\id 1CO \h 1 Korintunkooɓe \toc1 Ɓataaki Pool arano faade e Korintunkooɓe \toc2 1 Korintunkooɓe \toc3 1Ko. \mt2 Ɓataaki Pool arano faade e \mt1 Korintunkooɓe \c 1 \p \v 1 Oo ɓataaki ga amen iwri, miin Pool, kaɲum e sakiike men Sosteni. Miin Pool, mi noddiraaɗo sago Laamɗo faa mi laatoo \w nelaaɗo\w* Iisaa \w Almasiihu\w*. \v 2 Miɗen njowta deental goonɗinɓe Laamɗo gonngal ngalluure Korintu.\f + \fr 1:2 \ft Golle Nelaaɓe 18.1-17\f* Laamɗo laɓɓinirii on saabe Iisaa Almasiihu, noddii on faa laato-ɗon yimɓe mum, onon e noddooɓe innde Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ɗo mbaawi wonde fuu. Sabi Iisaa yo Joomiraaɗo maɓɓe, yo Joomiraaɗo men. \v 3 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e \w Baabiraaɗo\w* men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. \s1 No Pool yettiri Laamɗo banngal Korintunkooɓe \p \v 4 Miɗo yetta Laamɗo saabe mon wakkati fuu dow moƴƴere makko nde ndokkire-ɗon Iisaa \w Almasiihu\w* ndee. \v 5 Saabe makko on keɓii arsuku fuu e ley haala e ley anndal fuu. \v 6 Seedaaku amen haala Almasiihu ɲiiɓii e mon jaati, \v 7 ɗum waɗi so on ɲakoraaka fay dokkal Laamɗo gootal e ley doomugol mon Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu faa warta. \v 8 Kanko hokkata on semmbe faa ɗo aduna haaɗi, yalla oɗon laatoo ɓe ngalaa ɲiŋe ɲannde gartol makko, kanko Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. \v 9 Laamɗo yo koolniiɗo, kanko noddi on kaɓɓo-ɗon e \w Ɓiyiiko\w* Iisaa Almasiihu Joomiraaɗo men oo. \s1 Haala pooɗondiral hakkunde goonɗinɓe \p \v 10 Sakiraaɓe, miɗo ndaarda on ɗum ɗoo e innde Joomiraaɗo men Iisaa \w Almasiihu\w*: nanngondiree, laato-ɗon daande wootere, pati ceerton, laato-ɗon hakkille gooto e anniya gooto. \v 11 Sakiraaɓe am, mi narrii yimɓe suudu Kolowe pooɗondiral won hakkunde mon. \v 12 Ko njiɗu-mi wiide dee, yogaaɓe mon ana mbiya ana ngoodani Pool, woɓɓe ana mbiya ana ngoodani Apollos,\f + \fr 1:12 \ft Golle Nelaaɓe 18.24-28\f* woɓɓe duu ana mbiya ana ngoodani Piyeer, woɓɓe kasen duu ana mbiya ana ngoodani Almasiihu. \v 13 Tama Almasiihu yo pecciiɗo? Tama Pool maayani on dow \w leggal bardugal\w*, naa e innde Pool lootira-ɗon \w lootogal batisima\w*? \v 14 Mi yettirii Laamɗo ko mi lootaali fay gooto e mon lootogal batisima koo, so wanaa Kirispus e Gayus. \v 15 Non, fay gooto waawaa wiide e innde am lootira-ɗon lootogal batisima. \v 16 Ooho, goonga mi batisiino kasen duu galle Istifanas. Ko yawti ɗum, mi anndaa yalla mi batisii goɗɗo. \v 17 Sabi Almasiihu nelaali kam mi batisa, ko mo neli kam dee, mi haala \w Kabaaru Lobbo\w* oo, tawa mi haaliraali ɗum ɲeeɲal haala, pati maayde makko dow leggal bardugal ndee laatoo meere. \s1 No Almasiihu holliri baawɗe Laamɗo e hakkilantaaku Laamɗo \p \v 18 Haala maayde Iisaa dow \w leggal bardugal\w* yo safiyaaku banngal halkotooɓe ɓee, kaa banngal men enen hisinteeɓe ɓee, ka baawɗe Laamɗo. \v 19 Sabi ana winndii: \q1 «Mi bonnitan hakkilantaaku hakkilante'en ɓee, \q1 mi jiiɓan faamu faamuɓe ɓee.»\f + \fr 1:19 \ft Esaaya 29.14\f* \m \v 20 Ndennoo, hakkilante won ko woni naa? \w Dunkee Sariya\w* won ko woni naa? Baawɗo haala e oo jamaanu won ko woni naa? Wanaa Laamɗo waylitii hakkilantaaku oo aduna waɗii ɗum majjere naa? \v 21 Yimɓe aduna oo e hakkilantaaku mum'en fuu annditaali no Laamɗo holliri hoore mum e ley hakkilantaaku mum nii. Ɗum saabii so Laamɗo yiɗi hisinirde goonɗinɓe ɗum ɓee waaju amen nannduɗo e safiyaaku oo. \v 22 \w Yahuudiyankooɓe\w* ana ndaarta kaayɗe, Yunaninkooɓe ana njiɗi kaɲum'en hakkilantaaku. \v 23 Kaa enen, kabaaru tonteede \w Almasiihu\w* e leggal bardugal mbaajoto-ɗen. Banngal Yahuudiyankooɓe ɗum metti, banngal \w leɲi goɗɗi\w* ɗum safiyaaku. \v 24 Kaa banngal noddaaɓe ɓee, Yahuudiyankooɓe e leɲi goɗɗi fuu potu, Almasiihu yo baawɗe Laamɗo yo hakkilantaaku Laamɗo. \v 25 Sabi golle Laamɗo mo yimɓe njogorii yo safiyaaku oo ana ɓuri hakkilantaaku neɗɗo, kasen duu ko ɓe njogorii yo loore Laamɗo koo ana ɓuri semmbirantaaku neɗɗo. \p \v 26 Ƴeewee ko'e mon, onon sakiraaɓe ɓe Laamɗo noddi: banngal yimɓe, hakkilante'en keewaa e ley mon, jom'en semmbe keewaa e ley mon, iwɓe e leɲi tedduɗi keewaa e ley mon. \v 27 Kaa Laamɗo suɓike ko aduna jogorii yo safiyaaku koo faa hoyna hakkilante'en ɓee, ko aduna jogorii yo loore koo faa o hoyna ko jogii semmbe koo. \v 28 O suɓike ko hoyi, ko yawnii, ko jataaka e aduna oo koo faa o waɗa ko jataa koo yo meere, \v 29 yalla ɓii-aadama fuu ana ronka mantaade yeeso Laamɗo. \v 30 Kanko haɓɓi on e Iisaa Almasiihu faa Iisaa laatanii en hakkilantaaku iwɗo e Laamɗo, laatanii en fooccitaare e senaare e coottitaari \v 31 faa «mantotooɗo fuu mantoroo golle Joomiraaɗo» hono no winndorii nii. \c 2 \s1 Haala hakkilantaaku Laamɗo \p \v 1 Sakiraaɓe, miin, nde ngarnoo-mi to mon faa mi waajoo on goonga Laamɗo tedduɗo oo ndee, mi waajoraaki on haalaaji belɗi, mi waajoraaki on hakkilantaaku yimɓe. \v 2 Sabi mi fellisiino mi waajataako on fay huunde so wanaa haala Iisaa \w Almasiihu\w* e tonteede mum e \w leggal bardugal\w*. \v 3 Nde ngondunoo-mi e mon ndee, miɗo lo'i, miɗo huli, miɗo siɲɲa sanne. \v 4 Haala am e waaju am fawanooki e ɲeeɲal haala jaalotoongal neɗɗo. Ko ɗum fawinoo e mum dee, baawɗe ɗe \w Ruuhu Ceniiɗo\w* hollata ɗee \v 5 pati goonɗinal mon fawoo e hakkilantaaku yimɓe, fawoo e baawɗe Laamɗo. \p \v 6 Ɗum e taweede, miɗen mbaajoo hakkilantaaku hakkunde ɲiiɓuɓe e ley goonɗinal. Wanaa hakkilantaaku oo ɗoo aduna min mbaajotoo naa hakkilantaaku jom'en baawɗe halkotooɓe e ley oo ɗoo jamaanu – \v 7 hakkilantaaku Laamɗo min mbaajotoo. Hakkilantaaku oo yo goonga tedduɗo cuuɗaaɗo yimɓe mo Laamɗo fodani en gila aduna tagaaka faa naaten e teddeengal mum. \v 8 Fay gooto e adunankooɓe laamiiɓe ɓee anndaa oo hakkilantaaku, sabi sinndo eɓe anndunoo mo, ɓe tontataano Joomiraaɗo tedduɗo oo. \v 9 Kaa nii winndorii: \q1 «Ko yitere yiyaali nowru nanaali, \q2 e ko hakkille waddaali abada, \q1 ɗum jaati woni ko Laamɗo moƴƴinani yiɗuɓe ɗum.»\f + \fr 2:9 \ft Esaaya 64.3\f* \m \v 10 Kaa enen, Laamɗo hollirii en ɗum Ruuhu Ceniiɗo. Oon Ruuhu ana yiya fuu, fay ko luggiɗi to Laamɗo. \v 11 Homo waawi anndude neɗɗo faa laaɓa so wanaa yonki wonki e mum kii? Laamɗo duu hono non, fay gooto anndaa mo faa laaɓa so wanaa Ruuhu gonɗo e makko oo. \v 12 Enen, wanaa adunankaaku keɓ-ɗen, Ruuhu iwɗo e Laamɗo oo keɓ-ɗen, yalla eɗen annda moƴƴere nde Laamɗo waɗani en ndee fuu. \v 13 So miɗen mbaajoo ɗum, min nawtortaako haalaaji ɗi hakkilantaaku ɓiɓɓe aadama waajotoo min ɗii – haalaaji ɗi Ruuhu oo waajotoo ɗii min nawtortoo. Hono non min pamminirta heɓuɓe Ruuhu ɓee goongaaji Ruuhu ɗii. \v 14 Mo heɓaali Ruuhu Laamɗo oo waawataa jaɓɓaade kulle oon Ruuhu, sabi ɗe safiyaaku ɗo joomum. O waawataa faamude ɗe, sabi Ruuhu oo tan waawi hollude no kulle ɗee carirtee. \v 15 Neɗɗo keɓuɗo Ruuhu oo, ana waawi sarde fuu, kaa fay gooto waawaa sarde ɗum. \v 16 Sabi nii Binndi ɗii mbiiri: \q1 «Homo anndi anniya Joomiraaɗo oo? \q1 Homo waawi waajaade ɗum?»\f + \fr 2:16 \ft Esaaya 40.13\f* \m Kaa enen, anniya Almasiihu oo njogi-ɗen. \c 3 \s1 Haala gollanooɓe Laamɗo \p \v 1 Miin noo, sakiraaɓe, mi waawaa haalirande on hono no on heɓuɓe \w Ruuhu Ceniiɗo\w* nii. No kaaliran-mi on dee, hono no on adunankooɓe nii, hono no on cukaloy keccoy e ley goonɗinal \w Almasiihu\w* ngal nii. \v 2 Ɓiraaɗam ndokku-mi on, wanaa ɲaamdu tekkundu, sabi on mbaawanaano ndu. Fay jooni duu, on mbaawanaa ndu, \v 3 sabi adunankaaku tan nguurdu-ɗon tafon. Ko haasidaaku e pooɗondiral woni hakkunde mon koo, wanaa ɗum ana holla e oo ɗoo aduna njeya-ɗon? Wanaa eɗum holla nguurndam ɓii-aadama nguur-ɗon naa? \v 4 So gooto e mon wii Pool woodani, goɗɗo kasen wii Apollos woodani, wanaa ɗum ana holla miilooji oo ɗoo aduna njokku-ɗon? \p \v 5 Ko Apollos woni? Ko Pool woni? Min gollanooɓe Laamɗo tan, gooto fuu ko Joomiraaɗo hokki ɗum. E juuɗe amen ngoonɗin-ɗon. \v 6 Miin, mi tutii, Apollos yarnii, kaa Laamɗo woni mawninoowo. \v 7 Hono non, tutuɗo oo e jarnuɗo oo fuu nganaa hen fay huunde, Laamɗo mawninoowo oo tan woni fuu. \v 8 Tutuɗo oo e jarnuɗo oo fuu potu, homo e maɓɓe fuu barjete ko waarata e tampere mum. \v 9 Sabi minen min gollidooɓe e Laamɗo, onon on ngesa Laamɗo, on maadi Laamɗo. \p \v 10 Kammari moƴƴere nde Laamɗo waɗani kam ndee, mi asii gasol no mahoowo hakkilante waɗata nii, mi waɗii mahol aranol. Jooni goɗɗo ana maha e maggol. Kaa gooto fuu waɗa hakkille e no mahirta nii. \v 11 Sabi fay gooto waawaa waɗude mahol gonngol so wanaa aranol ngol, kanngol woni Iisaa Almasiihu. \v 12 Neɗɗo ana ɲiɓa e maadi aranndeeri ndii kaŋŋe naa cardi naa kaaƴe dime naa leɗɗe naa huɗo naa gawƴe. \v 13 Ɲannde gartol Almasiihu, neɗɗo fuu sariya ɓannginan fayda golle mum, sabi nden, neɗɗo fuu yiite ɓannginan golle mum, holla gooto fuu fayda golle mum. \v 14 Mo golle mum heddii daraade dow mahol aranol ngol, heɓan mbarjaari. \v 15 Kaa mo yiite ngee ɲaami golle mum, waasii mbarjaari mum, kaa kaɲum hisinte, ana wa'i no coɓɓitiiɗo e yiite nii. \p \v 16 Tama on anndaa on suudu Laamɗo, kasen Ruuhu Laamɗo oo ana e mon? \v 17 Ndennoo, neɗɗo fuu kalkuɗo suudu Laamɗo nduu, Laamɗo halkan ɗum. Sabi suudu Laamɗo nduu yo seniindu, kasen duu onon ngoni suudu nduu. \p \v 18 Pati fay gooto jaayra hoore mum. Miilɗo e mon yo hakkilante e oo aduna fuu yo laato safi, yalla ana laatoo hakkilante jaati. \v 19 Sabi hakkilantaaku e oo aduna yo safiyaaku yeeso Laamɗo. Sabi ana winndii: «Laamɗo nanngiran hakkilante'en ɓee hiila mum'en.»\f + \fr 3:19 \ft Ayyuuba 5.13\f* \v 20 Ana winndii kasen: «Joomiraaɗo ana anndi miilooji hakkilante'en ɓee, omo anndi ɗi meere.»\f + \fr 3:20 \ft Jabuura 94.11\f* \v 21 Ndennoo, pati fay gooto mantoroo yimɓe, sabi onon njey fuu: \v 22 Pool e Apollos e Piyeer, kaɲum e aduna oo, nguurndam e maayde, hannde e janngo, fuu onon njey. \v 23 Onon, Almasiihu jey on, Almasiihu duu, Laamɗo jey ɗum. \c 4 \s1 Haala golle nelaaɓe Almasiihu e tampereeji mum'en \p \v 1 Ndennoo, njogoree min min gollanooɓe \w Almasiihu\w*, njogoree min min halfinaaɓe goongaaji Laamɗo tedduɗi cuuɗaaɗi ɗii. \v 2 Kalfinaaɗo, hoolaare tan ndaardaa. \v 3 Jooni, banngal am, so on pelii kam naa so mi darnaama e sarirde ɓiɓɓe aadama wiyooɓe mi wanaa koolniiɗo, walanaa kam baasi. Mi felataa hoore am duu jaati. \v 4 So goonga nii, fay so mi walaa ko mi felda hoore am, ɗum waɗataa kam mi pooccitiiɗo. Joomiraaɗo woni caroowo kam. \v 5 Saabe ɗum, pati pelee fay gooto fade wakkati oo yottaade, fade Joomiraaɗo oo warde. Kanko yaltinta ko suuɗinoo e nimre, kanko ɓannginta ko woni e ɓerɗe yimɓe. Ɲannde nden, gooto fuu heɓan e Laamɗo jettooje ɗe foti heɓude. \p \v 6 Sakiraaɓe, haalaaji ɗii fuu mi fawii ɗum dow amen miin e Apollos kammari mooɗon, yalla miɗen laatanoo on misaalu, paamon pati njawton ko winndii koo, tawa on mawninkinaaki e jaɓande ooɗoo e salanaade ootoo. \v 7 Ndennoo homo ɓurnu maa woɓɓe ɓee? Koɗum njogi-ɗaa ko a hokkaaka? Ko njogi-ɗaa fuu a dokkaaɗo, ko waɗi so aɗa mantoroo ɗum hono ɗum wanaa dokke Laamɗo? \p \v 8 Woy on kaarii, woy on keɓii arsuku, woy on laamiima, minen min laamaaki! Haya miɗen njiɗi laamo-ɗon jaati, yalla miɗen mbaawa laamodaade e mon minen duu! \v 9 Sabi ana nanndani kam, minen \w nelaaɓe\w* ɓee, Laamɗo heedini min caggal no saraaɓe wareteeɓe nii. Sabi min laatike fijirteeɓe yeeso aduna oo fuu: yeeso \w malaa'ika'en\w* e yimɓe fuu. \v 10 Min majjuɓe saabe Almasiihu, onon on hakkilante'en e haɓɓagol mon e Almasiihu. Min lo'uɓe, onon on jom'en semmbe. Min hoynaaɓe, onon on teddinaaɓe. \v 11 Fay wakkati mo ngon-ɗen e mum jooni oo, min ceeraali e yolbere e ɗomka e kolndam e fiyeede, kaɲum e yiilaaru, \v 12 miɗen tiinnitoo wuurdude semmbe terɗe amen. So min njennaama, min nduwoto. So min torraama, min muɲan. \v 13 So min ɲo'aama, min mbaaltinan hakkillaaji joomum'en. Faa jooni miɗen njogoraa no mbuuwdi nii ley aduna oo, hono tuundi ndi yimɓe fuu mbedotoo. \p \v 14 Mi winndiraali ɗum faa mi hersina on, ko mbinndir-mi ɗum dee, faa mi jannginira on no sukaaɓe am horsuɓe nii. \v 15 Fay so taweede e ley haɓɓagol mon e Almasiihu oɗon njogii ɗowooɓe ujunaaji ujunaaji, on keewaa baabiraaɓe kaa. Sabi e haɓɓagol mon e Almasiihu, miin laatii baaba mon nde mbaajii-mi on \w Kabaaru Lobbo\w* oo ndee. \v 16 Ɗum waɗi so miɗo ndaarda on ɲemmbon kam. \v 17 Ɗum waɗi duu so nel-mi e mon Timote ɓiyam korsuɗo koolniiɗo e ley haɓɓagol mum e Joomiraaɗo. O miccintinan on laawi ɗi njokku-mi saabe Almasiihu e no mbaajortoo-mi ɗiin laawi nii nokku fuu e ley deente goonɗinɓe ɗee fuu. \v 18 Won e mon mawninkiniiɓe dow jikkude mi warataa to mon. \v 19 Kaa ɓooyataa mi waran to mon so Joomiraaɗo jaɓii. Nden mi humpitoto ko wanaa haala mawninkiniiɓe ɓee tan, mi humpitoto baawɗe mum'en duu. \v 20 Sabi \w Laamu Laamɗo\w* wanaa haala tan, yo baawɗe. \v 21 Hono njiɗ-ɗon mi warda e mon? Sawru naa jilli e newaare? \c 5 \s1 Haala ko yaannii hakkunde goonɗinɓe \p \v 1 Haya, ko soɓi nanaama waɗii hakkunde mon. Hono ndee somnde waɗaali fay hakkunde heeferɓe: gooto e mon ana wondi e jom suudu baam mum! \v 2 Kasen duu oɗon mantoroo ɗum! Ko kaanno-ɗon waɗude dee, metteede ɗum, yalla oɗon itta gaɗuɗo oo golle bonɗo e hakkunde mon. \p \v 3 Miin, miɗo woɗɗorii on banngal terɗe, kaa miɗo ɓattorii on e hakkille. Gila jooni hono no mi tawaaɗo ton nii, mi sarii gaɗuɗo golle oo. \v 4 So on kawritii e dow innde Joomiraaɗo men Iisaa, hakkille am ana tawdee e mon, baawɗe Joomiraaɗo men Iisaa duu ana e men, \v 5 yo oon neɗɗo waɗe e juuɗe \w Ibiliisa\w*, terɗe mum kalkee, yalla yonki mum ana hisinee ɲannde gartol Joomiraaɗo. \p \v 6 So goonga dee, on ngalaa ko mantoro-ɗon fey! Tama on anndaa \w ƴuufinirdi\w* seeɗa ana ƴuufina conndi farani njiiɓaandi fuu? \v 7 Laɓɓinee ko'e mon, itton ƴuufinirdi kiinndi ndii hakkunde mon, yalla oɗon laatoo conndi farani njiiɓaandi keyri ndi walaa ƴuufinirdi. Non ngorru-ɗon jaati, sabi layyaari men \w iidi Paska\w* ndii hirsaama, ɗum woni \w Almasiihu\w*. \v 8 Ndennoo, teddiniren iidi oo ko wanaa luutti e bone hono no ƴuufinirdi kiinndi naa ƴuufinirdi coɓundi naa mbonndi. Teddiniren mo buuru mo walaa ƴuufinirdi, buuru laaɓal kaɲum e goonga. \p \v 9 E ɓataaki mo mbinndunoo-mi e mon oo, mi wii on e ley makko pati nawtondiron e soɓuɓe. \v 10 Nde mbiinoo-mi non ndee, mi faandoraakino soɓuɓe wonɓe e oo ɗoo aduna ɓee fuu, naa haasidi'en fuu naa wuyɓe fuu naa rewooɓe tooruuji fuu. So non fii worri, waajibi njalton aduna oo. \v 11 Ko njiɗunoo-mi wiide on, pati nawtondiron e innditortooɗo sakiike tawee yo coɓuɗo naa haasidi naa dewoowo tooruuji naa ɲo'oowo yimɓe naa jaroowo doro naa gujjo. Baaɗo hono non, pati ɲaamdon e mum duu. \v 12-13 Sabi ɓe ngalaa e ley deental goonɗinɓe Laamɗo ngal ɓee, wanaa miin sarata ɓe, Laamɗo sarata ɓe. Kaa wonɓe ley deental goonɗinɓe Laamɗo ngal ɓee, onon carata ɗum'en. Sabi nii winndorii: «Ittee neɗɗo bonɗo oo e ley mon.»\f + \fr 5:12-13 \ft Fillitagol Tawreeta 13.6; 17.7\f* \c 6 \s1 Haala gullondiral hakkunde sakiraaɓe goonɗinɓe \p \v 1 So luurral waɗii hakkunde mon, hono joomum'en cuusirta wullitaade ooɲiiɓe ɓee njoppa fooccitiiɓe ɓee? \v 2 Tama on anndaa fooccitiiɓe ɓee caroyta aduna oo? Ndennoo, so onon fooccitiiɓe ɓee caroyta aduna oo, hono ndonkirton sarde kulle pamare ɗee? \v 3 Tama on anndaa enen caroyta \w malaa'ika'en\w* ɓee? Sako kulle ɗam ɗoo nguurndam! \v 4 Ndennoo, so luurral waɗii hakkunde mon banngal kulle aduna, ko saabii so oɗon ngullitoyoo ɓe deental goonɗinɓe ngal jataaki ɓee? \v 5 Faa njaago-ɗon mbiiru-mi non. Tama on ngalaa fay hakkilante gooto baawɗo sarde sakiraaɓe luurruɓe? \v 6 Ee, goonɗinɗo wullanoo goonɗinɗo banndum, tawa to ɓe ngoonɗinaali! \p \v 7 Haya, ko cardaton e mum hakkunde mon koo duu yo ayiibe bonɗo jaati. Ko saabii so on cuɓaaki muɲude tooɲannge? Ko saabii so on cuɓaaki muɲude ɓoleede? \v 8 Kaa onon tooɲata, onon ɓolata fay sakiraaɓe mon. \p \v 9 Tama on anndaa ooɲiiɓe naatataa e \w Laamu Laamɗo\w* oo? Pati njaayree ko'e mon: soɓuɓe e rewooɓe tooruuji e jeenooɓe e luuɗunkooɓe \v 10 e wuyɓe e haasidi'en e yarooɓe doro e ɲo'ooɓe yimɓe e yanooɓe, fay gooto e ɓee naatataa e Laamu Laamɗo oo. \v 11 Yoga mon laatinoke hono non, kaa jooni on lootaama on laaɓii, on nanngiraama fooccitiiɓe saabe innde Joomiraaɗo men Iisaa \w Almasiihu\w*, kaɲum e \w Ruuhu\w* Laamɗo men oo. \s1 No goonɗinɓe kaaniri teddinirde Laamɗo terɗe mum'en \p \v 12 Oɗon mbiya: «Huunde fuu ana daganii kam.» Ooho, kaa wanaa fuu nafata. So goonga «huunde fuu ana daganii kam», kaa miɗo salii huunde fuu mara kam. \v 13 Oɗon mbiya: «Ɲaamdu jey reedu, reedu jey ɲaamdu.» Ooho, kaa Laamɗo halkan ɗi ɗiɗi fuu. Terɗe ɓii-aadama tagiraaka kammari ko soɓi, ko ɗe tagiraa dee, faa ɗe ndewa Joomiraaɗo, Joomiraaɗo duu hayba ɗe. \v 14 Laamɗo immintinɗo Joomiraaɗo men iwde e maayde oo, immintiniran en enen duu e baawɗe mum. \v 15 Tama on anndaa terɗe mon ngoni calɗi \w Almasiihu\w*? Ndennoo, ana dagoo mi ɓama calɗi Almasiihu ɗii mi waɗa ɗum calɗi debbo coottoowo hoore mum? Abada! \v 16 Tama on anndaa piilondirɗo e debbo coottoowo hoore mum fuu, laatodike e mum terɗe goote? Sabi ana winndii: «Ɓe ɗiɗon fuu ɓe laatoto neɗɗo gooto.»\f + \fr 6:16 \ft Puɗɗooɗe 2.24\f* \v 17 Kaa kaɓɓondirɗo e Joomiraaɗo laatodike e mum ruuhu gooto. \v 18 Ndogee ko soɓi! Luuttal fuu ngal neɗɗo luutti, takkataako e terɗe mum. Kaa coɓinɗo hoore mum tooɲii terɗe mum. \v 19 Tama on anndaa terɗe mon ɗee ngoni suudu \w Ruuhu Ceniiɗo\w* gonɗo e mon mo Laamɗo hokki on oo? Wanaa onon njey ko'e mon, \v 20 sabi Laamɗo soottitorii on coggu tiiɗuɗo. Ndennoo, teddiniree Laamɗo terɗe mon ɗee. \c 7 \s1 Haala dewgal \p \v 1 Jooni kaa miɗo yiɗi jaabaade lamndi ɗi mbinndan-ɗon kam ɗii. Goonga, ana moƴƴi e gorko waasude ɓamde debbo. \v 2 Kaa pati fijirde waɗa, gorko fuu yo tawre debbo, debbo duu tawree gorko. \v 3 Yo gorko hokku genndum hakke mum, debbo duu hokka gorum hakke mum. \v 4 Debbo jeyaa terɗe mum, gorum jey ɗe. Gorko duu hono non, jeyaa terɗe mum, genndum oo jey ɗe. \v 5 Pati fay gooto e mon salanoo goɗɗo so wanaa tawee e dow kawral mon wakkati keertaaɗo faa keɓon no ɲaagoro-ɗon Laamɗo. Kaa caggal ɗum, keddo-ɗon wuurdude no haaniri nii pati mbaason nantaade so \w Ibiliisa\w* seytoo on. \v 6 Ko kaalan-mi on ɗoo koo, wanaa ko tilsi, mi kolluɗo on laawol lobbol nii. \v 7 Miin, miɗo yiɗi yimɓe fuu laatoo hono am, kaa gooto fuu no Laamɗo hokkiri ɗum: yoga hokkiraa nii enne, yoga hokkiraa nii too. \p \v 8 Faade e ɓe ɓamaali e ɓe ɓamaaka, kaɲum e rewɓe ɓe worɓe mum'en maayi, miɗo wiya worrude no am nii ɓuri moƴƴude e mum'en. \v 9 Kaa so tawii ɓe mbaawaa nantaade, ɓe ndewla, sabi ɗum ɓuri jooɗoraade nii tan ana maaya muuyo. \p \v 10 Wonɓe e dewle ɓee, miɗo yamira ɗum'en ndee yamiroore nde iwaali e am, iwnde e Joomiraaɗo: debbo haanaa seerde gorum. \v 11 So taweede mo seerii oon yo heddoro non, naa duu o warta e mum. Gorko duu haanaa seerde genndum. \p \v 12 Kaa woɓɓe ɓee, miin e hoore am haalanta ɗum'en, wanaa Joomiraaɗo: so goonɗinɗo Iisaa ana jogii debbo mo goonɗinaali tawee debbo oo ana yarrii wondude e makko, pati o seera ɗum. \v 13 Naa so debbo goonɗinɗo ana dewlaa gorko mo goonɗinaali tawee gorko oo yarrii wondude e makko, pati o seera ɗum. \v 14 Sabi gorko mo goonɗinaali oo ana laɓɓiniree genndum, kasen duu debbo mo goonɗinaali oo ana laɓɓiniree gorum. So wanaa ɗum, ɓiɓɓe mon laatoto ɓe anndaa Laamɗo, tawee nee ɓe seniiɓe. \v 15 Kaa mo goonɗinaali, so yiɗii seerde goonɗinɗo oo, yo seer. Goonɗinɗo oo kaa, so debbo so gorko, tilsinaaka e dewgal ngal, sabi Laamɗo noddii en faa nguuren e jam. \v 16 Debbo goonɗinɗo, hono anndirtaa aɗa waawi hisinde gora? Gorko goonɗinɗo, hono anndirtaa aɗa waawi hisinde gennda? \s1 No gooto fuu haani worrude no Joomiraaɗo feccirani ɗum nii \p \v 17 Ɗum nee, yo gooto fuu wuurdu no Joomiraaɗo feccirani ɗum nii, no worrunoo nde Laamɗo noddi ɗum ndee. Ɗum njamir-mi deente goonɗinɓe ɗee fuu. \v 18 Tawaaɗo yo \w taadiiɗo\w* nde Laamɗo noddi ɗum ndee, pati tewta bonnitidde ko taadaa koo. Noddaaɗo so tawi taadaaki, pati taado. \v 19 Taadaade e waasude taadaade fuu walaa ko nafata, ko nafata dee, jokkude jamirooje Laamɗo. \v 20 Yo gooto fuu heddoro no worrunoo wakkati nde Laamɗo noddata ɗum ndee. \v 21 Nde noddete-ɗaa ndee, so tawii a diimaajo, pati ɗum laatane sugulla. Kaa so a heɓii laawol no ndimɗiraa, rimɗu. \v 22 Sabi maccuɗo mo Joomiraaɗo noddi, laatike coottitaaɗo Joomiraaɗo. Dimo noddaaɗo duu, laatike diimaajo \w Almasiihu\w*. \v 23 On coottitoraama coggu tiiɗuɗo, ndennoo pati laatee maccuɓe yimɓe. \v 24 Sakiraaɓe, gooto fuu no worrunoo nde noddetee ndee, yo heddoro non yeeso Laamɗo. \s1 Haala dewlude e waasude dewlude \p \v 25 Banngal yimɓe ɓe ndewlaali ɓee, mi walanaa ɓe yamiroore iwnde to Joomiraaɗo, kaa mi haalan ko woni miilo am, miin mo yurmeende Joomiraaɗo waɗi koolniiɗo oo: \v 26 saabe torraaji jooni ɗii, miɗo miila neɗɗo heddoroo no worri nii ɓuri moƴƴude e mum. \v 27 So dewgal won hakkunde maa e debbo, pati tewtaa taƴude ngal. So dewgal walaa hakkunde maa e debbo, pati tewtaa debbo. \v 28 Kaa so a ɓamii duu, a luuttaali. Mboomri duu so ɓamaama, luuttaali. Kaa naatuɓe e dewle ɓee ɓilloto e nguurndam mum'en, mi yiɗanaa on ɗum. \v 29 Sakiraaɓe, ko kaalunoo-mi koo annii: wakkati oo ɓadike. Jooni, yo ɓamɓe ɓee mba'u no ɓamaali nii, \v 30 woyooɓe mba'a no mboyaali nii, weltiiɓe mba'a no mbeltaaki nii, soodooɓe mba'a no njogaaki nii, \v 31 heɓooɓe e oo ɗoo aduna mba'a no meeɗaali heɓude e makko nii. Sabi oo ɗoo aduna no wa'i nii, annii yawta. \p \v 32 Ko njiɗu-mi dee, ceerton e sugulla. Mo dewlaali, hakkille mum to kulle Joomiraaɗo yahata, ko welata Joomiraaɗo tewtata. \v 33 Kaa dewluɗo, hakkille mum to kulle aduna yahata, ko welata genndum tewtata, \v 34 joomum fecciima. Hono non, mo ɓamaaka, kaɲum e mboomri, hakkille mum to kulle Joomiraaɗo yahata, yalla terɗe mum e yonki mum fuu ana cenoo. Kaa ɓamaaɗo, hakkille mum to kulle aduna yahata, ko welata gorum tewtata. \v 35 Faa nafa on mbiiru-mi non, wanaa faa tonnga on. Miɗo yiɗi nguurdon no kaan-ɗon wuurdude nii, kaɓɓo-ɗon e Joomiraaɗo, tawa hakkillaaji mon peccaaki. \p \v 36 So muuyo mawnii e neɗɗo sanne faa huli pati ronka nantaade e cabbaaɗo mum, miila dewgal ngal ana haani timmineede, yo ngal timmine no joomum yiɗiri nii, luuttaali. \v 37 Kaa so gorko fellisii e ɓernde mum fuu tawa tilsinaaka, faa ɓami anniya huurtintaa cabbaaɗo mum, so ana waawi nantaade, waɗii ko moƴƴi. \v 38 E ley ɗum, kuurtinɗo cabbaaɗo mum waɗii ko moƴƴi, kaa mo huurtinaali cabbaaɗo mum ɓuri waɗude ko moƴƴi. \p \v 39 Debbo ɓamaaɗo yo kaɓɓaaɗo so nii gorum ana heddii wuurde. Kaa so goriiko oo yawtii, mo o yiɗi fuu ana waawi ɓamde mo, yo tawe e laawol Joomiraaɗo ngol tan. \v 40 Ɗum nee, so o heddiima e ngoortaalaaku o ɓurata welde hoore. Ɗum woni miilo am, kasen duu miɗo miila miin duu, mi heɓii \w Ruuhu\w* Laamɗo. \c 8 \s1 Haala tew cakkanaaɗo tooruuji \p \v 1 Jooni miɗo jaaboo lamndal mon banngal \w tew cakkanaaɗo tooruuji\w* ɗii. Eɗen taƴori «en fuu eɗen njogii anndal». «Anndal» nee waddan mawninkinaare, jilli ngoni ko naɓata deental goonɗinɓe ngal yeeso. \v 2 Neɗɗo fuu miiluɗo ana anndi huunde, anndaa tafon no haani anndirde. \v 3 Kaa neɗɗo fuu jiɗɗo Laamɗo, Laamɗo ana anndi ɗum. \p \v 4 Ndennoo e banngal ɲaamugol tew cakkanaaɗo tooruuji, eɗen anndi «so goonga, ley aduna, tooru wanaa fay huunde», «Laamɗo walaa so wanaa gooto oo». \v 5 Sabi fay so ko yimɓe mbiyata reweteeɓe koo ana ngoodi dow kammu e dow leydi – so goonga, wiyeteeɓe «reweteeɓe» e «joomiraaɓe» keewii – \v 6 enen, banngal men, Laamɗo gooto tan woodi, \w Baabiraaɗo\w* taguɗo huunde fuu mo nguuran-ɗen oo. Kasen Joomiraaɗo gooto tan woodi, Iisaa \w Almasiihu\w* mo huunde fuu laatorii oo, mo keɓir-ɗen nguurndam oo. \p \v 7 Kaa wanaa yimɓe fuu paami ɗum tafon. Yogaaɓe woownooɓe rewde tooruuji, faa hannde eɓe ɲaama tew cakkanaaɗo tooruuji e miilde tew oo tooruuji jaati njey ɗum. Ɗum waɗata so eɓe miila ɓe coɓan, tawi ɓe mbaawaa seenndude goonga e pene. \v 8 Taƴoral, ɲaamdu ɓattintaa en Laamɗo. So en ɲaamii, nafataa en fay huunde, so en ɲaamaali, bonnantaa en fay huunde. \v 9 Goonga, on ndokkaama laawol faa mbaawon ɲaamde huunde fuu. Kaa ndeentee pati ngol laawol liɓa ɓe ɲiiɓaali e ley goonɗinal ɓee. \v 10 Sabi aan annduɗo goonga oo, so lo'uɗo yii ma aɗa ɲaama ley suudu tooru, hakkille mum hokkataa ɗum ɲaamde tew cakkanaaɗo tooruuji kaɲum duu naa? \v 11 Hono non, oon sakiike men lo'uɗo mo Almasiihu maayani oo, halkortoo saabe anndal maa ngal. \v 12 So on tooɲirii non sakiraaɓe ɓe ɲiiɓaali e ley goonɗinal ɓee, so on njiiɓii hakkillaaji maɓɓe, on luuttii Almasiihu. \v 13 Ɗum nee, so tawii ɲaamdu ana liɓa sakiike am, mi ɲaamataa kasen tew abada, pati mi liɓa sakiike am. \c 9 \s1 Haala ko nelaaɗo foti waɗaneede \p \v 1 Mi jeyaa hoore am naa? Mi laataaki \w nelaaɗo\w* naa? Mi yiyaali Joomiraaɗo men Iisaa naa? Goonɗinal mon, wanaa e ley golle mo ngollan-mi Joomiraaɗo oo iwi naa? \v 2 Fay so banngal yogaaɓe mi wanaa nelaaɗo, banngal mon onon mi nelaaɗo, sabi ko ngoonɗin-ɗon Iisaa koo ana holla Joomiraaɗo neli kam jaati. \p \v 3 Annii ko mbiyan-mi felooɓe kam ɓee: \v 4 min kaandaa e heɓude ɲaamdu e yardu e ley golle amen naa? \v 5 Min kaandaa e naɓorde rewɓe amen no nelaaɓe woɓɓe ɓee nii naa? No miɲiraaɓe Joomiraaɗo ɓee nii, kaɲum e Piyeer? \v 6 Naa miin e Barnabas tan ngoni haanɓe gollude faa keɓa no nguurda? \v 7 Homo e mon yii sordaasi joɓoowo hoore mum? Homo woni demoowo mo ɲaamataa ko hetti e ngesa mum? Homo woni duroowo mo yarataa kosam sewre mum? \p \v 8 Ko kaalan-mi koo, e dow miilooji yimɓe tan fawii naa? \w Sariya\w* oo yamiraali ɗum naa? \v 9 Sabi nii winndiraa e Sariya Muusaa: «A haɗataa ngaari aloori tappoori gawri muuɗude gawri.»\f + \fr 9:9 \ft Fillitagol Tawreeta 25.4\f* Ga'i alooji ɗii tan ngoni ko Laamɗo wattani hakkille naa? \v 10 Tama wanaa saabe men o haalirta? Goonga, enen mbinndanaa ngol konngol, sabi demoowo e tappoowo fuu ana ngollira jikke heɓude ngeɗu mum'en. \v 11 Min aawii e mon kulle ruuhunkooje. So min kettii e mon kulle adunankooje, yalla miɗen kaawanee ɗum naa? \v 12 So woɓɓe ana kaandi e heɓude ɲaamdu e junngo mon, wanaa minen ɓuri haandude hen? \p Kaa minen, min njokkaali ngol laawol. Miɗen muɲa huunde fuu pati min kaɗa \w Kabaaru Lobbo\w* haala \w Almasiihu\w* oo yaade yeeso. \v 13 Tama on anndaa gollooɓe e ley \w Suudu Dewal Mawndu\w* ɓee ana nguuri e kulle ɗe yimɓe ndokkata Suudu nduu ɗee? Tama on anndaa halfinaaɓe golle \w ittirde sadaka\w* ɓee ana keɓa ngeɗu mum'en e mayre? \v 14 Hono non, Joomiraaɗo yamirii waajotooɓe Kabaaru Lobbo ɓee nguura e Kabaaru Lobbo oo. \p \v 15 Kaa miin, mi jokkaali hen fay laawol gootol, kasen duu mi winndiraali ɗum faa mi heɓa huunde. Maayde ɓurani kam ɲaagaade huunde. Sabi ɗum woni ko mantortoo-mi, mi jaɓataa fay gooto itta kam e majjum duu. \v 16 Sabi waajaade Kabaaru Lobbo oo manataa kam, ɗum tilsuɗum kam. Bone woodanii kam so mi waajaaki Kabaaru Lobbo oo! \v 17 Sinndo mi golliriino oo golle saabe miɗo fellisinnoo ɗum miin e hoore am, nden kaa mi heɓanno njoɓdi. Kaa laatike tilsere ngolliran-moo-mi, mo golle mo kalfinaa-mi. \v 18 Ndennoo koɗum woni njoɓdi am? Njoɓdi am, ɗum woni seyo am ko mbaajotoo-mi Kabaaru Lobbo meere meere koo, tawti e ko mi lamndataako ko waajotooɓe Kabaaru Lobbo oo ɓee poti heɓude. \p \v 19 Mi walaa e margal fay gooto, kaa mi waɗii hoore am maccuɗo yimɓe fuu, yalla miɗo heɓa ko ɓuri heewde e maɓɓe. \v 20 E ley \w Yahuudiyankooɓe\w*, mi waɗii hoore am Yahuudiyanke, yalla miɗo heɓa ɓe. E ley jokkuɓe Sariya Muusaa, mi waɗii hoore am jokkuɗo Sariya Muusaa, yalla miɗo heɓa ɓe, fay so wanaa waajibi mi jokka Sariya oo. \v 21 E ley ɓe ngalaa e Sariya Muusaa ɓee, mi waɗii hoore am mo walaa e Sariya oo, yalla miɗo heɓa ɓe, fay so miin e hoore am, mi waasaali taweede e sariya Laamɗo oo, sabi ley sariya Almasiihu ngon-mi. \v 22 E ley lo'uɓe, mi waɗii hoore am mi lo'uɗo, yalla miɗo heɓa ɓe. Walaa fuu no mi waɗaali hoore am kammari yimɓe fuu, yalla ana daɲa ɓe kisin-mi. \v 23 Ko ngaɗan-mi fuu, mi waɗiran ɗum kammari Kabaaru Lobbo oo yalla miɗo heɓa hen ngeɗu. \p \v 24 Tama on anndaa daɗondirteeɓe ɓee fuu yo dogooɓe, kaa gooto tan heɓata deesewal? Ndennoo, ndogiree heɓude ngal. \v 25 Lanndinantooɓe ndaggu fuu, mbiiran terɗe mum'en biirugol cattungol. Ko ɓe ngaɗirta ɗum dee, faa ɓe keɓa deesewal ngal duumataako. Enen nee, faa keɓen deesewal duumotoongal. \v 26 Saabe majjum mi dogiraali meere, mi wa'aali no kaɓoowo e henndu nii. \v 27 Kaa miɗo biira terɗe am no naawiri miɗo jaalii ɗe, yalla miin baajotooɗo woɓɓe Kabaaru Lobbo oo, pati mi waasa yarraneede. \c 10 \s1 Haala waasude rewde tooruuji \p \v 1 Sakiraaɓe, miɗo yiɗi paamon faa gasa ko hewtii maamiraaɓe men jamaanu Muusaa koo. Ɓe fuu ɓe ngoniino e ley luurde ndee, ɓe fuu duu ɓe lummbiino geeci oo. \v 2 E ley haɓɓagol maɓɓe e Muusaa ɓe fuu ɓe keɓii \w lootogal batisima\w* e ley luurde ndee, kaɲum e ley geeci oo. \v 3 Kasen duu ɓe fuu ɓe ɲaamdii ɲaamdu wooturu ruuhunkooru, \v 4 ɓe fuu ɓe njardii njaram ngootam ruuhunkoojam, sabi eɓe njarannoo ɗam e haayre ruuhunkoore jokkunoonde e maɓɓe ndee. Nden haayre woni \w Almasiihu\w*. \v 5 Kaa ko ɓuri heewde e maɓɓe, Laamɗo welaaka ɗum'en. Ɗum saabii so ɓe kalkii ley ladde jeereende ndee. \p \v 6 Ɗum fuu eɗum holla en pati njokken giɗaaɗe yonki bonɗe no maɓɓe nii. \v 7 Pati laatee rewooɓe tooruuji no yoga maɓɓe nii, hono no winndorii nii: «Yimɓe ɓee njooɗiima ana ɲaama ana njara, kasen immii ana mboma.»\f + \fr 10:7 \ft Pergu 32.6\f* \v 8 Pati naaten e fijirde no yogaaɓe e maɓɓe naatiri e fijirde nii. Ɗum saabii so ujunaaji noogay e taton neɗɗo maayi ɲannde wootere. \v 9 Pati itten koro Almasiihu no yoga maɓɓe nii. Ɗum saabii so bolle kalki ɗum'en. \v 10 Pati ŋermitee no yoga maɓɓe nii. Ɗum saabii so \w malaa'ika\w* baroowo oo halki ɓe. \v 11 Ɗum fuu waɗii yalla ana laatanoo en misaalu, ɗum winndiraama faa ɗum waajoo en, enen wonɓe e cakite jamaanu ɓee. \v 12 Ɗum nee, miiloowo ana darii fuu, waɗa hakkille pati boɓɓoo e leydi. \v 13 Walaa torra ittoowa koro heɓuka on ka heɓaali ɓiɓɓe aadama. Laamɗo yo koolniiɗo, o ɗalataa torra koroowa ɓurka on semmbe fawee e mon. Torra fuu koroowa on, o hokkan on no mbaawron muɲude ɗum, o hokkan on laawol no njaltiron e mum. \p \v 14 Saabe ɗum, sakiraaɓe am horsuɓe, ngoɗɗee dewal tooruuji. \v 15 Miɗo haalirana on hono no on hakkilante'en nii, caree onon e ko'e mon ko mbii-mi koo. \v 16 Horde hiraande seniinde nde njettaten Laamɗo kammari mum ndee, so en njarii nde, tama en ndeentaali e ƴiiƴam Almasiihu ɗam? Buuru mo taƴaten oo, so en ɲaamii mo, tama en ndeentaali e terɗe Almasiihu ɗee? \v 17 Tawi buuru oo yo gooto, enen duu, enen e heewde fuu, en terɗe goote, sabi eɗen njogii ngeɗu e oon buuru gooto. \v 18 Taykee leɲol \w Israa'iila\w* ngol: tama yimɓe maɓɓe ɲaamooɓe \w sadakaaji\w* ɓee ndeentaali e Laamɗo gaɗanaaɗo \w ittirde sadaka\w* ndee oo? \v 19 Miɗo yiɗi wiide \w tew cakkanaaɗo tooruuji\w* won ko woni naa? Naa tooru e hoore mum won ko woni? \v 20 Walaa! Ko njiɗu-mi wiide dee, ko heeferɓe ɓee cakkotoo koo, sakketee \w seyɗaani'en\w*, wanaa Laamɗo. Mi yiɗaa ndeenton e seyɗaani'en. \v 21 On mbaawaa yarde e horde Joomiraaɗo ndee njaron kasen e horde seyɗaani'en, on mbaawaa ɲaamde e la'al Joomiraaɗo ngal ɲaamon kasen e la'al seyɗaani'en ɓee. \v 22 Naa iirtude tikkere Joomiraaɗo njiɗ-ɗen? Naa en miilii eɗen ɓuri mo semmbe? \s1 Haala ngaɗiree huunde fuu faa Laamɗo teddinee \p \v 23 Mbii-ɗon: «Huunde fuu ana dagii.» Ooho, kaa wanaa fuu nafata. So goonga, «huunde fuu ana dagii», kaa wanaa fuu naɓata deental goonɗinɓe ngal yeeso. \v 24 Pati fay gooto laatoo hammadi haaje mum tan, ndaarta nafaa woɓɓe ɓee duu. \v 25 Tew cootteteeɗo luumo fuu, oɗon mbaawi ɲaamirde ɗum hakkillaaji ɗi ɲiŋataa on tawa on lamndaaki yalla ɗum \w tew cakkanaaɗo tooruuji\w* naa wanaa. \v 26 Sabi «leydi e ko woni e mum fuu Joomiraaɗo woodani.»\f + \fr 10:26 \ft Jabuura 24.1\f* \v 27 So neɗɗo mo goonɗinaali noddii on, on njaɓii nootaade, ɲaamon ko ndokke-ɗon fuu, tawa hakkillaaji mon ɲiŋataa on. \v 28 Kaa so won biiɗo on: «Ɗum ko sakkanaa tooruuji», nden, pati ɲaamee ɗum saabe biiɗo non oo e saabe hakkille mum ɲiŋoowo ɗum. \v 29 Wanaa ko wartata e hakkillaaji mon onon kaalan-mi ɗoo, ko wartata e hakkille biiɗo non oo kaalan-mi. \p Kaa fotaa ko hakkille neɗɗo goɗɗo sara ndimaaku am. \v 30 So miɗo yetta Laamɗo e dow ko ɲaaman-mi, ko waɗi so miɗo bonkee e nduun ɲaamdu ndu njettu-mi Laamɗo kammari mum? \p \v 31 Ndennoo, so on ɲaaman, so on njaran naa ko ngaɗaton fuu, ngaɗiree ɗum faa Laamɗo teddinee. \v 32 Pati laatanee fay gooto fergitere, wanaa \w Yahuudiyankooɓe\w* wanaa \w ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe\w* wanaa deental goonɗinɓe Laamɗo ngal. \v 33 Ngolliree no am nii, sabi miɗo tewta ko welata yimɓe fuu e dow huunde fuu, tawee mi tewtaali nafaa am miin tan, ko nafata heewɓe tewtan-mi, yalla eɓe kisinee. \c 11 \nb \v 1 Ɲemmbee kam no ɲemmbiran-mi Almasiihu nii. \s1 Haala banngal soomugol hoore \p \v 2 Miɗo yetta on ko micciti-ɗon kam e huunde fuu koo, e ko njokku-ɗon waajuuji ɗi mbaajii-mi on ɗii koo. \v 3 Kaa noo, miɗo yiɗi paamon \w Almasiihu\w* woni hooreejo gorko fuu, gorko woni hooreejo debbo, kasen duu Laamɗo woni hooreejo Almasiihu. \v 4 Ndennoo, gorko fuu kippiiɗo kufina so ana \w duwoo\w* naa so ana haalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol, hoynii hooreejo mum oo. \v 5 Kaa debbo fuu mo soomaaki so ana duwoo naa so ana haalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol, hoynii hooreejo mum oo, sabi omo wa'i hono no o laɓiiɗo nii. \v 6 Sabi so debbo soomaali hoore mum, yo mesu sukundu mum. Kaa so nii mesude hoore mum naa laɓude nde ana yaannoo debbo, yo soomu hoore mum. \v 7 Gorko noo haanaa hippaade kufina, sabi yo mbaadi Laamɗo, kaɲum e darja mum. Kaa debbo yo darja gorko. \v 8 Sabi wanaa gorko ittaa e debbo, debbo ittaa e gorko. \v 9 Wanaa gorko taganaa debbo, debbo taganaa gorko. \v 10 Saabe ɗum ana wajibii e debbo soomude e hoore mum taagumansa baawɗe saabe \w malaa'ika'en\w*. \v 11 Kaa ɗum e taweede, e ley haɓɓagol men e Joomiraaɗo, debbo ana haɓɓii e gorko, gorko duu ana haɓɓii e debbo. \v 12 Sabi no debbo ittiraa e gorko nii, hono non debbo duu rimirta gorko. Kaa ɗum fuu, to Laamɗo ɗum iwi. \v 13 Caree onon e ko'e mon: yalla ana ŋarɗi e debbo rewa Laamɗo tawa soomaaki? \v 14 Wanaa neesu oo e hoore mum ana anndina on sukundu juutundu ana yaaginii e gorko, \v 15 kaa e debbo, yo darja? Sabi o hokkiraama sukundu juutundu yalla ana sudda hoore ndee. \v 16 Muuyɗo yeddude ɗum fuu yo anndu en ngalaa oon aada, wanaa minen, wanaa deente goonɗinɓe Laamɗo ɗee. \s1 Haala hiraande seniinde \p \v 17 Won ko njiɗu-mi yamirde on kasen, haala no kawritirton. Haala majjum mi waawaa yettude on, sabi kawrite mon ɗee naɓataa on yeeso, to boni ɗe naɓata on. \v 18 Ko adii fuu, mi nanii so on kawritii, luurral ana hakkunde mon, kasen duu won ko ngoonɗin-mi hen. \v 19 Ana tilsi pelle-pelle ngaɗa hakkunde mon, yalla hoolniiɓe jaati wonɓe e ley mon ɓee ana annditee. \v 20 So on kawritii e nokku gooto, wanaa hiraande Joomiraaɗo ndee ɲaamaton. \v 21 Sabi gooto gooto mon fuu heɲoto ɲaamde hiraande mum faa ɓee ɗoo njolba, ɓee too cigira. \v 22 Tama on ngalaa cuuɗi ɗo kaan-ɗon ɲaamde e yarde? Naa on yawɓe deental goonɗinɓe Laamɗo ngal? Naa oɗon njiɗi hoynude ɓe ngalaa ko njogii ɓee? Ko mbiyan-mi on? Mi yetta on naa? Mi waawataa yettude on e ɗum. \p \v 23 Sabi miin, e Joomiraaɗo keɓu-mi ko njottin-mi on koo: e ley jemma mo Joomiraaɗo men Iisaa jammbaa e mum oo, o ɓami buuru, \v 24 o yetti Laamɗo, o heli buuru oo, o wii: «Ɗum yo terɗe am keliraaɗe kammari mon. Ngaɗee ɗum faa miccito-ɗon kam.» \v 25 Hono nii, nde ɓe tilii hiraande ndee, o ɓami horde \w peguujam\w*, o wii: «Ndee ɗoo horde woni \w aadi\w* keyri tabintiniraandi ƴiiƴam am. Faa nde njaraton fuu, miccito-ɗon kam.» \v 26 Sabi nde ɲaamaton oon buuru e nde njaraton nden horde peguujam fuu, oɗon mbaajoo haala maayde Joomiraaɗo faa nde o warti. \p \v 27 Ɗum nee, neɗɗo fuu ɲaamirɗo buuru Joomiraaɗo no haanaa, yardi horde makko no haanaa, oon luuttii terɗe Joomiraaɗo ɗee e ƴiiƴam makko ɗam fuu. \v 28 Ndennoo, gooto fuu yo ƴeewto hoore mum fade mum ɲaamde oon buuru naa yarde nden horde. \v 29 Sabi neɗɗo fuu ɲaamɗo buuru oo so yari horde ndee, so miilaaki ɗum terɗe Joomiraaɗo ɗee, jukkete saabe ko ɲaami koo e ko yari koo. \v 30 Ɗum saabii so ɲawɓe e lo'uɓe ana keewi e mon, kasen duu won yawtuɓe. \v 31 Sinndo eɗen ƴeewtotonoo ko'e men, en ƴeewtatanooke. \v 32 Kaa Joomiraaɗo ana sara en faa ne'a en, pati njukkide-ɗen e aduna oo. \p \v 33 Ndennoo sakiraaɓe am, so oɗon kawrita faa ɲaamdon hiraande Joomiraaɗo ndee, ndoomondiree. \v 34 So tawii won jolbuɗo e mon, yo ɲaamu to suudu mum too, pati kawrite mon ɗee laatanoo on jukkungo. Kaa ko heddii koo mi biltan ɗum so mi warii. \c 12 \s1 Haala dokke Ruuhu Ceniiɗo \p \v 1 Haala dokke ɗe \w Ruuhu Ceniiɗo\w* hokkata ɗee, sakiraaɓe, miɗo yiɗi paamon ɗe faa gasa. \v 2 Nde ngonno-ɗon heeferɓe ndee, oɗon anndi no tooruuji muumi ɗii majjiniri on. \v 3 Ɗum waɗi so njiɗu-mi paamon ɗum ɗoo: fay gooto waawaa wiide «Iisaa yo kuɗaaɗo» so Ruuhu Laamɗo ana e mum, kasen duu fay gooto waawaa wiide «Iisaa yo Joomiraaɗo» so Ruuhu Ceniiɗo walaa e mum. \p \v 4 Dokke ɗe Ruuhu Ceniiɗo hokkata en ɗee ana ceerti sifaaji, kaa Ruuhu oo yo gooto. \v 5 Gollanooɓe deental ɓee ana ceerti sifaaji, kaa Joomiraaɗo oo yo gooto. \v 6 Golleeji ana ceerti sifaaji, kaa Laamɗo gooto oo kaɲum gollata ɗi fuu ley yimɓe ɓee fuu. \v 7 Ruuhu Laamɗo oo ana ɓanngina e gooto fuu dokkal nafoowal deental ngal fuu. \v 8 O hokka ooɗoo waaju kebbinaaɗo hakkilantaaku, o hokka ootoo waaju kebbinaaɗo anndal. \v 9 Kanko Ruuhu gooto oo hokkata ooɗoo goonɗinal, ootoo sellinde ɲawɓe. \v 10 O hokka ooɗoo waɗude kaayɗe, ootoo haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol, ooɗoo seenndude ko woni \w seyɗaani'en\w* e Ruuhu goonga oo, ootoo haalirde ɗemɗe Ruuhu Ceniiɗo, o hokka goɗɗo duu maandinde ɗeen ɗemɗe. \v 11 Ruuhu gooto oo tan gollata ɗum fuu, feccirana gooto fuu dokkal ngal muuyi. \s1 Haala calɗi keewɗi ɗi neɗɗo gooto \p \v 12 E ley ɗum, no neɗɗo gooto jogorii calɗi keewɗi nii, e no calɗi ɗii e heewde fuu laatorii neɗɗo gooto nii, hono non \w Almasiihu\w* duu wa'i. \v 13 Sabi en fuu en \w mbatisiraama\w*\w Ruuhu\w* gooto faa laato-ɗen neɗɗo gooto, so en \w Yahuudiyankooɓe\w* naa so en nganaa Yahuudiyankooɓe, so en rimɓe naa so en riimayɓe, kasen duu en fuu en njarnaama Ruuhu gooto oo. \p \v 14 Neɗɗo wanaa salndu wooturu, yo calɗi keewɗi. \v 15 So koyngal wii: «Nde mi wanaa junngo, mi jeyaaka e neɗɗo oo», ɗum haɗataa ngal jeyeede e makko. \v 16 Naa so nowru wii: «Nde mi wanaa yitere, mi jeyaaka e neɗɗo oo», ɗum haɗataa ndu jeyeede e makko. \v 17 So calɗi ɗii fuu yo gite, hono neɗɗo oo nanirta? Naa so ɗi fuu ɗi noppi, hono neɗɗo oo maatirta ko uurata e ko luuɓata? \v 18 Kaa noo, Laamɗo reentinii calɗi ɗii fuu e neɗɗo gooto hono no muuyiri nii. \v 19 Salndu wooturu laatataako neɗɗo. \v 20 Ndennoo, calɗi ɗii ana keewi, kaa neɗɗo oo yo gooto. \v 21 Yitere waawaa wiide junngo: «Haaje am walaa e maa.» Hoore duu waawaa wiide koyɗe: «Haaje am walaa e mon.» \v 22 Kaa noo, calɗi neɗɗo nannduɗi e ɓurɗi lo'ude ɗii, ɗiin ngoni kasindinaaɗi sanne. \v 23 Ɗi nanngir-ɗen ɓurɗi jaasude ɗii, ɗiin ɓur-ɗen teddinde. Ɓurɗi gaccinaade ɗii, ɗiin ɓur-ɗen suuɗude, \v 24 sabi calɗi men goɗɗi ɗii kasindinaa e suuɗeede. Laamɗo reentini calɗi fuu, hokki calɗi lo'uɗi ɗii teddeengal, \v 25 pati ceeraagu waɗa e neɗɗo oo, yalla calɗi ɗii fuu ana tiiɗondira. \v 26 So tawii salndu wooturu naawii, goɗɗi ɗii fuu naawdan e mum. So salndu wooturu teddinaama, goɗɗi ɗii fuu mbeltidoto e mum. \p \v 27 Onon, on fuu on terɗe Almasiihu, gooto e mon fuu yo salndu e calɗi makko ɗii. \v 28 Nii Laamɗo darniri deental goonɗinɓe ngal: ko adii fuu o joƴƴini \w nelaaɓe\w*, o jokkini hen haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en, o jokkintini hen jannginooɓe, caggal ɗum, waɗooɓe kaayɗe e sellinooɓe ɲawɓe e faabotooɓe e ardotooɓe, kaɲum e haalirooɓe ɗemɗe Ruuhu. \v 29 Yimɓe fuu yo nelaaɓe naa? Naa haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en? Naa jannginooɓe? Yimɓe fuu ngaɗata kaayɗe naa? \v 30 Yimɓe fuu ndokkaa sellinde ɲawɓe naa? Naa haalirde ɗemɗe Ruuhu? Naa maandinde ɗeen ɗemɗe? \v 31 Hono non, tiinnee, pooɗanee dokke ɓurɗe heewde nafaa ɗee. \p Kaa jooni mi hollan on laawol ɓurngol fuu moƴƴude ngol. \c 13 \s1 Haala jilli \p \v 1 So kaalir-mi ɗemɗe yimɓe e ɗemɗe \w malaa'ika'en\w*, kaa fuu so jilli ngalaa e am, mi lennguru senƴooru naa mi mbaggu dinndoowo tan. \v 2 So Laamɗo loowii kam konngol mum mi annda sirriiji fuu e annde fuu, naa so tawraa-mi goonɗinal faa mi sottina baamle kaaƴe, kaa fuu so jilli ngalaa e am, mi wanaa fay huunde. \v 3 So ndokku-mi jawdi am fuu misikiina'en naa so ndokkitir-mi tew am duppee, kaa fuu so jilli ngalaa e am, nafataa kam fay huunde. \p \v 4 Jilli ana njogii muɲal, ana njogii moƴƴuki. Ɗi ngaldaa e haasidaaku, ɗi ngaldaa e haawtaare, mawninkinaare duu waldaa e majji. \v 5 Jilli ngaddataa ko yaannii, nganaa hammadi haaje mum, eɗi caloo metti, ɗi caawataa rikke. \v 6 Jilli kuyantaa ooɲaare, goonga ɗi kuyanta. \v 7 Jilli ana njaafoo fuu, ana kooloo fuu, ana njoonndoroo fuu, ana muɲa fuu. \p \v 8 Jilli mbonataa abada. Haaltude ko Laamɗo loowi e men koo ana timma, ɗemɗe ana timma, anndal ana timma. \v 9 Sabi anndal men ana ɲaki, looweede men konngol Laamɗo ana ɲaki, \v 10 kaa so ko hiɓɓi koo warii, ko ɲaki koo fuu wittan. \v 11 Nde mi cukalel ndee, no cukalel haaldata nii kaaldan-mi, no cukalel miilortoo nii miilortoo-mi, no cukalel yiirata nii njiiran-mi. Kaa ko mawnu-mi koo, mi seerii e golle cukaaku. \v 12 Jooni en njiyataa kulle ɗee faa laaɓa, ko wa'i hono no timtorgal niɓɓungal nii njiiraten. Kaa wakkati waran en njiiran ɗe gite men jaati. Jooni anndal am hiɓɓaali, kaa wakkati waran nde anndan-mi faa hiɓɓa, no Laamɗo anndiri kam faa hiɓɓi nii. \p \v 13 Ndennoo, kulle tati ngoni duumotooɗe: goonɗinal e jikke e jilli. Kaa jilli ɓuri ɗe fuu teddude. \c 14 \s1 Haala dokke Ruuhu Ceniiɗo \p \v 1 Ndennoo, pooɗanee jilli no mbaawru-ɗon fuu, tewton kasen dokke \w Ruuhu Ceniiɗo\w* ɗee. Ko ɓur-ɗon fuu haande tewtude e majje, haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mon ngol. \v 2 Sabi kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu e Laamɗo haaldata, wanaa e yimɓe. Sabi fay gooto faamataa ko joomum haalata, Ruuhu oo hokkata joomum haalde goongaaji Laamɗo tedduɗi cuuɗaaɗi ɗii. \v 3 Kaa loowaaɗo konngol Laamɗo oo, yimɓe haalanta, faa naɓa ɗum'en yeeso e ley goonɗinal, hokka ɗum'en semmbe, ɓuuɓina ɓerɗe mum'en. \v 4 Kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu, hoore mum naɓata yeeso, loowaaɗo konngol Laamɗo oo noo, deental goonɗinɓe naɓata yeeso. \v 5 Miɗo yiɗi kaaliron ɗemɗe Ruuhu on fuu, kaa ko ɓurani kam, kaalton konngol ngol Laamɗo loowi e mon ngol. Sabi kaaltoowo konngol ngol Laamɗo loowi e mum ɓuri kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu, so wanaa tawa neɗɗo ana waawi maandinde, yalla deental goonɗinɓe ngal ana yaara yeeso. \p \v 6 Ndennoo sakiraaɓe, so mi wariino to mon mi haalirananno on ɗemɗe Ruuhu, so haala am waddanaalino on ko Laamɗo ɓannginani kam koo, naa anndal, naa konngol ngol Laamɗo loowi kam ngol, naa waaju, koɗum ɗum fuu ɗum nafata on? \v 7 Tayko-ɗen kaaki wanngiyaare hono sereendu naa hoddu. So ɗi piyaaka faa laaɓa, hono annditirten ko sereendu nduu fiyata naa ko hoddu nduu hoɗata? \v 8 Naa so puufoowo buututal wolde fuufaali faa laaɓa, homo lanndinantoo wolde ndee? \v 9 Hono non, onon duu, so on njottinirii kabaaru oo ɗemɗe Ruuhu tawa ko famminii fuu walaa hen, hono paamirte-ɗon? On tippike haala mon! \v 10 No ɗemɗe ɗee keewiri e no ceertiri e aduna oo nii fuu, walaa haala ka nanataake hen. \v 11 Kaa so neɗɗo haaldii e am ɗemngal ngal mi nanataa, mi laatike janano mum, laatike janano am. \v 12 Hono non, onon duu e ley fooɗanagol mon dokke Ruuhu ɗee, tewtee dokke naɓooje deental goonɗinɓe ngal yeeso ɗee, tewtee ɗe faa sanne. \p \v 13 Ɗum nee, kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu fuu ɲaagoo Laamɗo waawde maandinde ɗe. \v 14 Sabi so miɗo ɲaagoroo Laamɗo ɗemɗe Ruuhu, goonga, yonki am ana e \w duwaawu\w*, kaa mi faamataa miin e hoore am. \v 15 Ndennoo, hono ngaɗan-mi? Mi ɲaagorto yonki am, mi ɲaagorto hakkille am. Mi yimiran yonki am, mi yimiran hakkille am. \v 16 So wanaa ɗum, so a yettirii Laamɗo ɗemɗe Ruuhu tan, hono tawaaɗo ton mo woowaa ɗum waawirta wiide «Aamiina» e yettugol maa ngol? Sabi joomum nanataa ko kaalataa koo. \v 17 Fay so yettugol maa ngol ana wooɗi sanne, ngol nafataa joomum. \v 18 Miɗo yetta Laamɗo, ko ɓur-mi on on fuu heewde haalirde ɗemɗe Ruuhu koo. \v 19 Kaa e ley deental goonɗinɓe, haalde konngi joy pamminiiɗi baajotooɗi heddiiɓe ɓee, ɓurani kam haalirde konngi ujunaaji ujunaaji ɗemɗe Ruuhu. \p \v 20 Sakiraaɓe, pati laatee ɓe ngalaa hakkille no cukaloy nii. Laatee cukaloy banngal bone, kaa laatee baaliki'en banngal hakkille. \v 21 Nii winndorii e \w Sariya\w*: \q1 «Yimɓe ɓe ɗemɗe goɗɗe, \q2 kaɲum e kunduɗe woɓɓe \q2 kaaliranan-mi yimɓe am ɓee. \q1 Ɗum fuu e taweede, \q2 ɓe kettintaako kam.»\f + \fr 14:21 \ft Esaaya 28.11-12\f* \m Hono non Joomiraaɗo wiiri. \p \v 22 Hono non, ɗemɗe Ruuhu ɗee yo maande ɗo ɓe ngoonɗinaali ɓee, kaa ɗo goonɗinɓe ɓee, wanaa non worri. Haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum duu yo maande ɗo goonɗinɓe ɓee, kaa ɗo ɓe ngoonɗinaali ɓee, wanaa non worri. \v 23 Ndennoo, so yimɓe deental goonɗinɓe ngal fuu njooɗiima, so ɓe fuu ɓe naatii e haalirde ɗemɗe Ruuhu, so yimɓe ɓe mboowaa ɗum naa ɓe ngoonɗinaali ngarii, joomum'en mbiyataa on haanɗuɓe naa? \v 24 Naa so gooto e ɓeen yimɓe warii, tawii yimɓe fuu ana kaalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en ngol, ko o nanata koo fuu ana fammina mo luutti makko, ana sara mo duu, \v 25 sirriiji ɓernde makko ɓannginee, o diccoo o sujidana Laamɗo, o wiya: «So goonga nii, Laamɗo ana wondi e mon.» \s1 No deental goonɗinɓe haani worrude \p \v 26 Ndennoo sakiraaɓe, hono waɗetee? So on kawritii, dokkaaɗo yimre e dokkaaɗo janngingol e dokkaaɗo ko Laamɗo ɓannginani ɗum e dokkaaɗo haalirde ɗemɗe \w Ruuhu\w* e dokkaaɗo maandinde ɗe, fuu yo waɗire faa naɓa deental goonɗinɓe ngal yeeso. \v 27 So ɗemɗe Ruuhu kaalirtee, ɗiɗon naa taton so heewii kaani waɗude ɗum, gooto fuu e wakkati mum. Yo gooto mon maandin. \v 28 Kaa so maandinoowo walaa, joomum deƴƴinoo e ley deental ngal, gunndoo e ley ɓernde mum, haalda e Laamɗo. \v 29 Ɗiɗon naa taton kaalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en, heddiiɓe ɓee cara haala maɓɓe kaa. \v 30 Kaa so won ko Laamɗo ɓannginani gooto e jooɗiiɓe ɓee, yo kaaloowo arano oo deƴƴino. \v 31 Sabi on fuu, oɗon mbaawi haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mon ngol, tawa gooto gooto kaaldaton, yalla deental ngal fuu ana heɓa anndal e cuusal. \v 32 Haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en ɓee ana poti waawde jogaade konngol mum'en ngol, \v 33 sabi Laamɗo waɗataa ko jiiɓata kawrital, o Laamɗo gaddoowo jam. \p No worri e deente seniiɓe ɗee fuu nii, \v 34 yo rewɓe ndeƴƴino ley deente ɗee, sabi ɓe nduŋanaaka haalde ley hen. Yo ɓe ɗowtoro no sariya oo wiiri nii. \v 35 So tawii won ko ɓe njiɗi faamtinaade, yo ɓe accu faa ɓe koota, ɓe lamndoo jom'en cuuɗi maɓɓe. Sabi konngol debbo nanee ley deental goonɗinɓe ana yaaginii. \v 36 Naa oɗon miila konngol Laamɗo ngol to mon iwi? Naa onon tan keɓi ngol? \p \v 37 Neɗɗo fuu miiluɗo ana waawi haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol naa miiluɗo yo keɓuɗo Ruuhu Ceniiɗo, ana haani annditidde ko mbinndan-mi faade e mon koo yo yamiroore Joomiraaɗo. \v 38 Mo annditaali ɗum fuu, Laamɗo annditataa joomum. \v 39 Ndennoo sakiraaɓe, pooɗanee looweede konngol Laamɗo, kasen duu pati kaɗee ɗemɗe Ruuhu haalireede. \v 40 Kaa huunde fuu yo waɗire no haaniri, tawee jiiɓaaki. \c 15 \s1 Haala immital Almasiihu \p \v 1 Sakiraaɓe, miɗo miccintina on \w Kabaaru Lobbo\w* mo njottin-mi on, mo njaɓu-ɗon, mo ɲiiɓu-ɗon e mum oo. \v 2 Saabe oon Kabaaru kisinirte-ɗon so tawii on nanngirii mo no kaalanir-mi on nii. So wanaa ɗum, goonɗinal mon laatoto meere. \p \v 3 Mi yottinii on kabaaru ɓurɗo faydinde mo keɓu-mi oo, ɗum woni: \w Almasiihu\w* maayirii saabe luutti men, no Binndi ɗii mbiiri nii, \v 4 o iraama, o immitike e ɲalooma tataɓo oo no Binndi ɗii mbiiri nii, \v 5 o ɓanngani Piyeer, caggal ɗum, o ɓanngani taalibaaɓe \w sappo e ɗiɗon\w* ɓee, \v 6 caggal ɗum, o ɓanngani ko ɓuri sakiraaɓe teemeɗe njoyon darannde wootere. Ko ɓuri heewde e maɓɓe ana nguuri faa jooni, kaa won yawtuɓe e maɓɓe. \v 7 Jokkiti hen kasen, o ɓanngani Yaakuuba, o ɓanngani \w nelaaɓe\w* ɓee fuu. \v 8 Ko sakitii koo, o ɓanngani kam miin baaɗo no ɓinngel ngel lebbi mum kiɓɓaali nii. \v 9 Sabi miin ɓuri nelaaɓe ɓee fuu famɗude, mi fotaa fay noddireede nelaaɗo, sabi mi torriino deental goonɗinɓe Laamɗo ngal. \v 10 Jonnoo, saabe moƴƴere Laamɗo ndee laatorii-mi ko ngon-mi koo. Moƴƴere nde mo waɗani kam ndee duu laatanaaki kam meere, sabi miin ɓuri nelaaɓe ɓee fuu gollude. So goonga, wanaa miin gollata, moƴƴere Laamɗo wonnde e am ndee gollata. \v 11 Kaa so miin so kamɓe, fuu fotu, hono non min mbaajorii, hono non ngoonɗinir-ɗon. \s1 Haala immital maayɓe \p \v 12 Jooni, miɗen mbaajoo \w Almasiihu\w* immitike e maayde. Ndennoo, hono yoga mon wiirata maayɓe immitataako? \v 13 Sinndo immital maayɓe walaa, Almasiihu e hoore mum immitaaki, \v 14 so Almasiihu immitaaki, waaju amen yo meere, goonɗinal mon duu yo meere. \v 15 Eɗum holla duu ko min kaali haala Laamɗo koo yo fenaande, sabi min mbii Laamɗo immintinii Almasiihu, tawi wanaa goonga so maayɓe immitataako. \v 16 Sabi so maayɓe immitataako, Almasiihu e hoore mum immitaaki, \v 17 so Almasiihu immitaaki, goonɗinal mon yo meere, oɗon ngondi e luutti mon faa jooni, \v 18 maaynooɓe e ley goonɗinal Iisaa Almasiihu ɓee duu kalkike. \v 19 So jikke men e Almasiihu e ley ɗam ɗoo nguurndam tan nafannoo, enen ɓurannoo yimɓe fuu yurminaade. \p \v 20 Kaa jooni, Almasiihu immintinaama e maayde, laatike arano e immitotooɓe. \v 21 Sabi no neɗɗo gooto sabinbiniri maayde nii, hono non kasen neɗɗo gooto sabinbiniri immital e maayde. \v 22 No yimɓe fuu maayirta saabe Aadama nii, hono non kasen yimɓe fuu immintinirtee saabe Almasiihu, \v 23 kaa gooto fuu e wakkati mum immitotoo. Ɗum woni Almasiihu woni arano oo, caggal ɗum, ɓe o jey ɓee njokka hen ɲannde gartol makko. \v 24 So ɗum ɓettike, darngal daroo, Almasiihu halka kaanankaaku e baawɗe e semmbe fuu, totta Laamɗo \w Baabiraaɗo\w* men oo Laamu oo. \v 25 Sabi ana tilsi Almasiihu laamoo faa nde Laamɗo waɗi o yaɓɓa wayɓe ɓee fuu. \v 26 Gaɲo cakitotooɗo halkeede oo yo maayde, \v 27 sabi ana winndii: «Laamɗo waɗii huunde fuu ley koyɗe makko.»\f + \fr 15:27 \ft Jabuura 8.7\f* Kaa so wiyaama non, taƴoral Laamɗo gaɗuɗo huunde fuu ley koyɗe makko oo walaa hen. \v 28 So huunde fuu heedii ley \w Bajjo\w* oo, Bajjo oo e hoore mum heedan ley gaɗuɗo huunde fuu ley makko oo faa Laamɗo laamoo huunde fuu e neɗɗo fuu. \p \v 29 Haya, won yogaaɓe jaɓuɓe lootireede \w lootogal batisima\w* saabe maayɓe. So tawii maayɓe immitataakono, koɗum waɗi so yimɓe ana mbatisiree saabe maɓɓe? \v 30 Enen e ko'e men, ko waɗi so eɗen njarroo wakkati fuu naatude e farati? \v 31 Sakiraaɓe, ɲannde fuu miɗo hosa maayde saabe golleeji am ɗii. Miɗo haalana on ɗum kammari ko mantortoo-mi on saabe haɓɓagol mon e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu koo. \v 32 So no neɗɗo wa'i nii tan miilortonoo-mi ko kaɓannoo-mi e waasooji ley Efeesu koo, koɗum ɗum nafata kam? So maayɓe immitataakono, ngaɗen no wiiraa nii: «Ɲaamen njaren, sabi en maayooɓe janngo.» \v 33 Pati njaayree ko'e mon: «Yaadude e bonɓe ana bonna needi.» \v 34 Ngartiree hakkillaaji mon e ko haani, pati luuttee. Sabi yoga mon anndaa Laamɗo. Ko mbiiru-mi non yalla oɗon njaagoo. \p \v 35 Kaa daɲan lamndiiɗo: «Hono maayɓe immitortoo? Terɗe hoɗe ɓe tawretee?» \v 36 Pamaro hakkille! Aawdi ndi aaw-ɗaa fuu, sinaa waata so fuɗa. \v 37 Aawdi ndi aaw-ɗaa fuu, so gawri so goɗɗum yo wabbere tan, a aawataa wullere ndee e hoore mum. \v 38 Caggal ɗum, Laamɗo waɗata ndi sii wullere nde muuyi, aawdi fuu e sii wullere mum. \v 39 Kulle jogiiɗe yonki duu ngaldaa terɗe: yimɓe terɗe mum, daabaaji terɗe mum, pooli terɗe mum, liɗɗi terɗe mum. \v 40 Ana woodi terɗe kammunkooje e terɗe leydinkooje. Kammunkooje ɗee e ŋari mum, leydinkooje ɗee e ŋari mum. \v 41 Naange e jalbugol mum, lewru e jalbugol mum, koode e jalbugol mum. Fay koode ɗee e ko'e mum'en jalbugol mum'en ana seerti. \p \v 42 Immital maayɓe duu hono non worri. Ko iretee koo ana ɲola, ko immitotoo koo ɲolataa. \v 43 Ko iretee koo ana hoyi, ko immitotoo koo ana teddi. Ko iretee koo ana lo'i, ko immitotoo koo ana jogii semmbe. \v 44 Ko iretee koo yo terɗe leydinkooje, ko immitotoo koo yo terɗe ruuhunkooje. Terɗe leydinkooje ana ngoodi, ndennoo terɗe ruuhunkooje duu ana ngoodi. \v 45 Ɗum waɗi so ana winndii: «Neɗɗo arano oo, ɗum woni Aadama, laatii yonki wuurki.» Aadama cakito oo noo yo \w Ruuhu\w* dokkoowo nguurndam. \v 46 Wanaa ko jeyaa e Ruuhu koo ardii warde, ko jeyaa e leydi koo ardii warde, caggal ɗum, ko jeyaa e Ruuhu koo jokki hen. \v 47 Neɗɗo arano oo e leydi iwi, leydi moƴƴiniraa. Neɗɗo ɗiɗaɓo oo e kammu iwi. \v 48 No iwɗo e leydi oo wa'i nii, hono non iwɓe e leydi ɓee duu mba'i. No iwɗo dow kammu oo wa'i nii, hono non iwɓe dow kammu ɓee duu mba'ata. \v 49 Hono no nanndir-ɗen e iwɗo e leydi oo nii, hono non nanndirten e iwɗo dow kammu oo duu. \v 50 Sakiraaɓe, ko kaalunoo-mi koo annii: tew e ƴiiƴam mbaawataa naatude e \w Laamu Laamɗo\w* oo, kasen duu ko ɲolata waawataa tawreede ko ɲolataa. \p \v 51 Miɗo ɓannginana on sirri: en maayataa en fuu, kaa en fuu en mbaylitete \v 52 e wakkati gooto, no himƴaango yitere nii, so buututal cakite jamaanu ngal fuufii. Sabi ngal fuufan, maayɓe ɓee immitoto ɓe ɲolataa, enen, mbaylite-ɗen. \v 53 E ley ɗum, ana tilsi terɗe ɲolooje ɗee ɓoornoo ko ɲolataa, terɗe maayooje ɗee duu ɓoornoo ko maayataa. \v 54 So terɗe ɲolooje ɗee ɓoornike ko ɲolataa, maayooje ɗee ɓoornike ko maayataa, e oon wakkati, ngol konngol binndaangol tabitan: «Jaalogal moɗii maayde.»\f + \fr 15:54 \ft Esaaya 25.8\f* \q1 \v 55 «Maayde, hoto jaalogal maa woni? \q2 Maayde, hoto semmbe maa woni?»\f + \fr 15:55 \ft Hosee'a 13.14\f* \m \v 56 Maayde, e luuttal heɓata semmbe, luuttal duu e \w Sariya\w* oo heɓata baawɗe. \v 57 Kaa jettooje ngoodanii Laamɗo dokkiroowo en jaalogal saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. \p \v 58 Ndennoo sakiraaɓe am horsuɓe, laatee joottiiɓe ɓe ndimmbataako, ɓeydo-ɗon ɲannde fuu soobaade e golle Joomiraaɗo oo, sabi oɗon anndi ko ngollaton e haɓɓagol mon e Joomiraaɗo koo wanaa meere. \c 16 \s1 Haala wallugol seniiɓe wonɓe ngalluure Urusaliima \p \v 1 Jooni kaa, haala ballal mon faade e seniiɓe wonɓe ngalluure \w Urusaliima\w* ɓee, onon duu ngaɗon no njamir-mi deente goonɗinɓe gonɗe leydi Galaatiya ɗee nii. \v 2 Alan fuu, gooto e mon fuu mooɓta ko waawi, pati ndoomon faa mi wara, kawrinon ballal ngal. \v 3 So mi warii, mi waddanan ɓe cuɓoto-ɗon ɓee ɓataakiiji anndinooji ko ɓe ngoni, faa ɓe naɓa ballal mon ngal Urusaliima. \v 4 So ana foti ko mi yaha miin duu, min njaadan. \s1 Haala anniyaaji Pool \p \v 5 Mi garoowo to mon so mi iwii leydi Makedoniya, sabi ton ƴaɓɓortoo-mi. \v 6 Ana moƴƴa mi faɓɓa to mon seeɗa naa mi dabba ton jaati. E ley ɗum oɗon mbaawi yooɓinde kam faa mi yaha to njahan-mi fuu. \v 7 Sabi e ngol laawol, mi yiɗaa faŋude on tan so mi ƴaɓɓoo, miɗo yiɗi faɓɓude to mon seeɗa so Joomiraaɗo jaɓii. \v 8 Kaa mi faɓɓan ɗo Efeesu ɗoo faa \w iidi Pantekot\w*, \v 9 sabi mi heɓii ɗoo laawol manngol no mi gollira golle nafoowo, wayɓe duu ana keewi. \p \v 10 So Timote warii e mon, njaɓɓee ɗum faa gasa pati hula, sabi Joomiraaɗo o gollanta no am nii. \v 11 Ndennoo, pati fay gooto yawa mo. Njooɓinee mo e laawol ngol yalla omo warta e am e jam, sabi miɗo doomi mo, kanko e sakiraaɓe ɓee. \p \v 12 Haya, sakiike men Apollos, mi ndaardii mo cili keewɗi o yaada e sakiraaɓe ɓee to mon, kaa faa hannde o jaɓaali fey. O waran so o heɓindiima. \s1 Baynondiral \p \v 13 Njeertee, ɲiiɓee e ley goonɗinal, laatee worɓe, ɓeydoro-ɗon semmbe. \v 14 Ko ngaɗaton fuu, ngaɗiree ɗum jilli. \p \v 15 Oɗon anndi Istifanas e koreeji mum. Kaɲum'en adii fuu goonɗinde ley leydi Akaya, ɓe tiinnike e gollande seniiɓe ɓee. Sakiraaɓe, miɗo waajoo on: \v 16 njarranee yimɓe wa'uɓe non, kaɲum e gollidooɓe e maɓɓe, tiinniiɓe e golle oo fuu. \v 17 Miɗo weltii e garol Istifanas e Fortunatus e Akaykus ngol. Ɓe ngaɗanii kam ko onon on mbaawaa waɗande kam saabe waasude mon taweede. \v 18 Ɓe mbaaltinii hakkille am, kaɲum e hakkillaaji mon fuu. Teddinee hono maɓɓe. \p \v 19 Deente goonɗinɓe gonɗe leydi Asiya ɗee ana njowta on. Akilas e genndum Piriskilla e deental goonɗinɓe kawroowal galle maɓɓe ngal ana njowta on sanne e innde Joomiraaɗo. \v 20 Sakiraaɓe ɓee fuu ana njowta on. Gooto gooto mon fuu jowtira sakiike mum jowtaango wondungo e jilli. \b \p \v 21 E junngo am jaati mbinndiran-mi ngoo ɗoo jowtaango: miin Pool miɗo jowta on. \v 22 Neɗɗo fuu mo yiɗaa Joomiraaɗo, kuddi woodanii ɗum! Joomiraaɗo amen Iisaa, war! \v 23 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa wonu e mon! \v 24 Jilli am ana e mon on fuu saabe haɓɓagol men e Iisaa \w Almasiihu\w*.