ɗi, hinnoo ɗi no Almasiihu hinnortoo deental goonɗinɓe ngal nii, \v 30 sabi en calɗi terɗe makko ɗee. \v 31 Binndi ɗii mbii: «Ɗum waɗi so gorko yoppan inna mum e baam mum, nanngondira e jom suudu mum, ɓe ɗiɗon fuu ɓe laatoo neɗɗo gooto.»\f + \fr 5:31 \ft Puɗɗooɗe 2.24\f* \v 32 Ɗum yo sirri mawɗo. Miɗo wiya on: sirri oo, ko woni hakkunde Almasiihu e deental goonɗinɓe ngal koo haalata. \v 33 Kaa no waawi laataade fuu, gorko fuu yiɗira jom suudu mum no yiɗiri hoore mum nii. Debbo duu teddina gorum. \c 6 \s1 Haala ɓiɓɓe e saaraaɓe \p \v 1 Onon ɓiɓɓe, ɗowtanee saaraaɓe mooɗon saabe Joomiraaɗo, sabi ɗum woni ko dartii. \v 2 «Teddin inna maa e baam maa.» Ndee woni yamiroore aranndeere nde fodoore haɓɓii e mum. \v 3 Fodoore ndee woni: «yalla aɗa heɓa moƴƴere, balɗe maa njuuta e leydi ndii.»\f + \fr 6:3 \ft Fillitagol Tawreeta 5.16\f* \v 4 Onon saaraaɓe, pati ɲannginee ɓiɓɓe mon, ko kaan-ɗon dee, biirdude ɓe dow yamiroore Joomiraaɗo e needi mum. \s1 Haala maccuɓe e halfaaɓe \p \v 5 Onon maccuɓe, ɗowtanee halfaaɓe mooɗon dow kulol e siɲɲugol tawee e ɓerɗe laaɓuɗe no ɗowtiranto-ɗon \w Almasiihu\w* nii. \v 6 Ɗowtanee ɓe tawa wanaa yeeso maɓɓe tan yalla ɓiɓɓe aadama ana njetta on. Ko haani dee, ɗowtanee ɓe no maccuɓe Almasiihu ngollirta muuyɗe Laamɗo ɓerɗe laaɓuɗe nii. \v 7 Ngolliranee ɓe anniya lobbo faa wa'a no Joomiraaɗo ngollanton, wanaa yimɓe, \v 8 sabi oɗon anndi neɗɗo fuu golluɗo ko moƴƴi, so dimo so diimaajo, Joomiraaɗo yoɓan ɗum hakke golle mum oo. \v 9 Onon halfaaɓe, ngorree non e maccuɓe mooɗon. Pati ngidee ɓe, anndon Kalfaaɗo mooɗon onon e maɓɓe fuu ana dow kammu, kasen duu oon ɓurdintaa yimɓe. \s1 Haala kaɓorɗe ɗe Laamɗo hokkata faa Ibiliisa jaaloree \p \v 10 Walaa ko heddii so wanaa wiide on keewon semmbe e ley haɓɓagol mon e Joomiraaɗo, tuugo-ɗon baawɗe makko mawɗe ɗee. \v 11 Ɓamee kaɓorɗe ɗe Laamɗo hokki on ɗee fuu, yalla oɗon mbaawa daraade faa cakko-ɗon dabareeji \w Ibiliisa\w* ɗii. \v 12 Sabi wanaa yimɓe kaɓaten, ko kaɓaten dee, laamu e baawɗe e hooreyaaku ley oo ɗoo aduna niɓɓuɗo, kaɲum e \w seyɗaani'en\w* bonɓe wonɓe e mbeeyu ɓee. \v 13 Saabe ɗum, ɓamee kaɓorɗe ɗe Laamɗo hokki on ɗee fuu, yalla oɗon mbaawa haɓaade nde ɲalaande bonnde ndee warii, keɓon kasen ɲiiɓude caggal nde kaɓi-ɗon fuu faa timmi. \p \v 14 Ndennoo, ndaree, kumo-ɗon goonga, ɓoorno-ɗon fooccitaare no saaya ndeenaagu nii. \v 15 Lanndinaade waajaade \w Kabaaru Lobbo\w* gaddoowo jam oo laatanoo on paɗe. \v 16 Wakkati fuu yo goonɗinal laatano on wawaade nde mbaaw-ɗon sakkoraade kure kuɓɓooje ɗe Bonɗo oo wedotoo on ɗee fuu. \v 17 Yo kisindam laatano on kufina njamndi, nanngon kaafaawi ki \w Ruuhu Ceniiɗo\w* hokkata kii, kanki ki konngol Laamɗo. \v 18 Wakkati fuu ngaɗee \w duwaawuuji\w* e ɲaagundeeji ley haɓɓagol mon e Ruuhu Ceniiɗo. Kakkilee pati on ŋoottu ɲaaganaade seniiɓe ɓee fuu Laamɗo. \v 19 Ɲaagano-ɗon kam miin duu newnaneede konngol, yalla nde muɓɓitin-mi hunduko am fuu, miɗo anndinira cuusal goonga tedduɗo gonɗo e Kabaaru Lobbo \v 20 mo ndarantoo-mi ley geƴƴelle am ɗee oo. Ɲaaganee kam mi waajoroo ɗum cuusal, no tilsiri kam nii. \s1 Baynondiral \p \v 21 Tikikus, sakiike men korsuɗo gollanoowo Joomiraaɗo koolniiɗo, humpitan on ɗum fuu, yalla onon duu oɗon ŋootta humpeede kam anndon no ngorru-mi. \v 22 Mi nelii mo e mooɗon yalla oɗon annda no min ngorri e yalla omo waaltina hakkillaaji mon. \p \v 23 Sakiraaɓe, yo \w Baabiraaɗo\w* men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa \w Almasiihu\w* ngaɗan on jam e jilli gonduɗi e goonɗinal. \v 24 Yiɗuɓe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu jilli ɗi timmataa ɓee fuu, yo hinnee Laamɗo wonu e mum'en.